IZVEDBENI PLAN - Filozofski fakultet - · PDF fileHrvatska S V E U Č I L I Š T ... Priredili D. Dukić et al., Srednja Europa i Ibis grafika, Zagreb 2009. (odabrani tekstovi) 6

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska književna antropologija i rano novovjekovlje Studij HJK, diplomski jednopredmetni – nastavnički smjer Semestar II. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+0+1

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom od 10,15 do 11,00 te od 11,15 do 12,00 predavaonica 204

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Na engleskom jeziku: Croatian Literary Anthropology and Early Modern Period

Nositelj kolegija viši asistent-znanstveni suradnik dr. sc. Saša Potočnjak Kabinet F 715

Vrijeme za konzultacije Četvrtkom od 12,30 do 14,00 Telefon 051 265-686

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Nema

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Književna antropologija kao zasebna disciplina (teorijske i metodološke premise); hrvatska književnost ranoga novovjekovlja (od 16. do 18. stoljeća) kao antropološki dokument; filologija i književna antropologija; tematizacija antropoloških fundamentalija u književnim tekstovima (društveno djelovanje, mentalni svjetovi, tijelo, politički diskurz itd.); imagološka istraživanja hrvatske književnosti ranoga novovjekovlja (hrvatski imaginarij, ideologemi; vlastiti/tuđi prostor; kanoni i stereotipi; pitanja identiteta); oniričko kao književnoantropološki i poetički fenomen; umijeće pamćenja (ars memoriae) i kultura sjećanja; lieux de mémoire

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanoga kolegija i položenoga ispita očekuje se da će student: - ovladati terminologijom i metodologijom književne antropologije - moći primijeniti metodologiju književne antropologije u književnokritičkoj interpretaciji književnih tekstova hrvatskoga ranoga novoga vijeka

- moći analizirati književne tekstove iz 16., 17. i 18. st. te im pristupiti kao antropološkim dokumentima

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 Kontinuirana provjera znanja 1 Seminarski rad: 0,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 Međuispit: 1 40 ZAVRŠNI ISPIT Usmeni ispit: 1 30 UKUPNO 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Burke, P. Što je kulturalna povijest? Izdanja antibarbarus, Zagreb, 2006. 2. Čovjek, prostor, vrijeme. Književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, Ur. Ž. Benčić i D.

Fališevac,, Disput, Zagreb 2006. (odabrani tekstovi) 3. Fališevac, D. Slike starog Dubrovnika. Filološke i književnoantropološke studije. Matica hrvatska,

Zagreb, 2013., str. 135-226; 281-296. 4. Gulin, V. 1996, ''Antropološka vizura povijesti: Držićev Dubrovnik'', Etnološka tribina 19, 151-170. 5. Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju. Priredili D. Dukić et al., Srednja Europa i Ibis grafika,

Zagreb 2009. (odabrani tekstovi) 6. Kulturna geografija. Kritički rječnik ključnih pojmova. Ur. D. Atkinson, P. Jackson, D. Sibley, N.

Washbourne. Disput, Zagreb, 2008. (odabrane natuknice) 7. Mrdeža Antonina, D. Drukčiji od drugih? Nacionalni prostor u hrvatskoj književnosti, Disput, Zagreb,

2009. (odabrani tekstovi) 8. Poetika renesansne kulture: novi historizam, Ur. David Šporer, disput, Zagreb 2007. (odabrani

tekstovi) 9. Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem, Ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, Disput,

Zagreb 2012. (odabrani tekstovi) 10. Stojan, S. Slast tartare. Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika. Zagreb-Dubrovnik:

Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2007.

IZBORNA LITERATURA

1. Assman, J., Kulturno pamćenje: pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama, prev. V. Preljević, Vrijeme, Zenica, 2005.

2. Dukić, D., 1998, Figura protivnika u hrvatskoj povijesnoj epici, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. 3. Europäische Mentalitätsgeschichte. Hauptthemen in Einzeldarstellungen. Prir. P. Dinzelbacher,

Stuttgart, 1993. 4. Geertz, C., 1973, The Interpretation of Cultures, New York: Basic Books, Inc., Publishers. 5. Iser, W., 1989, Prospecting: From Reader Response to Literary Anthropology, The John Hopkins

University Press, Baltimore and London. 6. Iser, W., 1995, The Fictive and the Imaginary: Charting Literary Anthropology 7. Iser, W., 2000, ''What Is Literary Anthropology? The Difference between Explanatory and Exploratory

Fictions'', u: Revenge of the Aesthetic. The Place of Literature in Theory Today, edited by M. P. Clark, Berkeley / Los Angeles / London: University of California Press.

8. Kultura pamćenja i historija: izbor Pierre Nora, Jan Assmann, Steven Knapp, Mona Ozouf, Eric Hobsbawm, Jakob Vogel, John R. Gillis, James Young, Etienne Francois, Paul Boyer, Idith Zertal, priredile [i] prevele M. Brkljačić, S. Prlenda. Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.

9. Poyatos, F., 1988, Literary Anthropology. A New Interdisciplinary Approach to people, Signs and Literature, edited by F. Poyatos, Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins Publishing Company

10. Stojan, S., Vjerenice i nevjernice. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku – Prometej, 2003.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obavezni prisustvovati na 70% predavanja i seminara. Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika.

Vježbe na satovima seminara se ne ocjenjuju ocjenskim bodovima, već su kontinuirana priprema za međuispit.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

- preko mrežnih stranica fakulteta; MudRi - preko zajedničke e-pošte studenata - na konzultacijama i nastavi - popis seminarskih tema: na satu seminara

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

• u terminima konzultacija • preko e-pošte NAČIN POLAGANJA ISPITA

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova.

1. Kontinuirana provjera znanja: Studenti su obavezni tijekom semestra napisati seminarski rad na jednu od tema priloženih na nastavnom satu. Temu seminara student mora izabrati nakon prvoga nastavnoga sata i javiti se nastavniku na e-mail adresu. Pri izradi seminarskoga rada student je obavezan dolaziti na konzultacije tijekom semestra o čemu se vodi evidencija. Seminarski rad se piše prema dostupnim Uputama o pisanju seminarskoga rada. Izrađen seminarski rad student je obavezan predati 30. svibnja 2016. Književnoantropološka analiza odabranoga teksta iz korpusa rano novovjekovne književnosti. Seminarski rad nosi maksimalno 30 ocjenskih bodova raspodijeljenih na sljedeći način:

Formalni elementi seminara (Upute i literatura) i metodološko-sadržajni elementi: 10 bodova Analitički pristup: 20 bodova

2. Međuispit: Studenti su obavezni položiti 1 pismeni međuispit. Osim propisane literature priprema za međuispit zahtijeva aktivno sudjelovanje na nastavi. Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova ostvarenih seminarom i međuispitom. Svaka aktivnost se mora zadovoljiti u najmanje 50% ukupne ocjenske vrijednosti da bi joj se dodijelili ocjenski bodovi. Seminarski rad: 30 ocjenskih bodova Međuispit: 40 ocjenskih bodova:

Točni odgovori

Ocjenski bodovi

0-19 0 20-22 20 23-25 25 26-28 28 29-30 30 31-33 33 34-36 36 37-40 40

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

A – od 90 do 100% ocjene B – od 80 do 89,9% ocjene C – od 70 do 79,9% ocjene D – od 60 do 69,9% ocjene E – od 50 do 59,9% ocjene

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način:

Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E

Napomena: Studenti koji ostvare 0 do 29,9% ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji ostvare 30 do 39,9% bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Studenti moraju ostvariti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu. Završni ispit usmeni je ispit na kojem student može ostvariti maksimalno 30 bodova. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Sve obveze studenti su dužni obaviti prema terminima navedenima u izvedbenom programu

ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni izvanredni 30. ožujka 2016. u 14 sati (usmeni)

Ljetni 14. lipnja i 5. srpnja 2016. u 12 sati (usmeni) Jesenski

izvanredni 6. i 13. rujna 2016. u 14 sati (usmeni)

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

PREDLOŽAK / ODABRANI PRIMJER

NAPOMENE ZA IZRADU SEMINARSKOGA RADA

29.2. 2016.

1. Uvod u antropologiju 2. Uvod u novu kulturalnu povijest

7.3. 3. Literarni obrat i ostali 'obrati' 4. Mikro povijest, prakse i reprezentacije

Ulomak: C. Ginzburg, Sir i crvi

14.3.

1. Književna antropologija (N. Rapport, F. Poyatos, W. Iser, L. Čale-Feldman)

2. Tematizacija antropoloških fundamentalija u književnim tekstovima

3. Sistemi u književnoj antropologiji

Ulomak: M. Cervantes, Don Quijote

21.3. Književna antropologija kao metodologija istraživanja (W. Iser, D. J. Sumara)

Književnoantropološko čitanje teksta: F. Rabelais, Gargantua i Pantagruel

TEME ZA SEMINARSKI RAD

28.3. BLAGDAN

4.4.

Grad: antropološka vizura povijesti: trgovina, Dubrovnik otvoreni i zatvoreni grad, grad kao kulturalni sistem (V. Gulin, D. Fališevac, L. Jardine).

M. Držić: Skup M. Držić: Dundo Maroje

11.4.

Grad: gradske marginalne skupine (krčme, bolesti, korupcija), prostor grada u dubrovačkoj ranonovovjekovnoj književnosti (D. Fališevac, G. Ravančić, S. Stojan, S. Low)

Sabo Bobaljević, Ignjat Đurđević, Vlaho Stuli, Tituš Brezovački

18.4. 1. Žena, obitelj, brak: reprezentacija M. Vetranović: Orfeo / Priprema i izrada

ženskoga identiteta (Euridika, Laura, Robinja, Tirena, Hekuba, Kate Kapuralica…) (V. Gulin, L. Čale-Feldman, D. Fališevac, S. Stojan, L. Rafolt)

2. Dijete i djetinjstvo u hrvatskoj književnosti ranoga novoga vijeka

Posvetilište Abramovo H. Lucić: Robinja M. Držić: Tirena; Pripovijes kako se Venere božica užeže u ljubav lijepoga Adona u komediju stavljena

seminarskoga rada:

M. Držić: Dundo Maroje M. Držić: Grižula M. Vetranović: Orfeo / Posvetilište Abramovo H. Lucić: Robinja M. Držić: Hekuba P. Zoranić: Planine N. Nalješković: Komedije J. Baraković: Vila Slovinka J. Palmotić: Pavlimir P. Zrinski: Adrianskoga mora Sirena F. Grabovac: Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga A. Kačić Miošić: Razgovor ugodni naroda slovinskog T. Brezovački: Matijaš Grabancijaš dijak

25.4.

1. Reprezentacije moći i renesansno samooblikovanje: hrvatska pastorala/pastorela (M. Držić, P. Zoranić)/(V. Turner); melodrama (J. Palmotić)

2. (Novi) historicizam / New Historicism (S. Greenblatt, L. Montrose)

P. Zoranić: Planine J. Palmotić: Pavlimir

2.5.

1. Tematologija: privatnost i mentaliteti (D. Dukić)

2. Povijest mentaliteta (histoire des mentalités) I. – odabrane teme (P. Dinzelbacher)

3. N. Nalješković: egzorcizam i ritual 4. Tematizacija hrane (i tijela): Držićev

Pomet; Nalješkovićeve godulje

N. Nalješković: Komedije

9.5.

1. Reprezentacija nasilja (sistemsko nasilje): M. Držić, Hekuba; Profil ubojice u hrvatskoj renesansnoj tragediji (L. Rafolt)

2. Povijest mentaliteta (histoire des mentalités) II. – odabrane teme (P. Dinzelbacher)

M. Držić: Hekuba

16.5.

1. Oniričko kao književnoantropološki fenomen

2. J. Baraković: 9. pjevanje Vile Slovinke 3. P. Zrinski: oniričko u Adrijanskoga mora

Sireni

J. Baraković: Vila Slovinka P. Zrinski: Adrianskoga mora Sirena

23.5.

1. Politički spektakl; vlastiti/tuđi prostor, pitanje identiteta (Z. Blažević – S. Coha): lik Zrinskoga (reprezentacija)

2. I. Gundulić, Osman (prostori i granice) – prostorni obrat (I. Brković, S. Grgas), imaginacije prostora (D. Oraić-Tolić).

Gundulić: Osman

Predati završnu verziju seminarskoga rada – na MudRi 30.5.

1. Imagologija – Drugi, nacionalni narativi, ideologemi, pogranični mentalitet (D. Dukić)

2. Kultura sjećanja – kanoni i kulturni stereotipi (J. Assmann, P. Nora, D. Oraić Tolić)

3. Od reprezentacije do konstrukcije – konstruiranje zajednica (P. Burke); nacionalni prostor (D. Mrdeža Antonina, D. Dukić)

4. F. Grabovac i A. Kačić Miošić

F. Grabovac: Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga

6.6. MEĐUISPIT




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Novije lingvističke teorije

Studij Hrvatski jezik i književnost (diplomski), jednopredmetni / dvopredmetni

Semestar 2. Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 17:15–20:00, prostorija 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku –

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Lada Badurina Kabinet 705

Vrijeme za konzultacije četvrtkom 14:00–15:30 Telefon 051/265-661

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Dr. phil. Nikolina Palašić, prof.

Kabinet 718 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 13:45–15:15

Telefon 051/265-688 e-mail [email protected]


Strukturalizam i poststrukturalizam. Funkcionalizam u jezikoslovlju. Sistemska funkcionalna lingvistika (teorija). Gramatika i komunikacija: funkcionalna gramatika, gramatika teksta, lingvistika teksta. Kritička lingvistika. Analiza diskursa / kritička analiza diskursa / teorija diskursa / konverzacijska analiza. Sociolingvistika. Antropološka lingvistika. Psiholingvistika. Pragmalingvistika. Temeljne postavke transformacijsko-generativne lingvistike. Kognitivna teorija i kognitivna lingvistika. Kognitivna semantika. Primijenjena lingvistika. Feministička lingvistika.


Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: • usporediti i objasniti različite teorijske pravce u lingvistici • definirati novije lingvističke pojmove • pokazati poznavanje nazivoslovlja i ovladanost odgovarajućim metajezikom • kritički komentirati pristupe jeziku i jezičnoj djelatnosti



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 – Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 35 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 35 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 3 100

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana provjera znanja provodi se putem kolokvija (međuispita). Na kolokvijima se propituje poznavanje uglavnom primarnih izvora (tekstova). Tekstovi koji u knjižnici nisu zastupljeni u odgovarajućem broju primjeraka studentima će biti dostupni na portalu Mudri.

