IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA - unipu.hr · - Ettore Pozzoli – Solfeggi parlati e cantati 1. Dio. - Adal ert Marković – 222 izarae te ue za solfeggio, školska knjiga – Zagreb

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA

Kod i naziv kolegija 54402, SOLFEGGIO 1

Nastavnik/nastavnica

Suradnik/suradnica Branko Okmaca, v. pred. (nositelj)

Studijski program

Preddiplomski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija

Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Preddiplo ski sveučiliš i studij Solo pjeva je

Preddiplo ski sveučiliš i studij Klavir

Vrsta kolegija Obvezan Razina

kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Muzička akade ija

(Rovinjska 14)

Jezik

izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski i Talijanski

Broj ECTS bodova 2 Broj sati u

semestru 30P – 0V –0S

Preduvjeti za upis i/ili za

svladavanje Polože prije i ispit.

Korelativnost Korelativ ost progra a s kolegiji a: Har o ija, Polifo ija, A alitička harmonija. Povijest glazbe, Dirigiranje i Zbor.

Cilj kolegija

Razvijati,o ogaćivati i usavršavati z a ja glaz e og jezika, svjes o per ipirati glaz u u situa iji zvuč e prezentacije, te vokalno realizirati

ili sa o za išljati jezi a zvuča ja a os ovi ot og zapisa.

Ishodi uče ja

1. Stude ti će iti sposo i prepoz ati, zapisati, otpjevati i pročitati različite elodijske, rit ičke i elodijsko – rit ičke linije, u violinsko , as te stari ključevi a.

2. Moći će sa ostal o i terpretirati pojedi e glaz e e primjere.

3. Steče e ko pete ije oći će pri ije iti u svo uduće radu vođe ju z orova, orkestara, astav ičko pozivu i sl. ).

4. Moći će a alizirati pojedi e glaz e o jezič e zvuč e, akustič e…) poj ove i predodž e.

5. Biti će u sta ju sa i prosuđivati koliko i pojedi i zada i po ažu u jihovo struč o razvoju.

6. Ujed o iti će sposo i i sa i stvarati svoje elodijske, rit ičke i elodijsko-rit ičke pri jere veza e za pojedine

nastavne teme.

Sadržaj kolegija

1. Intonativna kretanja u okviru dijatonike te razvijanje i

učvršćiva je osjećaja za to alitet. 2. Pjevanje tonalnih glazbenih primjera s alteracijama i bez njih;

pri jeri za učvršćiva je glaz e ih poj ova: i tervala, ljestvica, rastavljenih akorada...

http://www.unipu.hr/index.php?id=1801&L=1%22

3. Jednoglasni nemodulativni diktat s alteracijama i bez njih.

Ide tifi ira je pojedi ač ih to ova u izu. 4. Rit ičke vjež e i diktati. 5. Parlato.

Planirane aktivnosti,

etode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja

Obveze Ishodi Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je predava ja i aktivnost u nastavi.

1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i). 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađanje i aktivnost u nastavi:

- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka

- 0 % - 10 i manje dolazaka

Kolokvij se sastoji od pisanja diktata. Udio svakog kolokvija je 25%

o je e. )avis o od postotka apisa og diktata stude t stječe određe i postotak o je e.

Završni ispit se sastoji od pjevanja i parlata. Svaki od tih elemenata

osi 15% udjela u o je i. Stoga udio u o je i jelokup og završ og ispita iznosi 30%. Zavisno od postotka otpjevanog i izvedenog parlato

pri jera, stude t stječe određe i postotak o je e.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu. 2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.

Rokovi ispita i kolokvija

Daju se a početku akade ske godi e i o javljuju se a rež i stra i a a sveučilišta. Svi se ispiti ogu polagati u svi ispit i rokovima!

Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij

Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etički kodekso Sveučilišta. Aktual i ter i i ko zulta ija i ispit ih rokova ogu se pro aći a stranicama Odjela za glazbu.

O svim aktualnim informacijama koje su vezane za kolegij,

studenti se mogu informirati kod predmetnog nastavnika ili na

stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura

Obvezna:

- Beata i Natko Devčić – Solfeggio, svezak I str.

3,7,12,13,16,26,30 i 31.

- Beata i Natko Devčić – Solfeggio svezak II str. 5,11 i 17.

Izborna:

- H. Lemoine i G. Carulli – Des Solfeges, volume I

- Ettore Pozzoli – Solfeggi parlati e cantati 1. Dio.

- Adal ert Marković – 222 iza ra e te e za solfeggio, školska knjiga – Zagreb 1982.

- Adal ert Marković – 555 primjera za solfeggio.

- Oliver Oliver – 777 tema , Zagreb, vlastita naklada 2005.

- B. Popović - Intonacija





Studijski program






kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni Godina

studija I.


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija



Ishodi uče ja







nastavne teme

Sadržaj kolegija

1. Intonativna kretanja u okviru dijatonike te razvijanje i

učvršćiva je osjećaja za to alitet. 2. Pjevanje tonalnih glazbenih primjera s alteracijama i bez njih

te s dijato ski odula ija a; pri jeri za učvršćiva je glazbenih pojmova: intervala, ljestvica, rastavljenih akorada...


3. Jednoglasni modulativni diktat s alteracijama i bez njih.

Ide tifi ira je pojedi ač ih to ova u izu. 4. Rit ičke vjež e i diktati.

5. Parlato.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i). 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka





nosi 15% udjela u ocjeni. Stoga udio u o je i jelokup og završ og ispita iznosi 30%. Zavisno od postotka otpjevanog i izvedenog parlato


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u nastavnom procesu.

2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.








Literatura

Obvezna:

- Beata i Natko Devčić – Solfeggio, svezak I str. 36,38,39,42,43,

46,47,54,55,58 i 59.


Izborna:



- Adal ert Marković – 222 izabrane teme za solfeggio, školska knjiga – Zagreb 1982.








Studijski program






kolegija Preddiplomski


studija II.


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija

Razvijati,o ogaćivati i usavršavati z a ja glaz e og jezika, svjes o per ipirati glaz u u situa iji zvuč e preze ta ije, te vokalno realizirati


Ishodi uče ja

1. Stude ti će iti sposo i prepoz ati, zapisati, otpjevati i pročitati različite elodijske, rit ičke i elodijsko – rit ičke linije, u violinskom, bas te stari ključevi a.



4. Moći će a alizirati pojedi e glaz e o jezič e zvuč e,

akustič e…) poj ove i predodž e. 5. Biti će u sta ju sa i prosuđivati koliko i pojedi i zada i

po ažu u jihovo struč o razvoju. 6. Ujed o iti će sposo i i sa i stvarati svoje elodijske,

rit ičke i elodijsko-rit ičke pri jere veza e za pojedi e nastavne teme

Sadržaj kolegija

1. Intonativna kretanja u okviru dijatonike i kromatike te

razvija je i učvršćiva je osjećaja za to alitet. 2. Pjevanje tonalnih glazbenih primjera s alteracijama i bez njih

te s dijatonskim i kromatskim modulacijama; primjeri za

učvršćiva je glaz e ih poj ova: i tervala, ljestvi a, rastavljenih akorada...


3. Jednoglasni modulativni diktat s alteracijama i bez njih.

Ide tifi ira je pojedi ač ih to ova u izu. 4. Dvoglasni nemodulativni diktat s alteracijama i bez njih.

5. Rit ičke vjež e i diktati. 6. Parlato.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i). 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka





nosi 15% udjela u o je i. Stoga udio u o je i jelokup og završ og ispita iznosi 30%. Zavisno od postotka otpjevanog i izvedenog parlato


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.

2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti zvrš i ispit.








Literatura Obvezna:

- Beata i Natko Devčić – Solfeggio, svezak I str. 4,5,8,9,15,

18,19,27,32 i 33.


Izborna:



- Adal ert Marković – 222 iza ra e te e za solfeggio, školska

knjiga – Zagreb 1982.








Studijski program






kolegija

Preddiplomski


studija II


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija



Ishodi uče ja







nastavne teme

Sadržaj kolegija






3. Jednoglasni modulativni diktat s alteracijama . Identificiranje

pojedi ač ih to ova u izu. 4. Dvoglas i diktat s altera ija a i odula ija a u liže

tonalitete.




(alternativno stjecanje

navesti u studentskim

obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je predavanja i

aktivnost u nastavi. 1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i). 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka







Studentske obveze

Da položi kolegij student/studentica mora:

1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu. 2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.




Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etički kodekso Sveučilišta. Aktualni termini konzultacija i ispit ih rokova ogu se pro aći a stranicama Odjela za glazbu.




Literatura

Obvezna:

- Beata i Natko Devčić – Solfeggio, svezak I str. 34,35,37,40,41

44 i 48-50.


Izborna:











Studijski program








studija III


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija

Razvijati,o ogaćivati i usavršavati z a ja glaz e og jezika, svjes o per ipirati glaz u u situa iji zvuč e preze ta ije, te vokalno realizirati


Ishodi uče ja

1. Stude ti će iti sposo i prepoz ati, zapisati, otpjevati i pročitati različite elodijske, rit ičke i elodijsko – rit ičke linije, u violinskom, bas te stari ključevi a.



4. Moći će a alizirati pojedi e glaz e o jezič e zvuč e,

akustič e…) poj ove i predodž e. 5. Biti će u sta ju sa i prosuđivati koliko i pojedi i zada i

po ažu u jihovo struč o razvoju. 6. Ujed o iti će sposo i i sa i stvarati svoje elodijske,

rit ičke i elodijsko-rit ičke pri jere veza e za pojedi e nastavne teme

Sadržaj kolegija







pojedi ač ih to ova u izu. 4. Dvoglas i diktat s altera ija a i odula ija a u liže

tonalitete.

5. Troglasni dijatonski diktat.





ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i). 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka







Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu. 2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.


Daju se a početku akade ske godi e i o javljuju se a rež i stra i a a sveučilišta. Svi se ispiti ogu polagati u svi ispitnim

rokovima!






Literatura

Obvezna:


6,10,11,20,21,22,23,24 i 25.


Izborna:











Studijski program






kolegija

Preddiplomski


studija III


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija



Ishodi uče ja







nastavne teme

Sadržaj kolegija







pojedi ač ih to ova u izu. 4. Dvoglasni diktat s alteracijama i modulacijama.

5. Troglasni diktat s modulacijama.





ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i). 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka





nosi 15% udjela u o je i. Stoga udio u o je i jelokup og završ og ispita iznosi 30%. Zavisno od postotka otpjevanog i izvedenog parlato


Studentske obveze


1. Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.

2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.


Daju se a početku akade ske godi e i o javljuju se a rež i stra i a a sveučilišta. Svi se ispiti ogu polagati u svi ispit i

rokovima!






Literatura Obvezna:


34,35,51,52,53,60,61, 62, 64, 65, 66 i 67.


Izborna:



- Adal ert Marković – 222 izabrane teme za solfeggio, školska knjiga – Zagreb 1982.








Studijski program






kolegija

Preddiplomski


studija IV


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija



Ishodi uče ja






6. Ujed o iti će sposo i i sa i stvarati svoje elodijske, rit ičke i melodijsko-rit ičke pri jere veza e za pojedi e nastavne teme

Sadržaj kolegija









6. Četveroglas i dijato ski diktat 7. Rit ičke vjež e i diktat 8. Parlato




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i). 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka







1.

Studentske obveze

Da položi kolegij stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu. 2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.




Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etički kodekso Sveučilišta.

Aktualni termini ko zulta ija i ispit ih rokova ogu se pro aći a stranicama Odjela za glazbu.




Literatura

Obvezna:

- Borivoje Popović – Intonacija str. 28, 30, 33


Izborna:



- Adalbert Marković – 222 iza ra e te e za solfeggio, školska knjiga – Zagreb 1982.








Studijski program






kolegija

Preddiplomski


studija IV


(Rovinjska 14)

Jezik








Cilj kolegija



Ishodi uče ja






6. Ujed o iti će sposo i i sa i stvarati svoje elodijske, rit ičke i melodijsko-rit ičke pri jere veza e za pojedi e nastavne teme

Sadržaj kolegija









6. Četveroglas i diktat s odula ija a. 7. Rit ičke vjež e i diktat. 8. Parlato.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1 - 6 22,5 0,8 20%

Dva kolokvija. 1,2,4 19 0,7 50%

)avrš i ispit us e i). 1,2,3 14,5 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%


- 20% - 13, 14 i 15 i dolazaka

- 10% - 11 i 12 dolazaka







Studentske obveze

Da položi kolegij stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu. 2. Položiti dva kolokvija. 3. Položiti završ i ispit.




Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etički kodekso Sveučilišta. Aktualni termini konzulta ija i ispit ih rokova ogu se pro aći a stranicama Odjela za glazbu.




Literatura

Obvezna:

- Borivoje Popović – Intonacija str. 34, 97 i 107.

- Beata i Natko Devčić – Solfeggio svezak II str. 30, 31 i 32.

Izborna:



- Adalbert Marković – 222 iza ra e te e za solfeggio, školska knjiga – Zagreb 1982.




Kod i naziv kolegija 54403, HARMONIJA 1


Suradnik/suradnica Izv. prof. r. art. Mirja a Grakalić (nositeljica)

Studijski program Preddiplomski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija




studija I.


Pula, Rovinjska 14

Jezik

izvođe ja hrvatski


semestru P30 – V0 – S0


svladavanje

Preduvjet za upis i savladavanje navedenoga kolegija je poznavanje

teorije glaz e što se i provjerava kvalifikacijskim ispitom prije upisa

studija.

Korelativnost Gotovo svi kolegiji studijskog programa Glazbene kulture I Glazbene

pedagogije.

Cilj kolegija Ovladati os ova a logike har o ijskog išlje ja u dijato ski tonalitetno funkcionalnim odnosima.

Ishodi uče ja

1. Definirati i ispravno upotrijebiti temeljne pojmove iz

harmonije u razvijanju logike har o ijskog išlje ja. 2. Prepoznati bitne elemente latentne harmonije zadane

melodijske linije u okvirima dijatonike.

3. Primijeniti logiku har o ijskog išlje ja u izradi zadataka počet e har o ijske zahtijev osti u okvirima dijatonike.

4. Razviti vještine harmo ijskog išlje ja uz podiza je razi e har o ijske zahtijev osti suklad o o rađe i te a a.

5. Harmonizirati zadane melodijske linije i analizirati kratke

ulomke iz glazbene literature u okvirima dijatonike i

o rađe ih te a. 6. Odrediti akordičku prat ju dječji pjes a a.

Sadržaj kolegija

- Tonalitet i harmonijske funkcije

- Postavlja je akorda u četveroglasje

- Kvintakordi, sekstakordi, kvartsekstakordi

- Melodijski mol

- Dominantni septakord i njegovi obrati

- Akordička prat ja dječji pjes a a

http://www.unipu.hr/index.php?id=1789

- Harmonijska analiza odabranih ulomaka iz glazbene literature

suklad o o rađe i te a a.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predavanja I

aktivno sudjelovanje na

nastavi

1 - 5 (30)

22 0,8 5%

samostalni zadatci

(do aće zadaće) 2 - 5 20 0,7 15%

2 pismena kolokvija (

provjera znanja I

vješti a) 2 - 5

27

1 50 %

Ispit (pismeni) 6 15 0,5 30%

Ukupno: 84 3 100%

Prema Pravilniku o ocjenjivanju rojča o a io al a ljestvi a ocjenjivanja obavlja se na temelju zbira postignutih uspjeha tijekom

semestra i uspjeha a završ o ispitu kako slijedi: ocjjena ostvareni bodovi:

dovoljan 2 50 – 62

dobar 3 63 – 75

vrlo dobar 4 76 - 88

odliča 5 89 – 100

Studentske obveze Da bi student/ica ogao izaći na ispit ora i ati: Položena oba kolokvija i ostvarenih naj anje 30 bodova.


Obzirom na male grupe studenata, termini pisanja kolokvija

dogovaraju se a astavi. Prvi kolokvij se uglav o piše ako o rađe ih kvartsekstakorda, a drugi ako o rađe ih svih poglavlja. Termin ispravka negativno napisanog kolokvija dogovara se direktno

sa zainteresiranim studentima.

Ter i i ispita oglašavaju se a rež i stra i a a akade ije, od os o,sveučilišta.


Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Vrlo je važ o

redovito pratiti obavijesti na e-stra i a a i a oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Devčić, N.: Har o ija, Školska k jiga )agre , )agre 1993. 2. L. Čuperja i, M. Veljović : Harmonija na klaviru,

Sveučilište Jurja Do rile u Puli, Pula, 2013. Izborna:

1. Despić, D.: Har o ija sa har o sko a alizo , )avod za udž e ike i astav a sredstva, Beograd 1997.









studija I.


Pula, Rovinjska 14

Jezik


hrvatski


semestru 30 P – 0 V – 0 S


svladavanje

Preduvjet za upis I savladavanje navedenoga kolegija je odsluša a Harmonija I i ostvarenih minimalnih 30 bodova.


pedagogije.

Cilj kolegija Ovladati os ova a logike har o ijskog išlje ja u dijato ski tonalitetno funkcionalnim odnosima.

Ishodi uče ja


harmonije u razvijanju logike har o ijskog išlje ja. 2. Prepoznati bitne elemente latentne harmonije zadane

melodijske linije u okvirima dijatonike.

3. Primijeniti logiku har o ijskog išlje ja u izradi zadataka u okvirima dijatonike.

4. Razviti vještine har o ijskog išlje ja uz podiza je razine

har o ijske zahtijev osti suklad o o rađe i te a a. 5. Harmonizirati zadane melodijske linije i analizirati kratke

ulomke iz glazbene literature u okvirima dijatonike i

o rađe ih te a. 6. Prirediti dječje pjesme za dvoglasni jesti ič o i troglasni)

dječji z or.

Sadržaj kolegija

- Sporedni septakordi u duru I molu

- Sekventno spajanje septakorda

- Dominantni nonakord I njegovi obrati

- Mol-dur

- Dijatonske modulacije


- Priređiva je dječjih pjesa a za dvoglas i jesti ič o i troglas i) dječji z or





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja I aktivno sudjelovanje na

nastavi

1 - 5 (30)

22 0,8 5%

samostalni zadatci

(do aće zadaće) 2 - 5 20 0,7 15%


provjera z a ja I vješti a) 2 - 5 27 1 50 %


Ukupno: 84 3 100%




dobar 3 63 – 75


odliča 5 89 – 100

Studentske obveze Da bi student/ica ogao izaći na ispit ora i ati: Položena oba kolokvija i ostvarenih naj anje 30 bodova.



dogovaraju se na nastavi. Prvi kolokvij se uglav o piše ako o rađe og sekve t og spaja ja septakorda, a drugi ako o rađe ih svih poglavlja. . Termin ispravka negativno napisanog kolokvija

dogovara se direktno sa zainteresiranim studentima

Ter i i ispita oglašavaju se a rež i stra i a a akade ije, od os o,sveučilišta.


Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Vrlo je važ o redovito pratiti obavijesti na e-stra i a a i a oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:








Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija





studija II.


Pula, Rovinjska 14

Jezik


hrvatski




svladavanje

Preduvjet za upis i savladavanje navedenoga kolegija je odsluša a Harmonija II i ostvare ih i i al ih 30 odova, te polože a Harmonija I.


pedagogije.

Cilj kolegija Ovladati logiko har o ijskog išlje ja uz pri je u kro atike, od os o u okviri a prošire ih to al o fu k io al ih od osa.

Ishodi uče ja


har o ije u razvija ju logike har o ijskog išlje ja. 2. Prepoznati bitne elemente latentne harmonije zadane

melodijske linije u okvirima dijatonike i kromatike.

3. Primijeniti logiku har o ijskog išlje ja u izradi zadataka u okviri a proširenoga tonaliteta.

4. Razviti vještine har o ijskog išlje ja uz podiza je razi e har o ijske zahtijev osti suklad o o rađe i te a a.


ulomke iz glazbene literature u okvirima dijatonike I

kromatike, sukladno o rađe im temama.

6. Analizirati harmonijske postupke u odabranim primjerima iz

glazbene literature sukladno o rađe i te e a.

Sadržaj kolegija

- Srodnost akorda u kromatici

- Sekundarne dominante

- Kromatske modulacije


- Napuljski sekstakord i odula ije po oću jega





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


nastavi

1 - 5 (30)

22 0,8 4%

samostalni zadatci

(do aće zadaće) 2 - 5 20 0,7 16%


provjera znanja I

vješti a) 2 - 5 27 1 50 %


Ukupno: 84 3 100%




dobar 3 63 – 75


odliča 5 89 – 100

Studentske obveze Da bi student/ica ogao izaći na ispit ora i ati: Položena oba kolokvija i ostvarenih najmanje 30 bodova.



dogovaraju se a astavi. Prvi kolokvij se uglav o piše nakon

o rađe ih kro atskih odula ija, a drugi ako o rađe ih svih poglavlja. Termin ispravka negativno napisanog kolokvija dogovara se

direktno sa zainteresiranim studentima. Ter i i ispita oglašavaju se a rež i stra i a a akade ije, od os o,sveučilišta.


Na svako e satu stude ti će dobiti upute i materijale. Vrlo je važ o redovito pratiti obavijesti na e-stra i a a i a oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:













studija II.


Pula, Rovinjska 14

Jezik


hrvatski




svladavanje

Preduvjet za upis i savladavanje navedenoga kolegija je odsluša a Harmonija III i ostvare ih i i al ih 30 odova, te polože a Harmonija II.


pedagogije.

Cilj kolegija Ovladati logiko har o ijskog išlje ja uz pri je u kro atike, od os o u okviri a prošire ih to al o fu k io al ih od osa.

Ishodi uče ja


har o ije u razvija ju logike har o ijskog išlje ja. 2. Prepoznati bitne elemente latentne harmonije zadane

melodijske linije u okvirima dijatonike, kromatike i

enharmonije.

3. Primijeniti logiku har o ijskog išlje ja u izradi zadataka u okviri a prošire oga to aliteta, odnosno kromatike i

enharmonije.

4. Razviti vještine har o ijskog išlje ja uz podiza je razi e har o ijske zahtijev osti suklad o o rađe i te a a.


ulomke iz glazbene literature u okvirima dijatonike,

kromatike i enharmonije, sukladno o rađe im temama.

6. Analizirati harmonijske postupke u odabranim primjerima iz

glazbene literature sukladno o rađe i te e a.

Sadržaj kolegija KROMATIKA:


Poveća i sekstakord, kvi tsekstakord I ter kvartakord. ENHARMONIJA:

- E har o ijske odula ije po oću e har o ijske pro je e poveća og sekstakorda, kvi tsekstakorda I ter kvartakorda. - E har o ijske odula ije po oću s a je og septakorda

- Enhar o ijske odula ije po oću poveća og kvi takorda





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


nastavi

1 - 5 (30)

22 0,8 4%

samostalni zadatci

(do aće zadaće) 2 - 5 20 0,7 16%


provjera znanja I

vješti a) 2 - 5 27 1 50 %


Ukupno: 84 3 100%




dobar 3 63 – 75


odliča 5 89 – 100

Studentske obveze Da bi student/ica ogao izaći na ispit mora imati:

Položena oba kolokvija i ostvarenih naj anje 30 bodova.



dogovaraju se a astavi. Prvi kolokvij se uglav o piše nakon

o rađe ih kro atskih modulacija, a drugi ako o rađe ih svih poglavlja. Termin ispravka negativno napisanog kolokvija dogovara se

direktno sa zainteresiranim studentima. Ter i i ispita oglašavaju se a rež i stra i a a akade ije, od os o,sveučilišta.

Ostale važ e či je ice

vezane uz kolegij

Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Vrlo je važ o redovito pratiti obavijesti na e-stra i a a i a oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:


Sveučilište Jurja Do rile u Puli, Pula, 2013.

Izborna:



Kod i naziv kolegija 54404, Harmonija na klaviru 1


Suradnik/suradnica do . art. Laura Čuperja i (nositeljica)

Studijski program Preddiplomski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija



Semestar

Zimski

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Predavaonica

(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)


semestru 30P – 0V – 0S

Preduvjeti za upis i za

svladavanje

Preduvjet za usvaja je avede og je poz ava je teorije glaz e, što se provjerava na kvalifikacijskom ispitu prije upisa na studij. Preduvjet za

usvajanje astav og pla a predviđe og ovi kolegijem je završe a četverogodiš ja sred ja škola i uspješ o polože prije i ispit.

Korelativnost Kolegij je korelativan s Harmonijom, Teorijom glazbe, Polifonijom i

Priređiva je za a sa le.

Cilj kolegija

Ovladati vješti o i ve tiv e realiza ije četveroglas og ho ofo og sloga na klaviru, razvijati vješti u har o izacije drugih glazbenih

sadržaja na klaviru i sposobnost primjene znanja u praksi.

Ishodi uče ja

1. Harmonizirati melodijsku liniju basa i soprana uz uporabu

kvintakorda, sekstakorda i kvartsekstakorda.

2. Definirati i primijeniti har o ijsku prat ju dječjih pjes i a i drugih glaz e ih sadržaja pa i ža rova .

3. Primijeniti principe harmonizacije na klaviru u drugim srodnim

dis ipli a a polifo ija, priređiva je za a sa le .

Sadržaj kolegija

- praktič a izvedba proste kade e i prošire e kade e u svi durskim i molskim ljestvicama

- harmonizacija sopra a i o ilježe ih asova uz primjenu

kvintakorda, sekstakorda i kvartsekstakorda

- osnovna primjena zaostajali a, prohod ih i iz je ič ih to ova

- harmonizacija dječjih pjes i a


metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja

Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je astave i aktivnost

1. – 5. 30

(22,5) 0,8 5%


samostalni zadatci

(svira je do aće zadaće) 1., 3. 11 0,4 15%

kolokvij praktič i 1., 3. 14 0,5 25%

kolokvij praktič i) 1., 3. 14 0,5 25%

ispit praktič i) 2. 22,5 0,8 30%

ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora:

1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu

2. vjež ati do aće zadaće i de o strirati ih a svako ared o satu

3. položiti kolokvija

4. položiti završ i ispit

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.


Na svako e satu stude ti će do iti upute i materijale. Dodatni

aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-

uče je . Vrlo je važ o redovito pratiti o avijesti a e-stranicama i na

oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

. L. Čuperja i, M. Veljović : Harmonija na klaviru, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, 2013.

. N. Devčić : Harmonija, Školska k jiga, )agre , 006. Izborna:

1. P. Vidal, N. Boulanger :Harmonija na klaviru, FMU, Beograd, 1990.

2. W. Piston : Harmony,W.W. Norton & Company, New York, 1987.

. Udž e i i glaz e og odgoja za os ov u školu.

. I. Golčić : Pjesmarica za osnovne škole, Hrvatsko k jižev o društvo sv. Jeronim, Zagreb, 1998.

5. S. Vidulin-Or a ić : Pjevam s veseljem, Corrlin d.o.o., Pula, 2003.

6. Citati iz u jet ičke glaz e e literature.




Suradnik/suradnica doc. art. Laura Čuperja i (nositeljica)





studija I.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje

Preduvjet za usvaja je astav og pla a predviđe og ovi kolegije je

uspješ o polože ispit iz kolegija Har o ija a klaviru 1.



Cilj kolegija

Ovladati vješti o i ve tiv e realiza ije četveroglas og ho ofo og sloga a klaviru, razvijati vješti u har o iza ije drugih glaz e ih sadržaja a klaviru i sposo ost primjene znanja u praksi.

Ishodi uče ja


dominantnog septakorda.


sporednih septakorda.

3. Defi irati i pri ije iti har o ijsku prat ju dječjih pjesmica i

drugih glaz e ih sadržaja pa i ža rova .



Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija o uhvaća : - har o iza iju sopra a i o ilježe ih asova uz pri je u

dominantnog septakorda

- har o iza iju sopra a i o ilježe ih asova uz pri je u sporednih septakorda u duru i molu

- har o iza iju dječjih pjes i a



Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je astave i aktivnost 1. – 5.

30

(22,5)

0,8 5%


samostalni zadatci

(svira je do aće zadaće) 1., 3. 11 04 15%




ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu

2. vjež ati do aće zadaće i demonstrirati ih na svakom narednom

satu





Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. L. Čuperja i, M. Veljović : Harmonija na klaviru, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, 2013.


1. P. Vidal, N. Boulanger :Harmonija na klaviru, FMU, Beograd, 1990.


. Udž e i i glaz e og odgoja za os ov u školu.

. I. Golčić : Pjesmarica za osnovne škole, Hrvatsko k jižev o društvo sv. Jeronim, Zagreb, 1998.








Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija Preddiplomski

Semestar Zimski Godina studija II.

Mjesto izvođe ja Predavaonica Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski




svladavanje

Preduvjet za usvaja je astav og pla a predviđe og ovi kolegije je uspješ o polože ispit iz kolegija Har o ija a klaviru 2.



Cilj kolegija

Ovladati vješti o i ve tiv e realiza ije četveroglas og ho ofo og sloga a klaviru, razvijati vješti u har o iza ije drugih glaz e ih sadržaja a klaviru i sposo ost primjene znanja u praksi.

Ishodi uče ja


dominantnog nonakorda.

2. Harmonizirati melodijsku liniju basa i soprana u okviru

dijatonske modulacije.


sekundarnih dominanti.

4. Defi irati i pri ije iti har o ijsku prat ju dječjih pjes i a i drugih glaz e ih sadržaja pa i ža rova .



Sadržaj kolegija

- Harmonizacija sopra a i o ilježe ih asova uz primjenu

dominantnog nonakorda

- Har o iza ija sopra a i o ilježe ih asova u okviru dijato ske modulacije

- Harmonizacija sopra a i o ilježe ih asova uz pri jenu

sekundarnih dominanti

- Harmonizacija dječjih pjes i a



Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1. – 5. 30

(22,5) 0,8 5%

samostalni zadatci 1., 3. 11 0,4 15%


(sviranje do aće zadaće)




ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja :

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora:





Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi objavljuju se na početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.




oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:


. N. Devčić : Harmonija, Školska k jiga, )agre , 006.

Izborna:

1. P. Vidal, N. Boulanger :Harmonija na klaviru, FMU, Beograd,

1990.


. Udž e i i glaz e og odgoja za os ov u školu. . I. Golčić : Pjesmarica za osnovne škole, Hrvatsko k jižev o društvo sv. Jero i , )agre , .






Suradnik/suradnica Izv. prof. mr. art. Mirja a Grakalić (nositeljica)



Semestar Ljetni Godina studija II.

Mjesto izvođe ja Predavaonica Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski




svladavanje

Preduvjet za usvaja je astav og pla a predviđe og ovi kolegije je uspješ o polože ispit iz kolegija Har o ija a klaviru 3.



Cilj kolegija

Ovladati vješti o i ve tiv e realiza ije četveroglas og ho ofo og sloga a klaviru, razvijati vješti u har o iza ije drugih glaz e ih sadržaja a klaviru i sposo ost pri je e z a ja u praksi.

Ishodi uče ja

1. Harmonizirati melodijsku liniju basa i soprana u okviru

kromatske modulacije.


napuljskog sekstakorda.


poveća og sekstakorda, kvintsekstakorda i terckvartakorda.

4. Definirati i primijeniti harmonijsku pratnju ulomaka iz glazbene

literature



Sadržaj kolegija

- Harmonizacija soprana i o ilježe ih asova u okviru kro atske modulacije

- Harmonizacija sopra a i o ilježe ih asova uz pri jenu

napuljskog sekstakorda

- Harmonizacija sopra a i o ilježe ih asova uz pri je u poveća og sekstakorda, kvi tsekstakorda i ter kvartakorda.

- Harmonizacija ulomaka iz glazbene literature



Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1. – 5. 30

(22,5) 0,8 5%


samostalni zadatci

(svira je do aće zadaće) 1., 3. 11 0,4 15%




ukupno 84 3 100%


Studentske obveze








Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i materijali i informacije dostupne su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:



1. P. Vidal, N. Boulanger :Harmonija na klaviru, FMU, Beograd,

1990.


. Udž e i i glaz e og odgoja za os ov u školu. . I. Golčić : Pjesmarica za osnovne škole, Hrvatsko k jižev o društvo sv. Jero i , )agre , .




