111

IzIzraraunun rezervi (zaliha) rezervi (zaliha)

ugljenaugljena

OgraniOgraniavanjeavanje leleiitata

MetodeMetode izizraraunauna

KategorizacijaKategorizacija i i klasifikacijaklasifikacija

ElaboratElaborat o o rezervamarezervama

1. Program...1. Program...

22

OgraniOgraniavanjeavanje leleiitata

((okonturivanjeokonturivanje))

GrafiGrafiko ko -- unutraunutranjanja i i vanjskavanjska granicagranica

NumeriNumeriko ko -- srednjisrednji kutkut isklinjavanjaisklinjavanja

SigurnostSigurnost -- zazatitnatitna zonazona

-- zazatitnititni stupstup

-- zazatitnititni kutkut

tekutekuii i i vodonosnivodonosni pijescipijesci 66--404000

sipkesipke i i mekemeke stijene stijene 4040--707000

tvrdetvrde stijenestijene 7070--808000

i.k.2

Slide 2

i.k.2 Da bi se mogle tono izraunati rezerve ugljena, leite treba okonturiti.Kod grafikog ograniavanja leita granica (kontura) moe se izvui na polovici udaljenosti izmeu pozitivnog i negativnog istraivakog rada (to je zapravo ekstrapolacija). Kod leita ugljena ekstrapolacija je dozvoljena za rezerve B i C1 kategorije, pod uvjetom da se ekstrapolacijom izraunate rezerve bono nastavljaju na utvrene rezerve iste ili vie kategorije. Ovakvo ograniavanje primjenjuje se kodleita jednostavne grae i ujednaenog sastava.

Kod numerikog ograniavanja izraunava se poloaj granice rudnog tijela ija se debljina postupno smanjuje.ikolenko; 4.12.2007

233

MetodeMetode izizraraunauna rezervirezervi

MMetodaetoda aritmetiaritmetikeke sredinesredine

MMetodaetoda geologeolokihkih blokovablokova

MMetodaetoda eksploatacijskiheksploatacijskih blokovablokova

MMetodaetoda trokutatrokuta

MMetodaetoda poligonapoligona

MMetodaetoda izolinijaizolinija

MMetodaetoda paralelnihparalelnih profilaprofila

44

KojaKoja ee metodametoda bitibiti prihvatljivaprihvatljiva zaza

leleiitete odreenihodreenih geologeolokiki znaznaajkiajki??

GlavnaGlavna i i pomopomonana metodametoda ((15%)15%)

IzraIzraunavajuunavaju se:se:

geologeoloke ke rezerverezerve ((ukupneukupne))

bilanbilanne ne rezerverezerve

eksploatacijske eksploatacijske rezerverezerve

i.k.1

Slide 4

i.k.1 Pri izboru metode izrauna rezervi ugljena treba procijeniti koja e biti najprihvatljivija s obzirom na geoloke znaajke leita. Korisno je zbog mogunosti usporedbe i provjere koristiti bar jo jednu metodu. Glavna metoda prorauna rezervi prikazuje se u Elaboratu o rezervama, a tolerancija u dobivenim vrijednostima glavne i pomone metode treba biti manja od 15%.Prema uvjetima za rentabilnu eksploataciju, rezerve ugljena kategorija A, B i C1 dijele se na bilanne i izvanbilanne.Rezerve kategorija C2, D1 i D2 smatraju se potencijalnima i ne razvrstavaju se u klase.Bilanne rezerve ugljena su one koje se postojeim tehnikama i tehnologijama mogu rentabilno eksploatirati. Kada se od bilannih rezervi oduzmu otkopni gubitci (gubitci pri eksploataciji) dobivaju se eksploatacijske rezerve.Izvanbilanne rezerve ugljena u leitu predstavljaju onu koliinu ugljena koja se postojeom tehnikom i tehnologijom ne moe rentabilno eksploatirati, te ugljen u sigurnosnim stupovima i zavrnim kosinama povrinskih kopova.ikolenko; 6.11.2008