1. kolokvij – funkcionalizam u jezikoslovlju; analiza diskursa/kritička analiza diskursa 2. kolokvij – pragmalingvistika, kognitivna lingvistika, sociolingvistika Kolokviji donose najviše po 35 bodova (35 + 35 =70). Za pozitivan rezultat na 1. kolokviju studenti moraju ostvariti 20 ili više bodova. Broj ostvarenih bodova

odgovara broju ocjenskih bodova. Za pozitivan rezultat na 2. kolokviju studenti moraju ostvariti 20 ili više bodova. Broj ostvarenih bodova

odgovara broju ocjenskih bodova. Pristup popravku kolokvija omogućit će se u dodatnom terminu: – studentima koji su na 1. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 19 ili manje bodova – studentima koji su na 2. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 19 ili manje bodova – studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu – studentima kojima je termin nastave Novijih lingvističkih teorija kolidirao s drugim studijskim obvezama Termin se popravka kolokvija utvrđuje naknadno. Studenti mogu samo jedanput pristupiti popravku kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit pozitivno su ocijenjena oba kolokvija. Završni ispit Završni ispit je pismeni. Propituje se poznavanje cjelokupnog sadržaja kolegija. Ukupan broj ocjenskih bodova

na završnom ispitu je 30, a oni se raspodjeljuju prema ovoj ljestvici: za ocjenu izvrstan 30 ocjenskih bodova za ocjenu vrlo dobar 25 ocjenska boda za ocjenu dobar 20 ocjenskih bodova za ocjenu dovoljan 15 ocjenskih bodova za ocjenu nedovoljan pismeni ispit se ponavlja Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










1. Borucinsky, Mirjana; Tominac Coslovich, Sandra, Formalno i funkcionalno u jeziku: sistemska funkcionalna gramatika u odnosu na ostale funkcionalne gramatike i kognitivnolingvističke pristupe, Fluminensia, 27 (2015), 2, str. 11–29. (dostupno i na internetskim stranicama http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=223522 ili http://fluminensia.ffri.hr/clanak?id=1171.html).

2. Glovacki-Bernardi, Zrinjka (priredila), Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 12001. ili 22007. (odabrana

poglavlja). 3. Ivić, Milka, Pravci u lingvistici /2/, deveto, dopunjeno izdanje, Biblioteka XX vek, Beograd 2001. (odabrana

poglavlja). 4. Škiljan, Dubravko, Pogled u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1985. (ili koje kasnije izdanje) (odabrani

sadržaji).

Napomena: popis obvezne literature proširivat će se odabranim sadržajima s popisa izborne literature. Ti će se (u pravilu kraći) tekstovi (ako ne postoje u knjižnici) studentima učiniti dostupnima na portalu Mudri.

IZBORNA LITERATURA

1. Badurina, Lada, Između redaka: Studije o tekstu i diskursu, Izdavački centar Rijeka i Hrvatska sveučilišna naklada, Rijeka – Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja).

2. Cook, Guy, Applied Linguistics, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press. 3. Halliday, M. A. K., On Language and Linguistics (ur. J. Webster), Continuum, 2003. 4. Ivanetić, Nada, Govorni činovi, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1995. 5. Pišković, Tatjana, „Feministički otpor rodnoj asimetriji jezika u jeziku i jezikoslovlju“, Otpor: Subverzivne

prakse u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi, Zbornik radova 42. seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagreb, 2014, str. 145–168.

6. Scovel, Thomas, Psycholinguistics, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press. 7. Spolsky, Bernard, Sociolinguistics, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press. 8. Tabakowska, Elżbieta, Gramatika i predočavanje: Uvod u kognitivnu lingvistiku, FF press, Zagreb, 2005. 9. Widdowson, H. G., Discourse Analysis, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press. 10. Yule, George, Pragmatics, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press.


Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare). Na nastavi će se redovito provjeravati postignuća studenata.


• predavanja i seminari • konsultacije


• osobno na predavanjima i seminarima • konsultacije • elektronička pošta (prema dogovoru)

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Završni ispit je pismeni.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski 3. i 24. veljače 2016. u 13

Proljetni izvanredni

30. ožujka 2016. u 13

Ljetni 15. i 29. lipnja 2016. u 13

Jesenski izvanredni

7. i 14. rujna 2016. u 13


2. 3. Strukturalizam i poststrukturalizam.

9. 3. Funkcionalizam u jezikoslovlju. Sistemska funkcionalna lingvistika (teorija).

16. 3. Gramatika i komunikacija: funkcionalna gramatika, gramatika teksta, lingvistika teksta.

23. 3. Kritička lingvistika. Analiza diskursa / kritička analiza diskursa / teorija diskursa / konverzacijska analiza.

6. 4. Sociolingvistika.

13. 4. Antropološka lingvistika i etnolingvistika 1. kolokvij

20. 4. Psiholingvistika.

27. 4. Pragmalingvistika.

2. 5. Temeljne postavke transformacijsko-generativne lingvistike.

9. 5. Kognitivna teorija i kognitivna lingvistika.

16. 5. Kognitivna semantika.

23. 5. Primijenjena lingvistika.

30. 5. Feministička lingvistika. 2. kolokvij

6. 6. Lingvistički pravci u 20. stoljeću: sinteza.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove poučavanja hrvatskoga jezika i književnosti Studij Hrvatski jezik i književnost – jednopredmetni studij Semestar II. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom od 8.15 do 10.45 sati u predavaonici br. 450 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karol Visinko

Kabinet 609 Vrijeme za konzultacije srijedom od 11.30 do 13. sati

Telefon 265-669 e-mail [email protected] ; [email protected]

Suradnik na kolegiju / Kabinet /

Vrijeme za konzultacije / Telefon /

e-mail /


Motivacija i interes za poučavanje i učenje hrvatskoga jezika i književnosti – nastavnik/učitelj hrvatskoga jezika i književnosti i učenici u osnovnoj i srednjoj školi. Oblici nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga jezičnogai književnoga odgoja i obrazovanja. Učitelj i učenik u procesu jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja. Jezične djelatnosti (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje i prevođenje) u poučavanju, učenju i nastavi hrvatskoga jezika i književnosti. Usvajanje i učenje hrvatskoga jezika. Komunikacijska jezična kompetencija (u skladu sa zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike). Kompetencija komunikacije na materinskome jeziku i metodička kompetencija (učiti kako učiti – učiti kako slušati, govoriti, čitati i pisati). Suodnos dviju temeljnih kompetencija s ostalim ključnim kompetencijama, a to su komunikacija na stranim jezicima, matematička kompetencija i osnove kompetencije u prirodoslovlju i tehnici, digitalna kompetencija, međuljudska, međukulturna i društvena kompetencija, kompetencija inicijativnosti i poduzetnosti te kompetencija kulturne svijesti i kulturnoga izražavanja. Vrste čitanja. Strategije čitanja. Strategije poučavanja rječniku. Strategije pisanja. Pristupi poučavanja pisanju. Složenost školskoga predmeta Hrvatski jezik – nastavna područja: hrvatski jezik (rječnik, gramatika, pravopis, pravogovor i povijest hrvatskoga jezika); jezično izražavanje (govorna i pisana uporaba hrvatskoga jezika); književnost (recepcija i interpretacija književnih tekstova svih rodova i vrsta, školska lektira); medijska kultura (kazalište, film, radio i televizija, tisak, strip, računalna tehnologija i knjižnica). Svrha i zadaće školskoga predmeta Hrvatski jezik. Ishodi učenja. Programska odnosno kurikulska određenja, standardi i kompetencije. S tim u poveznici nastavna načela u poučavanju hrvatskoga jezika i književnosti. Osnovne sastavnice nastavnikove/učiteljeve pisane pripreme za izvođenje nastave. Metodički sustavi poučavanja hrvatskoga jezika i književnosti. Oblici poučavanja (čelni, individualni, individualizirani, suradničko učenje – rad u skupini i u paru).

Tipovi nastavnih sati i obilježja ustroja (struktura) nastavnih sati u pojedinome nastavnome području: u nastavi hrvatskoga jezika, u nastavi jezičnoga izražavanja, u nastavi književnosti i u nastavi medijske kulture.


Nakon odslušanoga predmeta i položenoga ispita student će moći: 1. primjenjivati osnovne pojmove metajezika struke (odnosno osnovne pojmove

primijenjene znanstvene discipline koja se bavi poučavanjem hrvatskoga jezika i književnosti)

2. razlikovati i objasniti oblike nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja

3. opisati i objasniti funkcionalnu uključenost jezičnih djelatnosti u svekoliki jezični i književni odgoj i obrazovanje, napose u ostvarivanje sadržaja školskoga predmeta Hrvatski jezik

4. opisati i objasniti funkciju i primjenu standarda, kurikula i kompetencija te načela u poučavanju hrvatskoga jezika i književnosti

5. funkcionalno primijeniti metodičke pristupe, sustave i postupke u zadatcima koji se odnose na sva nastavna područja školskoga predmeta Hrvatski jezik (na nastavu hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture)

6. navesti, opisati i objasniti tipove nastavnih sati i obilježja njihova ustroja za svako nastavno područje školskoga predmeta Hrvatski jezik u osnovnoj i srednjoj školi

7. navesti osnovne sastavnice u nastavnikovoj/učiteljevoj pisanoj pripremi za izvođenje nastave hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture u osnovnoj i srednjoj školi

8. opisati i objasniti svaku od osam ključnih kompetencija s gledišta jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja

9. svjesnije zapažati aktualne zahtjeve i potrebe nastave hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnoj i srednjoj školi.


Predavanja Seminar Konzultacije Samostalni radx x x x



Pohađanje nastave

0,5 -

Zadatci u vezi s nastavom hrvatskoga jezika i književnosti

0,5

ukupno: 40

Esej

1 30

Završni ispit (usmeni) 1 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Težak, S., Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, Školska knjiga, 1996., Rosandić, D., Metodika književnog odgoja, Zagreb, Školska knjiga, 2005. Visinko, K., Dječja priča – povijest, teorija, recepcija i interpretacija, Zagreb, Školska knjiga, 12005., 22009. Visinko, K., Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika – Pisanje, Zagreb, Školska knjiga, 2010. Visinko, K., Čitanje : poučavanje i učenje, Zagreb, Školska knjiga, 2014. Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Strasbourg, Vijeće Europe (Odjel za suvremene jezike) – Zagreb, Školska knjiga, 2005. IZBORNA LITERATURA

Češi, M. i Barbaroša-Šikić, M., ur., Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika : Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama : Radovi sa Simpozija učitelja i nastavnika Hrvatskoga ezika, Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje i Naklada Slap, 2007, str. 9.-125. Češi, M., Cvikić, L. i Milović, S., ur., Inojezični učenik u okruženju hrvatskoga jezika, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2012. Diklić, Z., ur., Strip u nastavi hrvatskoga jezika, Suvremena metodika nastave hrvatskoga jezika – tematski broj 4, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Diklić, Z., ur., Hrvatski u školi, zbornik metodičkih radova, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Juričić, D., ur., Udžbenik i virtualno okruženje, zbornik radova sa znanstveno –stručnog skupa, Školska knjiga, Zagreb, 2004. Kajić, R., Povezivanje umjetnosti u nastavi, Školske novine, Zagreb, 1991. Kermek-Sredanović, M., Književni interesi djece i omladine, Školske novine, Zagreb, 1985. Kermek-Sredanović, M., Književno-scenski odgoj i obrazovanje mladih, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Kunić, I., Kultura dječjeg govornog i scenskog stvaralaštva, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Rosandić, D. i Rosandić, I., Riječ hrvatska u višejezičnom i višekulturnom ozračju, Školske novine, Zagreb, 1991. Stričević, Ivanka, ur., Pismenost – europske perspektive, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrčak, tematski broj 14, 2002. Stričević, Ivanka, ur., Pismenost – sposobnost bez koje se ne može, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrčak, tematski broj 17, 2003. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga, Zagreb, 21988.

Škarić, I., Temeljci suvremenog govorništva, Školska knjiga, Zagreb, 2000.

Titone, R., Primijenjena psiholingvistika: Psihološki uvod u didaktiku jezika, Zagreb, Školska knjiga, 1977. Težak, S., Literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine, Školska knjiga, Zagreb, 31979.


Student je obvezan redovito pohađati nastavu. U zadanim je rokovima obvezan riješiti zadatke kojima će potvrditi svoju organizacijsku, stručnu i stvaralačku sposobnost i vještinu u vezi s osnovama poučavanja hrvatskoga jezika i književnosti. Student je obvezan proučiti sadržaje iz obvezne literature na koju ga upućuje nastavnik, na obavijesnoj razini poznavati izbornu literaturu iz koje je obvezan odabrati jedan naslov.


Predavanja Seminari Elektronička pošta Mrežne stranice


Na predavanjima i tijekom seminara, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


U ovome se kolegiju provode i pisane i usmene provjere znanja, sposobnosti i vještina studenata. Kvalitet rada studenta proizlazi iz sastavnica koje se navode u opisu sustava

ocjenjivanja (v. tablicu o sustavu ocjenjivanja). OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 15. 6. i 6. 7. (U) u 8.30

Jesenski izvanredni

7. i 14. 9. (U) u 8.30


2.3. 2016. Uvod u sadržaje i obveze kolegija Školski predmet Hrvatski jezik u osnovnoj i srednjoj školi

9.3.2016. Jezične djelatnosti i osam ključnih kompetencija (pregled) Slušanje – Govorenje

16. 3. 2016. Čitanje – Pisanje

23.3. 2016. Čitanje književnih i neknjiževnih tekstova (vrste i strategije čitanja)

30. 3. 2016. Školska interpretacija književnoga teksta

6. 4. 2016. Književni tekst u sustavu problemske nastave

13. 4. 2016. Komunikacijske vrijednosti ostalih metodičkih sustava

20. 4. 2016. Unutarpredmetna i međupredmetna korelacija, integracija i koordinacija

27. 4. 2016. Jednostavnost i složenost nastave jezičnoga izražavanja (oblici jezičnoga izražavanja)

4. 5. 2016. Različitost stilova u nastavnoj praksi (obrazovne, odgojne, funkcionalne i komunikacijske vrijednosti)

11.5.2016. Nastava hrvatskoga jezika (rječnik, gramatika, pravopis i pravogovor)

18.5.2016. Nastavnikova/učiteljeva pisana priprema (osnovni pojmovi)

25.5.2016. Pisanje eseja (ocjenjuje se)

1.6.2016. Studentske izvedbe zadatka (ocjenjuje se)

8.6.2016. Studentske izvedbe zadatka (ocjenjuje se) – nastavak




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Interpretacija književnog teksta Studij Hrvatski jezik i književnost – jednopredmetni diplomski studij Semestar 2. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija dr. sc. Marina Biti, red. prof.

Kabinet 709 Vrijeme za konzultacije nakon nastave i u vrijeme dogovorenih konzultacija

Telefon e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Saša Stanić, profKabinet 709

Vrijeme za konzultacije nakon nastave i u vrijeme dogovorenih konzultacija Telefon

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Interpretacija i povijest književnosti. Interpretacija i književna kritika. Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey). Predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur). Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta. Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja. Ecovi modeli interpretacije s osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije. J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija. Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer). Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji. Tijekom nastavnog procesa osobita se važnost pridaje radu na odabranim književnim predlošcima koji se interpretiraju na satu. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanih predavanja i izvršenih svih obveza na kolegiju Interpretacija književnog teksta studenti će biti sposobni:

∗ analizirati književni predložak primjenom različitih interpretativnih paradigmi ∗ analizirati književni tekst s obzirom na različite kontekste čitanja (opus autora, razdoblje, povijesna

epoha, ideološki kontekst...)

∗ demonstrirati dosljednu primjenu određenog modela čitanja na odabranom predlošku NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu












1. Barthes, R., Kritika i istina, Algoritam, Zagreb, 2009. 2. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000. (odabrani pojmovi) 3. Eco, U., Granice tumačenja, Paideia, Beograd, 2001. 4. Nöth, W., Priručnik semiotike, Ceres, Zagreb, 2004. (odabrana poglavlja) 5. Škreb, Z., Stamać, A. Uvod u književnost, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998. (poglavlje o

interpretaciji) IZBORNA LITERATURA

1. Barker, C., Galasinski, D., Cultural Studies and Discourse Analysis, London – Thousand Oaks, New Delhi 2001.

2. Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb 1991. 3. Biti, V., Upletanje nerečenog, Zagreb 1994. 4. Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo 1965. 5. Eco, U., Intentio lectoris: napomene o semiotici recepcije, Treći program Hrvatskog radija (1995), br.