Kod i naziv kolegija 54464, ANALITIČKA HARMONIJA

Nastavnik/Nastavnica

Suradnik/Suradnica Do . art. Laura Čuperja i





studija III.

Mjesto izvođe ja Pula

Rovinjska 14

Jezik

izvođe ja hrvatski


semestru P30 – VO – SO


svladavanje

Preduvjet za upi I savladavanje navedenoga kolegija je polože a Har o ija IV.

Korelativnost Kolegij A alitička har o ija je u uskoj vezi sa gotovo svim kolegijima

studijske grupe predmeta Glazbene pedagogije.

Cilj kolegija

A alizo har o ijske građe glaz e oga djela razlikovati karakteristič e elemente stilskih razdoblja od romantizma do ekspresionizma

(dodekafonija). U kontekstu Nacionalnog smjera odrediti harmonijsku

pratnju hrvatskim tradicijskim narodnim napjevima.

Ishodi uče ja

1. Definirati i upotrijebiti temeljne pojmove iz harmonije u razvijanju

a alitičkog pristupa glaz e o djelu. 2. Prepoznati harmonijske elemente prilikom harmonijske analize

primjera iz glazbene literature romantizma.

3. Pri ije iti logiku har o ijskog išlje ja u određiva ju spe ifič e I primjerene harmonijske pratnje hrvatskim tradicijskim napjevima.

4. Razvijati vješti u a alitičkog pristupa glaz e o djelu I prepoz ava je os ov ih ele e ata određe og stilskog razdo lja uz

podizanje razine harmonijske zahtijevnosti (npr. Nacionalni

smjer,impresionizam)

5. Pristupiti harmonijskoj analizi (klavirskih) djela iz glazbene literature

romantizma i impresionizma.

6. Prepoznati i odrediti stilska o ilježja ro a tiz a I i presio iz a u djelima iz glazbene literature.

Sadržaj kolegija

- Harmonijska koncepcija romantizma kroz harmonijsku analizu odabranih

primjera iz glazbene literature

- Nacionalni smjer u glazbi 19. st.


- Stari ači i u ko tekstu jihove pri je e u har o iza iji hrvatskih narodnih

napjeva, ponajprije onih koji se nalaze u udž e i i a glaz e e kulture za os ov e škole. - Kasni romantizam.

- Harmonijska koncepcija impresionizma

- Prošire a to alitet ost, ato alitet ost I dodekafo ija i for ativ o).



Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja i aktivno sudjelovanje na

nastavi

1 - 6 (30)

22,5 0,8 5%

samostalni zadatci 3 16,8 0,65 15%

2 pismena kolokvija 1, 2, 4,

5, 6. 20,2 0,75 50%

ispit praktič i 3 22,5 0,8 30%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze Da i stude t ogao izaći a završ i ispit ora i ati pozitiv o o ije je a (prolazna) oba kolokvija i ostvarenih najmanje 30 bodova.


Ispitni rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU. Obzirom na male grupe studenata,

termini pisanja kolokvija dogovaraju se na nastavi.


Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodatni materijali i

i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-uče je). Vrlo je važ o redovito pratiti o avijesti a e-stra i a a i a oglas oj ploči.

Lliteratura Obvezna:

1. Devčić, N: Har o ija, Školska k jiga )agre , 1993. 2. Ruždjak, M: ) irka pri jera za har o ijsku a alizu, Muzička akade ija Sveučilišta u )agre u i Muzički i for ativ i e tar Ko ert e direk ije

Zagreb.,1998.

3. Veljović, M: ) irka pri jera za a alitičku har o iju (zbirka za internu

uporabu), Pula, 1995.

Izborna:

1. Despić, D.: Har o ija sa har o sko a alizo , )avod za udž e ike i nastavna sredstva, Beograd, 1997.

2. Ba ić-Siriščević, M: Teorije i tervalskih apetosti i jihova pri je a na modalitetnu, tonalitetnu i harmoniju sastavljenih modusa,

U jet ička akade ija Split i Muzički i for ativ i e tar Ko ert e direkcije Zagreb, 2001.


Kod i naziv kolegija 54515, Polifonija 1


Suradnik/suradnica

doc. art. Laura Čuperja i (nositeljica)

Vladimir Gorup, v. as.





Semestar

Ljetni

Godina

studija III.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Preduvjet za upis i svladava je avede og su polože i kolegiji

Harmonija, Glazbeni oblici i stilovi.

Korelativnost Kolegij je korelativan s Harmonijom, Glazbenim oblicima i stilovima,


Cilj kolegija

Sagledati opću sliku ot e partiture tj. moteta renesansnih i

ranobaroknih majstora te samostalno kreirati oblike moteta s

teksto koristeći se svi polifo i postup i a u vokal o kontrapunktu.

Ishodi uče ja

1. Defi irati, tu ačiti i analizirati svaki notni tekst i njegovu

zvuč u realiza iju. 2. Sluš o diferencirati i razumjeti kompleks i glaz e i sadržaj, taj

sadržaj pa titi i ji e a ipulirati. 3. Nabrojati, opisati i objasniti teorijska znanja o polifonim

tehnikama u svakoj vrsti glazbe.

4. Objasniti, interpretirati i primijeniti definicije i pravila o

polifonim vrstama i oblicima.

Sadržaj kolegija

- Osnove polifonije i kratki povijesni razvoj najranijih polifonih

oblika

- Osnove kontrapuntske melodije, intervali, pomaci glasova

- Cantus firmus

- Tretman teksta

- Imitacija i kanon

- Dvostruki kontrapunkt

- Motetska i madrigalska skladateljska tehnika


metode uče ja i Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u



poučava ja i ači i vrednovanja

ocjeni (%)


1. – 4. 30

(22,5) 0,8 10%

samostalni zadatci

do aće zadaće 1. – 4. 5,5 0,2 20%

kolokvij praktič i 1. – 4. 14 0,5 20%

kolokvij praktič i) 1. – 4. 14 0,5 20%

ispit (pismeni i umeni) 1. – 4. 28 1

30%

(20% + 10%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

2. pisati do aće zadaće i predati ih nastavniku na svakom

narednom satu






uče je . Vrlo je važ o redovito pratiti obavijesti na e-stranicama i na

oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1.F. Lu ić: Kontrapunkt, Školska k jiga, )agre , 007. 2. F. Lu ić: Polifona kompozicija, Školska k jiga, )agre , 007. 3. J. Magdić, Vokalna polifonija, Zagreb, 2006.

4. T. Petrović: Nauk o kontrapunktu, HDGT, Zagreb, 2006.

5. V. Peričić: Vokalni kontrapunkt, )avod za udž e ike, Beograd, 007. Izborna:

1. D. De la Motte, Kontrapunkt, Bäre reiter-Verlag Karl Vöterle GmbH&

Co. KG, Kassel, 1981.

2. M. Tajčević: Kontrapunkt, Prosveta, Beograd, 1958.

3. B. Červe ka: Kontrapunkt u klasičnoj vokalnoj polifoniji, Univerzitet umetnosti, Beograd, 1981.

4. O. Kiš: Uvod u kontrapunkt, Prosveta, Beograd, 1949.

5. L. M. Škerja : Kontrapunkt in fuga, Držav a založ a, Lju lja a, 1952.

6. ). Boža ić: Nastanak teorije kontrapunkta, Zbornik katedre za

uzičku teoriju – Muzička teorija i a aliza str. 7 -87), Fakultet

uzičke u et osti, Beograd, 007. 7. P. Repa ić: I itacija po erajućih kontrapunkta, Zbornik

katedre za uzičku teoriju – Muzička teorija i analiza 4 (str. 88-

0 , Fakultet uzičke u et osti, Beograd, 007. 8. V. Tošić: Upotre a disonantnog suko a četvrtina, konsonantne

kvarte, parazitske disonance i napuštene skretnice u četvoroglasni oteti a Palestrine, ) or ik katedre za uzičku

teoriju – Muzička teorija i a aliza str. -124), Fakultet

uzičke u et osti, Beograd, 007. 9. S. Belić: Kompoziciona tehnika renesansnih stretto kanona prena

Robertu Goldinu, ) or ik katedre za uzičku teoriju – Muzička teorija i analiza 4 (str. 103-114), Fakultet uzičke u et osti, Beograd, 2007.

10. ). Boža ić: Vertikalno-pokretni kontrapunkt u svetlu teorije S. I.

Tanjejeva, ) or ik katedre za uzičku teoriju – Muzička teorija i analiza 5 (str. 30- 7 , Fakultet uzičke u et osti, Beograd, 2008.




Suradnik/suradnica







Semestar

Ljetni

Godina

studija III.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Preduvjet za upis i svladavanje navede og je uspješ o polože ispit iz Polifonije 1.



Cilj kolegija




Ishodi uče ja


zvuč u realiza iju. 2. Sluš o diferencirati i razu jeti ko pleks i glaz e i sadržaj, taj





Sadržaj kolegija


oblika


- Cantus firmus

- Tretman teksta

- Imitacija i kanon





Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u




ocjeni (%)


1. – 4. 30

(22,5) 0,8 10%

samostalni zadatci

do aće zadaće 1. – 4. 5,5 0,2 20%




30%

(20% + 10%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u nastavnom procesu


narednom satu







oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:













katedre za uzičku teoriju – Muzička teorija i a aliza str. -

103), Fakultet muzičke u et osti, Beograd, 007. 8. V. Tošić: Upotre a disonantnog suko a četvrtina, konsonantne




Robertu Goldinu, ) or ik katedre za uzičku teoriju – Muzička teorija i analiza 4 (str. 103- , Fakultet uzičke u et osti, Beograd, 2007.






Suradnik/suradnica







Semestar

Zimski

Godina

studija IV.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski,

je ačkii)




svladavanje




Cilj kolegija




Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija


oblika


- Cantus firmus

- Tretman teksta

- Imitacija i kanon





Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u




ocjeni (%)


1. – 4. 30

(22,5) 0,8 10%

samostalni zadatci

do aće zadaće 1. – 4. 5,5 0,2 20%




30%

(20% + 10%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze



narednom satu







oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:
























Suradnik/suradnica



Studijski program Preddiplomski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika



Semestar

Ljetni

Godina

studija IV.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje




Cilj kolegija




Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija


oblika


- Cantus firmus

- Tretman teksta

- Imitacija i kanon





Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u




ocjeni (%)


1. – 4. 30

(22,5) 0,8 10%

samostalni zadatci

do aće zadaće 1. – 4. 5,5 0,2 20%




30%

(20% + 10%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze



narednom satu







oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:






















Kod i naziv kolegija 54405

POVIJEST GLAZBE 1


Suradnik/suradnica Do . dr. s . Lada Duraković (nositeljica)

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija






studija I.

Mjesto izvođe ja Predavaonica,

(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski jezik


semestru 30 P – 0V – 0S


svladavanje Nema preduvjeta za upis

Korelativnost Povijest glazbe II. III. IV, Povijest hrvatske glazbe I. II, Glazbeni oblici i

stilovi, Upoznavanje glazbene literature.

Cilj kolegija

Razviti opće kompetencije za definiranje stadija razvoja glazbenih

pojavnosti od prapočetaka do razdoblja baroka te specifične

kompetencije poput prepoznavanja, vrednovanja glazbe i glazbenih

pojavnosti u navedenom razdoblju.

Ishodi uče ja

1. Tu ačiti glaz e o-povijesne tijekove od prvobitne zajednice

do 17. stoljeća

2. Definirati i kritički analizirati specifične glazbene pojave te vrste

i oblike glazbenog izražavanja koje je razvila svaka epoha

3. Razviti vještine prepoznavanja i analiziranja te razlikovanja i

poredbe glazbenih vrsta, epoha i stilova

4. Poznavati relevantnu literaturu vezanu uz o rađiva e te e, razviti samostalno prosuđivanje, kritičko iščitava je i analizu u

okviru izrade zadataka

Sadržaj kolegija

1. Glazbena kultura prvobitne zajednice

2. Glaz a u životu izva europskih iviliza ija

3. A tička glaz e a kultura

4. Glazbena kultura srednjeg vijeka

5. Glazbena kultura renesanse





ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je i aktivnost u

nastavi 1.-4. 23 0,8 10%



obvezama)

pismeni radovi (eseji,

prikazi, referati) 1.-4. 10 0,4 10%

kolokviji (pismeni) 1.-4. 23 0,8 80%

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Potrebno je izvršiti sve dogovorene obveze u unaprijed dogovorenim

terminima (zadaci), te položiti kolokvije. U semestru se izvode dva

kolokvija. Oni studenti koji iz opravdanih razloga nisu pristupili

redovnom roku ili nisu ostvarili minimalni postotak mogu položiti

kolokvije na dodatnom roku. Nači i realiza ije kolokvija preze tirat će se studentima a početku akade ske godi e. Konačnu ocjenu čini zbir prosječnih ocjena svakog segmenta: Pohađanje

nastave i aktivnost u nastavi, pismeni radovi i kolokviji.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u nastavnom procesu

Pohađati više od 70 % astave. Ako stude t/stude ti a izosta e od 30% do

50% astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više od

50%, uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis odova. 2. Napisati pismeni rad

3. Položiti kolokvije (pisane)

Studenti koji nisu iz opravdanih razloga položili kolokvije iznimno mogu

pristupiti završnom ispitu, nakon što izvrše naknadne zadatke koje će im

zadati profesor.


Kolokvij: siječa j Ispitni rokovi daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a

rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.


Materijali za predavanja i dodatni kriteriji ocjenjivanja po svim

elementima i

razinama objavljeni su na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Andreis, Josip: Povijest glazbe I., Zagreb, Liber Mladost, 1974.

(odabrana poglavlja, 180 str.)

2. Sa ja Majer Bo etko: Os ove glaz e e kulture, )agre , Školska knjiga, 1991. (odabrana poglavlja, 50 str.)

Izborna:

1. Chailley, Jacques: Povijest glazbe srednjeg vijeka, Zagreb,

Hrvatsko uzikološko društvo, 2006. oda ra a poglavlja) 2. H.M. Brown-Louis K. Stein, Glazba u renesansi, Zagreb, Hrvatsko

uzikološko društvo, 2005. (odabrana poglavlja)



POVIJEST GLAZBE 2



Studijski program




Vrsta kolegija Obvezan

Razina

kolegija

Preddiplomski


studija I.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski jezik





Korelativnost Povijest glazbe I. III. IV, Povijest hrvatske glazbe I. II, Glazbeni oblici i


Cilj kolegija

Razviti opće kompetencije za definiranje stadija razvoja glazbenih

pojavnosti od 17. do prvih desetljeća 19. st. te specifične kompetencije

poput prepoznavanja, vrednovanja glazbe i glazbenih pojavnosti u

navedenom razdoblju.

Ishodi uče ja

1. Tu ačiti glaz e o-povijes e tijekove od 17. do početka 19. st

2. Definirati i kritički analizirati specifične glazbene pojave te

vrste i oblike glazbenog govora koje je razvila svaka epoha

3. Razviti vještine prepoznavanja i analiziranja te razlikovanja i


4. Poz avati releva t u literaturu veza u uz o rađiva e te e, razvijati samostalno prosuđivanje, kritičko iščitavanje i analiza

u okviru izrade zadataka

Sadržaj kolegija

1. Glazbeni barok- Opera u Italiji, Francuskoj i Engleskoj, razvoj

oratorija, instrumentalna glazba u baroku. Predstavnici i središta

2. Kas i arok i rokoko. Predstav i i i središta 3. Klasi iza . Klasič a so ata, si fo ija i ostali o li i. Predstav i i i

središta

4. Najistaknutiji skladatelji i njihov prinos pojedinom periodu,

djelatnost i skladateljski opus




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je i aktivnost u 1.-4. 23 0,8 10%




obvezama)

nastavi




ukupno 56 2 100%





kolokvije na dodatnom roku. Nači i realiza ije kolokvija preze tirat će se stude ti a a početku akade ske godi e. Konačnu ocjenu čini zbir prosječnih ocjena svakog segmenta: Pohađanje


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu







zadati profesor.


