IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA BOSANSKI … · Strateški sektori privređivanja u Gradu će i dalje biti industrija, trgovina i saobraćaj i veze sve dotle dok generiranje

URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆ ZA PERIOD 2010.-2030.GODINE ''REVIDIRANI NACRT URBANISTIČKOG PLANA GRADA BIHAĆ ''

1

GRAD BIHAĆ

UNSKO – SANSKI KANTON

URBANISTIČKI PLAN

GRADA BIHAĆ ZA PERIOD 2010 – 2030. GODINE

PRIJEDLOG PLANA - II FAZA

''REVIDIRANI NACRT URBANISTIČKOG PLANA

GRADA BIHAĆA''

IPSA INSTITUT, SARAJEVO

Sarajevo, januar 2018. godine


2


3

URBANISTIČKI PLAN GRADA BIHAĆ za period 2010.– 2030. godine

Prijedlog plana - II Faza

''Revidirani Nacrt Urbanističkog plana grada Bihaća''

Nosilac pripreme

Nosilac izrade

GRAD BIHAĆ

IPSA INTITUT

Bosanska 4 77 000 Bihać 037 22 22 20 [email protected]

Put života bb 71000 Sarajevo 033 27 63 40 [email protected]

Stručni planerski tim:

Odgovorni planer i koordinator: mr Lejla Hajro, dipl.ing.arh.

Prostorni planeri i saradnici: Haris Mujkić, dipl.ing.arh. Jasmin Meškić, MA dipl.ing.arh.

Ajla Sinan, dipl.ing.arh. Ilma Begović, dipl.ing.arh.

Saobraćajna infrastruktura Telekomunikacije Elektroenergetika Vode i vodna infrastruktura

mr Elvir Alić, dipl.ing.građ. Amina Mašnić, dipl.ing.el. Haris Faginović, dipl.ing.el. Jasmina Marić, dipl.ing.arh. Indira Murtić, dipl.ing.građ.

Broj ugovora: 17/ 8345

Direktor IPSA Instituta: Enko Hubanić, dipl.ing.građ.

Sarajevo, januar 2018. godine

mailto:[email protected]


4

Sadržaj Revidiranog Nacrta Urbanističkog plana grada Bihaća:

I – Tekstualni dio

1. Opći i posebni ciljevi

2. Projekcija urbanog uređenja

3. Odluka o provođenju Urbanističkog plana grada Bihaća za period 2010.-

2030. godina

II – Grafički dio

1. Stanje urbanog uređenja –Namjena površina

Projekcija urbanog uređenja

2. Sintezni prikaz korištenja i namjene površina

3. Saobraćajna infrastuktura

4. Telekomunikaciona infrastruktura

5. Vodna infrastruktura - Vodosanbdijevanje

6. Vodna infrastruktura – Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

7. Elektroenergetska infrastruktura

8. Zoning urbanog područja, sa zonama rekonstrukcije i budućeg razvoja


5

SADRŽAJ

1. OPĆI I POSEBNI CILJEVI RAZVOJA ....................................................................................... 11

1.1. Opći ciljevi razvoja ................................................................................................................. 11

1.2. Posebni ciljevi razvoja ........................................................................................................... 12

2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA ..................................................................................... 15

2.1. STANOVNIŠTVO ..................................................................................................................... 15

2.1.1. Broj stanovnika .............................................................................................................. 15

2.1.2. Starosna struktura stanovništva ................................................................................ 21

2.1.3. Koeficijent i indeks starenja stanovništva ..................................................................... 21

2.1.4. Spolna struktura ............................................................................................................ 22

2.1.5. Domaćinstva .................................................................................................................. 23

2.1.6. Proces urbanizacije i deagrarizacije ............................................................................... 23

2.1.7. Gustine naseljenosti po zonama ................................................................................... 24

2.1.8. Zaposlenost i migracije .................................................................................................. 25

2.2. NAMJENA POVRŠINA ............................................................................................................. 26

2.2.1. Šire urbano područje ..................................................................................................... 26

2.2.2. Uže urbano područje ..................................................................................................... 28

2.2.3. Zone rekonstrukcije ....................................................................................................... 29

2.2.4. Građevinsko zemljište ................................................................................................... 30

2.3. POLJOPRIVREDNO I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE .............................................................................. 33

2.3.1. Poljoprivredno zemljište ................................................................................................ 33

2.3.2. Šumsko zemljište ........................................................................................................... 33

2.4. VODNE POVRŠINE .................................................................................................................. 34

2.4.1. Izvorišta voda ................................................................................................................. 34

2.4.2. Vodne površine .............................................................................................................. 34

2.4.3. Novoformirane vodne površine .................................................................................... 35

2.5. ZAŠTIĆENA PODRUČJA........................................................................................................... 35

2.5.1. Zaštićena područja prirodnog nasljeđa ......................................................................... 35

2.5.2. Zaštićeno kulturno-historijsko nasljeđe ........................................................................ 36

2.6. POVRŠINE POSEBNE NAMJENE ............................................................................................. 41

2.7. POVRŠINE PLANIRANE ZA BUDUĆI RAZVOJ GRADA .............................................................. 41

2.8. STANOVANJE ......................................................................................................................... 42

2.8.1. Planirana stambena izgradnja ....................................................................................... 42


6

2.8.2. Prognoza stambenog deficita u planskom periodu ....................................................... 43

2.9. SAOBRAĆAJ I TELEKOMUNIKACIJE ........................................................................................ 44

2.9.1. Geoprometne odrednice ............................................................................................... 44

2.9.2. Koncept razvoja cestovne mreže ................................................................................... 45

2.9.3. Koncept razvoja gradske ulične mreže .......................................................................... 47

2.9.4. Saobraćaj u mirovanju i pješački saobraćaj ................................................................... 48

2.9.5. Željeznički saobraćaj ...................................................................................................... 49

2.9.6. Vazdušni saobraćaj-Aerodrom Golubić ......................................................................... 49

2.9.7. Telekomunikacioni sistemi ............................................................................................ 52

2.10. VODNA INFRASTRUKTURA ................................................................................................ 53

2.10.1. Vodni bilans ................................................................................................................... 53

2.10.2. Snabdijevanje vodom za piće ........................................................................................ 53

2.10.3. Dispozicija i tretman otpadnih voda .............................................................................. 58

2.10.4. Regulacija vodotokova i zaštita od voda ....................................................................... 59

2.10.5. Tretman krutog otpada ................................................................................................. 60

2.11. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA ....................................................................................... 61

2.11.1. Bilans potreba ................................................................................................................ 61

2.11.2. Objekti za prenos energije ............................................................................................. 62

2.11.3. Gasifikacija i toplifikacija ............................................................................................... 64

2.12. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ......................................................................................... 65

2.12.1. Obrazovanje................................................................................................................... 66

2.12.2. Zdravstvena i socijalna zaštita ....................................................................................... 71

2.12.3. Kultura ........................................................................................................................... 73

2.12.4. Sport i rekreacija ............................................................................................................ 74

2.12.5. Javne službe i uprava ..................................................................................................... 75

2.13. PRIVREDA ........................................................................................................................... 76

2.13.1. Razvojne mogućnosti..................................................................................................... 76

2.13.2. Orjentacioni razmještaj privrede u prostoru ................................................................ 77

2.13.3. Razvoj malih i srednjih preduzeća ................................................................................. 78

2.13.4. Razvoj tehnoloških parkova i biznis centra................................................................... 78

2.13.5. Razvoj industrijskih zona i slobodnih carinskih zona ..................................................... 78

2.13.6. Razvoj turizma ............................................................................................................... 79

2.13.7. Razvoj i razmještaj tercijarnih djelatnosti ..................................................................... 80


7

2.14. PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ I MJERE SPREČAVANJA ZAGAĐENJA TLA, VODA I

VAZDUHA ........................................................................................................................................... 82

2.14.1. Mjere spriječavanja od zagađivanja vode, vazduha i tla ............................................. 84

2.15. PREVENCIJA, ODNOSNO OGRANIČAVANJE EFEKATA PRIRODNIH NEPOGODA I

KATASTROFA...................................................................................................................................... 86

2.16. MJERE ZAŠTITE STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I LJUDSKIM

DJELOVANJEM IZAZVANIH NEPOGODA............................................................................................. 88

3. ODLUKA O PROVOĐENJU URBANISTIČKOG PLANA GRADA BIHAĆA ZA PERIOD 2010.-2030.

GODINA ..................................................................................................................................... 92

LITERATURA: .................................................................................................................................... 126


8


9


10

UVOD Na osnovu Ugovora o pružanju usluge „Izrada elaborata Prijedloga Urbanističkog plana Grada Bihać

2010.-2030. godina “, broj: 8345/17, od 19.07.2017. godine u daljnjem tekstu Plana, koji je sklopljen

između Grada Bihać (Nosioc pripreme) i IPSA Instituta iz Sarajeva (Nosioc izrade), pristupilo se izradi

elaborata Prijedloga Urbanističkog plana Grada Bihać za period 2010.-2030. godina.

Prema tenderskoj dokumentaciji i Projektnom zadatku izrada elaborata Prijedloga Urbanističkog

plana Grada Bihać 2010.-2030. godina podrazumjeva III faze izrade istog:

I Faza- izrada ‘’Ažuriranog sinteznog prikaza postojećeg stanja urbanog uređenja’’,

II Faza – izrada ‘’Revidiranog Nacrta Urbanističkog plana Grada Bihać’’,

III Faza – izrada ‘’Prijedloga Urbanističkog plana Grada Bihać’’.

Dosadašnje aktivnosti provedene na izradi Plana podrazumjevale su izradu I Faze Plana, koja je

dostavljena i prezentirana na Savjetu plana 19.10.2017. godine.

Navedena I Faze Plana ‘’Ažuriranog sinteznog prikaza postojećeg stanja urbanog uređenja’’ je

predstavljala analizu podataka o postojećem stanju koji su sastavni dio svih dosadašnjih faza izrade

Plana, sa ciljem da se na osnovu rezultata analize i vrednovanja stanja urbanog uređenja stekne uvid

u potencijale prostora u obuhvatu Plana, te formiraju inputi kao baza za izradu projekcije urbanog

uređenja u obuhvatu Urbanističkog plana, koja treba da omogući optimalan daljnji prostorni razvoj i

plansko uređenja prostora u obuhvatu Plana.

Nakon dostavljenih zaključaka i smjernica sa sjednice Savjeta plana održane 19.10.2017. godine, te

ažuriranih podataka vezano za infrastrukturne sisteme, izrađen je ovaj elaborat Revidiranog Nacrta

Urbanističkog plana Grada Bihać za period 2010.-2030. godina, koji predstavlja II fazu izrade Plana.

Osnova koja je korištena za izradu Revidiranog Nacrta plana je slijedeća:

Rezultati analize i valorizacije postojećeg stanja urbanog uređenja i ograničavajućih faktora u

obuhvatu plana, analiziranih u I Fazi izrade Plana, odnosno Ažuriranom sinteznom prikazu

postojećeg stanja urbanog uređenja,

Usvojeni Nacrt Urbanističkog plana Grada Bihać za period 2010.-2030. godina (''Sl. Glasnik

općine Bihać'' 03/10),

Smjernice za izradu Plana definisane Projektnim programom i smjernicama Savjeta plana za

izradu Revidiranog Nacrta Plana definisanim na sjednici održanoj 19.10.2017. godine.

Nove oklonosti uvjetovane izradom prostorno planske dokumentacije višeg reda (Nacrt

PPUSK), naročito u oblasti saobraćaja (položaj brze ceste, nova projektna dokumentacija

Direkcije za ceste FBiH ) i voda i vodne infrastukture (definisana granica vodnog dobra rijeka

Une i Klokot, definisana poplavna područja itd.)

Na bazi gore navedenog izrađen je ovaj elaborat Revidiranog Nacrta Urbanističkog plana Grada

Bihać za period 2010.-2030. godina čijim konceptom se omogućava racionalno korištenje prostora

i optimalan daljnji prostorni razvoj i plansko uređenja prostora u obuhvatu Plana, te podizanje

ukupnog nivoa urbanog uređenja i razvijenosti Grada Bihać.


11

1. OPĆI I POSEBNI CILJEVI RAZVOJA Definiranje ciljeva društveno–ekonomskog i prostornog razvoja Grada Bihaća je u osnovi složen i

odgovoran posao kojim se mora definisati adekvatan vlastiti model prostornog i ekonomskog razvoja

zasnovan na kreiranju i realizaciji koncepta koji će omogućiti stvaranje predpostavki za značajan

ukupan razvoj prema definisanoj viziji svih relevantnih subjekata i institucija sa područja obuhvata

Plana. Projekcija prostornog razvoja i ekonomskog jačanja grada Bihaća u planskom periodu proizašla

je iz integralne analize stanja u prostoru kao i njegove valorizacije provedene kroz izradu „Prostorne

osnove“ i Ažuriranog sisteznog prikaza stanja prostornog uređenja što nije samo stručni posao već su

to i aktivnosti usaglašavanja i dogovaranja brojnih učesnika sadašnjih i budućih korisnika prostora

pa je definiranje ciljeva društveno-ekonomskog razvoja u funkciji izrade Urbanističkog plana Bihaća

2010 -2030. godina. Strategija društveno-ekonomskog razvoja Općine 2014 -2023. ovom zadatku

daje dodatnu odgovornost, gdje se kroz Urbanistički plan, definira razvojna orjentacija grada

Bihaća. Metodološki je poznato da kvalitetnog uređenja urbanog prostora nema bez saznanja o

sadašnjim i budućim procesima društveno-ekonomskog razvoja.

Uvažavajući realne mogućnosti na kojima se temelji budući razvoj Grada, potrebe za obnovom i

daljim razvojem devastirane privrede, ekonomskim i političkim ambijentom u kome se nalazimo,

ciljevi budućeg društveno-ekonomskog razvoja grada Bihaća koji se neposredno apliciraju u

prostornu dimenziju Grada kroz Urbanistički plan mogli bi se definisati kao planski prostorni i

okolinski razvoj koji će se bazirati na sljedećim općim i posebnim ciljevima:

1.1. OPĆI CILJEVI RAZVOJA

Cilj je da se prostorne koordinate Grada i njegova unutrašnja prostorna struktura dimenziraju

na nivou od 50 000 + (i više stanovnika) čime bi se afirmirala dinamička dimenzija

Urbanističkog plana tj.izbjegla njegova statičnost.

Racionalno korištenje prostora prema njegovoj prirodnoj pogodnosti i mogućnosti uređenja

za namjene koje obezbjeđuju održiv razvoj područja Grada.

Oživljavanje ekonomije, odnosno podizanje nivoa ekonomske i ukupne razvijenosti Grada koji

bi bio znatno iznad prosječne razvijenosti Kantona. Cilj je da se postojeći kapaciteti za koje je

to ekonomski prihvatljivo obnove, dograde i obezbjedi njihovo puno funkcionisanje.

Restrukturiranje budućeg ekonomskog razvoja na liniji ostvarivanja veće ekonomske

efektabilnosti i boljeg korištenja raspoloživih vlastitih resursa obezbjediće se bržim razvojem

turizma kome treba i dalje davati prioritet u strukturi budućeg društveno-ekonomskog

razvoja Grada.

Podizanje životnog standarda stanovništva putem bržeg zapošljavanja, podizanje sadašnjeg

veoma niskog nivoa plata, unapređenje socijalne zaštite starog i iznemoglog stanovništva,

invalida rata porodice poginulih boraca i sl.

Unaprijediti ravnomjernost u razvoju cijele teritorije Grada koja će se postići ravnomjernom

izgradnjom planirane saobraćajne i komunalne infrastrukture, unapređenjem

komunikacijskih veza, stvaranju uslova za kvalitetnije i ekonomičnije korištenje urbanog

prostora Grada.

U planskom periodu koje treba da bude izraz tempa privrednog rasta, realizirati opredjeljenje

ka punoj zaposlenosti stanovništva, posebno onog u Gradu.


12

Obezbjediti skladnost između ekonomske osnove i društvene nadgradnje. Ta skladnost se

zasniva na čistim ekonomskim osnovama, iako će se zbog funkcije koju grad Bihać ima u

Kantonu i Regiji, javljati zahtjevi i za novim sadržajima društvene nadgradnje, međutim, ti

sadržaji ne bi smjeli biti potrošači vlastitog dohotka već njegovi generatori.

Strateški sektori privređivanja u Gradu će i dalje biti industrija, trgovina i saobraćaj i veze sve

dotle dok generiranje vlastitog razvoja ne obezbijedi uslove za kvalitativne promjene

ekonomske strukture u pravcu afirmacije i bržeg razvoja tercijarnih djelatnosti malih i

srednjih preduzeća sa prioritetom na razvoju turizma.

Prostorno-funkcionalna struktura Grada u planskom periodu treba da obezbjedi skladan i

dinamičan razvoj privrede, društvenih djelatnosti i stanogradnje, otvarajući nove prostorne

mogućnosti, omogućavajući im razvijanje ne samo na postojećim lokacijama već i na drugim

koje se obezbjeđuju kroz Urbanistički plan grada Bihać 2010.-2030. godina.

1.2. POSEBNI CILJEVI RAZVOJA

Definisanje posebnih ciljeva izraz je konkretnih zahtjeva koje su definisani projektnim zadatkom za

izradu Prijedloga Urbanističkog plana grada Bihać 2010-2030. godina, ali i preciznih prijedloga koje su

dali jedan broj poduzeća i mjesnih zajednica, kojima nije svejedno u kom pravcu će se razvijati Grad.

Nekih od tih ciljeva su:

Planirati najvjerovatniji broj stanovnika u određenim godinama planskog perioda.

Planirati potrebe i broj stambenih jedinica u određenim godinama planskog perioda.

Primjenjivati plansko korištenje zemljišta.

Definisanje zemljišta za potrebe stanovanja, rada, društvene infrastrukture, sporta i

rekreacije, turizma i posebne namjene.

Definisanje osnovnih postavki zemljišne politike koja će afirmisati tržišni model gazdovanja

svim rasursima Grada, a posebno građevinskog zemljišta.

Programirano planirati uređenje građevinskog zemljišta i komunalne izgradnje kao osnovne

matrice implementacije svih planskih dokumenata, i to ne samo na bazi realnih potreba, već i

na osnovu sinteze potreba i stvarnih mogućnosti.

Obezbijediti korištenje prirodnih resursa stvaranjem optimalnih uvjeta za rad i život uz

očuvanje životne sredine.

Razvijati svijest o značaju očuvanja i zaštite životne sredine kao i spoznaje o ograničenosti

prirodnih mogućnosti prostora.

Planirati mjere zaštite graditeljskog i prirodnog nalijeđa.

Prirodne i kulturno-historijske vrijednosti redefinirati, valorizirati i precizno definisati uslove

korištenja, imajući na umu da kada se radi o baštini, izgubljene vrijednosti u pravilu se ne

mogu kompenzirati stvaranjem novih vrijednosti

Uređenje vodotoka kroz područje Urbanističkog plana koji ugrožavaju ili onemogućavaju

korištenje zemljišta u cilju postizanja potrebne razine zaštite od velikih voda, a sve to u

ekonomski prihvatljvim granicama,

Izrada drenažnih sistema za obaranje nivoa podzemne vode na dijelovima gdje podzemna

voda ugrožava normalno korištenje zemljišta.


13

Provođenje mjera zaštite zemljišta u cilju smanjenja negativnih uticaja procesa erozije na

vodotocima i terenu izloženom degradaciji.

Zaštita izvorišta voda za piće u skladu sa donesenim odlukama o zaštiti izvorišta.

Zaštita podzemnih i površinskih voda te pojasa uz vodotoke za planirano korištenje.

Zaštita biodiverziteta akvatične flore i faune.

Dostizanje i održavanje propisane kategorije rijeke Une i vodotoka u njenom slivu na nivou

koji obezbjeđuje korištenje za različite namjene kao i kontinuirano praćenje i monitoring

kvaliteta voda u vodotocima (vodosnabdijevanje, turizam, poljoprivreda, ribarstvo, sport,

rekreacija i dr.).

Planirati mjere za unapređenje zaštite okoliša.

Definisati zaštitne zone u obuhvatu Plana.

Planirati zone obnove, rekonstrukcije i sanacije.

Provoditi odluke o legalizaciji i spriječavanju nove bespravne izgradnje.

Planirati razvoj privredne infrastrukture kao preduvjet za razvoj ekonomije.

Planirati i razvijati one privredne potencijale koji će stvoriti uslove za proizvodno

zapošljavanje, efikasnije poduzetništvo u javnom i privatnom sektoru što treba uticati na

razvoj povoljne životne sredine i boljeg životnog standarda koji će omogućavati kvalitetan

standard svih građana.

Razvoj privrede usmjeriti na davanje prioriteta malim i srednjim preduzećima.

U budućnosti planirati brži razvoj turizma kao strateški interes Grada.

Razvoj turizma usmjeravati i na tzv. „rezidencijalni i visoki turizam“ rangiran kao komercijalni,

za šta grad Bihać ima uslove, a za što se trebaju promovirati postojeći i planirati novi visoko

kvalitetni objekti i prestižne turističke destinacije.

Izgradnju Grada planirati kao administrativnog, kulturnog, turističkog, obrazovnog i

privrednog centra Kantona. Oslonac bazirati na funkciji Nacionalnog parka „UNA“.

Unapređenje razvoja trgovine izgradnjom modernih trgovačkih centra i ugostiteljstva

modernizacijom i izgradnjom savremenih ugostiteljski objekata koji trebaju biti prije svega, u

funkciji razvoja turizma.

Podići nivo kvaliteta usluga društvenih djelatnosti, zdravstvu, socijalnoj zaštiti i obrazovanju.

Uvesti nove sadržaje u kulturi kao što su pozorište, koncertna dvorana, gradska dvorana i

druge prostorne sadržaje, sukladno sa realnim ekonomskim mogućnostima.

Podizanje nivoa urbanog standarda u funkciji poboljšanja urbanog življenja i privređivanja,

podrazumijeva da se u samom Gradu postojeći prostori (ulice, šetališta, parkovi, stari objekti,

avlije, bašte i sl.) adekvatno održavaju i štite, a neki i dokompletiraju modernim urbanim

sadržajima.

Rješavanje komunalne i saobraćajne infrastrukture treba da prati potrebe razvoja privrede i

potrebe stanovništva grada Bihaća prema zacrtanim riješenjima datim i u ovoj prostorno

planskoj dokumentaciji.

Saniranje i izgradnja potrebnih objekata komunalne infrastrukture, a posebno kroz

dugoročnu zaštitu izvorišta osigurati stanovništvu Grada, kao i perifernih mjesni zajednica

dovoljne količine zdravstveno ispravne vode za piće.

U planskom periodu osigurati da sva gradska područja zbrinjavaju svoje otpadne vode na

ekološki prihvatljiv način i ne izlijevaju ih u postojeće vodotoke bez prethodnog


14

prečišćavanja, a u cilju smanjivanja nepovoljnih uticaja na zdravlje stanovništva i životnu

okolinu.

Uspostaviti sisteme odvodnje oborinskih voda u šta se ubraja i odbrana od poplava čime će

se osigurati smanjenje ugroženosti stanovništva,stambeni i privredni objekata i

poljoprivrednog zemljišta, te stvoriti uslove za korištenje plavnog i močvarnog zemljišta u

svrhu razvoja.

Zbrinjavanje komunalnog gradskog otpada riješiti uspostavom regionalne sanitarne deponije.

Ovako postavljeni ciljevi ostavljaju mogućnost da im se u toku realizacije u planskom periodu

priključe i neki drugi ciljevi koje će se vremenom i u toku razvojnog procesa objektivno nametati.

Svoju aplikaciju postavljeni ciljevi nalaze u odabranim rješenjima prostornog uređenja Grada koja se

situiraju u konceptu Urbanističkog Plana Bihaća 2010-2030.

Njihova realizacija će ići paralelno sa realizacijom Urbanističkog plana za kojeg nema niti mogu biti

unaprijed date šeme realizacije.

To je u osnovi složena kombinacija različitih aktivnosti koje u sprezi doprinose efikasnosti njegove

realizacije, a time i ukupnog razvoja grada Bihaća u cjelini.

U izložene ciljeve su ugrađeni ciljevi usvojeni važećim Urbanističkim planom, novi ciljevi proizišli iz

vremenske distance od vremena kad je izrađen navedeni Urbanistički plan i ciljevi promovirani kroz

izrađene razvojne i planske dokumente koje je u međuvremenu Općina/Grad Bihać donijela, a koji

imaju uticaja na Urbanistički plana Grada Bihać.

To su prije svega: Strategija razvoja općine Bihać 2014.-2023., Studija zaštite izvorišta Klokot i

Privilica, Master plan za otpadne vode grada Bihaća, postojeći Regulacioni planovi koji se provode,

Urbanistički projekti, programi legalizacije i Odluke o prostornom uređenju područja općine Bihać.


15

2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA Projekcija urbanog uređenja grada Bihaća se u suštini temelji na razvojnoj viziji Grada koja je

orjentisana na podizanje sadašnjeg nivoa kvaliteta privređivanja, standarda življenja, kvaliteta

prostornih funkcija, stepena prostorne profilacije, prostorne integracije Grada u naseobinskom

sistemu Grada, Kantona, Federacije BiH, a time i u okviru države Bosne i Hercegovine.

Polazna osnova koja je korištena za koncept Plana, odnosno projekciju urbanog uređenja revidiranog

Nacrta Urbanističkog plana grada Bihaća za period 2010.-2030. godina bila je postojeća prostorna

organizacija i struktura grada (Ažurirani sintezni prikaz postojećeg stanja urbanog uređenja) i

usvojeni Nacrt Urbanističkog plana grada Bihaća 2010. – 2030. godina (''Sl. Glasnik općine Bihać''

03/10).

Na osnovu izvršene valorizacije stanja zadržan je koncept definisan usvojenim Nacrtom plana (''Sl.

Glasnik općine Bihać'' 03/10) i planirano kontinuirano širenje grada sa zadržavanjem razmještaja

osnovnih gradskih funkcija uz djelimične izmjene kako u planskim postavkama infrastukture tako i

namjena površina unutar obuhvata Plana.

2.1. STANOVNIŠTVO

2.1.1. BROJ STANOVNIKA

Uvažavajući činjenicu da je danas veoma teško izraditi korektnu demografsku projekciju nekog grada

u BiH, upustićemo se u ovu analizu unaprijed se ograđujući i težeći da koristimo što egzaktnije

podatke i prognoze. Pouzdane podatke možemo koristiti iz dosada izvršenih popisa stanovništva koji

datiraju iz perioda 1948. – 1991. godina, a rezultati analize moramo valorizirati s aspekta ondašnje

društveno ekonomske situacije. Te svakako, popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2013.

godine, koji je dao jasniju sliku stanja na području Bosne i Hercgovine i Grada Bihaća. U periodu rata

i poslije njega nastali su suštinski poremaćaji posmatranih procesa na kojima se bazira demografska

analiza i projekcija. Pomjeranje domicilnog stanovništva, promjena njegovih vitalnih karakteristika,

promjena društveno – ekonomskih odnosa, destrukcija materijalne baze, osjećaj nesigurnosti,

značajne migracije i mnogi drugi činioci stvorili su turbulentne procese u kojima je teško šta

prognozirati. Posljednji popis 2013. godine (konačni rezultati 1) pokazuje da promjena demografske

slike (pritiskom ratnih razaranja 90 – ih godina) izrazita, te je ukupan broj stanovnika na teritoriji

grada Bihać (bivše općine Bihać) manji u odnosu na 1991. godinu za 20,64 %. Međutim, otežavajuća

okolnost za usporedbu stvarnog pada broja stanovnika je metodološke prirode i činjenica da je

popisom iz 1991. godine u broj prisutnih stanovnika uključeno i stanovništvo koje je boravilo u

inostranstvu duže od 12 mjeseci (konačnim rezultatima popisa iz 2013. godine nije uključeno).

Imajuću u vidu značajan broj stanovnika koji se nalaze na privremenom radu u inozemstvu sa

područja čitavog Kantona, a time i grada Bihaća realnija procjena pada broja stanovnika se može dati

1 Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, Konačni rezultati, FZS,

Sarajevo Juli 2016. godine.


16

koristeći se Preliminarnim rezultatima2 popisa na području teritorije grada (općine) Bihać 2013.

godine je bilo prisutno 61.186 stanovnika.

Ipak, kako su za sve projekcije jedini relevantni i važeći konačni rezultati popisa 3 prema kojem je na

području teritorije grada Bihać 2013. godine je bio prisutan 56.261 stanovnik, isti će se koristiti kao

bazni podaci.

Analizom urađenom za potrebe ovog dokumenta, o broju stanovnika koji su prema popisu 2013.

godine živjeli unutar obuhvata Plana, a koja je izvršena na način da je podatak o broju stanovnika

naseljenog mjesta Bihać4 umanjen za 1.476 stanovnika5, te se procjenjuje da je unutar definisanih

granica urbanog područja grada Bihać (4.211 ha) prema konačnim rezultatima popisa iz 2013. godine

živjelo 38.214 stanovnika. Dakle, u odnosu na posljednji popis broj stanovnika unutar urbanog

područja grada Bihać manji za 16,5 % u odnosu na stanje iz 1991 godine. Međutim, naglašavamo, da

se popisom iz 1991. godine u broj prisutnih stanovnika uključeno i stanovništvo koje je boravilo u

inostranstvu duže od 12 mjeseci, što nije slučaj sa konačnim rezultatima popisa iz 2013. godine.

Dodatnu otežavajuću okolnost predstavlja aktuelni sistem statističkog praćenja relevantnih

podataka,te su uočene ogromne razlike u njihovoj kvantifikaciji ovisno od izvora podataka. Ovaj

zaključak se nameće sam od sebe pregledom demografske analize rađene u sklopu “Master plana

otpadnih voda”, te sumirajući podatke čiji je izvor gradska služba i poredeći ih sa zvaničnm

procjenama Federalnog zavoda za statistiku.

U prvom koraku potrebno je analizirati kretanje broja stanovnika grada (općine) Bihać i naseljenog

mjesta Bihać unutar kojih granica se nalazi analizirano urbano područije grada Bihaća.

TABELA - PREGLED BROJA STANOVNIKA GRADA/OPĆINE I NASELJENOG MJESTA BIHAĆ PREMA POPISIMA STANOVNIŠTVA U PERIOD OD

1948.-2013. GODINE

Godina Grad (Općina) NM Bihać Učešće % Trend grad (općina)%

TR NM Bihać (%)

TR NM TR Grad

1948 35.502 9.317 26,24 - - -

1953 38.592 10.956 28,38 1,68 3,29 1,96

1961 45.884 15.763 34,35 2,19 4,65 2,12

1971 58.185 24.060 41,35 2,4 4,32 1,8

1981 65.544 29.875 45,58 1,19 2,19 1,84

1991 70.732 34.853* 49,27 0,76 1,56 2,05

1991 70.732 45.553** 64,40 - - -

2013 61.186 43.007*** 70,28 - - -

2013 56.261 39.690**** 70,54 - - -

Izvor: Federalni zavod za statistiku Sarajevo; *Broj stanovnika NM Bihać u granicama iz 1981. god.; **Broj stanovnika NM

Bihać u granicama iz 1991. god.;*** Broj stanovnika NM Bihać 2013. god. - Preliminarni rezultati;**** Broj stanovnika NM

Bihać 2013. god. -Konačni rezultati;

2 Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, Preliminarni rezultati po

općinama i naseljenim mjestima u FBiH, FZS, Statistički bilten 195 3 Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, Konačni rezultati, FZS,

Sarajevo Juli 2016. godine. 4 Konačnim rezultatima popisa stanovništva na području naseljenog mjesta Bihać 2013. godine je živjelo 39690

stanovnika. 5 Procjena Nosioca izrade, na osnovu detaljne analize, o broju stanovnika koji žive unutar naseljenog mjesta

Bihać (P=8415,29 ha), ali izvan granica urbanog područja Grada Bihać (P=4211,58 ha).


17

Ukupan broj od 34.853 stanovnika naseljenog mjesta Bihać po popisu iz 1991. godine je unutar

granica ovog naseljenog mjesta iz 1981. Godine, dok je broj od 45.553 stanovnika podatak koji se

odnosi na naseljeno mjesto Bihać sa novim granicama iz 1991. godine. Dakle u period između ova dva

popisa stanovništva naseljenom mjestu Bihać priključena su naseljena mjesta Vedro polje, Čekrlije,

Golubić, Kralje, Vrkašić, Kamenica, Orljani, Sokolac, Pokoj, Veliko Založje, Malo Založje, Vinica, Čavkići

i Veliki (Mrkonjića) Lug.

Područje naseljenog mjesta Bihać u granicama iz 1981. godine sačinjavele su mjesne zajednice Mali

Lug, Hatinac, Ozimice, Luke, Harmani, Centar, Donje Prekounje, Gornje Prekounje, Jezero – Privilica i

Žegar te Ribić bez naseljenog mjesta Orljani i Ružica bez naseljenog mjesta Grabež.

Revidiranim Nacrtom, a shodno Projektnom programu se zadržava predložena granica ovog Plana

urbanog područja grada koja obuhvata:

1. Veći dio teritorija naseljenog mjesta Bihać koje se sastoji od:

a) cjelovitog teritorija mjesnih zajednica Mali Lug, Veliki Lug, Hatinac, Gornje Prekounje, Donje

Prekounje, Centar, Harmani, Luke, Ozimice i Jezero – Privilica

b) teritorija mjesne zajednice Pokoj bez naseljenog mjesta Jankovac (od ovog naselja uključeno

je neizgrađeno područje od 22,7 ha zbog potrebe zaštite lijeve obale rijeke Une te planirane

brze gradske priključne ceste)

c) cjelovitih izgrađenih područja teritorija mjesnih zajednica Bakšaiš, Ribić, Žegar i Vedro polje

d) izgrađenog područja teritorija mjesne zajednice Sokolac bez naselja Dobrenica i mjesne

zajednice Kamenica bez naseljenih mjesta Muslići (od ovog naselja uključen je samo

neizgrađeni prostor od 41,3 ha zbog kompaktnosti formiranja planirane radne zone u

Kamenici) i Zlopoljac (od ovog naselja uključen je manji prostor od 23 ha sa destak

individualnih objekata zbog formiranja rezervata individualnog stanovanja na lijevoj obali

rijeke Une)

e) djelova izgrađenih područja teritorija mjesnih zajednica Čavkići i Ružica.

2. Manja neizgrađena područja naseljenih mjesta Pritoka (1,2 ha) Bajrići (2,2 ha), Jankovac (22,7

ha) i Muslići (41,3 ha) koja su priključena urbanom području grada Bihaća zbog značajnih

planiranih infrastrukturnih zahvata u funkciji razvoja grada.

Prema podacima popisa stanovništva 1991. godine unutar ovih cjelovitih ili djelova mjesnih zajednica

tadašnje općine Bihać, od kojih se sastoji predloženo urbano područje grada Bihaća, živjelo je ukupno

41.557 stanovnika. Procjena broja stanovnika u pripadajućem dijelu mjesne zajednice Čavkići i Ružica,

te pripadajućem dijelu naseljenog mjesta Zlopoljac izvršena je na osnovu broja individualnih objekata

koji su ušli u urbano područje grada Bihaća.

Kako je vidljivo iz slijedeće tabele broj stanovnika prema dostupnim podacima organa Gradske

uprave se značajno razlikuje (čak za 12.771 stanovnika ili 33,41%) od zvaničnih konačnih rezultata

popisa, te procjene Nosioca izrade da u obuhvatu urbanog područja Grada Bihać 2013. godine živjelo

38.214 stanovnika.


18

TABELA - PROSTORNA DISTRIBUCIJA STANOVNIŠTVA PO MJESNIM ZAJEDNICAMA UNUTAR URBANOG PODRUČJA GRADA BIHAĆ-2012.

GODINA

Mjesne zajednice N.M. Bihać Broj stanovnika

Bakšaiš 3460

Centar Bihać 1637

Čavkić (dio) 665 Procjena (1285-620)*

Donje Prekounje 1800

Gornje Prekounje 3400

Harmani 3111

Hatinac 1456

Jezero – Privilica 3850

Kamenica (bez N.M Muslići i N.M Zlopoljac) 349 Procjena (1440-1091)*

Luke 3502

Mali Lug 1248

Veliki Lug 2250

Ozimice ( I i II) 13536

Pokoj (bez Jankovca) 1745 Procjena (1760-15)*

Ribić 3555

Ružica (dio) 2046 Procjena (2900-494)*

Sokolac (bez Dobrenice) 1815 Procjena (1963-148)*

Vedro polje 615

Žegar 945

UKUPNO 50.985

Izvor: Strategija razvoja općine Bihać 2014.-2023. godine/Služba za opću upravu, privredne i društvene

djelatnosti Općine Bihać.; * Interpretacija Nosioca izrade

TABELA - PREGLED PROCJENJENOG BROJA STANOVNIKA GRADA/OPĆINE BIHAĆ U PERIODU 1997.-2012. GODINA I BROJA STANOVNIKA

PREMA KONAČNIM REZULATATIMA IZ POPISA 2013. GODINE.

Godina Broj stanovnika na području

Grada (općine) Bihać Broj stanovnika (rast/pad ) Index %

1997. 49.837 - -

1998. 53.503 3.666 7,35

1999. 58.688 5.185 9,70

2000. 59.735 1.047 1,78

2001. 60.113 378 0,63

2002. 60.414 301 0,50

2003. 60.623 209 0,35

2004. 60.741 118 0,19

2005. 60.843 102 0,17

2006. 60.928 85 0,14

2007. 61.035 107 0,18

2008. 61.191 156 0,26

2009. 61.287 96 0,16

2010. 61.358 71 0,12

2011. 61.494 136 0,22

2012. 61.564 70 0,11

2013. 56.261 -5.303 -9,43

Izvor: Federalni zavod za statistiku Sarajevo;


19

Za analizu trenda rasta broja stanovnika u poslijeratnom periodu ćemo koristiti zvanične podatke o

procjenama broja stanovnika Grada (Općine) Bihać u periodu 1997.-2012. godine, te konačne

podatke popisa stanovništva iz 2013. godine.

Vidljivo je iz tabelarnog prikaza da na index porasta stanovništva do cca 2002. godine značajno utiče

proces povratka domicilnog stanovništva, tako da ih ne treba uvoditi u analizu demografske

projekcije. Evidentno je da je period konsolidacije prošao, pogotovo ako je grad u pitanju i njegov

demografski oporavak na nivo iz 1991. godine.

Svakako, iz gorenjeg tabelarnog prikaza je vidljiv ''lom'' u indeksu 2012/2013 kao posljedica konačnih

rezultata popisa iz 2013. godine, te će se u projekcijama koristiti samo index porasta za period do

2012. godine. Na ovu pretpostavku oslonjena je daljna analiza demografske projekcije tj. demografski

oporavak i početak perioda rasta broja stanovništva grada Bihaća u odnosu na 1991. godinu počinje

sa 2013. godinom. Demografski oporavak grada je process kojeg prati i njegov ekonomski oporavak.

Prema ranijim popisima stanovništva 1948. – 1991. godina vidljiv je dosta pozitivan trend prirodnom

prirastu, migracionim kretanjima stanovništva i provedenim procesima deagrarizacije. Grad (Urbano

područje Bihać) je u ovom periodu apsorbirao značajan broj stanovnika sa područja Grada (općine)

Bihać pa je njegov trend rasta u odnosu na ukupno stanovništvo Grada (općine) cca dvostruko veći.

Ako primjenimo uočeni odnos i na period 2013. – 2017. godina možemo zaključiti da je index porasta

stanovništva u ovom period na gradskom područuju cca 0,3 %.

Za demografsku prekciju 2017.-2030. godine možemo uspostaviti više scenarija. Scenario primjenjen

u demografskoj projekciji “Master plana otpadnih voda” oslonjen je više na preporuke i predviđanja

kretanja broja stanovništva na globalnom svjetskom nivou. Prihvaćene su veoma pesimistične

prognoze koje su između ostalog oslonjene i na stagnaciji postojećih trendova grada (općine) Bihać.

Našom analizom prihvatamo scenarije optimistične prognoze date varijantno ovisno o prognozama

daljnih procesa društveno ekonomskog razvoja.

Prvi scenario bazira se na linarnom dosezanju indexa rasta od 1,5 % sa 2017. godinom a daljnjeg

linarnog rasta do 2,5 % u 2030. godini. Matematički izraženo obrazac indexa rasta za period od

2013. – 2017. godina glasi I = (0,3 + 0,15) X (n – 2009) / 100 dok za period od

2018. – 2030. godina glasi I = (1,5 + 0,10) X (n – 2017) / 100

Drugi scenario bazira se na linarnom dosezanju indexa rasta od 1,9 % sa 2017. godinom a daljnjeg

linarnog rasta do 2,5 % u 2030.godini. Matematički izraženo obrazac indexa rasta za period od


2018. – 2030. godina glasi I = (1,9 + 0,06) X (n – 2017) / 100

Treći scenario bazira se na linarnom dosezanju indexa rasta od 3,0 % sa 2030. godinom. Matematički

izraženo obrazac indexa rasta za period 2013. – 2030. godina glasi I = (0,3 + 0,15) X (n – 2009) / 100

Četvrti scenario bazira se na linarnom dosezanju indexa rasta od 1,9 % sa 2017. godinom a daljnjeg

linarnog rasta do 3,5 % u 2030. godini. Matematički izraženo obrazac indexa rasta za period od


20


2018. – 2030. godina glasi I = (1,9 + 0,16) X (n – 2017) / 100

Peti scenario bazira se na linarnom dosezanju indexa rasta od 3,0 % sa 2030.godinom. Matematički

izraženo obrazac indexa rasta za period 2013. – 2030. godina glasi I = (0,3 +2,21) X (n – 2009) / 100

gdje je sa I označen index porasta stanovništva u n – toj godini.

Primjena ovih scenarija bazira se na analizi index-a porasta stanovništva naseljenog mjesta Bihać iz

perioda 1971. – 1981. godine (period optimalnog društveno ekonomskog razvoja) i 1981.–1991.

godine (period postepene stagnacije društveno ekonomskog razvoja). Uvođenjem metode varijacije

korektivnih faktora index-a rasta iz ovih perioda izvršena je komparacija sa periodom 2013. – 2017.

godine i 2018. – 2030. godine te na taj način izvršena varijantna procjena broja stanovnika grada

Bihaća na kraju planskog perioda u slijedećem tabelarnom prikazu.

TABELA – PROJEKCIJA BROJA STANOVNIKA U PLANSKOM PERIODU SA 5 POTENCIJALNIH SCENARIJA U OBUHVATU PLANA

Godina SCENARIO 1 SCENARIO 2 SCENARIO 3 SCENARIO 4 SCENARIO 5

2013. 38.214 38.214 38.214 38.214 38.214

2014. 38.386 38.405 38.386 38.405 39.173

2015. 38.559 38.597 38.559 38.597 40.156

2016. 38.732 38.790 38.732 38.790 41.164

2017. 38.907 38.984 38.907 38.984 42.198

2018. 39.082 39.179 39.082 39.179 43.257

2019. 39.707 39.947 39.257 39.986 44.342

2020. 40.342 40.730 39.434 40.810 45.455

2021. 40.988 41.528 39.612 41.650 46.596

2022. 41.643 42.342 39.790 42.508 47.766

2023. 42.310 43.172 39.969 43.384 48.965

2024. 42.987 44.018 40.149 44.278 50.194

2025. 43.675 44.881 40.329 45.190 51.454

2026. 44.373 45.761 40.511 46.121 52.745

2027. 45.083 46.657 40.693 47.071 54.069

2028. 45.805 47.572 40.876 48.041 55.426

2029. 46.537 48.504 41.060 49.030 56.818

2030. 47.282 49.455 41.245 50.040 58.244

Projekcije pokazuju da se mogući broj stanovnika grada Bihaća prema ovoj analizi kreće između cca

47.000 i 60.000 stanovnika.

Obzirom da ovaj Plan ima ambiciju da namjenom prostora i konceptom razvoja saobraćajne,

energetske i komunalne infrastrukture reguliše procese razvoja i u postplanskom periodu, te naročito

imajući u vidu broj privremeno odsutnih stanovnika prihvatamo scenario četiri (4) sa procjenjenih

cca 50.040 stanovnika u 2030. godini. Što praktično znači da će broj stanovnika u periodu 2013.-

2030. godina (17 godina) porasti za 11.826 ili 30,94%. Ovaj predloženi scenario (4) je baziran i na

činjenici da je preliminarnim rezultatima utvđeno da je u obuhvatu naseljenog mjesta Bihać 2013.

godine živjelo 43.007 stanovnika (te je metodolški pristup brojanju promjenjen u konačnim

rezultatima), kao i izuzetno značajnoj činjenici da bez obzira na pozitivne ili negativne demografske


21

trendove u periodu zadnjih 60 godina urbano područje općinskog/gradskog centra u kontinuitetu

bilježi konstantan demografski rast (u odnosu na teritoriju općine/grada), tj da se procentualno

učešće broja stanovnika gradskog/općinskog centra u odnosu na broj stanovnika grada/općine

kontinuirano povećava od popisa 1948 godine do popisa 2013. godine, te se projicira i rast od 2017.

do 2030. godine.

2.1.2. STAROSNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

Ažurirani podaci o starosnoj strukturi na području grada Bihać su bazirani na popisima 1991. i 2013.

godine, te procjenama starosne strukture Federalnog zavoda za statistiku. Iz uporedne analize

nevedenih procjena vidljivi su trendovi konstantnog smanjenja procenta učešća stanovništava u dobi

od 0-14 godina, te konstantnog povećanja procenta stanovništa dobi 15 i više godina.

TABELA - UPOREDNA ANALIZA STAROSNE STRUKTURA STANOVNIŠTVA NA TERITORIJI GRADA BIHAĆ U PERIODU 1991.-2013. GODINA

Godina Broj stanovnika Struktura (%)

Ukupno 0-14 15-64 65 i više 0-14 15-64 65 i više

1991 70.732 16.900 47.902 5.930 23,93 67,72 8,38

2013 38.214* 6.011 27.365 4.838 15,73 71,61 12,66

Izvor: Federalni zavod za statistiku /Interpretacija nosioca izrade ; *Obuhvat Plana

Kako je plansko opredjeljenje apriori pozitivističko, u planskom periodu se projicira zadržavanje

procentualnog učešće starosnih skupina strukture, prema tome projicirani broj stanovnika je

slijedeći:

TABELA – PROJEKCIJA BROJA STANOVNIKA U PLANSKOM PERIODU PO STAROSNOJ STRUKTURI STANOVNIŠTVA U OBUHVATU PLANA

Godina/dob 2013. 2015. 2020. 2025. 2030.

0-14 6.011 6.071 6.419 7.108 7.871

15-64 27.365 27.639 29.224 32.361 35.834

65+ 4.838 4.886 5.167 5.721 6.335

UKUPNO 38.214 38.596 40.810 45.190 50.040

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Popis 2013. godine/Interpretacija Nosioca izrade

2.1.3. KOEFICIJENT I INDEKS STARENJA STANOVNIŠTVA

Koeficijentom starosti nazivamo odnos osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika.

Smatra se da stanovništvo počinje stariti, ako koeficijent starosti prelazi 12%. Prema dostupnim

podacima 6 koeficijent starosti stanovništva na području teritorije Grada Bihać i obuhvata

Urbanističkog plana grada Bihać iznosi 12,66 odnosno 12,45% što je neznatno iznad granice nakon

koje nastupa starenje stanovništva.

6 Federalni zavod za statistiku, Konačni rezultati popisa domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013

godine.


22

Uporednom analizom vidljivo je da je u odnosu na 1991. godinu koeficijent starosti ipak u značajnom

porastu.

Indeks starenja, kao još jedan od bitnih demografskih pokazatelja starosne strukture stanovništva i

budućeg razvoja, odnos je ukupnog stanovništva starijeg od 65 godina i stanovništva od 0-20 godina,

množeno sa 100.

Ako taj indeks počne prelaziti 40%, smatra se da počinje proces starenja stanovništva. Prema

izvršenim analizama, indeks starenja u prosjeku iznosi 55,43 % za obuhvat Urbanističkog plana grada

Bihać po petogodištima, što pokazuje da je prosces starenja stanovništva uveliko razvijen, što sa

sobom donosi niz socijalnih problema.