47, str. 21-30. 6. Eco, U., Interpretacija i nadinterpretacija (ulomci), Književna smotra, god. 28 (1996), br. 100 (2), str.

189-200. 7. Frangeš, I. i Žmegač, V., Hrvatska novela: interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1998. 8. Franz, Marie-Louise von, Interpretacija bajki, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2007. 9. Gadamer, Hans-Georg, Istina i metoda: osnovi filozofske hermeneutike, Veselin Masleša, Sarajevo,

1978. 10. Hufnagel, E., Uvod u hermeneutiku, Zagreb 1993. 11. Kubinova, M., Interpretacija književne umjetnine kao sukob semiotičkih sistema, u: Umjetnost riječi,

god. 36 (1992), br. 3, str. 253-265. 12. Lehtonen, M., The Cultural Analysis of Texts, Sage, London – Thousand Oaks – New Delhi 2000. 13. Mikulić, B., Rat interpretacija, Treći program Hrvatskog radija (1995), br. 47, str. 40-47. 14. Pavletić, V., Kako razumjeti poeziju, Zagreb 1995. 15. Solar, Milivoj, Vježbe tumačenja: interpretacije lirskih pjesama, Matica hrvatska, Zagreb, 2005. 16. Spivak, G. Ch., How to read a 'culturally different' book, u: Barker, F. – Hulme, P. – Iversen, M. (ur.),

Colonial Discourse/Postcolonial Theory, Manchester University Press, Manchester – New York, 1994. 17. Umijeće interpretacije: zbornik radova u čast 80. godišnjice rođenja akademika Ive Frangeša (priredili

Dunja Fališevac, Krešimir Nemec), Matica hrvatska, Zagreb, 2000. 18. Izbor iz edicije Ključ za književno djelo (Školska knjiga)


• Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan izostanak je 30% od sveukupnih nastavnih sati). • Za više od tri izostanka student će dobiti kazneni seminar koji će trebati predati zajedno s obaveznim. • U slučaju opravdanog duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] • Da bi mogli pohađati seminarsku nastavu, studenti se trebaju unaprijed pripremati (čitanje dogovorenih

predložaka) Tijekom semestra studenti trebaju pripremiti i izložiti seminarski rad


Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


Studenti su obavezni položiti ispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (deset pitanja u formi kratkih esejskih zadataka). Na ispitu se može ostvariti maksimalno 20 bodova. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora u seminarskim radovima kao i u svim drugim pisanim radovima smatrat će se intelektualnom krađom te će biti sankcionirano.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 17. 6. i 1. 7. 2016. u 11.00 sati

Jesenski izvanredni

2. i 9. 9. 2016. u 11.00 sati


1 Uvodno predavanje: sadržaj kolegija i obveze studenata.

2 Interpretacija i povijest književnosti; interpretacija i književna kritika.

3 Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey); predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur).

4 Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta.

5 Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja.

6 Ecovi modeli interpretacije s posebnim osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije.

7 Samostalna izrada pisanog zadatka (interpretacija).

8 J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija.

9 Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer). 10 Kolokvij

11 Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji.

12 Zaključno predavanje

13 Izlaganje seminarskih radova






MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane teme iz suvremene hrvatske književnosti Studij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti, jednopredmetni i dvopr. Semestar II. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 16.15-18.00, dv. 232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Milorad Stojević

Kabinet 710 Vrijeme za konzultacije srijedom 12.45-14.15


Suradnik na kolegiju - Kabinet -

Vrijeme za konzultacije - Telefon -

e-mail -


Strip kao „deveta umjetnost” od staroegipatskih vremena, predkolumbovskog vremena u Americi (Cortesovo „otkriće”), europskog ranokršćanskog i srednjovjekovnog razdoblja (tapiserija iz Bayeuxa) podjednako funkcionira i kao slikarska i kao neka vrst literarnog ostvarenja. Strip se literarno ostvaruje ponajprije u načinu fabulativnosti i konstruktibilnim elementima nalik priči, romanu, navlastito povjesnici/kronološkoj priči, u našim krajevima kao umjetnička obrada biblijskih tema u crkvenim i sličnim vitrajima, u slijedu tematski povezanih slika, i sl. Osim te prastare povijesti u tijeku izvedbe kolegija znatna će pozornost biti na razvitku suvremena stripa od W. Hogartha i R. Töpffera do današnjih dana. U tome će se nastojati dati podjednako opis individualnosti svakoga autora, kao i njihov prinos umjetnosti stripa. Bit će to usporedno povezano s opisom/propitivanjem umjetničke forme stripa, pitanjima što se sve tom formom može postići, potom kako definirati strip, koji su njegovi osnovni elementi, kako um procesira jezik stripa, itd. Stanovita pozornost bit će u kolegiju posvećena strukturnoj korespondenciji između beletrističke proze, ali i one historiografske, i stripa. U tome su, kao primjeri, dosta važne adaptacije tekstova glasovitih pisaca, a kolegij će govoriti i hrvatskim vezama književnosti i stripa a glede Šenoe, Zagorke i još nekih hrvatskih pisaca u „adaptaciji” A. Maurovića, Ž. Bekera, K. Zimonića, R. Devlića i drugih. U tijeku trajanja kolegija studenti će biti upoznati i sa žanrovskom slikom stripa, s jedne strane po tematskoj osnovi, po namjeni (npr. propagandni/reklamni strip, politički, industrijski, onaj sa strogim pedagoškim namjerama, itd.), a s druge strane po likovnoj osnovi, gdje u prvi plan dolazi kreativnost inovacije unutar definiranih granica što strip jest. Problem kolegija bit će i način recepcije značajnih djela stripa, uspoređujući ih s odnosom „teške” i „lake” književnosti, odnosno s kontinuitetom ambivalentnih protega ukusa. U svemu će za kolegij biti važne „digresije” povezane s likovnom umjetnošću i načinima na koji je suvremeni mediji promiču putem stripa, od pulp tiskovina do bibliofilskih izdanja za strip-fanove.


Produbljivanje znanja iz povijesti hrvatske i svjetske književnosti i likovnosti, kao i književnosti i likovne teorije, stjecanje temeljnih informacija o žanru općenito i o žanru kriminalističkoga romana posebno.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x



Pohađanje nastave - - Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij)

1.5 50

Kontinuirana provjera znanja 2 (seminar)

1.5 50

ZAVRŠNI ISPIT - -

UKUPNO 3 100












1. Veljko Krulčić, Hrvatski poslijeratni strip (antologija), Istarska naklada, Pula 1984. 2. Slavko Draginčić i Zdravko Zupan , Istorija jugoslovenskog stripa I - do 1941 godine, Forum, Novi Sad 1986. 3. Scott McCloud, Kako čitati strip – nevidljivu umjetnost, Mentor, Zagreb 2005. 4. Scott McCloud, Kako crtati strip, Pripovijedne tajne stripa i mange, Mentor, Zagreb 2005. 5. Will Eisner, Comics and Sequential Art, Poorhouse Press, 1985. i 1990

IZBORNA LITERATURA

1. Ivica Ivanišević, Sto mu jelenskih rogova!, VBZ, Zagreb 2004. 2. - internetski i slični download izvori (redukcijski izbor u dogovoru s profesorom)


Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni u tijeku seminara, a moraju izraditi i pisani seminarski rad i unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati budući da moraju poznavati građu koja se problematizira. Polažu pismeni ispit (kolokvij).


Usmeno, web fakulteta, mail, telefon


Usmeno, web fakulteta, mail, telefon


Pismeni ispit



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 14. 6. i 3. 7. 2016.

Jesenski izvanredni

7. i 14. 9. 2016.


1. Uvod u teoriju stripa: osnovni elementi umjetničke forme stripa; moguća definicija



4. Povijest stripa: žanrovsko razvijanje forme

5. Povijest stripa: žanrovsko razvijanje forme i dodiri s ostalim umjetnostima; primjeri prožimanja

6. Povijest stripa i opći dodiri s književnošću

7. Povijesna “svijest” o naraciji i stripu: funkcionalnosti pripovijedanja

8. Razvitak svijesti o umjetnosti slijeda: XIX, stoljeće. Primjeri. Autori.

9. Hoghart i Töpffler: počeci suvremenog stripa; literarnost stripa, svijest o funkcionalnoj likovnosti

10. Svjetski strip od 16. 2. 1896. do danas: stilovi, autori, namjene, strukture razvitka žanra

11. Svjetski strip od 16. 2. 1896. do danas: stilovi, autori, namjene, strukture razvitka žanra

12. Hrvatski strip od 1935. do danas: autori, likovna rješenja, literarni izvori, žanrovska opredjeljenja, stajališta o stripu

13. Maurović i “ostali”: što je deveta umjetnost a što je u njoj književno

14. Strip i književnost: konvergencija i divergencija sa stajališta “teorije ukusa”

15. Detaljno upoznavanjem s obvezama glede kolegija Monografski pristup temama hrvatske knjiž. / Strip i književnost, što je sadržano u Izvedbenome planu




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane teme iz svjetske književnosti Studij Hrvatski jezik i književnost, diplomski studij – nastavnički smjer Semestar II. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak, 18,15-20,30; F-601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija doc. dr. sc. Dejan Durić

Kabinet F-712 Vrijeme za konzultacije srijeda 13,30-15,00


Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Suvremena američka proza: 1980. – 2010. kolegij nudi presjek suvremene američke proze u razdoblju od osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća do danas. Razmatrat će se narativne strategije, reprezentacije obiteljskih vrijednosti, roda, seksualnosti, povijesti, toposa zapada, problematika cyberpunka, konzumerizma, medija, tehnologije, jezika i moći, sporta te subjektiviteta. Poseban naglasak bit će na analizama odabranih djela Thomasa Pynchona, Toni Morrison, Dona DeLilla, Williama Gibsona, Jane Smiley, Paula Austera, E. Annie Proulux, Breta Eastona Ellisa, Philipa Rotha, Michaela Cunninghama, Jeffreyja Eugenidesa, Jonathana Safrana Foera, Jonathana Frenzena, Cormaca McCarthyja, Michaela Chabona. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Student/ica će nakon ostvarenih obveza moći: 1. opisati trendove u suvremenoj američkoj prozi, 2. analizirati i uspoređivati djela i pisce istog razdoblja uz korištenje književnoznanstvenih izvora, 3. usprediti djela suvremene američke proze s ostalom suvremenom književnom produkcijom, 4. samostalno analizirati odabrana književna djela.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X



Pohađanje nastave 0.5 Kontinuirana provjera znanja 1 40 Seminarski rad 0.5 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100


Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome











Obvezna literatura:

1. Gjurgjan, Ljiljana Ina: Roman postmodernog konstruktivizma, Književna smotra, 127, 2003., str. 133-134. 2. Grgas, Stipe: Ispisivanje prostora: čitanje suvremenoga američkog romana, MD, Zagreb, 2000. 3. Radin-Sabadoš, Мirna: Nasljeđe osamdesetih – romani Dona DeLilla Bijeli šum i Vaga: uspon posredovanog

prostora i problem subjektiviteta, Književna smotra, 152, 2008., 75-85. 4. Solar, Milivoj: Moderna i suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997. (odabrana poglavlja) 5. Vidan, Ivo: Pogovor u: Toni Morrison, Solomonova pjesma, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 375-392. 6. Bilješke s predavanja i seminara

Obavezna lektira: Paul Auster, Njujorška trilogija

Michael Chabon, Sindikat jidiških policajaca

Michael Cunningham, Sati

Don DeLillo, Bijela buka

Junot Diaz: Kratak, čudnovat život Oscara Waoa

Bret Easton Ellis, Američki psiho

Jeffrey Eugenides, Srednji spol

Cormac McCarthy, Krvavi meridijan

Toni Morrison, Voljena

Annie Proulux, Planina Brokeback, Obavijesti o kretanju brodova

Thomas Pynchon, Dražba predmeta 49

Philip Roth, Američka pastorala

Jonathan Safran Foer, Sve je rasvijetljeno

Jane Smiley, Tisuću jutara

IZBORNA LITERATURA 1. Baudrillard, Jean: Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. 2. Butler, Christopher: Postmodernizam, Šahinpašić, Sarajevo, 2007. 3. Fink, Bruce: Lacanovski subjekt: između jezika i jouisssance, Kruzak, Zagreb, 2009. 4. Čale-Feldman, Lada i Tomljenović, Ana: Uvod u feminističku književnu kritiku, Leykam international, Zagreb,

2012. 5. Eagleton, Terry: Književna teorija, SNL, Zagreb, 1987. 6. Hutcheon, Linda: The Politics of Postmodernism, Routledge, London i New York, 2002. 7. Jameson, Frederic: Capitalism, or the Cultural Logic of Late Capitalism, Duke University Press, 2001. 8. Lyotard, Jean-Francois: Postmoderno stanje: izvještaj o znanju, Ibis-grafika, Zagreb, 2005. 9. Millard, Kenneth: Contemporary American Fiction: An Introduction to American Fiction since 1970, Oxford

University Press, 2000. 10. Peleš, Gajo: Tumačenje romana, ArTresor naklada, 1999. 11. Ruland, Richard i Bradbury, Malcolm: From Puritanism to Postmodernism: A History of American Literature,

Penguin Books, 1991. 12. Žmegač, Viktor: Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.


• Studenti mogu izostati tri puta s nastave. • U slučaju većeg broja izostanaka studenti će dobiti kazneni seminar. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] • Kašnjenje se na satove ne tolerira. • Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

• mrežne stranice kolegija

• e-mail poruke KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

• u vrijeme konzultacija

• e-mailom NAČIN POLAGANJA ISPITA

VREDNOVANJE OBVEZA STUDENATA / STUDENTICA:

• Seminarske aktivnosti Studenti su obavezni za seminarske sate pročitati odabrane lektirne naslove. Na nastavi aktivno sudjeluju u raspravama o odabranoj temi, postavljaju i odgovaraju na relevantna pitanja te daju osvrt na pročitanu literaturu. Studenti mogu sakupiti maksimalno 40 bodova za spomenute aktivnosti (minimalno je potrebno ostvariti 20 bodova da bi se isti priznavali).

• Seminarski rad

Studenti pišu jedan seminarski rad tijekom semestra. Seminarski rad treba imati minimalno 10 stranica teksta, font 12, times new roman, prored 1.5, te minimalno 10 bibliografskih izvora. Rok za predaju seminarskoga rada je zadnji tjedan nastave u semestru. Seminarski rad nosi 30 ocjenskih bodova.