Kolokvij: lipanj

Ispitni rokovi daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.



elementima i


Literatura

Obvezna:

1. Andreis, Josip: Povijest glazbe I., Zagreb, Liber Mladost, 1974.


2. Sa ja Majer Bo etko: Os ove glaz e e kulture, )agre , Školska knjiga, 1991. (odabrana poglavlja, 50 str.)

Izborna:

1. V. Palisca, Claude, Barokna glazba, Zagreb, Hrvatsko

uzikološko društvo, 2005 oda ra a poglavlja) 2. Rummenhoeller, Peter: Glazbena pretklasika, Zagreb,

Hrvatsko uzikološko društvo, 2004. oda ra a poglavlja) 3. Pestelli Giorgio – Doba Mozarta i Beethovena. Hrvatsko

uzikokološko društvo, 2008. (odabrana poglavlja)



POVIJEST GLAZBE 3



Studijski program







studija II.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski jezik





Korelativnost Povijest glazbe I., II. IV, Povijest hrvatske glazbe I. II, Glazbeni oblici i


Cilj kolegija

Razviti opće ko pete ije za defi ira je stadija razvoja glaz e e u jet osti u 19. st, te spe ifič e ko pete ije poput prepoz ava ja, vrednovanja glazbe i glazbenih pojavnosti u navedenom razdoblju.

Ishodi uče ja

1. Tumačiti glazbeno-povijesne tijekove u 19. st


i oblike glazbenog govora u navedenom razdoblju

3. Poz avati releva t u literaturu veza u uz o rađiva e te e, razvijati samostalno prosuđivanje, kritičko iščitavanje i analiza u


Sadržaj kolegija

1. Glaz e i ro a tiza , o ilježja stila

2. Glaz e i ro a tiza u Nje ačkoj u 1. pol. 19.st. 3. Talijanska i Francuska opera prve pol. 19 st. – predstavnici;

4. Glazbeni romantizam u slavenskim zemljama

5. Programna glazba

6. Operna reforma

7. Talijanska opera

8. Francuska opera

9. Glazba u Rusiji

10. Slavenska glazba do prijelaza u 20. st.

11. Glaz a u Nje ačkoj. Kasni romantizam

12. Impresionizam

Planirane aktivnosti, metode uče ja i Obveze Ishodi Sati

Udio u

ECTS-u* Maksimalni

udio u





obvezama)

ocjeni (%)


nastavi 1.-3. 23 0,8 10%




ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed dogovorenim

ter i i a zada i), te položiti kolokvije. U se estru se izvode dva


redov o roku ili isu ostvarili i i al i postotak ogu položiti kolokvije na dodatnom roku. Nači i realiza ije kolokvija preze tirat će se stude ti a a početku akade ske godi e. Konačnu ocjenu čini zbir prosječnih ocjena svakog segmenta: Pohađanje


Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu Pohađati više od 70 % astave. Ako stude t/stude ti a izosta e od 30% do


50%, uskratit će u/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova.

2. Napisati pismeni rad


Stude ti koji isu iz opravda ih razloga položili kolokvije iz i o ogu pristupiti završ o ispitu, ako što izvrše ak ad e zadatke koje će i zadati profesor.






elementima i


Literatura

Obvezna:

1. Andreis, Josip: Povijest glazbe II., Zagreb: Liber Mladost,

1976. (odabrana poglavlja, 180 str.)

2. Andreis, Josip: Povijest glazbe III., Zagreb: Liber Mladost,

1976. (odabrana poglavlja, 60 str.)

Izborna:

1. Dahlhaus, Carl: Glaz a 19. stoljeća, )agre : Hrvatsko uzikološko društvo, 2007. oda ra a poglavlja)

2. Tuksar, Stanislav: Kratka povijest europske glazbe. Zagreb:

Matica hrvatska, 2000. (odabrana poglavlja)

3. Urlich Michels: Atlas glazbe 2 - povijest glazbe od baroka do

danas, Golden marketing 2006(odabrana poglavlja)

4. Viktor Ž egač – Majstori europske glazbe, Zagreb, Matica

Hrvatska 2009. (odabrana poglavlja)



POVIJEST GLAZBE 4



Studijski program







studija II.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski jezik





Korelativnost

Povijest glazbe I., II. III, Povijest hrvatske glazbe I. II, Glazbeni oblici i


Cilj kolegija

Razviti opće kompetencije za definiranje stadija razvoja glazbene

umjetnosti u 20. st, te specifične kompetencije poput prepoznavanja,

vrednovanja glazbe i glazbenih pojavnosti u navedenom razdoblju.

Ishodi uče ja

1. Tumačiti glazbeno-povijesne tijekove u 20 st.


i oblike glazbenog govora u navedenom razdoblju

3. Poz avati releva t u literaturu veza u uz o rađiva e te e, razvijati samostalno prosuđivanje, kritičko iščitavanje i analiza u


Sadržaj kolegija

1. Ekspresionizam i rani atonalitet

2. Dva aestto ska teh ika; S hö erg i uče i i 3. Neoro a tiza i a io al i stilovi XX. Stoljeća

4. Neoklasicizam

5. Serijalna glazba

6. Aleatorika

7. Elektro ička i ko kret a glaz a

8. Postmoderna




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je i aktivnost u 1.-3. 23 0,8 10%




obvezama)

nastavi




ukupno 56 2 100%





kolokvije na dodatnom roku. Nači i realiza ije kolokvija preze tirat će se stude ti a a početku akade ske godi e. Konačnu ocjenu čini zbir prosječnih ocjena svakog segmenta: Pohađanje


Studentske obveze


Pohađati više od 70 % nastave. Ako student/studentica izostane od 30%

do






zadati profesor.


Kolokvij: lipanj

Ispitni rokovi daju se a početku akade ske godi e, objavljuju se na




elementima i


Literatura

Obvezna:

1. Andreis, Josip: Povijest glazbe III., Zagreb: Liber Mladost, 1976.


2. Proda ov Krajiš ik Ira: Glaz a XX veka, Novi Sad, 2012. (odabrana poglavlja, 100 str.)

Izborna:

1. Tuksar, Stanislav: Kratka povijest europske glazbe. Zagreb:

Matica hrvatska, 2000.

2. Gligo, Nikša: Zvuk – znak – glazba, Zagreb: Muzički informativni

centar Koncertne direkcije Zagreb, 1999.

3. Danuser, Hermann: Glazba 20. stoljeća, Zagreb: Hrvatsko

muzikološko društvo, 2007.


Kod i naziv kolegija 66373, Glazbeni oblici i stilovi 1


Suradnik/suradnica prof. art. Massi o Brajković (nositelj)

Studijski programi Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija





(Rovinjska 14) Jezik izvođe ja Hrvatski i Talijanski

Broj ECTS bodova 2 Broj sati u semestru P30 – 0S – 0V


svladavanje O ziro da s o a sa o početku upoz ava ja sa kolegijo , preduvjeta e a.

Korelativnost Povijest glazbe, Priređiva je za a sa le, Priređiva je za har o ikaške a sa le, Har o ija, A alitička har o ija i Poz ava je glaz e e literature.

Cilj kolegija

- usvojiti ko pete ije a alitičkog pristupa glaz e og djela pute sluš ih ilustra ija; pri je o a alitičkih postupaka uočiti upoz ati) strukturu i stilske osobitosti pojedinih kompozicija raznih stilskih razdoblja.

Ishodi uče ja

1. pravil o defi irati, a alizirati i kritički raz atrati glaz e e o like raz ih stilskih razdoblja.

2. praktič o pri je jivati glaz e e o like u pro esu opće spoz aje glaz e e umjetnosti.

Sadržaj kolegija

raz i aspekti a alitičkog pristupa glaz e o djelu

osnovni elementi izraza glazbenog oblika (motiv, dvotaktna fraza)

barokni oblici: invencija, ricercar, preludij i fuga, barokna sonata,

barokni koncert.





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)

pohađa je nastave

i aktivnosti u

nastavi 1 30 0,50 30

kolokvij (usmeni) 2 10 0,50 40

ispit (usmeni) 2 20 1 30

Ukupno 60 2 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i

jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakoga seg e ta prije jega tijeko astave) doseći i i al i roj odova ukup o 30), stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova.

Studenti su dužni kontinuirano analizirati zadane oblike. Prikupljeni materijal

zajed o će se a alizirati a kolokviju. U semestru piše se kolokvij (sredinom

veljače) . U zad je u tjed u veljače dodat i je rok za kolokvij za one koji iz

http://www.unipu.hr/index.php?id=1786&L=1%2Findex.php%3Fid

opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili minimalni postotak. Primjer

kolokvija i završ oga ispita studenti će dobiti već na početku predavanja.

U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završ og ispita i aktiv osti u nastavi.

Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na predavanja.

6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu,

12% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna uz veće nedostatke.

18% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna uz manje nedostatke.

24% = Redovito je pripremljen/-na, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome

procesu.

30% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij,

uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, do osi dodat e aterijale u koji a je uočio/uočila pojedi e spe ifič osti glaz e og o lika i stila.

Kolokvij se sastoji od usmene analize invencije J. S. Bacha a ocjenjuje se na

sljedeći ači ali i detalj ije prema proporcionalnome postotku):

a je od 50% toč ih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = 8% ocjene

od 61% do 70% = 16% ocjene

od 71% do 80% = 24% ocjene

od 81% do 90% = 32% ocjene

od 91% do 100% = 40% ocjene

Završni ispit analiza je Preludija i fuge J. S. Bacha, a o je jivat će se ovako i detalj ije pre a propor io al o e postotku koji će se do iti ako toč oga broja pitanja u testu):



od 61% do 70% = 12% ocjene

od 71% do 80% = 18% ocjene

od 81% do 90% = 24% ocjene

od 91% do 100% = 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju ko ač a se o je a do iva a sljedeći ači :

A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu

2. A alizirati jeda Preludij i Fugu iz z irke Do ro ugođe i klavir J. S. Ba ha

do kraja semestra.

Rokovi ispita i kolokvija 03. i 17. veljače, 2016.

15. i 29. lipnja, 2016.

07. i 21. rujna, 2016.


Literatura

O vez a: Peričić V. i Skovra D., Nauka o uzički o li i a, Beograd, 1986.

Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 1987. Priruč a: Preludiji i Fuge iz z irke Do ro ugođe i klavir J. S. Ba ha



Nastavnik prof. art. Massi o Brajković (nositelj)

Studijski programi Preddiplomski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija


Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija

Preddiplomski






svladavanje Polože i kolokvij iz Glazbenih oblika i stilova I.

Korelativnost Povijest glaz e, Priređiva je za a sa le, Priređiva je za har o ikaške a sa le, Har o ija, A alitička har o ija i Poz ava je glaz e e literature.

Cilj kolegija


Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija

Barokna suita

Polifone varijacije

Oratorij

Pasija

Misa

Requiem

Kantata

Solo pjesma





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)

pohađa je astave i aktivnosti u

nastavi 1 30 0,50 30



Ukupno 60 2 100 %



jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakoga seg e ta prije jega tijeko astave) doseći i i al i roj odova ukup o 30), stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova. Na

kraju semestra pristupa se završ o e ispitu us e o e), koje u se ože pristupiti ili u lipnju ili u rujnu (maksimalno 4 puta) samo ako se tijekom semestra

ostvarilo minimalno 20% ocjene.

U konačnu ocjenu ulaze rezultati aktivnost na astavi, kolokvija i završ og ispita.







procesu.


uvijek je pripremljen/- a; postavlja pita ja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, do osi dodat e aterijale u koji a je uočio/uočila pojedi e spe ifič osti glaz e og o lika i stila.

Kolokvij se sastoji od pismene analize barokne suite a ocje juje se a sljedeći ači ali i detalj ije pre a propor io al o e postotku):



od 61% do 70% = 16% ocjene

od 71% do 80% = 24% ocjene

od 81% do 90% = 32% ocjene

od 91% do 100% = 40% ocjene

Završni ispit je us e i ispit iz o rađe ih te a koje su sastav i dio detalj og pla a i progra a , a o je jivat će se ovako i detalj ije pre a propor io al o e postotku koji će se do iti ako toč oga roja pitanja ):



od 61% do 70% = 12% ocjene

od 71% do 80% = 18% ocjene

od 81% do 90% = 24% ocjene

od 91% do 100% = 30% ocjene




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene


Studentske obveze Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora:

1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu

2. Analizirati jednu Suitu J. S. Bacha do kraja semestra.

Rokovi ispita i kolokvija 15. i 29. lipnja, 2016.

07. i 21. rujna, 2016.


Literatura


Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 1987.

Priruč a: Suite J. S. Bacha






Preddiplo ski sveučoliš i studij Klasič a har o ika


Semestar Zimski Godina studija III.





svladavanje Polože i ispit iz Glazbenih oblika i stilova 2.


Cilj kolegija

- usvojiti ko pete ije a alitičkog pristupa glaz e og djela pute sluš ih ilustracija; pri je o a alitičkih postupaka uočiti upoz ati) strukturu i stilske osobitosti pojedinih kompozicija raznih stilskih razdoblja.

Ishodi uče ja



Sadržaj kolegija Klasični oblici: rečenica, perioda, pjes a, sonatni stavak, rondo, sonatni

ciklus.





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)


nastavi 1 30 0,50 30



Ukupno 60 2 100 %


jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakoga seg e ta prije jega tijeko astave) doseći i i al i roj odova ukup o 30), stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova.

Studenti su dužni kontinuirano analizirati zadane oblike. Prikupljeni materijal

zajed o će se a alizirati a kolokviju. U semestru piše se kolokvij (sredinom

veljače). U zad je u tjed u veljače dodat i je rok za kolokvij za one koji iz

opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili minimalni postotak. Primjer


kolokvija i završ oga ispita studenti će dobiti već na početku predavanja

U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završ og ispita i aktiv osti u nastavi.







procesu.


uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, do osi dodat e aterijale u koji a je uočio/uočila pojedi e spe ifič osti glaz e og o lika i stila.

Kolokvij se sastoji od usmene analize sonatnog oblika a o je juje se a sljedeći ači ali i detalj ije pre a proporcionalnome postotku):



od 61% do 70% = 16% ocjene

od 71% do 80% = 24% ocjene

od 81% do 90% = 32% ocjene

od 91% do 100% = 40% ocjene

Završni ispit analiza je sonatnog oblika iz razdoblja romantike, a o je jivat će se ovako i detalj ije pre a propor io al o e postotku koji će se do iti ako toč oga roja pita ja u testu):



od 61% do 70% = 12% ocjene

od 71% do 80% = 18% ocjene

od 81% do 90% = 24% ocjene

od 91% do 100% = 30% ocjene




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene


Studentske obveze


2. Analizirati jedan sonatni oblik iz razdoblja romantike , do kraja semestra.


03. i 17. veljače, 2016. 15. i 29. lipnja, 2016.

07. i 21. rujna, 2016.


Literatura



Priruč a: So ate raz ih skladatelja iz razdo lja klasike i ro a tike.







Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Ljetni Godina studija III.





svladavanje Polože i kolokvij iz Glazbenih oblika i stilova 3.


Cilj kolegija


Ishodi uče ja

!. pravil o defi irati, a alizirati i kritički raz atrati glaz e e o like raz ih stilskih razdoblja.


Sadržaj kolegija

Ornamentalne varijacije,

Karakterne varijacije,

Klasična uvertira,

Klasična si fonija,

Simfonija romantike,

Programska simfonija,

Simfonijska pjesma,

Klasičan koncert,

Sonatni ciklus u skladbama za komorne sastave





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)


nastavi 1 30 0,50 30



Ukupno 60 2 100 %



jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakoga seg e ta prije jega tijeko astave) doseći i i al i roj odova ukup o 30), stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova. Na

kraju semestra pristupa se završ o e ispitu us e o e), koje u se ože pristupiti ili u lipnju ili u rujnu (maksimalno 4 puta) samo ako se tijekom semestra

ostvarilo minimalno 20% ocjene.

U konačnu ocjenu ulaze rezultati aktivnost na astavi, kolokvija i završ og ispita.







procesu.


uvijek je pripremljen/- a; postavlja pita ja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, do osi dodat e aterijale u koji a je uočio/uočila pojedi e spe ifič osti glaz e og o lika i stila.