Kako je plansko opredjeljenje apriori pozitivističko, u planskom periodu se projicira zadržavanje

procentualnog učešća starosnih skupina strukture , prema tome bi projicirani broj stanovnika,

koificijent starosti i index starenja bi bio:

TABELA - PROJEKCIJA KOEFICIJENTA I INDEKSA STARENJA STANOVNIŠTVA SA BROJEM STANOVNIKA U OBUHVATU PLANA U

PLANSKOM PERIODU DO 2030. GODINE

God. Teritorijalna jedinica

Broj stanovnika Stanovništvo

(%) Koeficijent starosti (%)

Indeks starenja(%)

Ukupno 0-20 65+ 0-20 65+ X=P(65+) /Px100

Xs=P(65+)/ P(0-20)x100

2013 Općina/Grad Bihać 56.261 13285 7.121 23,61 12,65 12,66 53,6

Obuhvat UP Bihać 38.214 8583 4758 22,46 12,45 12,45 55,43

2015 Obuhvat UP Bihać 38.597 8669 4805 22,46 12,45 12,45 55,43

2020 Obuhvat UP Bihać 40.810 9166 5081 22,46 12,45 12,45 55,43

2025 Obuhvat UP Bihać 45.190 10150 5626 22,46 12,45 12,45 55,43

2030 Obuhvat UP Bihać 50.040 11239 6230 22,46 12,45 12,45 55,43

2.1.4. SPOLNA STRUKTURA

Prema rezultatima Popisa 2013. godine, na teritoriji grada Bihać je živjelo 51,93% je ženskog

stanovništva i 48,06% je muškog stanovništva. Na osnovu toga procjenjen je broj ženskog i muškog

stanovništva u odnosu na ukupan broj stanovnika u obuhvatu Plana.

Projekcija spolne strukture stanovištva, a vodeći principom zadržajanja omjera u odnosu na Popis

2013. godine i ukupno projicirani broj stanovnika daje se kako slijedi:

TABELA – PROJEKCIJA BROJA STANOVNIKA U OBUHVATU PLANA PREMA SPOLU U PLANSKOM PERIODU

Godina 2013. 2015. 2020. 2025. 2030.

Broj st. 38.214 38.597 40.810 45.190 50.040

Spol M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

Broj st. 18.367 19.847 18.552 20.045 19.615 21.195 21.720 23.470 24.051 25.989

Izvor: Federalni zavod za statistiku /Interpretacija nosioca izrade


23

2.1.5. DOMAĆINSTVA

Prema dostupnim konačnim reultatima popisa iz 2013. godine7 na ukupnoj teritoriji grada Bihać

popisom je evidentirano 18.293 domaćinstva, te 25.491 stan, iz čega se može zaključiti da jedno

domaćinstvo prosječno sadrži 1,39 stanova.

Prema dostupnim konačnim reultatima popisa iz 2013. godine8 u naseljma gradskog tipa (naseljeno

mjesto Bihać) popisom je evidentirano 13.416 domaćinstava, međutim kako je obuhvat naseljenog

mjesta Bihać širi od obuhvata urbanog područja Grada Bihać procjenjuje se da u obuhvatu urbanog

područjaBihać ( obuhvat plana) je 2013. godine bilo 12.477 domaćinstava. Prema dostupnim

podacima na području Grada Bihać iz popisa stanovništva 2013. godine prosječno domaćinstvo

brojalo 3,07 članova. Na bazi navedenih podataka daje se projekcija broja domaćinstava u planskom

periodu sa zadržavanjem evidentiranog prosječnog broja članova po domaćinstvu.

TABELA – PROJEKCIJA BROJA DOMAĆINSTAVA U PLANSKOM PERIODU

Godina Područje/Obuhvat Broj stanovnika Broj domaćinstava Broj članova po domaćinstvu

2013. Općina/Grad Bihać 56.261 18.293 3,07

Obuhvat UP Bihać 38.214 12.448 3,07

2015. Obuhvat UP Bihać 38.597 12.572 3,07

2020. Obuhvat UP Bihać 40.810 13.293 3,07

2025. Obuhvat UP Bihać 45.190 14.720 3,07

2030. Obuhvat UP Bihać 50.040 16.300 3,07

Uzimaći u obzir zvanične podatke o broju stanova i procjene da u jednom domaćinstu nalazi 1,39

stanova dolazimo do procjene da se 2013. godine unutar obuhvata Urbanističkog plana garada Bihać

nalazilo 17.343 stana.

Za procjenu distribucije broja stanova po mjesnim zajednicama unutar obuhvata Urbanističkog plana

nema dostatnih elemenata.

2.1.6. PROCES URBANIZACIJE I DEAGRARIZACIJE

Iz uporednih analiza u periodu od 1948. do 2013. godine evidentno je da procentualno učešće broja

stanovnika urbanog područja gradskog (bivšeg općinskog) centra u odnosu na ukupan broj

stanovnika na teritoriji grada (općine) Bihać u kontinuitetu bilježi konstantan rast (u odnosu na

teritoriju grada/ općine). Ovaj rast je zasnovan kako na prirodnom priraštaju, tako i na migracijama sa

područja teritorije grada (općine) Bihać i na migracije iz područja šire regije prema prema gradskom

centru Bihać.

7 Federalni zavod za statistiku, Konačni rezultati popisa domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.

godine, juli 2016 godine. 8 Federalni zavod za statistiku, Konačni rezultati popisa domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.

godine, juli 2016 godine.


24

TABELA - BROJ STANOVNIKA I PROCENTUALNO UČEŠĆE BROJA STANOVNIKA URBANOG PODRUČJA GRADA BIHAĆ U ODNOSU NA

TERITORIJU OPĆINE/ GRADA BIHAĆ PREMA POPISIMA U PERIODU 1948.-2013. GODINA

Godine Općina/Grad Urbano područje (Grad)

(broj stanovnika) Učešće stanovništva Urbanog

područja Grada (%)

1948. 35.502 14.978 42,2

1953. 38.592 16.946 43,9

1961. 45.884 22.871 49,8

1971. 58.185 33.170 57,0

1981. 65.544 39.995 61,0

1991. 70.896 45.807 64,4

2013. 56.261 38. 214 67,9

Izvor: Federalni zavod za statistiku/Interpretacija nosioca izrade

Naravno, rast broja stanovnika u periodu od 1948. godine do danas unutar urbanog područja

gradskog/općinskog centra neminovno je nosio sa sobom i promjene procentualnom učešću

vanpoljoprivrednog stanovništva čitave teritorije Grada Bihać (Općine Bihać), odnosno njenoj

deagrarizaciji. Što je rezultirao činjenicom da prema propisu stanovništa iz 2013. godine čak 2/3

stanovništva grada Bihać živi u urbanom području gradskog centra Bihać, što karakteriše teritoriju

grada Bihać izuzetno monocentričnom, sa izuzetno visokim stepenom urbaniteta.

Stepen urbanizacije teritorije Grada Bihać iznosi 67,92.9

U planskom periodu ovaj trend rasta broja stanovnika unutar obuhvata plana (Urbano područje

Grada Bihaća) će se blago nastaviti, ali je izuzetno važno naglasiti da bi Grad Bihać trebao sistematski

djelovati na ukupnom razvoju sekundarnih i tercijarnih centara na čitavoj teritoriji Grada Bihaća, kao

bi budući rast broja stanovnika unutar urbanog područja Bihać nebi bio prevashodno zasnovan na

migracijama sa područja teritorije Grada Bihać, odnosno da se smanji ili zaustavi trend ''usisavanja''

stanovništva sa teritorije Grada u urbano područje Grada Bihaća.

Kako se u planskom periodu predviđa nastavak demografskog pritidka na urbano područje Garda i

nastavak procesa urbanizacije tj. povećanje stepena urbanizacije teritorije Grada Bihać, te analogno

tome i procesa deagrarizacije, svakako da u planskom periodu je neophodno planirati i rezervisati

značajne površine građeviskog zemljišta unutar obuhavata Plana, nauštrb prije svega poljoprivrednog

zemljišta.

2.1.7. GUSTINE NASELJENOSTI PO ZONAMA

Na povećanju gustine stanovanja u planskom periodu i nije se težilo, jer Grad zelenila i rijeka koji teži

ka intezivnom razvoju turizma i ne bi trebao imati gustine naseljenosti koje se normativima planiraju

za gradska naselja. Prema usvojenom scenariju (4) planirana naseljenost na kraju planskog perioda

po zonama data je sljedećim tabelarnim prikazom.

9 Broj stanovnika naselja gradskog karaktera/broj stanovnika grada(općine)


25

TABELA – PROJEKCIJA BROJA STANOVNIKA U PLANSKOM PERIODU SA GUSTINOM NASELJENOSTI PO ZONAMA U OBUHVATU PLANA

R.br. Z o n a Površina zone( ha) Broj stanovnika Gustina

stanovanja st/ha Ukupno zona Stambeni dio 2030. godine

1 A 512,88 242,34 19.933 82

2 B 209,5 82,35 9.700 118

3 C 161,77 39,80 3.533 89

4 D 194,65 82,55 1.058 13

5 E 430,73 211,74 4.050 19

6 F 760,8 230,06 4.000 17

7 G 673,1 115,30 1.192 10

8 H 426,23 110,42 1.150 10

9 I 255,14 63,02 1.233 20

10 J 586,79 127,16 4.190 33

TOTAL: 4.211,59 1.304,74 50.040 38,31

2.1.8. ZAPOSLENOST I MIGRACIJE

Prema zvaničnim podacima nadležnih institucija10 2013. godine je na području teritorije grada Bihać

bilo 11.989 zaposlenih osoba, što je predstavljalo 53,93 % od ukupnog radno aktivnog stanovništva.

Sagledavajući period od 2008.-2013. godina i evidentan je blagi pad procenta zaposlenih u odnosu na

broj radno aktivnog stanovništva. U apsolutnom iznosu evidentiran je pad broja zaposlenih od 599

osoba u petogodišnjem periodu. Ukupan broj nezaposlenih osoba 2013. godine je iznosio 10.242 što

je predstavljalo izuzetno visoku stopu nezaposlenosti od čak 46,07%. Takođe, u promatranom

periodu 2008-2013. godina stopa nezaposlenosti je kontinuirano rasla sa 40,21% koliko je iznosila

2008. godine do navedenih 46,07% 2013. godine.

Migracije na području općine/grada Bihać se mogu posmatrati na osnovu dostupnih publikacija

Federalnog zavoda za statistiku, a za period 2009 - 2013. godina. Dati su podaci ukupnih migracionih

procesa, kretanja broja doseljenih i odseljenih osoba na području općine/grada Bihać. U periodu

2009 – 2013. godine prema zvaničnim podacima općina/grad Bihać je ostao bez 63 stanovnika, koji su

emigrirali u druga područja zemlje ili pak (što je češći slučaj) u inozemstvo. Posljedica je to opće

ekonomske situacije u zemlji, nedovoljnog jačanja policentričnog razvoja, te stalnih migracija ka

većim gradovima. Ipak, važno je primjetiti da je prema zvaničnim podacima,u odnosu na Unsko-

sanski kanton koji je u istom periodu izgubio preko 6000 stanovnika, teritorija općine/grada Bhać u

istom periodu je izgubila procentualno neuporedivo manji broj stanovnika u ukupnom saldu

migracija. Migracije su, kako je historija pokazala, neminovnost. Moderni migracioni procesi

zahvataju sve veći broj svjetske populacije, uzroci su različiti, a u Bosni i Hercegovini, uslijed relativno

negativne ekonomske situacije i nestabilnosti, migracije su još i više izražene nego u drugim

evropskim zemljama. Migracije se ne mogu zaustaviti, ali se mogu ublažiti, ali što je možda i važnije,

iskoristiti za napredak nekog područja. Naime, sve više autora ekonomskih studija i analiza koje se

bave migracijama u BiH i svijetu, ukazuju na značaj investicija koje dolaze od strane stanovništva koje

je emigriralo iz matične zemlje.

10 Federalni zavod za statistiku, Sarajevo


26

2.2. NAMJENA POVRŠINA

2.2.1. ŠIRE URBANO PODRUČJE

Revidiranim Nacrtom Urbanističkog plana grada Bihaća za period 2010.-2030. godina je shodno

projektnom programu definisana granica obuhvata plana, odnosno površina urbanog područja Grada

Bihać u iznosu od 4.211,52 ha. Naime, usvojenim Nacrtom Urbanističkog plana grada Bihaća 2010. –

2030. godina (''Sl. Glasnik općine Bihać'' 03/10) planiran je obuhvat od 4.211,52ha. U obuhvat Plana,

odnosno u urbano područje Grada ušlo je 20 mjesnih zajednica. Od navedenog broja 10 mjesnih

zajednica u potpunosti su gradske sa svojom površinom i stanovništvom, 10 mjesnih zajednica ulazi u

urbano područje djelimično, sa dijelom teritorija i cjelokupnim stanovništvom, sa dijelom teritorija i

malim dijelom stanovništva, a neke sa dijelom teritorije bez stanovništva. Izradi koncepta usvojenog

Nacrta Urbanističkog plana grada Bihaća (''Sl. Glasnik općine Bihać'' 03/10) prethodila je provedba i

usaglašavanje određenih stavova po pitanju prostornog obuhvata do kojeg se došlo tokom

provođenja analiza stanja u prostoru i planiranja projekcije urbanog uređenja.

Grad Bihać treba preuzeti ulogu jednog od značajnijih privrednih i urbanih centara u Federaciji i

državi BiH. To istovremeno znači potpuniju afirmaciju jednog subregionalnog centra bazirane po

osnovu svojih značajnih prirodnih, kulturnih i privrednih potencijala. Urbani koncept predložen ovim

planom prati ove ambicije i determinira buduće procese ka ostvarivanju ovog cilja. Prostor u ovom

slučaju nije limitirajući faktor razvoja. Polazna osnova koja je korištena za koncept Plana (Revidirani

Nacrt Urbanističkog plana grada Bihaća za period 2010.-2030. godina) bila je postojeća prostorna

organizacija i struktura grada (Ažurirani sintezni prikaz postojećeg stanja urbanog uređenja) i

usvojeni Nacrt Urbanističkog plana grada Bihaća 2010. – 2030. godina (''Sl. Glasnik općine Bihać''

03/10).

Na osnovu izvršene valorizacije stanja zadržan je koncept definisan usvojenim Nacrtom plana (''Sl.

Glasnik općine Bihać'' 03/10) i planirano kontinuirano širenje grada sa zadržavanjem razmještaja

osnovnih gradskih funkcija uz djelimične izmjene kako u planskim postavkama infrastukture tako i

namjena površina unutar obuhvata Plana. Ove izmjene su motivirane novim smjernicama za izradu

Plana, projektnom dokumentacijom, dokumentacijom i Odlukama koje se utiču na koncept

prostornog razvoja, novim spoznajama o stanju u prostoru, te respektiranju ograničavajućih faktora

zaštite prije svega rijeke Une, Klokota (definisana granica vodnog dobra, površine poplavnog područja

ranga pojave 1/100 godina i sl.). Metodom eliminacije, odnosno respektiranja ograničavajućih faktora

zaštite i geomorfoloških osobina tla, takođe je zadržan i koncept baziran na zaključku da je

najpovoljniji pravac širenja stambenih zona na području Ceravaca i dalje ka Žegarskom polju, na

prostoru Repušina i na prostoru Gornje i Donje Prekounje. Stim da je Revidiranim Nacrtom značajnije

izmjenjen koncept predložen usvojenim Nacrtom plana (''Sl. Glasnik općine Bihać'' 03/10), a koji se

odnosi na područje Gornjeg Prekounja. Naime, Revidiranim Nacrtom se na ovom području površine

privrednih kompleksa DI Šipad i Kombiteks planiraju kao površine privredne namjene sa mogućnošću

korištenja i u druge namjene, trgovina ugostiteljstvo i stanovanje, a ne kao značajne površine

isključivo kolektivnog stanovanja. Širenjem centralnih gradskih zona urbane opreme na područja

Gornje i Donje Prekounje te Repušine, Grad dobija siluetu budućeg subregionalnog centra.


27

TABELA – BILANS POVRŠINA URBANISTIČKOG PLANA GRADA BIHAĆA ZA PERIOD 2010.-2030. GODINA

INDIVID.

STAN. KOLEKTIVNO STANOVANJE

MJEŠOVITO STANOVANJE

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA PRIVREDNA NAMJENA JAVNE ZELENE POVRŠINE

ZON

A

PO

VR

ŠIN

A Z

ON

E

IND

IVID

UA

LNO

KO

LEK

TIV

NO

STA

NO

VA

NJE

STA

MB

ENO

/PO

SLO

VN

O

PO

SLO

VN

O/S

TAM

BEN

O

MJE

ŠOV

ITO

STA

NO

VA

NJE

STA

MB

ENO

/PO

SLO

VN

O

PO

SLO

VN

O/S

TA

MB

ENO

JAV

NA

I D

RU

ŠTV

ENA

NA

MJE

NA

CEN

TRA

LNI

SAD

RŽA

JI

UP

RA

VA

SO

CIJ

ALN

A

ZD

RA

VST

VEN

A

PR

EDŠK

OLS

KA

ŠK

OLS

KA

VIS

OK

O O

BR

AZO

VA

NJE

KU

LTU

RA

VJE

RSK

A I

SAK

RA

LNA

SPO

RT

I REK

REA

CIJ

A

SPO

MEN

ICI K

ULT

UR

E

PR

IVR

EDN

A N

AM

JEN

A

PR

OIZ

VO

DN

A

PO

SLO

VN

A

TR

GO

VIN

A

UG

OST

ITEL

JSTV

O /

TU

RIZ

AM

JAV

NE

ZELE

NE

PO

VR

ŠIN

E

PA

RK

SPO

RT

I REK

REA

CIJ

A

ZAŠT

ITN

O Z

ELEN

ILO

PO

V.

ELEK

TRO

ENER

GET

SKE

INFR

AST

RU

KTU

RE

ŠU

ME

PO

VR

ŠIN

E P

RED

VIĐ

ENE

ZA B

UD

UĆ

I RA

ZVO

J

PO

LJO

PR

IVR

EDN

O Z

EMLJ

IŠT

E

PO

VR

ŠIN

E P

OSE

BN

E N

AM

JEN

E

VO

DN

E P

OV

RŠI

NE

SAO

BR

AĆ

AJN

ICE

I IN

FRA

STU

KTU

RN

I P

OJA

SEV

I

ZELJ

EZN

IČK

A IN

FRA

STR

UK

TUR

A I

OB

JEK

TI

A 512,88 114,79 27,71 27,51 3,86 8,08 64,25 0,33 2,24 9,30 1,84 2,34 9,18 2,37 8,11 1,68 0,61 13,10 6,19 13,90 2,28 0,00 8,39 16,38 3,45 3,47 16,95 4,81 0,00 1,89 3,88 33,38 22,61 0,00 22,14 55,86 0,00

B 209,50 25,29 0,00 0,85 4,57 0,00 56,21 2,33 0,31 0,54 0,00 0,06 0,00 0,00 2,96 0,00 0,00 2,10 0,00 0,03 64,50 0,00 3,22 1,67 0,00 0,08 4,42 0,32 0,00 4,98 0,00 0,00 0,00 0,00 8,74 24,22 2,10

C 161,77 13,63 0,00 8,66 0,00 0,00 17,51 0,00 0,00 0,00 1,56 0,00 2,52 0,00 2,86 0,00 0,00 1,49 5,21 0,00 2,83 0,00 4,96 1,95 6,14 1,38 21,02 12,54 0,34 0,34 0,00 11,02 10,38 0,00 20,45 14,98 0,00

D 194,65 81,30 0,00 0,00 0,00 0,00 1,25 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,25 0,00 0,00 0,71 0,00 0,00 0,46 0,00 12,32 0,00 0,00 0,00 11,72 0,00 3,12 0,00 0,00 34,81 16,91 0,00 12,13 19,67 0,00

E 430,73 211,14 0,00 0,00 0,00 0,00 0,60 0,00 3,82 0,00 0,00 0,22 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 6,07 0,00 0,00 8,37 56,38 0,00 0,00 0,00 0,00 4,69 0,00 4,35 0,58 30,77 51,85 0,00 0,00 0,00 51,81 0,08

F 760,80 227,63 0,00 0,00 0,00 0,00 2,43 2,47 4,14 0,00 0,00 0,00 3,91 0,00 0,38 0,00 0,00 2,16 0,00 0,00 44,43 5,92 11,93 1,10 1,62 0,00 23,69 34,71 8,15 8,86 68,04 40,78 211,19 0,00 15,96 41,30 0,00

G 673,10 115,30 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,78 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2,80 0,00 0,00 1,00 0,00 1,42 34,60 0,00 5,83 0,90 1,39 0,07 47,17 37,54 0,65 10,94 0,00 253,86 90,63 0,00 28,51 39,71 0,00

H 426,23 101,15 0,00 4,72 0,00 0,00 4,55 0,00 5,19 0,00 0,00 0,15 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2,92 12,91 33,48 2,33 4,57 20,65 0,13 57,19 86,83 0,00 2,49 0,00 22,42 5,60 0,00 37,93 21,02 0,00

I 255,14 63,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2,21 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,75 0,00 0,00 3,61 0,00 0,00 0,00 0,00 0,21 7,79 0,00 0,00 0,00 0,00 0,96 0,51 37,42 84,56 0,00 37,22 0,00 15,88 0,00

J 586,79 109,81 0,44 0,00 0,00 0,00 16,91 0,00 2,18 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2,81 2,69 0,18 0,00 0,00 0,18 0,47 0,40 0,00 9,22 0,00 1,83 4,69 394,43 22,63 0,00 0,06 7,99 9,87 0,00

∑ 4211,59 1063,06 28,15 41,74 8,43 8,08 163,71 7,34 18,66 9,84 3,40 2,77 15,61 2,37 19,11 1,68 0,61 33,05 14,09 18,45 170,38 95,78 49,37 34,83 33,65 5,13 196,07 176,75 19,40 35,28 534,54 555,31 357,32 37,28 153,85 204,47 2,18


28

2.2.2. UŽE URBANO PODRUČJE

Usvojenim Nacrtom Urbanističkog plana grada Bihaća 2010. – 2030. godina (''Sl. Glasnik općine

Bihać'' 03/10), definisana je granica užeg urbanog područja u površini od 643,93 ha. Proširenje užeg

urbanog područja, u odnosu na postojeći Urbanistički plan 2003. godine, izvršeno je u područjima

Gornje i Donje Prekounje (motivirano planiranom rekonstrukcijom i prenamjenom industrijske zone u

zonu kolektivnog stanovanja i centralnih gradskih sadržaja) te proširenjem zone naselja Repušine do

rijeke Kokot.

Međutim, na osnovu smjernica za izradu Plana, ovim Revidiranim Nacrtom Plana izvršena je

djelimična korekcija granica užeg urbanog područja u području Gornjeg Prekounja. Naime, površine

privrednih kompleksa DI Šipad i Kombiteks d.d. se planiraju kao površine privredne namjene sa

mogućnošću korištenja i u druge namjene, trgovina ugostiteljstvo i stanovanje, a ne kao značajne

površine isključivo kolektivnog stanovanja., te su isključene iz obuhvata užeg urbanog područja čija

površina ovim revidiranim nacrtom Plana iznosi 587,28 ha.

TABELA – BILANS POVRŠINA URBANISTIČKOG PLANA GRADA BIHAĆA ZA PERIOD 2010.-2030. GODINA

Namjena površina Površina (ha) Učešće (%)

Individualno stanovanje 103,30 17,59

Kolektivno stanovanje 25,90 4,41

Kolektivno stanovanje - stambeno/poslovno 36,76 6,26

Kolektivno stanovanje - poslovno/stambeno 8,43 1,44

Mješovito stanovanje 8,08 1,38

Mješovito stanovanje - stambeno/poslovno 123,18 20,97

Mješovito stanovanje - poslovno/stambeno 2,66 0,45

Javna i društvena namjena 2,13 0,36

Javna i društvena namjena - Centralni sadržaji 9,84 1,68

Javna i društvena namjena - Uprava 3,08 0,53

Javna i društvena namjena - Socijalna 1,81 0,31

Javna i društvena namjena - Zdravstvena 11,28 1,92

Javna i društvena namjena - Predškolska 2,37 0,40

Javna i društvena namjena - Školska 13,93 2,37

Javna i društvena namjena - Visoko obrazovanje 1,68 0,29

Javna i društvena namjena - Kultura 0,61 0,10

Javna i društvena namjena - Vjerska i sakralna 5,43 0,92

Javna i društvena namjena - Sport i rekreacija 14,06 2,39

Javna i društvena namjena - Spomenici kulture 2,34 0,40

Privredna namjena 8,12 1,38

Privredna namjena - Poslovna 8,29 1,41

Privredna namjena - Trgovina 19,30 3,29

Privredna namjena - Ugostiteljstvo/turizam 3,22 0,55

Javne zelene površine 3,55 0,60

Javne zelene površine - Park 30,29 5,16

Javne zelene površine - Sport i rekreacija 5,13 0,87

Javne zelene površine - Zaštitno zelenilo 0,34 0,06

Površine energetske i komunalne infrastrukture 3,94 0,67

Željeznička infrastruktura i objekti 0,17 0,03

Ostale površine - infrastukturni pojasevi saobraćaja i dr. 74,54 12,69

Površine predviđene za budući razvoj 16,21 2,76

Šume 0,04 0,01

Vodne površine 37,28 6,35

Ukupno uže urbano područje 587,28 100,00


29

2.2.3. ZONE REKONSTRUKCIJE

Ovim planom određene su značajne zone rekonstrukcije u Gornjem Prekounju uklanjanjem i

dislokacijom željezničkih kapaciteta i postrojenja sa pratećim objektima i opremom ostvaruju se

preduvjeti za formiranje budućeg “gradskog koridora” na potezu Željeznička stanica-obala rijeke Une.

Ovaj prostor rekonstruiše se u dominantno pješački koridor sa značajnim kapacitetima saobraćaja u

mirovanju, poslovnim objektima u nizu i drugim sadržajima gradskog karaktera. U centralnom dijelu

ovog koridora formira se čvorište značajnih gradskih saobraćajnica koje povezuju zone rekonstrukcije.

Navedenim sadržajima i ostvarivanjem pješačke komunikacije (mostovima na Uni) ostvaruje se

skladan i funkcionalan odnos sa postojećom centralnom gradskom zonom.

Mišljenjem Komisije za pregled investiciono tehničke dokumentacije JP Željeznice F BiH nije podržano

uklanjanje i dislokacija željezničkih kapaciteta bez jasno određenog rezervisanog zemljišta.

Ovim planom predlažemo dislokaciju dijela ovih kapaciteta i postrojenja na parceli uz postojeću

Željezničku stanicu, dok bi se u slučaju nedostatka adekvatne površine moglo rezervisati zemljište

unutar planirane radne zone locirane u okruženju Pivare Bihać. Alternativa može biti rezervacija

prostora u Ripču koja bi se izvršila izradom i usvajanjem Prostornog plana Grada Bihać. U oba slučaja

stvaraju se krucijalni preduvjeti za pravilan i skladan razvoj grada.

Zone rekonstrukcije možemo posmatrati kao zahvat planskog i postplanskog perioda ovisno o tempu

razvoja grada Bihaća. Pošto su od vitalnog značaja za proces transformacije Bihaća u grad

respektabilne fizionomije preferiramo da se značajan obim ovih zahvata dogodi u planskom periodu.

Takođe, planom su predviđene površine mješovitog stanovanja P = 179,13 ha koje su planirane

unutar užeg urbanog područja koje u suštini predstavljaju zone trasformacije u kojim je planirano

redefinisanje spratnosti i namjene objekta u ovim zonama, odnosno predviđena je trasformacija iz

zone sa niskim individalnim stambenim objektima u zonu sa visokim (višespratnim) građevinama

stambene i poslovne namjene u planskom periodu (20 godina). Pri čemu je ostavljena mogućnost

zadržavanja postojećih izgrađenih niskih građevina (pretežno postojećih individualnih stambenih

objekta) u planskom periodu.

Bitno je istaći da ova planska urbanistička intervencija u postojećoj izgrađenoj strukturi koja ne

podrazumjeva nužno i vremenski ograničeno uklanjanje postojećih objekta niske spratnosti i njihovu

smjenu objektima visoke spratnosti.

Revidiranim nacrtom Plana se zadržava koncept definisan i u prethodnim Urbanističkim Planovim

Grada Bihać kojim je predviđeno da su ulice dr. Irfana Ljubijankića i Jablanska predstavljaju, područja

trasformacije i rekonstrukcije, pri čemu se omugućava fleksibilan pristup u planiranju i gradnji u

navedenim područjima tj. omogućava gradnja različitih sadržaja.


30

2.2.4. GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

STAMBENE ZONE

INDIVIDALNO STANOVANJE (STAMBENO-POSLOVNA ZONA SA PRETEŽNO STAMBENOM NAMJENOM)

Postojeće zone/površine individualnog stanovanja 2017. godine dominiraju u prostornoj organizaciji

urbanog podrućja grada Bihaća sa ukupnom površinom u iznosu od 631,76 ha. Analizirajući stanje

izgrađenosti unutar obuhvata plana u periodu od 2007. fo 2014. godine evidentan je rast površina

individualnog stanovanja od čak. 8,5 %. Navedeni rast, te smjernice iz Projektnog programa za izradu

Plana kojim se sugeriše preuzimanje planskih opredjeljenja iz usvojenog Nacrta plana (''Sl. Glasnik

općine Bihać'' 03/10), su bili osnova za planiranje zona/površina individualnog stanovanja u iznosu od

1063,10 ha, što predstavlja 25,2% od ukupne površine obuhvata Plana. Zone individualnog

stanovanja se pretžno planirane izvan užeg urbanog područja, te su najznačajnije površine

predviđene na područjima, Bakšaiša, Kralja, Ribića, Malog i Velikog Luga , Pokoja.

MJEŠOVITO STANOVANJE ( STAMBENO/ POSLOVNO I POSLOVNO/ STAMBENO)

Zone/površine individualnog stanovanja 2017. godine u iznosu od 159,87 ha, te su u prostornoj

organizaciji urbanog podrućja grada Bihaća distibuirane pretežno unutar užeg urbanog područja u

neposrednobilizini ili naslanjajući se na sami gradski centar. Navedene zone su nastale spontano kroz

dugi niz godina, (a posebno u posljeratnom periodu) na način da su se u zonama individalnog

stanovanja u blizini centra zbog svoje atraktinosti pod lokacijskim i tržišnim pritiskom pojavile i

druge namjene prije svega poslovnog karaktera.

U prvoj fazi izrade ovog planskog dokumenta ove zone su lokacijski determinisane, te konceptualno

definisane u planskom periodu u ukupnom iznosu od 179,1 ha što predstavlja neznatno povećanje u

odnosu na stanje iz 2017. godine.

Izuzeto je bitno istaći da ove zone predstvljaju ujedno i zone rekonstrukcije, jer se u suštini

predstavljaju zone trasformacije u kojim je planirano redefinisanje spratnosti i namjene objekta u

ovim zonama, odnosno predviđena je trasformacija iz zone sa niskim individalnim stambenim

objektima u zonu sa visokim (višespratnim) građevinama stambene i poslovne namjene u planskom

periodu (20 godina).

Ova planska urbanistička intervencija u postojećoj izgrađenoj strukturi koja ne podrazumjeva nužno i

vremenski ograničeno uklanjanje postojećih objekta niske spratnosti i njihovu smjenu objektima

visoke spratnosti.


31

KOLEKTIVNO STANOVANJE ( STAMBENO/ POSLOVNO I POSLOVNO/ STAMBENO)

Zone kolektivnog stanovanja su u obihvatu plana 2017. godine zastupljenje u iznosu od 35,48 ha, te

su pretežno distibutirane u blizini gradskog centra u mjesnim zajednicama Ozimice I i Centar.

Analizirajući uporedne podatke 2007.-2017. godina, evidentrana je ekspanzija površina i zona

namjene zadnjih 10-ak godina u procentualnom iznosu od čak 23 %. Imajući u vidu gore navedeno

te smjernice iz Projektnog programa za izradu plan kojim se sugeriše preuzimanje planskih

opredjeljenja iz usvojenog Nacrta plana (''Sl. Glasnik općine Bihać'' 03/10), ovim Revidiranim Nacrtom

u obuhvatu plana su planirane zone i površine kolektivnog stanovanja od ukupno 78,3 ha.

Navedene površine (78,3ha) su u značajnoj mjeri smanjene ovim Revidiranim Nacrtom u odnosu na

usvojeni Nacrt (126,63 ha), što je primarno posljedica promjene planskih opredjeljenja u području

Gornjeg Prekounja, jer se na ovom području površine privrednih kompleksa DI Šipad i Kombiteks

.d.d. planiraju kao površine privredne namjene, a ne kao značajne površine kolektivnog stanovanja

(kao što je bilo predviđeno usvojenim Nacrtom Plana). Međutim, zadržan je usvojenim Nacrtom

koncept baziran na zaključku da je najpovoljniji pravac širenja stambenih zona (primarno zona

kolektivnog stanovanja) na području Ceravaca i dalje ka Žegarskom polju, na prostoru Repušina,

zatim na prostoru Donjeg Prekounja i samo djelimično Gornjeg Prekounja. Ovaj zaključak je izveden

iz metodom eliminacije, odnosno respektiranja ograničavajućih faktora zaštite prije svega rijeke Une,

Klokota (granica vodnog dobra, površine poplavnog područja ranga pojave 1/100 godina), kvalitetnog

poljoprivrednog zemljišta, područja zaštićenog kulturno-historijskihskog nasljeđa, te bitnih

geomorfoloških osobina tla.

ZONE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE

Zone javne i društvene namjene su podijeljenjene u podzone sa sljedećim podnamjenama javne i

društvene infrastukture: generalna javna i društvena namjena, centralni sadržaji, uprava, socijalna,

zdravstvena, školska, visoko obrazovanje, kultura, vjerska i skralna, sport i rekreacija, te spomenici

kulture. Zone javne i društvene namjene su u obuhvatu Plana 2017. godine zastupljenje u iznosu od

124,66 ha, te su pretežno distibuirane u blizini gradskog centra u mjesnim zajednicama OzimiceI,

Centar, Donje Prekounje i Luke. Revidiranim Nacrtom plana predviđene su ukupne površine ove

namjene u iznosu od 139,6 ha, što predstavlja neznatno povećanje u odnosu na stanje iz 2017.

godine. Te značajno smanjenje u odnosu na površine date usvojenim Nacrtom plana (''Sl. Glasnik

općine Bihać'' 03/10) kojim su bile predviđene ove površine u iznosu od 171,7 ha, što je rezultat

najvećim dijelom isključivanja namjene postojeće Kasarne ''Adil Bešić'' iz planirane javne i društvene

namjne – visoko obrazovanje.

Ovim Revidiranim nacrtom Plana glavna proširenja ove namjene su slijedeća:

Proširene zone D4 zdravstvo za potrebe Kantonalne bolnice ‘’Dr. Irfan Ljubijankić’’,

Planirane zone D6 i D7 (srednjeg i visokog obrazovanja) na području Repušina,

Planiranje užeg gradskog jezgra u namjenu D1 - centralni sadržaji,

Planiranje značajnih površine javne i društvene namjene na području Donjeg Prekounja,

prevashodno namjene D10 – sport i rekreacija (površine predviđene za gradnju nove

sportske dvorane i rezervisane površine za postplansku gradnju stadiona)


32

ZONE PRIVREDNE NAMJENE

Zone privredne namjene su podijeljene u slijedeće podgrupe: generalna privredna namjena,

industrijsko-proizvodna, poslovna, trgovina i ugostiteljstvo. Ovim revidiranim Nacrtom predviđene

su zone privredne namjene u ukupnom iznosu od 384,0 ha, što predstavlja značajno povećanje od

207,09 ha ili 117% u odnosu na stanje iz 2017. godine (176,91 ha) i neznato smanjenje u odnosu na

usvojeni Nacrt kojim je bilo previđeno za potrebe ove namjene 408,85ha.

Gore navedeno planirano povećanje površina ove namjene, naravno, nije rezultat normativnog

planerskog pristupa pri dimenzioniranju površina/zona ovih namjena11 koji je svojstven i primjenjuje

se u stabilnim i visoko razvijenim ekonomijama država Europske unije, već težnje da planiranje

prostora u obuhvatu Plana ne predstavlja kočnicu potencijalnom dinamičnijem rastu privrede Grada

Bihaća koji je evidentno prijeko potreban. Stoga se planiranjem velikog broja lokaliteta disperzno

raspoređenih u blizini glavnih saobraćajnih tokova otvara široka lepeza potencijalnih lokacija za

gradnju sadržaja privredne namjene i stvaraju pretpostavke za lakšu realizaciju potencijalnih

investicija. Naravno, svi lokaliteti i zone u planskom periodu neće biti iskorišteni kao privredna

namjena, te će se u međuvremenu koristiti primarno kao poljoprivredno zemljište do privođenja

zemljišta konačnoj namjeni ili eventualnoj promjeni namjene po isteku ovog planskog dokumenta

2030. godine. Takođe, do privođenja konačnoj namjeni ovih zona, ove površine će imati tretman kao

i rezervisane površine za budući razvoj, što praktično znači da se na ove površine mogu koristiti

primarno kao poljoprivredno zemljište, te izuzetno za privremeno i povremeno korištenje u slijedeće

svrhe: sport i rekracija, turizam, sajamski prostor, igralište isl.

Najznačajniji dio planiranih zona/ lokaliteta privredne namjene je koncentrisan duž planiranih

loginudinalnih osovina razvoja:

uz planiranu gradsku obilaznicu (M-5) pravcem istok- zapad u području od Malog Luga do

Kamenice, naslonjen na postojeće privredne kapacitete u Gonjem Prekounju i Kamenici,

uz postojeću magistralnu cestu M.14, pravcem sjever-jug, na niz lokaliteta od područja

Ribića, Ružice, Malog Luga i Pokoja naslanjajući se na postojeće privredne kapacitete,

postojeću mahgistralnu cestu i u neposrednoj blizini željezničke pruge.

ZONE ZELENIH POVRŠINA

Značajne parkovske i sportsko rekreativne zone i površine planirane u iznosu od 397,4 ha

koncentrisane su na područjima Ljuljevite Bare (potencijalno golf igralište, spotrovi na vodi, trim

staze u kombinaciji sa parkovskim površinama), Debeljača(gradska park šuma), Pokojska Glavica

(hipodrom, sportski tereni, parkovske površine), Kamenica i Prekounje (alaternativa rješenja za

izmještanje stadiona), i najznačajnija pakovska površina je planirana cjelim priobalnim pojasom rijeke

Une.

11

Potrebne površine privredne namjene po novozaposlenom radniku iznose od 150-180m²


33

ZONE I POVRŠINE KOMUNALNE I SOBRAĆAJNE INFRASTRUKTURE

Revidiranim nacrtom Plana predviđene su povšine za potrebe komunalne infrastrukture u iznosu od

35,3 ha i saobraćajne infrastrukture (sa zaštitnim pojasevima i parking površinama) u iznosu od

204,05 ha. Značajnije površine za objekte komunalne i energetske infrastrukture predstavljaju

površine za izgradnju disperzno lociranih većih parkinga, izgradnju toplana, te izgradnju

primopredajne mjerno regulacione stanice gasnog sistema (sa zonom zaštite) u Kamenici. Unutar

urbanog područja postojeća groblja se ne proširuju osim centralnog gradskog.

2.3. POLJOPRIVREDNO I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

2.3.1. POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Zahvata 357,30 ha ili 8,48% od ukupne površine u obuhvatu Plana. Zemljište ove zone predstavlja

najvrijednija područja grada (općine). U njoj su zastupljene II, III kategorija i podkategorije IVa i IVb.

Na ovim područjima je moguća intenzivna poljoprivredna proizvodnja i na dijelu ove zone ona se kao

takva i koristi (ratarske kulture). To su uglavnom ravni (II, III i IVa) i blago nagnuti (IVb) tereni na

nadmorskoj visini od 213-220 m. Ovu agrozonu je neophodno zaštititi od korištenja u

nepoljoprivredne svrhe, kao i od plavljenja, te intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju

agromeliorativnim i hidromeliorativnim mjerama. Važno je istaći da se značajane površine planirane

za budući razvoj (550 ha), privredni razvoj (207,09 ha), te takođe značajne planirane površine ostalih

namjena, u planskom periodu neće u potpunosti biti iskorištene, što praktično znači da se do

privođenja konačnoj namjeni ove površine mogu koristiti primarno kao poljoprivredno zemljište.

2.3.2. ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Šumska zemljišta zahvataju površinu od 534,50 ha ili 13,12% ukupne teritorije urbanog područja. Na

području ove zone zastupljene su listopadne šume (bukve, hrasta kitnjaka, hrasta lužnjaka, graba te

higrofilna vegetacija uz riječne tokove vrbe, crne johe, topole i sl.). Šume u obuhvatu Urbanističkog

plana su u cijelosti u funkciji zaštićenih i zaštitnih šuma. Naročito značajna uloga šuma na ovom

prostoru je zaštitna u smislu stabilizacije obala vodotokova i sprečavanja erozionih procesa, tj.

formiranja gradske parkovske površine uz rijeku Unu. Istu ulogu ima i u formirenju drugih parkovskih

površina te sportsko-rekreativnih zona.


34

2.4. VODNE POVRŠINE

2.4.1. IZVORIŠTA VODA

Unutar urbanog područja grada Bihaća nalazi se izvorište Privilica koje se koristi za vodosnabdijevanje

grada. Iz tih razloga definisane su zaštitne zone ovog izvorišta. Jedan dio zaštitne zone nalazi se

unutar granica urbanog područja, a odnosi se na brdo Debeljača. U neposrednom okruženju nalazi se

i izvorište rijeke Klokot koji je kapitalan za potrebe vodosnadbjevanja. I za ovo izvorište definisane su

zaštitne zone, ali se urbano područje ne nalazi unutar njih. Većim djelom zaštitne zone ovih izvorišta

se nalaze na teritoriju R. Hrvatske što posebno usložnjava problem uspostave režima zaštite. Iz tih

razloga predlaže se izgradnja uređaja za kondicioniranje kaptiranih voda sa izvorišta Klokot unutar

sistema za vodosnadbijevanje grada Bihaća.

2.4.2. VODNE POVRŠINE

Vodne površine unutar urbanog područja grada Bihaća čine površine vodotokova rijeke Une i njene

pritoke Klokot. Korištenje ovih površina zahtjeva posebno delikatan planerski pristup imajući u vidu

izuzetnu “ekološku osjetljivost“ rijeke Une. Generalno se može reći da je korištenje ovih vodnih

površina dozvoljeno u iznimnim situacijama. Uočena je, kroz aktuelnu izradu prostorno planske-

dokumentacije (detaljni planovi), tendencija korištenja vodnih površina za izgradnju objekata

turističko-ugostiteljskog karaktera. U većini slučajeva primjenjuje se model karakterističan za jezerske

i ravničarske vode ne tako “ekološko osjetljive“. Smatramo da je uputno ovu tendenciju preispitati, a

naš stav je, eliminirati. Osnovi naše argumentacije za ovakav stav bazirani su na tehničkom i na

vizuelno-estetskom aspektu. Ako se uočena tendencija bazira na replici graditeljstva iz japodskog

perioda, smatramo da je to jedna vrsta banalizacije i neprimjerene komercijalizacije kulturno-

historiskog nasljeđa ovog područja. Značajne površine uz ova dva riječna toka periodično se plave za

visokih vodostaja. Izgradnjom nasipa i odvodnih kanala postignuti su određeni efekti koji u mnogome

ovise o mogućnosti održavanja ovog sistema. Značajnije efekte je moguće očekivati tek ozbiljnim

pristupom riješavanju vodoprivredne problematike u slivu rijeke Une. Izgradnjom uzvodnih vodnih

akumulacija, višenamjenskog karaktera, postigli bi se ciljni efekti na poboljšanju vodnog režima rijeke

Une i značajni efekti u zaštiti od plavljenja. Izgradnjom ovih akumulacija, prema najnovijim analizama,

moguća je isključivo na rijeci Unac uzvodno od Drvara. Zbog izrazito neravnomjernog vodnog režima

ove pritoke rijeke Une, izgradnjom vodnih akumulacija na gornjem toku rijeke Unac postigli bi se

značajni efekti na anuliranju poplavnog vala rijeke Une te smanjenju rizika od periodičnog plavljenja

obalnog područja unutar grada Bihaća. Zbog neizvjesnosti realizacije projekta ove vrste ( metoda tkz.

aktivne zaštite), potrebno je iznaći alternativna rješenja koja podrazumijevaju primjenu tkz.pasivne

zaštite od voda. Zbog nepovoljne konfiguracije terena periodično plavljenih površina, naročito

obalnog područja rijeke Klokot, te slabe ocijedivosti tla, predlaže se pretvaranje jednog dijela

periodično plavljenih površina u stalne vodne površine. Efekti od primjene ove metode mogu biti

višestruki.


35

2.4.3. NOVOFORMIRANE VODNE POVRŠINE

Najvećim djelom periodično plavljene površine čine poljoprivredne površine čije je korištenje

limitirano, a samim tim i nerentabilno zbog plavljenja i njegove slabe ocjedivosti. Ispod humusnog

odnosno tresetnog sloja nalazi se aluvijalni nanos šljunkovitog sastava. Planski usmjerenom

metodom iskopa i nasipanja aluvijalnog nanosa, unutar zona periodičnog plavljenja, moguće je

vještački modelirati reljef kombinacijom terenskih depresija za formiranje vodnih površina i nasutog

terena planuma iznad kota visokih voda rijeke Klokot. Novoformirane površine mogle bi se

višenamjenski koristiti, prvenstveno u sportsko rekreativne svrhe (sportovi na vodi, izgradnja golf

igrališta i ostalih sportskih terena). S vodoprivrednog aspekta ovaj zahvat bi se mogao tretirati i kao

vodna retenzija kojom bi se postigli određeni efekti na ublažavanju vodnog vala rijeke Klokot i

akumuliranju gravitirajućih površinskih voda u priobalju ovog vodotoka. Izgradnjom ulazne i izlazne

građevine sa ustavama na kontaktu sa tokom rijeke Klokot, omogućavalo bi se retenziranje velikih

voda rijeke Klokot predpražnjenjem novoformirane retenzije. Efekti ublažavanja vodnog vala direktno

su proporcionalni od količina iskopa tokom formiranja retenzije i mogu se etapnom realizaciom

sukcesivno programirati, naravno uz pravilan režim manipulisanja ulaznim i izlaznim ustavama.

Podstrek za izgradnju ove vodne retenzije može dodatno pojačati interes za eksplotacijom

šljunkovitog materijala iz iskopa za nasipanje planuma planirane radne zone u Kamenici i druge slične

potrebe. Nije potrebno posebno ni isticati da bi se javila potreba i za poribljavanjem ove akvakulture

pa i komercijalizacije uzgoja šaranskih vrsta ribe. Na osmišljanju ovog projekta potrebno je

prethodno valorizirati i komparirati sve efekte planiranog i postojećeg korištenja tretiranog zemljišta.

2.5. ZAŠTIĆENA PODRUČJA

2.5.1. ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODNOG NASLJEĐA

U kontekstu krajobraznih vrijednosti, specifičnost Bihaća sadržana je u njegovoj prostornoj dispoziciji;

smješten u prostranoj kotlini sa većim brojem malih uzvišenja koja stvaraju utisak razigranosti i

odnosa prema jedinstvenoj sedrotvornoj rijeci Uni, sa neponovljivim sedrenim barjerama koje rijeku

pretvaraju u niz izduženih jezera i kao perlama razasutim zelenim adama.

U sklopu zaštite i očuvanja rijeke Une i u ranijoj razvojno planskoj dokumentaciji (PP R BiH, PP Unsko-

sanskog kantona, Inicijativa za uvrštavanje rijeke Une u „Spisak svjetske baštine“) područje Bihaća je

tretirano kao područje značajnih krajobraznih vrijednosti.