• Usmeni ispit

Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (50%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i takvi studenti mogu izaći na ispit ukupno triput, i to u redovitom i izvanrednom ispitnom roku te pritom mogu ostvariti najviše 10% ocjene. Nije moguće polagati završni ispit bez ostvarenih bodova na seminarskim aktivnostima i seminarskom radu. Završni ispit je usmeni i na njemu student može dobiti maksimalno 30 ocjenskih bodova. Ispitom su pokrivena sva programska područja kolegija (kao i gradivo koje nije pokriveno međuispitima). Procjenjuje se poznavanje književnopovijesne i kritičke literature te umješnost usporedbe teorijskih aspekata iznesenih u propisanoj literaturi te tijekom predavanja. Za usmeni ispit dobiva se ocjena koja se pretvara prema sljedećem kriteriju u ocjenske bodove:

- za ocjenu izvrstan - 30 ocjenskih bodova - za ocjenu vrlo dobar - 20 ocjenska boda - za ocjenu dobar - 15 ocjenskih bodova

- za ocjenu dovoljan - 10 ocjenskih bodova - za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja

KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je pozitivno ocijenjenih seminarskih aktivnosti, seminarskoga rada i položenoga usmenog završnoga ispita. Ocjene se pridružuju ostvarenim bodovima nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

- A – 90 – 100% ocjenskih bodova - B – 80 – 89,9% ocjenskih bodova - C – 70 – 79,9% ocjenskih bodova - D – 60 – 69,9% ocjenskih bodova - E – 50 – 59,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način:

- izvrstan ( 5 ) – A - vrlo dobar ( 4 ) – B - dobar ( 3 ) – C - dovoljan ( 2 ) – D i E

U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 16. 6. i 7. 7.u 10,00 Jesenski

izvanredni 2. i 14. 9. u 10,00


8. 3. P Uvod u suvremenu američku prozu

15. 3. P Thomas Pynchon S Thomas Pynchon: Dražba predmeta 49

22. 3. P Toni Morrison S Toni Morrison: Voljena

29. 3. P Don DeLillo S Don DeLillo: Bijela buka

5.4. P Cormac McCarthy S Cormac McCarthy: Krvavi meridijan

12.4. P Paul Auster S Paul Auster: Njujorška trilogija

19. 4. P Jane Smiley S Jane Smiley: Tisuću jutara

26. 4. P Bret Easton Ellis S Bret Easton Ellis: Američki psiho

3. 5. P Annie Proulux

S Annie Proulux: Planina Brokeback, Obavijesti o kretanju brodova

10. 5. P Philip Roth S Philip Roth: Američka pastorala

17. 5. P Michael Cunningham, Junot Diaz S Michael Cunningham: Sati; Junot Diaz: Kratak, čudnovat život Oscara Waoa

24. 5. P Jeffrey Eugenides, Jonathan Franzen S Jeffrey Eugenides: Srednji spol

31. 5. P Michael Chabon, David Foster Wallace S Michael Chabon: Sindikat jidiških policajaca

7. 6. P Jonathan Safran Foer, Louise Erdrich S Jonathan Safran Foer: Sve je rasvijetljeno




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Poljska kinematografijaStudij preddiplomskiSemestar ljetniAkademska godina 2015/2016Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 11.15-13.00, dv. 232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Agnieszka Rudkowska

Kabinet 611Vrijeme za konzultacije




e-mail - II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Osnovni cilj kolegija je upoznanje studenata s povješću poljske kinematografije (najvažnji redatelji i glumci, najvažnija filmska djela) i, kroz prikazane filmove, približenje poljske povjesti i kulture. Sekundarni cilj kolegija je upoznanje studenata s osnovnom filmološkom terminologijom te osposobljenje studenata za korištenje navedenog znanja pri analizi gledanih filmova.

Sadržaj kolegija: - osnovni podaci vezani uz razvoj filmske umjetnosti, uvod u filmološku terminologiju;

- uvod u povjest poljskog filma (periodizacija, poljska kinematografija prve polovice 20. stoljeća, važni redatelji i glumci, poljski filmski festivali i filmske nagrade);

- poljski film izvan poljske, poljski dobitnici Oscara, istaknuti poljski filmski djelatnici u inozemstvu; - Poljska filmska škola - Film «moralnog nemira» - Povjesni film - Poljske komedije iz razdoblja realnog socijalizma te suvremene komedije - Književnost i filmske adaptacije - Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame - Nezavisni i amaterski film


Nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza student će biti sposoban: - prepoznati i opisati bitne karakteristike djela važnih za poljsku kinematografiju - prepoznati i objasniti odabrane termine iz filmologije - primijeniti stečena teorijska znanja u analizi filmskog djela





Pohađanje nastave i aktivnost u 0 0

nastavi Kontinuirana provjera znanja 1* 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2** 1,5 60 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnog ispita 0 UKUPNO 3 100

*pismeni rad **kolokvij Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











1. Krešimir Mikić, Film u nastavi medijske kulture, Zagreb 2001. 2. Turković Hrvoje, Nacrt filmske genologije, Zagreb 2010. 3. Tymowski Marek, Kratka povjest Poljske, Matica hrvatska, Zagreb 1999. 4. Filmski leksikon, (ur. Bruno Kragić i Nikica Gilić), Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, Zagreb,

2003.

IZBORNA LITERATURA

1. Lubelski Tadeusz, Historia kina polskiego: Twórcy, filmy konteksty, Chorzów 2008.


Pohađanje nastave smatra se obaveznim.


Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte i web stranice nastavnika na internet stranici fakulteta


Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte.


Nema završnog ispita.


Rok za predaju pismenih zadataka: predzadnji tjedan u semestru. Osobe koje ne donesu sve zadatke nemaju pravo na potpis.


ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 15.06 u 10.00, 1.07 u 10.00

Jesenski izvanredni

14.09 u 16.00 15.09 u 10.00


28.02.2014 Osnovni podaci vezani uz razvoj filmske umjetnosti. Uvod u povjest poljskog filma (I) – poljska kinematografija prve polovice 20. stoljeća.

7.03.2014 Uvod u povjest poljskog filma (II) – važni redatelji i glumci, poljski filmski festivali i filmske nagrade, poljski dobitnici Oscara. Uvođenje u filmološku terminologiju. Projekcija filma. Analiza filma

14.03.2014 Uloga glazbe u filmu. Najznačajniji poljski skladatelji filmske glazbe Projekcija filma. Analiza filma

21.03.2014 Poljska filmska škola: predstavnici, autori, značenje. Projekcija filma. Analiza filma

28.03.2014 Poljska filmska škola: predstavnici, autori, značenje – nastavak. Projekcija filma. Analiza filma.

4.04.2014 Film “moralnog nemira”: predstavnici, autori, značenje. Projekcija filma. Analiza filma.

11.04.2014 Film “moralnog nemira”: predstavnici, autori, značenje – nastavak. Projekcija filma. Analiza filma.

18.04.2014 Poljska škola animacije. Projekcija filma. Analiza filma.

9.05.2014 Povjesni film. Projekcija filma. Analiza filma.

16.05.2014 Poljske komedije iz razdoblja realnog socijalizma te suvremene komedije. Projekcija filma. Analiza filma.

23.05.2014 Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame. Projekcija filma. Analiza filma.

23.05.2014 Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame. Projekcija filma. Analiza filma.

30.05.2014 Istaknuti poljski filmski djelatnici u inozemstvu. Projekcija filma. Analiza filma.

6.06.2014 Nezavisni i amaterski film. Projekcija filma. Analiza filma.

13.06.2014 Kolokvij.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Stil i kompozicija pisanog/govorenog teksta Studij HJK 1, HJK 2 (diplomski) Semestar II. Akademska godina 2015/16. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom,13:15-15.00, predavaonica 206 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija dr. sc. Danijela Marot Kiš


Telefon e-mail

Suradnik na kolegiju dr. sc. Cecilija Jurčić Katunar Kabinet 608

Vrijeme za konzultacije petkom 13.30-15.00 Telefon

e-mail [email protected]


Pismo i govor – strukturne razlike i sadržajne implikacije. Pisani/govoreni žanrovi. Žanrovska raslojenost: stilski standardi i pitanja destandardizacije. Komunikacijska kompetencija. Stilska prilagodba općih stilskih standarda konkretnim komunikacijskim ciljevima. Javna i privatna komunikacija. Recipijent (konstruirani/stvarni) kao čimbenik oblikovanja iskaza. Oblikovanje i stilizacija pisanoga/govorenoga teksta (struktura, slijed, finalizacija). Paralingvistička sredstva: od živoga govora do elektroničkih medija. Razvoj komunikacijskih tehnologija i novi žanrovi. Stilizacija elektronički posredovana teksta.


Nakon određenog vremena studiranja studenti će biti sposobni učiniti sljedeće: - poznavati odlike i razlikovna svojstva pisanoga i govorenoga izražavanja - poznavati pisane/govorene žanrove - demonstrirati sposobnost komponiranja govorenih i pisanih tekstova poštujući zadane stilske standarde izražajnoga medija - demonstrirati sposobnost prilagodbe stilskih značajki žanrova u skladu sa specifičnim komunikacijskim zahtjevima konkretnih situacija - provesti analizu tekstova s obzirom na stilske i kompozicijske značajke te podvrgnuti vlastiti tekst kritičkoj autoanalizi





Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 3 100












Biber, D. Variation across Speech and Writing, Cambridge University Press, 1992. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. Tannen, D. Spoken and Written Language: Exploring Orality and Literacy, Ablex Publishing, 1982. Vuletić, B., Gramatika govora, Zagreb, 1980. IZBORNA LITERATURA

Genette, G., Fikcija i dikcija, Zagreb, 2002. Halliday, M.A.K. Spoken and Written Language, Oxford University Press, 1989. Ong, W.J. Orality and Literacy, Routledge, 2002. Stubbs, M. Language and Literacy: the Sociolinguistics of Reading and Writing, Routledge, London, 1980. Vuletić, B., Govorna stilistika, Zagreb, 2006. Vuletić, B., Jezični znak, govorni znak, pjesnički znak, Osijek, 1988.


• Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali.

• Za više od tri izostanka student će dobiti kazneni seminar koji će trebati predati zajedno s obaveznim. • U slučaju opravdanog duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na [email protected] • Kašnjenje na nastavu tolerira se do 5 minuta. • Molimo utišati zvuk mobitela i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. • Studenti se za seminarsku nastavu trebaju pripremati unaprijed budući da moraju poznavati građu koja će se na

nastavi problematizirati. • Tijekom semestra moraju napisati i usmeno izložiti vlastiti seminarski rad.


Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila.


Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni ispit.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 17. 6. i 1. 7. 2015. u 11.00 sati

Jesenski izvanredni

2. i 9. 9. 2015. u 11.00 sati


1.

Pismo i govor – strukturne razlike i sadržajne implikacije. Filogenetski i ontogenetski razvoj pisma i govora.

2.

Žanrovska raslojenost. Jezične strategije u pisanim i govorenim žanrovima. Pitanje pravilnosti i standardnojezične normativnosti.

3.

Komunikacijska kompetencija. Oblikovanje i razumijevanje pisanog i govorenog teksta. Prilagodba stilskih značajki žanra konkretnim komunikacijskim ciljevima

4.

Javna i privatna komunikacija. Recipijent kao neizostavan čimbenik oblikovanja pisanih i govorenih iskaza.

5.

Uloga konteksta u govorenom i pisanom mediju.

6. Vrednote govorenog jezika i eksploatacija paralingvističkih sredstava u različitim žanrovima (literarnim,

reklamnim...) 7.

Razvoj komunikacijskih i informacijskih tehnologija i novi žanrovi. Stilizacija elektronički posredovana teksta.

8.

Analiza konkretnih tekstova s obzirom na stilske i kompozicijske značajke, te žanrovsku i situacijsku odredivost.

9.

Analiza konkretnih tekstova s obzirom na stilske i kompozicijske značajke, te žanrovsku i situacijsku odredivost.

10.

Primjena naučenih i problematiziranih stilskih standarda izražajnoga medija u vidu oblikovanja samostalnoga teksta. Rasprava.

11.

Primjena naučenih i problematiziranih stilskih standarda izražajnoga medija u vidu oblikovanja samostalnoga teksta. Rasprava.

12. Izlaganje studentskih seminarskih radova. Rasprava. 13. Izlaganje studentskih seminarskih radova. Rasprava. 14. Izlaganje studentskih seminarskih radova. Rasprava.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tekst i diskurs Studij HJK 1, HJK 2 (diplomski) Semestar II. Akademska godina 2015/16. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom, 15:15-18:00, dvorana 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija dr. sc. Cecilija Jurčić Katunar

Kabinet 608 Vrijeme za konzultacije petkom 13.30-15.00




e-mail -


Određenje pojma tekst u okviru tekstne lingvistike. Tekst u kontekstu. Tekst kao zapis komunikativnog čina; tekst kao produkt. Diskurs kao tekst u nastajanju (proces), kao jezik u uporabi i analiza diskursa. Analiza diskursa kao studij govorenog jezika. Analiza teksta u sklopu diskursnih studija. Interdisciplinarni pristupi. Struktura diskursa. Diskurs i tekst. Kohezija. Referencija. Diskursna koherencija. Signali kontekstualne uključenosti (tekstna lingvistika) i diskursne oznake (analiza diskursa). Funkcija diskursnih oznaka. Vrste diskursnih oznaka. Diskurs kao akcija i društvena interakcija. Govorni činovi. Diskursni tipovi: raslojavanja diskursnoga polja (funkcionalno, socijalno, rodno itd.); diskurs i društvo; jezik u kontekstu. Privatni javni diskurs. Govoreni i pisani plan realizacije.


Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: • razlikovati pojam teksta i diskursa • razlikovati područje tekstne lingvistike i analize diskursa • usporediti teorijske pristupe proučavanju teksta i diskursa • imenovati i objasniti osnovne značajke (strukture) diskursa • objasniti odnos diskursa i govornih činova • kategorizirati diskursne tipove • uočiti odnos diskursa i (društvenoga) konteksta





Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1,5 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












Badurina, Lada, Između redaka: Studije o tekstu i diskursu, Hrvatska sveučilišna naklada – Izdavački centar Rijeka, Zagreb – Rijeka, 2008. (odabrana poglavlja)

Brown, G. i Yule, G., Discourse Analysis, Cambridge, UK, 1983. (ili prijevod: Analisi del discorso, Bologna, Italija, 1986). Tekst i diskurs, zbornik radova HDPL, Zagreb 1997.

IZBORNA LITERATURA

Brown, G., Speakers, Listeners and Communication: Explorations in Discourse Analysis, Cambridge, UK, 1996. Cook, G., Discourse, Oxford, UK, 1989. Crystal, D., The Cambridge Encyclopedia of Language, second edition, Cambridge, 1997. De Beaugrande, R. i Dressler, W., Uvod u lingvistiku teksta, Disput, Zagreb, 2010. Discourse as Social Interaction: Discourse Studies: A Multidisciplinary Introduction, Volume 2, uredio T. A. van Dijk,

London, UK – Thousand Oaks, USA – New Delhi, 1997. Discourse as Structure and Process: Discourse Studies: A Multidisciplinary Introduction, Volume 1, uredio T. A. van Dijk,

London, UK – Thousand Oaks, USA – New Delhi, 1997. Duranti, A., Linguistic Anthropology, Cambridge, UK, 1997. Fairclough, N., Critical Discourse Analysis: The Critical Study of Language, London, UK – New York, USA, 1995. Glovacki-Bernardi, Z., O tekstu, Zagreb 1990. Ivanetić, N., Govorni činovi, Zagreb 1995. Jezik i komunikacija, zbornik radova HDPL, Zagreb 1996. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001. (odabrana poglavlja) Levinson, S. C., Pragmatics, Cambridge, UK, 1983. Schiffrin, D., Approaches to Discourse, Oxford, UK – Cambridge USA, 1994. Schiffrin, D., Discourse Markers, Cambridge, UK, 1987. Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, zbornik radova HDPL, Zagreb – Rijeka 1999. The Discourse Reader, uredili A. Jaworski i N. Coupland, London, UK – New York, USA, 1999.


• Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. Za više od tri izostanka student će dobiti kazneni seminar koji će trebati predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanog duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na [email protected]

• Molimo utišati zvuk mobitela i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. • Studenti se za seminarsku nastavu trebaju pripremati unaprijed budući da moraju poznavati građu koja će se na

nastavi problematizirati. • Tijekom semestra moraju napisati i usmeno izložiti vlastiti seminarski rad. • Uvjet za izlazak na ispit ostvarenih je minimalno 50 bodova iz aktivnosti u nastavi. Studenti koji iz aktivnosti u nastavi

ostvare između 40 i 49 bodova imaju pravo pristupiti završnome ispitu u izvanrednom (jesenskom) ispitnom roku uz prethodno obavljen dodatni zadatak.


Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila.


Nastavnik je dostupan za vrijeme predavanja i seminara, za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


Studenti su obavezni položiti ispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (deset pitanja u formi kratkih esejskih zadataka).



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 17. 6. i 1. 7. 2015. u 11.00 sati

Jesenski izvanredni

2. i 9. 9. 2015. u 11.00 sati


1. Teorijski pristup tekstu i diskursu. Znanstvena područja i temeljni pojmovi. 2. Tekst i diskurs. Teorija teksta i diskursni studiji. Tekstna lingvistika i analiza diskursa. 3. Analiza diskursa: dvije paradigme (formalna i funkcionalna). 4. Struktura diskursa. Diskurs i tekst. Kohezija. Referencija. Diskursna koherencija.

5. Diskursne oznake i njihova relacija spram signala kontekstualne uključenosti rečenice (tekstnih konektora i/ili modalnih izraza).

6. Analiza diskursa i pragmatika/pragmalingvistika.

7. Funkcionalna stilistika i tekst. Raslojavanje polja diskursa (funkcionalno, socijalno, rodno itd.) – diskursni tipovi.

8. Javni i privatni diskurs. 9. Slojevi javnoga diskursa.

10. Govoreni i pisani diskurs. 11. Analiza diskursa: primjeri iz javne komunikacije. 12. Analiza diskursa: usmena ili pismena komunikacija. 13. Analiza konverzacijske situacije. 14. Tekst i diskurs: sinteza.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija SINTAKTIČKE TEME U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar 2. semestar Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom 9,15 – 10,00 (P); 10,15 – 11,00 (S) (F – 139) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

ne

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Anastazija Vlastelić Kabinet F – 615

Vrijeme za konzultacije četvrtkom 10,15 – 11,00 i petkom 13,00 – 13,45 Telefon 265-683

e-adresa [email protected] Suradnik na kolegiju -


Telefon e-adresa

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Pregled sintaktičkih jedinica u nastavi hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi (prema važećem nastavnom planu i programu za osnovnu i srednju školu). Teorijske postavke u sintaksi. Pristup rečeničnim članovima u školskim udžbenicima (predikat, subjekt, objekt, priložna oznaka, atribut, apozicija predikatni proširak). Pristup nezavisnosloženim rečenicama. Pristup zavisnosloženim rečenicama. Pristup višestrukosloženim rečenicama. Odnos između morfološke, sintaktičke i stilističke razine. Sintaksa i pravopis (na primjeru rečeničnih znakova). Sintaktičke pogreške u hrvatskom standardnom jeziku (ovisno o funkcionalnim stilovima). Primjena računala u nastavi hrvatskoga jezika (na primjeru sintakse). Izrada i ocjenjivanje različitih tipova zadataka iz sintakse.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanoga će kolegija i ostvarenih obaveza studenti: - moći opisati i objasniti funkciju sintaktičkih pojmova u aktualnim nastavnim programima za osnovne i srednje škole (gimnazije i strukovne škole) - znati primijeniti sintaktičku normu u skladu s obilježjima složenijih funkcionalnih i stvaralačkih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova s obzirom na namjenu i čitatelja, slušatelja ili publiku - moći sastaviti prema modelu i organizirati sastavljajući model funkcionalne i stvaralačke, zadane i samostalno odabrane, vezane tekstove različite složenosti te odabrati i primijeniti različite vrste podataka i važne pojedinosti - moći izraditi i vrednovati zadatke za ispitivanje učenikova znanja o sintaktičkim temama - steći zanimanje, pozitivan odnos prema pisanju i kulturu pisanja u didaktičkoj situaciji i izvan nje.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X



AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 -

Aktivnosti u nastavi 0,5 25 Kontinuirana provjera znanja 0,5 25 Seminarski rad 1 50 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. - UKUPNO 3 100


1. Aktivnost u nastavi Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u njezinu tijeku. 2. Seminarski rad Studenti izrađuju zadatak na jednu ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Seminarski se rad izrađen u PwPt prezentaciji izlaže na satima seminara, a treba biti napisan i predan prema dogovoru s nastavnikom. Seminar mora sadržavati sljedeće dijelove (ne moraju biti jasno odijeljeni):

• uvod • eksplikaciju • zaključak • studentov osvrt na zadanu temu • popis korištene literature.

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: • razumijevanje teme • odabir i interpretacija relevantne literature • struktura rada, pravopis i gramatika • izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava).

Bodove za seminarski rad studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 50): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 40; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 10. Seminarski se rad nakon izlaganja predaje u tiskanu obliku (ispis u obliku PwPt prezentacije) osobno na konzultacijama te u elektroničkom obliku na e-adresu [email protected]. U slučaju neopravdanoga izostanka u dogovorenom terminu za izlaganje seminara studentu se od postignutih oduzima 15 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju rada do izvršavanja svih obveza u predmetu. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

• Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb, 1999. • Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013. • Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005. • Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1992. (i daljnja izdanja)

IZBORNA LITERATURA

• Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb, 1995. • Bičanić, A. i dr. Pregled povijesti gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika, Croatica, Zagreb, 2013. • Hudeček, L., Mihaljević, M., Frančić, A., Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome

standardnom jeziku, HSN, Zagreb, 2005. • Hrvatski u školi, zbornik metodičkih radova, ur. Zvonimir Diklić, Zagreb, 1996. • Jezik, književnost i mediji u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i

srednjim školama (ur. Marijana Češi i Mirela Barbaroša-Šikić), Zagreb, 2008. • Matijević, M., Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004. • Protuđer, I. Gramatika u srednjoj školi – fonologija, morfologija, sintaksa, Naklada Protuđer, Split,

2002. • Rosandić, D., Rosandić, I., Hrvatski jezik u srednjoškolskoj nastavi, Školske novine, Zagreb, 1996. • Rosandić, D., Od slova do teksta i metateksta, Bilten Zavoda za školstvo, Zagreb, 2002. • Težak, S., Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika (1 i 2), Školska knjiga, Zagreb, 1996. • Visinko, K., Čitanje: poučavanje i učenje, Zagreb, 2014. • Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Strasbourg, Vijeće

Europe (Odjel za suvremene jezike), Zagreb, 2005. • Časopisi: Hrvatski jezik, Jezik, LAHOR: časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik…

Mrežne stranice:

• http://www.azoo.hr/ • http://ihjj.hr/ • http://www.ncvvo.hr • http://www.zbornica.com/

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu izostati najviše 30% sa sati predavanja i seminara. Za više 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu [email protected]. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja seminarskih radova.


• konzultacije; • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; • elektronička pošta;

• oglasna ploča.


• u vrijeme konzultacija; • elektroničkom poštom

Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.


Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena. Nema završnoga ispita.



ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni pismeni: 14. lipnja i 5. srpnja; usmeni: 16. lipnja i 7. srpnja

Jesenski izvanredni

pismeni i usmeni: 5. i 12. rujna

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

1. – (prijava na izborne kolegije)

2. Uvod u sadržaje i obaveza kolegija; Podjela tema za seminarski zadatak.

3. Sintaksa u predmetu Hrvatski jezik (kurikulska određenja).

4. – (blagdan Veliki petak)

5. Pristup rečeničnim članovima u školskim udžbenicima I. (predikat, subjekt, objekt, priložna oznaka).

6. Pristup rečeničnim članovima u školskim udžbenicima II. (atribut, apozicija, predikatni proširak).

7. Pristup nezavisnosloženim rečenicama; Pristup zavisnosloženim rečenicama.

8. Pristup višestrukosloženim rečenicama.

9. Sintaksa i pravopis (na primjeru rečeničnih znakova).

10. Sintaktičke pogreške u hrvatskom standardnom jeziku (prema funkcionalnim stilovima).

11. – (sudjelovanje na znanstvenom skupu)

12. Primjena računala u nastavi hrvatskoga jezika (na primjeru sintakse).

13. Izrada i ocjenjivanje različitih tipova zadataka iz sintakse.

14. – (sudjelovanje na znanstvenom skupu)

15. Zaključivanje ocjena




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorija književnosti u nastavi književnosti

Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti – nastavnički modul

Semestar II. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija doc. dr. sc. Aleksandar Mijatović

Kabinet F-714 Vrijeme za konzultacije srijedom 12,00-14,00




e-mail -


Pripremiti studenta za proces poučavanja učenika osnovnim pojmovima iz teorije književnosti u srednjoškolskoj nastavi književnosti. Studenta se uvodi u načine i metode poučavanja književnoteorijskih pojmova i njihovu primjenu na sve književne rodove i vrste.


Nakon odslušanoga predmeta i ostvarenih obveza student će moći: 1. opisati i objasniti pojmovni sustav teorije književnost; 2. opisati i objasniti složenost poučavanja književnoteorijskih pojmova u nastavi o književnosti; 3. primijeniti metode poučavanja književnoteorijskih pojmova u nastavi; 4. razumjeti suodnos između teorijskoga pristupa književnom djelu i doživljaja književnoga djela; 5. primijeniti književnoteorijske pojmove na književno djelo; 6. pripremiti književno djelo za književnoteorijsku analizu; 7. pripremiti učenike da doživljajni odnos prema književnom djelu povežu s književnoteorijskim pojmovima.





Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 50 Kontinuirana provjera znanja 2 1 50 ZAVRŠNI ISPIT - - UKUPNO 3 100












1. Krešimir Bagić, Rječnik stilskih figura, Školska knjiga Zagreb, 2012. 2. Dubravka Bouša-Slabinac, Priručnik za interpretaciju književnog djela: teorija književnosti (lirski, epski, dramski i

diskurzivni rod): teorija pisanja, Školska knjiga, Zagreb, 2009. 3. Zvonimir Diklić, Književnoznanstveni i metodički putokazi nastavi književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2009 4. Milivoj Solar, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

IZBORNA LITERATURA

1. Leopoldina Veronika Banaš, Estetska komunikacija s književnoumjetničkim tekstom, Školske novine, Zagreb, 1991.

2. Marijana Češi, Mirela Barbaroša-Šikić (ur.), Jezik, književnost i mediji u nastavi hrvatskoga jezika: suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama, Naklada Slap i Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, Jastrebarsko, 2008.

3. Zvonimir Diklić, Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti: metodički aspekti, Školska knjiga, Zagreb 1989. 4. Zvonimir Diklić, Osnove teorije i nastavne interpretacije lirske poezije, Školske novine, Zagreb, 2009. 5. Milivoj Solar, „Svrha nastave književnosti“, u: Kako predavati književnost: teorijske osnove nastave (prir.

Aleksandar Jovanović), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1984., str. 56-61. 6. Zdenko Škreb, „Pitanje nastave književnosti“, u: Kako predavati književnost: teorijske osnove nastave (prir.

Aleksandar Jovanović), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1984., str. 20-28. 7. Vlado Pandžić, Putovima školske recepcije književnosti, Profil, Zagreb, 2001. 8. Grigor Vitez, „Djetinjstvo i poezija“, Umjetnost i dijete, br. 3, II, 1969, Zagreb


• Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.


• U vrijeme konzultacija. • Elektronska pošta. • Web stranice Fakulteta.


• Na nastavi i u vrijeme konzultacija. • Elektronskom poštom.


Ispit se polaže pristupanjem dvama kontinuiranim provjerama znanja (kolokvijima) : Kontinuirana provjera znanja 1:

- kriterij za dobivanje bodova je 50 posto točno riješenih zadataka, - ostvaruje se maksimalno 50 bodova, - sastoji se od zadataka esejskoga tipa, - polaže se početkom travnja.

Kontinuirana provjera znanja 2:

- kriterij za dobivanje bodova je 50 posto točno riješenih zadataka, - ostvaruje se maksimalno 50 bodova, - sastoji se od zadataka esejskoga tipa, - polaže se posljednji tjedan nastave u lipnju, - ispravci se polažu na ispitnim rokovima.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 17. 6. i 1. 6. u 9 (P)

Jesenski izvanredni

5. i 12. 9. u 9 (P)


Doživljaj književnog djela i teorija književnosti. Psihološki i spoznajni učinak književnosti I

Doživljaj književnog djela i teorija književnosti. Psihološki i spoznajni učinak književnosti II

Igra, imaginacija i estetski odgoj

Spoznajna i etička uloga obrazovanja književnosti

Poučavanje književnih rodova, književne vrste, klasifikacija unutar vrsta. Složenost pojma

Poučavanje književne epohe, razdoblja i pravaca. Složenost pojma

Poučavanje razlike između jezične i književne strukture

Kontinuirana provjera znanja I

Poučavanje stilskih figura I

Poučavanje stilskih figura II

Poučavanje osnovnih pojmovi teorije pripovijedanja: motiv, tema, ideja, pripovjedač, priča, fabula, siže, stil

Primjena načela teksta u obradbi književnoteorijskih pojmova

Uvođenje i položaj književnoteorijskih pojmova u strukturi nastavnoga sata obrade književnoga djela: književnoteorijski pojam u fazi motivacije za recepciju književnoga teksta, zadaci koji se odnose na analizu književnoga djela. Zadatci u vezi s književnoteorijskim pojmovima u sintezi sata.