355

MetodaMetoda aritmetiaritmetikeke sredinesredine

++ jednostavnajednostavna, , zaza brzobrzo izraizraunavanjeunavanje priblipriblinihnih

vrijednostivrijednosti i i zaza kontrolukontrolu drugihdrugih metodametoda

++ u u leleiitimatima s s malommalom promjenljivostipromjenljivosti debljinedebljine i s i s

ravnomjernoravnomjerno postavljenimpostavljenim istristr. . radovimaradovima

preciznostpreciznost

parametri:parametri: hhsrsr= (h= (h11+h+h22++++hhnn) / n) / n

V = P V = P hhsrsrR = V R = V (t)(t)

i.k.5

66

MetodaMetoda geologeolokihkih blokovablokova

DijeloviDijelovi leleiita/slojata/sloja odvajajuodvajaju se se premaprema::

debljini debljini rudnogrudnog tijelatijela

stupnju stupnju istraistraenostienosti

uvjetima uvjetima zalijeganjazalijeganja -- eksploatacijeeksploatacije

sastavu m. s.sastavu m. s.

++ jednostavnojednostavno ((aritmaritm. . sredinasredina), a ), a selektivnoselektivno

blokoviblokovi morajumoraju bitibiti imim veveii (s (s viviee istristr. . radovaradova))

i.k.6

Slide 5

i.k.5 Metoda aritmetike sredine jedna je od najjednostavnijih metoda izraunavanja rezervi ugljena. Koristi se ukoliko je sloj ugljena razmjerno ujednaene debljine i jednostavne grae, pri emu se ugljeni sloj aproksimira s ravnom ploom ija debljina odgovara srednjoj produktivnoj debljini sloja. Rezerve se izraunavaju kao umnoak obujma leita i obujamske mase ugljena.Volumen leita izraunava se kao umnoak povrine leita i srednje debljine leita. Srednja debljina sloja odreuje se istraivakim radovima, a povrina leita se odreuje kao povrina koju okonturuje granica leita na karti odreenog mjerila.Ova metoda moe se koristiti za vrlo jednostavna leita s pravilno postavljenim istraivakim radovima. Zbog nepreciznosti, najee se koristi za brzo izraunavanje priblinih vrijednosti te za kontrolu drugih metoda.ikolenko; 6.11.2008

Slide 6

i.k.6 Metoda geolokih blokova zapravo predstavlja modificiranu metodu aritmetike sredine. Koristi se za rudna tijela sloenije grae koja se zamjenjuju sustavom jednostavnih tijela, a izraun rezervi vri se metodom aritmetike sredine za svaki blok posebno. Dijelovi leita odvajaju se prema debljini rudnog tijela, prema stupnju istraenosti, uvjetima zalijeganja, sastavu ugljena. Prednost ove metode je to je vrlo jednostavna, ali selektivna.ikolenko; 6.11.2008

477

MetodaMetoda eksploatacijskiheksploatacijskih blokovablokova

zaza rudnorudno tijelotijelo obuhvaobuhvaenoeno eksploatacijskimeksploatacijskim

rudarskimrudarskim radovimaradovima

srednjasrednja debljinadebljina -- aritmetiaritmetikaka iliili ponderiranaponderirana

++ nemanema grafigrafikeke obradeobrade materijalamaterijala

++ eksplekspl. . blokoviblokovi se se mogumogu i i dijelitidijeliti ((kvalitetakvaliteta m. s.)m. s.)

uglavnomuglavnom zaza rudnarudna tijelatijela ijaija debljinadebljina nijenije veveaa

odod promjerapromjera rudarskihrudarskih radovaradova

i.k.7

88

MetodaMetoda trokutatrokuta

RudnoRudno tijelotijelo se se razdijelirazdijeli nana kosekose trokutnetrokutne prizmeprizme