Zadržavanjem ovakovog pristupa i u Urbanističkom planu i uvođenjem različitih nivoa zaštite (riječno

korito, pojedini segmenti obale sa svojim specifičnostima) stvorili bi se preduvjeti za trajnu zaštitu i

zadržala visoka kategorija kvaliteta vode, a time i hidroekosistema u punoj biološkoj raznolikosti, a

takođe bi se istakle pejzažne vrijednosti i omogućio bi se održivi razvoj područja i intenziviranje

turističkih i rekreativnih djelatnosti. Održavanjem visokog ekološkog nivoa prostora omogućila bi se i

intenzivirala proizvodnja “zdrave hrane”, kroz hidrokulture (ribogojilišta), takođe i kroz

poljoprivrednu proizvodnju na privatnim posjedima.


36

Vegetacija obala, kao njihov nerazdvojni dio predstavlja neprocjenjiv prirodni resurs i karaterističan

ambijentalni reper Bihaća, stvarajući mnogobrojne vrijedne vizure i mikroambijente. Izlazak grada na

obale i uključivanje ovog prirodnog resursa u urbani sistem i sistem gradskog zelenila, treba da bude

jedan od prioriteta urbanog razvoja u narednom periodu. Vegetacija obala se u svim funkcijama

vodotoka pojavljuje kao njihov nerazdvojni dio i treba da bude artikulisan i dovoljno definiran

segment gradskog i vangaradskog zelenila.

U razvijenom svijetu, vegetacija riječnih obala predstavlja posebnu dragocijenost i čar gradskog

prostora. Stoga njihovo uređenje predstavlja nasušnu potrebu.

Ovaj pristup podrazumijeva poštivanje prije svega prirodnih uslova (geološke, hidrološke, pedološke,

fitocenološke), ali i stvorene uslove, prije svega graditeljsko naslijeđe, a uzimajuću u obzir i navike

ljudi, postojeći milje i druge sociološke komponente.

Pod ovom kategorijom namjene, izdvajaju se tri bitne podcjeline:

linijska vegetacija vrba, autohtonog niskog i visokog rastinja uz obale kao formacija koja

zahtijeva strogi režim zaštite (zabrana sječa i drugih vidova devastacije)

slobodne Unske ade (otoke) ne koriste se u dovoljnoj mjeri i osmišljeno u kulturne,

turističke, sportsko – rekreativne svrhe, druge komplementarne svrhe i eventualno za

građenje elitnih i polivalentnih objekata u funkciji javnog prostora

ostale izgrađene i neizgrađene ade koje zahtijevaju ozbiljniju valorizaciju i stavljanje pod

strožu zaštitu bez većih građevinskih intervencija, kao prirodni dragulji rezervatskog tipa.

Parkovske površine pojavljuju se u centralnoj gradskoj zoni i predstavljaju dio centralnog gradskog

tkiva. Kao takve, one su predmet zaštite i posebnog tretmana, i nije dozvoljena nikakva promjena

namjene.

2.5.2. ZAŠTIĆENO KULTURNO-HISTORIJSKO NASLJEĐE

NACIONALNI SPOMENICI

Dobra kulturno-historijskog nasljeđa za koje postoji Odluka o proglašenju dobra nacionalnim

spomenikom BiH unutar obuvata u obuhvatu urbanog područja sa datumom 25.09.2017. na

predstavlja slijedećih 18 nacionalnih spomenika:

1. Graditeljska cjelina - Fethija džamija sa haremom, devet grobnih ploča i natpisima,

graditeljska cjelina

Nacionalni spomenik nalazi se na k.č. novi br. 5106, k.č. stari br. 1/367, k.o. Bihać, općina Bihać,

Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

2. Hidroelektrane (Mala HE „Bihać“, ili HE Jarak ili HE Kanal Una) na Jarku, industrijska

graditeljska cjelina

Nacionalni spomenik sačinjava:

a) prelivni prag sa ulaznom građevinom,

http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1335





37

b) dovodni kanal (jarak), c) objekat električne centrale zajedno sa ugrađenom pratećom i pomoćnom opremom (generatori, turbine, upravljačka i kontrolna oprema) i originalnim alatima za njeno održavanje.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata: prelivni betonski prag (pregrada) izgrađen u

koritu rijeke Une na k.č. 9463 (novi premjer), u dužini od cca 70 metara, jugoistočno od uljevanja

vode Une u Kanal; ulaznu građevinu i dovodni kanal (jarak) izgrađene na k.č. 9506 i objekat električne

centrale izgrađen na k.č. 9505, odnosno na uljevanju voda Kanala u vodotok Une, k.o. Bihać Grad,

Federacija Bosne i Hercegovine

3. Jevrejsko groblje, historijsko područje

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 8075 (novi premjer), što odgovara k.č.

1243/1 (stari premjer), z.k. uložak broj 157, k.o. Bihać, općina Bihać, Federacija Bosne i Hercegovine,

Bosna i Hercegovina.

4. Kameni reljef sa figurom muškarca, pokretno dobro

Nacionalni spomenik smješten je u parku ispred zgrade Kulturnog centra u Bihaću, Federacija Bosne

i Hercegovine, i Bosna i Hercegovina.

5. Kameni reljef sa grbom grada Bihaća, pokretno dobro

Nacionalni spomenik smješten je u zgradi Javne ustanove Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać,

Ulica 5. korpusa broj 2 u Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

6. Kapetanova kula, historijska građevina

Nacionalni spomenik se nalazi na k.č. broj 1/99 (stari premjer), k.o. Bihać - grad, upisanoj u z.k. uložak

broj 1303, što odgovara k.č. broj 5135 (novi premjer), opština Bihać, Federacija Bosne i Hercegovine,


7. Konak, mjesto i ostaci historijske građevine

Nacionalni spomenik sačinjavaju: podzemni ostaci građevine Konaka i kamene strukture bedemskog

puta zajedno sa ostacima fortifikacionog sistema - bedemskog zida.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 5134, k.o. Bihać-grad (novi premjer),

što odgovara k.č. 1/231, k.o. SP_Bihać (stari premjer), općina Bihać, Federacija Bosne i Hercegovine,


8. Prahistorijska gradina, srednjovjekovni i osmanski grad Sokolac u selu Sokolcu, historijsko

područje

Nacionalni spomenik čini utvrđenje iz perioda kasnog srednjeg vijeka i osmanskog perioda i pokretni

arheološki materijal koji se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu i upisan je u

inventarne knjige Muzeja.









38

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 427 (stari premjer), što odgovara

k.č 464 (novi premjer), z.k. uložak broj 685, k.o. Sokolac, općina Bihać, Federacija Bosne i

Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

9. Spomen park žrtava fašističkog terora Garavice, kulturni pejzaž

Nacionalni spomenik čini: petnaest skulptura poredanih u prostoru sa pristupnim stazama, platoom i

krajolikom (brežuljak sa okolnim livadama) i grobnica.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 1483/3, 1526, 1528, 1525, 1527, 1530,

1547, 1546, 1545, 1545/1, 1544, 1550, 1551, 1552, 1554, 1555, 1543, 1553, 1556, 1603, 1604, 1606,

1610, 1611, 1623, 1634, 1608, 1633 i 1609 (stari premjer), zemljišnoknjižni uložak br. 4619, 2362,

2861, 3995, 4423, 373, 1670, 7707, 2389, 2713, 1778, 1752, 2140, 740, 2320, 550, 3507, 1681, 1701,

1728, 2976, 4919, 2294, 1806, 3993 i 3996, k.o. Bihać-grad, što odgovara k.č 2131/17 (964/21),

1790/1, 1790/3, 1786/1, 1786/3, 1790/2, 1784, 1785, 1783/1, 1783/2, 1780, 1781/1, 1781/2,

1819/2, 1776, 1821, 1822, 1774, 1775, 1773, 1772, 1824, 1823, 1820, 1819/1, 1771, 1825, 1833,

1834, 1835, 1826, 1769, 1770, 1767, 1768 i 1828 (novi premjer), k.o. Bihać-grad, opština Bihać,


10. Turbe – Mauzolej, historijska građevina

Nacionalni spomenik se nalazi na k.č. broj 1/100 (stari premjer), zk. uložak broj 488, k.o. Bihać,


11. Ulomak kamene japodske urne sa predstavom japodskih konjanika iz Založja, pokretno

dobro

Vlasništvo Regionalnog Muzeja Unsko-sanskog kantona u Bihaću, proglašeno je nacionalnim

spomenikom Bosne i Hercegovine.

12. Umjetnička zbirka Damirke i Envera Mulabdića, pokretno dobro

Nacionalni spomenik čini zbirka 30 djela.

13. Zbirka umjetničkih djela Dževada Hoze u Muzeju Unsko-Sanskog kantona u Bihaću,

pokretno dobro

Nacionalni spomenik čini 30 grafika akademskog grafičara Dževada Hoze. Nacionalni spomenik

smješten je u zgradi JU Muzej Unsko-sanskog kantona u ulici 5. Korpusa broj 2 u Bihaću, Federacija

Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

14. Zbirka umjetničkih djela Jovana Bijelića u Muzeju Unsko-Sanskog kantona u Bihaću,

pokretno dobro

Nacionalni spomenik čini 18 slika akademskog slikara Jovana Bijelića. Nacionalni spomenik smješten

je u zgradi JU Muzej Unsko-sanskog kantona u Ulici 5. korpusa broj 2 u Bihaću, Federacija Bosne i

Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

15. Zgrada Klostera (Samostan i škola časnih sestara Klanateljica Krvi Kristove i Zgrada I

zasjedanja AVNOJ-a (Muzej AVNOJ-a), graditeljska cjelina













39

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 5063 i 5064, ZK uložak br. 476 i 477,

k.o. Bihać, općina Bihać, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

16. Zgrada Krajinaputeva, historijski spomenik

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 5073, k.o. Bihać-grad, što odgovara

k.č. 1/487 i 1/488, k.o. Bihać (stari premjer), Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

17. Župna crkva sv. Ante Padovanskog sa grobnicom bihaćkog plemstva (grobnica hrvatskih

velikaša), graditeljska cjelina

Nacionalni spomenik se sastoji iz: tornja crkve sa pročeljem i ostacima bočnih zidova i grobnicom

bihaćkog plemstva (grobnica hrvatskih velikaša).

Nacionalni spomenik obuhvata k.č. broj 5120, upisan u posjedovni list broj 4200, k.o. Bihać – grad

(novi premjer), što odgovara k.č. br. 1/404 i 1/423, z.k. uložak broj 305 (stari premjer), k.o. Bihać,

općina Bihać, Federacija Bosne i Hercegovina, Bosna i Hercegovina.

18. «Ploča desne bočne strane japodske kamene urne» iz Golubića, pokretno dobro

Vlasništvo Regionalnog muzeja Unsko-sanskog kantona u Bihaću, proglašava se nacionalnim

spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Za sve gore navedene nacionalne spomenike se primjenjuju mjere zaštite Olukama o proglašenju

dobra nacionalnim spomenikom i mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za

zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u

Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02 i 6/04).

PRIVREMENA LISTA NACIONALNIH SPOMENIKA

Uvidom u zvaničnu evidenciju na ažuriranoj listi Peticija za proglašenje nacionalnim spomenikom

Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika nalaze se slijedeća dobra:

1. Arheološki lokalitet Crkvina sv. Lucije, Lokacija - Bihać

2. Arheološko nalazište - Antički lokalitet "Brandža" , Lokacija - Bihać

3. Harem džamije Prekounje sa nišanima, Lokacija – Bihać

4. Javni vodovod izgrađen 1907. za vrijeme austro-ugarske vladavine, Lokacija – Bihać

5. Kameni reljef sa likom sv. Sebastijana u formi atipične rimske stele i kameni reljef grba grada

6. Bihaća u Pritoci - Brandža, Lokacija – Bihać

7. Matične knjige Župne crkve sv. Ante Padovanskog, Lokacija - Bihać

8. Mlin za žito na otoci Lučica u Hatincu, Lokacija – Bihać

9. Oficirske vile iz perioda austrougarske uprave u Žegarskoj aleji, Lokacija – Bihać

10. Reljef akademskog kipara Vladimira Herljevića u bedemu Kapetanove kule, Lokacija – Bihać

11. Zgrada male gimnazije iz Austrougarskog perioda, Lokacija – Bihać

Osim ovih 10 dobara kulturno-histroijskog naslijeđa na listi peticija nalazi se veći broj dobara koja su

veće proglašena Nacionalnim spomenikom.






40

OSTALA DOBRA KULTURNOG NASLIJEĐA

U obuhvatu urbanog područja grada Bihać nalazi se veći broj dobara kulturno-historijskog naslijeđa

koji nisu na listama za nacionalne spomenike, privremenoj listi nacionalnih spomenika ili na listi

peticija za nacionalne spomenike, a predstavljaju vrijedna dobra kulturno-historijskog naslijeđa.

Klokotska glavica, Bihać, prahistorijsko nalazište

Kralje, Bihać, prahistorijsko nalazište

Žegar, Bihać, prahistorijsko nalazište

Humačke glavice (Kapitul), Bihać, antičko i srednjovjekovno nalazište

Debeljača, antičko naselje Raetinium

Privilica, Bihać antičko nalazište

Ostaci bedema Bihaćke tvrđave

Objekat Univerzitetske biblioteke ( Biblijina kuća)

Kanal oko historijske jezgre

Kuća Jurkovića

Kavazova kuća

Lelića kuća

Objekti u kasarni Adil Bešić

Muzički Paviljon

Turbe Hasan-paše Bišćevića

Hotel Bosna

Šimića kuća-mlin za barut

Područje drvenih mostova na Uni

Područja mlinova za žito i barut

Otoke (gradske otoke, otoke u Bihaću)

Gradski trg i okolni objekti

Prekounjska džamija

Stare Bosanske kuće

I gimnazija Bihać

Dom kulture

Nekadašnja glavna Bihaćka ulica, potez kapetanova kula-Fethija džamija

Harmanska džamija

Mezarluci u sklopu naselja kao ambijentalne i prostorne vrijednosti

Mezarje prekounje I i II (kod samoposluge i džamije)

Mezarje u Hatincu

Šarića greblje (kod željezničke stanice)

Greblje u Vinici

Austrougarski vodovod (Žegar)

Valorizaciju svih registrovanih dobara kulturno-historijskog nasljeđa koja nisu na popisu Komisije za

zaštitu nacionalnih spomenika obavlja nadležni zavod, u ovom slučaju to je: JU Zavod za zaštitu

kulturnog nasljeđa Bihać. Zavod ujedno propisuje i mjere zaštite.


41

2.6. POVRŠINE POSEBNE NAMJENE

Analizom postojećeg stanja površina posebne namjene koje u obuhvatu Plana iznose 37,63ha, a koje

su disperzno razmiještena na 3 lokaliteta, jedan u MZ Ribić površine 3,55ha i dva lokaliteta u MZ Luke

površina 28,03ha i 9,23ha. Od strane Ministarstva odbrane BiH Kasarna ''Adil Bešić'' je proglašena

perspektivnom vojnom lokacijom (MZ Luke) čija površina na dva lokaliteta iznosi 37,66 ha, dok je za

lokalitet u MZ Ribić usvojenim nacrtom Plana, a i ovim Revidiranim nacrtom predviđena prenamjena

u rezervat privredne namjene (postplanski period).

Stoga, Revidiranim nacrtom Plana se planiraju površine posebne namjene u iznosu od 37,66 ha

(Kasarna ''Adil Bešić''), što predstavlja značajnu razliku u odnosu na usvojeni Nacrt Plana kojim je bilo

predviđeno da se ovaj lokalitet koristi u svrhu javne i društvene namjene -visoko obrazovanje.

U neposrednoj blizini urbanog područja Grada Bihać nalazi se i Aerodorm “Željava”. Ovo područje

karakteristično po tome što se dio aerodroma nalazi na teritoriji Repubilke Hrvatske, a dio na

tertiorije Federacije Bosne i Hercegovine/Države Bosne i Hercegovine. Ovo područje površine 583,06

ha je Prostornim planom FBIH 2008.-2028. godine određeno kao područje od značaja za FBiH, jer se

tretira kao područje međudržavnog usaglašavnja korištenja prostora.

2.7. POVRŠINE PLANIRANE ZA BUDUĆI RAZVOJ GRADA

Značajnija izgradnja u planskom periodu predviđa se na područjima Repušine, Ceravci i Donje

Prekounje, za koje se rade ili će se u dogledno vrijeme raditi detaljni planski dokumenti. Ovaj proces

pratiće i manji zahvati interpolacije u nedovoljno izgrađenim zonama. Motivi leže u relativno manjim

troškovima uređenja građevinskog zemljišta, naročito u segmentu izgradnje primarne saobraćajne,

komunalne i energetske infrastrukture. Proces interpolacije mora imati „mjeru“ da ne bi došlo do

prevazilaženja limitiranih kapaciteta pomenute postojeće infrastrukture. Ovaj problem posebno se

odnosi na kapacitet postojeće gradske saobraćajne mreže.

Zone budućeg razvoja grada u postplanskom periodu su određene na osnovu valorizacije postojećih

trendova razvoja grada, postojeće izgrađenosti, pogodnosti terena, mogućnosti ekonomski

opravdane pripreme i uređenja građevinskog zemljišta i tome slično. Najznačajnija zona budućeg

razvoja kolektivnog stanovanja planirana je na Žegarskom polju i djelu Vedrog polja. To je logičan

nastavak postojećeg razvojnog pravca naselja Ceravci, čime bi se zaokružio koncentričan areal grada

oslonjen na logičnu optimalno postavljenu matricu gradske saobraćajne mreže. Ovu pogodnost prate

i optimalni morfološki uvjeti terena značajni za rješavanje komunalne infrastrukture (naročito

odvodnje fekalnih i oborinskih voda).

Rezervati individualnog stanovanja su određeni u naselju Sokolac i području Kralja, te na potezu

Kamenica- Zlopoljac- Jankovaćki potok (lijeva obala Une). Kvalitet ovih prostornih cjelina je takav da

zavrjeđuje detaljan planski pristup.

Značajna pažnja posvećena je i rezervaciji adekvatnog prostora za radne zone čija bi se realizacija

odvijala u postplanskom periodu. Lociranje rezervisanih površina za razvoj privrede u postplanskom


42

periodu (2030. godina +) je primarno bazirano na planiranim konceptom saobraćaja , stoga su ove

površine locirane na područjima Kamenice, Barana i Orljana.

TABELA - PREGLED POVRŠINA PREDVIĐENIH ZA BUDUĆI RAZVOJ

Red

ni

bro

j

Zon

a

Stan

ova

nje

Ko

lekt

ivn

o s

tan

ova

nje

–

stam

ben

o/p

osl

ovn

o

Mje

šovi

to s

tan

ova

nje

–

stam

ben

o p

osl

ovn

o

Javn

a i d

rušt

ven

a

nam

jen

a

Javn

a i d

rušt

ven

a n

amje

na

- Zd

ravs

tven

a

Javn

a i d

rušt

ven

a n

amje

na

- šk

ols

ka

Javn

a i d

rušt

ven

a n

amje

na

– sp

ort

i

rekr

eaci

ja

Pri

vred

na

Pri

vred

na

- p

osl

ovn

a

Pri

vred

na

- tr

govi

na

Pri

vred

na

– u

gost

itel

jstv

o/t

uri

zam

Javn

e ze

len

e p

ovr

šin

e –

s p

ort

i re

krea

cija

(ha)

S K1 M1 D D4 D6 D10 P P2 P3 P4 Z2

1 A 17,62 8,2 2,15 5,36 33,33

2 B 0,00

3 C 11,02 11,02

4 D 7,96 13,15 3,5 9,23 33,84

5 E 6,52 6,94 38,39 51,85

6 F 29,79 10,99 40,78

7 G 114,05 14,53 117,74 7,56 253,89

8 H 18,39 1,72 3,3 23,41

9 I 66,17 10,89 7,5 84,57

10 J 22,63 22,63

Ukupno 151,16 115,33 8,2 39,74 5,36 7,5 11,02 185,92 9,23 3,3 7,56 10,99 Σ 555,31

Važno je istaći da za ove značajne planirane površine za budući razvoj koje iznose preko 13%

ukupnog obuhvata plana, do priveđenja zemljišta konačnoj namjeni, važi režim zabrane građenja, te

će se ovo zemljište koristiti u suštini kao poljoprivredno zemljište.

2.8. STANOVANJE

2.8.1. PLANIRANA STAMBENA IZGRADNJA

U planskom periodu za funciju stanovanja u obuhvatu Plana planirano je ukupno 1320,51ha, što

predstavlja 31,35% ukupne površine obuhvata Plana.

INDIVIDUALNO STANOVANJE

U strukturi površina/zona za stanovanje u obuhvatu Plana dominantno je učešće planiranih

zona/površina individualnog stanovanja iznosi 1063,10 ha ili 80,48%. Zone individualnog stanovanja

se pretžno planirane izvan užeg urbanog područja, te su najznačajnije površine predviđene na

područjima, Bakšaiša, Kralja, Ribića, Malog i Velikog Luga i Pokoja. Planom predviđena sparatnost

objekata u ovim zonama iznosi Pod+P+2+Pt.


43

MJEŠOVITO STANOVANJE

U strukturi površina/zona za stanovanje u obuhvatu Plana učešće planiranih zona/površina

mješovitog stanovanja iznosi 179,13ha ili 13,56%. Zone mješovitog stanovanja su planirane pretežno

unutar užeg urbanog područja u neposrednoj bilizini ili naslanjajući se na sami gradski centar i

predstavljaju u suštini zone rekonstrukcije i trasformacije u kojim je planirano redefinisanje

spratnosti i namjene objekta u ovim zonama, odnosno predviđena je trasformacija iz zone sa niskim

individalnim stambenim objektima u zonu sa visokim (višespratnim) građevinama stambene i

poslovne namjene u planskom periodu (20 godina). Planom predviđena sparatnost objekata u ovim

zonama iznosi Pod+P+3+Pt.

KOLEKTIVNO STANOVANJE

U strukturi površina/zona za stanovanje u obuhvatu Plana učešće planiranih zona/površina

kolektivnog stanovanja stanovanja iznosi 78,32 ha ili 5,93 %. Značajnije planirane zone kolektivnog

stanovanja u obuhvatu plana su područje Ceravaca, Žegarskog polja, Repušina, Donjeg Prekounja i

djelimično Gornjeg Prekounja. Ovi lokaliteti su određeni nakon analize i metodom eliminacije,

odnosno respektiranja ograničavajućih faktora zaštite prije svega rijeke Une, Klokota (granica vodnog

dobra, površine poplavnog područja ranga pojave 1/100 godina), kvalitetnog poljoprivrednog

zemljišta, područja zaštićenog kulturno-historijskihskog nasljeđa, te bitnih geomorfoloških osobina

tla. Planom predviđena sparatnost objekata u ovim zonama iznosi Pod+P+3+Pt, dok u užem

urbanom području može biti i Pod+P+6+Pt.

2.8.2. PROGNOZA STAMBENOG DEFICITA U PLANSKOM PERIODU

Prema dostupnim konačnim rezultatima popisa iz 2013. godine12 na ukupnoj teritoriji grada Bihać

popisom je evidentirano 56.261. stanovnika, 18.293 domaćinstva, te 25.491 stan. Iz navedenih

podataka se može zaključiti da jedno domaćinstvo prosječno sadrži 1,39 stanova i 3,07 članova po

domaćinstvu. Na bazi navedenih podataka, projekcije broja stanovnika i projekcije broja

domaćinstava daje se projekcija broja stanova u obuhvatu Plana u planskom periodu sa

zadržavanjem evidentiranog prosječnog broja članova po domaćinstvu.

TABELA – PROJEKCIJA BROJA STANOVA UNUTAR URBANOG PODRUČJA GRADA BIHAĆ U PLANSKOM PERIODU

Godina Područje/Obuhvat Broj stanovnika Broj domaćinstava Broj stanova

2013. Općina/Grad Bihać 56.261 18.293 25.491

Obuhvat UP Bihać 38.214 12.448 17.397

2015. Obuhvat UP Bihać 38.597 12.572 17.571

2020. Obuhvat UP Bihać 40.810 13.293 18.578

2025. Obuhvat UP Bihać 45.190 14.720 20.573

2030. Obuhvat UP Bihać 50.040 16.300 22.781

12

Federalni zavod za statistiku, Konačni rezultati popisa domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, juli 2016 godine.


44

Dakle, deficit broja stanova u planskom periodu iznosi 5384 stana. Za procjenu planirane distribucije

broja stanova po mjesnim zajednicama unutar obuhvata Urbanističkog plana nema dostatnih

elemenata.

TABELA – PROJEKCIJA BROJA STANOVA UNUTAR URBANOG PODRUČJA GRADA BIHAĆ U PLANSKOM PERIODU PO ZONAMA

R.br. Z o n a Broj stanovnika 2030. godine Broj domaćinstava Broj stanova

1 A 19.933 6.493 9.075

2 B 9.700 3.160 4.416

3 C 3.533 1.151 1.608

4 D 1.058 345 482

5 E 4.050 1.319 1.844

6 F 4.000 1.303 1.821

7 G 1.192 388 543

8 H 1.150 375 524

9 I 1.233 402 561

10 J 4.190 1.365 1.908

TOTAL: 50.040 16.300 22.781

Izvor: Interpretacija Nosioca izrade

2.9. SAOBRAĆAJ I TELEKOMUNIKACIJE

2.9.1. GEOPROMETNE ODREDNICE

Strateškim planom razvoja Općine (sada Grada) Bihać definisana je vizija bazirana na prethodnoj

analizi postojeće situacije, razvojnih potencijala i resursa.

Bihać je administrativni, univerzitetski i kulturni regionalni centar, lider u konkurentnosti zasnovan

na održivom razvoju.

Dakle, na osnovu ove izjave o viziji usvojena su strateška opredjeljenja koje je neophodo

implementirati pri izradi Urbanističkog plana Grada Bihaća. Mogućnosti razvoja malih i srednjih

poduzeća kroz uređenje poslovnih zona, te razvoja turizma zbog povoljnog geografskog položaja i

izuzetnih prirodnih vrijednosti ovog područja, iziskuju potrebu unapređenja komunalne i saobraćajne

infrastrukture, stvaranje nove fizionomije grada i njegovog uzornog afirmiranja unutar šireg

okruženja. Gore navedeno podruzumjeva usklađivanje saobraćajnog rješenja sa projektom

izmještanja trasa magistralnih cesta M‐5 i M‐14 te planiranom trasom koridora brze ceste

sjeverozapad‐jugoistok, odnosno nastavka koridora Treće razvojne ose koja ide od Novog Mjesta

preko Krapine do Slunja ka Velikoj Kladuši i dalje prema Srednjoj Bosni.


45

Sveobuhvatna analiza mogućih cestovnih pravaca definisana ovim strateškim opredjeljenjima može

se bazirati na sljedećim postavkama koje imaju vrlo značajne implikacije u procesu kreiranja

saobraćajnog koncepta Urbanističkog plana Grada Bihaća:

Izmještanje magistralnog cestovnog prometa iz kanjona rijeke Une između Bihaća i

Bosanske Krupe.

Definisanje trase regionalne (alternativno magistralne) ceste Bužim ‐ Cazin ‐ Bihać kojom se

uvezuju općinski centri s lijevog platoa rijeke Une sa Kantonalnim centrom.

Definisanje trase magistralnog pravca M‐14 na potezu Bihać‐Bosanska Krupa desnim

platoom rijeke Une.

Definisanje trase brze (alternativno magistralne) ceste koridorom Velika Kladuša – Cazin –

Bihać – Bosanski Petrovac – Ključ

Zbog definisanih strateških opredjeljenja razvoja cestovne mreže Republike Hrvatske cestovni pravac

Bihać – Izačić treba tretirati kao značajniji magistralni pravac do realizacije brze (alternativno

magistralne) ceste Velika Kladuša – Bihać.

Sukladno programu razvoja cestovne mreže Republike Srpske potrebno je iznaći alternativna rješenja

povezivanja Bihaća sa Sarajevom. Potrebno je izvršiti komparativu analizu dionice Bihać – Bosanski

Petrovac – Ključ (i dalje ka Srednjoj Bosni ) sa dionicom Bihać – Bosanska Krupa – Bosanski Novi

(alternativno Bihać – Bosanska Krupa – Sanski Most – Prijedor). Varijanta sa povezivanjem jakim

cestovnim pravcem na Bosanski Novi (alternativno Prijedor) ima svoje prednosti zbog mogućnosti

povezivanja na autoput ka Sisku i dalje ka Zagrebu mrežom autoputeva Republike Hrvatske

2.9.2. KONCEPT RAZVOJA CESTOVNE MREŽE

Uvažavajući sve mogućnosti i alternativna rješenja cestovnog povezivanja usložnjava se planerski

pristup kreiranja prostorne organizacije grada Bihaća. Zbog nedostatka jasno izražene strategije

razvoja cestovne mreže na državnom nivou, potrebno je sve mogućnosti i opcije uzeti u obzir i

formirati fleksibilan pristup ka riješavanju ove problematike.

Ovim planom neophodno je prije svega prihvatiti projektna rješenja izmještanja trase magistralne

ceste M-5 (Pritoka-Bihać-Izačić) i magistralne ceste M-14 (Bihać-Bos. Krupa). U tom cilju potrebno je

rezervisati prostor unutar urbanog područja grada Bihaća za realizaciju ovih projekata, te uskladiti

mrežu gradskih saobraćajnica sa konekcijom na ove magistralne ceste.

Najznačajniji pravac M5 Izačić – Bihać predviđen je da se izmjesti u cijeloj dužini prolaza kroz gradko

područje, odnosno obuhvat plana. Izmještanje počinje odvajanjem u Orljanima te prati granicu

Urbanističkog plana, obilazi naselje Ružica ukršta se sa cestama za Čekrlije, Vinicu, i V. Založje. Nakon

ukrštanja sa putem za V. Založje predviđeno je kružno raskršće na kome se dalje planira priključenje

izmještene magistralne ceste M 14. U nastavku na rastojanju cca 700 m predviđeno je drugo kružno

raskršće van nivoa, na koje se priključuje ulica Ajvatovica i omogućava se izlaz iz naselja prema

magistralnoj cesti M5, odnosno M14. U nastavku prema Izačiću trasa magistralne ceste se ukršta sa

postojećom željezničkom prugom i magistralnom cestom koja prelazi u regionalnu (Jablanska). Ovaj


46

ukrštaj je ujedno i najkompleksniji obzirom da je u koliziji sa cestom i željezničkom prugom. Shodno

mišljenju Komisije za pregled investiciono tehničke dokumentacije JP Željeznice F BiH podržano je

rješenje ukrštanja trase M-5 i željezničke pruge prelazom u nivou čime bi se u znatnoj mjeri umanjila

investiciona ulaganja izmještanja M-5. U nastavku na rastojanju od 550 m predviđen je novi kružni

ukrštaj van nivoa koji bi spajao gradske ulice i omogućio povezivanje iz unutrašnjosti gradske zone na

magistralnu cestu. Rješenje sa kružnim raskršćima van nivoa na dijelu priključenja gradskih ulica jeste

kompleksnije i skuplje, ali bi u konačnici doprinijelo boljem povezivanju gradskog područja sa

izmještenim magistralnim cestama. Ukoliko bi se ova dva raskršća ubacila u nivou, obzirom na

međusobnu udaljenost od 1500 m i četiri kružna raskršća magistralna cesta bi se degradirala i ne bi

zadovoljavala tražene uslove sa aspekta brzina. Ukoliko bi se izostavili denivelisani ukrštaji u Malom

Lugu i Bakšaiškom polju povezivanje gradskog područja sa planiranim magistralnim cestama bi bilo

značajno lošije. Dalje u nastavku trasa planirane magistralne ceste je bez mogućnosti priključenja

sve do Kamenice, gdje je predviđeno ukrštanje izvan nivoa sa planiranom regionalnom cestom.

Obzirom da je na čitavom dijelu trase planirane magistralne ceste predviđeno ukrštanje u nivou sa

primjenom kružnih raskršća potrebno je razmisliti da li je opravdano na ovom dijelu ukrštaj praviti

izvan nivoa ili da se primjeni isti princip kao na dijelu trase do Kamenice. Izmještanje trase

magistralne ceste M5 na ovaj način izbjegao bi se ulazak u uže gradsko područje, izmjestio tranzitni

saobraćaj te bi se izbjegli konflikti sa stalnim priključenjima ulica i cesta nižeg ranga. Postojeća

magistralna cesta M 14 u ovom slučaju bi manjim dijelom ulazila u obuhvat plana. Dio ceste M5 i M

14 planirano je da se prekategoriše u regionalnu cestu. Na dijelu njihovog sadašnjeg spoja

predviđeno je izmještanje trase pored poliklinike postojećom cestom.

Ovakvim rješenjem gdje se magistralne i regionalne ceste vode izvan užeg gradskog područja, a

postojeće saobraćajnice pretvaraju u ulice u funkciji grada koje se povezuju sa izmještenim

saobraćajnicama višeg ranga prestavlja jedno kvalitetno rješenje sa aspekta razdvajanja tranzitnog i

loko saobraćaja.

Zbog izmještanja magistralnog pravca iz kanjona Une projektovana je trasa regionalne ceste Cazin-

Bihać preko naselja Bašani sa izmještanjem postojeće trase kroz naselje Turija. Zbog loše geološke

građe i prolaska kroz postojeću naseljinsku strukturu dionice Bašani-Kamenica potrebno je analizirati

alternativnu dionicu Bašani-Jankovac-Pokoj-Mali Lug sa vezom na projektovanu trasu M-14. Ova

alternativna trasa položena je na terenu povoljne geološke građe (dolomit i krečnjaci) dolinom

potoka Jankovac bez konflikta sa naseobinskom strukturom, lijevom obalom rijeke Une tangira

naselje Pokoj, kraćim tunelom prije premoštavanja rijeke Une i željezničke pruge te obodom urbanog

područja grada Bihaća veže se na M-14 kojom bi se dizala na Grabeški plato.

Ovo alternativno rješenje omogućava optimalan tranzitni tok iz pravca graničnog prelaza Velika

Kladuša-Cazin sa denivelisanim prelazom preko željezničke pruge mostom na rijeci Uni u Pokoju. U

ovom slučaju čvorištem u Jankovcu oformio bi se, brzom gradskom cestom, glavni prilaz gradu Bihaću

iz pravca Cazina i izvršila konekcija sa M-5 planiranim alternativnim čvorištem u Kamenici.


47

2.9.3. KONCEPT RAZVOJA GRADSKE ULIČNE MREŽE

Planiranim kružnim raskrižjima u Malom Lugu i Bakšaičkom polju povezuju se trase M‐14 i M‐5, te

ostvaruje veza sjevernog i južnog dijela grada sa M‐5. Relativno povoljan položaj novih kružnih tokova

(osim ovih u Malom Lugu i Bakšiškom polju) omogućava presjecišta gradskih cesta nižeg ranga sa M‐5

te ostvaruje kvalitetna međusobna veza sjevernog i južnog dijela grada. Koncept razvoja gradske

ulične mreže temelji se na sljedećim postavkama:

a) Vanjski saobraćajni prsten grada Bihaća tvorile bi trasa izmještene M-14 i M-5 ceste i planirana gradska cesta distributivnog karaktera oformljena od:

dijela postojeće trase M-5 od Orljana do Prekounja,

planirane gradske ceste zaobilaznice kojom se povezuje Prekounje i naselje Luke sa planiranim mostom preko rijeke Une i tunelskim prodorom Debeljača,

planirane gradske ceste kojom se povezuje naselje Luke sa planiranim rezervatom kolektivnog stanovanja Žegarsko polje tangirajući univerzitetski kampus,

planirane gradske ceste kojom se povezuju naselje Žegarsko polje, Ceravci i Repušine.

Postojeće ceste za Kamenicu (dijela ul. Irfana Ljubijankića) koja se čvorištem u Kamenici povezuje na projektovanu cestu M-5.

Formiranje ovog prstena u cijelosti očekuje se u postplanskom periodu nakon aktiviranja gradnje u

Žegarskom polju. Kapitalni objekat na ovoj trasi je tunel „Debeljača“ dužine 300 m čija se izgradnja

može opravdati planiranom gradnjom u Žegarskom polju i Lukama.

b) Redukciju vanjskog saobraćajnog prstena formira:

projektovana devijacija Puta Avnoja,

planirana gradska cesta koja prolazi područjem Gornje Prekounje preko Bakšaičkog polja i planiranog mosta na rijeci Uni s Repušinama,

Treću dionicu ovog prstena sačinjava planirani bajpas od čvorišta sa ulicom Irfana Ljubijankića do naselja Ozimice, ulica Trg Zlatnih Ljiljana spajanjem na ulicu Mehmendalije Maka Dizdara te ulica 502 viteške brigade,

Završnu dionicu predstavlja dio vanjskog prstena tj. planirani prijelaz preko rijeke Une i spoj na deviaciju Puta Avnoja.

Zbog limitirane propusne moći ulica 502 Viteške brigade i 501 Viteške brigade potrebno je

uspostaviti režim jedno smijernog saobraćaja djelovima ovih ulica i ulicom Vasif-bega

Bišćevića.

Za uspostavljanje ove redukcije vanjskog saobraćajnog prstena neophodno je ukloniti nekoliko

individualnih objekata.

c) Prvi saobraćajni prsten koji reguliše saobraćaj u užem gradskom jezgru sačinjava:

dionica devijacije puta Avnoja

dio ulice Jablanska do pruznog prelaza

dio ulice dr. Irfana Ljubijankića

ulica Petog korpusa

ulica 502 viteške brigade

planirana gradska cesta koja preko planiranog mosta se veže na deviaciju Puta Avnoja.

Mrežom primarnih i sekundarnih gradskih ulica uvezuju se pojedini djelovi grada na definisane

saobraćajne prstene.


48

2.9.4. SAOBRAĆAJ U MIROVANJU I PJEŠAČKI SAOBRAĆAJ

Rješavanje problema saobraćaja u mirovanju odvija se u dva pravca. Prvi pravac rješavanja sastoji se

u propisivanju uvjeta nove izgradnje u još ne izgrađenim gradskim područjima, principom “objekat sa

pratećim odgovrajućim parkingom unutar jedne parcele“. Drugi je iznalaženje pogodnih lokacija za

uređenje parking prostora u centralnom dijelu grada. Ove lokacije su povezane planiranim prvim

saobraćajnim prstenom. Najznačajni planirani parking prostor nalazi se u području Repušina oslonjen

na gradsko jezgro. Na njega se prvim saobraćajnim prstenom nadovezuje planirani parking prostor

oformljen zatvaranjem otvorenog regulisanog korita Drobnice. U nastavku prvog prstena prelaskom

preko planiranog mosta Prekounje ulazi se u zonu rezervisanu za izgradnju i izmještanje sportskih

objekata (stadiona i dvorana) u sklopu koje je značajan prostor parkinga. Regulacionim planom

Prekounje rezervisan je adekvatan prostor za planirani centralne gradske sadržaje (tržni centar, bus

terminal, džamija). Posebnu pažnju potrebno je posvetiti sadržajima saobraćaja u mirovanju pri

izradi detaljnog plana zone rekonstrukcija u Gornjem Prekounju na području izmještanja željezničke

prateže infrastrukture.

Izmješanjem ove infrastrukture dobio bi se širok longitudinalan gradski koridor od željezničke stanice

do rijeke Une. Rubom ovog koridora rezervisao bi se prostor za izgradnju centralnih gradskih sadržaja

uz značajne površine i objekte saobraćaja u mirovanju (vajnskog, parternog i podzemnog). Pored

kolskih planirane su i jake pješačke komunikacije unutar ovog koridora. Kontakt sa historijskim

jezgrom grada ostvarivao bi se isključivo pješačkim prelazima preko rijeke Une. Širina i planirani

sadržaji ovog gradskog koridora oslonjenog na planirane zone kolektivnog stanovanja značajni su za

formiranje nove fizionomije grada.

Predloženim saobraćajnim konceptom ostvaruje se jednostavan pristup iz svih pravaca ovoj zoni.

Planirani kapaciteti saobraćaja u mirovanju i širok pješački koridor preko rijeke Une značajno bi

rasteretili uži gradski centar od motornog saobraćaja.

Regulacionim planom Prekounje, planiran je pješački koridor dijelom postojeće trase M-5.

Urbanističkim projektom gradskog trga, ćija je izrada u toku definisani su pješačke zone i

komunikacije koje su jednim dijelom oslonjene na postojeće i planirane pješačke mostove.

Regulacionim planovima „Repušine“ i „Ribička Otoka“ planirani su pješački mostovi kojim se riječne

otoke povezuju sa obalama. Pješačkom komunikacijom tretira se i pothodnik kojim se gradsko jezgro

povezuje sa podrućjem Harmana. Ukidanjem kolskih pruznih prelaza stvara se potreba za izgradnjom

denivelisanih ukrštanja pješačkih komunikacija sa željezničkim kolesjekom. Tehnički taj zahvat je

moguće riješiti pješačkim podhodnikom ili pasarelom. Zbog problema odvodnje nije ekonomski

opravdano primjeniti pothodnik pa s toga primjena pasarele nema alternative. U ovom slučaju treba

voditi računa o problemu premoštavanja kontaktne mreže a usponske djelove pasarele potrebno je

izvoditi paralelno sa trasom pruge (zbog blizine postojeće ceste).


49

2.9.5. ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ

Uloga željezničkog saobraćaja u razvoju grada Bihaća bila je veoma značajna komponenta. Položaj

trase imao je značajan uticaj na prostornu organizaciju i formiranje razvojnih pravaca grada. U

okvirima bivše države ovaj infrastrukturni sistem nije imao alternativu i funkcionisao je kao integralni

dio državnog pa i evropskog transportnog sistema.

Raspadom Jugoslavije došlo je do deintegracije ovog sistema ne samo na državnom nego i na

entitetskom nivou. R. Hrvatska izgradila je alternativni željeznički pravac, gotovo paralelan Unskoj

pruzi, i time ugrozila funkciju nekad značajnog željezničkog pravca, pa se time izgubio bilo kakav

interes R. Hrvatske da održava ovaj pružni pravac.

Za očekivati je da će se ulaskom država nastalih raspadom Jugoslavije u EU promijeniti tokovi roba iz

Srednje Europe ka jadranskim lukama. Zbog skraćenja prevoznog puta Unskom prugom ponovo će se

javiti jak interes za njenu funkciju unutar evropskog transportnog sistema. Izvjesno je da će se režim

putničkog, a naročito robnog prevoza morati prilagoditi uvjetima njenog prolaska kroz Nacionalni

park „UNA“.

Svojom trasom unutar urbanog područja, pratećim obijektima i instalacijama, Unska pruga postaje

ozbiljan limitirajući faktor razvoja grada Bihaća.

Posebno se to odnosi na željezničke kapacitete i postrojenja sa pratećim objektima i opremom (depo

za vuću vozova, radionica održavanja šinskih vozila, radionica ZOP-a sa skladištima materijala te

trijangl sa priključnim kolosiječnim vezama za industrijski kolosijek) koji prosto dezintegrišu grad.

Ovim planom predlaže se uklanjanje i dislokacija istih u Ripač ili u neposrednom okruženju željezničke

stanice Bihać. U slučaju da se dislokacija izvrši u Ripač potrebno je adekvatnu lokaciju iznaći unutar

PPO Bihać. Druga mogućnost je da se ovim Urbanističkim planom rezerviše prostor u neposrednom

okruženju postojeće željezničke stanice Bihać, te unutar planirane proizvodne radne zone koja je

locirana između željezničke stanice i Pivare Bihać. Za ovu mogućnost izvršili smo adekvatnu

rezervaciju prostora koja je optimalno locirana u odnosu na tranzitne cestovne pravce M-5 i M-14, a

ne limitira pravilan razvoj gradaske strukture. Ova radna zona može biti veoma interesantna za

aktuelnu potrebu lociranja planiranih pogona za preradu gipsa (značaj blizine željezničke stanice).

2.9.6. VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ-AERODROM GOLUBIĆ

Sportski aerodrom Golubić nalazi se nalazi se u neposrednoj blizini obuhvata Plana (jugoistočno.

Posjeduje travnatu poletno-slijetnu stazu, dimenzija 1200x60 m. Staza je stabilisana i osposobljena za

prihvat zrakoplova max. težine do 5700 kg. Sa obje strane PSS se nalaze rulne staze širine 20 i 30m.

Grad Bihać je pokrenuo niz aktivnosti vezano za izradu i pripremu projektne dokumentacije za

proširenje i rekonstrukciju postojećeg aerodroma ''Golubići'' te njegovu transformaciju u

međunarodni aerodrom koji bi bio od regionalnog značaja za rad avionima 20-50 putnika na

kompletiranoj PSS (dužina 1.200 metara) koji imaju dolet do 2.000 km.


50

To je prostor u kome se nalaze svi veći južnoevropski gradovi i u kojima živi brojna dijaspora, te

posluju kompanije koje su ili će biti poslovni partneri ili investitori.

Primarni cilj izgradnje ovog arerodroma jeste da se obezbjede temeljni preduslovi za uspostavljanje

zračnog prometa i povezivanje grada Bihaća i Unsko–sanskog kantona sa drugim destinacijama u

dometu zrakoplova za regionalni promet van BiH. Pored toga, omogućilo bi se povezivanje i sa

drugim međunarodnim aerodromima na području FBiH (Sarajevo, Tuzla i Mostar).

U osnovi, ovaj aerodrom bi služio za razvoj poslovne, turističke, sportske i privatne avijacije i pratećih

djelatnosti kroz izgradnju regionalnog poslovno-turističkog aerodroma u Bihaću, koji bi pravilno

dimenzioniran zadovoljavao ekonomske i tehničke zahtjeve, uz maksimalnu sigurnost letenja aviona

generalne avijacije i komjutera, baziranu na ICAO propisima, te drugim EU standardima uključujući i

ekološke.

Pored toga, potrebno je osigurati tehničke i prostorne uslove za upravljanje aerodromom, carinske i

druge granične procedure, razvoj osnovnih i dopunskih djelatnosti aerodroma, uključujući i privredne

djelatnosti koje su kompatibilne sa ovakvim aerodromima.

Inicijativa za ponovnim pokretanjem projekta Aerodrom Bihać za redovni zračni promet koji bi bio

realiziran na postojećoj površini koja je u vlasništvu Grada Bihaća sa reduciranim dimenzijama

asfaltirane poletno-slijetne staze (1.200 x 30 m) i ostalih manevarskih površina, terminalom, pratećim

objektima, insfrastrukturom i prostornim prilagođavanjem postojećih objekata potrebama sportskog,

rekreativnog letenja i generalne avijacije, uz mogućnost produženja poletno-slijetne staze, stajanki i

ostalih objekata u skladu sa rastom zračnog prometa, nastala je kao odgovor na akutnu saobraćajnu

izoliranost Bihaća u odnosu na Sarajevo i evidentan interes ulagača koji preferiraju turizam baziran na

rastućoj industriji zračnog prevoza.

Analize lokacije aerodroma i pristup aerodromu koje su provedene pokazuju da je postojeći teren

prikladan za izgradnju regionalnog aerodroma instrumentalne kategorije sa maksimalnom dužinom

uzletno – sletne staze do 2200 metara, sa optimalnom širinom od 45 metara i sa najvećim

prometnim opterećenjem i do 80 tona.

Prilaz aerodromu obezbjeđen je sa lokalne ceste kroz naselje Jezero i Privilica koji bi uz rekonstrukciju

zadovoljio za potrebe u nekom kratkom periodu, ali definitivno je potrebno da se planira novi

povoljniji prilaz aerodromu. U fazi idejnog rješenja predviđene su komunikacije unutar i izvan parcele

aerodroma koje su podijeljene na sljedeći način:

Postojeći pristup iz naselja Golubić za prostor “Aerokluba” kao nezavisna cjelina,

Privremena pristupna saobraćajnica iz naselja Golubić sa novim priključkom sa lokalne ceste,

koja je veza sa aerodromskom zgradom i ostalim pratećim objektima za vrijeme izvođenja

radova i kasnije samo u slučaju nužde (u fazi eksploatacije aerodroma),

Izgradnja novog pristupa sa magistralnog puta M5 izgradnjom novog mosta preko rijeke Une,

te izgradnja pristupne saobraćajnice, preko kružnih raskrsnica do ciljanih mjesta (parter

aerodroma, veza sa cestom koja vodi prema naselju Golubić, te nastavak za potrebe buduće

izgradnje..), te

Pristupna saobraćajnica za servisni dio, za potrebe održavanja objekata u službi aerodroma,

dostava materijala i roba ( cisterna sa gorivom i sl.). Pristup je strogo kontroliran, na


51

skretanju se postavlja rampa za kontrolu proistupa. Saobraćajnica je većih gabartita zbog

lakšeg manevra velikih vozila, te je na kraju pozicionirano okretište sa radijusom 12 dovoljno

za šlepere.