Kolokvij se sastoji od usmene analize sonatnog ciklusa a ocjenjuje se na sljedeći ači ali i detalj ije pre a propor io al o e postotku):



od 61% do 70% = 16% ocjene

od 71% do 80% = 24% ocjene

od 81% do 90% = 32% ocjene

od 91% do 100% = 40% ocjene

Završni ispit je us e i ispit iz o rađe ih te a koje su sastav i dio detalj og pla a i progra a , a o je jivat će se ovako i detalj ije pre a propor io al o e postotku koji će se do iti ako toč oga roja pita ja ):



od 61% do 70% = 12% ocjene

od 71% do 80% = 18% ocjene

od 81% do 90% = 24% ocjene

od 91% do 100% = 30% ocjene




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene


Studentske obveze


2. Analizirati jednu Sonatu L. V. Beethovena, do kraja semestra.

Rokovi ispita i kolokvija 15. i 29. lipnja, 2016.

07. i 21. rujna, 2016.


Literatura


Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 1987. Priruč a: So ate raz ih skladatelja iz razdoblja klasike i romantike.


Kod i naziv kolegija 54406, KLAVIR 1


Suradnik/suradnica

izv. prof. mr. art. Zdenko Osip (nositelj)

mr. art. Elda Krajcar Percan, v. pred. (nositeljica)

Mariza Burić pred. Melita Lasek, pred.

Ves a Iva ović-Ocvirk v. as.





studija I.


(Rovinjska 14, Pula)

Jezik

izvođe ja Hrvatski (engleski,

talijanski)


semestru 15 P – 0 S – 0 V


svladavanje

Preduvjeti za kolegij klavir podrazumijevaju osnovna znanja:“čita je“ ot og teksta, os ov e vrste udara te psihofizičke sposo osti, kao i

savladan program klavira najmanje do petog razreda Osnovne

glaz e e škole i polože prije i ispit.

Korelativnost

Kolegij klavira korelira sa ostalim kolegijima studija Glazbene

pedagogije, pogotovo: sviranja partitura, harmonije na klaviru,

harmonije, polifonije te glazbenim oblicima i stilovima.

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija (klavir 1-8) je samostalno ovladati i svirati

klavirske kompozicije iz glazbene literature, steći određe i klavirski repertoar kroz razvija je klavirske teh ike, polifo o raz išlja je,

uzikal o i i terpretativ o pro išlja je glaz e og jezika, te razu ijeva je glaz e og izričaja u „šire “ s islu. Cilj kolegija u prvoj godini je individualna prilagodba svakom

stude tu s o ziro a jegovo prijaš je z a je klavira i astavak uče ja razvija je klavirske teh ike, pravil o čita je partiture, upoznavanje glazbenih stilova, upoznavanje klavirske literature i

osposobljavanje za samostalni rad).

Ishodi uče ja

1.-a alizirati,razu ijeti,raščla iti i izvjež ati ko pozi iju

2.-pri ije iti teh ičke vješti e a izvođe je određe e sklad e

3.-upoz ati stilska razdo lja i stilski izvoditi određe u sklad u

4.-upoz avati klavirsku literaturu i steći odgovarajući repertoar

5.-i terpretirati auče i progra a kolokviju,otvore o satu, (javnom nastupu) i ispitu

Sadržaj kolegija Sviranje etida, sonata, polifonije i po slobodnom izboru kompozicije.

Sadržaj je avede u literaturi.


Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)







-pohađa je P

1.-4.

15 P

(11,25) O,4 20%

samostalni zadatci

do aća zadaća,vjež a je)

1.-4. 15 0,5 30%

aktivnosti ( otvoreni

sat,j.nastup,produkci

ja)

1.-5. 7,375 0,25 10%

kolokvij 1.- 5.

7,375 O,25 10%

ispit (, koncert) 1.- 5. 15 0,5 30%

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja):

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a mora:

1. pohađati astavu

2. sa ostal o vjež ati 3. položiti kolokvij 4. položiti završ i ispit

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi u veljači, ako odsluša og kolegija dva ispit a roka i poprav i ispit početko ožujka).Kolokvij se održava u stude o .


Ako stude t e položi ispit a kraju zi skog se estra, astavlja ljet i se estar, a prije polaga ja klavira2 ora položiti klavir I. Kolokvij se održava pred pred et i astav iko a ispit je ko isijski.

Literatura

Obvezna: C.Czerny, II i III sv. Czerny op.740,Cramer-

Bullow,M.Clementi i druge etide po izboru nastavnika (ukupno 3

etide)

J.S.Bach: dvoglasne i troglasne invencije, francuske suite ( ukupno 2

polifone kompozicije)

So ate: W.A.Mozart ili L.v.Beethove ože i forma ronda, varijacije

ili fantazije) (jedan (prvi) stavak sonate)

Iz or a: Po iz oru e tora i oguć osti stude ta oguće je iza rati i skladbe 19.st.20.st. kao i skladbe hrvatskih skladatelja




Suradnik/suradnica









studija I.


(Rovinjska 14.Pula)

Jezik

izvođe ja Hrvatski

(engleski,talijanski)


semestru 15 P- 0 S -0 V


svladavanje

Preduvjeti za kolegij klavir 1 i 2 podrazumijevaju osnovna

z a ja:“čita je“ ot og teksta,os ov e vrste udara te psihofizičke sposobnosti,kao i savladan program klavira najmanje do petog

razreda Os ov e glaz e e škole i polože prije i ispit.)a klavir 2 potre o je položiti klavir 1.

Korelativnost


pedagogije,pogotovo:sviranja partitura,harmonije na

klaviru,harmonije,polifonije te glazbenim oblicima i stilovima.

Cilj kolegija


klavirske ko pozi ije iz glaz e e literature, steći određe i klavirski repertoar kroz razvija je klavirske teh ike, polifo o raz išlja je,

uzikal o i i terpretativ o pro išlja je glaz e og jezika, te razu ijeva je glaz e og izričaja u „šire “ s islu. Cilj kolegija u prvoj godini je individualna prilagodba svakom

stude tu s o ziro a jegovo prijaš je z a je klavira i astavak uče ja razvija je klavirske teh ike,pravil o čita je partiture,upoznavanje glazbenih stilova,upoznavanje klavirske

literature i osposobljavanje za samostalni rad.

Ishodi uče ja




4.-upoznavati klavirsku literaturu i steći odgovarajući repertoar

5.-i terpretirati auče i progra a kolokviju,otvore o satu, ( javnom nastupu) i ispitu

Sadržaj kolegija

Etide,So ate,Polifo ija i po oguć osti slo oda iz or ko pozi ije.Detalj iji sadržaj avede je u literaturi.








Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

-pohađa je P

1.-4.

15 P

(11,25) O,4 20%

samostalni zadatci


1.-4. 15 0,5 30%


sat,j.nastup,produkcija) 1.-5. 7,375 0,25 10%

kolokvij 1-.5.

7,375 O,25 10%

ispit (, koncert) 1.- 5. 15 0,5 30%

ukupno 56 2 100%


Studentske obveze


1.pohađati astavu

2.sa ostal o vjež ati 3.položiti kolokvij 4.položiti završ i ispit

Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi u lipnju - ako odsluša og kolegija dva ispit a roka i dva jese ska roka u ruj u).Kolokvij se održava u travnju.


Ako stude t e položi ispite a kraju prve godi e e ože redov o upisati drugu godinu studija GP-e.Kolokvij se održava pred predmetnim nastavnikom a ispit je komisijski.

Literatura

Obvezna: C.Czerny,II i III sv.Czerny op.740,Cramer-

Bullow,M.Clementi i druge etide po izboru nastavnika (ukupno 3

etide)

J.S.Bach:dvoglasne i troglasne invencije,francuske suite ( ukupno 2

polifone kompozicije)

So ate:W.A.Mozart ili L.v.Beethove ože i for a ro da,varijacije ili

fa tazije) drugi i treći stavak so ate)

Izborna: Po iz oru e tora i oguć osti stude ta oguće je iza rati i skladbe 19.st.20.st. kao i skladbe hrvatskih skladatelja




Suradnik/suradnica





Studijski program Glazbena pedagogija




studija II.

Mjesto izvođe ja Muzička akade ija (Rovinjaska 14.Pula)

Jezik


talijanski)


semestru 15P – 0S - 0V


svladavanje

Preduvjet za sluša je kolegija klavir 3 podrazu ijeva polože ispit iz klavira 1 i klavira 2.

Korelativnost




Cilj kolegija



uzikal o i i terpretativ o pro išlja je glaz e og jezika, te

razu ijeva je glaz e og izričaja u „šire “ s islu. Cilj kolegija na drugoj godini je razvijanje klavirske tehnike kroz

svira je težih etida ,troglas o polifo o pro išlja je u svira ju Bachovih toglasnih invencija,te razumijevanje i realizacija prvog

stavka Mozartove ili Beethovene sonate. Svira je “pri a vista .

Ishodi uče ja

1.-analizirati,razumijeti,raščla iti i izvjež ati kompoziciju


3.-upoznati stilska razdoblja i stilski izvoditi određe u sklad u

4.-upoz avati klavirsku literaturu i steći odgovarajući repertoar 5.-i terpretirati auče i progra a kolokviju,otvore o satu, ( javnom nastupu) i ispitu.

Sadržaj kolegija Etide, polifone kompozicije, sonate, po izboru kompozicije. Detaljniji

pregled u literaturi.








OBVEZE ISHODI SATI UDIO U

ECTS-u

MAKSIMAL

NI UDIO U

OCIJENI (%)

Pohađa je P 1 - 4

15P (11,25)

O,4 20%

Samostalni zadatci


1 - 4 15 0,5 30%

Aktivnosti (otvoreni

sat,j.nastup,produkcija 1 - 5 7,375 0,25 10%

Kolokvij 1- 5 7,375 0,25 10%

Ispit (koncert) 1 - 5 15 0,5 30%

ukupno 56 2 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu




Ako stude t e položi ispit a kraju zi skog se estra, astavlja ljet i se estar, a prije polaga ja klavira 4 ora položiti klavir 3.Kolokvij se održava pred pred et i astav iko a ispit je ko isijski.

Literatura

Obvezna: C.Czerny,II i III sv.Czerny op.740,Cramer-Bullow,M.Clementi

i druge etide po izboru nastavnika (ukupno 3 etide)

J.S.Bach: troglasne invencije,francuske suite ( ukupno 2 polifone

kompozicije)

So ate:W.A.Mozart ili L.v.Beethove ože i for a ro da,varijacije ili

fantazije) (jedan (prvi) stavak sonate)

Izborna: Po iz oru e tora i oguć osti stude ta oguće je iza rati i skladbe 19.st.20.st. kao i skladbe hrvatskih skladatelja.




Suradnik/suradnica






Vrsta kolegija obvezan Razina



studija II.


(Rovinjska 14.Pula)

Jezik

izvođe ja Hrvatski



semestru 15P – 0S – 0V


svladavanje Preduvjet za kolegij klavir 4 podrazu ijeva polože klavir 3.

Korelativnost




Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija (klavir1-8) je samostalno ovladati i svirati



razu ijeva je glaz e og izričaja u „šire “ s islu. Cilj kolegija na drugoj godini je razvijanje klavirske tehnike kroz

svira je težih etida i troglas o polifo o pro išlje je troglas ih i ve ija , svira je so ate kao i razvija je svira ja „pri a vista“.

Ishodi uče ja





5.-i terpretirati auče i progra a kolokviju, otvorenom satu,

(javnom nastupu) i ispitu

Sadržaj kolegija Etide, polifone kompozicije, so ate i iz or o, po oguć osti kompozicije. Detaljniji pregled pod literaturom.








Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P,

1 -4 15

(11,25) O,4 20%

samostalni zadatci


1 - 4 15 0,5 30%


sat,j.nastup,produkcija) 1 -5 7,375 0,25 10%

kolokvij 1 - 5 7,375 O,25 10%

ispit (, koncert) 1 -5 15 0,5 30%

ukupno 56 2 100%


Studentske obveze



Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi u lipnju - ako odsluša og kolegija dva ispit a roka i dva jese ska roka u ruj u).Kolokvij se održava u trav ju.


Ako stude t e položi ispite a kraju druge godi e e ože redov o upisati treću godi u studija GP-e.Kolokvij se održava pred predmetnim nastavnikom a ispit je komisijski.

Literatura

Obvezna: C.Czerny,II i III sv.Czerny op.740,Cramer-Bullow,M.Clementi

i druge etide po izboru nastavnika (ukupno 3 etide)

J.S.Bach: troglasne invencije,francuske suite ( ukupno 2 polifone

kompozicije)

So ate:W.A.Mozart ili L.v.Beethove ože i for a ro da,varija ije ili fantazije) (drugi i treći stavak so ate)

Iz or a:Po iz oru e tora i oguć osti stude ta oguće je iza rati i skladbe 19.st.20.st. kao i skladbe hrvatskih skladatelja




Suradnik/suradnica









studija III.


(Rovinjska 14.Pula)

Jezik


talijanski)


semestru 15P –0S – 0V


svladavanje

Preduvjet za sluša je kolegija klavir 5 podrazu ijeva polože ispit iz

klavira 3 i klavira 4.

Korelativnost




Cilj kolegija




razu ijeva je glaz e og izričaja u „šire “ s islu. Na trećoj godi i kolegija klavir 5 i klavir 6 ilj je i dalje razvija je klavirske teh ike kroz svira je težih etida ,svira je Ba hovih Preludija i fuga iz “Do ro ugođe og klavira , i realiza ija prvog stavka

Beethove ove ili Mozartove so ate kao i vjež a je svira ja “pri a vista iza ra ih ko pozi ija.

Ishodi uče ja

1. a alizirati,razu ijeti,raščla iti I izvjež ati ko pozi iju


3.-upoznati stilska razdo lja i stilski izvoditi određe u sklad u

4.-upoz avati klavirsku literature I steći odgovarajući repertoar

5.-sa ostal o i terpretirati auče i progra a kolokviju,otvore o satu (javnom nastupu) i ispitu

Sadržaj kolegija Etide,polifonija,sonate i po izboru kompozicije.Detaljniji pregled pod

literaturom.








Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

-pohađa je P

1 -4

15

(11,25) O,4 20%

Samostalni

zada i,vjež a je 1 -4. 15 0,5 30%



kolokvij 1 -5 7,375 O,25 10%

ispit (, koncert) 1 -5 15 0,5 30%

Ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocjenjivanja):

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1 .pohađati astavu

2. sa ostal o vjež ati 3 .položiti kolokvij 4. položiti završ i ispit

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi u veljači, ako odsluša og kolegija dva ispitna roka i

poprav i ispit početko ožujka).Kolokvij se održava u stude o .


Ako stude t e položi ispit a kraju zi skog se estra, astavlja ljet i se estar, a prije polaga ja klavira 6 ora položiti klavir5.Kolokvij se

održava pred pred et i astav iko a ispit je ko isijski.

Literatura

Obvezna:.Czerny

op.740.M.Clementi,E.Neupert,M.Moszkovski,F.Chopin,F.Liszt i druge

etide po izboru nastavnika (ukupno 2 etide)

J.S.Ba h: Preludij i fuga „Do ro ugođe i klavi“)-1 preludij i fuga

So ate:L.v.Beethove ili W.A.Mozart ože i for a ro da,varija ije ili fantazije), (jedan (prvi) stavak sonate)





Suradnik/suradnica









studija III.


(Rovinjska 14.Pula)

Jezik


talijanski)




svladavanje Preduvjet za kolegij klavir 6 podrazu ijeva polože klavir 5.

Korelativnost




Cilj kolegija




razu ijeva je glaz e og izričaja u „šire “ s islu. Na trećoj godi i kolegija klavir 5-6 i dalje je cilj razvijanje klavirske

teh ike kroz svira je težih etida,svira je polifo ije Ba hovih Preludija i fuga iz „Do ro ugođe og klavira“ , svira je drugog i trećeg stavka Beethove ove ili Mozartove so ate kao i razvija je svira ja „pri a vista“ asu e iza ra ih ko pozi ija.

Ishodi uče ja

1. a alizirati,razu ijeti,raščla iti i izvjež ati ko pozi iju

2. pri ije iti teh ičke vješti e a izvođe je određe e skladbe

3. upoz ati stilska razdo lja i stilski izvoditi određe u sklad u

4. upoz avati klavirsku literaturu i steći odgovarajući repertoar

5. sa ostal o i terpretirati auče i progra a kolokviju,otvore o satu (javnom nastupu) i ispitu

Sadržaj kolegija Etide,polifo ija,so ate i po iz oru ko pozi ije.Pregled sadržaja pod literaturom.








Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

-pohađa je P

1 -4

15

(11,25) O,4 20%

samostalni zadatci


1 -4. 15 0,5 30%



kolokvij 1 -5 7,375 O,25 10%

ispit (, koncert) 1 -5 15 0,5 30%

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja (kriteriji ocjenjivanja):

Studentske obveze



Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi u lipnju - ako odsluša og kolegija (dva ispitna roka i

dva jese ska roka u ruj u).Kolokvij se održava u trav ju.


Ako stude t e položi ispite a kraju treće godi e e ože redov o upisati četvrtu godi u studija GP-e.Kolokvij se održava pred predmetnim nastavnikom a ispit je komisijski.

Literatura

Obvezna:

Czerny op.740,,M.Clementi,E.Neupert,M.Moszkovski,F.Chopin,F.Liszt

ili druge etide slič e teži e po iz oru astav ika ukup o 2 etide) J.S.Ba h: Preludij i fuga „Do ro ugođe i klavir“)-1 preludij i fuga

So ate:L.v.Beethove ili W.A.Mozart ože i for a ro da,varija ije ili fa tazije) drugi i treći stavak so ate)





Suradnik/suradnica









studija IV.


(Rovinjska 14. Pula)

Jezik


talijanski)




svladavanje

Preduvjet za sluša je kolegija klavir 7 podrazu ijeva polože ispit iz klavira 5 i klavira 6.

Korelativnost




Cilj kolegija




razu ijeva je glaz e og izričaja u „šire “ s islu. Na četvrtoj godi i kolegija klavir 7 i klavir 8 ilj je i dalje razvija je klavirske teh ike kroz svira je težih etida ,svira je Ba hovih Preludija i fuga iz “Do ro ugođe og klavira , i realiza ija prvog stavka

Beethove ove ili Mozartove so ate kao i vjež a je svira ja “pri a vista asu e iza ra ih ko pozi ija.

Ishodi uče ja

1. a alizirati,razu ijeti,raščla iti I izvjež ati ko pozi iju

2. pri ije iti teh ičke vješti e a određe e sklad e

3. upoznati stilska razdo lja i stilski izvoditi određe u sklad u

4. upozati klavirsku literaturu i steći odgovarajući repertoar

5. sa ostal o i terpretirati auče i progra a kolokviju,otvorenom satu (javnom nastupu) i ispitu

Sadržaj kolegija Etide,polifonija,sonate i po izboru ko pozi ije.Pregled sadržaja pod literaturom.









ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

-pohađa je P

1 -4

15

(11,25) O,4 20%

Samostalni

zada i,vjež a je

1 -4.

15 0,5 30%

Aktivnosti (otvoreni

sat,j.nastup produkcija

1 -5 7,37 0,25 10%

kolokvij 1 -5 7,37 O,25 10%

ispit (, koncert) 1 -5 15 0,5 30%

ukupno 56 2 100%


Studentske obveze


1. pohađati astavu




Ako stude t e položi ispit a kraju zi skog se estra, astavlja ljet i se estar, a prije polaga ja klavira 8 ora položiti klavir 7.Kolokvij se održava pred pred et i astav iko a ispit je komisijski.

Literatura

Obvezna:.Czerny

op.740.M.Clementi,E.Neupert,M.Moszkovski,F.Chopin,F.Liszt i druge

etide po izboru nastavnika (ukupno 2 etide)

J.S.Ba h: Preludij i fuga „Do ro ugođe i klavi“)-1 preludij i fuga

Sonate:L.v.Beethoven ili W.A.Mozart ože i for a ro da,varija ije ili fantazije), (jedan (prvi) stavak sonate)





Suradnik/suradnica









studija IV.



Jezik

izvođe ja Hrvatski





svladavanje Preduvjeti za sluša je kolegija klavir 8 podrazu ijeva polože klavir7.

Korelativnost




Cilj kolegija



uzikal o i i terpretativ o pro išlja je glaz e og jezika, te razumijevanje glaz e og izričaja u „šire “ s islu. Na četvrtoj godi i kolegija klavir 7-8 i dalje je cilj razvijanje klavirske

teh ike kroz svira je težih etida,svira je polifo ije Ba hovih Preludija i fuga iz „Do ro ugođe og klavira“ , svira je drugog i trećeg stavka

Beethove ove ili Mozartove so ate kao i razvija je svira ja „pri a vista“ asu e iza ra ih ko pozi ija.

Ishodi uče ja





5.-i terpretirati auče i progra a kolokviju,otvore o satu, (javnom nastupu) i ispitu

Sadržaj kolegija Etide,polifone kompozicije,sonate i kompozicije po slobodnom

iz oru.Pregled sadržaja pod literaturo .









ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

-pohađa je P 1 -4

15

(11,25) O,4 20%

samostalni zadatci


1 -4. 15 0,5 30%



kolokvij 1 -5 7,37 O,25 10%

ispit (, koncert) 1 -5 15 0,5 30%

ukupno 56 2 100%


Studentske obveze



Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi u lipnju - ako odsluša og kolegija (dva ispitna roka i

dva jese ska roka u ruj u).Kolokvij se održava u trav ju.


Kolokvij se održava pred pred et i astav iko a ispit je komisijski.

Literatura

Obvezna:

Czerny op.740,,M.Clementi,E.Neupert,M.Moszkovski,F.Chopin,F.Liszt

ili druge etide slič e teži e po iz oru astav ika ukup o 2 etide) J.S.Ba h: Preludij i fuga „Do ro ugođe i klavir“)-1 preludij i fuga

So ate:L.v.Beethove ili W.A.Mozart ože i for a ro da,varija ije ili fantazije) (drugi i treći stavak so ate)



Kod i naziv kolegija 75038, Zbor 1


Suradnik/suradnica doc. art. Do e iko Briški (nositelj)

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e e pedagogije

Preddiplo ski sveučiliš i studij Solo pjeva ja


Semestar Zimski Godina studija I.

Mjesto izvođe ja Rovinjska 14, 52000

Pula, dvorana 2

Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski, (engleski,

je ački)




svladavanje

Polože prije i ispit a preddiplomskom studiju Glazbene

pedagogije ili a preddiplo sko sveučiliš o studiju Solo pjeva ja

Korelativnost Kolegij Zbor korelira sa ostalim kolegijima studija Glazbene pedagogije i Solo pjevanja, posebice sa kolegijima: Osnove tehnike pjevanja, Dirigiranje, Sviranje partitura i Solfeggio.

Cilj kolegija

1. Stjecanje umijeća pjeva ja u z oru

2. Razvijanje navika skupnog muziciranja

3. Upoznavanje stude ata sa z ačajka a skup og izvođenja

glazbenog djela.

Ishodi uče ja

1. Raspoznavanje ever al e ko u ika ije iz eđu dirigenta i

pjevača

2. Samostalno pripremiti zborske dionice

3. I terpretirati i a alizirati povijes o i stilski različite sklad e

4. Interaktivno djelovati prilikom skupnog muziciranja sa

kolegama u zboru

5. Voditi svoju dionicu

6. Prenijeti svoje znanje na drugoga

Sadržaj kolegija

Uvjež ava je i izvođe je djela glaz e e z orske literature. Upoz ava je ači a uzi ira ja u a sa lu. Ovaj kolegij ostvaruje se praktič o orga iza ijo z ora, sudjelova je stude ata u pjevačko korpusu, nastupima.



Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je astave 1.-6.

60 P

(45) 1.60 51%

Zalaganje i aktivnost u

nastavi 1.-6. 17 0.32 25%


Kolokvij 1 (provjera

znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%


znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pre a pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88.9 % ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62.9 % ocjene

E = 50 59,9%

Studentske obveze

1. 1. Sudjelovati u cijelosti u svim projektima zbora koji su uvršte i u ko ert i kale dar Muzičke akade ije. Izosta ko sa astupa stude t gu i pravo potpisa, izuzev u iz i i slučajevi a koje opravdava ositelj kolegija ili adlež e oso e a Muzičkoj akademiji (dekan akademije, ili predstojnik odsjeka).

2. U zada i ter i i a redovito pohađati astavu pokuse) i aktivno sudjelovati u radu zbora.

3. Kvalitetno svladati gradivo (zborske dionice).

4. Položiti kolokvij

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a

rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.



uče je). Vrlo je važ o redovito pratiti o avijesti na e-stranicama i na

oglas oj ploči.

Literatura

O vez a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e. Iz or a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e. Priruč a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godine.








Semestar Ljetni Godina studija I.


Pula, dvorana 2



je ački)




svladavanje Polože prethod i se estar


Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


pjevača




kolegama u zboru



Sadržaj kolegija

Uvjež ava je i izvođe je djela glaz e e z orske literature. Upoz ava je ači a uzi ira ja u a sa lu. Ovaj kolegij ostvaruje se

praktič o orga iza ijo z ora, sudjelova je stude ata u pjevačko korpusu, nastupima.



Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je nastave 1.-6.

60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%



znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%


znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pre a pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze

1. 1. Sudjelovati u cijelosti u svim projektima zbora koji su uvršte i u ko ert i kale dar Muzičke akade ije. Izosta ko sa astupa student gubi pravo potpisa, izuzev u iz i i slučajevi a koje opravdava ositelj kolegija ili adlež e oso e a Muzičkoj akademiji (dekan akademije, ili predstojnik odsjeka).







Na svako e satu stude ti će dobiti upute i materijale. Dodatni


uče je). Vrlo je važ o redovito pratiti o avijesti a e-stranicama i na

oglas oj ploči.

Literatura

O vez a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godine.

Iz or a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e. Priruč a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e.










Pula, dvorana 2



je ački)






Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


pjevača




kolegama u zboru



Sadržaj kolegija





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%



znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%


znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%

ukupno 84 3 100%




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze











oglas oj ploči.

Literatura












Pula, dvorana 2



je ački)






Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


pjevača




kolegama u zboru



Sadržaj kolegija





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%



znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%


znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pre a pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena do iva na sljedeći način:



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze











oglas oj ploči.

Literatura









Semestar Zimski Godina studija III.


Pula, dvorana 2



je ački)






Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


pjevača




kolegama u zboru



Sadržaj kolegija





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%


znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%



znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%

ukupno 84 3 100%




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze








Na svako e satu stude ti će do iti upute i materijale. Dodatni



oglas oj ploči.

Literatura









Semestar Ljetni Godina studija III.


Pula, dvorana 2



je ački)






Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


pjevača




kolegama u zboru



Sadržaj kolegija





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%


znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%



znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%

ukupno 84 3 100%




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze











oglas oj ploči.

Literatura









Semestar Zimski Godina studija IV.


Pula, dvorana 2



je ački)






Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


pjevača




kolegama u zboru



Sadržaj kolegija





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%


znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%



znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%

ukupno 84 3 100%




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze











oglas oj ploči.

Literatura









Semestar Ljetni Godina studija IV.


Pula, dvorana 2



je ački)






Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


pjevača




kolegama u zboru



Sadržaj kolegija





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%


znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%



znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%

ukupno 84 3 100%




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze











oglas oj ploči.

Literatura




Kod i naziv kolegija 53944, DIRIGIRANJE 1

Nastavnik/nastavnica do . art. De is Modruša (nositelj)

Studijski program Preddiplomski sveučiliš i studij Glazbene pedagogije

Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič e har o ike




studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana 2

(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje

Preduvjet za usvajanje navedenog je opća glaz e a ao raz a i poz ava je teorije glaz e, što se provjerava a kvalifika ijsko ispitu prije upisa na studij. Preduvjet za usvajanje nastavnog plana

predviđe og ovi kolegije je završe a četverogodiš ja sred ja škola i uspješ o polože prije i ispit.

Korelativnost

Kolegij je korelativan s kolegijima Zbor, Sviranje partitura, Poznavanje

glaz ala, Priređiva je za a sa le Glazbena pedagogija) i

Priređiva je za har o ikaške a sa le, Orkestar (Klasič a harmonika).

Cilj kolegija

Ovladati os ov i dirige tski vješti a a (taktiranje) i manuelnom

tehnikom; razviti spe ifič e vješti e višesloj o sluša je glazbene

partiture, muzikalno i interpretativ o pro išlja je glaz e og jezika te razumijevanje glazbenog izričaja u šire s islu), usvojiti znanje i

osobine neophodne dirigentu; upoznati studenta sa svim

segmentima kompleksnog dirigentskog poziva te osposobiti studenta

za praktič i rad sa školski , a aterski i slič i a sa li a;

razvijanje opće glaz e e kreativ osti.

Ishodi uče ja

1. ovladati osnovama taktiranja,

2. biti sposoban analizirati i taktirati jednostavnije vokalne skladbe,

3. u okvirima usvojenih kompetencija biti sposoban samostalno

prakticirati sa manjim vokalnim ansamblom.

Sadržaj kolegija

Os ove dirige tskog u ijeća: glaz e e i psihofizičke pretpostavke, usvajanje osnovnih dirigentskih tehnika;

Osobitosti notnog pisma organiziranog u glazbenu partituru,

Taktiranje – opća pravila. Pripre o drža je – opća pravila, dirige tski položaji, dirige tski

štapić.

http://www.unipu.hr/fileadmin/datoteke/odjel_za_glazbu/Web-2014/syl-GP/Dirigiranje_1.pdf


Pripremna kretnja - opća pravila, dirige tski pokret kret ja), vrste

pokreta, taktiranje uzmaha.

Samostalnost ruku – opći z ačaj, praktič e vjež e za postizanje

samostalnosti ruku.

Mjere: opća pravila, praktič o usvaja je jera (dvodobne,

trodobne itd.); taktiranje i glazbena artikulacija.

Korona – z ačaj i pro le atika taktira ja koro e, vrste i oso itosti različitih rit ičkih odela.

Tempo – vrste tempa, odabir tempa i njegov utjecaj na dirigiranje.

O rada lakših z orskih partitura dječji, že ski i uški z or).



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-3. 30

(22,5) 0,80 30 %

samostalni zadatci 1., 2. 10 0,36 10 %

kolokvij praktič i) 1.-3. 11,75 0,42 30 %

ispit praktič i) 1.-3. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora

1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu, 2. izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad, 3. tijeko se estra stude t je duža savladati minimalno 3 skladbe,

4. položiti kolokvij i završ i ispit.






oglas oj ploči. Godiš ji ispit se polaže pred pred et i astav iko - dirigiranje

o rađe ih skladbi tijekom semestra. Pri je a steče ih z a ja u

praksi.

Literatura

Obvezna:

P. Kuijpers: The Art Of Conducting - vjež e taktira ja, J. Jerković: Os ove dirigira ja I, Taktira je; Sveuč. J. J.

Strossmayera, PF Osijek, 2001.

Odabrane zborske i orkestralne skladbe.

Izborna:

J. Jerković: Os ove dirigira ja II, I terpreta ija; Sveuč. J. J. Strossmayera, PF Osijek, 2001.

Gjadrov: U ijeće dirigira ja; HDGPP, 2002. F. Lhotka: Dirigiranje, Zagreb, St. Kugli, 1875.

B. Grosbayne: Techniques of Modern Orchestral Conducting;

Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press, 1973.

K. Olhov: Teorijske osnove dirigentske tehnike, Muzika,

Lenjingrad, 1990.

N. Rimski-Korsakov: Osnove orkestracije, Muzgiz, Moskva-

Lenjingrad, 1946.

o Pazovski: Crti e dirige ta rus: )apiski dirižora); Muzika, Moskva,

1966.

A. Melik-Pašaev: )vuča je života rus: )vuča ie žiz ji); Muzika, Moskva, 1989.

Grindea: Napetosti u glazbenoj izvedbi; Music play, Zagreb, 1998.

A. Lundberg: Trema – Umjetnost nastupanja pod pritiskom; Music

play, Zagreb, 2001.









studija I.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje

Preduvjet za usvaja je astav og pla a predviđe og ovi kolegije je uspješ o savlada kolegij u prethod o se estru.

Korelativnost




Cilj kolegija



partiture, muzikalno i i terpretativ o pro išlja je glaz e og jezika te razumijevanje glazbenog izričaja u šire s islu), usvojiti znanje i





Ishodi uče ja

1. ovladati osnovama taktiranja,

2. biti sposoban analizirati i taktirati jednostavnije vokalne skladbe,


prakticirati sa manjim vokalnim ansamblom.