++ izuzetnoizuzetno jednostavnojednostavno, a , a dobrodobro akoako jeje mala mala

bobonana promjenljivostpromjenljivost

subjektivnosubjektivno -- mremreaa trokutatrokuta se se momoee razlirazliitoito

nacrtatinacrtati izmeuizmeu bubuotinaotina i i drugihdrugih istraistra. .

radovaradova

trokutitrokuti nisunisu nini geologeolokiki nitiniti eksploatacijskieksploatacijski

blokoviblokovi

Metoda kvadrata...

i.k.8

Slide 7

i.k.7 Metoda eksploatacijskih blokova koristi se za izraun rezervi rudnog tijela obuhvaenog eksploatacijskim rudarskim radovima. Povoljno je kada su eksploatacijski blokovi sa sve etiri strane ogranieni rudarskim radovima, pri emu se srednja debljina izraunava kao srednja aritmetika ili ponderirana debljina. Za dio ugljenog leita koji nije obuhvaen rudarskim radovima koriste se podaci iz istraivakih buotina. Prednosti ove metode su to nema grafike obrade materijala, odnosno vrijednosti se mjere izravno, a eksploatacijski blokovi se mogu i dijeliti, ukoliko postoji razlika u kvaliteti ugljena unutar pojedinog bloka. Ograniavajue je to se metoda moe koristiti uglavnom za rudna tijela ija debljina nije vea od promjera rudarskih radova.ikolenko; 6.11.2008

Slide 8

i.k.8 Kod metode trokuta rudno tijelo se razdijeli na kose trokutne prizme na nain da se u vrhovima trokuta nalaze istraivaki radovi. Osim trokuta, moe se postaviti i mrea etverokuta. Rezerve se izraunavaju tako da se odredi obujam svake prizme, te se ukupni obujam dobiven njihovim zbrajanjem pomnoi s obujamskom masom ugljena. Povrinu trokuta jednostavno je izraunati (Heronovom formulom), a srednja debljina izraunava se kao aritmetika sredina debljina utvrenih istraivakim radovima za svaki pojedini trokut. Metoda je izuzetno jednostavna i povoljna za koritenje u uvjetima male bone promjenjivosti rudnog tijela. S druge strane, postavljanje mree trokuta je proizvoljno (mrea se moe razliito nacrtati izmeu buotina i drugih istraivakih radova), trokuti ne predstavljaju niti geoloke niti eksploatacijske blokove. ikolenko; 6.11.2008

599

MetodaMetoda poligonapoligona

povrpovrineine rudnogrudnog tijelatijela zaza kojekoje vrijedivrijedi podatakpodatak iziz

samosamo jednogjednog istraistraivaivakogkog radarada

++ jednoznajednoznanono i i relativnorelativno jednostavnojednostavno

samosamo jedanjedan podatakpodatak momoee bitibiti i i slusluajniajni

poligonipoligoni -- geologeolokiki blokoviblokovi -- eksploatacijskieksploatacijski b.b.

zaza tektonskitektonski razlomljenarazlomljena leleiitata ugljenaugljena

momoee se se proproiritiiriti u 1/2 u 1/2 podrupodrujaja ekstrapolacijeekstrapolacije

i.k.9

1010

MetodaMetoda izolinijaizolinija

PomoPomouu dubinskihdubinskih karatakarata -- k. k. izopahaizopaha

++ oblikoblik rudnogrudnog tijelatijela -- planiranjeplaniranje

++ zaza velikavelika i i dovoljnodovoljno istraistraenaena leleiitata

novinovi istristr. . radoviradovi = = ponovitiponoviti cijelicijeli proraproraunun

MMetodaetoda izohipsiizohipsi, , StatistiStatistikaka metodametoda......