U konačnom rješenju potrebno je da se uspostavi veza aerodroma sa magistralnom cestom jednom

kvalitetnom saobraćajnicom kako bi prilaz aerodromu bio što povoljniji i zadovoljio potrebe budućeg

saobraćaja kod puštanja u eksploataciju.

U idejnom rješenju sadržaj unutar aerodroma je koncipiran u skladu sa zahtjevima grada Bihaća,

pored Poletno – slijetne staze planirana je stajanka za avione, glavni terminal, rulnice, parking mjesta

za putničke automobile kapaciteta 218 p.m. te 11 p.m. za autobuse, te parking za taksiste i vozila

koja se zadržavaju manje od 15 min. Na suprotnoj strani od aerodromske zgrade ostavljena je zona za

buduće proširenje, kao što je cargo sadržaji, hoteli ili druge potrebni objekti.

Prilikom projektovanja osnovnih ključnih elemenata aerodroma kao što su poletno – sletna staza, te

staza za voženje, projektant je vodio računa o pozicioniranju istih sa aspekta sigurnosti saobraćaja, te

njihovih međusobnih relacija.

Sigurnosna udaljenost od osovine poletno sletne staze u svim pravcima je veća ili jednaka 75m

(shodno Pravilniku), a prema prema pretpostavljenom kodu „D4“, dok je u pravcu poletno – sletne

staze osigurana zaštitna zona od 90m. Udaljenost između centralne linije poletno – sletne staze i

centralne linije staze za vožnje iznosi 176m.

Projektom je predviđeno ograđivanje područja aerodroma sa propisnim oznakama zabrane pristupa

neovlaštenim licima i vozilima u dužini od cca 5.800 m'.

Projektnim rješenjem ostvaren je koeficijent izgrađenosti parcele od 50%, pri čemu je ukupna

površina obuhvata cca 1.300.000 m2 , s tim što treba uzeti u obzir da najveći dio zauzetih površina

otpada na travnate površine koje čine zaštitne zone radi poštivanja sigurnosnih udaljenosti u iznosu

od cca 475.000 m2.


52

2.9.7. TELEKOMUNIKACIONI SISTEMI

Telekomunikacioni sistemi predstavljaju jedan od važnih segmenata komunikacijskog sistema za

stanovništvo grada Bihaća. Usvojenom strategijom razvoja i trogodišnjim Planom investicija BH

Telecom-a Direkcije Bihać planirana je dogradnja kablovske kanalizacije i izgradnja FTTH mreža na

području grada Bihaća. U toku je izvođenje radova na izgradnji FTTH mreža Ozimice II, Harmani,

Islamovac, Centar. Radovi se izvode po glavnim projektima FTTH Bihać TKC, FTTH Bihać Centar, FTTH

Bihać Ozimice II, FTTH Harmani, FTTH Islamovac, FTTH Ceravci, FTTH Vedro Polje, FTTH Kalina –

Bakšaiš.

U naredne dvije godine je planirana gradnja objekata GSM baznih stanica: Žegar, Luke, Čavkunović,

Privilica, Repušine, Dom kulture, Sirkovine, Pritoka i Sokolac. Planirana je i gradnja objekata GSM

baznih stanica: Ozimice 1, Islamovac, Vedro Polje, Kamenica, Velhovo, Kalina u peridou od 2019.

godine. Za planirane objekte u periodu od 2019. godine nisu precizno definisane mikrolokacije ali

nazivom objekata po zoni gradnje definisan je i njihov obuhvat. Zbog brzog razvoja

telekomuinkacionih usluga na polju mobilne telefonije, razvoja grada i porasta broja korisnika ovih

usluga, nije moguće precizno dugoročno planirati potrebe izgradnje baznih stanica. Oprema za

mobilne usluge više generacije (3G, 4G, LTE) zbog višeg frekventnog opsega ima manje domete. Kako

bi se obezbjedila kvalitetna usluga i dobra pokrivenost, bazne stanice se postavljaju na manjim

razmacima uslovljenim konfiguracijom terena, saobraćajnom opterećenošću i frekventnom opsegu

koji se koristi. Na urbanom području grada Bihaća, danas egzistiraju dvije tranzitne HOST centrale;

EWSD Simens centrala koja je smještena u novom objektu Telecom Centar Bihać i druga AXE Ericson

u renoviranom objektu Centar Bihać u centru grada u kojoj je smještena i glavna pošta. Preko ovih

HOST centrala, na urabanom području grada instalisano je 8 isturenih stupnjeva (ISP). Ovaj broj

instalisanih isturenih stupnjeva zadovoljava prostornu pokrivenost urbanog područja grada od 4.212

ha i planirani broj od cca 50.000 stanovnika. Veći dio naseljske fiksne tt mreže instalisan je u tt

kanalizaciji u centru grada, a ostala mreža su kruti tt kablovi neograničenih dužina. Dobar dio

naseljske tt mreže je obnovljen i u dobrom je stanju. Na gradskom području u funkciji je i 7 GSM

baznih stanica mobilne telefonije i to na lokalitetima; Bihaćka Pivovara, Bihać-Banka, TKC-Bihać ,

Glavica, Ozimice 2, Pokoj i Debeljača. Ovo je dosta kvalitetno pokrivanje GSM2G signalom mobilne

telefonije. Usluga 3G mobilne telefonije realizirana je na baznim stanicama Bibank-Bihać i TKC-Bihać

kojima je omogućen kvalitetan video prenos i internet usluga putem mobilnih telefona. Pokrivenost

TT kapacitetima i spojnim vezama grada Bihaća dosta je zadovoljavajuća tako da instalirani TT

kapaciteti sa novim tehnologijama telegrafsko – telefonskog komuniciranja u potpunosti zadovoljava

sadašnje potrebe stanovništva.

U planskom periodu kapaciteti čvorne ATC Bihać moraju biti kapacitirani tako da osiguraju svakoj

planiranoj stambenoj i poslovnoj jedinici telefonski priključak fiksne telefonije, kako bi stanovnici

urbanog području grada mogli ostvariti internet komuniciranje. Razvoj komunikacionih sistema je

osnova ukupnom općeprivrednom i društvenom razvoju svake urbane sredine, a telekomunikacije su

nezaobilazna privredna grana koja danas služi kao mjerilo ukupne privredne razvijenosti jednog

grada.


53

2.10. VODNA INFRASTRUKTURA

2.10.1. VODNI BILANS

Na osnovu dugoročnog programa snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede za sliv rijeke

Une (Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, novembar 2003. god.) izvršena je analiza odnosa

potrebnih spram raspoloživih količina vode. Minimalna izdašnost postojećih kaptiranih izvorišta

Privilice (56 l/s) i Klokot (1970 l/s) višestruko premašuje planirane potrebe za pitkom vodom dijela

Općine Bihać koji je usmjeren na postojeći sistem za vodosnadbijevanje Prvilica i Klokot.

Obzirom da je postojeći kapacitet zahvata Privilica 56 l/s i Klokot 260 l/s , a planirane potrebe za

pitkom vodom 2030. god. cca 200 l/s, može se zaključiti da planirani deficit treba riješiti proširenjem

postojećeg zahvata Klokot. Već instalisane vodne instalacije i kapaciteti na ovom izvorištu

usmjeravaju planske postavke na ovaj vodni resurs. Praćenjem kvaliteta vode na izvorištima Privilica i

Klokot, došlo se do definitivnog zaključka da postoje povremena zamućivanja i zagađenja kako

bakteriološka tako i hemijska. Slivno područje izvorišta Klokot i Privilica samo manjim dijelom se

nalazi na području Općine Bihać dok se najvećim dijelom nalazi u susjednoj R. Hrvatskoj (Krbavsko i

Korjeničko polje). Ova činjenica ukazuje na složenost problema uspostavljanja režima zaštite ovih

izvorišta. Vodovod grada Bihaća ne posjeduje sistem za kondicioniranje ni filtriranje voda.

2.10.2. SNABDIJEVANJE VODOM ZA PIĆE

U toku je izrada Studije vodosnadbjevanja Bihaća koja treba da da koncept razvoja sistema za

vodosnabdjevanje. Iz tih razloga Nacrtom Urbanističkog plana dajemo osnovne podatke i zaključke

prve faze izrade ove studije. Prijedlogom plana biće obuhvaćen koncept razvoja sistema za

vodosnabdjevanje koji je u fazi izrade Studije.

Sistem vodosnabdijevanja Općine Bihać je izuzetno velikog područija snadbijevanja. Mreža je

podijeljena u 9 operativnih zona od čega je pet locirano u gradu Bihaću i bližim prigradskim naseljima

(centralni sistem vodosnabdijevanja). JP „Vodovod“ Bihać je zadužen za održavanje 20 rezervoara

(ukupnog kapaciteta 7.995 m3) i 10 pumpnih i booster stanica.

Mreža se snabdijeva iz 6 različitih izvora. Glavna izvorišta pitke vode za grad Bihać su Klokot i Privilica,

ali se dio grada snabdijeva i sa izvorišta Trbljenik-Žegar. Postoje još tri izvorišta (Ostrovica, Toplica i

Gata) koja se koriste u zasebnim vodovodnim sistemima.

Prikaz trenutnog stanja dat je zasebno za svaki od sistema vodosnabdijevanja koji trenutno egzistiraju

na području Općine, i to:

centralni gradski sistem za vodosnabdijevanje Bihaća,

vodovodni podsistem Kulen Vakuf – Ostrovica,

vodovodni podsistem Orašac – Toplica i

vodovodni podsistem Gata.


54

Centralni gradski sistem vodosnabdijevanja Bihaća snabdijeva se vodom sa dva glavna izvorišta –

Klokot i Privilica, te manjim dijelom sa izvorišta Trbljenik-Žegar.

Voda zahvaćena na Klokotu se pumpa/transportuje u dva pravca – liveno željeznim cjevovodom DN

350 mm u rezervoar Komarac i PVC cjevovodom DN 250 mm u rezervoar Klokotska Glavica. Voda se

iz rezervoara Komarac azbest-cementnim cjevovodom DN 350 mm distribuira u užu gradsku mrežu,

te usputno naselje Klokot. Sa druge strane, voda iz rezervoara Klokotska Glavica se pomoću PVC

cjevovoda DN 250 mm i DN 200 mm, te booster stanica Turija i Jasika, distribuira u ostale

rezervoare/naselja centralnog sistema.

Voda zahvaćena na Privilici se pumpa u dva smjera – DCI cjevovodom DN 350 mm u rezervoar

Debeljača-novi (koji je u izgradnji), PVC cjevovodom DN 250 mm, DN 200 mm i DN 150 mm prema

rezervoaru Sokolac-novi, odnosno booster stanici Sokolac i rezervoaru Sokolac-stari, te dalje prema

naseljima iz Južne zone. Treba napomenuti da se donedavno voda sa Privilice pumpala i u rezervoar

Debeljača-mali, putem liveno-željeznog cjevovoda DN 150 mm. Sa izgradnjom novog rezervoara ne

postoji više potreba za malim rezervoarom, pa je on u ovom trenutku van funkcije. Također se ranije

voda pumpala putem liveno-željeznog cjevovoda DN 250 mm direktno u gradsku mrežu; međutim, i

ovaj pravac će biti stavljen van funkcije po završetku rekonstrukcije mreže.

Prigradsko naselje Žegar snabdijeva se sa izvorišta Trbljenik putem liveno-željeznog cjevovoda DN

150 mm. Ovo prigradsko naselje je spojeno i sa gradskom mrežom, također liveno-željeznim

cjevovodom DN 150 mm. Centralna zona je pokrivena gustom distributivnom mrežom, a na nju se

spojeni i dio Južne zone preko naselja Pritoka, Sjeverna zona putem booster stanice Kostela, te

Istočna zona putem booster stanice Veliko Založje.

Klokot je glavno izvorište takoreči “neograničenog kapaciteta“ za ovu namjenu. Ideja je da se Klokot

ubuduće koristi kao jedino izvorište, da se Privilica konzervira i čuva kao rezerva, a Žegar da se ukine.

Za ovu ideju je potrebno izgraditi filter stanicu na Klokotu, promijeniti pumpe, infrastrukturu,

predvidjeti nove centralne rezervoare i sl. Vjerovatno će se varijantisati sa jednim velikim

rezervoarom i sa kontra-rezervoarom, ali to treba da potvrdi pomenuta studija koja je u fazi izrade.

U centralnom sistemu vodosnabdijevanja Bihaća egzistira 15 aktivnih rezervoara, uglavnom

izgrađenih u drugoj polovini prošlog vijeka. Izuzetak je rezervoar Debeljača-novi koji je pušten u rad

2009 godine. Pored toga, postoji i rezervoar Debeljača-veliki, koji je trajno van funkcije usljed velikih

oštećenja konstrukcije objekta.

Glavni rezervoari sistema su Komarac i Klokotska glavica, u koje se pumpa voda sa izvorišta Klokot, te

pomenuti rezervoar Debeljača-novi koji se snabdijeva sa izvorišta Privilica. Svi ostali rezervoari su

izgrađeni samo za potrebe snabdijevanja prigradskih ili ostalih naselja koja gravitiraju centralnom

sistemu. Svi rezervoari u sistemu su klasičnog tipa, dok je samo rezervoar Sokolac-stari napravljen

kao kontra-rezervoar.


55

TABELA – KARAKTERISTIKE REZERVOARA U CENTRALNOM SISTEMU

Naziv rezervoara Kota dna – preliva

(m.n.m.) Zapremina

(m³) Status

Komarac 293-298 2×850 Aktivan

Klokotska Glavica 281-284,5 2×250 Aktivan

Lapat 260,3-262,5 2×65 Aktivan

Debeljača-novi 288,5-293 700 U fazi izgradnje

Debeljača-mali 301-304,5 65 Privremeno isključen

Debeljača-veliki - - Van funkcije

Sokolac-novi 296-299,5 2×250 Aktivan

Vrsta 406-409,5 2×250 Aktivan

Prnjavor 404-407,5 2×250 Aktivan

Sokolac-stari 362-365,5 2×125 Aktivan

Ripač 295-298,5 2×125 Aktivan

Spahići 450-453,5 2×250 Aktivan

Brekovica 435-438,5 2×125 Aktivan

Krnja-Gata 396,5-400 2×125 Aktivan

Privor-stari 347,9-351,4 2×125 Aktivan

Privor-novi 347,9-351,4 2×125 Aktivan

Ukupno 6.595

Glavne pumpne stanice centralnog sistema vodosnabdijevanja Bihaća su PS Klokot i PS Privilica.

Pored ove dvije pumpne stanice, u centralnom sistemu egzistira i osam prepumpnih, ili booster,

stanica.

Pumpna stanica Klokot izvedena je na lijevoj obali rijeke Klokot, nekih 200 metara nizvodno od

vodozahvata. Pumpna stanica izvedena je kao čvrst zidani objekat, a iza nje je izveden sabirni (crpni)

bazen. Kota dna bazena je 214,05 m.n.m.

Zahvaćena voda se iz sabirnog rezervoara pumpa u dva pravca – prema rezervoaru Komarac putem

liveno željeznog cjevovoda DN 350 mm (za potrebe grada Bihaća i drugih zona), te prema rezervoaru

Klokotska Glavica, putem PVC cjevovoda DN 200-250 mm (prema booster stanicama Turija i Jasika).

U postrojenju su instalirane dvije KSB pumpe za pravac Komarac koje rade uglavnom paralelno, te

dvije Caprari pumpe za pravac Klokotska Glavica, od čega je jedna radna, a jedna rezervna. Režim

rada pumpi je takav da jedna pumpa za pravac Komarac konstantno radi, dok se druga uključuje po

potrebi (cca. 12-14 sati/dan). U drugom pravcu samo jedna pumpa je radna i ona je u radu cca 12

sati/dan. U toku 2009. godine u sklopu ovog objekta je u potpunosti promijenjena trafo stanica

10/0,4 kV.


56

TABELA – KARAKTERISTIKE GLAVNIH PUMPNIH STANICA U SISTEMU

Naziv pumpne stanice

Pravac pumpanja Tip pumpi Broj

pumpi Proticaj (l/s)

Visina dizanja (m)

Snaga pumpi (kW)

Klokot R. Komarac

KSB Omega 150-605 B

1+1 150 90 200

R. Klokotska Glavica Caprari

HVT 80/2F 1+1 20-46 89-120 55

Privilica

R. Sokolac-novi

KSB-MOVI 65/3 G2, Calpeda

N50-315RI

1+1 20,

10-22 100,

92-127 37, 45

R. Debeljača-novi JASTREBAC

VCP-7-3 1+1 35-80 84-120 110

R. Debeljača-mali KSB-MOVI 65/3 G2

1 20 100 37

PS Privilica se nalazi na samom izvorištu Privilica, na mjestu kaptažnog objekta. Voda iz ovog

postrojenja se pumpa u tri pravca – rezervoar Debeljača-novi putem ductile čeličnog cjevovoda DN

300 mm koji je u izgradnji, rezervoar Sokolac-novi i naselja Sokolac i Golubić putem cjevovoda PCV

DN 280 mm, te rezervoar Debeljača-mali putem liveno željeznog cjevovoda DN 150 mm. U samom

postrojenju su instalirane dvije pumpe proizvođača Jastrebac, za pravac Debeljača-novi (jedna radna i

jedna rezervna), jedna Grundfos pumpa za pravac Debeljača-mali, te dvije pumpe za pravac Sokolac-

novi, KSB i Calpeda (jedna radna i jedna rezervna).

U centralnom gradskom sistemu se nalazi 9 booster (prepumpnih) stanica koje su u redovnoj

upotrebi. Osam booster stanica služi za prepumpavanje vode u visoko pozicionirane rezervoare,

putem kojih se voda dalje distribuira u odgovarajuća naselja gravitacionim putem. Jedini izuzetak je

booster stanica PS Žegar-Trbljenik, koja prima vodu iz rezervoara Lapat, odnosno izvorišta Trbljenik, a

zatim je šalje u distributivnu mrežu gradskog sistema u području prigradskog naselja Žegar. Na ovaj

način se podiže pritisak u vodovodnoj mreži Žegara do odgovarajućeg operativnog nivoa. Od svih

postojećih booster stanica jedino je PS Krnja opremljena frekventnim regulatorom protoka.

TABELA – KARAKTERISTIKE BOOSTER ( PREPUMPNIH ) STANICA U SISTEMU

Naziv booster stanice

Pravac snabdijevanja – pravac distribucije

Tip pumpi Broj

pumpi Proticaj

(l/s) Visina

dizanja (m) Snaga pumpi

(kW)

Turija R. Klokotska Glavica – R.

Vrsta Caprari HVT 65/30 1+1 20 167 55

Jasika R. K. Glavica – R. Prnjavor Grundfos CV 70-

50/165 1+1 15 160 45

Žegar-Trbljenik R. Lapat – naselje Žegar Elektrokovina

VCV250/7T 1+1 3-5,8 50-112 7,5

Sokolac Naselje Privilica – R.

Sokolac-stari Calpeda NM50/25A 1+1 6,6-15 75-85 18,5

Ripač R. Sokolac-novi – R. Ripač Espa VE 121 6 1+2 2,6-8,3 40-100 7,5

Kostela Naselje Pokoj – R. Brekovica

i R. Spahići Jastrebac VPD 100-

4 1+1 20 176-256 110

Krnja R. Vrsta – R. Krnja-Gata Grundfos CR 45-3 1 12,5 59,8 11

V. Založje Naselje Lug – R. Privor-novi Grundfos CR 64-5 1+1 17 112 30

Ružica Naselje Ružica – R. Privor-

stari Lowara SV6605/2 1+1 28,3 102 45


57

Postojeća vodovodna mreža centralnog sistema izgrađena je od različitih vrsta materijala: liveno

željezo, azbest-cement, PVC, pocinčani čelik i HDPE. Ukupna dužina mreže iznosi oko 296 km, a

pretpostavlja se da je ukupna dužina kućnih priključaka cca 200-300 km. Mreža centralnog sistema

pokriva grad Bihać i veći dio prigradskih naselja koja su u relativnoj blizini grada, sa 23.445

priključaka.

Centralni sistem vodosnabdijevanja Bihaća je podijeljen u pet zona – Centralna gradska, Sjeverna,

Južna, Zapadna i Istočna zona koje mogu raditi potpuno odvojeno. Pored toga, zone koje pokrivaju

prigradska naselja se mogu podijeliti na podzone, i to: Spahići/Srbljani i Brekovica u Sjevernoj zoni;

Sokolac/Golubić, Sokolac stari, Pritoka i Ripač u Južnoj zoni; Krnja-Gata, Izačić, Vrsta i Klokot u

Zapadnoj zoni; Založje i Čekrlije u Istočnoj zoni.

Prigradska područja je moguće izolirati od samog centra grada putem sektorskih zatvarača, ali je isto

tako moguće i centar grada podijeliti na sektore vodosnabdijevanja. Međutim, u ovom trenutku nisu

u funkciji sektorski mjerači protoka, pa zonama i podzonama nije moguće upravljati na pravilan način.

Urađena je rekonstrukcija sistema vodosnabdijevanja grada Bihaća, u okviru projekta „Rehabilitacija

urbanih vodovodnih sistema u slivu rijeke Save“. U sklopu ove rehabilitacije izvršena je zamjena

cjevovoda u dijelovima naselja Harmani, Ozimice, Hatinac, Donje Prekounje, te Gornje Prekounje.

U sklopu ove rekonstrukcije izvršena je zamjena oko 11,5 km dotrajalih cijevi sa modernim HDPE

cjevovodima, dijametara od 63 do 250 mm, promjena više od 1.100 kućnih priključaka, ugradnja oko

750 servisnih ventila, te izgradnja oko 220 šahtova za vodomjere.

Također je izgrađena jedna komora novog rezervoara Debeljača, zapremine 700 m3, tlačni vod DCI

DN 300 mm, dužine 807 m, na potezu PS Privilica – rezervoar Debeljača-novi, te distributivni vod DCI

DN 300 mm koji spaja novi rezervoar sa distributivnom mrežom, dužine 350 m.

Kako je prethodno rečeno, u okviru ovog projekta rehabilitacije, izvedena je i nova trafo stanica na PS

Klokot.

Rezultati ovog projekta se ogledaju u značajnom smanjenju gubitaka u sistemu, kao i u stabilnijem

vodosnabdijevanju krajnjih korisnika.

Podaci o dužinama cjevovoda u postojećem centralnom sistemu vodosnabdijevanja grada Bihaća,

podijeljeni prema korištenim cijevnim materijalima i njihovim dijametrima, dati su u sljedećoj tabeli.

Podaci se baziraju na detaljno mapiranoj vodovodnoj mreži, te terenskoj inspekciji zatvaračkih i

drugih šahtova.


58

TABELA – KARAKTERISTIKE CJEVOVODA U POSTOJEĆEM CENTRALNOM SISTEMU VODOSNABDIJEVANJA GRADA BIHAĆA

DN (mm) Polivinil-klorid (PVC)

ductile čelik (DCI)

Liveno željezo (CI)

Polietilen (HDPE)

Azbest-cement (AC)

Pocinčani čelik (GS)

Spiralno vareni čelik (ST)

40 - 0 0 126 - 2.164 -

50 - 0 0 1.652 0 2.746 -

63 3.689 - - 4.751 - - -

75 342 - - 0 - - -

80 - 0 204 - 7.152 - -

90 88.166 - - 3.708 - - -

100 - 0 391 - 7.897 - 0

110 30.788 - - 18.027 - - -

125 - 0 804 6.651 3.797 - 0

140 334 - - 0 - - -

150 - 3.733 1.352 - 1.935 - 0

160 23.353 - - 553 - - -

180 - - - 7.457 - - -

200 - 0 937 0 699 - 3.622

225 23.142 - - 2.498 - - -

250 - 0 1.518 5.234 111 - 0

280 15.472 - - 0 - - -

300 - 0 0 - 3.516 - 0

315 12.255 - - 471 - - -

350 - 1883 949 - 1.948 - 0

355 - - - 64 - - -

Ukupno 197.541 5.615 6.155 51.192 27.056 4.910 3.622

Od primarnih kapaciteta planiran je novi gradski rezervoar za podmirenje potreba planske i

postplanske stambene izgradnje u Žegarskom polju i šire. Ovaj rezervoar je lociran u blizini, i

funkcionisao bi u sprezi tek izgrađenog rezervoara Debeljača. Za očekivati je opredjeljenje da se u

stalnoj funkciji drži sistem Klokot dok bi sistem Privilica funkcionisao kao rezerva. Sistem Žegar je

potrebno isključiti iz centralnog gradskog sistema. Zbog ranije navedenih problema oko zaštite

kvaliteta vode izvorišta Klokot potrebno je predvidjeti izgradnju uređaja za kondicioniranje.

Takođe, u planskom periodu potrebno je sistematski vršiti rekonstrukciju vodovodnog sistema

dijelova koji su zastarjeli, naročito onih gdje su vodovi od azbest-cementnih cijevi. Ove aktivnosti

trebaju biti prioritet naročito zbog sanitarne zaštite vode i zdravstvene zaštite krajnjih korisnika.

2.10.3. DISPOZICIJA I TRETMAN OTPADNIH VODA

U cilju rješavanja ove problematike urađena je kompletna projektna dokumentacija separatnog

sistema odvodnje otpadnih i oborinskih voda na području općine Bihać. Realizovana je izgradnja 54

km kanalizacione mreže, od čega 33 km fekalne i 21 km oborinske kanalizacione mreže (I faza), kao i

izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (II faza). Navedeno postrojenje je kapacitea

55.000 ekvivalentnih stanovnika (ES), što zadovoljava okvirne projekcije potreba Grada Bihać do

2030. godine.


59

Centralnim sistemom odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda ubuhvaćene su slijedeće mjesne

zajednice: Bakšaiš, Čavkići, Centar, Donje Prekounje, Golubić, Gornje Prekounje, Harmani, Hatinac,

Izačić, Jezero – Privilica, Kamenica, Klokot, Luke, Mali Lug, Ozimice I, Ozimice II, Pokoj, Pritoka, Ribić,

Ripač, Ružica, Sokolac, Turija, Vedro Polje, Veliki Lug, Veliko Založje, Vrsta i Žegar.

Mjesne zajednice Brekovica, Doljani, Gata, Grmuša, Kulen Vakuf, Lipa, Martin Brod, Orašac, Skočaj,

Srbljani i Zavalje su dislocirane i nisu obuhvaćene centralnim sistemom odvodnje i prećišćavanja

otpadnih voda. Nakon analize tehničkih i ekonomskih parametara zaključeno je da se odvodnja i

prečišćavanje otpadnih voda u ovim mjesnim zajednicama rješava decentralizirano13.

U planskom periodu potrebno je vršiti faznu izgradnju i pokrivanje sistemom odvodnje otpadnih i

oborinskih voda preostalih mjesnih zajednica zajedno sa izgradnjom projektovanih uređaja za

prečišćavanje otpadnih voda.

2.10.4. REGULACIJA VODOTOKOVA I ZAŠTITA OD VODA

Regulacija vodotokova i zaštite od voda je akutan problem grada obzirom da je za rijeku Unu

karakteristična pojava valova velikih voda, zbog čega su veće površine na urbanom području grada

izložene poplavama. Dijelovi između Ripča i Bihaća na jugu, Bihaća i Pokoja na sjeveru, Una ima

veoma plitko korito koje na pojedinim dionicama ima relativno mali protočni kapacitet, tako da je na

tim područjima visok rizik od plavljenja priobalnih površina.

Izgrađeni vodoprivredni objekti za odbranu od poplava (nasipi i lateralni kanali u Velhovskom polju)

ne održavaju se i pretrpili su znatna oštećenja. N

akon dogradnje brane HE Kostela pojavili su se uspori velikih voda u podrućju Velhovskog polja i

Ljuljevitih bara u prijobalju Une i Klokota.

Kroz gradsko područje protiče manji vodotok Drobinica koji je bujičnog karaktera sa slivom u

sjevernoj podgorini planine Plješevice. Većim dijelom svoga toka u gradskom području ovaj vodotok

je regulisan otvorenim i zatvorenim profilom. Ovim planom predlaže se zatvaranje otvorenog profila

regulacije Drobinice u području Luke čime bi se proširio vrlo znaćajan koridor gradske saobraćajnice.

Povećanjem kapaciteta evakuacionih organa HE Kostela smanjio bi se uspor na uzvodnom toku rijeke

Une do Kralja i njene pritoke Klokot. Izgradnjom nižih zaštitnih nasipa u kombinaciji sa planiranom

vodnom retenzijom riješio bi se problem plavljenja na tom području.U koritu rijeke Une i Klokota ne

bi trebalo izvoditi veće zahvate na povećanju kapaciteta korita, produbljivanjem i proširenjem, jer bi

se u većoj mjeri izmjenile karakteristike krajolika ovih rijeka.

Ozbiljni efekti na rješavanju problema zaštite od voda, u priobalju rijeke Une uzvodno od Kralja,

očekuju se tek nakon izgradnje uzvodnih vodnih akumulacija na rijeci Unac koji svojim izrazito

neravnomjernim režimom proticaja najvećim dijelom utiče na formiranje plavnih valova rijeke Une.

13 Strategija razvoja općine Bihać 2014.-2023. godina.


60

2.10.5. TRETMAN KRUTOG OTPADA

Uslugom prikupljanja i odvoda otpada pokriveno je 95 % stanovnika grada Bihaća , a prikupljanje se

vrši raspoloživim vozilima po utvrđenoj dnevnoj i sedmičnoj dinamici u skladu sa odredbama odluke o

komunalnom redu. Korisnici , komunalni otpad odlažu na nekoliko načina, odnosno pomoću PVC

vreća, PVC kanti i raznih drugih posuda neadekvatnih za odlaganje, odnosno prikupljanje otpada.

Selektiranje i odvajanje krutog otpada od strane korisnika se ne primjenjuje.

Dnevno prikupljene količine otpada iznose 160 – 170 m³, a u pojedinim periodima godine (proljeće,

jesen) dostižu količinu i do 200 m³. Ukupna količina prikupljenog krutog otpada procjenjuje se na oko

57.000 m³.

Svi postojeći podaci temelje se na studijama i elaboratima koji su bili zasnovani, uglavnom, na

procjenama, a ne na stvarno izmjerenim količinama. Prema posljednjim procjenama, strukturu

komunalnog otpada na području Grada čine, papir 35 %, guma 15 %, povrće 10 %, staklo 10 %, tekstil

8 %, plastika 5%, metali 2 %, koža, prašina, pepeo i drugi materijali 5 %. Navedeni podaci pokazuju da

bi se uvođenjem selektiranja i odvajanja krutog otpada kod korisnikaa mogle ostvariti značajne

uštede u procesu upravljanja krutim otpadom, posebno kod troškova prikupljanja i prevoza otpada,

kao i smanjenja popunjenosti postojećeg odlagališta.

Zbog smanjenja industrijske proizvodnje, proizvodnja tehnološkog otpada je na minimalnoj razini,

međutim i taj otpad kada se prikupi najčešće završava zajedno sa komunalnim na službenom

odlagalištu Kruškovača – Gorjevac udaljeno 15 km od centra , te na još nekim „divljim“ lokacijama .

Nema posebnih odlagališta za industrijski otpad. Podataka o opasnom otpadu nema, a ako ga ima ne

izdvaja se. Nema programa za izdvajanje i tretman guma i ulja. Klinički (zarazni) medicinski otpad ne

zbrinjava se na odgovarajući način. Prisutan je problem klaoničkih i drugih organskih (animalnih)

ostataka. Nema izdvajanja sekundarnih sirovina niti prerađivačkih kapaciteta.

Na području Grada Bihać jedino službeno odlagalište komunalnog otpada nalazi se u blizini naselja

Gorjevac na lokalitetu Kruškovača. Na ovom odlagalištu se primjenjuje djelomično kontroliran

postupak odlaganja bez uobičajene tehnologije sanitarnog odlaganja otpada. Otpad se odlaže na

neizgrađenu podlogu (dno) odlagališta sa povremenim prekrivanjem inertnim materijalom,

kvašenjem i nabijanjem odgovarajućom mehanizacijom u svrhu postizanja potrebne zbijenosti i

smanjenja popunjenosti , zapremine odlagališta, kao i smanjenja oticanja procjednih i površinskih

voda. Također, na odlaglištu se periodično provodi dezinfekcija i deratizacija i vrši kontrola stanja

odlagališta radi sprječavanja požara. Na ovom odlagalištu komunalnog otpada nije izgrađena

neophodna infrastruktura,.

Odlagalište ima neposredan utjecaj na okoliš koji se ogleda u vizualno lošem prizoru, neugodnom

mirisu u okruženju i stalnom prisustvu česticama prašine u okolnom zraku. Dugoročni utjecaj na

okoliš se ogleda i u zagađenju površinskih voda i podzemnih voda procjednim vodama sa odlagališta i

zagađenju atmosfere (deponijski gas sadrži metan i ugljen dioksid). Također kod osjetljivih

karakteristika kraškog medija na kojem se nalazi odlagalište evidentiran je utjecaj zagađenih voda

odlagališta na okolna izvorišta. Kapacitet odlagališta iznosi cca 500.000 m³prema neslužbenim

procjenama te da je zapremina odlagališta popunjena u iznosu od 70 % , odnosno procjene bazirane


61

na količinama do sada odloženog otpada i količinama koje se prikupljaju i dovoze na odlagalište

govore da bi se odlagalište na odgovarajući način trebalo zatvoriti.

Može se zaključiti da sadašnji način odlaganja krutog otpada na teritoriji grada Bihaća ne odgovara

standardima sigurnog odlaganja i ne osigurava minimum zaštite od štetnih utjecaja na okoliš, te je

neophodno u što skorije vrijeme poduzeti odgovarajuće aktivnosti kako bi se stvorile potrebne

pretpostavke za buduća unaprijeđenja i prevazilaženja ovog važnog problema.

2.11. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

2.11.1. BILANS POTREBA

O ovom dijelu prostorno planske dokumentacije obrađeno je elektroenergetsko napajanje tretiranog

obuhvata sa slijedećim ciljevima:

Omogućiti normalno i sigurno snabdijevanje električnom energijom svih potrošača;

Poštovati propisane kvalitete za isporučenu električne energije, odnosno dozvoljene padove

napona;

Dati prognozu budućeg opterećenja po različitim kategorijama potrošača kao što su:

individualne i stambene zgrade, prateći objekti, poslovni objekti, javna rasvjeta i slično;

Na osnovu procjene vršnog opterećenja, a imajući u vidu postojeću energetsku mrežu, izvršiti

dogradnju i rekonstrukciju postojeće elektroenergetske mreže obuhvata;

Planirati razvojnu elektrodistributivnu mrežu uzimajući u obzir geografske, tehničke i

ekonomske aspekte;

Kao podloge za izradu plana služile su:

Prostorno planska dokumentacija višeg reda

Postojeće stanje elektroenergetske mreže,

Podaci dobijeni od planera ostalih faza prostorno planske dokumentacije

Projekcija razvoja distributivnih mreža JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo za period 2015.-

2025. godina – Separat ED Bihać, te Tehničke preporuke JP Elektroprivrede BiH d.d. Sarajevo.

Postojeći elektroenergetski kapaciteti mreže primarnih izvora uz lokalitete srednjenaponske mreže

zadovoljavaju potrebe unutar urbanog područja grada Bihaća.

Urbanističkim planom je predviđen razvoj Poslovnih zona koje su rezervisane za razvoj malih i

srednjih preduzeća te Biznis centra. Segment industrijskih zona nije razmatran i nije planiran u

granicama ovog Plana. Intenzivan proces urbanizacije područja, prirodni priraštaj stanovišta i

migracije stanovništva uslovljavaju potrebu za novom stambenom izgradnjom i interpolacijom u

postojećim stambenim zonama. U ovom segmentu izgradnje stambenih objekata neophodno je

planirati i prateću elektroenergetsku infrastrukturu.

Raspored distributivnih 35 kV i 10(20)/0,4 kV trafostanica je zadovoljavajući. Ukupna instalirana

snaga svih 10(20)/0,4 kV trafostanica na području urbanog prostora Bihaća iznosi 49 390 kVA.


62

Raspoložive metode planiranja i prognoziranja potrošnje električne energije na urbanom području

grada, dozvoljavaju da se opredjelimo za analizu potreba potrošača za vršnim opterećenjem koje će

se pojaviti u planskom periodu na ovim prostorima. Dobijene prognoze su mjerodavne za

dimenzioniranje kapaciteta električnih postrojenja i vodova od primarnih izvora (110/10 kV odnosno

35/10 kV) do priključka potrošača na niskonaponskoj mreži.

Kod određivanja broja srednjenaponskih TS 10(20)/0,4 kV, za potrebe kolektivnog i individualnog

stanovanja utvrđeno je da na jednu TS 10(20)/0,4 kV otpada cca 200 stanova sa vršnim opterećenjem

snage od 2,93 – 3,93 kW po stanu, odnosno jednom domaćinstvu (bez zagrijavanja stana).

Kod izrade bilansa snaga planirane sadržaje svodimo na raspoložive snage TS preko specifičnih

opterećenja, a zavisno od vrste potrošaća:

Stanovanje 40 – 60 W/m2

Trgovine, ugostiteljstvo 100 – 150 W/m2

Zanatske usluge, servisi 80 – 100 W/m2

Određivanje broja i vrste distributivnih TS 10/0,4 kV vrši se na osnovu formule:

𝑈 =𝑃+𝑃𝑖

𝐾𝑡𝑠 𝑥 𝑃𝑡𝑠

Gdje su:

P - Planirana aktivna energija

Pi – Instalirana snaga

Kts- Faktor opterećenja – 0.9

Pts -630 kVA usvojena snaga TS

Na osnovu gornjih proračuna i projekcije nadležne Elektrodistribucije Bihać utvrđeno je da je

potrebno planirati 27 novih transformatorskih jedinica (20)10/0,4 kV nominalne snage 630 kVA. Kod

izbora tipa trafostanica najprihvatljivije je rješenje postavljanje slobodnostojećih TS 10/0,4 kV snage

630 kV na mjestima koja predstavljaju težište električnog opterećenja potrošača, a koje će odrediti

lokalna elektrodistribucija shodno tehničkim uslovima i planiranoj namjeni prostora.

2.11.2. OBJEKTI ZA PRENOS ENERGIJE

Postojeći dalekovodi i objekti u nadležnosti Elektroprenosa BiH a.d. Banja Luka (naponski nivoi 110kV

i viši) zadovoljavaju postojeće i buduće potrebe za predmetni period te Dugoročnim planom razvoja

prenosne mreže 2017-2026 nije planirana izgradnja novih objekata.

U Pravilniku o zonama bezbjednosti nadzemnih elektroenergetskih vodova od 110 kV do 400 kV su

definisane zaštitne zone bezbjednosti tako da zavješenja krajnjih faznih provodnika budu podjednako

udaljena od granica zone bezbjednosti i to:


63

Za 400 kV je zona bezbjednosti 40 m (po 20 m lijevo i desno u odnosu na osu zaštitne zone

dalekovoda)

Za 220 kV je zona bezbjednosti 30 m (po 15 m lijevo i desno odnosu na osu zaštitne zone

dalekovoda)

Za 110 kV je zona bezbjednosti 20 m (po 10m lijevo i desno u odnosu na osu zaštitne zone

dalekovoda)

U ovoj zoni nije dozvoljeno građenje, a nije dozvoljena ni sadnja rastinja koje može ugroziti sigurnost

Ijudi, imovine, objekata i opreme.

Distributivna mreža (naponski nivoi od 0,4 kVdo 35 kV) je u nadležnosti JP Elektroprivreda BiH d.d.

Sarajevo, podružnica ''Elektrodistribucija'' Bihać. Ova mreža zadovoljava potrebe postojećeg

konzuma i ima kapacitet zadovoljenja potreba u narednom periodu. Kontinuirano se vrši

unaprijeđenje radi poboljšanja kvaliteta isporučene energije (naponske prilike, pouzdanost mreže

itd.). Vrše se aktivnosti na uvođenju jedinstvenog srednjeg naponskog nivoa 20kV (eliminacija 10kV i

35kV naponskog nivoa) i direktne transformacije 110/20kV ali zbog visine potrebnih sredstava to će

biti dugotrajan proces. Pri tome se lokacija postojećih objekata i postojećih trasa zadržava a u nekim

slučajevima je neophodna interpolacija novih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV radi

poboljšanja naponskih prilika u niskonaponskoj mreži 0,4kV. Bitna karakteristika mreže niskog

napona je značajan broj niskonaponskih izvoda velike duljine sa nedovoljnim presjekom vodiča, koja

rezultira nedopušteno visokim padovima napona i nezadovoljavajućim uslovima zaštite.

Postojeću srednjenaponsku mrežu 10 kV potrebno je zamijeniti sa 20 kV naponskim nivoom i u

cijelom urbanom području i kablirati je. U ovom smislu na predmetnom području je planirano

kabliranje postojeće zračne SN mreže na području nekoliko gradskih naselja, i to: Kamenica, Hatinac,

Bakšaiš, Kralje, Kalina, Mali lug i Kriz, a sve u cilju stvaranja uslova u gradskim naseljima za nesmetanu

izgradnju novih objekata i rješavanja značajnog broja evidentiranih kolizija između zračnih SN vodova

i nelegalno izgrađenih stambenih objekata. Također je potrebno izmjestiti ili kablirati i vodove 110 kV

i 35 kV koji prolaze kroz urbani dio grada. Prilikom planiranja novih i rekonstrukcije postojećih

saobraćajnica neophodno je predvidjeti pojas za smještaj elektroenergetskih vodova i to sa jedne

strane saobraćajnice ukoliko je širina trotoara ispod 1,5m odnosno sa obje strane ukoliko je širina

veća.

Priključak novih objekata izvesti kao podzemni.

U cilju poboljšanja kvalitete i pouzdanosti napajanja predviđena je izgradnja nove TS 110/x kV na

lokaciji postojeće TS 35/10kV Bihać.

Na jedan kabel 10(20) kV, mogu se priključiti 5 – 6 distributivnih trafostanica tipske snage do 630

kVA. Izgradnjom infrastrukture omogućiti vezanje postojećih trafostanica u prsten a naročito novo

planiranih trafostanica. Navedeni princip povezivanja uklapanjem, garantuje dvostrano napajanje sa

mogućnosti glavnog i rezervnog napajanja preko sabirnica TS 10(20)/0,4 kV u obuhvatu.

Mikrolokaciju planiranih trafostanica na terenu treba da odredi lokalna elektrodistribucija prema

najpovoljnijim tehničkim uslovima.


64

Izvedba TS i izbor transformatora mora u pogledu zaštite sredine od buke ispuniti zahtjeve iz

kantonalnog zakona o zaštiti od buke. Za slobodnostojeću TS se smatra da će buka koju emitira

transformator biti ispod dopuštenog nivoa određene za okolinu u kojoj je stanica smještena

(maksimalno 35dB).

Lokaciji TS treba biti osiguran direktan i neometan pristup. Lokacija transformatorske stanice mora

biti oslobođena od svih podzemnih instalacija (vodovod, kanalizacija, gas, toplovod, PTT, i sl.), te od

odrona zemlje, betonskog zida ili podzida, podzemnih voda, bujica i drugih elemenata koji mogu

ugroziti sigurnost i stabilnost objekta. Izbjegavati lokaciju u neposrednoj blizini vode i južnu

orijentaciju vrata transformatorskog prostora.

U predmetnom obuhvatu je očekivano evidentan debalans potrošnje i proizvodnje električne

energije. Proizvodnja čini zanemariv procenat. Potrebno je omogućiti ugradnju sistema za

proizvodnju električne energije iz sunčeve energije, manjih snaga do cca 20kW za vlastite potrebe u

zonama stanovanja i uže gradske jezgre, i većih snaga do cca 200kW u poslovnim zonama. U

poslovnim zonama omogućiti ugradnju sistema za proizvodnju električne energije iz obnovljivih

izvora (fotonaponski paneli, bioplin, bio masa i sl.), snage veće od 200kW, koji se mogu ugraditi na

objektima ili na terenu. U zonama građevina i cjelina zaštićenog kulturno-historijskog naslijeđa u

pravilu se ne dopušta na krovove ugrađivati sisteme za proizvodnju električne energije iz sunčeve

energije bez saglasnosti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturno-historijske baštine.

2.11.3. GASIFIKACIJA I TOPLIFIKACIJA

Bosna i Hercegovina nema vlastitih izvora prirodnog gasa, tako da se snabdijevanje ovim energentom

zasniva isključivo na uvozu iz Rusije. Gasni sistem BiH sastoji se iz dva instalirana gasovoda Zvornik –

Sarajevo i Semizovac – Zenica. Ovaj gasni sistem dosta je udaljen od grada Bihaća. Prirodni gas je

relativno jeftin i kvalitetan energetski medij, njegova primjena na prostoru Bihaća i Kantona bila bi

vrlo značajna sa aspekta rješavanja energetskog medija za grijanje kako u sektoru široke potrošnje,

tako i u industrijskom sektoru.

Izvjesno je da treba ići na izvore prirodnog gasa iz Republike Hrvatske pošto su oni mnogo bliži u

odnosu na gasni sistem BiH. Trasa gasovoda došla bi u urbano područje grada iz pravca Izačića uz

trasu magistralne ceste do gradske mjerno regulacione stanice koja je predviđena na području

Kamenice odakle bi se granala primarna gradska gasovodna mreža, prstenasto uvezujući gasne

podstanice.

Postojeće tri gradske toplane koje su sada u funkciji „Poliklinika“, „Harmani“ i „Ozimice“ bile bi

priključene u jedinstven centralizovani sistem grijanja, koristeći kao grijni medij prirodni gas.


65

2.12. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Politiku obrazovanja za sve nivoe provodi Kantonalno ministarstvo obrazovanja, nauke kulture i

sporta, a stručni nadzor Pedagoški zavod USK-a. U proteklom razdoblju Ministarstvo je donijelo

slijedeće zakone: Zakon o predškolstvu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predškolstvu,

Zakon o osnovnom i općem srednjem odgoju i obrazovanju, Zakon o Univerzitetu u Bihaću i Zakon o

izmjenama i dopunama Zakona o Univerzitetu. Za svaku od oblasti donesen je i dio podzakonskih

akata koji omogućavaju funkcioniranje obrazovnih ustanova.

Primjenom Zakona o principima lokalne samouprave u F BiH ( Sl. novine F BiH br.49/06) utvrđivanje

politike predškolskog obrazovanja, unapređenje mreže ustanova, te uspostavljanje i finansiranje

javnih ustanova iz ove oblasti prelazi u nadležnost Grada, kao i osnivanje, finansiranje i unapređenje

ustanova osnovnog obrazovanja sad već u školskoj 2008/2009 godini samo devetogodišnjeg .

U odgojno obrazovnim institucijama princip multietičnosti se poštuje kada su u pitanju djeca i

nastavni kadar, a kod imenovanja školskih odbora poštovan je nacionalni sastav stanovništva. Kada

su u pitanju nastavni planovi i programi prihvaćena je zajednička jezgra nastavnih planova i programa

koja je obavezujuća za sve nivoe vlasti.

Na području grada Bihać, sistem obrazovanja zasnovan je na četiri nivoa:

Predškolski odgoj i obrazovanje,

Osnovno obrazovanje,

Srednje obrazovanje i

Visoko obrazovanje.

Planirati prostornu veličinu grada Bihaća u planskom periodu podrazumijeva i adekvatno

kapacitiranje potrebnih sadržaja urbane infrastrukture. U tom smislu treba otvorti prostorne

mogućnosti za kapacitiranje brojnih sadržaja urbane opreme, koji odgovaraju Gradu sa preko 50 000

stanovnika. Kao planske veličine treba uzeti u razmatranje i buduću strukturu stanovništva koja bi

determinirala te sadržaje. Za očekivati je u planskom periodu da Gradu od preko 50 000 stanovnika

treba obezbjediti smještaj u objekte predškolskih ustanova kapacita za oko 1.326 djece stare do 3.

godine, 1.550 djece stare od 4-7 godina (reducirano za obuhvat od min. 20%), školske kapacitete za

5606 djece stare od 8-14. godina i srednjoškolske kapacitete za 3750 djece stare od 15-18 god.