Kontinuirana provjera znanja II




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatski jezik i književnost u školskoj praksi Studij Hrvatski jezik i književnost – jednopredmetni studij Semestar IV. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+0+3

Vrijeme i mjesto održavanja nastave u skladu s rasporedom na Filozofskom fakultetu i u vježbaonicama ( nije moguće unaprijed odrediti termine vježbi)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Dr. sc. Sanja Grakalić-Plenković

Kabinet vanjski suradnik – Kroatistika – 6. kat Vrijeme za konzultacije U dogovoru sa studentima


Suradnik na kolegiju / Kabinet /


e-mail /


Tijekom semestra studenti borave u školama vježbaonicama. Studenti prate nastavu Hrvatskoga jezika, i to za sljedeća nastavna područja: *HRVATSKI JEZIK * JEZIČNO IZRAŽAVANJE * KNJIŽEVNOST * MEDIJSKA KULTURA (samo u osnovnoj školi) U školama vježbaonicama nastavu izvode mentori, učitelji/profesori Hrvatskoga jezika. Pokazni su nastavni sati u skladu s nastavnim programima koje ostvaruju mentori. Budući da su studenti već upoznati s nastavnim programima, potrebno je da ih učitelji/profesori mentori upoznaju s onim nastavnim programima koji će im tijekom rada u vježbaonici biti potrebni (izvedbeni). To je moguće ostvariti u redovitim konzultacijama prigodom pripremanja studenata za izvedbu nastavnoga sata, koji je metodička vježba. Metodička se vježba opisno ocjenjuje da bi se vrjednovao rad studenta u procesu njegova metodičkoga obrazovanja. Ta ocjena nije konačna ocjena kolegija. Profesor (vanjski suradnik kojemu je povjerena nastava) vrjednuje sve radove studenata i donosi konačnu ocjenu uspješnosti studenta. U vježbaonicama studenti upoznaju osnovna nastavna sredstva za učenike i učitelje/profesore (udžbenike, priručnike za nastavu, učeničke bilježnice, pisane ispite znanja, zadaćnice u kojima učenici pišu školske zadaće, pripreme za nastavu, nastavne listiće, nastavne plakate, prezentacije i ostala sredstva koja rabe u nastavi, tijekom pripremanja za nastavu ili u

individualnome, individualiziranome, skupnome radu i radu u paru. Tijekom boravka u vježbaonicama, studenti susreću i načine praćenja i ocjenjivanja učenikova razvoja jezičnih i književnih (literarnih) sposobnosti i vještina, te načine ispitivanja i ocjenjivanja učenikova znanja o hrvatskome jeziku i književnosti. Kao osobito složeno, izdvaja se provjeravanje učenikova pisanja te ocjenjivanje školskih zadaća. Tijekom semestra student po dobivenim uputama prati nastavne sate hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja i književnosti (u osnovnoj školi i medijske kulture). Na temelju spoznaja iz metodičke teorije koju sluša u metodičkim kolegijima na Fakultetu, student može dati metodički osvrt na praćene nastavne sate. Tijeko zimskoga semestra student priprema metodičku vježbu (izvedbu nastavnog sata) iz područja hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja ili književnosti za srednju školu, a tijekom ljetnoga semestra za osnovnu školu. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon boravka u školama vježbaonicama i ostvarenih obveza student će moći: 1. pripremiti i samostalno izvoditi nastavni sat iz školskoga predmeta Hrvatski jezik 2. spremnije pratiti i analizirati izvedbe nastavnih sati u školskome predmetu Hrvatski jezik 3. temeljito i precizno izraditi pisanu pripremu za izvođenje nastavnoga sata iz školskoga

predmeta Hrvatski jezik.


Predavanja Metodičke vježbe Konzultacije Samostalni

rad u vježbaonici

x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski

rad Ostalo

x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ

BODOVA

Pohađanje nastave (sudjelovanje u metodičkim vježbama)

0,5 10

Izvedba nastavnoga sata iz školskoga predmeta Hrvatski jezik u osnovnoj školi: ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ Izvedba nastavnoga sata iz školskoga predmeta Hrvatski jezik u srednjoj školi: ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ Pisane pripreme (dvije): ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________

1 30 1 30 0,5 30

UKUPNO 3 100 Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu



OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI

STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100

ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9

ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9

ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9

ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9

ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9

ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9

ocjenskih bodova


Udžbenici i priručnici za učitelje za nastavu hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture u osnovnoj i srednjoj školi.

IZBORNA LITERATURA

Preporučuju se sadržaji relevantni za pripremu nastavnoga sata iz literature navedene za potrebe metodičkih kolegija (Metodika jezičnoga odgoja i obrazovanja, Metodika književnoga odgoja i obrazovanja i Uvod u poučavanje hrvatskoga jezika i književnosti). Preporučuju se sadržaji relevantni za pripremu nastavnoga sata iz literature supstratnih disciplina.


Student je obvezan prisustvovati svim dogovorenim satima i konzultacijama u školama vježbaonicama. Tijekom boravka u školama vježbaonicama student bilježi važne pojedinosti o svim sastavnicama školske i nastavne prakse u koju je uključen.


Vježbe u vježbaonici Elektronička pošta Mrežne stranice


Tijekom vježbi, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


Nastavnu jedinicu prema svome izvedbenome programu a u skladu s utvrđenim terminima određuje učitelj/profesor mentor. Student uz pomoć učitelja/profesora mentora i sveučilišnoga nastavnika, asistenta (vanjskoga suradnika kojemu je povjerena nastava) priprema nastavni sat. Svoju pripremu student izlaže usmeno na konzultacijama uz potrebni pisani sadržaj (ustroj sata, plan ploče, metodički instrumentarij, nastavne listiće i sl.). Opširnu pisanu pripremu student predaje sveučilišnome nastavniku,

asistentu (vanjskome suradniku kojemu je povjerena nastava), i to najkasnije tjedan dana nakon održanoga sata. Student je obvezan pridržavati se dogovorenih termina za izvođenje nastavnih sati u osnovnoj i srednjoj školi, te dogovorenih termina za konzultacije s mentorima i sa sveučilišnim nastavnikom.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 15. 6. i 6. 7.

Jesenski izvanredni 7. i 14. 9.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

Hospitacije započinju u ožujku 2016. godine. Nakon hospitacija slijede pojedinačne metodičke vježbe studenata

NAPOMENA: ZBOG PREGOVORA SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA I MENTORIMA NIJE JOŠ MOGUĆE PRECIZIRATI RASPORED HOSPITACIJA I PREDVIĐENIH METODIČKIH VJEŽBI.

METODIČKI PRAKTIKUM ODRŽAVAT ĆE SE U VRIJEME DOGOVORENO SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA. DIO ĆE SE METODIČKIH VJEŽBI OSTVARIVATI NA FAKULTETU. NASTAVU ĆE IZVODITI VANJSKI SURADNIK KOJEMU JE POVJERENA NASTAVA.

NAPOMENA: Za svakog je studenta predviđeno 45 sati vježbi. Ovisno o broju upisanih studenta, oblikuju se grupe od najviše 13 studenata. Tako se računa norma sati izvedbe metodičkih vježbi.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija JEZIK REKLAMA

Studij Diplomski studij (hrvatskoga jezika i književnosti – opći, nastavnički i knjižničarski smjer; COMM)

Semestar 2. semestar Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 11,15 – 13,00 (P); 13,15 – 14,00 (S) (F – 232) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac

Kabinet F – 603 Vrijeme za konzultacije četvrtkom od 10,00 do 11,15 sati i e-poštom

Telefon 265-668 e-adresa [email protected]

Suradnik na kolegiju doc. dr. sc. Anastazija Vlastelić Kabinet F – 615

Vrijeme za konzultacije četvrtkom 10,15 – 11,00 i petkom 13,00 – 13,45 Telefon 265-683

e-adresa [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod u proučavanje jezika reklama. Načela i principi izrade reklame. Temeljni pojmovi. Literatura. Sociolingvistički, psiholingvistički, pragmalingvistički i kognitivnolingvistički pogled na reklamu. Komunikacija. Dekodiranje reklamnih poruka. Višestruka kodiranost reklamnih poruka. Emitent i recipijent reklame. Komunikacijski trokut: emitent, reklama, recipijent. Sustavi vrijednosti emitenta i recipijenta. Arhitektonika reklamnoga teksta. Paradigmatski i sintagmatski odnosi. Objektivno i subjektivno u reklami. Medij i reklama. Umreženost tekstova. Reklamna kampanja. Tipovi znanja o svijetu i jeziku. Intertekstualnost. Interdiskurzivnost. Citatnost i aludiranje. Globalno i lokalno u jeziku reklama. Kulturološki aspekti. Lingvostilistički pristup reklamama. Jezična organizacija i govorna organizacija. Pisani i govoreni reklamni diskurs. Kondenzacija teksta. Težnja: minimum izraza za maksimum sadržaja. Ikonički znak. Stereotipičnost. Klišeji. Ilustrativnost. Igre riječima. Grafostilističke mogućnosti. Vrednote govorenoga jezika. Rima. Direktivnost (imperativ...). Atribucija u reklamama (gomilanje epiteta, superlativizacija, semantički prazni atributi...). Metaforičnost. Internacionalizmi, posebice anglicizmi i prebacivanje kodova. (Kvazi)intelektualnost reklame. Stručno nazivlje i prosječni recipijent. Konverzacijski vi/ti modeli (oslovljavanje adresata). Interpunkcija. Konektori. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušane nastave studenti će moći:

• samostalno prikupljati, sistematizirati i interpretirati reklamnu građu; • znati tumačiti reklamne poruke s jezičnoga stanovišta; • analizirati tekstove svih vrsta reklama (novinska, radijska, televizijska…); • samostalno pretraživati i interpretirati hrvatsku i svjetsku stručnu literaturu. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x Multimedija i internet

Komentar: Planira se organiziranje dviju tematskih radionica/gostujućih predavanja.


Pohađanje nastave 1 - Aktivnosti u nastavi 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja 0,5 20

Istraživanje 1 (0,4 + 0,6) 60

a) Istraživački zadatak I. 0,4 20

b) Istraživački zadatak II. 0,6 40

ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta). Kontinuirana provjera znanja – međuispit Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u pismenom i usmenom obliku. Istraživački zadaci Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu ponuđenu temu te jednoga timskoga zadatka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Oba se rada prezentiraju na satima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s nastavnikom. Bodove za seminarske radove I. i II. studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 20, odnosno 40): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 15, odnosno 35; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5. Istraživački zadatci I i II trebaju biti napisani u PwPt prezentaciji i moraju sadržavati sljedeće dijelove:

uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature,

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava).

Istraživački se radovi nakon izlaganja predaju u elektroničkom obliku na e-adrese [email protected] i [email protected]. Izložen je i predan rad uvjet za ostvarivanje bodova. U slučaju neopravdanoga izostanka u dogovorenom terminu za izlaganje rada studentu se od postignutih oduzima 10 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživačke zadatke studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Istraživački zadatak I. Istraživački zadatak II. Izvrstan (5) – 18 – 20 bodova Izvrstan (5) – 36 – 40 bodova Vrlo dobar (4) – 15 – 17 bodova Vrlo dobar (4) – 30 – 35 bodova Dobar (3) – 12 – 14 bodova Dobar (3) – 24 – 29 bodova Dovoljan (2) – 9 – 11 bodova Dovoljan (2) – 19 – 23 bodova UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena:










1. Belak, B., Ma tko samo smišlja te reklame ?!?, Zagreb, 2008. 2. Hudeček, L. i Mihaljević, M., Jezik medija: publicistički funkcionalni stil, Zagreb, 2009. 3. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. 4. Rišner, V. i Glušac, M., Kroz mijene i dodire publicističkoga stila, Osijek, 2011. 5. Stolac, D. i Vlastelić, A., Jezik reklama, Zagreb – Rijeka, 2014.

IZBORNA LITERATURA

1. Bagić, K., Rječnik stilskih figura, Zagreb, 2012. 2. Bonačić, M., Tekst – diskurs – prijevod (O poetici prevođenja), Split, 1999. 3. Cook, G., The Discourse of Advertsing, London, 1992. 4. Coulthard, M., An Introduction to Discourse Analysis, London, 1997. 5. Čmejrková, S., Reklama v češtine – Čeština v reklame, Prag, 2000. 6. Filipan-Žignić, B., O jeziku novih medija: Kvare li novi mediji standardni jezik?, Split, 2012. 7. Goddard, A., The Language od Advertising – Written Texts, London – New York, 1998. 8. Janich, N., Werbesprache, Tübingen, 1999. 9. Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, Sarajevo, 2001. 10. Rišner, V. (ur.), Jezik medija nekada i sada (zbornik radova), Osijek, 2015. 11. Schiffman, L. G. i Lazar Kanuk, L., Ponašanje potrošača, Zagreb, 72004. 12. Skowronkova, K., Reklama, Kraków, 1993. 13. Vanden Bergh, B. G. i Katz, H., Advertising – Principles, Choice, Challenge, Change, Illinois, 1999. 14. Williamson, J., Decoding Advertisements – Ideology and Meaning in Advertising, London, 1998. 15. Zbornici Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku


• Studenti mogu maksimalno izostati 30% sa sati predavanja i seminara. • Za više od 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adrese [email protected] i [email protected]. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja. • Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.


• konzultacije; • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; • e-pošta; • oglasna ploča.


• u vrijeme konzultacija • e-poštom Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.


Nema završnoga ispita. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni Pismeni: 14. lipnja i 5. srpnja; Usmeni: 16. lipnja i 7. srpnja

Jesenski izvanredni Pismeni i usmeni: 5. i 12. rujna


1. --- 2. Uvod (program, literatura; obveze) 3. Uvodno predavanje; temeljni pojmovi; sociolingvistički, psiholingvistički, pragmalingvistički i

kognitivnolingvistički pogled na reklamu 4. Komunikacijski trokut: emitent, reklama, recipijent 5. Dekodiranje reklamnih poruka objektivno i subjektivno u reklami 6. Lingvostilistički pristup reklamama 7. Globalno i lokalno u jeziku reklama 8. Festival znanosti (terenska nastava) 9. Intertekstualnost; interdiskurzivnost; citatnost; aludiranje 10. – (Dan Fakulteta) 11. – (sudjelovanje na znanstvenom skupu) 12. Atribucija u reklamama 13. – (Tijelovo) 14. (Kvazi)intelektualnost reklame 15. Zaključno predavanje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremena hrvatska sociolingvistička situacija Studij Hrvatski jezik i književnost – diplomski studij Semestar godina 2.; semestar 4. Akademska godina 2015-16 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom od 8.15 do 11 sati u predavaonici 232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija dr. sc. Mihaela Matešić

Kabinet 708 Vrijeme za konzultacije srijedom od 8 do 12 sati

Telefon 265-671 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail


Pregled osnovnih sociolingvističkih pojmova: jezik, dijalekt/narječje, varijetet, standardni jezik/standardni varijetet, književni jezik, sociolekt, idiolekt, vernakular itd. Raslojavanje jezika: funkcionalno, individualno, socijalno/vertikalno, teritorijalno/horizontalno. Komunikacijska i simbolička funkcija jezika. Standardizacija, jezično planiranje i jezična politika. Hrvatska sociolingvistička situacija: hrvatska narječja i hrvatski standardni jezik. Temeljne značajke hrvatskoga jezičnog identiteta. Štokavsko narječje i standardni jezik/jezici (različite interpretacije). Kratak pregled standardizacije hrvatskoga jezika. Hrvatski (standardni) jezik u zadnjem desetljeću 20. stoljeća i prvom desetljeću 21. stoljeća. Restandardizacija. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanoga kolegija studenti će biti sposobni: - nabrojiti i opisati osnovne sociolingvističke pojmove - opisati tipove jezičnoga raslojavanja - opisati načela jezične standardizacije - identificirati restandardizacijske procese u suvremenome hrvatskom jeziku





Pohađanje nastave 1,5 - Seminarski rad: Pisani osvrt na odabrano sociolingvističko istraživanje

0,5 40

Kolokvij 0,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstava u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost triju izlazaka na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (prema prikazu ispod ovoga teksta).

Seminarski rad studenti trebaju predati u pisanu obliku do 10. lipnja 2016. godine. Studenti pišu osvrt na odabrano sociolingvističko istraživanje – tema se određuje u dogovoru s nastavnikom. Student je dužan predati jedan takav osvrt.

Upute o pisanju osvrta studenti mogu pronaći na stranicama online-kolegija u sustavu MudRi. Osvrt se predaje putem sustava MudRi.