i.k.10

Slide 9

i.k.9 Kod metode poligona rudno tijelo dijeli se na prizme u ijim su bazama manje-vie nepravilni poligoni, pri emu se u sreditu svakog poligona nalazi istraivaki rad. Rezerve se izraunavaju na nain da se odredi obujam svake prizme, te se ukupni obujam pomnoi s obujamskom masom ugljena. Za odreivanje povrine nepravilnih poligona moe se koristiti planimetar. Ova metoda upotrebljava se u sluaju velike bone promjenjivosti debljine ili kvalitete ugljena, odnosno za tektonski razlomljena leita ugljena. Metoda je jednoznana i razmjerno jednostavna, no samo jedan podatak moe biti i sluajan, a poligoni, kao i trokuti, ne predstavljaju niti geoloke, niti eksploatacijske blokove. ikolenko; 6.11.2008

Slide 10

i.k.10 Metoda izolinija pretpostavlja izraun volumena pomou posebnih dubinskih karata karata izopaha. (Izopahe su linije koje povezuju vrijednosti iste prave debljine sloja)Izraun se vri Simpsonovom ili trapezoidalnom formulom.Ukupni volumen se izraunava kao zbroj volumena koji zatvaraju povrine omeene izopahama odreene ekvidistancije te volumena vrha (kape).Ova metoda u pravilu se koristi za leita ugljikovodika.ikolenko; 6.11.2008

61111

MetodaMetoda ((paralelnihparalelnih) ) profilaprofila

Uglavnom Uglavnom zaza leleiitata boksitaboksita

povrina na profilima, volumen geometrijski

i.k.11

1212

KategorizacijaKategorizacija

G. Hoover (1909)G. Hoover (1909)

dokazana dokazana rudaruda / / vjerovjerojjatnaatna / / mogumoguaa

SAD (1947)SAD (1947)UN, UN, LondonskiLondonski inst. inst. zaza rudrud. i . i metalurgijumetalurgiju

Measured ore (Measured ore ( 20%) / 20%) / IIndicatedndicated / / PPossibleossible

SSSR (1941)SSSR (1941)

kategorije kategorije -- AA11, A, A22, B, C, B, C11, C, C22HrvatskaHrvatska (1992) (1992) PravilnikPravilnik o o prikupljanjuprikupljanju......

skupine i skupine i podskupinepodskupine leleiitata ugljenaugljena

kategorije i kategorije i klaseklase rezervirezervi m. s.m. s.

Slide 11

i.k.11 Metoda paralelnih profila ne koristi se za izraun rezervi ugljena, ve za rezerve boksita. Rudno tijelo pokriva se nizom paralelnih profila. Na profilima se iscrta kontura rudnog tijela, te izrauna povrina rudnog tijela prikazanog na profilu. Prostor izmeu svaka dva susjedna profila moe se aproksimirati geometrijskim tijelom za izraun ijeg volumena postoji jednadba. Zbrajanjem tako dobivenih volumena, odredi se ukupni volumen koji se mnoi s gustoom ugljena da bi se izraunale rezerve. ikolenko; 6.11.2008

71313

Izvor: Thomas, L. (2002 ):Izvor: Thomas, L. (2002 ):

Coal Geology,Coal Geology,

John Wiley & Sons Ltd, John Wiley & Sons Ltd,

Chichester, 384 p.Chichester, 384 p.

1414

Izvor: Thomas, L. (2002 ):Izvor: Thomas, L. (2002 ):

Coal Geology,Coal Geology,

John Wiley & Sons Ltd, John Wiley & Sons Ltd,

Chichester, 384 p.Chichester, 384 p.