Potrebni prostorni kapaciteti za Univerzitet u Bihaću već su iskazan u ''Strategiji naučno-tehnološkog

razvoja USK-a'', gdje je cjelokupni razvoj planiran za planski period do 2020. godine za 9000

studenata. Ovim planom se u planskom periodu do 2030. godine planiraju 7100 studenata .


66

2.12.1. OBRAZOVANJE

PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE

U skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave oblast predškolskog i osnovnog obrazovanja

preći će u nadležnost Grada. Predškolski odgoj i obrazovanje na području Grada Bihać organiziran je u

jednoj javnoj i tri privatne predškolske ustanove:

JPU, kapaciteta 460 djece,

Pinokio, kapaciteta 70 djece,

Una-Logen, kapaciteta 36 djece,

Prvi koraci, kapaciteta 100 djece.

Ukupan kapacitet predškolskih ustanova u obuhvau plana je 666 mjesta, od toga je 2013. godine bilo

popunjeno 540 mjesta ili 91%. Još uvijek značajan procenat djece nije obuhvaćen ovim oblikom

odgoja i obrazovanja, iako se u poljednje vrijeme čine pomaci da sva djeca godinu dana pred školu

moraju biti obuhvaćena nekim oblikom predškolskog odgoja i obrazovanja. Za rad sa djecom u 2013.

godini je bilo angažirano 73 radnka i to: 7 medicinskih sestara, 33 odgajatelja, 9 vanjskih saradnika i 2

ostalih radnika.

Imajući u vidu projekcije broja stanovnika, te opredjeljenja data u strategiji14 da obuhvat djece

predškolskim obrazovanjem iznosi min. 20% do kraja planskog perioda 2030. godine neophodno je

obezbjediti slijedeće kapacitete:

a) Za prihvat djece u dobi od 0-3 godine -Jaslice

- Broj djece u dobi 0-3 godine 1.326

- Broj korisnika jaslica 265 ( min. 20% populacije)

- Površine parcela 5.304m²

- Površine objekata 1.459 m²

b) Za prihvat djece u dobi od 0-3 godine –Obdanište

- Broj djece u dobi 4-6 godine 1.550

- Broj korisnika obdaništa 310 ( min. 20% populacije)

- Površine parcela 6.198m²

- Površine objekata 2.324 m²

Evidentno je da postojeći kapaciteti od 666 djece su dostatni i za planski period računajući obuhvat

djece od 20% procenata kako je to navedeno u Strategija razvoja obrazovanja Unsko-sanskog

kantona. Ukoliko u planskom periodu dođe do promjene opredjeljenja o procentu obuhvata djece

predškolskim odgojem i obrazovanjem neophodno je izvršiti proširenje kapaciteta po sijedećim

normativima:

- površina objekta 5,5 m² po djetetu do 3 godine,

- površina objekta 7,5 m² po djetetu od 4 do 7 godina,

- površina parcele 20 m² po djetetu od 0 do 7 godina.

U obuhatu plana su planirane površine isključivo ove namjene u iznosu od 2,37 ha, međutim, potrebe

objekti predkolskog obrazovanja u slučaju potrebe se mogu graditi i u slidećim zonama: javna i

društvena namjena ( D, D6) Individualno stanovanje (S), Mješovito stanovanje( M,M1 i M2), zonama

kolektivnog stanovanja (K, K1, K2).

14 Strategija razvoja obrazovanja Unsko-sanskog kantona


67

OSNOVNO OBRAZOVANJE

Svoju funkciju osnovna škola ostvaruje u vezi sa mjesnom zajednicom što omogućuje ,da se ciljevi i

zadaci realizuju u skladu sa potrebama društvenog razvoja osnovna škola osigurava jednaka prava

svim učenicima,bez obzira na društveno porijeklo,vjersku i nacionalnu pripadnost. Posebnost

osnovne škole čini njena obaveznost i jedinstvenost u obrazovnoj funkciji za populaciju od 5,5 do 15

godina,čiji su programi rada raspoređeni u trajanju 8 do 9 godina (sad već samo devetogodišnje

obrazovanje). Od 2008/09 školske godine osnovno obrazovanje traje devet godina i predstavlja

djelatnost od posebnog društvenog značaja i obavezno je. Na području Grada Bihać djeluje 8 (osam)

javnih ustanova za osnovno obrazovanje i Katolički školski centar ''Ivan Pavao II''. U okviru njih

obuhvaćeno je 8 centalna škola i 23 područne škole. Sagledavajući kretanje broj učenika u periodu

2005.-2013. godina evidentan je pad broja učenika osnovnog obrazovanja za čak 23%. Ovakav trend

pada broja učenika zabilježen je skoro na čitavom području Unsko- sanskog kantona, a posljedica je

pada nataliteta.

TABELA - PREGLED BROJA UČENIKA OSNOVNOG OBRAZOVANJA NA PODRUČJU OPĆINE/ GRADA BIHAĆ ZA PERIOD 2005.-2013. GODINA

Školska godina 2005/06. 2006/07. 2007/08. 2008/09. 2009/10. 2010/11. 2011/12. 2012/13.

Broj učenika 7.289 7.059 7.089 7.109 6.890 6.626 5.980 5.594

Rast/Pad -230 30 20 -219 -264 -646 -386

Rast/Pad (%) -3,16 0,42 0,28 -3,08 -3,83 -9,75 -6,45

Izvor:Federalni zavod za programiranje razvoja

Školski objekti, u najvećoj mjeri, građeni su prije više od trideset godina, a ratna razaranja su na njima

ostavila trag. Nedostatak finansijskih sredstava u obrazovanju, uzrokuje loše stanje školskih objekata,

nizak nivo opremljenosti, manjak potrebne površine po učeniku za različite školske aktivnosti itd., što

se u planskom periodu svakako mora mijenjati.

TABELA - PREGLED STANJA KAPACITETA OSNOVNOG OBRAZOVANJA KOJE SE DJELIMIČNO ILI POTPUNO NALAZE U OBUHVATU

URBANOG PODRUČJA GRADA BIHAĆ

Općina Bihać

Površina školskog prostora u m²

Kabineti Zad/Nezad. Biblioteka Sportska dvorana

Površina

mat. šk.

pod.šk.

Ukupno Inf. Fiz. Kem. Bio. Zad. Nez.

Zad. Ne. Fis. Igr.

OŠ 'HARMANI I'' 4.146 0 4.146 ne ne 390 950

OŠ ''HARMANI II'' 3.213 4.850 ne ne ne ne ne ne 339 0

1. Žegar 985 54 850

2. Vedro Polje 173

3. Golubić 279

4. Sokolac 179

5.Kantonalna bolnica

20

OŠ ''PREKOUNJE'' 4.012 5.709 ne ne ne ne 50% ne 492 2.640

1. Bakšaiš 558 50% 878

2. Pokoj 920 882

3. Čavkići 218 880

OŠ''GORNJE PREKOUNJE-RIPAČ''

4.500 6.100 ne ne ne ne ne da da 500 5000

1. Ripač 1000 ne

2. Veliko Založje 300 ne

3. Pritoka 300 ne

UKUPNO 15.871 4.932 20.805 1.775 12.080

Izvor: Prostorna osnova PPUSK


68

Stanje školskih objekata nije zadovoljavajuće, jer samo oni objekti koji su sanirani posljednjih godina

zadovoljavaju norme. Rekonstruisane su samo škole gdje se očekivao i forsirao povratak, ali su te

škole još uvijek poluprazne, a savremena oprema neiskorištena. Nasuprot tome gradske škole su

dotrajale usljed prebukiranosti i neadekvatnog održavanja kroz duži niz godina,a zastario im je i

namještaj, stalna oprema i učila. Kod gradskih škola prisutan je problem korištenja školskih objekata

od strane fakulteta Univerziteta u Bihaću.

Ukupna površina zatvorenog školskog prostora iznosi 20.805 m2, što iznosi 3,71 m2 po učeniku.

Osnovnim školama, nedostaju otvoreni sportski tereni tipa polivalentnih asvaltnih ploha. Nedostaju i

dvorane za tjelesni odgoj. Samo pet škola u svom sastavu ima sportsku dvoranu, a više od 1000

osnovaca dolazi na jednu (1) dvoranu. Tri centralne škole improviziraju uvjete za tjelesni odgoj u

učionici, a niti jedna područna škola nema sportsku dvoranu.

Skoro da je nemoguće previdjeti broj učenika u planskom periodu, trendovi iseljavanja (pogotovo

mladih porodica sa djecom) onemogućava jasnu projekciju broja djece u planskom periodu. Usvojeni

nacrt plana je kalkulisao sa 7100 polaznika škola osnovnog obrazovanja , te je njime planirana se

građenje dvije nove osmorazredne škole izvan užeg urbanog područja kako bi se smanjio sadašnji

pritisak đaka na škole u centru Grada. Za neke od ovih škola i njihovih lokacija već se raspravljalo i

kod ranije izrade prostorno planske dokumentacije. Gradnja jedne Osnovne škole predviđa se u

planiranoj stambenoj zoni Ozimice ,a druga na lokalitetu Velikog Luga uz saobraćajnicu prema

Pokoju. I na drugim lokalitetima je moguće planirati gradnju objekata osnovnog obrazovanja,ako se u

planskom period za to ukaže potreba. Lokacije koje su u grafičkom dijelu Plana definisane kao

prostor javnih i društvenih sadržaja u okviru naseljskih stambenih ili stambeno poslovnih blokova te

je predviđeno je 19,11 ha otvorene površine za osnovne i srednje obrazovanje u šta je uračunat i

prostor koji je već u funkciji postojećih škola.

SREDNJE OBRAZOVANJE

Srednje obrazovanje je obrazovanje populacije mladih od 15 do 18 godina, i u srednje škole se

upisuje 99% učenika nakon završenog osnovnog obrazovanja. Na području grada Bihać 8 ustanova

srednješkolskog obrazovanja. Većina ustanova predstavljaju mješovite stednje škole koje u svom

sastavu imaju i tehničke i srodne škole. U perodu od usvanja Nacrta Urbanističkog plana Grada Bihać

otvoren je Katolički školski centar ''Ivan Pavao II'' na području mjesne zajednice Ozimice- naselje

Ceravci. Sagledavajući kretanje broja učenika u periodu 2005.-2013. godina evidentiran je variranje

u broju učenika (rast-pad), s tim da se može zaljučiti da je u posmatranom periodu ukupan broj

učenika porastao za 70 učenika što procentualno iznosi 1,91%. Navedeno povećanje broja učenika je

posljedica pozitivnog nataliteta u poslijeratnom periodu.

TABELA - PREGLED BROJA UČENIKA SREDNJEG OBRAZOVANJA NA PODRUČJU OPĆINE/ GRADA BIHAĆ ZA PERIOD 2005.-2013. GODINA

Školska godina 2005/06. 2006/07. 2007/08. 2008/09. 2009/10. 2010/11. 2011/12. 2012/13.

Broj učenika 3.656 3.685 3.476 3.188 3.030 2.960 3.508 3.726

Rast/Pad 29 -209 -288 -158 -70 548 218

Rast/Pad (%) 0,79 -5,67 -8,29 -4,96 -2,31 18,51 6,21

Izvor:Federalni zavod za programiranje razvoja


69

Stanje srednješkolskih objekata na području Grada Bihać u ovom trenutku je relativno povoljno.

Veliki broj školskih objekata građen je prije trideset i više godina, objekti koji su oštećeni u ratu

uglavnom su obnovljeni korištenjem kredita i donatorskih sredstava međunarodne zajednice,

međutm još postoji potrebaza efikasnijim rješavanjem grijanja prostorija15. Jedan dio škola je

obnovljen i opremljen u skladu sa standardima (Medicinska škola Bihać), međutim generalno

oprema škola nastavnim sredstvima je nedovoljna i traži obnavljanje u skladu sa razvojem

tehnologije.

TABELA - PREGLED KAPACITETA SREDNJEG OBRAZOVANJA NA PODRUČJU OPĆINE/ GRADA BIHAĆ

Škola Površina

Zatvorena Otvorena

Gimnazija "Bihać", Bihać 3.124 6.000

Mašinsko saobraćajna MSŠ, Bihać 2.984 1.500

Medicinska škola, Bihać 1.800 500

Mješovita srednja škola (ekonomska), Bihać 2.900 500

Mješovita srednja škola (elektrotehnička), Bihać 2.538 1.000

Umjetnička škola, Bihać 530

TB Unsko-Sanski Koledž, Bihać

KatoličkI Školski Centar '' IVAN PAVAO II'', Bihać

Izvor: Prostorna osnova PPUSK

Ukupna površina 8 srednjih škola sa 3726 učenika iznosi 14.099 m2 zatvorenog školskog prostora, što

iznosi 3,7 m2 /učeniku. Radi se o cjelokupnom školskom prostoru, koji pored učionica obuhvata

kabinete, radionice, laboratorije, fiskulturne sale, kancelarije i sanitarne prostorije.

Stanje školskog prostora može se ocjeniti kao relativno dobar, ali nepovoljan u strukturi, naročito u

kabinetima, radionicama, i fiskulturnim salama. Tako ove škole imaju 3 sale, sa 1654 m2/ učeniku

(prema standardu u jednoj smjeni je po učeniku potrebno osigurati 5,0 m2 prostora za tjelesni i

zdravstveni odgoj).

U planskom periodu do 2030. godine procjenjeno je da će na prostoru u obuhvatu Plana živjeti 3400

mladih starosne srednjoškolske dobi, što je nešto manje od sadašnjeg stanja broja upisanih u srednje

škole.

Iako se poboljšanje u prostornom smislu očekuje već se završetkom rekonstrukcije gimnazije, u

planskom periodu potrebno je planirati bar još jedan srednjoškolski objekat na lokalitetu Ceravci i

još pet filskuturnih školskih dvorana i polivalentne sportske plohe uz školske objekte tamo gdje ih

nema.

Planom je predviđeno riješavanje pitanja Umjetničke škole Bihać koja u svom prostoru ima i nižu

muzičku školu pa obje gotovo nemaju prostornih mogućnosti za rad. Na području Repušina

neohodno je objekat đačkog doma za djecu koja dolaze na školovanje iz drugih gradova.

15

Strategija razvoja općine Bihać 2014.-2023. godina.


70

VISOKO OBRAZOVANJE

Mrežu institucija visokog obrazovanja na području Unsko-sanskog Kantona čine javne i privatne

obrazovne ustanove. Gotovo sve institucije visokog obrazovanja su smještene na području Grada

Bihać i djeluju u okviru Univerziteta u Bihaću koji je osnovan 1997. godine. Univerzitet u Bihaću

obrazuje 26 različitih profila kadrova na sedam visokoškolskih ustanova:

Biotehnički fakultet,

Ekonomski fakultet,

Islamski pedagoški fakultet,

Pedagoški fakultet,

Pravni fakultet,

Tehnički fakultet,

Visoku zdravstvenu školu, TABELA - PREGLED BROJA UČENIKA SREDNJEG OBRAZOVANJA NA PODRUČJU OPĆINE/ GRADA BIHAĆ ZA PERIOD 2008.-2013. GODINA.

Školska godina 2008/09. 2009/10. 2010/11. 2011/12. 2012/13. 2013/14.

Broj studenata 4.907 5.008 4.732 4.588 3.896 3.355

Rast/Pad 101 -276 -144 -692 -541

Rast/Pad (%) 2.06 -5.51 -3.04 -15.08 -13.89

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten br. 182;198.

Sagledavajući broj studenata koji pohađaju visokoškolske ustanove evidentan je trend pad broj

studenata od 2010. godine, sagledajajući ukupan posmatrani period 2008.-2013. godina evidentan je

pad broja studenata od 1.552 ili čak 31,6 %.

Analizirajući elaborate ''Strategiji naučno-tehnološkog razvoja USK-a'' i razvoja Univerziteskog

Kampusa u Bihaću u kojima se operiše sa brojkom 9.000 studenata koji bi pohađali Univerzitet 2022.

godine (što je 250% više u odnosu na stanje), dolazimo do zaključka da je planirani studenata broj

iznesen u ovim elaboratima je sagledavan sa apriori pozivističkim stavom o budućem broj studenata.

Ovim planom se procjenjuje broj studenata Univerziteta do 2030. godine od 7.100 što je manje za

21% od definisanog broja studenata iz navedenih strategija i skoro 100% više od evidentiranog broja

studenata 2013. godine.

Najveći problemi sa kojima je Univerzitet suočen jeeste nedostatak prostora, što i jeste primarni

fokus ovog Urbanističkog plana. Univerzitet je potpisao ugovor o preuzimanju objekata kasarne u

Bihaću. Stim u vezi usvojenim Nacrtom Urbanističkog plana Grada Bihaća 2010.-2030. godina

predviđena značajna površina za potrebe visokog obrazovanja (Kasarna Adil Bešić). Međutim, imajući

u vidu Odluke perspektivnoj vojnoj imovini kojima je ova kasarna smještena u kategoriju

perspektivnih vojnih obJekata, ovim Revidiranim nacrtom navdena kasarna nije predviđena za

potrebe visokog obrazovanja.

Prema elaboratima Strategija naučno-tehnološkog razvoja USK-a i Razvoja Univerziteskog Kampusa u

Bihaću ukupno potrebnog korisnog prostora prema elaboratu za 9.000 studenata koliko se planira za

(do 2022. godine) iznosio bi 112.500 m2 izračunato prema evropskom standardu, ukupno potrebna

korisna površina prostora po jednom studentu iznosi 12,5 m2. Revidiranim nacrtom Plana previđena

je površina za potrebe visokog obrazovanja na području Repušina iznosi 50.000 m², sa mogućim

stepenom izgrađenosti 2 što praktično znači mogućnost gradnje objekta visokog obrazovanja

kapaciteta 100.000 m2, a što je dostatno za 7.100 studenata koliko je projicirano ovim Revidiranim

nacrtom Plana.


71

2.12.2. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZAŠTITA

Politika razvoja zdravstva na USK-u u nadležnosti kantonalnog ministarstva zdravstva i socijalne

politike , Kantonalna bolnica kao nosilac razvoja zdravstva u USK-u pa i u gradu Bihać u 2006. godini

izradila studije Strateški prioriteti i planovi u daljem razvoju Kantonalne bolnice.

Zdravstvena zaštita na području grada odvija se u okviru Primarne zdravstvene zaštite, koja se obavlja

putem Doma zdravlja lociranog u Gradu, sa specijalističkim službama i područnim ambulantama,a

sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita obavlja se u Kantonalnoj bolnici.Na području Grada Bihać

djeluju četiri Javne zdravstvene, i farmaceutska ustanova i to :

Dom zdravlja Bihać,

Kantonalna bolnica Bihać,

Kantonalni Zavod za javno zdravstvo,

JU iz farmaceutskog sektora “ Gradska apoteka”.

ZU Dom zdravlja Bihać, čiji je osnivač Unsko - sanski kanton pruža usluge primarne i dijelom

specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite za osiguranike- stanovnike grada Bihaća.

Djelatnost ZU Dom zdravlja Bihać se provodi kroz slijedeće službe:

Služba opće medicine sa područnim ambulantama,Služba Porodične-obiteljske medicine,Služba

Kućnog liječenja,Služba hitne pomoći sa voznim parkom, Služba za zdravstvenu zaštitu predškolske,

školske djece i omladine,Služba za zdravstvenu zašitu žena sa savjetovalištem za mlade,Služba za

laboratorijsku dijagnostiku,Služba za pneumoftiziološku zdravstvenu zaštitu,Služba polivalentne

patronaže,Služba za Higijensko-epidemiološku zaštitu,Centar za fizikalnu medicinu i

rehabilitaciju,Centar za mentalno zdravlje,Služba za zdravstvenu zaštitu radnika,Služba za

oftalmološku zdravstvenu zaštitu,Služba radiološko-ultrazvučne službe,Služba interne

medicine,Služba zajedničkih poslova,Služba za zdravstvenu zaštitu zuba.

ZU Dom zdravlja zdravstvenu zaštitu pruža u deset terenskih ambulanti za stanovništvo u Mjesnim

zajednicama:Izačić, Vrsta, Gata, Brekovica, Srbljani, Zavalje, M.Brod, K. Vakuf, Orašac, Ripač, te

ambulante u MZ Ozimice I, a u funkciji je i područna ambulanta u MZ Sokolac. Tehnička

opremljenost ustanove je s obzirom na probleme u financiranju na zadovoljavajućem nivou, kao i

kadrovska popunjenost službi obzirom na veliki broj specijalista svih struka.

Sekundarna zdravstvena zaštita se osigurava u Kantonalnoj bolnici“ Dr. Irfan Ljubijankić“ sa

hospitalizacijom, i dijelom tercijarna zdravstvena zaštita.

Sadašnji prostor po svojoj kvadraturi zadovoljava potrebe za normalno funkcionisanje. Međutim

potrebna je sanacija i rekonstrukcija postojećih objekata, jer je veći dio glavnih objekata useljeni još

1960. godine i kao takvi ne zadovoljavaju današnje norme liječenja pacijenata i zaslužuju detaljnju

rekonstrukciju i izgradnju novih objekata.

Broj raspoloživih bolničkih postelja iznosi 546 kreveta. U Zdravstvenim ustanovama na području

grada Bihać ima 1087 zaposlenih,od čega je 197 liječnika i 528 zdravstvenih tehničara


72

ZU “ Gradska apoteka” djeluje u dva objekta u centru grada, tehnička opremljenost objekata je

zadovoljavajuća kao i kvalifikaciona struktura zaposlenih.

Na području Grada također je u funkciji nekoliko privatnih apoteka (8) te se može konstatovati da je

grad pokriven mrežom ustanova iz ove oblasti i da je stanje u ovoj oblasti zadovoljavajuće.

Pored državnih u gradu djeluje i nekoliko privatnih zdravstvenih ustanova ( “ ALFA”, “ MEDICA” i dr.)

koje su specijalizirane za pružanje usluga iz ove oblasti, ali njihove usluge.U oblasti zdravstva također

djeluju i udruženja koja okupljaju, educiraju i pomažu oboljele osobe ovisno o vrsti oboljenja ( UG

oboljelih od šećerne bolesti, UG oštećenog sluha i slabog vida).

Revidiranim nacrtom Urbanističkog plana grada Bihaća 2010 – 2030. predviđena je površina od

15,61 ha. U datoj površini najveći je udio prostora uz postojeću Kantonalnu bolnicu“ Dr. Irfan

Ljubijankić“ predviđenu za proširenje bolničkih kapaciteta,a ostatak je za područne ambulante.

Planiran je prostor na lokalitetu Pokojska glavica planiran je smještaj mini klinike. Uz rekonstrukciju i

modernizaciju postojećih zdravstvenih objekata i provođenje projekta porodične medicine planirane

su sektorske ambulante po mjesnim zajednicama .

SOCIJALNA ZAŠTITA

JU Centar za socijalni rad je ustanova socijalne zaštite sa javnim ovlaštenjima u oblasti socijalne ,

dječije, porodične zaštite i starateljstva.Osnovnu djelatnost Centra predstavljaju neposredni oblici

socijalne, dječije i porodične zaštite.Socijalna zaštita obuhvata lica koja se nalaze u stanju socijalne

potrebe a posebno maloljetnike bez roditeljskog staranja, ometene u fizičkom i psihičkom razvoju i

punoljetna lica ,materijalno neobezbjeđena i za rad nesposobna lica, stara lica bez porodičnog

staraoca, invalidna lica( civilne žrtve rata iznad 60% invalidnosti) i lica kojima je zbog posebnih

okolnosti potrebna socijalna zaštita.

Svi ovi korisnici ostvaruju prava u socijalnoj zaštiti i to:

stalna socijalna pomoć,

dodatak za pomoć i njegu drugog lica ( odrasli i djeca sa posebnim potrebama),

smještaj u ustanovu socijalne zaštite ili smještaj u drugu porodicu i

pomoć civilnim žrtvama rata i osobama koje primaju porodičnu civilnu invalidninu.

Socijalno ugrožena lica( 342 korisnika) zdravstveno su osigurana preko Centra za socijalni rad. Na

području grada Bihać pravo na stalnu socijalnu pomoć ima 106 korisnika, pravo na dodatak za pomoć

i njegu drugog lica ostvaruje 320 odraslih korisnika i 85 djece, smještaj u ustanovu socijalne zaštite

(dom) ostvaruje 28 odraslih i 29 djece, i smještaj u drugu porodicu ostvaruje 5 maloljetnika, novčanu

naknadu za civilne žrtve rata iznad 60% invalidnosti ostvaruje 149 korisnika, a novčanu naknadu za

porodičnu civilnu invalidninu 128 korisnika.

Broj lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe je daleko veći , jer se zahtjevima za ostvarivanje

pomoći javljaju i lica iz kategorija penzionera, radno sposobnih lica , RVI i porodica šehida i poginulih


73

boraca. Prateći socijalno ekonomsku situaciju na prostoru grada Bihaća mišljenja smo da će doći do

pogoršanja situacije, a samim timi do povećanja broja lica koja će biti u stanju socijalne potrebe.

Nekoliko nevladinih organizacija također je aktivno u ovoj oblasti i to: “ Žene sa Une”, koje se brinu o

“ kući spasa”, “Radosti druženja”- pruža pomoć djeci sa posebnim potrebama, “ ALFA”-psihosocijalna

pomoć djeci, mladima, a posebno rad sa Romima. Također humanitarna organizacija “ MERHAMET”

pomaže u zbrinjavnju svih kategorija socijalno ugroženog stanovništva, a osnovali su i javnu kuhinju

“IMARET” kapaciteta 300 obroka dnevno.Na području grada postoje dva stambena objekta u koje su

smještena djeca bez roditeljskog staranja, a ona se nalaze u sastavu JU Socijalno pedagoške životne

zajednice , čiji je osnivač i finansijer Kanton.

JU Centar za socijalni rad raspolaže sa vlastitim poslovnim prostorom. Zgrada je montažna

neadekvatna namjeni, a potrebna joj je i sanacija, uslovi ne zadovoljavaju potrebe za uvođenjem

novih sadržaja pa je u planskom periodu ovim Planom predviđa da se odgovarajući objekti mogu

locirati na već predviđenim lokacijama za ovu namjenu čija površina u Planu iznosi 2,77 ha.

Problem smještaja nezbrinute djece i djece bez roditeljskog staranja nije adekvatno rješen. Djeca

trebaju i zaslužuju veću brigu i posebnu pažnju. Planira se rješenje tog pitanja na lokalitetom centra

Ceravci uz bogato vegetacijsko okruženje.

Grad nema postojećeg doma penzionera odnosno starih i nemoćnih osoba, zato predlažemo novi

centar hotelskog tipa za prihvat cca 200 korisnika. Planom je zadržan prostor i devastirani objekat

doma penzionera koji treba obnoviti i privesti namjeni. Na rezervisanim prostorima moguće je

planirati objekte tipa sigurne kuće i slično ako se za to ukaže potreba.

2.12.3. KULTURA

JU Kulturni centar u Bihaću je okosnica kulturnog života. Institucije kulture moraju svoj kvalitet rada

stalno potvrđivati i zadovoljavati najveći dio potreba građana iz domena kulture.

Za razvoj kulture neophodno je stvoriti osnovne preduvjete koji se prije svega odnose na:

Prostorne preduvjete: objekti javnih ustanova u oblasti kulture.

Oprema (scenografija, muzički instrumenti, uniforme, nošnje itd.).

Ljudski potencijal (školovani, stručni i educirani kadrovi iz različitih oblasti kulture, muzičke, likovne, književne, teatarske sl.

I normativnih uslova za ovu vrstu objekata.

A) U sadašnjoj situaciji zadovoljavajuće prostorne uvjete imaju :

Likovna umjetnost:

1. JU Gradska galerija

2. Umjetnička galerija “Enver Krupić”

3. Izložbeni salon JU Muzej USK-a

Arhivska, bibliotekarska i muzejska djelatnost, zaštita kulturne baštine (nemaju zadovoljavajuće prostorne uslove):

1. JU Arhiv USK-a


74

2. JU Muzej USK-a

3. JU Kantonalna i univerzitetska biblioteka

4. JU Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa

B) Činioci razvoja ostalih oblika kulturnog izražavanja (scensko-teatarska umjetnost, udruženja-

kulturno umjetnička društva, muzička udruženja i orkestri, udruženja u oblastri likovne umjetnosti i

književnosti, su zadovoljavajuće za uslove gradske sredine, kao što je Bihać:

1. JU Kulturni centar (objekt 1. i 2.)

2. Zgrada-objekt Muzeja AVNOJ-a.

Planom se preuzimaju ideje o obnovljenom objektu “Konak” u staroj gradskoj jezgri Bihaća u koji bi

se mogle smjestiti tri kantonalne ustanove kulture (Muzej, Arhiv i Zavod za zaštitu kulturnog

naslijeđa), a izmještanjem Muzeja i Zavoda, iz objekta “Kloster” stvorile bi se pretpostavke za

proširenje prostornih potencijala Umjetničke škole. Umjetnička škola bi u potpunosti za duži

vremenski period riješila svoje prostorne potrebe. Obnovom zgrade Muzeja AVNOJ-a, dobila bi se

lijepa, akustična i funkcionalna dvorana kamernog tipa. Planirani su i objekti za biblioteke i to

Univerzitetska biblioteka sa čitaonicom na lokalitetu Repušine i Biblioteka sa čitaonicom na lokalitetu

Prekounja.

2.12.4. SPORT I REKREACIJA

U cilju ostvarivanja zajedničkih interesa, obezbjeđenja mjesta i uloge, obnavljanja sportske

djelatnosti, osnovan je Sportski savez Bihać, (Savez organizacija fizičke kulture), u čijem sastavu su,

59. sportska udruženja – klubova u 26 sportskih disciplina.

«Klub» predstavlja dobrovoljno udruženje građana, koji su se ujedinili da bi se stvorili uvjeti za

trening i učešće svojih sportaša u odgovarajućem sistemu takmičenja i u određenoj grani sporta.

Područja sporta i rekreacije Planom su disperzno raspoređeni unutar obuhvata. Vodeći računa o

potrebama naselja i postojećim sadržajima sporta i rekreacije, predviđene su površine za sport i

rekreaciju u okviru većih površina sportsko-rekreativne namjene Ljuljevite Bare, Garavice (Kamenica)

i Ribić. Planom se predviđa izmještanje gradskog stadiona na novu lokaciju (prioritetno- lokalitet

Ribića,a alternativno lokaliteti Ljuljevite Bare i Garavice- Kamenica). Prostor za potencijalnu nov

gadsku dvranu je predviđen na lokalitetu Ribića. Gore navedene lokacije pružaju niz mogućnosti za

smještaj objekata i sadržaja ove namjene za koje su potrebne veće površine kao što su: luna park,golf

teren,aqua park i sl. U savremenim uslovima života i rada sport je, sve više, izraženi društveno –

kulturni fenomen i nezaobilazna potreba čovjeka, u čijem se ishodištu nalazi zdravlje, kao bazični

preduslov svake ljudske djelatnosti. Zdravlje, onako kako ga definiše ustav «Svjetske zdravstvene

organizacije» koja podrazumjeva određeni nivo razvijenosti tjelesnih sposobnosti, a ne samo

odsustvo bolesti i iznemoglsti. Valorizaciom stanje izgrađenosti sportskih objekata kao pratećih

sadržaja škola i stambenih naselja planom se predviđa obavezna izgradnja školskih sportskih sala i


75

otvorenih polivalentnih igrališta koja se lociraju uz školske objekte i unutar u prostoru uređenih

parkovkih površina.

U okviru planiranih namjena (javna i društvena namjena-sport i rekreacija; javne zelene površine -

sport i rekreacija) Planom se predviđa za potrebe sporta i rekreacije ukupno 176,75 ha.

2.12.5. JAVNE SLUŽBE I UPRAVA

U centru grada Bihaća su smještene javne službe gradske i kantonalne uprave. Grad raspolaže

adekvatnim objektima za ovu namjenu, a nalaze se u ulici Bosanska i obnovljene su. Kantonalne

službe funkcionišu kao podstanari i raštrkane su u više objekata. Planom se daje alternativna

mogućnost za smiještaj kantonalne uprave na lokalitetima Hatinac, Ozimice ili Prekounje. Sekretarijat

unutrašnjih poslova sa stanicom policije, Gradski ured, Gradsko javno tužilaštvo, Gradsko

pravobranilaštvo trebaju da se planiraju u jednom objektu.

Služba društvenog knjigovodstva, privredna banka, osiguravajući zavod, zajednica zdravstvenog

osiguranja, zajednica penzionog i invalidskog osiguranja i zavod za zapošljavanje trebalo bi smjestiti u

isti objekat. Navedene situacije treba riješiti gradnjom novih funkcionalnih objekata za ove namjene.

Planom je za ove namjene predviđena površina od 3,40 ha koja bi mogla podmiriti sve iskazane

potrebe gradaske i kantonalne uprave.

2.12.6. SLUŽBE FINANSIJA I OSIGURANJA

Na području grada Bihać značajno se povećao broj banaka i mikro kreditnih organizacija koje nude

kratkoročne kredite po različitim uvjetima. Trenutno posluje 15 banaka : ABS banka d.d. Sarajevo

Filijala Bihać, Bosnia bank international d.d. Sarajevo Filijala Bihać, HVB Central Profit banka d.d.

Glavna Filijala Bihać, Hypo Alpe-Adria-bank d.d. Mostar Podružnica Bihać, KIB banka d.d. Velika

Kladuša Filijala Bihać, ProCredit bank d.d. Filijala Bihać, Raiffeisen bank d.d. BOSNA I HERCEGOVINA

Filijala Bihać, RAIFFEISEN BANK d.d. Bosna i Hercegovina Sarajevo Agencija, Turkish Ziraat bank

Bosnia d.d. Filijala Bihać, Una Banka d.d. Bihać P.U., UniCredit Zagrebačka banka d.d. Poslovnica

Bihać, Vakufska banka d.d. Sarajevo Filijala Bihać, Volksbank BH d.d. Filijala Bihać, Hypo-Alpe-Adria-

leasing d.o.o. Sarajevo Podružnica Bihać.U gradu Bihać radi i 6 mikrokreditnih organizacija: Alfa

Mikrokreditna organizacija Bihać, M.K.O. Mikrofin Banja Luka poslovna jedinica Bihać, Mikramko

Sarajevo P.J. predstavništvo Bihać, Mikrokreditna organizacija Partner Tuzla terenski ured Bihać,

Mikrokreditna organizacija Prizma Sarajevo Područni ured Bihać, AFIP d.d. poslovnica Bihać.

U cilju kreditiranja pojedinih interesnih grupa kao i djelatnosti uočava se potreba formiranja

Kreditnog Garantnog Fonda na nivou grada Bihać, koji će imati razrađene kriterije u interesu

povećavanja izvoza, povećanju proizvodnje roba koje se uvoze, povećavanja zaposlenosti, uvođenja

novih viših tehnologija, te razvijanja kooperativnih poslovanja sa partnerima iz razvijenih država.

Planom se za ove dijelatnosti nedaju neki posebni prostori ali se ovi obijekti mogu locirati na

površinama predviđenim za privredno poslovnu namjenu.


76

2.13. PRIVREDA

2.13.1. RAZVOJNE MOGUĆNOSTI

Da bi se moglo govoriti o budućem društveno-ekonomskom razvoju grada i Bihać i u tom smislu

djelovati, neophodno je Urbanističkim planom identificirati realne razvojne mogućnosti na kojima se

može graditi prostorna orijentacija budućeg razvoja privrede. Identifikacija tih mogućnosti odnosi se

na: prirodne resurse, demografski potencijal, turističke vrijednosti, položajnu vrijednost grada Bihać,

izgrađene privredne kapacitete i potreban kapital. Imajući u vidu raspoložive mogućnosti Grada,

postavljene ciljeve, izražene potrebe, prisutna ograničenja kao i druge razvojne determinante i nivo

razvijenosti iz 1991. godine postavlja se pitanje kada će privreda kao pokretačka snaga dostići, za

današnje uslove visoki nivo razvijenosti privrede posebno njenih grana koje su nekad bile nosioci

razvoja grada Bihaća. U mnogim studijama i planovima koji su ranije usvojeni na nivou Grada

navodilo se da bi se taj nivo razvijenosti mogao dostići do 2010. godine. Prema zvaničnim podacima

nadležnih institucija 2013. godine je na području teritorije grada Bihać bilo 11.989 zaposlenih osoba,

što je predstavljalo 53,93 % od ukupnog radno aktivnog stanovništva. Sagledavajući period od 2008.-

2013. godina i evidentan je blagi pad procenta zaposlenih u odnosu na broj radno aktivnog

stanovništva.

TABELA - BROJ ZAPOSLENIH NA PODRUČJU GRADA BIHAĆ ZA PERIOD 2008.-2013. GODINA

Godina Procjena prisutnog

stanovništva

Radno sposobno

stanovništo

Radno aktivno

stanovništo Zaposleni

% stopa zaposlenosti

Nezaposleni

%stopa nezaposleno

sti

2008. 61.191 42.607 21.055 12.588 59,79 8.467 40,21

2009. 61.287 42.062 20.706 11.726 56,63 8.980 43,37

2010. 61.358 42.111 21.319 12.077 56,65 9.242 43,35

2011. 61.491 42.091 21.692 12.032 55,47 9.660 44,53

2012. 61.564 42.575 21.923 11.877 54,18 10.046 45,82

2013. 56.261* 42.607 22.231 11.989 53,93 10.242 46,07

Izvor: Federalni zavod za statistiku; * Konačni rezultati popisa stanovništva.

Opredjeljenje za održivi razvoj, u smislu uspostavaljanja harmonije između ekonomskog razvoja i

prirodne sredine, postaje neminovnost za budući skladan i efikasan razvoj Grada. Ovo tim prije što

očuvanje i zaštita veoma vrijednih i originalinih prirodnih vrijednosti prvenstveno rijeke Une

predstavalja, kvalitet prirodne sredine i bitan faktor ekonomskog razvoja, posebno za razvoj turizma.

Aplikacija ovakve vizije društveno-ekonomskog razvoja ne bi trebala bitnije uticati na postojeću

organizaciju i strukturni prostorni raspored ekonomskih sadržaja u Gradu. Promjene bi išle više ka

unapređenju kvaliteta tih sadržaja u smislu da se podigne nivo njihove efektabilnosti u korištenju

gradskog prostora, što će se ostvarivati politikom gradske diferencijalne rente. Realno je da će se

vremenom neki privredni kapaciteti, po logici ekonomije, dislocirati na šire područje Grada. Riječ je o

proizvodnji glomaznih gabarita koja traži velike prostore. Kako će cijena egzistiranja u Gradu, ovakvih

privrednih subjekata realno biti daleko veća nego sada (tu će situaciju odrediti tržište) pomenuti

kapaciteti neće moći izdržati cijenu postojećih lokacija. Biće prisiljeni da istu traže izvan Grada.

Dinamički koncept urbanističkog plana treba da omogući normalno funkcioniranje postojećih

privrednih sadržaja u Gradu, da jednim omogući dalje prostorno širenje, a drugim, koje smo već

pominjali, omogući ekonomski prihvatljivo prostorno izmještanje kada se za to stvore uslovi.


77

2.13.2. ORJENTACIONI RAZMJEŠTAJ PRIVREDE U PROSTORU

Uspješnost privrednog razvoja neposredno zavisi od niza faktora i interesa koji se javljaju i djeluju u

prostoru. Od objedinjavanja svih činilaca po osnovu valorizacije i ocjene ukupnih prostornih

vrijednosti, njegovih stvarnih prirodnih, društvenih i demografskih potencijala, procesa i odnosa koji

se u njemu odvijaju ovisi i orijentacija pravaca razmještaja privrednih sadržaja u prostoru. Dobar

odabran prostorni model razvoja privrede na konkretnom lokalitetu može pospješiti, a često i ubrzati

planirani privredni razvoj. Policentričan sistem prostornog razmještaja privrednih kapaciteta uspješno

smanjuje pritisak na urbane sredine i utiče na ravnomjeran razvoj poslovnih zona u kontekstu

ekonomskog razvoja Grada. Pojam „zona“ predstavlja prostor koji je po velični ograničen. Poslovna

zona predstavlja ograničen prostor u kojem se realizuje određena poslovna ili privredna djelatnost.

Tako se u praksi razlikuju proizvodno - poslovne zone, zanatsko-poduzetničke zone, uslužne,

poljoprivredne, turističke, informatičke, tehnološke zone,zone centara za razvoj i transfer

tehnologija, poduzetničke inkubatore i sl.

Navedene zone mogu se po veličini i namjeni razvrstati u tri grupe:

Specijalizovane zone,

radno poslovne zone (gdje se koncentriše industrija i veća preduzeća) i

poduzetničke zanatske zone (u kojima se uglavnom koncentrišu mala preduzeća i

poduzetnici).

Konceptom Urbanističkog plana grada Bihaća 2010. – 2030., definisanjem radnih zona omogućava se

efikasno upravljanje prostorom, te značajna racionalizacija u procesu izgradnje uređenja i korištenja

prostornih resursa. Sa raspoloživim prostorom se mora raspolagati sa osjećajem dobrog korisnika

uvažavajući princip da ekonomija ne smije ugrožavati vrijednosti prostora kao što ni prostor ne smije

biti kočnica razvoju ekonomije. U tim koordinatama Bihać će graditi vlastiti koncept održivog razvoja

afirmirajući razvoj ekonomije u prostoru tako da se isti koristi na minimalnom nivou uz maksimalne

ekonomske efekte. Osnivanje proizvodno-radnih zona i poslovnih zona mogu biti osiguravanje

dugoročnih uslova za razvoj malih i srednjih preduzeća i proizvodnog zanatstva, dugoročno

smanjivanje i ublažavanje nezaposlenosti i podsticaja investitora na otvaranje novih radnih mjesta.

Zone privredne namjene su podijeljene u slijedeće podgrupe: privredna namjena (generalna),

industrijsko-proizvodna, poslovna, trgovina i ugostiteljstvo. Ovim revidiranim Nacrtom predviđene

su zone privredne namjene u ukupnom iznosu od 384,0 ha, što predstavlja značajno povećanje od

207,09 ha ili 117% u odnosu na stanje iz 2017. godine (176,91 ha) i neznato smanjenje u odnosu na

usvojeni Nacrt kojim je bilo previđeno za potrebe ove namjene 408,85ha.

Ovim Revidiranim Nacrtom Plana se u skladu sa smjernicama reafirmira aktiviranje industrijskih

proizvodnih pogona iz centralnih dijelova Grada prije svega obuhvat Kombiteks D.D. koji je u stečaju

te se planom predviđa aktiviranje ovog područja za razvoj niza malih i srednjih preduzeća.

Najznačajniji dio ovih planiranih zona/ lokaliteta privredne namjene je koncentrisan:

uz planiranu gradsku obilaznicu (M-5) pravcem istok- zapad u području od Malog Luga do

Kamenice, naslonjen na postojeće privredne kapacitete u Gonjem Prekounju i Kamenici,

uz postojeću magistralnu cestu M.14 pravcem sjever-jug na niz lokaliteta od područja Ribića,

Ružice, Malog Luga i Pokoja naslanjajući se na postojeće privredne kapacitete, postojeću

mahistralnu cestu i u blizini željezničke pruge.


78

2.13.3. RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA

Na području teritorije Grada Bihać 2013. godine je evidentirano 3.713 privrednih subjekata, što

predstavlja visokih 31,21 % od ukupno registrovanih privrednih subjekata na području Unsko –

sanskog kantona u 2013.godini (11.899 privrednih subjekata).

Dakle, skoro svaki treći privredni subjekt u Unsko-sanskom kantonu je registrovan na području Grada

Bihać. Analizirajući podatke po godinama evidentan je konstantar rast broja registrovanih pravnih

lica, te neravnomjeran i nedovoljno veliki rast registrovani obrta.

Takođe, uspoređujući podatke o broju registrovanih privrednih subjekata na 1.000 stanovnika u

periodu 2009.-2013. godina evidentan je kontiniurani rast, koji je iznad prosjeka kantona imajući u

vidu da je na području Unsko-sanskog kantona 2013. godine evidentiran prosječan broj od 42

preduzeća na 1.000 stanovnika.

Planom se naglašava značaj koji treba da se pridaje razvijenom sektoru malih i srednjih poduzeća

(SMP). Revidiranim nacrtom Urbanističkog plana ovaj stav je prihvaćen i unutar urbanog područja

Grada (izuzimajući uže urbano područje) dato je oko 315,3 ha disperzno raspoređene površine

privredne namjene gradirane u dvije kategorije privredne i proizvodne namjene. Objekti (SMP) koji

se dijele na proizvodne i uslužne čije su proizvodnje prljave ili čiste, mogu se, kad se za to ukaže

potreba smjestiti u navedene prostore . Posebno je važno istaći opredjeljenje da se površine bivših

kompleksa Kombiteks d.d. i DI Šipad, Revidiranim nacrtom Plana tretiraju kao privredne zone, što

predstavlja značajan potencijal za razvoj malih i srednjih preduzeća kojima se mogu prodati ili

iznajmiti postojeći izgrađeni (a neiskorišteni) kapaciteti (ili dijelovi) unutar ovih kompleksa.

2.13.4. RAZVOJ TEHNOLOŠKIH PARKOVA I BIZNIS CENTRA

Tehnološki park (tehno – park) je mjesto na kojem se susreću rezultati naučnih istraživanja (inovacija)

sa rezultatima samih naučnih istraživanja svih nivoa i organizacionih oblika,koja u sprezi sa

raspoloživim kapitalom za investiciona ulaganja angažovog iz različitih izvora i odgovarajućm

prostorom za koji je društvena zajednica opća i lokalna, obezbjedile najbolje i specijalne uslove.

Rezultati istraživanja, procesi inovacija svih vrsta vrše difuziju i proizvodnju tehnologija, što u

krajnosti provedenih aktivnosti omogućuje i transfer tih tehnologoja u privredu. Planom se predviđa

shodno iskazanim potrebama Univerziteta Bihać,a shodno funkciji Tehnološkog parka – da se isti

locira na prostoru kasarne Grmeč. Planom nije izričito određena lokaciju Biznis centra,već je data

mogućnost lociranja istog kad se za to steknu uslovi u nekoj od planiranih privredni zona poslovne

namjene, koje su disperzno raspoređene na više lokacija unutar urbanog područja.

2.13.5. RAZVOJ INDUSTRIJSKIH ZONA I SLOBODNIH CARINSKIH ZONA

Planom ovaj segment nije razmatran, jer i nije planiran u granicama ovog Plana. Pošto je industrijska i

slobodna carinska zona locirana u Izačiću prihvatljiva i uklapa se u zauzete stavove o izmještanju

industrijskih kapaciteta iz užeg urbanog područja Grada to se ovakvi sadržaji nisu ni razmatrali.


79

2.13.6. RAZVOJ TURIZMA

Imajući u vidu orjentaciju na snažni razvoj turizma za očekivati je brži i savremeniji razvoj trgovine i

ugostiteljstva koji trebaju biti u funkciji turizma. Zbog turizma će se i nivo urbane opreme Grada u

planskom periodu bitnije kvalitativno i kvantitativno povećati u odnosu na sadašnje stanje, što se

mora ugraditi u koncept prostornog uređenja Grada i izmjene i dopune Urbanističkog plana.

Podsticanju bržeg razvoja turizma i uopće doprinos razvoju privrede daće više nego do sada

saobraćaj, za čiji se razvoj očekuje da bude znatno brži nego do sada, a imajući u vidu planiranu

cestovnu mrežu ( planirana brza cesta i magistralne ceste) te posebno očekivano stavljanje u

funkciju aerodroma ''Golubić'', čijem se razvoju pridaje značajnija pažnja nego u prethodnim

godinama.

Raspoložive turističke vrijednosti ,kvalitet saobraćajnih veza na širem planu, blizina sa turističkim

destinacijama u susjednoj R.Hrvatskoj, predpostavka su bržeg efektuiranja bogate turističke ponude

Bihaća, a time i daleko bržeg razvoja turizma nego do sada. Bihać ne bi smio, kao do sada, gledajući

sa aspakta turizma, biti “ mjesto u prolazu” već u ciljnom dolaženju turista u Bihaćke turističke

destinacije, kao i veće zadržavanje onih koji idu ka drugim turističkim destinacijama.