Dodatni bodovi: student može ostvariti dodatnih 10 bodova kroz aktivnosti koje će biti dogovorene sa studentima na uvodnome satu.

Kolokvij se sastoji od 6 pitanja esejskoga tipa (svako pitanje nosi najviše 5 bodova). Završni ispit je usmeni. Studenti koji su iz pisanoga osvrta ostvarili najmanje 30 bodova i na kolokviju najmanje 20

bodova oslobođeni su polaganja završnoga ispita. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome











Badurina, Lada – Pranjković, Ivo – Silić, Josip (ur.), Jezični varijeteti i nacionalni identiteti: Prilozi proučavanju standardnih jezika utemeljenih na štokavštini, Disput, Zagreb, 2009. (odabrani tekstovi)

Mićanović, Krešimir, Hrvatski s naglaskom: Standard i jezični varijeteti, Disput, Zagreb 2006. (odabrana poglavlja) Peti-Stantić, Anita – Langston, Keith, Hrvatsko jezično pitanje danas: Identiteti i ideologije, Srednja Europa, Zagreb,

2013. Pranjković, Ivo, „Glavne sastavnice hrvatskoga jezičnog identiteta“, Jezik i identiteti, Zbornik radova hrvatskoga društva

za primijenjenu lingvistiku, ur. Jagoda Granić, Zagreb – Split, 2007, str. 487–495. Badurina, Lada, „Standardizacija ili restandardizacija hrvatskoga jezika u 90-im godinama 20. stoljeća“, Jezične, kulturne

i književne politike, Zbornik radova 43. seminara Zagrebačke slavističke škole; 2015, 57-79. IZBORNA LITERATURA

Badurina, Lada – Matešić, Mihaela, „Riječka jezična zbilja: urbani govor između sustava i standarda“, Sveti Vid XIII, zbornik, ur. Darinko Munić, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2008, str. 111–120.

Badurina, Lada, „Standardizacijski procesi u 20. stoljeću“, Povijest hrvatskoga jezika – Književne prakse sedamdesetih, Zbornik radova 38. seminara Zagrebačke slavističke škole, ur. Krešimir Mićanović, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2010, str. 69–101. (dostupno i na www.hrvatskiplus.org)

Peti-Stantić Anita (ur.), Identitet jezika jezikom izrečen, Zbornik rasprava s Okrugloga stola o knjizi Roberta D. Greenberga Jezik i identitet na Balkanu, Srednja Europa, Zagreb, 2008.

Peti-Stantić, Anita, Jezik naš i/ili njihov: Vježbe iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa, Srednja Europa, Zagreb, 2008.

Silić, Josip, „Hrvatski standardni jezik i hrvatska narječja“, u: J. Silić, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb, 2006, str. 29–34.

Žanić, Ivo, Hrvatski na uvjetnoj slobodi: Jezik, identitet i politika između Jugoslavije i Europe, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2007.

Žanić, Ivo, „Hrvatski jezik danas: od povijesne tronarječnosti do trokuta standard – Zagreb – Dalmacija“, Povijest hrvatskoga jezika – Književne prakse sedamdesetih, Zbornik radova 38. seminara Zagrebačke slavističke škole, ur. Krešimir Mićanović, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2010, str. 103–122. (dostupno i na www.hrvatskiplus.org)


Student za redovito prisustvovanje nastavi dobiva cjelokupan iznos udjela u ECTS-bodovima koji je predviđen za pohađanje nastave i taj se iznos ne raščlanjuje dalje na ocjenske bodove. Studenti su dužni za svaki nastavni sat preuzeti pripadajuće nastavne materijale koji su objavljeni na e-kolegiju Suvremena hrvatska sociolingvistička situacija na adresi: http://mudri.uniri.hr i donijeti nastavne materijale na nastavu. Tekstove koji su dio nastavnih materijala treba u okviru prethodne pripreme i pročitati.


predavanja i seminari, konsultacije, mrežne stranice kolegija


osobno na predavanjima i seminarima, u vremenu predviđenom za konsultacije, elektroničkom poštom (pravilo kontaktiranja

elektroničkom poštom: student treba potpisati poruku svojim punim imenom i prezimenom)


Usmeni ispit


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenima važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 15. lipnja 2015. i 6. srpnja 2015. u 12 sati

Jesenski izvanredni 31. kolovoza 2015. i 7. rujna 2015. u 8 sati


3. 3.

Uvodne napomene Predavanje: Pregled osnovnih sociolingvističkih pojmova Seminar: Najava i sažeto predstavljanje seminarskih tema te podjela seminarskih zadataka.

10. 3. Predavanje: Komunikacijska i simbolička funkcija jezika Seminar: Simbolička funkcija jezika – rad na primjerima i rasprava

17. 3. Predavanje: Pojam visokoga i niskoga varijeteta u hrvatskome jeziku – pristup i metodologija Seminar: Analiza značajki visokoga i niskoga varijeteta na primjerima tekstova

24. 3. Rasprava: Istraživanja u sociolingvistici (teme, metodologija, korpusi, uzorci). Studenti biraju primjere istraživanja i predstavljaju ih (rad u grupama).

31. 3.

Predavanje: Raslojavanje jezika – funkcionalno, individualno, socijalno/vertikalno, teritorijalno/horizontalno Seminar: Pojam jezične pogreške i jezične inovacije – rad na primjerima i rasprava

7. 4.

Predavanje: Standardizacija, jezično planiranje i jezična politika. Kratak pregled standardizacije hrvatskoga jezika Seminar: Povijest hrvatskih institucija za upravljanje jezikom

14. 4.

Predavanje: Provođenje upravljanja jezikom u tradicionalnim i suvremenim medijima u Republici Hrvatskoj Seminar: Analiza jezika najposjećenijih hrvatskih portala s vijestima (news–portala) i portala dnevnih novina

21. 4. Predavanje: Jezik i identitet. Temeljne značajke hrvatskoga jezičnog identiteta Seminar: Hrvatska narječja i hrvatski standardni jezik

28. 4.

Predavanje: Štokavsko narječje i standardni jezik. Različite interpretacije pojma i odnosa sustava i standarda. Rasprave o osnovici suvremenoga hrvatskog standardnog jezika. Pojam jezične osnovice i jezične fizionomije Seminar: (Novo)štokavska fizionomija hrvatskoga standardnog jezika prema drugim standardnim jezicima na štokavskoj osnovici: razlike u planiranju statusa i planiranju korpusa

5. 5

Predavanje: Hrvatski (standardni) jezik u zadnjem desetljeću 20. stoljeća i prvom desetljeću 21. stoljeća Seminar: Istraživanje jezičnih promjena (tipovi promjena po jezičnim razinama i planovima)

12. 5 Pisani osvrt na odabrano sociolingvističko istraživanje 1

19. 5

Predavanje: Načela jezične standardizacije. Od standardizacije prema restandardizaciji: pojam, kriteriji i mogući smjerovi restandardizacije u suvremenome hrvatskom jeziku. Uloga istraživanja stavova o jeziku u restandardizacijskim procesima. Seminar: Standardizacija i restandardizacija na primjeru prozodijske norme hrvatskoga standardnog jezika.

26. 5. Državni blagdan: Tijelovo

2. 6. Pisani osvrt na odabrano sociolingvističko istraživanje 2

9. 6. Kolokvij




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremene književne teorije

Studij Jednopredmetni i dvopredmeni diplomski studij Hrvatskoga jezika i književnosti – nastavnički smjer

Semestar II. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija doc. dr. sc. Aleksandar Mijatović

Kabinet F-714 Vrijeme za konzultacije srijedom 12,00-14,00




e-mail -


Nakon obrata prema jeziku (lingvistički obrat) koji je pokrenuo pravu teorijsku revoluciju u znanosti o književnosti, koncem šezdesetih godina 20. stoljeća taj je lingvistički model podvrgnut temeljitoj reviziji iz raznih pravaca. To je značilo preispitivanje ključnih opreka koje su tvorile okvir dotadašnjeg mišljenja o književnosti: jezik/stvarnost, poetski/svakodnevni jezik, poetska/referencijalna funkcija, tekst/kontekst, govor/pismo, komunikacija/referencija, označitelj/označeno, jezik/govor, visoka/trivijalna književnost, roman/manje književne vrste, itd. Uslijed takvog 'prevrednovanja svih vrijednosti' javio se neodgodiv zahthjev da se u proučavanje književnosti uključi do tada isključena problematika: kontekst, stvarnost, referencija, ideologija, pragmatika, kanon, institucija, klasna/rasna/rodna raslojenost autora/čitatelja/teoretičara. Drugim riječima, smatralo se da se dotadanji anti-mimetički i anti-reprezentacijski okvir proučavanja književnosti nužno mora nadopuniti upravo mimetičkom i reperezentacijskom problematikom. Odnosno, proučavanje književnosti ne može biti samo usredotočeno na probleme značenja i strukture jezične tvorevine, već mora uključiti društveni, kultur(al)ni, institucijski okvir unutar kojeg se tvori i cirkulira značenje teksta.

Stoga, od šezdesetih godina na ovamo znanost o književnosti prolazi kroz obrat prema kulturi (kulturalni obrat) koji otada tvori novo polazište u proučavanju književnosti. Kolegij će predstaviti vodeće pravce književne teorije koji su oblikovali upravo opisan pristup književnosti. Pristup obradi nastavne građe bit će dvojak: autorsko-monografski, koji podrazumijeva proučavanje rada pojedinog i/li pojedinih teoretičara i tematski, koji podrazumijeva obrazlaganje pravca ili razvoja teorijskog pojma kroz različite pravce.


Nakon odslušanoga kolegija od studenata se očekuje ovladavanje sljedećim znanjima i vještinama: 1. razumijevanje odnosa pojmova književnosti i kulture, 2. poznavanje povijesnih i društvenih okolnosti koji su pokrenuli takvu teorijsku transformaciju, 3. pojašnjavanje ključnih aspekata mišljenja vodećih teoretičara, 4. poznavanje i razumijevanje osnovnog pojmovnog aparata teorije književnosti (moć, diskurz, diseminacija,

dometak, parergon, paralogija, kolanje društvene energije, resemantizacija, i sl.) 5. primjena stečenih teorijskih znanja na književnom tekstu, 6. tumačenje povijesne ‘geneze’ (genealogije) pravaca književne teorije, razumijevanje odnosa (razlika, sličnosti) između pravaca.





Pohađanje nastave 1 -

Kontinuirana provjera znanja 1 1 50 Kontinuirana provjera znanja 2 1 50 ZAVRŠNI ISPIT - - UKUPNO 3 100












1. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000. ( određene natuknice) 2. Culler, J., O dekonstrukciji (Teorija i kritika poslije strukturalizma), Zagreb, 1991., str. od 195. do 243. 3. Foucault, M., Znanje i moć, Zagreb, 1994., str. od 115. do 163. 4. Lešić, Z., Nova čitanja. Poststrukturalistička čitanka., Sarajevo, 2003. 5. Matijašević, Ž., Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, Zagreb, 2006., str. od 113. do 213. 6. Šporer, D., Novi historizam. Poetika kulture i ideologija drame, Zagreb, 2005., str. od 7. do 165.

IZBORNA LITERATURA

1. A Handbook of Critical Approaches to Literature, Guerin, W.L., Labor, E., Morgan, L., Reesman, J.C., Willingham, J., R., New York-Oxford, 1999.

2. Eagleton, T., Teorija i nakon nje, Zagreb, 2005. 3. Lodge, D., Načini modernoga pisanja, Zagreb, 1988. 4. Selden, R., A Reader's Guide to Contemporary Literary Theory, New York, 1995. 5. Suvremena teorija pripovijedanja, ur. V. Biti, Zagreb, 1992. 6. Zlatar, A., Tekst, tijelo, trauma: ogledi u suvremenoj ženskoj književnosti, Zagreb, 2004.


• Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.


• U vrijeme konzultacija. • Elektronska pošta. • Web stranice Fakulteta.


• Na nastavi i u vrijeme konzultacija. • Elektronskom poštom.


Ispit se polaže pristupanjem dvama kontinuiranim provjerama znanja (kolokvijima) : Kontinuirana provjera znanja 1:

- kriterij za dobivanje bodova je 50 posto točno riješenih zadataka, - ostvaruje se maksimalno 50 bodova, - sastoji se od zadataka esejskoga tipa, - polaže se početkom travnja.

Kontinuirana provjera znanja 2:

- kriterij za dobivanje bodova je 50 posto točno riješenih zadataka, - ostvaruje se maksimalno 50 bodova, - sastoji se od zadataka esejskoga tipa, - polaže se posljednji tjedan nastave u lipnju, - ispravci se polažu na ispitnim rokovima



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 17. 6. i 1. 6. u 9 (P)

Jesenski izvanredni

5. i 12. 9. u 9 (P)


Psihoanalitička kritika i književnost

Psihoanalitička kritika i kultura

Arhetipska kritika – književni modusi I

Arhetipska kritika – književni modusi II

Poststrukturalizam I

Poststrukturalizam II

Kontinuirana provjera znanja

Marksistička kritika

Hermeneutička teorija pripovijedanja i metafore (P. Ricoeur)

Alegorija čitanja (P. de Man)

Feministička kritika I

Feministička kritika II

Postkolonijalna kritika

Novi historizam




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Literarne i novinarske učeničke družine Studij Hrvatski jezik i književnost – jednopredmetni diplomski studij Semestar IV. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom od 11.30 do 14.00 sati Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karol Visinko

Kabinet 609 Vrijeme za konzultacije srijedom od 11.30 do 13. sati

Telefon 265-669 e-mail [email protected] ; [email protected]

Suradnik na kolegiju vanjski suradnik Kabinet /


e-mail /


M Mjesto i uloga literarnih i novinarskih družina u programu izvannastavne djelatnosti u osnovnoj i srednjoj školi - svrha i zadaće. Organizacijski oblici djelovanja literarne družine: družina za književnost (u srednjoj školi) i literarna družina (u osnovnoj i u srednjoj školi). Organizacijski oblici djelovanja novinarske družine: novinarska družina, učenički školski list, školska radijska emisija i s tim u vezi školska radio-stanica, učeničke zidne novine, učeničke usmene novine u osnovnoj i u srednjoj školi. Izradba programa rada literarne družine. Izradba programa rada novinarske družine. Znanja, sposobnosti i vještine u području literarnoga i novinarskoga izvannastavnoga odgoja i obrazovanja. Odrednice vođenja i praćenja rada učenika u literarnoj i novinarskoj družini. Sadržaji su predmeta u povezanosti s jezičnim i književnim odgojem i obrazovanjem. S gledišta pojedine družine izvannastavne djelatnosti uspostavlja se veza s lingvističkim i stilističkim sadržajima te s onim iz područja književnosti i novinarstva. Ističu se sljedeće vrijednosti djelovanja literarne i novinarske družine:

- susreti i smotre učenika-literata i učenika-novinara - predstavljanje i objavljivanje učeničkoga literarnoga i novinarskoga stvaralaštva - njegovanje i razvijanje učeničkoga literarnoga i novinarskoga izražavanja u standardnome i

zavičajnome idiomu. Metodologija istraživanja učeničkih pisanih radova. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanoga predmeta i ostvarenih obveza student će moći:

1. opisati i objasniti vrijednosti djelovanja literarne i novinarske učeničke družine u osnovnoj i srednjoj školi

2. definirati, opisati i objasniti osnovne sastavnice izvannastavne djelatnosti učenika i učitelja u literarnoj i novinarskoj družini (s tim u vezi izraditi izvedbeni program za obje družine)

3. samostalno pripremiti vježbu u vezi s literarnom i novinarskom družinom 4. analizirati, interpretirati i vrjednovati učeničke radove, i to pojedinačne učeničke radove

(literarne i novinarske), učenički školski list i zbornik učeničkih literarnih i novinarskih radova) te učeničku radijsku emisiju.