81515

KategorizacijaKategorizacijaA A -- osnovaosnova zaza tehnitehnikiki projektprojekt eksploatacijeeksploatacije ((10%)10%)

presjekpresjek slojasloja odod krovinekrovine do do podinepodine, , nemanema

ekstrapolacijeekstrapolacije

B B -- zaza investicijskiinvesticijski program program izgradnjeizgradnje rudarskogrudarskog

objektaobjekta ((20%) 20%) samosamo bubuotineotine, , ekstrapolacijaekstrapolacija 1/41/4

CC11 -- zaza izraduizradu programaprograma detaljnogdetaljnog istraistraivanjaivanja ((40%)40%)

povrpovrinskainska istristr. + . + bubuotineotine, , kvalitetakvaliteta?, ?, ekstrapolacijaekstrapolacija

1/41/4

CC22 -- zaza planiranjeplaniranje geologeolokihkih istraistranihnih radovaradova

DD11 u u neistraneistraenimenim dijelovimadijelovima poznatihpoznatih leleiitata

DD22 pretpostavljenepretpostavljene nana osnoviosnovi podatakapodataka o o geologeolokojkoj

graigrai

i.k.4

1616

KlasifikacijaKlasifikacija

samosamo zaza rezerverezerve kategorijakategorija A, B i CA, B i C11 BilanBilanne R.ne R. -- kojekoje se se postojepostojeomom tehnikomtehnikom i i

tehnologijomtehnologijom eksploatacijeeksploatacije mogumogu rentabilnorentabilno

koristitikoristiti

IzvanbilanIzvanbilanne R.ne R. -- sadasada nerentabilnenerentabilne R. + m. R. + m. s. u s. u zazatitnimtitnim stupovimastupovima i i zavrzavrnimnim kosinamakosinama

povrpovrinskihinskih kopovakopova

EksploatacijskeEksploatacijske R.R. (bilan(bilanne ne -- gubitcigubitci))

i.k.3

Slide 15

i.k.4 Nakon to su provedeni istraivaki radovi, leite ogranieno izvreno prikupljanje podataka o kvaliteti ugljena, vri se kategorizacija rezervi ugljena. Prema stupnju istraenosti i stupnju poznavanja kvalitete ugljena, rezerve se dijele na kategorije A,B, C1, C2, D1 i D2 (l. 58-65 Pravilnika). Pri tome se istraivaka buenja ili istraivaki rudarski radovi za utvrivanje i razvrstavanje rezervi ugljena kategorija A, B i C1 obavljaju u okviru najveih udaljenosti koje su za pojedine skupine i njima odgovarajue podskupine dane Pravilnikom.

U kategoriju A uvrtavaju se rezerve koje su potpuno utvrene, odnosno one rezerve za koje su istraivakim radovima potpuno definirani leini uvjeti, zalijeganje, prostiranje, veliina, oblik i graa leita, sve korisne sirovine i njihov meusobni odnos i prostorni razmjetaj. Takoer, za rezerve A kategorije moraju biti poznati vrsta, kvaliteta i tehnoloka svojstva ugljena, moraju biti potpuno utvreni prirodni tipovi sirovine, detaljno ogranieni i izdvojeni jalovi dijelovi u okvirurudnih tijela te utvreni tektonski, hidrogeoloki, inenjersko geoloki i drugi uvjeti ije je poznavanje preduvjet za izbor metode eksploatacije. Za rezerve A kategorije nije doputena ekstrapolacija, a one slue kao osnova za izradu tehnikog projekta eksploatacije.

Rezerve pripadaju kategoriji B, ukoliko su istraivakim radovima utvreni leini uvjeti, zalijeganje, prostiranje, veliina, oblik i graa leita, sve korisne sirovine i njihov meusobni odnos i prostorni razmjetaj. Nadalje, moraju biti utvrene znaajke i osnovna tehnoloka svojstva ugljena bitna za oplemenjivanje i preradu, moraju biti utvreni prirodni tipovi i industrijske vrste sirovine, utvreni odnosi i karakter jalovih dijelova u okviru rudnih tijela te utvreni tektonski, hidrogeoloki, inenjersko geoloki i drugi uvjeti u opsegu dovoljnom za dobivanje osnovnih elemenata za izbor metode eksploatacije. U kategoriju B uvrtavaju se i zalihe ugljena dobivene ekstrapolacijom izvan granica A i B kategorije, najvie do 25% najvee udaljenosti izmeu istraivakih radova propisanih za sirovinu B kategorije. Rezerve kategorije B slue kao osnova za izradu investicijskog programa izgradnje rudarskog objekta.