Na kompletiranju turističke ponude veoma je značajna uloga zanatstva, kućne radinosti, trgovine,

ugostiteljstva koji bi u drugačijem odnosu prema turizmu mogli značajno unaprijediti njegov, a time i

sopstveni razvoj.

Za očekivati je i promjene u smislu bržeg i savremenijeg razvoja poljoprivrede na široj teritoriji grada

te razvoja prerađivačkih kapaciteta na toj osnovi. Proizvodnja hrane, za koju postoje mogućnosti i

bitan je segment i odrednica budućeg ukupnog razvoja grada Bihać, a posebno razvoj putem vlastite

proizvodnje hrane primjerene uslovima i mogućnostima razvoja poljoprivrede iskazala bi se sva

orginalnost ovog područja u kompletiranju ukupne ponude životnih namirnica ,a posebno za potrebe

turizma.

Vode rijeke Une, Klokota, Dobrinice i Dobrenice i Midžića jezera, banja Gata, blizina slapova na Uni,

sojeničko naselje Ripač i ostale Ripačke znamenitosti, srednjevjekovno naselje Sokolac, Glavica-

Humci, pored drugih kulturno-istorijskih vrijednosti, samo su neke od tačaka u prostoru koje su sa

gledišta saobraćaja, u vezi sa turizmom kao značajnom orjentacijom Bihaća veoma privlačne.

U planskom periodu trebaju se prostorno aktivirati i opremiti svi pobrojani segmenti kao atraktivne

turističke sekvence ili destinacije koje će uticati na razvoj turizma kao značajne privredne grane.


80

2.13.7. RAZVOJ I RAZMJEŠTAJ TERCIJARNIH DJELATNOSTI

TRGOVINA

U razvoju Grada Bihać najznačajnija privredna oblast, posljednjih godina je trgovina (sa najvećim

učešćem u stvaranju društvenog proizvoda, zaposlenosti i dr.).Taj trend se ocjenjuje nepovoljno,

obzirom da je to uslužna, a ne proizvodna djelatnost. Trgovina – promet na malo i veliko, osnovna je

djelatnost u 371 privrednom društavu i 236 trgovinski radnji.

U zadnjih nekoliko godina, prava je ekspanzija otvaranja velikih prodajnih centara, to su i Bingo Bihać,

FIS Bihać, ROBOT Bihać,Adna comerc, LASER Bihać, ORION Bihać, ČAVKUNOVIĆ Bihać, KRAJINA

EXPORT Bihać i dr..

U planskom periodu do 2030. godine sa obzirom na očekivano povećanje potreba za snabdjevanjem,

neophodno je trgovini obezbjediti takav razvoj koji će zadovoljiti potrebe stanovništva i pratiti trend

razvoja turizma. Potrebno je u budućnosti obezbjediti ravnomjernu prostornu distribuciju prodajnih

kapaciteta posebno onih za podmirenje svakodnevnih potreba stanovništva. Za trgovinu je potrebno

obezbjediti 0,5 m² po stanovniku prodajnog i skladišnog prostora. Planom se predviđa lociranje i

velikih prodajnih i distributivnih centara: na lokalitetima Bakšaiš,Vedro Polje i Žegar. Planom se

ukupno za djelatnost trgovine (maloprodaja i veleprodaja ). Za razmještaj raznih objekata trgovine i

nihovo disperzno razmještanje u prostoru obuhvata Plana predviđeno je 34,83 ha zemljišne površine.

UGOSTITELJSTVO

Brza ekspanzija ostvarena je i u oblasti ugostiteljstva u te je područje Grada pokriveno ravnomjerno

mrežom ugostiteljskih objekata svih vrsta.

Iako Grad Bihać ima sve preduvjete (prirodne ljepote, kulturno-istorijske znamenitosti) turizam još ne

zauzima ono mjesto koje bi prema resursima trebao imati,tako i razvoj djelatnosti ugostiteljstva ne

ostvaruje očekivane rezultate. Od smještajnih kapaciteta Grad Bihać raspolaže sa 717 ležaja hotela

(moteli, prenoćišta, seoska domaćinstva i sl.), sa procentom popunjenosti od 17,87%. Veći dio

ugostiteljskih objekata smješten je u urbanom području grada Bihać.

Sa ostvarenim obimom usluga, dosada ostvarenim finansijskim efektima, kao i općenito stanjem u

oblasti ugostiteljstva, na području grada Bihaća uspješne su firme oje su već izgradile prepoznatljiv

poslovni imidž kojeg ima zadovoljavajući broj manjih ugostitrljskih sdržaja: restorana, kafana, kafića,

slastičarni itd.

Planom se predviđa mogućnost gradnje novih ugostiteljskih sadržaja koji bi trebali da prate potrebe

turizma u njegovoj razvojnoj ekspanziji.

Planom se pored postojećih ugostiteljskih sadržaja planira gradnja novih hotelskih kapaciteta na

lokalitetima Pokojska glavica, Komarac,a u užem urbanom području kao i van njega disperzno je

razmješteno više manjih lokacija na kojima se takođe daje mogućnost izgradnje manjih ugostiteljskih

kapaciteta raznih namjena.


81

Prilikom planiranja potrebnih ugostiteljskih kapaciteta potrebno je primjenjivati standarde i

normative za ugostiteljaske objekte:

restorane: na 1000 stanovnika 30 sjedišta,po jednom sjedištu 4,0 m² brutto građevinske

površine,

za kafane: na 1000 stanovnika 15 sjedišta, po jednom sjedištu 1.5 m2 brutto građevinske

površine,

za bifeje i mliječne restorane: na 1000 stanovnika 15 sjedišta, po jednom sjedištu 2,5 m2

brutto građevinske površine.

U obuhvatu Plana se angažuje 33,65 ha prostora planiranog za razmještaj ugostiteljskih objekata i

sadržaja.

ZANATSTVO/OBRT

Trgovina i zanatstvo/obrt su u vremenu ekspanzije male privrede i trgovine na malo doživjele

procvat u svakom smislu. Planirani trgovački i zanatski kapaciteti odnose se na nove stambene zone u

sklopu Harmana. U manjoj mjeri planiraju se na lokalitetima planirane individualne izgradnje u

Velikom Lugu,Pokoju i Ružici.

TABELA - STRUKTURA REGISTROVANIH PRIVREDNIH SUBJEKATA NA PODRUČJU GRADA BIHAĆ ZA PERIOD 2009.-2013. GODINA

Godina Ukupno Pravna lica

Poslovne jedinice u sastavu

pravnih lica

Fizička lica Obrtnici

Broj preduzeća na 1.000 st.

2009. 3.454 1.474 966 1.014 56

2010. 3.478 1.452 957 1.069 57

2011. 3.740 1.595 1.019 1.126 61

2012. 3.726 1.628 1.015 1.083 60,5

2013. 3.713 1.668 1.013 1.032 60,3

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja /Interpretacija nosioca izrade

Sagledavanjem ukupnog broja registrovanih obrta na području grada Bihać u periodu 2009.-2013.

godina primjećuje se trend blagog pada u periodu 2011-2013. godina.

Razvoj zanatstva u planskom periodu treba da obuhvati proizvodno i uslužno zanatstvo. Uslužno

zanatstvo treba da ostvari intenzivan razvoj kako bi se otklonio postojeći deficit. Razvoj proizvodnog

zanatstva, odnosno malenih i srednjih preduzeća , biće usmjeren kroz otvaranje novih proizvodnih

zanatskih radnji (Obrta)

Za zanatske uslužne radnje potrebno je obezbjediti 0,16 m² korisne površine po stanovniku.

Sve uslužne dijelatnosti koje ne zagađuju okolinu i ne proizvode i ne zahtjevaju veće radne prostore

mogu se disperzno smjestiti u radnim prostorima koji su planirani u poslovno stambenim i mješovitim

zonama.


82

2.14. PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ I MJERE SPREČAVANJA

ZAGAĐENJA TLA, VODA I VAZDUHA

KONTAMINACIJA ZEMLJIŠTA

Pod kontaminacijom tla podrazumijeva se unošenje u tlo različitih polutanata, čije prisustvo dovodi

do promjena hemijskih, fizičkih i bioloških svojstava tla. Njihovo unošenje može se odvijati iz zraka,

vode ili raznim čvrstim otpadnim i drugim materijalima. Unošenjem ovih polutanata u tlo, oni se

uključuju u biološko kruženje, tj. usvajaju ih biljke, a preko biljaka čovjek i životinje. Iz tla pojedinih

kontaminanti se ispiraju i ulaze u podzemne vode i na taj način ih zagađuju. Kako se na području

Plana ne vrše sistematska mjerena (monitoring) stanja i promjena kvaliteta tala nije moguće dati

egzaktne podatake o stepenu onečišćenosti. Obilaskom razmatranog područja konstatovani su

najizraženiji načini kontaminacije, ali bez kvalitativnih pokazatelja. Najčešći vid kontaminacije je od

različitih polutanata koji se unose iz raznolikog čvrstog otpada i drugih materijala na većem broju

divljih odlagališta, kao i od otpadnih voda koje dospjevaju u zemljište iz neadekvatnih septičkih jama,

zbog nepostojanja kanalizacione infrastrukture, naročito u obodnim dijelovima grada.

DEGRADACIJA ZEMLJIŠTA

Inicirana je nepravilnom obradom zemljišta na terenima sa većim nagibom i nekontrolisanom sječom šuma, a direktna posljedica je pojačana erozija .

Vrlo slaba erozija prisutna je na ravnim ili gotovo ravnim dijelovima urbanog područja

Lagana erozija se javlja na blagim padinama sa nagibom do 8°.

Umjerena erozija javlja se na obodnim dolinskim stranama, na terenima sa nagibom od 8 - 16°. Poseban vid degradacije zemljišta predstavljaju klizišta. Vezana su uglavnom za terene sa glinovitim i

laporovitim matičnim supstratom, a izazvana su najčešće neplanskom individualnom gradnjom i

neplanskom sječom šuma.

DESTRUKCIJA ZEMLJIŠTA

U granicama razmatranog područja najizraženiji vid destrukcije zemljišta izražen je kao: trajni gubitak

– kada zemljište za veoma dugi vremenski period gubi proizvodne sposobnosti. Naselja i industrijska

postrojenja grade se na najboljim kategorijama zemljišta i pored zakonske regulative koja ga je

štitila. U ovakove gubitke treba ubrojati i saobraćajnice .

ZAŠTITA KVALITETA VODA

Da bi se ostvarili propisani standardi u pogledu kvaliteta površinskih i podzemnih voda na nekom

širem prostoru, potrebno je u različitim segmentima paralelno djelovati, pri čemu je uobičajeno da

tim aktivnostima prethodi uspostavljanje provodljivog zakonskog okvira gdje se, između ostalog,

propisuju mjere, obaveze, odgovornosti i konsekvence za sve strane uključene na bilo koji način u ovu

problematiku. Definiranje ukupnih (pravnih, ekonomskih, edukativnih, tehničkih, medijskih i sl.)

mjera zaštite kvaliteta voda u vodotocima uključuje, kao jedan od prioriteta, dosljedno provođenje

uspostavljenih tehničkih mjera zaštite, a što opet znači izgradnju odgovarajućih sistema za

prikupljanje otpadnih voda i kao obavezan segment njihov tretman do nivoa koji neće škoditi

nizvodnim korisnicima vode, prije ispuštanja u recipijent. Ostali izvori zagađenja koje nastaje kao

posljedica antropogenog uticaja na sredinu, kao što je poljoprivreda i u okviru nje korištenje zaštitnih


83

sredstava, đubriva, saobraćaj, šumarstvo itd, može se svrstati u difuzne izvore zagađenja koje u

poređenju sa koncentrisanim izvorima zagađenja ne predstavlja u ovom trenutku tako veliku pritisak

na okoliš.

TABELA - REZULTATI ANALIZE FIZIČKO-HEMIJSKOG ISPITIVANJA VODE RIJEKE UNE U MJESTU KRALJE ZA 2005. GODINU

Parametar Izmjerena vrijednost MDK/EU MDK/BiH

17.11. 29.07. 29.04. 22.feb I klasa II klasa I klasa II klasa

Temperatura vode0C 8,2 16,7 8,7 5,4 - -

pH 7,7 7,61 7,35 7,1 9,0-6,5 6,5-9,3 6,8-8,5 6,8-8,5

Rastvoreni kiseonik mgO2/l

10,65 10,4 11,76 10,01 Min 7 7.jun min 8 min 6

Zasićenost kiseonikom 90,18 100,9 99,07 79,13 90-70 70-50 90-105 75-90

BPK5 1,02 1,09 1,02 1,76 - - max 2 max 4

BPK7 1,46 1,98 1,64 2,73 --

HPK izK2Cr2O7 mgO2/l 1,24 1,11 1,2 1,57 do 3 3.okt 10 12

Amonijakmg/l 0,04 0,055 0,051 0,0038 - - 0,1 0,1

Nitriti mg/l 0,00052 0,00043 0,00051 0,00056 - do 0,05 0,05

Nitrati mg/l 0,6 0,64 1,06 0,56 - - 10 15

CaCO3 mg/l 250,6 240,57 246,59 254,6 min 200 200-100 250 250

Kloridi mg/l 0 13,49 15,49 13,99 do 200 do 200 do 200 200

Fosfati-orto mg/l 0,011 0,0075 0,0043 0,0762 - - 0,15 0,15

Fosfati-poli mg/l 0,011 0,0209 0,0157 0,2335 - - 1,5 1,5

Fosfor-ukupni mg/l 13,49 0,0284 0,002 0,309 max 10 10,25 - - (Izvor: ZU ''Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona'' Bihać).

Na osnovu pregleda i utvrđenih fizičko-hemijskih pokazatelja uzoraka vode može se konstatovati da

svi uzorci vode odgovaraju uslovima propisanim za vode I klase, osim za uzorak vode od 22.02.05.

koji odgovara propisanim uslovima za vode II klase (MDK za BiH, kao i prema MDK EU). (Izvor: ZU

''Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona'' Bihać).

TABELA - REZULTATI ANALIZE FIZIČKO-HEMIJSKOG ISPITIVANJA VODE RIJEKE KLOKOT ZA 2005. GODINU.

Parametar Izmjerena vrijednost MDK/EU MDK/BiH

17.11. 29.07. 29.04. 22.02. I klasa II klasa I klasa II klasa

Temperatura vode 0C 9,8 9,5 8,7 6,5 - -

pH 7,26 7,19 7,21 6,94 9,0-6,5 6,5-9,3 6,8-8,5 6,8-8,5

Rastvoreni kiseonik mgO2/l

11,08 11,44 12,48 10,7 Min 7 7.jun min 8 min 6

Zasićenost kiseonikom 97,79 99,82 105,14 86,64 90-70 70-50 90-105 75-90

BPK5 0,82 1,07 0,94 1,04 - - max 2 max 4

BPK7 1,75 1,75 1,37 1,94 --

HPK izK2Cr2O7 mgO2/l 0,96 1,17 1,02 0,98 do 3 3.okt 10 12

Amonijak mg/l 0,06 0,007 0,045 0,029 - - 0,1 0,1

Nitriti mg/l 0,0005 0,00042 0,00032 0,00044 - do 0,05 0,05

Nitrati mg/l 0,78 0,66 0,73 0,91 - - 10 15

CaCO3 mg/l 228,54 234,56 234,56 229,55 min 200 200-100 250 250

Kloridi mg/l 14,99 15,49 14,99 13,99 do 200 do 200 do 200 200

Fosfati-orto mg/l 0 0,0094 0 0,0253 - - 0,15 0,15

Fosfati-poli mg/l 0,0022 0,121 0,0153 0,381 - - 1,5 1,5

Fosfor-ukupni mg/l 0,0022 0,215 0,0153 0,0634 max 10 10,25 - - (Izvor: ZU ''Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona'' Bihać).


84

U aprilu 2008. god. završena je izrada Master plana za otpadne vode i Studija izvodljivosti za područje

grada Bihaća. Prijedlog lokacije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda iz Master plana

(Velehovo) usvojen je i u Urbanističkom planu.

KVALITETA VAZDUHA

Egzaktnih podataka o zagađenju vazduha na području Plana nema. Iskustveno i na osnovu zapažanja

lokalnog stanovništva, može se konstatovati da je zagađenje vazduha uglavnom uzrokovano

sagorjevanjem goriva u ložištima privatnih i industrijskih objekata, kao i emisijom štetnih gasova iz

motornih vozila, zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta u zimskom periodu.

Planom treba predvidjeti postavljanje mjernih stanica na području obuhvata Plana u skladu

s Zakonom i drugim podzakonskim propisima iz područja zaštite zraka.

IZVORI BUKE I VIBRACIJA

Na analiziranom području ne postoji dokumentacija o izvorima buke propisana Zakonom.

Nema ni pokazatelja o izvorima buke, na postojećem i predviđenom nivou imisija buke te

eventualnim prekoračenjima dopuštenih granica.

2.14.1. MJERE SPRIJEČAVANJA OD ZAGAĐIVANJA VODE, VAZDUHA I TLA

Preventivne mjere za spriječavanje negativnih emisija koje utječu na okoliš su:

mjere zaštite neobnovljivih resursa;

mjere štednje energije i korištenje „čistih tehnologija“;

mjere smanjenja otpada i njegova reciklaža;

mjere zaštite voda od zagađenja,provođenjem sveobuhvatnog kanalisanja i prečišćavanja

otpadnih voda iz naselja i industrijskih pogona;

mjere zaštite zemljišta od zagađenja kroz zaštitu poljoprivrednog i građevinskog zemljišta

u urbanim naseljima i njihovim rubnim zonama, sa zaštitom zemljišta od zagađenja

aerosedimentima, od deponovanja otpada na svim za to ne predviđenim mjestima;

mjere zaštite vazduha od zagađenja provoditi kroz obezbeđenje jedinstvenog sistema

toplifikacije putem gasa ili eko-toplifikacijskim kotlovnicama na gorivo dobiveno

reciklažom otpada drveta i drugog otpada;

poduzimati i mjere kontrolisanja aerozagađenja od saobraćaja;

poštivati mezo i mikro klimatske uslove pri izboru lokacija za potencijalne zagađivače.

Svaki subjekt koji ispušta tehnološke otpadne vode u površinske vode ili sistem javne

kanalizacije mora posjedovati vodoprivrednu dozvolu, odnosno odgovarajući vodoprivredni

akt u skladu sa Zakonom o vodama.

Svaki subjekt koji ispušta tehnološke otpadne vode u sistem javne kanalizacije koja nema

izgrađen odgovarajući urenaj za tretman otpadnih voda, mora zadovoljiti uvjete za ispuštanje

u površinske vode propisane u Tabeli.


85

Za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u sistem javne kanalizacije svaki subjekt mora

pribaviti saglasnostupravitelja sistema javne kanalizacije.

Izuzetno, za dozvoljene granične vrijednosti koncentracije opasnih i štetnih materija u

tehnološkim otpadnim vodama koje se ispuštaju u sistem javne kanalizacije utvrđene u

Tabeli, mogu se odrediti i drugačije vrijednosti i to za:

- BPK5, KPK, ukupni fosfor i ukupni azot, ako sistem javne kanalizacije ima urenaj za tretman

otpadnih voda, na kojem se, i uz drugačije odrenene vrijednosti za navedene pokazatelje i

materije, postiže stepen prečišćavanja u skladu sa ovim Pravilnikom,

- sulfate, zavisno od materijala od kojeg je izgranen sistem javne kanalizacije,

- opasne materije (metali i nemetali) ako zbir omjera njihove najveće izmjerene koncentracije

prema njihovoj dopuštenoj koncentraciji (granične vrijednosti za: As, Cr, Cu, Ni, Pb, Se, Zn) u

tehnološkim otpadnim vodama nije veći od 3 (tri), uz uvjet da izmjerena koncentracija svake

pojedine opasne materije ne smije prelaziti dopuštenu graničnu vrijednost datu u Tabeli .

Drugačije vrijednosti utvrđene odredbama alineje 1, 2. i 3. stava 1. ovog člana određuju se

aktom upravitelja sistema javne kanalizacije.

- Ukoliko se u vodi koja se ispušta iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda ne mogu postići

zahtijevane granične vrijednosti koncentracije opasnih i štetnih materija, upravitelj sistema

javne kanalizacije može privremeno ograničiti opterećenje ulaznih tehnoloških voda u sistem

javne kanalizacije.

-

ISPITIVANJE OTPADNIH VODA

Ispitivanje graničnih vrijednosti pojedinih pokazatelja i dopuštenih koncentracija opasnih i štetnih

materija u otpadnim vodama obavlja se iz trenutačnog uzorka koji se uzima na kontrolnom mjestu

neposredno prije ispuštanja u prirodni prijemnik.

Ocjena kvaliteta otpadnih voda koje se nakon prečišćavanja iz sistema javne kanalizacije ispuštaju u

prirodni prijemnik vrši se za svaku pojedinu seriju ispitivanja kao i zbirno za sve serije u toku jedne

godine. Pri tome se na nivou jedne godine dozvoljava odre|eno odstupanje od propisanih graničnih

vrijednosti bilo kojeg ispitivanog parametra, ali u zavisnosti od ukupnog broja mjerenja, i to:

a) za 4 - 6 uzoraka godišnje, moguće odstupanje je kod 1 uzorka,

b) za 8 - 12 uzoraka godišnje, moguće odstupanje je kod 2 uzorka.

Parametri čije su izmjerene vrijednosti veće od propisanih ne smiju odstupati više od 50%, a za

suspendovane materije najviše 100%.

Ako test toksičnosti ne zadovoljava propisanu graničnu vrijednost znači da kvalitet otpadnih voda ne

zadovoljava, bez obzira što ostali parametri kvaliteta mogu biti unutar dozvoljenih vrijednosti.

Ispitivanje i ocjenu kvaliteta otpadnih voda koje se nakon prečišćavanja iz sistema javne kanalizacije

ispuštaju u prirodni prijemnik može vršiti samo ovlaštena laboratorija, koja ima ovlaštenje u skladu sa

Zakonom o vodama.


86

2.15. PREVENCIJA, ODNOSNO OGRANIČAVANJE EFEKATA PRIRODNIH

NEPOGODA I KATASTROFA

SEIZMIČKE AKTIVNOSTI

Prema podacima za stogodišnji period na razmatranom području maksimalno moguća očekivana

magnituda (u narednih 100 godina) iznosi 6,1 Rihtera što odgovara epicentralnom intenzitetu od VII

stepeni MCS skale, a najčešći zemljotresi imali su magnitudu od 3,5-4 Rihtera što odgovara

intenzitetu od V-VI stepena MCS skale.

TABELA - BROJ GODINA ZA KOJE JE VELIKA VJEROVATNOĆA POJAVE ZEMLJOTRESAZA POJEDINE MAGNITUDE

Magnituda Interval (godina) Intenzitet (⁰MCS)

1 1 II

1,5 2 III

2 4 IV

2,5 6 IV-V

3 10 V

3,5 17 V-VI

4 28 VI

4,5 46 VI-VII

5 76 VII

5,5 125 VII-VIII

6 204 VIII-IX

Prema raspoloživim podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda iz Sarajeva, Centar za

seizmologiju, na razmatranom području (za stogodišnji period) registrovana su 34 zemljotresa sa

značajnim uticajem, i to:

14 zemljotresa maksimalnog seizmičkog intenziteta V ⁰MCS

16 zemljotresa maksimalnog seizmičkog intenziteta VI ⁰MCS

3 zemljotresa maksimalnog seizmičkog intenziteta VII ⁰MCS

1 zemljotres maksimalnog seizmičkog intenziteta VIII ⁰MCS

Područje obuhvata leži na umjereno trusnom području na kome katastrofalnih potresa nije bilo, ali se

isto tako ne isključuje mogućnost jačih udara. U skladu sa seizmičkim projektovanjem, svi objekti na

razmatranom području, treba da se grade da sa sigurnošću mogu izdržati potrese jače za jedan

stepen od predviđenih. Tako se obezbjeđuje odgovarajući stepen zaštite ljudi i minimalno oštećenje

građevinskih konstrukcija za vrijeme zemljotresa. Činioci koji imaju značajan uticaj na smanjenje

povredivosti teritorije u slučaju zemljotresa su izgrađenost zemljišta, gustina nastanjenosti, sistem

izgradnje, spratnost objekata, mreža neizgrađenih površina. Svi ovi činioci treba da budu u optimalno

dozvoljenim granicama, kako bi se neposredno uticalo na smanjenje negativnih posljedica, koje

zemljotresi prouzrokuju.


87

POPLAVE

Sve mjere i aktivnosti koje se provode u cilju odbrane od poplava u skladu su sa glavnim planom

preventivnih mjera odbrane od poplava na području Federacije, a podrazumjevaju:

istraživanja mogućnosti pojave poplava

organizaciju osmatranja (monitoringa) hidrometeorološki prilika i prognoziranje

izgradnja i održavanje zaštitnih vodoprivrednih objekata

organizovanje i izvođenje antierozionih radova na području sliva

izvođenje radova na regulaciji vodotoka u cilju povećanja proticajnog kapaciteta

Zaštita od negativnih uticaja voda se postavlja kao cilj i rješava kroz:

Uređenje vodotoka na području grada UP-a koji ugrožavaju ili onemogućavaju korištenje zemljišta u cilju postizanja potrebne razine zaštite od velikih voda, a sve to i ekonomski prihvatljvim granicama,

Uređenje vodotoka treba nastaviti prema urađenoj projektnoj dokumentaciji koja obrađuje Urbano područje grada Bihaća,

Izrada drenažnih sistema za obaranje nivoa podzemne vode na dijelovima gdje podzemna voda ugrožava normalno korištenje zemljišta izradom rješenja za detaljnu odvodnju (melioracija Velhovskog polja),

Provođenje mjera zaštite zemljišta u cilju smanjenja negativnih uticaja procesa erozije na vodotocima i terenu izloženom degradaciji.

Površine plavljenja za pojedine velike vode

Vjerovatnoća pojave

VS Kralje m³/s

Bihać m³/s

Ripač m³/s

Plavljena površina (ha)

1/20 720 696 684 1054

1/100 905 873 859 1367

1/500 1097 1050 1033 1546

KLIZIŠTA I NESTABILNI TERENI

Klizišta su jedan od najvećih ograničavajućih faktora za korištenje prostora. Klizišta (bilo da su aktivna

ili sanirana) zahtjevaju specijalne sanacione mjere. Poslije usvajanja UP-a Bihać, potrebno je uraditi

inženjersko-geološku kartu, koja će utvrditi zone stabilnog terena, uslovno stabilne terene i

nestabilne terene.

Uslovno stabilni tereni mogu se koristiti za izgradnju, uz predhodnu pripremu i preduzimanje

određenih sanacionih mjera. Nestabilni tereni treba da se namjene za zelene površine, uz primjenu

određenih sanacionih mjera.


88

2.16. MJERE ZAŠTITE STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD

PRIRODNIH I LJUDSKIM DJELOVANJEM IZAZVANIH NEPOGODA

Zaštita i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća obuhvata programiranje planiranje, organizovanje,

osposobljavanje, nadzor i fInansiranje mjera za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća s

ciljem sprečavanja opasnosti, smanjenja broja nesreća i žrtava te ublažavanje štetnih posljedica

prirodnih i drugih nesreća.

Pod pojavom prirodne nepogode podrazumjevaju se događaji koji su uzrokovani djelovanjem

prirodne sile na koje ljudski faktor ne može uticati kao što su: potres, poplave, visok snijeg i sniježni

nanosi, olujni vjetrovi, grad, prolom oblaka, klizište, suša, hladnoća te masovne pojave ljudskih,

životinjskih i biljnih bolesti.

Tehničko-tehnološke nesreće podrazumjevaju događaje koji su izmakli kontroli pri obavljanju

određene djelatnosti i rad sa opasnim tvarima, (naftom) i (energetskim plInom) čije posljedice

ugrožavaju ljude i materijalna dobra.

Druge nesreće podrazumjevaju cestovne nesreće požar, atomske i nuklearne nesreće koje uzrokuje

čovjek svojim atkivnostima, rat, vanredno stanje ili drugi oblici masovnog uništenja ljudi i materijalnih

dobara.

Jedinstvena organizacija zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća

prema Zakonu se ostvaruje organizovanjem i planiranjem sljedećih mjera i aktivnosti:

otkrivanje, praćenje i sprečavanje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća,

uzbunjivanje o opasnostima i davanje upustva za zaštitu i spašavanje,

osposobljavanje ljudi za zaštitu i spašavanje

obučavanje civilne zaštite

otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreća do osigranja osnovnih uvjeta za život,

nadzor nad provođenjem propisa o zaštiti od prirodnih i drugih nesreća.

Mjere i aktivnosti iz naprijed navedenog teksta ostvaruje se putem civilne zažtite koja predstavlja

organizovani oblik zaštite. U ostvarivanju prava i dužnosti u oblasti zaštite i spašavanja Grad:

donosi Odluku o organizovanju i funkcionisanju zaštite i spašavanja Grada skladu sa

zakonom,

donosi program zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća Grada.

utvrđuje izvore finansiranja

organizira službu osmatranja i uzbunjivanja Grada,

donosi akte o osnivanju gradskog štaba civilne zaštite određuje komandanta i određuje

funkcije u o gradskim službama za upravu i službi civilne zaštite Grada, čiji su nosioci po

položaju članovi gradskog štaba civilne zaštite.

donosi plan zaštite i spašavanja Grada, od prirodnih i drugih nesreća,

proglašava stanje prirodne i druge nesreće i naređuje upotrebu snaga civilne zaštite.

Upravne, stručne i druge poslove zaštite i spašavanja iz nadležnosti Grada vrši služba civilne zaštite

Grada. Privredna društva i pravna lica koja obavljaju djelatnosti iz oblasti zdravstva, veterinarstva,

komunalnih poslova, vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede, hemiske industrije građevinarstva

transporta ugostitelsjtva, vatrogastva dužni su provoditi odluke zaštite i spašavanja nadležnog štaba

civilne zaštite. Provođenje zaštite i spašavanja ljudi i dobara vrši i Crveni krst i druge komunalne


89

organizacije i udruženja građana (gorska služba spašavanja, planinari, alpinisti, radioamateri). U

uvjetima kada snage civilne zaštite nisu dovoljne za efikasnu zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih

dobara od prirodnih i drugih nesreća, uključuje se Vojska Federacije.

U zaštiti i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i drugih nesreća

provode se sljedeće aktivnosti i mjere u zaštiti i spašavanju:

sklanjanje ljudi i materijalnih dobara,

evakuacija,

zbrinjavanje ugroženih i stradalih,

zaštita i spašavanje od rušenja,

zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom,

zaštita i spašavanje od požara,

zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava,

prva medicinska pomoć,

zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porjekla,

asanacija terena,

zaštita okoliša,

zaštita bilja i biljnih proizvoda.

SKLANJANJE LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA

Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara obuhvata: planiranje i izgradnju skloništa i zaklona pogodnih za

zaštitu, i njihovo održavanje. Pod materijalnim dobrima smatraju se materijalna dobra koja služe za

podmirenje životnih potreba građana. Pod skloništem u smislu Zakona podrazumjeva se

dvonamjenski ili poseban objekat za zaštitu ljudi od zračnog nadpritiska, požara i kontaminacije.

EVAKUACIJA

Evakuacija je mjera zaštite i spašavanje koja predstavlja organizirano i privremeno premještanje

stanovnišva i materijalnih dobara iz područja zahvaćenih prirodnim i drugim nesrećama na

neugrožena područja.

ZBRINJAVANJE UGROŽENIH I STRADALIH

Radi zbrinjavanja ugroženog i stradalog stanovništva od prirodnih i drugih nesreća, te izbjeglica u

slučaju ratnog stanja preduzimaju se hitne aktivnosti i mjere za smještaj ishranu i osiguranje drugih

prijeko potrebnih uvjeta za život ugroženih i izbjeglih ljudi. Štabovi i povjerenici civilne zaštite

neposredno rukovode postupcima privremenog zbrinjavanja dok se ne stvore uslovi u kojima će dalju

brigu o zbrinjavanju moći preuzeti nadležne gradske službe za upravu. Pripremu i provođenje

zbrinjavanja ugroženih građana izbjeglica vrše štabovi civilne zaštite koji planiraju izmještaju

stanovništvo sa ugroženih područja. U ostvarivanju zadataka zbrinjavanja ugroženih ljudi i izbjeglica

saradnju pružaju i humanitarne organizacije i građani. Vlasnici i korisnici objekta i prostorija u javnoj

upotrebi (domovi, škole, hoteli i dr.) koji su pogodni za smještaj dužni su primiti na privremeni

smještaj građane i materijalna dobra sa ugroženih područja.


90

ZAŠTITA I SPAŠAVANJE OD POŽARA

Zaštita i spašavanje od požara podrazumjeva provođenje preventivnih mjera u objektima i

prostorijama gdje postoji mogućnost nastanka požara; organizovanje i pripremanje snaga za gašenje

požara: organizovanje uzbunjivanja o pojavama požara; gašenje požara i spašavanje ljudi i

materijalnih dobara iz objekata i područja ugroženih požarom. Profesionalni i dobrovoljni vatrogasci

dužni su djelovati u skladu sa naredbama nadležnih štabova civilne zaštite. Godišnji planovi aktivnosti

na pripremi i provođenju mjera zaštite od šumskih požara koji mogu poprimiti razmjere prirodnih

katastrofa donose nadležni organi Grada određeni posebnim zakonom.

ZAŠTITA OD NEEKSPLODIRANIH UBOJITIH SREDSTAVA

Zaštita od neeksplodiranih ubojitih sredstava (u daljem tekstu NUS-a) je mjera koja se sastoji u

pronalaženju i dezaktiviranju i uništavanju NUS-a na svim područjima na kojima se nalaze ta sredstva.

Izuzetno iz predhodnog stava izviđanje i obilježavanje mina u minskim poljima se posebno organizira i

vrši u nadležnosti ureda Centra za uklanjanje mina u BiH suglasno Zakonu o deminiranju u BiH.

Poslove uništenja NUS-a organizira Federalna uprava i uprava civilne zaštite Kantona preko posebno

organizovanihg timova za uništenje NUS-a.

PRVA MEDICINSKA POMOĆ

Prva medicinska pomoć je mjera zaštite i spašavanja, koja obuhvata preventivnu zaštitu, koju čine

protivepidemske i higijenske mjere zaštite stanvoništva,operativnu zaštitu koja se sastoji od

pružanja prve pomoći standardnim i priručnim sredstvima na licu mjesta, medicinske trijaže ranjenika

i oboljelih ljudi, sanitetske evakuacije i transport do najbližih zdravstvenih ustanova.

Prvu medicinsku pomoć organizuju i provode nadležne zdravstvene ustanove u saradnji sa štabovima

civilne zaštite.

ZAŠTITA I SPAŠAVANJE ŽIVOTINJA I NAMIRNICA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla je mjera koja se sastoji u izmještanju i

lokalizovanju pojava zaraze i pojava parazita i zaraznih bolesti i kontroli životinja i proizvoda

životinjskog porjekla i kontroli ispravnosti stočne hrane i vode i ukazivanje veterinarske pomoći

uklanjanje leševa i životinja. Zaštitu oboljelih životinja i namirnica životinjskog porijekla,organiziraju

kantonalni organi uprave i gradske službe uprave nadležni za poljoprivredu i stočartvo, odnosno

veterinarsku zaštitu u saradnjii sa nadležnim štabovima civilne zaštite.

ASANACIJA TERENA

Asanacija terena je mjera koja se sastoji od poduzimanja sanitarno-higijenskih i sanitarno-tehničkih

mjera na terenu u naselju u cilju sprečavanja širenja zaraze, a obuhvata provođenje sljedećih radnji :

pokop poginulih ljudi, leševa uginulih životinja dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju objekata i

terena te uklanjanje otpadnih i štetnih tvari.

Mjere asanacije provode zdravstvene i veterinarske stanice, vatrogasne jedinice te jedinice civilne

zaštite.


91

ZAŠTITA OKOLIŠA

Zaštita okoliša koja se sastoji u sprečavanju nastanka štetnih posljedica od uništavanja i zagađivanja

okoliša i u uklanjanju posljedica nastalih usljed:

tehničko-tehnoloških havarija u industriji posebno hemijskoj, farmaceutskoj, petrolhemiskoj u prometu, kao i druge katastrofe koje mogu ugroziti okoliš i prirodne resurse.

upuštanje štetnih i drugih materija u okoliš iz industrijskih i termoenergetskih postrojenja, motornih vozila i ložišta u domaćinstvu u količinama koje uzrokuju emisione kocentracije u vodi zraku i tlu iznad maksimalno dozvoljenih vrijednosti.

otklanjanje komunalnog industrisjko-tehnološkog i drugog čvrstog i tečnog otpada.

djelovanje vremenskih nepogoda na okolinu (snježne padavine, poplave, suša, klizišta i druge prirodne nepogode).

Pravno lice iz oblasti proizvodnje i prometa hemijskih eksplozivnih i radioaktivnih i drugih opasnih

tvari, te pravna lica koja ih prevoze dužna su planirati i organizovati mjere i aktivnosti za sprečavanje

nastajanja štetnih posljedica po okoliš. Pravna lica iz naprijed navedenih oblasti dužni su osposobiti

stručne ekipe i osigurati potrebnu opremu za brze intervencije u zaštiti od opasnosti i posljedica od

tehnološke ili ekološke nesreće.

ZAŠTITA BILJA I BILJNIH PROIZVODA

Zaštita i spašavanje bilja i biljnih proizvoda i šuma je zaštita od radioaktivne, hemiske biološke

kontaminacije i zaraznih bolesti i štetočina. Mjere zaštite su: prekrivanje bilja, sjemena, rasada i

sirovina i gotovih proizvoda plastičnim folijama radi zaštite od kontaminacije, sklanjanje biljnih

proizvoda u za to namjenjena skloništa ili utrapljivanje, dekontaminacija, dezinfekcija, dezinsekcije i

deratizacije skloništa.

ZAŠTITA I SPAŠAVANJE OD RUŠENJA

Radi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara iz ruševina provode se slijedeće mjere zaštite i

spašavanja:

izviđanje ruševina i pronalaženje lica zatrpanih u ruševinama i osiguranje oštećenih i

pomjerenih dijelova konstrukcija zgrada i objekata radi sprečavanja zarušavanja, odnosno

naknadnog rušenja:

spašavanje zatrpanih, odnosno njihovo izvlačenje izvan zona rušenja i poduzimanje mjera

zdravstvenog zbrinjavanja i drugih oblika zbrinjavanja kao i izvlačenje materijalnih dobara.

Tehničke mjere zaštite objekata od rušenja su da se objekti grade sa takvom konstrukcijom koja

može uticati na sprečavanje, odnosno smanjenje štetnih uticaja prirodnih i drugih nesreća. Zaštitu i

spašavanje iz ruševina provode i građani u okviru samozaštite, građevinska i komunalna preduzeća,

vatrogasne jedinice, jedinice civilne zaštite, gorske službe spašavanja kao i nadležni gradski organi

koji se angažuju u skladu sa Planom zaštite i spašavanja.


92

3. ODLUKA O PROVOĐENJU URBANISTIČKOG PLANA GRADA

BIHAĆA ZA PERIOD 2010.-2030. GODINA

1. UVODNE NAPOMENE

Član 1.

Ovom odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, uređenja i zaštite prostora, te na taj način obezbjeđuje realizacija Urbanističkog plana grada Bihaća (u daljem tekstu Plan). Planom se utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i historijskih vrijednosti, korištenje i namjena površina, s prijedlogom uvjeta i mjera njihovog uređivanja, odnosno Plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uslove i smjernice za uređivanje i zaštitu prostora, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, područja s posebnim i drugim obilježjima, te druge elemente važne za urbano područje grada Bihaća.

2. OPĆI USLOVI IZGRADNJE

Član 2. Uslovi za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu su:

- Temeljna obilježja prostora Bihaća i ciljevi razvoja urbane kulture i razvoja grada; - Valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine; - Održivo korištenje i kvalitet prostor i okoliša i unapređivanje kvalitete života; - Postojeći i planirani broj stanovnika; - Poticanje razvoja pojedinih gradskih prostornih cjelina; - Ravnomjerno povećavanje broja radnih mjesta na gradskom području; - Racionalno korištenje infrastrukturnih sistema.

3. GRANICE PODRUČJA

Član 3.

Granice gradskog područja,užeg urbanog područja, i građevinskog zemljišta po namjeni utvrđene su u

i grafički ucrtane na svim kartografskim prilozima.

Tekstualni opis uradiće se nakon usvajanja dokumenta, obodima katastarskih parcela ili prirodnim i

izgrađenim potezima i predstavljaće sastavni dio ove Odluke.

4. ZNAČENJE POJMOVA KORIŠTENIH U ODLUCI Član 4.

U smislu ove Odluke, pojmovi koji se koriste imaju sljedeće značenje:

- Bruto razvijena površina (BRP) – građevine je ukupna površina zatvorenih prostora svih etaža građevine;

- Etaža – oznaka bilo kojeg nivoa građevine, uključujući i prizemlje, podrum i potkrovlje. Računska visina etaža za stambene građevine može biti do 3,5 m, a za poslovne prostore do 4,5 m računati od poda do poda.


93

- Regulacioni plan, urbanistički projekat i plan parcelacije – dokument prostornog uređenja koji se, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju, donosi za područje čije granice su prikazane na grafičkom prilogu;

- Građevinska parcela – parcela određena za gradnju građevina; - Indeks/stepen izgrađenost građevinske parcele – odnos vertikalne projekcije svih

zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju kada su konstruktivni dio podzemne etaže i ukupne površine građevine čestice,

- Indeks/stepen iskorištenosti parcele – odnos između ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina i površine građevine čestice;

- Tlocrtna površina (TP) odnosno zemljište pod građevinom je površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju kada su konstruktivni dio podzemne etaže;

- Individualni stambeni objekat – je građevina stambene namjene, visine do podrum, prizemlje, max.podrum (suteren), dva sprata i potkrovlje, stambene namjene s 1-3 stana;

- „urbana vila“ – višeporodični stambeni ili stambeno – poslovni objekat – građevina visine do podrum, prizemlje, 2 sprata i potkrovlje za stambenu i stambeno poslovnu namjenu sa najviše 4-6 stanova; ove građevine moguće je locirati u zonama individualnog i mješovitog stanovanja.

- Građevina kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima – građevina s više od 6 stanova i poslovnim sadržajima, građevina može imati više podrumskih etaža, prizemlje, max.6 spratova i potkrovlje, ove građevine je moguće locirati u zoni stambene i mješovite namjene;

- Neboderi – građevina kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima – građevina s više od 20 stanova i poslovnim sadržajima, građevina može imati više podrumskih etaža, prizemlje, max.10 spratova i potkrovlje, ove građevine je moguće locirati u zoni kolektivnog stanovanja i centralnih sadržaja D1 pod posebnim uslovima;

- Samostojeća građevina – građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevinsku parcelu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

- Poluugrađena građevina – građevina koja se jedna strana nalazi na međi građevinske parcele, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevinsku parcelu ili javnu površinu);

- Niz – građevinska cjelina od najmanje tri međusobno prislonjene građevine približno jednakih gabarita i oblikovanja, a koje uvjetuje cjelovito rješenje građevinske cjeline;

- Ugrađena građevina – građevina kojoj sa dvije strane nalaze na međama građevinske parcele, a s drugih strana ima nezgrađen prostor (vlastitu građevinsku parcelu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

- Postojeća građevina – utvrđuju se dvije vrste postojećih građevina: građevina koja ima legalan status, odnosno građevina za koju je odobrenje za građenje izdano prije stupanja na snagu ove Odluke i bespravno izgrađene građevine;

- Postojeća katastarska parcela – parcela evidentirana u katastarskom operatu; - Zamjenska građevina – nova građevina čijoj gradnji prethodi uklanjanje postojeće građevine

na istoj građevinskoj parceli, a gradi se prema pravilima za gradnju novih građevina prema odredbama ovog plana;

- Podrum – je najniža etaža što je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren, ako gađevina ima dva podruma tada drugi podrum mora biti u cjelini ukopan u teren, kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne može biti viša od 1,2 m od kote konačnog poravnatog terena, ako su ti strane podruma slobodne a jedna ukopana ona se naziva suteren;


94

- Potkrovlje – se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine,

- Tavan – dio građevine isključivo ispod kosog krovišta bez namjene, odnosno prostor koji može imati otvore na fasadi, a isti se formira bez izvođenja dijela građevinsko – zanatskih radova koji se odnose na izgradnju monolitnog stepeništa, potrebnih instalacija, završne radove i dr., te se ne smatra kao posebna etaža objekta;

- Vijenac građevine – gornja kota nadozida iznad najviše etaže; - Visina građevine (h) – visina građevine od konačno poravnatog terena do njenog najvišeg

dijela, mjereno u metrima; - Urbana matrica – mreža javnih površina, ulica trgova i drugih površina neophodnih za

ostvarivanje drugih namjena u prostoru; - Vodno dobro – zemljište definirano Zakonom o vodama; - Pomoćna građevina – građevina koja namjenom upotpunjuje stambenu ili stambeno –

poslovnu građevinu (garaže, spremišta ogrjeva i slične prostorije i dr.), odnosno u funkciji su osnovne građevine na građevinskoj parceli; visine najviše jedna etaža uz mogućnost gradnje podruma ili potkrovlja.

- Neizgrađena javna površina – uređena površina za javno korištenje (park, igralište, trg, javne saobraćajne površine, itd.);

- Javna cesta – kategorisani i nekategorisani putevi - Građevinaka linija – građevinskom linijom utvrđena je minimalna udaljenost najisturenijeg

dijela objekta u odnosu na regulacionu liniju, javnu površinu i susjedni objekat - Regulacijska linija – regulacionom linijom je utvrđena granica građevinske parcele - Koridor ulice (zaštitni pojas ulice) – prostor je posebnog režima ulice unutar kojeg se formira

građevinska parcela ulice, čije se regulacione linije po pravilu poklapaju sa širinom prostora posebnog režima.

5. REŽIM GRAĐENJA Član 5.

U obuhvatu Plana primjenjuju se slijedeći režimi građenja:

a) Režim zabrane građenja: - U zoni zaštite - Na poljoprivrednom zemljištu (PO) - Na površinama predviđenim za budući razvoj (R) b) Režim građenja I stepena na - Užem gradskom području, - Zoni javne društvene infrastrukture – zdravstvo (D4) - Zoni javne društvene infrastrukture – spomenici kulture (D11) - Javne zelene površine – sport i rekreacija (Z2) - Zoni privredne namjene većim od 5,0 ha (P) - Kolektivnom i mješovitom stanovanju (K,K1, K2, M,M1,M2) - Na površinama predviđenim za rekonstrukciju. c) Režim građenja II stepena Za urbano područje grada Bihaća koje je već izgrađeno i na kojem se planira intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija urbanistička saglasnost se donosi na osnovu provedenih planova (regulacionog plana, urbanističkog projekta, plana parcelacije), odnosno stručne ocjene institucije koja se imenuje posebnom Odlukom).


95

6. ODNOS PREMA POSTOJEĆIM OBJEKTIMA KOJI SU OSTALI VAN GRANICA GRAĐEVINSKOG

ZEMLJIŠTA, NA GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU, ALI SUPROTNO NJEGOVOJ NAMJENI Član 6.

Postojeće građevine koje ima legalan status, odnosno građevina za koju je odobrenje za građenje izdano prije stupanja na snagu ove Odluke) čija je namjena suprotna namjeni koja je utvrđena ovim Planom, mogu se iznimno rekonstruisati u obimu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, odnosno mogu se vršiti radovi redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine su utvrđeni članom 2. stav 12. Zakona o građenju („Službeni glasnik USK-a“ br. 6/05).

Član 7.