Sadržaj kolegija

Os ove dirige tskog u ijeća: glaz e e i psihofizičke pretpostavke, usvajanje osnovnih dirigentskih tehnika;

Osobitosti notnog pisma organiziranog u glazbenu partituru,

Taktiranje – opća pravila.

Pripre o drža je – opća pravila, dirige tski položaji, dirige tski štapić.

Pripremna kretnja - opća pravila, dirige tski pokret kret ja), vrste

pokreta, taktiranje uzmaha.



Samostalnost ruku – opći z ačaj, praktič e vjež e za postizanje

samostalnosti ruku.

Mjere: opća pravila, praktič o usvaja je jera (dvodobne,

trodobne itd.); taktiranje i glazbena artikulacija.

Korona – z ačaj i pro le atika taktira ja koro e, vrste i oso itosti različitih rit ičkih odela.

Tempo – vrste tempa, odabir tempa i njegov utjecaj na dirigiranje.

O rada lakših z orskih partitura dječji, že ski i uški z or).



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-3. 30

(22,5) 0,80 30 %



ispit praktič i) 1.-3. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze







Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i materijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-




praksi.

Literatura

Obvezna:

P. Kuijpers: The Art Of Conducting - vjež e taktira ja, J. Jerković: Os ove dirigira ja I, Taktira je; Sveuč. J. J.

Strossmayera, PF Osijek, 2001.


Izborna:






Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.

o Pazovski: Crti e dirige ta rus: )apiski dirižora); Muzika, Moskva,

1966.


Grindea: Napetosti u glazbenoj izvedbi; Music play, Zagreb, 1998.

A. Lundberg: Trema – Umjetnost nastupanja pod pritiskom; Music

play, Zagreb, 2001.









studija II.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje


Korelativnost




Cilj kolegija








Ishodi uče ja

1. razviti tehniku dirigiranja sa akcentom na interpretaciji,

2. biti sposoban analizirati, pripremiti i i terpretirati vokal e i lakše instrumentalne skladbe,


prakticirati sa navedenim ansamblima.

Sadržaj kolegija

Daljnji rad na tehnici dirigiranja - polimetrija i poliritmija – vste,

ači i taktira ja, vjež e za uspješ o savladava je. Interpretacija – analiza partitura, rad na partituri, fraziranje i

kadenciranje, stil izvedbe, dinamika-ritam-tempo kao važ i elementi interpretacije,



Upoz ava je sa različitim vrstama fakture u partituri (homofonija

i polifonija…), Vrste partitura – pri jeri i praktiča rad.

O rada z orskih partitura ješoviti z or).



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-3. 30

(22,5) 0,80 30 %



ispit praktič i) 1.-3. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze




Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi objavljuju se a početku akade ske godi e, a



Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija (e-




praksi.

Literatura

Obvezna:



Izborna:





Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.

o Pazovski: Crti e dirige ta rus: )apiski dirižora); Muzika, Moskva, 1966.


Grindea: Napetosti u glazbenoj izvedbi; Music play, Zagreb,

1998.

A. Lundberg: Trema – Umjetnost nastupanja pod pritiskom;

Music play, Zagreb, 2001.









studija II.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje


Korelativnost




Cilj kolegija








Ishodi uče ja


2. biti sposoban analizirati, pripremiti i i terpretirati vokal e i lakše instrumentalne skladbe,


prakticirati sa navedenim ansamblima.

Sadržaj kolegija

Daljnji rad na tehnici dirigiranja - polimetrija i poliritmija – vste,

ači i taktira ja, vjež e za uspješ o savladava je. Interpretacija – analiza partitura, rad na partituri, fraziranje i

kadenciranje, stil izvedbe, dinamika-ritam-tempo kao važ i elementi interpretacije,



Upoz ava je sa različitim vrstama fakture u partituri (homofonija

i polifonija…), Vrste partitura – pri jeri i praktiča rad.

O rada z orskih partitura ješoviti z or).



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-3. 30

(22,5) 0,80 30 %



ispit praktič i) 1.-3. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze




Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi objavljuju se a početku akade ske godi e, a







praksi.

Literatura

Obvezna:



Izborna:





Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.




1998.











studija III.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje


Korelativnost



Priređiva je za har o ikaške a sa le, Orkestar (Klasič a harmonika)

Cilj kolegija








Ishodi uče ja


2. biti sposoban analizirati, pripremiti i interpretirati vokalne,

instrumentalne i vokalno-instrumentalne skladbe,


prakticirati sa navedenim ansamblima,

4. sa ostal o rješavati jed ostav ije dirige tske pro le e.

Sadržaj kolegija

Daljnji rad na tehnici dirigiranja,

Osobitosti i terpreta ije i praktiča rad a djelima manjeg obima i

teži e. A aliza i praktič o savladava je zada ih sklad i.



Spe ifič osti rada s a sa lo : pla ira je pokusa-probe,

osobitosti skupnog muziciranja.

Razvija je avika sa ostal og rješava ja dirige tskih zadaća. Obrada zborskih i jednostavnijih instrumentalnih partitura.



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-4. 30

(22,5) 0,80 30 %

samostalni zadatci 1., 2., 4. 10 0,36 10 %


ispit praktič i) 1.-4. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora






Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i materijali i informacije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-



o rađe ih skladbi tijekom semestra. Pri je a steče ih z anja u

praksi.

Literatura

Obvezna:

J. Jerković: Os ove dirigira ja III, Literatura; Sveuč. J. J. Strossmayera, PF Osijek, 2001.


Izborna:





Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.




1998.











studija III.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje


Korelativnost




Cilj kolegija








Ishodi uče ja


2. biti sposoban analizirati, pripremiti i interpretirati vokalne,

instrumentalne i vokalno-instrumentalne skladbe,



4. sa ostal o rješavati jed ostav ije dirige tske pro le e.

Sadržaj kolegija


Osobitosti i terpreta ije i praktiča rad a djelima manjeg obima i

teži e. A aliza i praktič o savladava je zada ih sklad i.



Spe ifič osti rada s a sa lo : pla ira je pokusa-probe,

osobitosti skupnog muziciranja.

Razvija je avika sa ostal og rješava ja dirige tskih zadaća. Obrada zborskih i jednostavnijih instrumentalnih partitura.



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-4. 30

(22,5) 0,80 30 %

samostalni zadatci 1., 2., 4. 10 0,36 10 %


ispit praktič i) 1.-4. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora









o rađe ih skladbi tijekom semestra. Pri je a steče ih z anja u

praksi.

Literatura

Obvezna:



Izborna:





Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.




1998.






Studijski program Preddiplomski sveučilišni studij Glazbene pedagogije





studija IV.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje


Korelativnost




Cilj kolegija








Ishodi uče ja


2. iti sposo a a alizirati, pripre iti i i terpretirati slože ije vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne skladbe,



4. sa ostal o rješavati slože ije dirige tske pro le e, 5. iti osposo lje za sa ostal o os iva je, orga iza iju i praktič i

rad sa školski , a aterski i slič i a sa li a.

Sadržaj kolegija


Oso itosti i terpreta ije i praktiča rad a slože iji partitura a, Analiza i praktič o savladavanje zadanih skladbi,



Razvijanje navika samostalnog rješava ja dirige tskih zadaća, Sa ostal o vođe je pokusa-probe,

O rada slože ijih z orskih i i stru e tal ih partitura, posebice

skladbi modernih autora.



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-5. 30

(22,5) 0,80 30 %

samostalni zadatci 1., 2., 4., 5. 10 0,36 10 %


ispit praktič i) 1.-4. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu, 2. izvršavati aputke mentora za samostalni rad,

3. tijeko se estra stude t je duža savladati minimalno 3 skladbe,









praksi.

Literatura

Obvezna:



Izborna:





Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.




1998.











studija IV.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje


Korelativnost




Cilj kolegija








Ishodi uče ja


2. iti sposo a a alizirati, pripre iti i i terpretirati slože ije vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne skladbe,

3. u okvirima usvojenih kompetencija samostalno biti sposoban


4. sa ostal o rješavati slože ije dirigentske probleme,

5. iti osposo lje za sa ostal o os iva je, orga iza iju i praktič i rad sa školski , a aterski i slič i a sa li a.

Sadržaj kolegija


Oso itosti i terpreta ije i praktiča rad a slože iji partitura a, A aliza i praktič o savladavanje zadanih skladbi,



Razvijanje navika samostalnog rješava ja dirige tskih zadaća, Sa ostal o vođe je pokusa-probe,

O rada slože ijih z orskih i i stru e tal ih partitura, posebice

skladbi modernih autora.



Obveze

(brisati nepotrebne

retke)

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1.-5. 30

(22,5) 0,80 30 %

samostalni zadatci 1., 2., 4., 5. 10 0,36 10 %


ispit praktič i) 1.-4. 11,75 0,42 30 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze







Na svakome satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči. Godiš ji ispit se polaže pred pred et i astav ikom - dirigiranje


praksi.

Literatura

Obvezna:



Izborna:





Lenjingrad, 1990.


Lenjingrad, 1946.




1998.




Kod i naziv kolegija 77974 SVIRANJE PARTITURA 1


Suradnik/suradnica do . art. De is Modruša





studija II.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje

Preduvjet za usvajanje navedenog je vladanje klavirom, te znanje i

kompetencije sa struč ih kolegija prethodne godine studija.

Korelativnost

Kolegij je korelativan s kolegijima: Klavir obligatno, Solfeggio,

Har o ija, Polifo ija, A alitička har o ija, Har o ija a klaviru, Dirigiranje i Zbor.

Cilj kolegija Ovladati vješti o svira ja na klaviru lakših vokalnih partitura, te

razvija je vješti e svira ja a klaviru i opće glaz e e kreativ osti.

Ishodi uče ja

1. Svirati a klaviru troglas e i lakše četveroglas e z orske partiture,

2. Prilagoditi ači svira ja različiti situa ija a u partituri - ara žirati različite situa ije,

3. Ovladati čita je starih ključeva alt, te or i sopra i primijeniti

ih u praksi,

4. Razviti vješti u čita ja transpo irajućih dio i a te or ,

5. Odsvirati pri a vista eku lakšu i stru e tal u partituru.

Sadržaj kolegija

Izvedba zadanih skladbi na klaviru:

troglasne zborske skladbe klasike i romantizma, skladbe

hrvatskih autora,

troglasne polifone skladbe,

izvedba korala (G i F ključevi), Izved a zada ih pri jera u stari ključevi a alt, te or i as . Svira je „a vista“ lakših vokal ih partitura.



Obveze Ishodi Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimal

ni udio u

ocjeni (%)


1.-5. 15

(11,25) 0,40 30%

samostalni zadatci

svira je do aće zadaće 1.-5. 14,75 0,53 10%


kolokvij (praktič i 1.-5. 15 0,54 30%

ispit praktič i 1.-5. 15 0,54 30%

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pre a pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena do iva na sljedeći način:



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze


1. pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu,

2. vjež ati do aće zadaće i de o strirati ih a svako ared o satu,

3. položiti kolokvij, 4. položiti završ i ispit





uče je . Vrlo je važ o redovito pratiti o avijesti na e-stranicama i na

oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

zborske skladbe renesansnog stila,

zborske skladbe klasič og i ro a tič og stila, vokalne skladbe hrvatskih autora,

korali u har o iza iji J. S. Ba ha G i F ključevi , J. Jerković: «Os ove dirigiranja 3 - Literatura», Sveučilište J.

Strossmayera u Osijeku, 2001,

R. O. Morris & H. Ferguson: Preparatory Exercises In Score

Reading

Izborna:

T. Ro a ić: Svira je partitura i izrada klavirskih izvoda, "Svjetlost", OOUR Izdavačka djelat ost, Sarajevo 1982.

Priručna: Pri jeri iz u jet ičke glaz e e literature.




Suradnik/suradnica do . art. De is Modruša





studija II.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje

Preduvjet za usvajanje navedenog je uspješ o polože prethod i semestar.

Korelativnost



Cilj kolegija Ovladati vješti o svira ja na klaviru lakših vokalnih partitura, te

razvija je vješti e svira ja a klaviru i opće glaz e e kreativ osti.

Ishodi uče ja

1. Svirati a klaviru slože ije četveroglas e i peteroglas e vokal e partiture, te lakše z orske s prat jo ili solističko dio i o ,

2. Prilagoditi ači svira ja različiti situa ija a u partituri - ara žirati različite situa ije,

3. Ovladati čita je starih ključeva alt, te or i sopra i primijeniti ih

u praksi,

4. Razviti vješti u čita ja transpo irajućih dio i a te or ,

5. Odsvirati prima vista eku lakšu i stru e tal u partituru.

Sadržaj kolegija


četveroglas e i peteroglasne zborske skladbe klasike i romantizma,

skladbe hrvatskih autora,

četveroglas e polifone skladbe ,

izvedba korala (C ključevi – sopran, alt, tenor),

Izved a zada ih pri jera u stari ključevi a alt, te or i as . Svira je „a vista“ lakših vokalnih partitura.




ECTS-u*

Maksim

alni

udio u

ocjeni

(%)



1.-5. 15

(11,25) 0,40 30%

samostalni zadatci



ispit praktič i 1.-5. 15 0,54 30%

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pre a pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena do iva na sljedeći način:



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze


1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu, 2. vjež ati do aće zadaće i de o strirati ih a svako ared o

satu,


Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi o javljuju se a početku akademske godine, na





oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

zborske skladbe renesansnog stila,

zborske skladbe klasič og i ro a tič og stila, vokalne skladbe hrvatskih autora,

korali u harmonizaciji J. S. Bacha (C ključevi , J. Jerković: «Os ove dirigira ja - Literatura», Sveučilište J.

Strossmayera u Osijeku, 2001,

R. O. Morris & H. Ferguson: Preparatory Exercises In Score

Reading

Izborna:

T. Ro a ić: Svira je partitura i izrada klavirskih izvoda, "Svjetlost", OOUR Izdavačka djelat ost, Sarajevo .

Priručna: Pri jeri iz u jet ičke glaz e e literature.




Suradnik/suradnica do . art. Do e iko Briški





studija III.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje Uspješ o polože prethodni semestar

Korelativnost



Cilj kolegija Ovladati vješti o svira ja a klaviru slože ijih vokal ih i lakših instrumentalnih partitura različitih razdo lja.

Ishodi uče ja

1. Svirati a klaviru slože ije vokal e partiture. 2. Svirati a klaviru lakše i stru e tal e partiture

3. Prilagoditi ači svira ja različiti situa ija a u partituri-

ara žirati različite situa ije

4. Prepoz ati različite teh ike svira ja različitih i stru e ata

5. Odsvirati pri a vista eku lakšu vokal u partituru

Sadržaj kolegija


1. Slože ije četveroglasne i peteroglasne zborske skladbe,

2. Laganije instrumentalne skladbe, dua, trija, lagani stavci

kvarteta



Obveze Ishodi Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimal

ni udio u

ocjeni (%)


1.-5. 11,25 0,40 30%

samostalni zadatci



ispit praktič i 1.-5. 15 0,54 30%

ukupno 56 2 100%



Prema pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze



satu,







oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Slože ije zborske sklad e re esa s og, klasič og i ro a tič og stila

2. Jednostavnije instrumentalne partiture: dua, tria

3. Pri jeri iz u jet ičke glaz e e literature. Izborna:

1. T. Ro a ić: Svira je partitura i izrada klavirskih izvoda, "Svjetlost", OOUR Izdavačka djelat ost, Sarajevo .

Priručna: 1. R. O. Morris & H. Ferguson: Preparatory Exercises In Score

Reading



Nastavnik/nastavnica do . art. Do e iko Briški





studija III.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje Uspješ o polože prethodni semestar

Korelativnost



Cilj kolegija Ovladati vješti o svira ja na klaviru slože ijih višeglas ih z orova i instrumentalnih partitura.