Kategoriji C1 pripadaju rezerve kod kojih su upoznati leini uvjeti, zalijeganje, prostiranje, veliina, oblik i graa leita, korisna sirovina i njezin prostorni razmjetaj, utvrene znaajke i tehnoloka svojstva ugljena, utvreni prirodni tipovi sirovine, te razjanjeni tektonski, hidrogeoloki, inenjersko geoloki i drugi uvjeti zaeksploataciju. U ovu kategoriju uvrtavaju se i rezerve ugljena dobivene ekstrapolacijom izvan granica A, B i C1 kategorije, najvie do 25% najvee udaljenosti izmeu istraivakih radova propisanih za ugljen C1 kategorije. Rezerve kategorije C1 slue kao osnova za izradu programa detaljnog istraivanja, a u iznosuod 40% mogu se pridodati rezervama B kategorije za izradu investicijskog programaizgradnje rudarskog objekta.

U kategoriju C2 uvrtavaju se perspektivne rezerve ugljena iji su uvjeti zalijeganja, veliina, oblik i poloaj odreeni na temelju geolokih i geofizikih podataka i djelomino provjereni istraivakim radovima, odnosno odreeni analogijom s prouenim dijelovima leita. Kvaliteta ugljena odreena je prema analizama pojedinanih uzoraka ili prema podacima najbliih istraenih leita, odnosno istraenih dijelova leita.

Kategoriji D1 pripadaju rezerve koje se prognoziraju na temelju analize opih geolokih uvjeta i usporedbe podataka detaljne prospekcije, istraivakih i eksploatacijskih radova u odreenom prostoru. Ove rezerve nalaze se u neistraenim dijelovima poznatih leita.

Kategoriji D2 pripadaju rezerve koje su pretpostavljene na temelju podataka o geolokom razvoju i specifinostima geoloke grae odreenog podruja. Ovoj

Slide 15 (Continued)

kategoriji pripadaju pretpostavljene rezerve podruja na kojima su otkrivena leita ili pojave ugljena, kao i podruja na kojima nisu otkrivena ni leita ni pojave, ali se njihovo postojanje moe pretpostaviti.ikolenko; 6.11.2008

Slide 16

i.k.3 Bilannost ugljenih slojeva u leitu ovisi o debljini i broju ugljenih slojeva, dubini zalijeganja tih slojeva, geomehanikim i hidrogeolokim svojstvima podine i krovine te stijena kroz koje prolaze jamski radovi, o geolokim uvjetima i strukturnim osobinama leita, o koliini i kvaliteti utvrenih zaliha ugljena, o prometnom poloaju leita, klimatskim prilikama itd.Bilanne zalihe ugljena utvruju se tehniko-ekonomskom ocjenom, koja obuhvaa analizu osnovnih faktora, od kojih su najznaajniji sljedei:geoloki tip leita, stupanj koncentracije zaliha i morfoloke karakteristike ugljenagenetski utvrivanje potencijalnosti leita i njegova ireg podrujatehniko-eksploatacijski opi uvjeti budue eksploatacije, HG i IG uvjeti,...tehnoloki tehnoloki tip ugljena, osnovni uvjeti oplemenjivanja,...regionalni prometni uvjeti, reljef, klima, opskrba vodom i energijom, openito gospodarstvo,...trini ponuda i potranja, cijena, perspektivadrutveno-gospodarski ekonomsko znaenje za odreeno podruje, strateko znaenje, utjecaj na okoli i mogunost sanacije ugljenokopa.