Postojeće bespravno izgrađene građevine čija je namjena suprotna namjeni koja je utvrđena ovim Planom, mogu se iznimno privremeno zadržati do privođenja zemljišta utvrđenoj namjeni. Privremeno zadržavanje bespravno izgrađenih objekata će se vršiti samo u slučaju ukoliko investitor može ostvariti pravo gradnje, odnosno riješiti imovinsko-pravne odnose na predmetnom zemljištu.

7. ODNOS PREMA POSTOJEĆIM OBJEKTIMA I USLOVI KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA NA PLANOM

UTVRĐENIM ZAŠTITNIM INFRASTRUKTURNIM POJASEVIMA, ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA, ZAŠTITNIM ZONAMA OBJEKATA I POVRŠINAMA POSEBNE NAMJENE, KAO I REZERVISANIM POVRŠINAMA ZA DRUGE NAMJENE

Član 8.

Na planom utvrđenim zaštitnim infrastrukturnim pojasevima, zaštićenim područjima, zaštitnim zonama objekata i površinama posebne namjene se primjenjuje režim zabrane građenja, odnosno ne mogu se graditi građevine ili vršiti radovi suprotni vrsi zbog koje je uspostavljen zaštitni pojas.

Član 9. Na rezervisanim površinama primjenjuje se režim zabrane građenja. Izuzetno iz prethodnog stava, na rezervisanim površinama može se odobriti privremena namjena: poljoprivredna zemljišta, zelene i rekreacione površine, igrališta, te izuzetno površine za parkiranje, otvorene pijace, sajmišta i slično. Angažovanje rezervisanih površina može se vršiti samo u svrhu namjene za koju je površina rezervisana. Služba urbanog uređenja i građenja će utvrditi koji je to prostor i njegovu veličinu (minimum 1ha), kao i prijedlog detaljnog prostorno – planskog dokumenta na osnovu kojeg će se odobravati izgradnja (plan parcelacije, regulacioni plan ili urbanistički projekat).

8. ODNOS PREMA BESPRAVNO IZGRAĐENIM GRAĐEVINAMA

Član 10. Postojeće građevine se zadržavaju i ukoliko su bespravno izgrađeni može se povesti postupak njihove legalizacije, a u skladu s ovom Odlukom. Urbanističko-tehnički uslovi za legalizaciju izgrađenih građevina se utvrđuju u skladu sa uslovima za izgradnju, dogradnju i nadogradnju objekata, a koji su utvrđeni ovom Odlukom.


96

9. USLOVI ZA UTVRĐIVANJE ZAŠTITNIH POJASEVA I USLOVI ZA IZGRADNJU I REKONSTRUKCIJU GRAĐEVINA TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

9.1. Ulična mreža i koridori

Član 11. Na području grada pratit će se stanje i predlagati mjere za povećanje sigurnosti sudionika u saobraćaju što podrazumijeva preoblikovanje ulica, ugradnju fizičkih barijera, smanjenje dopuštene brzine vožnje u pojedinim ulicama i zonama i drugo. Istražit će se mogućnost uvođenja alternativnih načina javnog i individualnog prijevoza. Ovim Planom predviđa se gradnja i uređivanje osnovne ulične mreže. Osnovna ulična mreža sastoji se od: magistralnih puteva u urbanom području, lokalnih puteva i mreže gradskih saobraćajnica. Širina zaštitnog pojasa za saobraćajnice, mjereno od spoljne ivice saobraćajnice, iznosi:

- Magistralni putevi u urbanom području 10 m - Lokalni putevi 5 m - Zaštitni pojasevi gradskih saobraćajnica (koridori) definisani su i grafičkim prilogom br.2

Sintezni prikaz korištenja prostora.

Član 12. U zaštitnom pojasu iz predhodnog člana mogu se graditi samo objekti koji su u funkciji odvijanja saobraćaja, održavanja saobraćajnica i pružanje usluga putnicima. Telefonske, vazdušne i kablovske linije i vodovi električni vodovi niskog napona, električni dalekovodi, vodovi i postrojenja kanalizacije, i mjesta ukrštanja javnog puta sa javnim saobraćajnicama, kao i benzinske pumpe mogu se postavljati i graditi u zaštitnom pojasu samo uz prethodno pribavljenu saglasnost nadležnih organa.

Član 13.

U blizini javnog puta i objekta na putu ne smiju se izvoditi radovi kojima bi se mogli oštetiti ili ugroziti putevi, objekti puta, preglednost puta, povećati troškove održavanja puta, ometati ili ugrožavati saobraćaj na putu. U zaštitnom pojasu javnog puta mogu se podizati ograde, živice i nasadi pod uslovima iz stava 1. ovog člana, ali na odstojanju koje ne može biti manje od 2 m od spoljne ivice kolovoza.

9.2. Prostori za kretanje pješaka i lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima

Član 14. Za kretanje pješaka gradit će se i uređivati, osim pločnika, trgova i ulica, pješački putevi, pothodnici, nathodnici, stepeništa i prečaci, te prolazi i šetnice. Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, ne uže od 1,5 m. Izuzetno iz prethodnog stava, a zbog ograničenja postojećeg stanja mogu biti i uže, ali se tada ne smiju postavljati stupovi javne rasvjete niti bilo kakve druge prepreke koje otežavaju kretanje pješaka. Posebnim projektom uređenja obala rijeke Une će se utvrditi način uspostavljanja prostora uz obalu rijeke Une, a kojim će se dati prijedlog izgradnje šetnice, biciklističkih staza, odmorišta i dr. U provedbi plana primjenjivati će se propisi i normativi u svrhu eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko – arhitektonskih barijera za lica sa poteškočama u kretanju. Prioritetno će se osigurati pristup javnim građevinama, javnim površinama, sredstvima javnog prijevoza i


97

sredstvima javnog komuniciranja, kao i drugim poslovnim građevinama. Kod izgradnje ovih građevina, investitori su dužni obezbijediti nesmetano kretanje lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, putem odgovarajućeg tehničkog rješenja otklanjanja arhitektonskih barijera (kosina ili lift).

9.3. Parkirališta i garaže

Član 15. Potreban broj parkirališta ili garažnih mjesta (broj PGM) određuje se na 1000 m2 bruto izgrađene površine ovisno o namjeni prostora u građevini:

Namjena prostora Broj PGM/1000 m2 BRP

Stanovanje 11

Trgovine 30

Proizvodnja, skladišta i sl. 6

Drugi poslovni sadržaji 15

Ugostiteljstvo 40

Fakulteti i znanstvene ustanove 10

Po jedno parking-garažno mjesto treba osigurati i:

- Na 3-8 zaposlenih u većoj radnoj smjeni za pretežno proizvodnu gospodarsku namjenu, skladišta i sl.,

- Na 3-6 kreveta ili 2 sobe za hotele, motele i sl., odnosno prema kategoriji; - Na 20 sjedećih mjesta i 1 parking mjesto za autobuse na 400 sjedećih mjesta za sportske

dvorane i sportska igrališta, - Na 20 sjedećih mjesta za kazališta, koncertne dvorane, kina i sl., - Na 4-12 sjedećih mjesta za ugostiteljsku namjenu, - Na 1 učionicu ili 1 grupu djece za školske i predškolske ustanove, - Na 5 kreveta ili 2 uposlena u smjeni za zdravstvene (bolnice, domovi zdravlja, poliklinike,

ambulante) i socijalne ustanove, - Na 4-20 sjedećih mjesta za vjerske građevine i - Na 3 zaposlena za prateće sadržaje.

Novu gradnju treba nastojati uskladiti s mogućnostima smještaja vozila na pripadajućoj građevinskoj parceli. Ako na nekoj lokaciji nije moguće izgraditi odgovarajući broj parking-garažnih mjesta investitor će biti dužan da u okviru troškova uređenja građevinskog zemljišta snosi posebno troškove za izgradnju određenog broja parking mjesta na drugoj lokaciji, a shodno članu 74. stav 4. Zakona o prostornom uređenju („Sl. Glasnik USK-a“ br. 09/02, 04/04). Posebnom Odlukom može se predvidjeti i drugačiji način poput mogućnosti uplate za nedostajući broj parking-garažnih mjesta. Tom odlukom će se odrediti dijelovi grada u kojima se za nedostajući broj PGM može izvršiti uplatu te koji dio potreba se na taj način može zadovoljiti. Postojeće garaže i parkirališta mogu se prenamjeniti za druge sadržaje, samo izuzetno uz osiguranje alternativnog smještaja vozila na građevnoj čestici odnosno u garaži ili parkiralištu u neposrednoj blizini. Planom je omogućena gradnja javnih parkirališta i garaža, na lokacijama, gdje se za to ukaže potreba.


98

9.4. Biciklističke staze

Član 16. Radi omogućavanja prometa biciklima gradit će se za biciklističke staze i trake uz gradske saobraćajnice I, II i III ranga i to odvojeno od ulica, kao zasebna površina unutar profila ulice ili kao, prometnom signalizacijom, obilježeni dio kolnika ili pješačke staze. Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,5 m. Ukoliko je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolik dodaje se zaštitna širina od 0,75 m. Iznimno zaštitna širina nije obavezna ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih vozila na 30 km/h. Uzdužni nagib staza ne može biti veći od 8%. Posebnim projektom uređenja obale rijeke Une će se utvrditi način uspostavljanja prostora uz obalu rijeke Une, a kojim će se dati prijedlog izgradnje šetnica, biciklističkih staza, odmorišta i dr.

9.5. Autobusni saobraćaj

Član 17. Za razvoj autobusnog, međunarodnog, međumjesnog, prigradskog kao i javnog gradskog saobraćaja određena je lokacija autobusne stanice, a u okviru regulacionog plana „Prekounje“ kojim su utvrđeni detaljni urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju. Gradski i prigradski autobusni prijevoz treba u pravilu voditi po trasama glavnih gradskih ili gradskih ulica.

9.6. Željeznički saobraćaj

Član 18.

Planira se modernizacija željezničkog saobraćaja, te dogradnja dijelova željezničke mreže, a u svemu prema tekstualnom dijelu ovog Plana (poglavlje: Željeznički saobraćaj).

Član 19.

U svrhu zaštite industrijskog kolosijeka, instalacije vodovoda, električne i telefonske mreže, kao i druge infrastrukture se mogu ukrštati sa industrijskim kolosijekom pod uslovom da postavljanjem, izvođenjem i ukrštanjem ne ugrožavaju sigurnost željezničkog prometa, a u skladu sa članom 34. Zakona o sigurnosti željezničkog prometa („Sl. List RbiH“ br. 33/95), kao i da se ne ometa doprema stvari za nosioca prava korištenja industrijskog kolosjeka.

9.7. Komunalna infrastrukturna mreža

Član 20.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu čine: - Vodovodna mreža - Oborinska i fekalna kanalizaciona mreža - Elektroenergetska mreža - Telekomunikacijska mreža - Građevine za zbrinjavanje otpada


99

Član 21.

Zaštitni pojasevi vodovodne mreže iznose: - Za primarne vodove 3 m obostrano od osovine voda, - Za distributivnu mrežu koja je položena izvan trupa saobraćajnica 2,5 m obostrano od

osovine voda, - Za pumpe – površina u radijusu od 5 m, - Za bunare i rezervoare – površina 7,5 x 7,5 m koja se tretira kao I zaštitna zona u skladu sa

Zakonom o vodama.

Član 22.

Za sve postojeće ili planirne objekte unutar područja Plana obavezan je priključak na kanalizacionu i vodovodnu mrežu. Iznimno od prethodnog stava može se odobriti izgradnja i korištenje septičkih jama ili prefabrikovanih bioloških prečistača samo na području gdje trenutno ne postoje uslovi za priključenje na kanalizacionu mrežu. Septičke jame moraju biti vodonepropusne. Njihovo dimenzioniranje vrši se prema veličini objekata i broju korisnika. Septičke jame moraju biti udaljene najmanje:

- 5 m od saobraćajnice, - 10 m od objekta, - 5 m od granice susjedne parcele.

Septičke jame moraju biti pokrivene metalnim i betonskim poklopcem i obezbjeđene od pristupa ljudi i životinja. Izgradnja prefabrikovanih bioloških prečistača je obavezna za objekte u neposrednoj blizini rijeke Une i ostalih zaštitnih područja. Korisnik septičke jame ili prefabrikovanog biološkog prečistača je dužan da se po izgradnji kanalizacione mreže, na istu priključi, uz obavezu napuštanja lokalnog uređaja.

Član 23.

Zaštitni pojasevi unutar elektroenergetskog sistema iznose: - Dalekovoda 400 KV iznosi 20,0 m obostrano od osovine; - Dalekovoda 220 KV iznosi 15 m obostrano od osovine; - Dalekovoda 110 KV iznosi 10 m obostrano od osovine; - Dalekovoda 35,0 KV iznosi 7,5 m obostrano od osovine; - Dalekovoda 10 KV iznosi 2,0 m obostrano od osovine;

Član 24.

U svrhu efikasnog zbrinjavanja otpada, utvrđuju se slijedeći uslovi: - Izbjegavati nastajanje i smanjivati količine proizvedenog otpada, - Organizirati sortiranje otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, - Organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo,

metal, plastika i dr.), - Komponente komunalnog otpada koje se smatraju opasnim otpadom (istrošene baterije,

stari lijekovi, ambalaža od boja, ulja, lakova, mineralnih gnojiva, sredstva za zaštitu bilja) potrebno je odvijeno prikupljati unutar domažinstava

- Odvajati biootpad i komposirati ga,


100

- Divlja odlagališta sanirati i zatvoriti. Za prikupljanje sekundardnih sirovina odredit će se odgovarajuće lokacije za postavu kontejnera i reciklažno dvorište. Otpad će se odvoziti na lokaciju za zbrinjavanje otpada, koja je izvan područja ovog Plana.

Član 25.

Prilikom izgradnje objekata prema urbanističko-tehničkim uslovima utvrđenim ovom Odlukom, na građevinskoj parceli treba odrediti prostor za smještaj posuda za otpad. Njihovo dimenzioniranje vrši se prema veličini objekata i broju korisnika. Moguće je predvidjeti i prostoriju za odlaganje otpada unutar objekta. Ukoliko u okviru građevinske parcele nije moguće obezbijediti posude za otpad, iste će se postaviti na javnoj površini. Prostorni razmještaj i kapacitet posuda za otpad će se utvrditi posebnim Programom koji će pripremiti nadležna Služba.

9.8. Benzinske stanice

Član 26.

Benziske stanice se mogu locirati u okviru slijedećih namjena: individualno stanovanje (S), Mješovito stanovanje (M, M1 i M2), privredna namjena (P, P11 P2 i P3)., te primarno uz glavne saobraćajne pravce, magistralnih, regionalnih i gradskih saobraćajnica I, II i III reda.

Član 27.

Ovim planom se omogućuje rekonstrukcija postojećih i gradnja novih benzinskih stanica sa manjim pratećim sadržajima u funkciji cestovnog saobraćaja (trgovina orpeme, pića i novina i sl. te manji caffe bar i manja praonica vozila) tako da se osigura:

- Zaštita okoliša uređenjem zelenila najmanje 20% građevne čestice, - Da objekat bude veličinom i smještajem prilagođen okolnom prostoru, s izgrađenih najviše

30% čestice, - Zadovoljenje svih potreba za parkiranjem na vlastitoj građevinskoj čestici.

Izvan užeg urbanog područja, benzinske stanice mogu imati i druge prateće sadržaje u funkciji cestovnog prometa kao što su praonice, auto servisi i slično. Lociranjem benzinskih stanica ne smiju se pogoršati uslovi stanovanja u okolnom prostoru ni narušiti slika grada u vrijednim povijesnim i prirodnim prostorima. Ukoliko se utvrdi da njihov tehnološki proces ima negativan uticaj na zrak, vodu i tlo, iznad propisanih parametara zagađivanja, investitor je dužan pribaviti procjenu uticaja na okoliš ili okolinsku dozvolu, u skladu sa posebnim Zakonom.

10. RAZMJEŠTAJ DJELATNOSTI U PROSTORU (KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA)

10.1. Namjene planiranih površina

Član 28.

Namjene planiranih zona (površina) su definisane (razgraničene, označene bojom i oznakom) na grafičkom prilogu Projekcije urbanog uređenja – SINTEZNI PRIKAZ KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA u mjerilu M1:5000 slijedećim redom:

1. Individualno stanovanje (žuta) S 2. Kolektivno stanovanje (narandžasta) K


101

2.1. Kolektivno stanovanje – stambeno/poslovno K1 2.2. Kolektivno stanovanje – poslovno/stambeno K2 3. Mješovito stanovanje (narandžasta) M 3.1. Mješovito stanovanje – stambeno/poslovno M1 3.2. Mješovito stanovanje – poslovno/stambeno M2 4. Javna i društvena namjena (crvena) D 4.1. Javna i društvena namjena – centralni sadržaji D1 4.2. Javna i društvena namjena – uprava D2 4.3. Javna i društvena namjena – socijalna D3 4.4. Javna i društvena namjena – zdravstvena D4 4.5. Javna i društvena namjena – predškolska D5 4.6. Javna i društvena namjena – školska D6 4.7. Javna i društvena namjena – visoko obrazovanje D7 4.8. Javna i društvena namjena – kultura D8 4.9. Javna i društvena namjena – vjerska i sakralna D9 4.10. Javna i društvena namjena – sport i rekreacija D10 4.11. Javna i društven namjena – spomenici kulture D11 5. Privredna namjena (ljubičasta) P 5.1. Privredna namjena – proizvodnja P1 5.2. Privredna namjena – poslovna P2 5.3. Privredna namjena – trgovina P3 5.4. Privredna namjena – ugostiteljstvo/turizam P4 6. Javne zelene površine (zelena) Z 6.1. Javne zelene površine – park Z1 6.2. Javne zelene površine – sport i rekreacija Z2 6.3. Javne zelene površine – zaštitno zelenilo Z3 6.4. Javne zelene površine – park šuma Z4 7. Površine planirane za budući razvoj (siva) R 8. Površine posebne namjene (siva) PN 9. Površine komunalne i energetke infrastrukture (siva) 9.1. Površine elektroenergetske infrastrukture E 9.2. Toplane T 9.3. Uređaj za prečišćavanje otpadnih voda PR 9.4. Objekti vodosnabdijevanja V 9.5. Gasno-mjerno regulaciona stanica G 9.6. Javne parking površine PP 10. Vodne površine (plava) 11. Poljoprivredno zemljište (zelena) PO

10.2. Individualno stanovanje – S

Član 29. Površine individualnog stanovanja su površine na kojima su postojeće i planirane građevine individualne stambene namjene. Na površinama namjene individualnog stanovanja mogu se graditi i uređivati prostori i za prateće sadržaje:

- Prodavaonice robe dnevne potrošnje do 500m²;


102

- Druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (uslužni servisi),ditni obrti, uredi, zanatske radnje i sl.

- Parkovi i dječja igrališta. U zonama individualne i niske gradnje prateći sadržaji mogu biti i u zasebnoj građevini na istoj građevinskoj parceli max. površine do 150m² BGP. Na površinama individualnog stanovanja ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i prometnim intenzitetom ometaju stanovanje.

10.3. Kolektivno stanovanje – K

Član 30. Površine kolektivnog stanovanja su površine na kojima se nalaze postojeće i planira izgradnja objekata kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima.

Član 31. Unutar zone Kolektivno stanovanje – stambeno/poslovno – K1 mogu se graditi i uređivati prostori i za prateće sadržaje:

- Prodavaonice robe dnevne potrošnje; - Druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (uslužni servisi); - Parkovi i dječja igrališta.

Na površinama kolektivnog stanovanja ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i prometnim intenzitetom ometaju stanovanje.

Član 32. Unutar zone Kolektivno stanovnje – poslovno/stambeno – K2 su površine na kojima su postojeće i planirane višespratne građevine pretežno poslovne namjene kao što su: trgovčki, poslovni, upravni, uredski i uslužni sadržaji i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu. Pretežnost namjene definiše se u odnosu na zonu, a ne na građevinsku parcelu. Na površinama kolektivnog stanovanja poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i prometnim intenzitetom ometaju stanovanje.

10.4. Mješovito stanovanje – M

Član 33. Površine mješovitog stanovanja su površine na kojima su izgrađene visoke i niske građevine, a na kojima se planira gradnja pretežno visokih građevina. U zonama mješovitog stanovanja kroz niže provedbene planske dokumente potrebno je težiti ka gradnji višespratnih građevina. U svojoj biti ove zone predstavljaju zone rekonstrukcije i transformacije u užem urbanom području na način da je planirano redefinisanje spratnosti i namjene objekta u ovim zonama, odnosno predviđena je trasformacija iz zone sa niskim individalnim stambenim objektima u zonu sa visokim (višespratnim) građevinama stambene i poslovne namjene u planskom periodu (20 godina). Ova planska urbanistička intervencija u postojećoj izgrađenoj strukturi koja ne podrazumjeva nužno i vremenski ograničeno uklanjanje postojećih objekta niske spratnosti i njihovu smjenu objektima visoke spratnosti.


103

Član 34. Površine Mješovito stanovanje – stambeno/poslovno M1 su površine na kojima su postojeće i planirane višespratne građevine pretežno stambene namjene. Pretežnost namjene definiše se u odnosu na zonu, a ne na građevinsku česticu. Pretežnost namjene definisana je davanjem poslovnih sadržaja u prizemljima postojećih i planiranih

višespratnih građevina. Poslovni sadržaJi koji su prihvatljivi za ovaj način stanovanja su: trgovački,

poslovni, upravni, uredski, uslužni sadržaji i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu. Na

površinama mješovite – pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti,

proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način

ometaju stanovanje.

Član 35.

Površine Mješovito stanovanje – stambeno/poslovno M2 su površine na kojima su postojeće i planirane višespratne građevine pretežno poslovne namjene. Pretežnost namjene definiše se u odnosu na zonu, a ne na građevinsku česticu. Pretežnost namjene definiše se davanjem većeg omjera izgrađene građevinske površine u poslovnu namjenu. Sadržaji prihvatljivi za ovu zonu stanovanja su: trgovački, poslovni, upravni, uredski i uslužni sadržaji i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu. Na površinama mješovitog stanovanja M2 poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i prometnim intenzitetom ometaju stanovanje.

10.5. Javna i društvena namjena – D

Član 36. Na površinama javne i društvene najene D mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje. Građevine za javnu i društvenu namjenu su:

- Upravne D2 - Socijalne (penzionerski, učenički, studentski domovi) D3 - Zdravstvene D4 - Predškolske D5 - Školske D6 - Za visoko obrazovanje, tehnološki parkovi D7 - Za kulturu D8 - Za vjerske i sakralne (te drugi komplementarni sadržaji) D9 - Sporta i rekreacije D10 - Spomenici kulture D11

Na površinama javne i društvene namjene – centralni sadržaji D1 su površine na kojima se mogu graditi slijedeće građevine za javnu i društvenu namjenu: upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, za visoko obrazovanje, tehnološki parkovi i građevine za kulturu i poslovne građevine. Na površinama javne i društvene namjene D moguće je graditi građevine za druge javne i društvene namjene: RTV, političke organizacije, rezidencijalne građevine, kongresni centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoliš i održivi razvoj, i sl.). U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.


104

Iznimno, unutar površina javne i društvene namjene, mogu se graditi hoteli i na zasebnim građevinskim česticama kao prateći sadržaji upravnoj, zdravstvenoj i vjerskoj namjeni. Na površinama i građevinskim česticama za javnu i društvenu namjenu moguće je uređenje parkova i dječijih igrališta, a ne mogu se graditi nove stambene građevine.

10.6. Privredna namjena – P

Član 37. Površine privredne namjene određene su za:

- Proizvodnu namjenu P1 - Poslovnu namjenu P2 - Trgovačku P3 - Ugostiteljsko – turističku namjenu P4 - Površine na kojima su moguće sve privredne namjene P

Na površinma proizvodnje, poslovne i ugostiteljsko – turističke namjene, te na površinama za trgovačku namjenu, smještaju se privredni sadržaji koji ne smetaju gradskom okolišu. Privredna namjena proizvodna – P1 su industrijski, obrtnički, zanatski, gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovačke građvine. Privredna namjena poslovna – P2 su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, gradske robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, komunalno – servisni i prateći skladišni prostori, poslovni hoteli. Na površinma proizvodne namjene (P1) i poslovne namjene (P2) mogu se graditi i:

- Prodavaonice, izložbeno – prodajni saloni i slični prostori i građevine; - Ugostiteljske građevine i građevine za zabavu; - Prometne građevine, javne garaže, sportske građevine i površine i rasadnici; - Uredski prostori, istraživački centri i građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji

upotpunjuju osnovnu namjenu; - Benzinske stanice.

Iznimno, na prostorima određenim za poslovne namjene moguće je graditi najviše jedan stan na jednoj građevinskoj parceli, isključivo u sklopu poslovne građevine. Privredna namjena – Trgovina – P3 su veliki trgovački centri i veliki trgovački pogoni koji bitno utječu na urbanistički razvoj svojom vrstom, položajem i opsegom. Na površinama privredne namjene – trgovine – P3 mogu se graditi i sve građevine poslovne namjene – P2. Privredna namjena – ugostiteljstvo/turizam – P4 su hoteli, izletišta, moteli, ugostiteljske i sportske građevine, kongresni centri i drugi objekti koji služe ovoj namjeni.

10.7. Javne zelene površine

Član 38. Park – Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima prvenstveno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuje prirodne karakteristike prostora, kontktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske parkove, parkove četvrti ili susjedstva, trgove, edukativne parkove, povijesne parkove i sl.


105

Tipološki oblik parka određuje način i nivo opremljenosti sadržajima, grđevinama i drugom opremom, što se određuje urbnim pravilima ove odluke. Gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini.

Član 39. Sport i rekreacija – Z2 – U urbanom području grada Bihaća osiguravaju se prostorni uvjeti kao dio javnog standarda za razvoj sportsko – rekreacijskih sadržaja na način da se zadržavaju postojeća igrališta ili drugi sportski sadržaji (koji se održavaju i uređuju), da se postojeći sportski sadržaji dopunjuju pratećim sadržajima što upotpunjuju osnovnu djelatnost tamo gdje to omogućuje veličina zone, karakter prostora i vrsta sporta i/ili rekreacije ili se osiguravaju nove površine.

Član 40. Zaštitne zelenile površine – Z3 oblikovane su radi potrebe zaštite okoliša (nestabilne padine, erozija, voda, potočne doline, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone). U zonama zaštitnih zelenih površina mogu se zadržati, rekonstruirati i obnavljati stambene i gospodarske, te druge građevine kad su zaštićene kao pomenici kulture ili su ovom odlukom utvrđene kao osobito vrijedne. Zahvati na takvim građevinama mogući su isključivo u skladu s propozicijama nadležnog tijela zaštite.

Član 41. Gradski park-šume – Z4 su šume posebne namjene funkcionalno oblikovne karakteristike koje su određene njihovim prirodnim obilježjima. Gradske park – šume mogu se oblikovati kao parkovne površine, a gospodarenjem se zadržava njihova izvorna struktura šume, uz mogućnost opremanja amo onim sadržajima koji će od opće korisnih funkcija šume imati naglašeniju rekreativnu funkciju. Površinu park – šume koja će se uređivati i nivo opremanja određuju tijela nadležna za upravljanje šumama i za zaštitu posebno vrijednih i zaštićenih dijelova prirode na gradskom području.

10.8. Površine planirne za budući razvoj – R

Član 42. Površine planirane za budući razvoj – R su površine rezervisane za gradnju u postplanskom periodu ili u planskom periodu, odnosno na iste će se primjenjivati odredbe člana 9 u poglavlju 7, ove Odluke (član vezan za rezervisane površine).

10.9. Površine posebne namjene – PN

Član 43. Površine posebne namjene – PN su predviđene za potrebe Oružanih snaga BiH.

10.10. Površine komunalne i energetske infrastrukture

Član 44. Površine komunalne i energetske infrastrukture predviđene su za gradnju komunalnih i energetskih građevina i uređaja kao što su:

- Elektroenergetska infrastrukture – E - Toplane – T - Uređaji za prečišćavanje otpadnih voda – PR - Objekti vodosnabdijevanja – V - Objekti gasne infrastrukture – Gasno – mjerno regulaciona stanica – G


106

- Javne parking površine – PP - I druge građevine i uređaji infrastrukture

10.11. Vodne površine

Član 45.

Vode i vodne površine unutar urbanog područja održavat će se i uređivati kao dio cjelovitog uređivanja prostora tako da se osigura primjeren vodni režim, propisana kvalitet i zaštita voda, te zaštita od njihova štetnog djelovanja. Manje vodne površine mogu se formirati u okviru uređenja parkova. Vodne površine u obuhvatu Plana su:

- Rijeka Una - Rijeka Klokot - Potok Drobnica - Obodni kanal (jarak) - Midžića jezero - Odvodni kanali - Ostale vodne površine

Član 46.

Vodne površine rijeke Une i Klokota utvrđuju se kao Prirodna područja u obuhvatu Plana za koja se utvrđuju posebne mjere očuvanja i zaštite poglavljem 12. ove Odluke.

Član 47. Zone zaštite ovih Prirodnih područja su grafički definisane, a u suštini predstavljaju definisanu granicu

vodnog dobra rijeka Une i Klokot i to priobalni pojas širine 15 metara od granice obale-izrazite

morfološke promjene , Zakon o vodama FBiH ( „Sl.novine Federacije BiH“ broj 70/06).

Član 48.

Za građevinske parcele kod kojih se kolski prilaz ostvaruje prelazom preko odvodnog kanala, potrebno je osigurati primjeren vodni režim i zaštitu od njihovog štetnog djelovanja, a kroz utvrđivanje posebnih urbanističko – tehničkih uslova. Investitor je dužan ispoštovati posebne uslove za prelaz preko odvodnih kanala, i to:

- Da investitoru uz priobalni pojas širine 5 m vodnog dobra nije dozvoljena gradnja stambenih niti drugih pripadajućih objekata.

- Investitor je dužan prema odredbama Zakona o vodama („Sl.novine Federacije BiH“ br. 07/06) održavati kanal u funkcionalnom stanju.

- Investitoru nije dozvoljeno uvođenje otpadnih voda iz domaćinstva u kanal. - Da je investitoru zabranjeno odlagati u kanal zemlju,kamen i druge materijale i predmete,

odnosno obavljati radnje kojima se može utjecati na promjenu protoka, vodostaja i količinu vode,

- Da je investitoru zabranjeno uz kanal, na udaljenosti manjoj od 2 metra od ruba kanala, obrađivati zemlju, kopati zemlju, šljunak ili pjesak i obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti melioracijski kanal ili poremetiti njegovo funkcionisanje.


107

Član 49. Kod izgradnje propusta preko kanala, gabariti svijetlog otvora se utvrđuju prema karakteristikama kanala: POTREBNI GABARITI SVIJETLOG OTVORA PROPUSTA NA KANALIMA U GRADU BIHAĆ

Odvodni kanal vodotok

(naziv) Hidraulična

dionica Stacionala

(od-do) (km) Karakteristike kanala Potrebni gabariti

svijetlog otvora (b x h) (širina x visina)

Ql/20 (m2/s)

b (m)

Ho (m)

OK 4 VELIKA JARUGA

0-1 0+000-0+452,32 21,20 5,00 2,65 5,0x3,5

1-2 0+452,32-1+591,53 14,00 4,00 2,35 4,0x3,0

OK 4-1 0+000-0+823,63 10,00 4,00 1,95 4,0x2,5

2-3 1+591,53-2+835,58 3,00 2,00 1,35 2,0x2,0

OK 5 MALI JUG – ĆEHĆI

OK 5 0+000-2+802,78 7,60 3,00 1,85 3,0x2,5

OK 6 VELHOVO – ZULIĆI

OK 6 0+000-1+986,10 5,90 3,00 1,65 3,0x2,5

OK 7 HIPODROM – MRKONJIĆ

LUG – POKOJI

0-1 0+000-1+128,38 13,50 4,00 2,25 4,0x3,0

OK 7-1 0+000-950,44 1,80 1,50 1,14 1,5x1,5

1-2 1+128,38-2+778,96 8,70 4,00 1,85 4,0x2,5

OK 8 UL.JABLANSKA – POKOJ

0-1 0+000-0+355,00 46,30 8,00 3,16 8,0x4,0

1-2 0+355,00-1+804,36 22,50 5,00 2,7 5,0x3,5

OK 9 MUJADŽIĆI

OK 9 0+000-1+889,07 10,00 3,00 2,12 3,0x3,0

OK 13 GOLUBIĆ

OK 13 0+000-1+445,85 3,50 2,00 1,45 2,0x2,0

DOBRENICA POTOK Ušće u Unu 33,00

Odvodni kanal vodotok

(naziv) Hidraulična

dionica Stacionala

(od-do) (km) Karakteristike kanala Potrebni gabariti

svijetlog otvora (b x h) (širina x visina)

Ql/20 (m2/s)

b (m)

H (m)

OK 4 VELIKA JARUGA

0-1 0+000-0+452,32 21,20 5,00 2,65 5,0x3,5

1-2 0+452,32-1+591,53 14,00 4,00 2,35 4,0x3,0

OK 4-1 0+000-0+823,63 10,00 4,00 1,95 4,0x2,5

2-3 1+591,53-2+835,58 3,00 2,00 1,35 2,0x2,0

OK 5 MALI JUG – ĆEHIĆI

OK 5 0+000-2+802,78 7,50 3,00 1,85 3,0x2,5

OK 6 VELHOVO – ZULIĆI

OK 6 0+000-1+986,10 5,90 3,00 1,65 3,0x2,5

OK 7 HIPODROM – MRKONJIĆ

LUG – POKOJI

0-1 0+000-1+128,38 13,50 4,00 2,25 4,0x3,0

OK 7-1 0+000-950,44 1,80 1,50 1,14 1,5x1,5

1-2 1+128,38-2+778,96 8,70 4,00 1,85 4,0x2,5

OK 8 UL.JABLANSKA – POKOJ

0-1 0+000-0+355,00 46,30 8,00 3,16 8,0x4,0

1-2 0+355,00-1+804,36 22,50 5,00 2,7 5,0x3,5

OK 9 MUJADŽIĆI

OK 9 0+000-1+889,07 10,00 3,00 2,12 3,0x3,0

OK 13 GOLUBIĆ

OK 13 0+000-1+445,85 3,50 2,00 1,45 2,0x2,0

DOBRENICA POTOK Ušće u Unu 33,00

(Iz mišljenja broj 08/3-25-10243-UP-1/09 od 06. 11. 2009. godine Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstvaUSK-dato za sve kanale).

10.12. Poljoprivredno zemljište

Član 50. Ovim planom se utvrđuju planirne poljoprivredne površine u svemu prema grafičkom prilogu, te se na istim primjenjuje režim zabrane građenja za druge namjene. Ostalo poljoprivredno zemljište (koje se vodi u katastarskom operatu) se koristi u skladu sa namjenom koja je utvrđena ovim Planom.


108

11. USLOVI I NAČIN UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, MINIMUM UREĐENJA

GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Član 51. Uređenje građevinskog zemljišta u obuhvatu Plana vrši se prema Programu uređenja građevinskog zemljišta kojeg donosi Gradsko vijeće grada Bihać. Program iz prethodnog stava radi se na osnovu ovog Plana, regulacionih planova i odredbi zakona koji utvrđuje sadržaj programa.

Član 52. Izgradnja objkata će se odobriti u skladu sa Odlukom o građevinskom zemljištu („Službeni glasnik općine Bihać“ br. 6/09, 1/10).

12. USLOVI KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA I MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE PRIRODNIH PODRUČJA I NEPOKRETNOG KULTURNO-HISTORIJSKOG NASLIJEĐA

12.1. Uslovi korištenja zemljišta i mjere očuvanja i zaštite prirodnih područja

Član 53.

Prirodna područja o obuhvatu Plana za koja se utvrđuju mjere očuvanja i zaštite su: - Obale rijeke Une - Obala rijeke Klokot - Park – šume (Debeljača, Pokojska glavica i dr. – prema graf. Prilogu) - Parkovi (gradski park, Žegarska aleja i dr. – prema graf.prilogu)

Član 54. Posebnim projektom uređenja obala rijeke Une će se utvrditi način uspostavljanja prostora uz obalu rijeke Une, a kojim će se dati prijedlog izgradnje šetnice, biciklističkih staza, odmorišta i dr.

Član 55. Vlasnici parcela koje se nalaze uz rijeku Unu su dužni zadržati postojeće obaloutvrde, u postojećem stanju u cijeloj dužini građevinske parcele prema rijeci Uni. Prije otpočinjanja izgradnje objekata za koje se utvrde urbanističko-tehnički uslovi u skladu sa ovom Odlukom, investitor je dužan izvršiti pripremne radove kako se ne bi ugrozila statička stabilnost postojeće obaloutvrde. Investitor se obavezuje da definiše navedene radove u okviru investiciono tehničke dokumentacije, te ukoliko u toku izgradnje objekata dođe do oštećenja, investitor je u obavezi istu sanirati. Prije izdavanja odobrenja za upotrebu, investitor se obavezuje izvršiti uređenje šetnice sa postojećom obaloutvrdom u cijeloj dužini građevinske parcele prema rijeci Uni, o čemu će se naknadno obaloutvrdom u cijeloj dužini građevinske parcele prema rijeci Uni, o čemu će se naknadno sa JU „Zavod za prostorno uređenje“ definisati uslovi i način uređenja, odnosno što će biti predmet posebnog postupka i projektnog rješenja.

Član 56. Park-šume se ne mogu namijeniti za druge namjene, nego se one trebaju očuvati u cijelosti radi očuvanja temeljnih prirodnih, historijskih i estetskih vrijednosti. U svrhu odmora i rekreacije opušteni su samo oni zahvati čija je svrha održavanje ili uređenje.


109

Nije dopuštena izgradnja unutar obuhvata park-šuma, te treba spriječiti svako daljnje širenje izgradnje, osobito na rubnim dijelovima šume u blizini naselj. Posebnim projektom uređenja park-šuma će se utvrditi način uspostavljanja prostora za odmor i rekreaciju, a kojim će se dati prijedlog izgradnje šetnice, biciklističkih staza, odmorišta i dr. Cilj i smjernice gospodarenja određuju se u skladu s namjenom, koja ponajprije služi za odmor i rekreaciju. Potrebno je čuvati prirodni integritet šume, te poduzimati mjere njege za održavanje zdravstvenog stanja šumskih sastojina (čišćenje i pravilan uzgoj podmlatka). Degradirane dijelove šuma treba obnoviti zadovoljavajući estetske uvjete, a na pojedinim mjestima gdje je slaba zastupljenost podmlatk i prizemnog rastinja, potrebni u uzgojni zahvati na podmlađivanje šume.

Član 57. Parkove, vrtove, drvorede, groblja treba očuvati u cijelosti, a dopušteni su samo oni zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove estetske, kulturno – historijske vrijednosti, a isti se ne mogu se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe. Vrijedne skupine, kao i pojedinačne vrste drveća veće starosti potrebno je sanirati najsavremenijom metodom. Zamjenska sadnja treba se izvoditi s istovjetnim vrstama, ne narušavajući prvobitnu kompoziciju prostora. Nužno je ukloniti sve sadržaje koji su interpolirani unutar parkovne površine, a narušavaju povijesnu kompoziciju prostora.

12.2. Uslovi korištenja zemljišta i mjere očuvanja i zaštite nepokretnog kulturno-historijskog naslijeđa

Član 58.

Nepokretno kulturno-historijsko naslijeđe (nepokretni kulturni spomenici) su ona mjesta koja su dio kulturnog okoliša koja imaju estetski, historijski ili društveni značaj ili drugu posebnu vrijednost za buduće generacije kao i za sadašnju zajednicu, a prema Zakonu o zaštiti kulturnog naslijeđa („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 03/04).

Član 59. Zaštićeno nepokretno kulturno-historijsko naslijeđe u obuhvatu plana je:

- Objekti, grupe objekata i područja koja su pod zaštitom na osnovu Odluke o proglašenju Nacionalnim spomenikom ili se nalaze na privremenoj listi Komisije za zaštitu Nacionalnih spomenika

- Objekti, grupe objekata i područja koja su pod zaštitom na osnovu posebnim Odluka - Objekti, grupe objekata i područja koja nisu registrirani kao spomenici kulturno-historijskog

naslijeđa, ali zbog svoje stilske i vremenske pripadnosti predstavlja važnu kulturno-historijsku vrijednost (Ribićka kuća, spomenik iz AU u Žegaru i dr...)

Član 60.

Za objekte, grupe objekata i područja koja su pod zaštitom na osnovu Odluke o proglašenju Nacionalnim spomenikom ili se nalaze na privremenoj listi Komisije za zaštitu Nacionalnih spomenika primjenjuju se mjere zaštite utvrđene pojedinačnim Odlukama, odnosno Zakonom o provedbi odluka Komisije. Nadležna Služba je dužna kontinuirano pratiti donošenje pojedinačnih Odluka za objekte na području ovog Plana.


110

Član 61.

Za objekte, grupe objekata i područja koja su pod zaštitom na osnovu posebnih Odluka, u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti će se zatražiti stručno mišljenje nadležnog federalnog ili kantonalnog organa za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa koji je donio Odluku o zaštitu.

Član 62. Za objekte, grupe objekata i područja koja nisu registrirana kao spomenici kulturno-historijskog naslijeđa, ali zbogh svoje stilske i vremenske pripadnosti predstavljaju važnu kulturno-historijsku vrijednost u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti će se utvrditi posebni uslovi:

- Kod radova redovnog održavanja objekata (manji popravci krovišta i krovnog pokrivačka, manji popravci, malterisanje, bojenje fasade, te rekonstrukcija elemenata štukature) nadležni kantonalni organ za zaštitu kulturno- historijskog naslijeđa je dužan dati sugestije i prijedloge koji će se cijeniti kod utvrđivanja urbanističko-tehničkih uslova;

- Ukoliko, u toku izgradnje građevina, investitor otkrije objekte (zidane strukture, fragmenti keramike ili predmeti utilitarne prirode, kao i osteološki nalazi – kosti, keramika, oruđe, građevine i sl.) za koje se može utvrditi da imaju svojstvo dobra kulturno-historijskog naslijeđa neophodno je radove obustaviti i o tome obavijestiti JU „Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa“ u cilju opservacije i eventualnih intervencija zaštitnog karaktera.

Član 63.

Za značajnije građevine na području historijske jezgre primjenjivaće se odredbe poglavlja: Urbanističko – arhitektonski natječaj.

Član 64. Posebne mjere očuvanja i zaštite kulturno-historijskog naslijeđa predstavlja i zaštita slike grada, a što podrazumijeva očuvanje svih kvalitetnih i karakterističnih elemenata i dijelova grada objedinjenih u prostoru. Kvalitet i karakteristični elementi i dijelovi grada koji predstavljaju simbole grada su: džamija Fethija, crkva sv.Ante Padovanskog, Kapetanova kula, turbe, gradski most, neboder u centralnoj zoni, te tok i slapovi rijeke Une.

13. PROSTORNI RAZMJEŠTAJ I USLOVI ZA IZGRADNJU OBJEKATA ZA ZAŠTITU STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I LJUDSKIM DJELOVANJEM IZAZVANIH NEPOGODA I KATASTROFA I RATNIH DJELOVANJA

Član 65.

Unutar obuhvata ovog plana primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara (Sl.novine FBiH br. 39/03 i 22/06), pripisima donesenim na osnovu ovog zakona i na osnovu gradskih programa i planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.

Član 66. Radi zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovnjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja utvrđuje se obaveza izgradnje skloništa i drugih zaštitnih objekata u javnim objektima odnosno u njihovoj neposrednoj blizini, kao i u drugim objektima. Prostorni razmještaj skloništa i drugih zaštitnih objekata će se utvrditi posebnim Programom koji će pripremiti nadležna Služba.


111

14. URBANISTIČKO-TEHNIČKI I DRUGI USLOVI OD ZNAČAJA ZA IZDAVANJE URBANISTIČKE

SAGLASNOSTI I ODOBRENJA ZA GRAĐENJE PO ZONAMA

14.1. Opći urbanističko-tehnički i drugi uslovi koji se odnose na sve utvrđene zone Regulacija prostora i naselja zasniva se na sistemu elemenata regulacije i to:

1. Urbanističkim pokazateljima namjena, (indeks ili stepen izgrađenosti, indeks ili stepen iskorištenosti)

2. Mrežama urbanističkih linija/regulaciona linija, građevinska linija, osovinska linija saobraćajnica, linija granične zone

3. Pravilima izgradnje (postavljanje objekata, udaljenost objekata, visina objekta, postavljanje ograde, parkiranje/garažiranje)

Indeks/stepen izgrađenosti je odnos između bruto razvijene izgrađene površine svih nadzemnih etaža korisnog prostora i površine parcele, a najveći dozvoljeni po zonama izgradnje je:

- Opšte stambene zone individaulnog stanovanja 1 - Zone mješovitog stanovanja1, unutar užeg urbanog područja 2, - Zone kolektivnog stanovanja1, unutar užeg urbanog područja 2, - Zone javne i društvene namjene 1, izuzetno unutar užeg urbanog područja 2, - Zone javne i društvene namjene - centralni sadržaji D1 3, - Zone privredne namjene 1, izuzetno unutar užeg urbanog područja 1,5,

Indeks/stepen iskorištenosti zemljišta je odnos između bruto površine pod objektom i površini građevinske parcele

- Opšte stambene zone individaulnog stanovanja 0,5 - Zone mješovitog stanovanja 0,5, unutar užeg urbanog područja 0,7 - Zone kolektivnog stanovanja0,5, unutar užeg urbanog područja 0,7 - Zone javne i društvene namjene 0,6, - Zone javne i društvene namjene - centralni sadržaji D1 0,9 - Zone privredne namjene 0,5,

Za građenje objekata od opšteg interesa može se odstupiti od urbanističkih pokazatelja određenih prethodnim članom

Regulaciona linija se utvrđuje u odnosu na liniju osovine javnog puta ili na graničnu liniju i obilježava se za sve postojeće i planirane saobraćajnice. Širina između regulacionih linija se utvrđuje u zavisnosti od funkcije i rang saobraćajnice, odnosno infrastrukture kao horizontalne nadzemne i podzemne regulacije, a najmanja dozvoljena širina pojasa regulacije po vrstama ulica je 8 m, pojas regulacije je definisan grafičkim prilogom Sintezni prikaz namjene korištenja prostora

Gradska i naseljska (primarna i sekundarna) mreža infrastrukture (vodovod, kanalizacija, TT mreža, gosovodi) postavljaju se na pojasu regulacije

Za nova ili izgrađena naselja utvrđuju se pojasi regulacije za postavljanje infrastrukturne mreže i javnog zelenila

Ukoliko se pravila daju za posebno značajna područja ili zone rekonstrukcije gdje je veliki stepen iskorištenosti

Građevinska parcela mora imati trajni kolski pristup Ukoliko se kolski pristup građevinskoj parceli ostvaruje preko postojeće saobraćajnice, a za koju nije izvršena parcelacija i riješeni imovinsko-pravni odnosi, urbanističko – tehnički uslovi za izgradnju građevina treba da sadrže posebne uslove:


112

- Potrebno je izvršiti parcelaciju postojeće saobraćajnice, te prije izdavanja odobrenja za građenje riješiti imovinsko pravne odnose na predmetnom zemljištu. Ukoliko se kolski pristup građevinskoj parceli ostvaruje preko maksimano jedne susjedne građevinske parcele, investitor je dužan ostvariti trajno pravo pristupa do predmetne građevinske parcele, odnosno pribaviti pisanu saglasnost vlasnika susjedne parcele.

Objekti mogu biti postavljeni na građevinskoj parceli: 1. U neprekinutom nizu – objekat na parceli dodiruje obe bočne linije građevinske parcele; 2. U prekinutom nizu – objekat dodiruje samo jednu bočnu liniju građevinske parcele; 3. Kao slobodnostojeći – objekat ne dodiruje ni jednu liniju građevinske parcele; 4. Kao poluatrijumski – objekat dodiruje tri linije građevinske parcele.