Predavanja Seminar Konzultacije Samostalni radx x x x


III. SUSTAV OCJENJIVANJA Aktivnost koja se ocjenjuje Vrijednost izražena u ECTS bodovima

(ukupno 3 ECTS-a) Ocjena izražena u bodovima (ukupno 100 bodova)

Pohađanje nastave (sudjelovanje u seminarskoj i radioničkoj nastavi)

0.5 10

Zadatak u vezi s literarnom družinom 1 30

Zadatak u vezi s novinarskom družinom 1

30

Metodička interpretacija učeničkog pisanog stvaralaštva

0.5

30

Ukupno 3 100 Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











Težak, Stjepko, Literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine, Zagreb, 31979. Primorac, Branka, Marijan Šimeng i Anita Šojat, Novinarstvo u školi, Zagreb, 2010. Visinko, Karol, Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika – Pisanje, Zagreb, 2010. IZBORNA LITERATURA

Duraković, Mehmed, Razvijanje stvaralačkih sposobnosti u problemsko-kreativnoj nastavi, Pula, Istarska naklada, 1985. Gudelj-Velaga, Zdenka, Nastava stvaralačke pismenosti, Zagreb, Školska knjiga, 1990. Hranjec, Stjepan, Hrvatska kajkavska dječja književnost : Priručnik za zavičajnu nastavu, Čakovec, Zrinski, 1995. Visinko, Karol, Novinarska družina u višim razredima osnovne škole, Suvremena metodika nastave hrvatskog jezika, br. 3., Zagreb, 1990.,str. 126.- 132. Subotić, Mladen, Literarno stvaralaštvo učenika, Zagreb, Školske novine, 1986. Kunić, I., Kultura dječjeg govornog i scenskog stvaralaštva, Školska knjiga, Zagreb, 1990.


Student je obvezan redovito pohađati nastavu. U zadanim je rokovima obvezan riješiti zadatke. Student odabire zadatak/zadatke kojim/a pokazuje svoje stručno znanje te stručnu,

organizacijsku i stvaralačku sposobnost i vještinu u vezi s odabranim sadržajima rada s literarnom i novinarskom družinom.


Predavanja Seminari Elektronička pošta Mrežne stranice


Na predavanjima i tijekom seminara, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


U ovome predmetu nije potrebno provoditi pismeni i usmeni ispit. Kvalitet rada studenta moguće je pratiti u sljedećim sastavnicama:

1. Student odabire zadatak/zadatke kojim/a pokazuje svoje stručno znanje, te svoju organizacijsku, stručnu i stvaralačku sposobnost i vještinu u vezi s odabranim sadržajima rada s literarnom i novinarskom družinom.

2. Student koristi obveznu i dopunsku literaturu prigodom pripremanja seminarskih zadataka, među kojima se izdvaja proučavanje učeničkih pisanih radova (školskih listova i zbornika učeničkoga pisanoga stvaralaštva).

3. U svojim pisanim radovima student pokazuje razumijevanje i poznavanje procesa organiziranja i vođenja učeničke literarne i novinarske družine.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 15. 6. i 6. 7.

Jesenski izvanredni

7. i 14. 9.


9.3.2016. Literarne i novinarske učeničke družine u izvannastavnoj djelatnosti osnovne i srednje škole

16. 3. 2016. Obrazovne, odgojne, komunikacijske i kulturološke vrijednosti literarne i novinarske družine

23.3. 2016. Izvedbeni program literarne družine 30. 3. 2016. Izvedbeni program novinarske družine

6. 4. 2016. Organizacijski oblici djelovanja literarnih i novinarskih družina

13. 4. 2016. Pojedinačni literarni radovi 20. 4. 2016. Pojedinačni novinarski radovi 27. 4. 2016. Zbornici učeničkih literarnih radova 4. 5. 2016. Učenički školski listovi

11.5.2016. Ostali oblici predstavljanja učeničkih literarnih i novinarskih radova.

18.5.2016. Učeničke radijske i televizijske emisije 25.5.2016. Metodologija istraživanja učeničkih pisanih radova 1.6.2016. Metodologija istraživanja učeničkih pisanih radova (nastavak) 8.6.2016. Završno predstavljanje istraživačkih radova




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Njegovanje kulturne baštine: izrada školskih dijalekatnih rječnika

Studij Diplomski HJK1 Semestar IV. Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak 14,15 – 16,00 (405) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija prof. dr. sc. Silvana Vranić

Kabinet 706 Vrijeme za konzultacije srijeda 10,15 – 11,45

Telefon 265-682 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr. sc. Ivana Nežić Kabinet 610

Vrijeme za konzultacije utorak 10,30 – 12,00 Telefon 265-690

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

• U predavanjima se studenti upoznaju s važnim teorijskim leksikografskim pitanjima: položajem školskih dijalekatnih rječnika u leksikografskoj klasifikaciji, vrstama takvih rječnika, načelima i mogućim pristupima u analizi dijalekatnih leksikografskih djela i u izradbi samostalnih i aneksnih rječnika u hrvatskoj dijalektologiji, odnosno s načinom prikupljanja leksičke građe, izvorima korpusa, obradbom građe, organizacijom natukničkoga članka i temeljnim pojmovima, primjerice: glava članka, tijelo članka, leksikografska definicija, prijevodni ekvivalenti.

• Na seminarima se izrađuju upitnici za istraživanje pojedinih leksičkih činjenica, određenih semantičkih polja prema uzoru na upitnike za postojeće atlase, kao i nacrti obradbe građe, analizira se organizacija natukničkoga članka odabranih dijalekatnih rječnika, uporaba ekvivalenta hrvatskoga standardnog jezika, rečenične potvrde natuknica, razlike u obradbi rječnika jednoga govora i više mjesnih govora. Nakon provedena istraživanja provjerava se obradba podataka. Uz obradbu leksikoloških podataka dobivenih vlastitim istraživanjem studenti se mogu odlučiti za ekscerpiranje, analizu i obradbu građe iz postojećih dijalektoloških opisa, ogleda govora ili dijalekatnih rječnika.

• Studenti se poučavaju u određivanju istraživačkih zadataka učenicima u sastavljanju školskih rječnika u okviru dijalektoloških izvannastavnih aktivnosti. Upućuje ih se na primjenu rječničkoga fonda u nastavi hrvatskoga jezika na satovima kojima se promiče načelo zavičajnosti i njeguje kulturna baština te u okviru izvannastavnih aktivnosti (literarne, recitatorske, dramske družine itd.).


• razvijen senzibilitet za njegovanje kulturne baštine i promicanje načela zavičajnosti, a time i multikulturalnosti (bogatstvo supkultura Hrvatske – razlikuju se dijalektološkim kriterijima, kroz zavičajni jezik čuvaju i običaje i ostale vidove kulturne baštine)

• razvijen interes i svijest o potrebi prikupljanja i obradbi leksikografske građe zavičajnoga jezika u izvannastavnim aktivnostima

• objasniti važnost prikupljanja rječničkoga fonda zavičajnoga jezika kao dijela kulturne baštine

• objasniti ulogu zavičajnoga jezika u komunikacijskoj kompetenciji učenika • objasniti ulogu zavičajnoga jezika, pa tako i rječnika pojedinoga idioma, u očuvanju i

prenošenju kulturne tradicije • objasniti vrijednost izrade rječnika u komunikacijskoj kompetenciji učenika – razlikovanje

zavičajnoga idioma od standardnoga jezika • opisati i objasniti vrijednost prikupljenoga rječničkoga fonda u jezičnom izražavanju učenika

u osnovnoj i srednjoj školi (primjenu rječničkoga fonda u nastavi hrvatskoga jezika na satovima kojima se promiče načelo zavičajnosti i njeguje kulturna baština te u okviru izvannastavnih aktivnosti: literarne, recitatorske, dramske družine itd.).



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X Multimedija i Internet X


Pohađanje nastave 1 Međuispit 0,5 20 Istraživanje (s rezultatima prezentiranim u pisanom obliku)

1,5 80

ZAVRŠNI ISPIT - UKUPNO 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (prema prikazu ispod ovog teksta).











Lisac, J., Leksičke značajke čakavskih dijalekata, Hrvatski dijalekti i jezična povijest, 1996, str. 43-64.

Lukežić, I., Teorijske i metodološke postavke za izradbu rječnika grobničkog govora, Grobnički zbornik, 3, 1994, str. 64-70.

Lukežić, I., Zubčić, S.,Grobnički govor 20. st., Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, Grobnik 2007.

Menac-Mihalić, M., Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Školska knjiga, Zagreb 2005.

Moguš, M., Nacrt za rječnik čakavskoga narječja, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 1, 1985, str. 319-336.

Šojat, A., Zasade rječnika hrvatskih kajkavskih govora, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 1, 1985, str. 337-361.

Vulić, S., O rječnicima izvornih čakavskih govora, Rječnik i društvo – Zbornik radova sa znanstvenog skupa o leksikografiji i leksikologiji održanog 11-13. X. 1989, str. 337-361.

Vulić, S., Struktura rječničkoga članka u rječnicima izvornih čakavskih govora, Filologija, 22-23,

1994., str. 185-191. IZBORNA LITERATURA

Maresić, J., Mali frazeološki rječnik govora Podravskih Sesveta, Podravski zbornik / Muzej grada Koprivnice, 21, 1995, str. 219-236.

Maresić, J. – Menac-Mihalić, M., Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2008.

Menac-Mihalić, M. – Menac, A., Frazeologija splitskoga govora s rječnicima, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2011.

Izbor samostalnih dijalekatnih rječnika (izbor će drugih samostalnih i aneksnih rječnika ovisiti o odabranoj temi istraživanja): Dulčić, J. i P., Rječnik bruškoga govora, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 2, 1985. Hraste, M. – Šimunović, P., Čakavisch-deutsches Lexikon, Teil I, Köln – Beč 1979. Jurišić, B., Rječnik govora otoka Vrgade, Zagreb 1973. Kustić, N., Cakavski govor grada Paga s rječnikom, Zagreb 2002. Lipljin, T., Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora, Varaždin 2002. Moguš, M., Senjski rječnik, Zagreb – Senj 2002. Večenaj, I. – Lončarić, M., Rječnik Gole, Zagreb 1997.


• Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati.

• Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati 15 dana prije završetka nastave.

• U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza


• Web stranice Fakulteta • e-pošta


• u vrijeme konzultacija • e-pošta


1. Međuispit Studenti su obavezni tijekom semestra položiti pismeni međuispit koji se sastoji od 20 pitanja u obliku zaokruživanja točnoga odgovora, dopisivanja i sl., a provjerava se definiranje leksikoloških i leksikografskih pojmova. Minimalan se broj ocjenskih bodova (12) stječe sa 60% ukupno točno riješenih zadataka (12). Nakon toga svaki točan odgovor donosi jedan bod. Pristup popravku međuispita (kolokvija) omogućit će se u dodatnom terminu: - studentima koji su na kolokviju u redovitom terminu ostvarili 4 ili manje bodova - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu. Napomena: Međuispit se polaže sredinom travnja. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u prvom tjednu svibnja 2016.

2. Istraživački rad Istraživanje studenta podrazumijeva izradbu upitnika za istraživanje pojedinih leksičkih činjenica i određenih semantičkih polja prema uzoru na upitnike za postojeće atlase, kao i nacrta obradbe građe. Nakon provedena istraživanja provjerava se obradba podataka. Uz obradbu leksikoloških podataka dobivenih vlastitim istraživanjem studenti se mogu odlučiti za ekscerpiranje, analizu i obradbu građe iz postojećih dijalektoloških opisa, ogleda govora ili dijalekatnih rječnika. Rezultati istraživačkoga rada moraju biti predani u pisanoj verziji najkasnije 15 dana prije no što student pristupi završnomu ispitu (neće se prihvaćati radnje poslane jedino mejlom). Studenti trebaju zadržati kopiju rada do upisa završne ocjene. U radu valja pravilno citirati i navoditi literaturu. Valja obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Bodove za istraživačke radove (maksimalno 80) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 80 bodova Vrlo dobar (4) – 65 bodova Dobar (3) – 50 bodova Dovoljan (2) – 38 bodova KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je položenoga kolokvija i provedena istraživanja (izrađenoga modela za terenska istraživanja pojedinih leksičkih činjenica i semantičkih polja i izrađenoga modela za obradbu prikupljenoga materijala te rezultata istraživačkoga rada u pisanu obliku). Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

• A - 90 - 100% ocjenskih bodova • B - 80 - 89,9% ocjenskih bodova • C - 70 - 79,9% ocjenskih bodova • D - 60 - 69,9% ocjenskih bodova • E - 50 - 59,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način:

• izvrstan ( 5 ) – A • vrlo dobar ( 4 ) – B • dobar ( 3 ) – C • dovoljan ( 2 ) – D i E

U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 13.. i 27. 6. 2016. u 9 sati

Jesenski izvanredni

6. i 13. 9. 2016. u 9 sati


8. 3. Načela dijalektološkoga istraživanja; Uloga jezika zavičajnosti u nastavi hrvatskoga jezika i u izvannastavnim aktivnostima

15. 3. Dijalekatna frazeologija; Zastupljenost i načini obradbe frazeologije u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

22. 3. Raščlanjivanje leksika u određena semantička polja; Izradba upitnika za određivanje pojedinih semantičkih polja po uzoru na upitnike za postojeće atlase

29. 3. Asimetrični odnosi; Utvrđivanje asimetričnih odnosa u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

5. 4. Kontaktna sinonimija; Utvrđivanje sinonimije i načina njena rješavanja i prikazivanja u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

12. 4. Višeznačnost; Utvrđivanje višeznačnosti i načina njena rješavanja i prikazivanja u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

19. 4. Antonimija; Utvrđivanje antonimije i načina njena rješavanja i prikazivanja u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

26. 4. Položaj dijalekatnih rječnika u leksikografskoj klasifikaciji; Upoznavanje s postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

3. 5. Vrste dijalekatnih rječnika; Analiza i komentiranje pojedinih hrvatskih dijalekatnih rječnika

10. 5. Načela i mogući pristupi u analizi dijalekatnih leksikografskih djela; Analiza načela i pristupa u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

17. 5. Načela i mogući pristupi u izradbi samostalnih i aneksnih rječnika u hrvatskoj dijalektologiji; Analiza načela i pristupa u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

24. 5. Način prikupljanja leksičke građe i izvori korpusa; Izradba vlastitoga nacrta za obradbu građe

31. 5. Obradba građe, organizacija natukničkoga članka i temeljni pojmovi; Analiza organizacije rječničkoga članka odabranih dijalekatnih rječnika

7. 6. Sinteza: načela izrade školskih dijalekatnih rječnika

Documents

IZVEDBENI PLAN - Filozofski fakultet - · PDF fileHrvatska S V E U Č I L I Š T ... Priredili D. Dukić et al., Srednja Europa i Ibis grafika, Zagreb 2009. (odabrani tekstovi) 6