U izvanbilanne rezerve uvrtavaju se i one koje se nalaze ispod naselja, prometnica, oko rudarskog okna, povrinskih rudarskih objekata i postrojenja, te rijenih tokova.Izvanbilanne zalihe ugljena ispod razliitih objekata ili rijenih tokova dio su sigurnosnog stupa, koji ukljuuje i stijene izmeu krovinske plohe ugljenog sloja i povrine terena. Ostavljanje sigurnosnih stupova je neophodno za spreavanje slijeganja terena, a time i objekata. Pri odreivanju sigurnosnog stupa zatitna zonana povrini iznosi 15-25 m oko objekta, a od granice zatitne zone treba odrediti nagib (kosinu) sigurnosnog stupa, iji je kut za razliite stijene razliit. Treba uzeti uobzir stijene koje su u krovini ugljenog sloja.ikolenko; 11.12.2007

91717

ElaboratElaborato o rezervamarezervama

1)1) TekstTekstUvodUvod -- OpOpii diodio

geografijageografija, , klimaklima, , prethodniprethodni

radoviradovi, , gospodarskigospodarski uvjetiuvjeti

GeoloGeoloke ke znaznaajkeajke

geologeolokaka graagraa i i postanakpostanak l.l.

HG i IG HG i IG odnosiodnosi

IstraIstraivaivakiki radoviradovi -- metodemetode i.,i.,

analizaanaliza efektivnostiefektivnosti i. i.

OdreivanjeOdreivanje kvalitetekvalitete -- metodemetode,,

rezultatirezultati, , oplemenjivanjeoplemenjivanje

ProraProraun rezerviun rezervi -- postupcipostupci, , poprpopr. .

koefkoef., ., tablitablinini pregledpregled

TehniTehnikoko--ekonomskaekonomska ocjenaocjena

naturalninaturalni i i vrijednosnivrijednosni

pokazateljipokazatelji svisvi faktorifaktori

ZakljuZakljuakak -- PopisPopis literatureliterature

2)2) GrafiGrafika ka dokumentacijadokumentacijaGeografskaGeografska k. (1:100.000)k. (1:100.000)GeoloGeolokaka k. (do 1:100.000)k. (do 1:100.000)Geol. k. Geol. k. leleiitata (do 1:1000)(do 1:1000)Geol. Geol. profiliprofili (1:1000) 2500?(1:1000) 2500?StupoviStupovi istristr. . bubuotinaotina(1:500)(1:500)KarteKarte istristr. . radovaradovaPlan Plan povrpovr. i . i jamskihjamskihradovaradovaGeol. k. Geol. k. horizonatahorizonata (1:1000)(1:1000)K. K. povrpovrineine, , k.uzorkovanjak.uzorkovanja

3)3) Prilozi Prilozi -- rezultatirezultatiKemijskiKemijski, miner., IG, HG, miner., IG, HGOdrOdr. . obujamskeobujamske masemase m. s.m. s.TabeleTabele rezervi rezervi popodijelovimadijelovima i i popo klasamaklasama, , kategorijamakategorijamaObrasciObrasci: 1, 2 i 5.: 1, 2 i 5.

1818

1. Program: 1. Program: PRORAPRORAUN REZERVI UN REZERVI UGLJENOG SLOJAUGLJENOG SLOJA

Tabela s Tabela s podapodattcimacima

Topografska Topografska kartakarta

Karta Karta stratoizohipsistratoizohipsi krovinskekrovinske ploheplohe

Karta Karta stratoizohipsistratoizohipsi podinskepodinske ploheplohe

Karta Karta izohoraizohora

Karta sadrKarta sadraja sumpora/pepela iliaja sumpora/pepela ili

Karta relativne dubine do krovine ugljenog slojaKarta relativne dubine do krovine ugljenog sloja

ProfilProfil

Karta Karta eksploatacijskiheksploatacijskih blokovablokova