Međusobna udaljenost slobodnostojećih višespratnica i objekata koji se grade u prekinutom nizu, iznosi najmanje polovinu visine višeg objekta. Udaljenost se može smanjiti na četvrtinu ako objekti na naspramnim bočnim fasadama ne sadrže naspramne otvore na prostorijama za stanovanje (kao i ateljeima i poslovnim prostorijama). Ova udaljenost ne može biti manja od 4,00 m ako jedan od zidova objekta sadrži otvore za dnevno osvjetljenje. Pored uslova iz stava 1 ovog člana višespratni slobodnostojeći objekat ne može zaklanjati direktno osunčanje drugom objektu više od polovine trajanja direktnog osunčanja.

14.2. Individualno stanovanje (žuta)

Član 67.

Izgradnja objekata u zoni individualnog stanovanja, te dogradnja postojećih individualnih objekata koji se ovim Planom zadržavaju može se dozvoliti, ukoliko zadovoljavaju slijedeće uslove:

- Udaljenost građevinske linije od saobraćajnice iznosi minimalno 3,0 metara; - Udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele iznosi minimalno 3,0 metara ako na

njoj ne postoji izgrađeni objekat; - Udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele iznosi minimalno 3,0 metara ako na

njoj postoji izgrađen objekat koji je u pravcu fronta planiranog objekta i iam postojeće otvore stambenih prostorija (soba) na fasadi prema planiranom objektu;

- Ako se može ispoštovati uslov udaljenosti od 2h (dvije visine objekta) između objekata, udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele se utvrđuje od 1,5 do 3,0 metara;

- Udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele iznosi minimalno 1,0 metara ako na njoj postoji izgrađen objekat koji je u pravcu vronta planiranog objekta i nema otvora na fasadi prema planiranom objektu;

- Udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele može biti manja od 1,5 m, ali u tom slučaju investitor je dužan u postupku izdavanja urbnističke saglasnosti priložiti pisanu saglasnost susjeda;

- Ukoliko za predmetno područje nije izgrađen kanalizacioni kolektor, investitor je dužan izgraditi vodonepropusnu septičku jamu za sanitarno – fekalne vode odgovarajućeg kapaciteta uz obavezu redovnog čišćenja i pražnjenja do izgradnje kanalizacionog kolektora;

- Investitor je dužan prije izdavanja odobrenja za građenje dostaviti podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima odnosno dokaz da na izgrađeni objekat nema uticaja štetno djelovanje okoliša (klizište);

- Vrsta krovišta će obezbijediti susjednu parcelu od padavina, a najistureniji dio objekta – streha mora biti projektovana tko da ne prelazi granicu susjedne parcele

- Investitor je dužan obezbijediti odvodnju oborinskih padavina, odnosno postaviti snjegobrane, oluke i odvesti u oborinsku kanalizaciju, tako da ne ugrožavaju zajedničku granicu između parcela.

- Maksimalna spratnost objekta se ograničava na Pod+P+2+Pk.


113

- Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevinskoj parceli, rješava se na način da se iste skupljaju unutar vlastite građevinske parcele;

- Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevinsku parcelu, ako je objekat od međe udaljen manje od 3,00 m, moraju imati izvedene snjegobrane.

- Svi istaci na građevini – strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično, projektuju se i izvode na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevinskih parcela ili uličnih koridora, odnosno da nisu više od 1,20 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi objekti.

Član 68.

Izgradnja građevina iz prethodnog stava može se odobriti samo na zemljištu podijeljenom na građevinske parcele, tako da se za svaki objekat formira zasebna građevinska parcela. U okviru građevinske parcele mogu se izgraditi objekti koji su u funkciji osnovnog objekta, a u skladu sa odredbama ove odluke (pomoćni objekti i sl.) Veličina građevinske parcele utvrđuje se u urbanističkoj saglasnosti u skladu sa odredbama ove Odluke, regulacionim planovima i planovima parcelacije.

Član 69. Građevinske parcele mogu imati sljedeće minimalne i maksimalne veličine:

- U užem urbanom području 250-500 m2 (izuzetno do 700 m2) - U širem urbanom području 300-650 m2 (izuzetno 700 m2)

Član 70.

Građevinska parcela postojećeg objekta koja ima površinu veću od maksimalne dozvoljene iz prethodnog stava, mora da bude podijeljena u više parcela. Ukoliko postoji opasnost da dijeljenjem parcele dođe do formiranja premalih parcela, izuzetno se može odobriti da građevinska prcela postojećeg objekta ostane veća od maksimalne dozvoljene. Postojeće već izgrađene građevinske parcele mogu se u izuzetnim slučajevima cijepati na parcele ispod dozvoljene minimalne površine, odnosno dozvoljena je mogućnot nove parcelacije koja nastaje diobom unutar već izgrađenih objekata (dvojnica) na utvrđenoj jednoj građevinskoj parceli, a rezultat je novonastalih vlasničkih odnosa unutar porodica. (utvrditi minimum površine građevinske parcele, max.procenat izgrađenosti i max.koeficijent izgrađenosti, da bi se izgrađene građevinske parcele mogle cijepati po prijedlogu ovog člana).

14.3. Kolektivno stanovanje (narandžasta)

Član 71.

Izgradnja objekata kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima, kao i dogradnja,

nadogradnja i druge intervencije na predmetnim objektima će se odobriti prema slijedećim

urbanističko-tehničkim uslovima:

- Indeks/stepen izgrađenosti parcele ne bi trebao prelaziti vrijednost 1, a unutar užeg urbanog

područja 2, ako je unutar građevinske parcele moguće ostvariti potreban broj parking mjesta

u skladu sa potrebama i normativima.


114

- Indeks/stepen iskorištenosti parcele ne bi trebao prelaziti vrijednost 0,5, a unutar užeg

urbanog područja 0,7, ako je unutar građevinske parcele moguće ostvariti potreban broj

parking mjesta u skladu sa potrebama i normativima,

- Spratnost objekata se ograničava na maksimalno Pod+P+4,

- Izuzetno unutar užeg urbanog područja dozvoljava se spratnost Pod+P+6+Pt, uz obavezan

stepen iskorištenosti parcele max 0,5 i zadovoljavanje ostalih uvjeta parkinga i zelenih

površina

- U zoni centralnih sadržaja D1 spratnost može biti i veća,

- Izgradnja objekata kolektivnog stanovanja, koji sadrže dvije i više lamela, podzemnu garažu i

dr., odnosno zasebnih funkcionalnih i konstruktivnih cjelina se može odobriti kao izgradnja

složene građevine.

- Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevinskoj parceli, rješava se

na način da se iste skupljaju unutar vlastite građevinske parcele;

- U cilju omogućavanja nesmetanog kretanja lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,

projektanti se obavezuju na primjenjivanje normativa i propisa koji regulišu ovu oblast.

Otklanjanje arhitektonskih barijera vrši se putem odgovarajućeg tehničkog rješenja (kosina ili

lift)

- Uređenje zelenih povšina unutar parcela se vrši prema konkretnim projektima na bazi

hortikulturnog rješenja, a na istima se može postavljati: urbani mobilijar, rasvjeta tijela,

reklamni panoi i ljetne bašte;

- Površine za parkiranje vozila definišu se u skladu sa potrebama i normativima za određene

namjene, unutar svake građevinske parcele pojedinačno;

14.4. Mješovito stanovanje (narandžasta)

Član 72.

Izgradnja objekata u zonama mješovitog stanovanja, kao i dogradnja, nadogradnja i druge

intervencije na predmetnim objektima će se odobriti prema slijedećim urbanističko-tehničkim

uslovima:

- Indeks/stepen izgrađenosti parcele ne bi trebao prelaziti vrijednost 1, a unutar užeg urbanog

područja 2, ako je unutar građevinske parcele moguće ostvariti potreban broj parking mjesta

u skladu sa potrebama i normativima.




- Spratnost objekata se ograničava na maksimalno Pod+P+3+pt,

- Izgradnja objekata u zonama mješovitog stanovanja, koji sadrže dvije i više lamela, podzemnu

garažu i dr., odnosno zasebnih funkcionalnih i konstruktivnih cjelina se može odobriti kao

izgradnja složene građevine.


115






lift)


hortikulturnog rješenja, a na istima se može postavljati: urbani mobilijar, rasvjeta tijela,

reklamni panoi i ljetne bašte;


namjene, unutar svake građevinske parcele pojedinačno;

14.5. Javna i društvena namjena (crvena) centralni sadržaji uprava, socijalna, kultura, sport i rekreacija

Član 73.

Izgradnja objekata javne i društvene namjene sa podgrupama, kao i dogradnja, nadogradnja i druge intervencije na predmetnim objektima će se odobriti prema slijedećim urbanističko – tehničkim uslovima:

- Građevinska linija u odnosu na saobraćajnicu mora biti udaljena min. 5 metara, a od ivice građevinske parcele iznosi min. 3,0 metar,

- Spratnost i visina objekata nije precizirana, jer ista zavisi od djelatnosti i, ali ista ne može biti veća od P+4, izuzetno u zonama centralnih sadržaja i veća

- Maximalni stepen izgrađenosti parcele iznosi 1, izuzetno unutar užeg urbanog područja 1,5, u zonama centralnih sadržaja D1 3

- Maximalni stepen iskorištenosti parcele iznosi 0,5, izuzetno unutar užeg urbanog područja 0,7, u zonama centralnih sadržaja D1 0,9

- Kota poda prizemlja na mjestu ulaza iznosi min. 15 cm od kote planiranog terena; - Ako se gradi ograda, izuzetno visina joj može biti do 2,0 ako je izvan zone centralnih sadržaja

D1 - Arhitektonsko oblikovanje objekata, izbor materijala, boju i pokrov se prilagođava ambijentu

i tradiciji podneblja uz savremeni arhitektonski izlaz; - Priključci na javni put i mrežu instalacija u svakom konkretnom slučaju se projektuju i

usklađuju sa elementima datim u Planu; - U cilju omogućavanja nesmetanog kretanja lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,

projektanti se obavezuju na primjenjivanje normativa i propisa koji regulišu ovu oblast. Otklanjanje arhitektonskih barijera vrši se prema odgovarajućeg tehničkog rješenja (kosina ili lift)

- Uređenje zelenih površina unutar parcela se vrši prema konkretnim projektima na bazi hortikulturnog rješenja. Javne zelene površine u saobraćajnom pojasu se ne mogu koristiti za druge namjene niti se mogu postavljati i grditi objekti izuzev urbanog mobilijara kao što su kante za otpatke, rasvjeta tijela i reklamni panoi;

- Najmanje 40% površine treba biti uređeno kao zelenilo na prirodnom tlu, izuzetno unutar užeg urbanog područja 25%, au zoni centralnih sdržaja i manje


116

- Površine za parkiranje vozila, manipultivni prostor, definišu se u skladu sa potrebama i normativima za određene namjene, unutar svake građevinske parcele pojedinačno. Iznimno, ako to nije moguće, do 50% potrebnih parkirališnih mjesta se može predvidjeti na zasebnom parkiralištu ili na javnoj površini.


- Krovne plohe orijentirne na ulicu ili susjednu građevinsku parcelu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, moraju imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini – strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično, projektuju se i izvode na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevinskih parcela ili uličnih koridora, odnosno da nisu više od 1,20 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

14.6. Javna i društvena namjena – zdravstvena

Član 74. Postojeće građevine proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a gradnja novih odredit će se prema potrebama, u skladu s posebnim standardima i na utvrđenim lokacijama. Kod gradnje novih građevina i dogradnje postojećih tlocrtna izgrađenost može biti do 60%, a najmanje 30% čestice mora biti zelenilo na prirodnom tlu. Visina im može biti podrum, prizemlje, 4 sprata i potkrovlje. Udaljenost od ruba građevne čestice mora biti najmanje pola visine građevine. Potrebe za parkiranjem treba riješiti na vlastitoj građevinskoj parceli. Bolnici je omogućena dogradnja, nadogradnja i interpolacija novih građevina na postojećoj lokaciji. Zdravstveni objekti (privatne ustanove) se mogu graditi i okviru zona javne društvene namjene (D i D4) mješovitog stanovanja (M, M1 IM2) i privredne namjene –poslovne (P2).

14.7. Javna i društvena namjena – predškolska

Član 75. Izgradnja objekata za potrebe predškolskog odgoja i obrazovanj, te dogradnja, nadogradnja i rekonstrukcij istih može se dozvoliti, ukoliko zadovoljavaju sljedeće uslove:

- Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) planiraju se tko da pokriju potrebe određenog područja i da se stvore najprimjerenija gravitacija područja za svaku građevinu na osnovu posebnih zakona i standarda.

- Potrebe za predškolskim ustanovama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stanovnika.

- Pri planiranju lokacija za predškoske ustanove treba polaziti od pretpostavke da je broj djece predškolske dobi 8%, od broja stanovnika, a da je u predškolskim ustanovama 75% od te dobne skupine.

- Prilikom određivanja lokacija za predškolske ustanove mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i njihov sigurnost. Pješački put djeteta od mjesta stanovanja do predškolske ustanove ne smije biti prekidan primarnim saobraćajnicama;

- Veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura, u pravilu, 15-40 m2 grđevinskog zemljišta po djetetu, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

- Predškolske ustanove se mogu graditi u svim zonama javne i društvene namjene s oznakom D, te u zonma mješovite i stambene namjene kada im je površina građevne čestice do 5000 m2. Tlocrtna izgrađenost građevne čestice može biti do 40%, a najmanje 40% površine treba biti uređeno kao zelenilo na prirodnom tlu.

- Nova građevina može biti spratnosti Pod+P.


117

- Udaljenost građevine od susjedne međe mora biti najmanje pola visine građevine. - Potrebe za parkiranjem treba riješiti u pravilu na vlastitoj građevinskoj parceli. Iznimno, ako

to nije moguće, do 50% potrebnih parkirališnih mjesta se može predvidjeti na zasebnom parkiralištu ili na javnoj površini.

- Na građevinskoj parceli treba predvidjeti smještaj posude za otpad. - Građevinska parcela mora biti ograđena, a visina ograde može biti do 2 m. - Objekti predškolskog obrazovanja se mogu graditi u izuzetnim slučajevima i u okviru

slijedećih namjena: javna i društvena namjena ( D, D6) Individualno stanovanje (S), Mješovito stanovanje( M,M1 i M2), zonama kolektivnog stanovanja.

14.8. Javna i društvena namjena – školska

Član 76. Školski objekti u obuhvatu plana su:

- Osnovne škole - Srednje škole

Član 77.

Osnovne i srednje škole se mogu graditi i u svim zonama javne i društvene namjena D te u izuzetnim slučajevima i u zonama stanovanja (S,M i K) Za gradnju novih, te rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih osnovnih škola primjenjuju se sljedeći normativi;

- Broj djece školske dobi određuje se s 10% od planiranog broja stnovnika; - Broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na 30 učenika; - Veličina građevinske parcele određuje se tako da se osigura 25-50 m2 po učeniku, uzimajući

u obzir lokalne uvjete; - Bruto površina građevine je oko 5,0 m2/učeniku; - Najveća tlocrtna izgrađenost građevinske parcele može biti 40% za nove škole, i maksimalno

do 50% za postojeće, a najmanje 30% površine treba biti uređeno kao zelenilo na prirodnom tlu.

- Pri određivanju lokacija treba voditi računa o lakoj i sigurnoj dostupnosti učenika i osigurati im siguran pješački put do škole koji ne bi trebao biti prekidan jakim saobraćajnicama. Ako to lokacija dopušta, uz osnovne škole će se uređivati i sportski tereni otvorenog tipa za rekreaciju stanovnika.

- Na građevinskoj parceli nove škole treba osigurati prostor za zgrade, potrebna sportska igrališta, sportsku dvoranu, prostore za odmor učenika te uređene zelene površine.

- Nova građevina može biti spratnosti Pod+P+1. - Građevinska parcela škole treba biti ograđena, a najveća visina ograde može biti do 2,0 m.

Udaljenost građevine od susjedne čestice mora biti najmanje 5,0 m ali ne manje od pola visine.

- Potrebe za parkiranjem za nove škole treba riješiti u pravilu na vlastitoj građevinskojh parceli. Iznimno, ako to nije moguće, do 50% potrebnih parkirališnih mjesta se može predvidjeti na zasebnom parkiralištu ili na javnoj površini.

- Na građevinskoj parceli treba predvidjeti smještaj posude za otpad.

Član 78. Srednje škole se mogu graditi u svim zonama javne i društvene namjene te u zonama mješovite namjene. Prilikom gradnje novih srednjih škola primjenjuju se sljedeći normativi:

- Optimalni prostorni kapacitet srednjoškolske građevine je 840 učenika;


118

- Veličina građevinske parcele određuje se tako da se osigura 20-40 m2 po učeniku, uzimajući u obzir lokalne uvjete;

- Na građevinskoj parceli treba osigurati prostor za odmor na otvorenom, - Tlocrtna izgrađenost građevinske parcele može biti do 40%; - Najmanje 30% površine grđevne čestice treba biti uređeno kao zelenilo na prirodnom tlu; - Treba osigurati potrebna otvorena i zatvorena sportska igrališta. - Spratnost novih građevina ograničava se na maksimalno Pod+P+1. - Ako se gradi ograda, visina joj može biti do 2,0. - Udaljenost građevine od susjedne međe mora biti najmanje pola visine građevine. - Postojeće škole se može dograđivati i nadograđivati. Izgrađenost čestica im može biti do

50%. - Tamo gdje to prostorni uvjeti omogućuju uređivat će se na istoj građevnoj čestici sportska

igrališt i graditi dvorana. - Potrebe za parkiranjem treba riješiti u pravilu na vlastitoj građevnoj čestici. Iznimno, ako to

nije moguće, do 50% potrebnih parkirališnih mjesta se može predvidjeti na zasebnom parkiralištu ili na javno-prometnoj površini.


Član 79. Saglasnosti koje se pribavljaju u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti za škole – Ministarstvo obrazovanja USK.

14.9. Javna i društvena namjena – visoko obrazovanje

Izgradnja objekata visokog obrazovanja, kao i dogradnja, nadogradnja i druge intervencije na

predmetnim objektima će se odobriti prema slijedećim urbanističko-tehničkim uslovima:

- Ustanove visokog se mogu graditi u svim zonama javne i društvene namjene s oznakom D7, te izuzetno u ostalim zonama javne i društvene namjne D

- Stepen izgrađenost građevne čestice može biti do 2, a najmanje 40% površine treba biti uređeno kao zelenilo na prirodnom tlu.




- Spratnost objekata se ograničava na maksimalno Pod+P+4,

- Korisna površina objekta ne može biti manja od 12,5 m² po studentu

- Na građevinskoj parceli treba osigurati prostor za odmor na otvorenom

- Ako se gradi ograda, visina joj može biti do 2,0. - Udaljenost građevine od susjedne međe mora biti najmanje pola visine građevine. - Postojeći objekti se može dograđivati i nadograđivati. Izgrađenost čestica im može biti do

70%. - Tamo gdje to prostorni uvjeti omogućuju uređivat će se na istoj građevnoj čestici sportska

igrališta i graditi dvorana

- Potrebe za parkiranjem treba riješiti u pravilu na vlastitoj građevnoj čestici. Iznimno, ako to nije moguće, do 50% potrebnih parkirališnih mjesta se može predvidjeti na zasebnom parkiralištu ili na javno-prometnoj površini.



119






lift)


hortikulturnog rješenja,


namjene

14.10. Privredna namjena (ljubičasta) – proizvodna, poslovna, trgovina i ugostiteljstvo i

turizam

Član 80.

Izgradnja objekata privredne namjene sa podgrupama, kao i dogradnja, nadogradnja i druge intervencije na predmetnim objektima će se odobriti prema slijedećim urbanističko – tehničkim uslovima:

- Građevinska linija u odnosu na saobraćajnicu mora biti udaljena min. 5 metara, a od ivice građevinske parcele iznosi min. 3,0 metar;

- Spratnost i visina objekata nije precizirana, jer ista zavisi od djelatnosti i zahtjeva tehnologije, ali ista ne može biti veća od P+4;

- Maximalni stepen izgrađenosti parcele iznosi 1, izuzetno unutar užeg urbanog područja 1,5, - Maximalni stepen iskorištenosti parcele iznosi 0,5, izuzetno unutar užeg urbanog područja

0,7,

- Kota poda prizemlja na mjestu ulaza iznosi min. 15 cm od kote planiranog terena; - Arhitektonsko oblikovanje objekata, izbor materijala, boju i pokrov se prilagođava ambijentu

i tradiciji podneblja uz savremeni arhitektonski izlaz; - Priključci na javni put i mrežu instalacija u svakom konkretnom slučaju se projektuju i

usklađuju sa elementima datim u Planu; - U cilju omogućavanja nesmetanog kretanja lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,

projektanti se obavezuju na primjenjivanje normativa i propisa koji regulišu ovu oblast. Otklanjanje arhitektonskih barijera vrši se prema odgovarajućeg tehničkog rješenja (kosina ili lift)

- Uređenje zelenih površina unutar parcela se vrši prema konkretnim projektima na bazi hortikulturnog rješenja. Javne zelene površine u saobraćajnom pojasu se ne mogu koristiti za druge namjene niti se mogu postavljati i grditi objekti izuzev urbanog mobilijara kao što su kante za otpatke, rasvjeta tijela i reklamni panoi;

- Površine za parkiranje vozila, manipultivni prostor, prostor za smještaj sirovina, poluproizvoda ili sl. Definišu se u skladu sa potrebama i normativima za određene namjene, unutar svake građevinske parcele pojedinačno;



120

- Krovne plohe orijentirne na ulicu ili susjednu građevinsku parcelu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, moraju imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini – strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično, projektuju se i izvode na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevinskih parcela ili uličnih koridora, odnosno da nisu više od 1,20 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Član 81.

Kod izgradnje privrednih i poslovnih objekata, ukoliko se utvrdi da njihov tehnološki proces ima negativan uticaj na zrak, vodu i tlo, iznad propisanih parametara zagađivanja, investitor je dužan pribaviti procjenu uticaja na okoliš ili okolinsku dozvolu, u skladu sa posebnim Zakonom.

15. USLOVI ZA IZGRADNJU PRIVREMENIH OBJEKATA

Član 82.

Privremenim objektima se smatrju objekti čija se gradnja/postavljenje odobrava na privremeni rok, a u skladu sa uslovima iz ove Odluke, i to:

- Objekat čija površina nije manja od 4 m2 niti veća od 18 m2 (objekti tipa kiosk, objekti čija je vrsta i namjena takva da se u njima obavljaju djelatnosti privremenog, sezonskog karaktera, kao i objekti za svakodnevno snabdijevanje i pružanje usluga građanima, odnosno kiosci za prodaju štampe, duhana, artikli svakodnevne potrošnje, te javni WC, telefonske govornice i drugi manji objekti).

- Reklamni panoi; - Ljetne/zimske bašte

Član 83. Postavljanje privremenih objekata (tipa kiosk i reklamnih panoa) odobrava se na osnovu uslova koji su propisani ovom Odlukom i Odlukom o privremenom korištenju javnih površina na području grada Bihać (Sl. Glasnik Općine Bihać br. 09/08). Ovi objekti će se privremeno postaviti u vremenskom trajanju od maksimalno pet godina u okviru javnih površina ili građevinskih parcela objekata, pod uslovom da ne ugrožavaju odvijanje kolskog i pješačkog saobraćaja, i objekte u okruženju. Po uklanjanju privremenog objekta investitori su dužni površinu dovesti u prvobitno stanje.

Član 84. Postavljanje privremenih objekata na javnim površinama će se vršiti na osnovu Odluke o privremenom korištenju javnih površina i Plana lokacija za privremeno korištenje javnih površina (Slućbeni glasnik Općine Bihać br. 09/08 i 15/10).

Član 85. Postavljanje privremenih objekata, tipa kiosk, odobrava se pod slijedećim uslovima:

- Ako površina privremenog objekta nije manja od 4 m2 niti veća od 18 m2, - Oblik objekata tipa kiosk, je potrebno unificirati odabirom tipa objekta koji je primjeren

ambijentu, odnosno isti treba biti jednoobrazni iste kvadrature i oblika bez dograđivanja i unošenj bilo kakvih novih detalja,

- Objekti treba da su izrađeni od metalne konstrukcije sa ispunom od stakla ili metala, uz mogućnost kombiniranja sa imitacijom drvenih elemenata u duhu savremenog arhitektonskog izraza,

- Boja objekata je u blagom tonu, odnosno ne smije biti intenzivnih boja, a staklo mora biti bezbojno i prozirno,

- Minimalna udaljenost privremenog objekta od ivice susjedne parcele iznosi 1,0 metar,


121

- Minimalna udaljenost od saobraćajnice iznosi 3,0 metra, s tim da se privremeni objekat ne može postaviti ukoliko ometa preglednost saobraćaja,

- Ako se privremenom objektu mogu obezbijediti neophodni priključci na komunalnu infrastrukturu i kolski pristup u svrhu snabdijevanja,

- U privremenim objektima odobravaju se slijedeće djelatnosti: u svrhu obezbjeđenja objekta, za prodaju štampe, duhana, lutrije, cvijeća i sl.

Član 86.

Postavljanje samostojećih reklamnih panoa, kao i reklamnih panoa na fasadama objekta dozvoljena je u okviru građevinske parcele, na mjestima koja su vidljiva sa javne površine, pod uslovom da ne ugrožavaju kretanje kolskog i pješačkog saobraćaja i objekte u okruženju, oštivajući građevinsku liniju saobraćajnice, a na osnovu urbanističko – tehničkih uslova koje utvrđuje nadležna služba.

Član 87. Može se odobriti privremeno postavljanje opreme za oglašavanje na mjestima koja nisu utvrđena ovom odlukom, kao i mjesta za slobodno plkatiranje, ako postojeći objekti ne zadovoljavaju povećanu potrebu za oglašavanjem povodom kulturnih, sportskih i drugih manifestacija, a na osnovu urbanističko – tehničkih uslova koje utvrđuje nadležna služba.

Član 88. Za postavljanje ljetnih/zimskih bašta sa tendama, donosi se rješenje o urbanističkoj saglasnosti, te se iste odobravaju kao slobodnostojeće ili u sklopu postojećih ugostiteljskih sadržaja pod uslovom da ne remete hodnu liniju pješaka i susjednih objekata.

Član 89. Postavljanje ljetnih/zimskih bašta se odobrava u toku cijele godine, uz uslov da se iste, u toku zimskog perioda, zagrijavaju, putem odgovarajućeg tehničkog rješenja (plinske grijalice i sl.)

Član 90. Postojeći privremeni objekti zatečeni u granicama Plana, a koji nisu u skladu sa Planom ili odredbama ove Odluke, moraju se ukloniti u roku koji odredi nadležni organ. Rok iz prethodnog stava utvrđuje se na osnovu Programa uređenja, korištenja građevinskog zemljišta.

Član 91. Privremeni objekti mogu ostati na mjestu na kojem su zatečeni samo onoliko vremena koliko je to utvrđeno u rješenju o urbanističkoj saglasnosti. Po isteku roka iz prethodnog stava, privremeni objekti se na zahtjev organa uprave koji je izdao urbanističku saglasnost, moraju ukloniti, a prostor urediti prema uvjetima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti. Izuzetno objekat se može ukloniti i prije isteka roka u slučaju privođenja zemljišta konačnoj namjeni.

16. USLOVI IZGRADNJE POMOĆNIH OBJEKATA

Član 92. Pomoćnim objektima smatraju se objekti koji su u funkciji poslovnog, privrednog, stambenog ili stambeno – poslovnog objekta, a nalazi se u okviru pripadajuće građevinske parcele.


122

Član 93. Pomoćni objekti koji su u funkciji stambenih i stambeno – poslovnih objekata podrazumijevaju objekte koji svojom namjenom upotpunjuju namjenu utvrđenu za predmetnu građevinsku parcelu (garaže, ostave, ljetne kuhinje, manji poslovni prostori i sl.).

Član 94. Pomoćni objekti koji su u funkciji i poslovnih objekata u smislu ove Odluke smatraju se objekti za smještaj i skladištenje sirovine, građevinskih strojeva i mašina prevoznih sredstava i sl.

Član 95. Objekti za smještaj stoke, stočnih proizvoda i stočne hrane, kokošinjci i slični objekti moraju biti usklađeni sa Odlukom o komunalnom redu i uslovima za „držanje životinja“, te su potpuno zabranjeni u užem urbanom području.

Član 96. Izgradnja objekata iz prethodnog člana ove Odluke može se odobriti na građevinskom zemljištu niskih i individualnih građevina, osim građevine za stanovanje ili stambeno-poslovne građevine, mogu se graditi pomoćne građevine s prostorima za rad, garaže, spremišta ogrjeva i druge pomoćne prostorije i, iznimno, nadstešnice. Pomoćni objekti (šupe, ljetne kuhinje, ostave, nastrešnice) ni pod kakvim uslovima se ne mogu graditi u granici regulacionog plana centra u užem urbanom području. Rubnim pojasom užeg urbanog područja (van grnice regulacionog plana Centra) dozvoljava se gradnja navedenih pomoćnih objekata pod uslovom da ne budu locirani na prostoru između objekata i ulice nego iza stambenog objekta tako da nisu u vizuri pješaka sa ulice. Izgradnja garaža dozvoljena je u užem urbanom području u sklopu stambenog objekta i ako je ista vezana uz stambeni objekat i čini građevinsku cjelinu. (Po mogućnosti pod istim krovom da su stambeni objekat i garaža). Izgradnja garaže se može dozvoliti ako se locira uz garažu susjedne parcele i sa istim čini građevinsku cjelinu.

Član 97. Izgradnja privrednih objekata može se izuzetno odobriti na poljoprivrednom zemljištu pod uslovom:

- Da je investitor objekta poljoprivredni proizvođač kome je poljoprivreda osnovna djelatnost; - Da investitor nema mogućnosti izgradnje objekata na utvrđenom građevinskom zemljištu u

neposrednoj blizini; - Da to neminovno zahtjeva proces proizvodnje zbog kojeg se objekat gradi; - Da se na traženoj parceli mogu obezbjediti svi uslovi neophodni za funkcionisanje otpadnih

voda, priključak na struju i sl. U zavisnosti od vrste objekta kao i uslova zaštite infrastrukturnih pojaseva i zaštićenih područja.

Član 98.

Privredni objekti, đubrišta i slični objekti koji jesu ili mogu biti izvor zagađenja sredine, ne mogu se graditi gadskom području.

Član 99. Privredni objekti, izgrađeni bez propisanog odobrnja moraju se dovesti u sklad sa odredbama ove Odluke u roku kojeg propiše nadležni organ Gradskog Vijeća.

Član 100. Izgradnja privremenih, pomoćnih i privrednih objekata podliježe istom postupku odobravanja za izgradnju drugih objekata, odnosno vršenje radova (urbanistička saglasnost, odobrenje za građenje, odobrenje za upotrebu).


123

Urbanističko tehničke uvjete za izgradnju pomoćnih i privrednih objekata treba utvrditi u urbanističkoj saglasnosti za stambeno poslovne objekt.

Član 101.

17. USLOVI ZA OSTALE INTERVENCIJE NA OBJEKTIMA I KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA U OSTALE SVRHE

17.1. Korištenje zemljišta za postavljanje objekata u svrhu logorovanja i rekreacije

Član 102.

Uslovi za izbor lokacije i urbanističko –tehnički uslovi za funkcionisanje logorovališta i rekreativnih površina su ljedeći:

- Ne dozvoljava se lociranje na poljoprivrednom zemljištu visoke kategorije i zaštitnim pojasevima i zonama infrastrukturnih sistema;

- Može se odobriti lociranje u zonama atraktivnim za ove namjene: obale rijeka, livade, pašnjaci, proplanci i sl. Pod uslovom da prostor nije pod režimom zaštite koji zabranjuje takvo korištenje;

- Da zemljište nije plavno, bujičasto ili erozivno; - Da postoji mogućnost obezbjeđenja vode za piće i odvođenje otpadnih voda na način koji

neće ugroziti površinske i podzemne vode; - Da je obezbjeđena zaštita od požara; - Da je regulisano deponovanje otpadaka.

Član 103.

Odobrenje za podizanje objekata iz prethodnog člana izdaje se kao urbanistička saglasnost za privremene objekte.

17.2. Ukidanje vegetacije

Član 104. Uklanjanje vegetacije, odnosno sječa stabala koja su kao drvored, skupine drveća, park ili šuma, zasađeni u naselju, na rekreacionim područjima, uz saobraćajnice, kao i stabla velike starosti, stabla koja su izuzetna po dimenzijama ili koja u posebno biološke vrijednosti – endemske vrste i sl. Može se vršiti samo na osnovu odobrenja Službe komunalnih djelatnosti, vode i zaštitu okoliša. U postupku izdavanja odobrenja za sječu ili orezivanje će se zatražiti stručno mišljenje JU „Zavod za prostorno uređenje“.

Član 105. Sječa stabala se može dozvoliti samo u slučajevima ako su oboljela i ako su zbog starosti ili bolesti, sklona padu. Izuzetno, sječa stabala se može dozvoliti ako je to neizbježno radi izgradnje infrastrukturnih sistema, kao i radi izgradnje drugih značajnih objekata pod uslovom da za to ne postoji drugo rješenje.

Član 106. Prilikom sječe stabala potrebno je preduzeti sve mjere koje garantuju sigurnost po ljude, objekte i rastinje u okolini, ostalo rastinje, električne i telekomunikacione vodove, saobraćaj i drugo. Nakon obavljanja sječe investitor je dužan da okolniprostor dovode u prvobitno stanje.


124

17.3. Radovi redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine

Član 107. Radovi redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine su utvrđeni članom 2. stav 12. Zakona o građenju (Službeni glasnik USK-a br. 6/05), a za iste nije potrebno pribaviti odobrenje za građenje, shodno članu 34. Zakona o građenju, ali je potrebno provesti postupak izdavanja urbanističke saglasnosti.

Član 108. Boje fasada, terasa,lođa, stolarije, ograda i ostalih dijelova fasade, kao i njihov materijal i oblik te drugi ukrasi na fasadama, utvrđuju se u svakom konkretnom slučaju zavisno od lokacije, karaktera objekta i uslova prilagođavanja ambijentu.

17.4. Postavljanje ograda

Član 109. Postavljanje obrada će se odobriti prema slijedećim urbanističko – tehničkim uslovima:

- Ograde oko građevinskih parcela moraju biti udaljene od javne saobraćajnice najmanje 1,5 m;

- Maksimalna visina ograde se utvrđuje od 1,3 m uz poštivanje uslova transparentnost - Maksimalna visina ograde može biti veća ako je tako definisano u prethodnim članovima ove

Odluke, - Maksimalna visina ograde može biti veća kod specifičnih namjena (vjerski, vojno-industrijski,

vojni i policijski objekti i objekti kojima je potrebna bezbjednosna zaštita, objekte štićenih osoba sl.). U tom smislu propisivnje i udaljenosti ograde će biti definisane. Odlukom o provođenju detaljnih planova ili u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti.

- Ograda prema saobraćajnicama komponuje se sa postojećim i planiranim zelenilom, a može biti izgrađena od slijedećih materijala; kamen, željezo, drvo i dr;

- Ograde ne mogu biti od bodljikave žice,izuzetno je dozvoljeno za objekte kojima je potrebna posebna bezbjednosna zaštita ( vojno industijske, vojne i policijske objekte, objekte štićenih osoba sl.)

- Postavljanje ograde vrši se po prethodno izgrađenom projektu; - Uslovi materijalizacije -u užem urbanom području grada nije dopušteno graditi ograde-

zidove pune ispune. Potrebno je na ukupnoj ogradnoj plohi obezbijediti min 40% transparentnosti.

- Izuzetno puna ispuna se dozvoljava za (vjerske, vojno industijske, vojne i policijske objekte i objekti kojima je potrebna bezbjednosna zaštita, objekte štićenih osoba sl.)

Član 110.

U užem gradskom centru zabranjeno je podizanje ograda. Izuzetno u zavisnosti od namjene objekta i zahtjevnih estetsko funkcionalnih uslova, izgradnju ograde može odobriti nadležni organ za davanje stučne ocjene u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti.

17.5. Promjena namjene stambnih i pomoćnih prostora u polovne, obavljanje poslovnih djelatnosti

Član 111.

Na području Plana, ne može se dozvoliti obavljanje privrednih i drugih poslovnih djelatnosti koje proizvode buku, prašinu, neugodne mirise, otpadne tvari i sl.


125

Član 112. Djelatnosti u planiranim poslovnim prostorima treba odabrati tako da njihova namjena doprinosi stvaranju privlačnog ambijenta unutar prostorne cjeline obuhvata Plana, te da ne remete funkciju stanovanja i poslovanja okolnih objekata.

18. MJERE PROVOĐENJA PLANA

18.1. Obaveza donošenja detaljnih planova

Član 113. Obaveza donošenja detaljnih planova se utvrđuje kako je definisan u članu Odluke koji se odnosi na Režime građenja , te u skladu sa navdenim će se Programom rada Službe i Programom rada Gradskog vijeća utvrditi dinamika izrade putem donošenja Odluka u postupku pripreme i izrade dokumenata.

18.2. Urbanističko – arhitektonski natječaj

Član 114. Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređivanje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje pojedinih građevina mogu se ili treba (u tom smislu dati „slobodu/ograničenja“ kod odlučivanja) raspisati urbanističko – arhitektonski natječaji za:

- Uređenje obala rijeke Une u dijelu užeg gradskog jezgra; - Javne površine (trgovi i parkovi); - Građevine javne i sportske namjene i urbane zahvate koji se grade iz gradskog budžeta; - Značajnije građevine u području historijske jezgre; - Druge površine za koje se to odredi detaljnijim planovima.

Urbanističko – arhitektonske natječaje raspisivat će i provoditi nadležna Služba, odnosno zavod ili pojedini investitori u saradnji sa nadležnom Službom, odnosno Zavodom.

19. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 115. Ova Odluka stupa na snagu 8 (osam) dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku grada Bihać.


126

LITERATURA:

UP Bihać/1975-2005. (Urbanistički institut Hrvatske Zagreb, 1976.)

Prostorna osnova Izmjena i dopuna Urbanističkog plana Grada Bihać 2007.-2027. godina

Nacrt Urbanističkog plana Grada Bihać 2010.-2030. godina

Prostorna osnova Prostornog plana općine Bihać 2010.-2030. godina

Prostorna osnova Prostornog plana USK 2012.-2032. godina

Studija o zaštiti obala rijeke Une (Institut za građevinarstvo “IG” Banja Luka, juli 2007.

godine),

Studija dugoročni razvojni plan prikupljanja otpadnih voda EPTISA “Hidroenerging Institut,

decembar 2007. godina

Master plan i studija izvodljivosti odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda na području općine

Bihać , Eptisa

Glavni projekat sanitarne i oborinske kanalizacije (KfW)

Prostorni plan Federacije BiH – Prijedlog plana

Socio – ekonomska analiza općine Bihać 2006. godina

Strategija razvoja općine Bihać 2014.-2023. godina

Plan upravaljanja otpadom na području grada Bihać 2015-2019. godina

LEAP Općina Bihać

Energetski održiv akcioni plan SEAP

Strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju, Bihać 2007.

Studija o zaštiti obala rijeke Une, “IG” d.o.o. Banja Luka, 2007.

Projektni zadatak Snabdijevanje Bihaća vodom, Bihać 2005.

Master plan za otpadne vode i Studija izvodljivosti, Bihać 2008.

Izvještaj o stepenu realizacije programa i odluke o legalizaciji bespravno izgrađenih građevina

-na području općine Bihać za prvi kvartal 2008. godine, Bihać 2008.

Idejni projekat-II faza (VEZA M-14 I M-5, VEZA SA SRBLJANSKO GRMUŠKOG PLATOA I NOVE

OBILAZNICE BIHAĆA NA LOKACIJI MALI LUG), 2008.

Zaštićeni objekti kulturno-historiskog naslijeđa na prostoru općine Bihać, Javna ustanova

Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa, Bihać 04.2006. god.

Arheološki leksikon BiH, Zemaljski muzej Sarajevo

Spisak registrovanih nepokretnih spomenika kulture na području Federacije BiH, Zavod za

zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa BiH, 2008.

http://www.aneks8komisija.com.ba

Program o legalizaciji bespravno izgrađenih građevina („SL.glasnik općine Bihać“ br.5/04

Urbanistički plan grada Bihaća 03/03

Regulacioni plan naselja “Repušine” 06/02

Regulacioni plan naselja “Kamenica” 03/03

Regulacioni plan naselja “Prekounje” 05/03, 05/04

Regulacioni plan naselja “Ceravci I” 05/03

Regulacioni plan naselja “Ozimice II” 15/05

Regulacioni plan “Veliki Lug A” 15/05


127

Regulacioni plan “Veliki Lug B” 15/05

Regulacioni plan “Bakšaiš - Zaobilaznica” 15/05

Program za izradu urbanističke dokumentacije historijske jezgre grada Bihaća 14/05

Plan parcelacije “Hrastik” 08/04

Plan parcelacije “Ceravci IIa” 08/04

Plan parcelacije “Pritoka 1” 05/04

Plan parcelacije “Luke SP8” 05/06

Plan parcelacije “Luke - stambeno-poslovni niz” 07/07

Plan parcelacije “Bedem” 07/06

Plan parcelacije “Ceravci IIb” 10/06

Plan parcelacije “Sportsko-rekreacioni centar Luke” 08/06

Plan parcelacije “Podbašte” 12/06

Plan parcelacije “Luke - centar” 03/07

Plan parcelacije “Pritoka 2” 09/07

Prostorni plan Općine

Urbanistički projekat “Luke – Centar”

Urbanistički projekat “Sportsko-rekreacioni centar “Luke”

Regulacioni plan “Ceravci”- izmjene i dopune

Regulacioni plan “Repušine”- izmjene i dopune

Regulacioni plan “Barani”- izmjene i dopune

Regulacioni plan “Poslovna zona Ripač”

Urbanistički projekat “Dijela užeg gradskog centra sa dijelom trga Maršala Tita”

Regulacioni plan “Ribička Otoka”

Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljšta na nivou Federacije BiH(„Sl. Novine

Federacije BiH“ br. 2/06 i 00/07);

Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu prostorno planske dokumentacije u Federaciji BiH („Sl. Novine Federacije BiH“ br. 63/04 i 00/07),

Zakona o prostornom uređenju Unsko - Sanskog kantona („Sl. glasnik USK“ broj 9/02 i 4/04);

Zakonom o gradjenju Unsko - Sanskog kantona (“Sl.glasnik USK” br. 6/05).

Zakon o cestama u Federaciji BiH (“Sl Novine F BiH” br. 6/02)

Zakon o zaštiti životne sredine,(“ Sl. Novine FBiH” br.33/03);

Zakon o zaštiti vazduha ,(“ Sl. Novine FBiH” br. 33/03);

Zakon o zaštiti voda, (Sl. Novine list FBiH 33/03);

Zakon o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH” br. 33/03);

Zakon o zaštiti prirode, (Sl. Novine FBiH” br. 33/03);

Zakon o zaštiti okoliša („Sl.Novine F BiH „ br.19/04);

Zakon o zaštiti zdravlja bilja (Sl. Glasnik BiH” br. 23/03);

Zakon o šumama („Sl.Novine F BiH „ br.20/02);

Zakon o komunalnim djelatnostima (Sl list SR BiH 20/90);

Ispravka u prevodu teksta Odluke Visokog predstavnika broj 147/03 kojom se proglašava

Zakon o građevinskom zemljištu Federacije BiH (Sl.novine Federacije BiH” br. 25/03);

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sl. Novine F BiH” br. 2/98);

Zakon o vodama (bosanski jezik) (“Sl Novine F BH “ br. 70/06);

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti dobara koja su odlukama Komisije za zaštitu

nacionalnih spomenika proglašena nacionalnim spomenicima BiH (“Sl.Novine F BiH” br.

02/02, 8/02 i 27/02);


128

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o šumama (“Sl. Novine F BiH”br. 29/03);

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima (“Sl. Novine F BiH” br,

29/03);

Zakon o izmjeni Zakona o šumama (“Sl. Novine F BiH “ br.37/04);

Zakon o zaštiti prirode (“Sl. Novine F BiH” br. 33/03);

Zakon o zaštiti zraka (“Sl. Novine F BiH” br. 33/03) ;

Odluka kojom se donosi Zakon o građevinskom zemljištu Federacije BiH (“Sl. Novine F BiH”

br. 25/03);

Odluke o nacionalnim spomenicima (“Sl. Glasnik BiH” br. 15/03);

Odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom (“Sl. Glasnik BiH” br. 23/03);

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika - Odluke (“Sl. Glasnik BiH” br. 43/03);

Odluka o izmjeni kriterija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (“Sl. Glasnik BiH”

br. 15/03);

Odluka o granicama vodnih područja (“Sl. Novine F BiH “ br.37/98);

Odluka o granicama glavnih slivnih područja (“Sl. Novine F BiH” br. 37/98);

Odluka o prostornom uredjenju područja općine Bihać (“Sl.glasnik općine Bihać” br. 12/77, 8/78, 7/79, 9/81 i 9/06)

Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna Urbanističkog plana Bihaća za priod od 2007 do 2017 Godine (“Sl. glasnik općine Bihać” br.8/06).

Uputstvo o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode

njihovog ispitivanja (“Sl. novine F BH “ br.11/99);

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, Rio de Žaneiro, 1992.

(stupila na snagu: 21.03.1994) (“Sl.glasnik BH “ br.19/00).

Odluka o organizovanju i funkcionisanju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od

prirodnih idrugih Nesreća (elementarnih nepogoda) u općini Bihać (“Sl glasnik općine

Bihać”br.2/05 i 9/05);

Konvencija o prekograničnim uticajima industrijskih nesreća, Helsinki, 1992. (stupila na

snagu: 19.04. 2000.).

Konvencija o biološkoj raznovrsnosti, Rio de Janeiro, 1992. (stupila na snagu: 29. 12.1993.).

Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznovrsnosti Mediterana, Monako,

1996. (stari naziv Bazelska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i

njegovom odlaganju, Bazel, 22.03.1989. (stupila na snagu: 05.05.1992.) (“Sl.glasnik BH “

br.31/00);

Dopuna Bazelske konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada injegovom

odlaganju, Brisel, 1997.;

Odluka o ratifikaciji Konvencije o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i

njegovom odlaganju („Sl. glasnik BH“ br. 31/00);

Odluka o ratifikaciji Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime („Sl. glasnikBiH“

br. 19/00);

Odluka o ratifikaciji Konvencije o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro, 5. juni 1992. godine

(„Sl. glasnik BiH“ br.13/02);

Odluka o davanju saglasnosti za ratifikaciju Međunarodne konvencije o zaštiti bilja („Sl.

Glasnik BiH“ br. 10/03) dodatak Međunarodni ugovori,;


129

Odluka o davanju saglasnosti za ratifikaciju Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save („Sl.

Glasnik BiH“ br.10/03) dodatak Međunarodni ugovori,;

Odluka o ratifikaciji Međunarodne konvencije o zaštiti bilja („Sl. glasnik BiH“ br. 8/03) sa

dodatkom;

Uredba o opasnim i štetnim materijama u vodama SN FbiH 44/07);

Pravilnik o dopunama Pravilnika o uslovima rada, organizacijskim i drugim uslovima za rad

stanica za tehnički pregled vozila (“Sl.Novine F BiH”br. 16/04);

Pravilnik o vrstama, načinu i opsegu mjerenja i ispitivanja iskorištene vode, ispuštene

otpadne vode i izvađenog materijala iz vodotoka (bosanski jezik) (“Sl Novine F BH” br. 48/98-

2168, 36/00;ispravka 35/01;20/03;56/04);

Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode

prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (SN F BiH br.

50/70);

Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se nakon

prečišćavanja iz sistema javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijemnik (SN F BiH br. 50/70);

Pravilnik o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda

koje se koriste ili planiraju da koriste za piće (bosanski jezik) (“Sl Novine F BH “ br.51/02-

2297);

Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene laboratorije i sadržaju i načinu

izdavanja ovlaštenja (“Sl. Novine F BiH” br,54/99);

Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i

pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju oklinsku

dozvolu. (“Sl. Novine F BiH” br. 33/03);

Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće (“Sl list R BiH” br. 2/92;13/94); objavljen i u

(“Sl. SFRJ “br. 33/87;23/91);

Documents

IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA BOSANSKI … · Strateški sektori privređivanja u Gradu će i dalje biti industrija, trgovina i saobraćaj i veze sve dotle dok generiranje