Ishodi uče ja

1. Svirati na klaviru oratorijske i operne zborove.

2. Svirati na klaviru instrumentalne partiture

3. Prilagoditi ači svira ja različiti situa ija a u partituri-ara žirati različite situa ije

4. Prepoz ati pro le e i riješiti ih u partitura a apisa i a u više od pet sistema

5. Odsvirati pri a vista eku lakšu instrumentalnu partituru

Sadržaj kolegija


1. Slože ije višeglas e zborske skladbe,

2. Instrumentalne skladbe, lagani stavci simfonija



Obveze Ishodi Sati

Udio u

ECTS-

u*

Maksimal

ni udio u

ocjeni (%)


1.-5. 11,25 0,40 30%

samostalni zadatci



ispit praktič i 1.-5. 15 0,54 30%

ukupno 56 2 100%



Pre a pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena do iva na sljedeći način:



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze



satu,


Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi o javljuju se a početku akademske godine, na





oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Oper i i oratorijski z orovi različitih razdo lja i stilova

2. Lakši stav i kvarteta i jed ostav ijih si fo ija

3. Pri jeri iz u jet ičke glaz e e literature. Izborna:

1. T. Ro a ić: Svira je partitura i izrada klavirskih izvoda, "Svjetlost", OOUR Izdavačka djelat ost, Sarajevo .

Priručna: 1. R. O. Morris & H. Ferguson: Preparatory Exercises In Score

Reading


Kod i naziv kolegija 54409, Osnove vokalne tehnike 1


Suradnik/suradnica doc. mr.art. Sofija Cingula

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija




studija I.

Mjesto izvođe ja Rovinjska 14

Jezik


Hrvatski jezik, Nje ački jezik, Engleski jezik,

Talijanski jezik




svladavanje

Četverogodiš ja sred ja škola i uspješ o polože prije i ispit. Predz a ja koja se očekuju su u skladu s astav i progra o sred je glaz e e škole.

Korelativnost Ostali kolegiji studijskog programa Glazbena pedagogija.

Cilj kolegija

Ovladati osnovama vokalne tehnike u teoriji, jednako kao i u praksi,

razviti sposo ost izvođe ja svira ja i pjeva ja) vokal o-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja te uočavati, defi irati i uklo iti os ov e pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedi a i/ili vokalnog ansambla.

Ishodi uče ja

1. Definirati osnovne vokalno-teh ičke poj ove te de o strirati isprav o pjevačko drža je, disa je, jas u dekla a iju i poželjnu

impostaciju slobodno produciranog tona.

2. Sastaviti i opisati zbirku vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja. 3. Analizirati elemente vokalne tehnike i ljudskoga glasa.

4. Definirati, razlikovati i opisati vrste disanja.

5. Kritički a alizirati i pro ije iti kvalitetu vokalne izvedbe

pojedinca i/ili vokalnog ansambla.

6. I terpretirati zada i progra ko e trira i vođe je to a uz optimalnu zvonkost pjevane fraze.

Sadržaj kolegija

1. Uvod u os ove vokal e teh ike i razvoj pjevačke pedagogije

2. Opće ito o pjeva ju; upoznavanje s postankom glasa i osnovnim

akustički poj ovi a

3. Disanje pri pjevanju i rad respiratornih organa

4. Vjež e disa ja i vokal o-teh ičke vjež e

5. Opis fiziologije grla te rada glasiljki i grla

6. Opis i primjena osnovnih rezonantnih dijelova

7. Nove tehnologije u vokalnoj pedagogiji i analiza glasova

8. Os ove o registri a podjela, divergira je, psihičko upravlja je)


9. Nači i izvođe ja to ova

10. Postanak opere i fahovi

11. Vokal e etude: vokalize i vjež e

12. Izrada zbirke vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1. – 6.

30

(22,5) 0,8 20%

samostalni zadatci

do aća zadaća, sviranje,

pjeva je…)

1. – 6. 9,25 0,3 15%

aktiv osti učio ič e i izva učio ič e) 1. – 6. 9,25 0,3 15%

pismeni radovi (zbirka) 1. – 4. 5 0,2 20%

ispit (usmeni) 1. – 6. 10 0,4 30%

ukupno 56 2 100%

Dodatna pojaš je ja kriteriji o je jiva ja:

Pohađa je astave je o vez o. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakog seg e ta prije jega, tj. tijeko astave, doseći

i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u zbiru bodova.

Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u svi astav i aktivnostima.

2. Sa ostal o raditi a usavršava ju vokal o-teh ičkih vješti a izvođe je zada ih vjež i i sklad i.

3. Nači iti z irku vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja. 4. Položiti završ i ispit.



Na svakome satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. I. Lhotka-Kalinski: U jet ost pjeva ja, ŠK )agre , 1975. 2. D. Breitenfeld: Kad sviranje glazbe zaboli – patnje preigranih

glaz e ika i plesači a, Musi Play, )agre , 2009. 3. Biserka i Duša Cvejić: U et ost peva ja, Beograd 2009. 4. Nikola Cvejić: Savre e i elka to, Beograd, 1980.

5. Lili Lehman:How to sing, Dover Publications, INC. New York, 1993.

6. M. Gar ia l: Garsiji a škola – Ko plet a rasprava o pevačko u eću I. Dio, Studio Liri a, Beograd 2002. 7. M. Gar ia l: Garsiji a škola – Kompletna rasprava o pevačko u eću II. Dio, U et ost frazira ja, Studio Liri a, Beograd 2003. 8. K. Heizmann: 200 Einsing-Ü u ge für Chöre u d Soliste , S hott Music International, Mainz 2002. (/. Izdanje 2005.) (izbor prema

procjeni i uputama nositeljice kolegija)

9. F. Martienssen-Lohmann: Ausbildung der Gesang Stimme, Copyright

1957 by Rud. Erdmann, Wiesbaden

10. F. La perti: La pertijeva škola: Teorijsko-praktič i vodič kroz studij pevanja, Studio Lirica, Beograd 2012.

11. G. Hermann: Sing ein - stimm mit! 1 (izbor prema procjeni i uputama

nositeljice kolegija)

12. N. Vaccai: Metodo pratico (izbor prema procjeni i uputama


13. L. Horvat Dunjko: Ljuven sanak, Music Play, Zagreb 2004. (izbor

prema procjeni i uputama nositeljice kolegija)

Izborna:

1. M. Togu ja : Čujte, ja pjeva , Musi Play, )agre 1997. (izbor prema


2. J. Concone: Vokalize (izbor prema procjeni i uputama nositeljice

kolegija)

3. B. Špiler: UMJETNOST SOLO PJEVANJA, Sarajevo, 1972. 4. J. C. McKinney: THE DIAGNOSIS AND CORRECTION OF VOCAL

FAULTS, a manual for teachers of singing and for choir directors,

Genevox Music Group, 1994.

5. Marijan Majcen: Umjetnost pjevanja, Zagreb 1943.

6. L. Lehmann: Moja umetnost pevanja, Studio Lirica, Beograd, 2004.

7. M. Mar hesi: Bel Ca to: Teorijski i praktič i etod peva ja, Studio Liri a i Medijska k jižara Krug, Beograd, 2008. 8. M. Garcia ml: Opaske o pevanju, Studio Lirica, Beograd, 2013.

9. C. Grindea: Napetosti u glazbenoj umjetnosti, Music Play, Zagreb,

1998.

10. H. Pinksterboer: Tipbook Vocals The Singing Voice – The Complete

Guide, Hal Leonard, 2008.

11. R. Celletti: Ges hi hte des Bel a to, Bäre reiter Kassel.Basel, 1989. 12. C. L. Reid: Funktionale Stimmentwicklung - Grundlagen und

praktis he Ü u ge , S hott Musik I ter atio al, Mai z, 2001

Priručna: 1. Parisotti: Arie antiche- album I, Ricordi

2. Parisotti: Arie antiche– albumII, Ricordi

3. Parisotti: Arie antiche– album III, Ricordi

4. B. S hollu : SPRECHEN FÜR SÄNGER – Arbeitsu terlage für das Fa h „Spre he “ 1-4, Benno SCHOLLUM, Wien, 1993.

5. G. Wa ker i B. Cro e erg: ÜBUNGEN )U ATEM UND STIMME, Graz, 1990.


Kod i naziv kolegija 54426, Osnove vokalne tehnike 2


Suradnik/suradnica doc. mr.art. Sofija Cingula (nositeljica)

Studijski program Glazbena pedagogija




studija I.

Mjesto izvođe ja Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje

Četverogodiš ja sred ja škola i uspješ o polože prije i ispit. Predz a ja koja se očekuju su u skladu s astav i progra o sred je glaz e e škole.

Korelativnost Osnove vokalne tehnike 1 i ostali kolegiji studijskog programa Glazbena

pedagogija.

Cilj kolegija

Ovladati osnovama vokalne tehnike u teoriji, jednako kao i u praksi,

razviti sposo ost izvođe ja svira ja i pjeva ja) vokal o-teh ičkih vjež i i vjež i disanja te uočavati, defi irati i uklo iti os ov e pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedi a i/ili vokalnog ansambla.

Ishodi uče ja

1. Definirati osnovne vokalno-teh ičke poj ove te de o strirati isprav o pjevačko drža je, disa je, jas u dekla a iju i poželj u impostaciju slobodno produciranog tona.

2. Sastaviti i opisati zbirku vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja. 3. Analizirati elemente vokalne tehnike i ljudskoga glasa.

4. Definirati, razlikovati i opisati vrste disanja.

5. Kritički analizirati i procijeniti kvalitetu vokalne izvedbe

pojedinca i/ili vokalnog ansambla.

6. I terpretirati zada i progra ko e trira i vođe je to a uz optimalnu zvonkost pjevane fraze.

Sadržaj kolegija

1. Uvod u os ove vokal e teh ike i razvoj pjevačke pedagogije

2. Opće ito o pjeva ju; upoznavanje s postankom glasa i osnovnim

akustički poj ovi a

3. Disanje pri pjevanju i rad respiratornih organa

4. Vjež e disa ja i vokal o-teh ičke vjež e

5. Opis fiziologije grla te rada glasiljki i grla

6. Opis i primjena osnovnih rezonantnih dijelova

7. Nove tehnologije u vokalnoj pedagogiji i analiza glasova


8. Os ove o registri a podjela, divergira je, psihičko upravlja je) 9. Nači i izvođe ja to ova

10. Postanak opere i fahovi

11. Vokal e etude: vokalize i vjež e

12. Izrada zbirke vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1. – 6.

30

(22,5) 0,8 20%

samostalni zadatci

do aća zadaća, sviranje,

pjeva je…)

1. – 6. 9,25 0,3 15%

aktiv osti učio ič e i izva učio ič e) 1. – 6. 9,25 0,3 15%

pismeni radovi (zbirka) 1. – 4. 5 0,2 20%

ispit (usmeni) 1. – 6. 10 0,4 30%

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja:

Pohađa je astave je o vez o. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakog seg e ta prije jega, tj. tijeko astave, doseći


Studentske obveze



2. Sa ostal o raditi a usavršava ju vokal o-teh ičkih vješti a izvođe je zada ih vjež i i skladbi.

3. Nači iti z irku vokal o-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja. 4. Položiti završ i ispit.





oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. I. Lhotka-Kali ski: U jet ost pjeva ja, ŠK )agre , 1975. 2. D. Breitenfeld: Kad sviranje glazbe zaboli – patnje preigranih

glaz e ika i plesači a, Musi Play, )agre , 2009. 3. Biserka i Duša Cvejić: U et ost peva ja, Beograd 2009. 4. Nikola Cvejić: Savremeni belkanto, Beograd, 1980.

5. Lili Lehman:How to sing, Dover Publications, INC. New York, 1993.

6. M. Gar ia l: Garsiji a škola – Ko plet a rasprava o pevačko u eću I. Dio, Studio Liri a, Beograd 2002. 7. M. Gar ia l: Garsiji a škola – Ko plet a rasprava o pevačko u eću II. Dio, U et ost frazira ja, Studio Liri a, Beograd 2003. 8. K. Heizmann: 200 Einsing-Ü u ge für Chöre u d Soliste , S hott

Music International, Mainz 2002. (/. Izdanje 2005.) (izbor prema


9. F. Martienssen-Lohmann: Ausbildung der Gesang Stimme, Copyright

1957 by Rud. Erdmann, Wiesbaden

10. F. La perti: La pertijeva škola: Teorijsko-praktič i vodič kroz studij pevanja, Studio Lirica, Beograd 2012.

11. G. Hermann: Sing ein - stimm mit! 1 (izbor prema procjeni i uputama


12. N. Vaccai: Metodo pratico (izbor prema procjeni i uputama


13. L. Horvat Dunjko: Ljuven sanak, Music Play, Zagreb 2004. (izbor

prema procjeni i uputama nositeljice kolegija)

Izborna:

1. M. Togu ja : Čujte, ja pjeva , Musi Play, )agre 1997. (izbor prema


2. J. Concone: Vokalize (izbor prema procjeni i uputama nositeljice

kolegija)

3. B. Špiler: UMJETNOST SOLO PJEVANJA, Sarajevo, 1972.

4. J. C. McKinney: THE DIAGNOSIS AND CORRECTION OF VOCAL

FAULTS, a manual for teachers of singing and for choir directors,

Genevox Music Group, 1994.

5. Marijan Majcen: Umjetnost pjevanja, Zagreb 1943.

6. L. Lehmann: Moja umetnost pevanja, Studio Lirica, Beograd, 2004.

7. M. Mar hesi: Bel Ca to: Teorijski i praktič i etod peva ja, Studio Liri a i Medijska k jižara Krug, Beograd, 2008. 8. M. Garcia ml: Opaske o pevanju, Studio Lirica, Beograd, 2013.

9. C. Grindea: Napetosti u glazbenoj umjetnosti, Music Play, Zagreb,

1998.

10. H. Pinksterboer: Tipbook Vocals The Singing Voice – The Complete

Guide, Hal Leonard, 2008.

11. R. Celletti: Ges hi hte des Bel a to, Bäre reiter Kassel.Basel, 1989. 12. C. L. Reid: Funktionale Stimmentwicklung - Grundlagen und

praktis he Ü u ge , S hott Musik I ter atio al, Mai z, 2001

Priručna: 1. Parisotti: Arie antiche- album I, Ricordi

2. Parisotti: Arie antiche– albumII, Ricordi

3. Parisotti: Arie antiche– album III, Ricordi

4. B. Schollum: SPRECHEN FÜR SÄNGER – Ar eitsu terlage für das Fa h „Spre he “ 1-4, Benno SCHOLLUM, Wien, 1993.

5. G. Wa ker i B. Cro e erg: ÜBUNGEN )U ATEM UND STIMME, Graz, 1990.


Kod i naziv kolegija 118648, POZNAVANJE GLAZBALA 1


Suradnik/suradnica

Prof. art. Massi o Brajković

Prof. mr. art. Bashkim Shehu


Vrsta kolegija

Obvezni

Razina


Semestar

Zimski

Godina

studija I.

Mjesto izvođenja Rovinjska 14,

Pula

Jezik

izvođenja (drugi jezici)

Hrvatski




svladavanje

Preduvjet za pohađa je i svladava je kolegija su ko pete ije steče e završetko sred je glaz e e škole.

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi s kolegijima: Priređiva je za a sa le, Os ove kompozicije, Primijenjena glazba, Glazbeni oblici i stilovi.

Cilj kolegija

Upoznati povijesni razvoj instrumentalnog muziciranja i pojedinih

instrumenata, povijesni razvoj orkestra, upoznavanje pojedinih

orkestralnih grupa i instrumenata.

Ishodi učenja

1. Razviti sposo ost pri je e auče og gradiva u praksi u vidu priređiva ja za i stru e tal e a sa le kako u uduće pedagoško radu tako i u eki drugi prilika a grup og muziciranja.

Sadržaj kolegija

1. Osnovne karakteristike zvuka te opća ačela stvara ja zvuka kod pojedinih vrsta glazbala

2. Klasifikaciju glazbala

3. Glaz ala sa ži a a

4. Drve a puhaća glaz ala

5. Teh ičke oguć osti glaz ala po grupa a i oguć osti upora e glaz ala kako solistički tako i u sklopu instrumentalnog ansambla

6. Orijentacija u partituri


etode učenja i poučavanja i načini vrednovanja

Obveze Ishodi

učenja Sati

Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni

Pohađanje nastave 1.

30

(22,5) 0,8 10%

Aktivnost u nastavi 1. 5,5 0,2 10%

http://www.unipu.hr/


Referat i izlaganje 1. 5,5 0,2 20%

Kontinuirana provjera

znanja (kolokvij) 1. 11,25 0,4 30%

Završni ispit 1. 11,25 0,4 30%

Ukupno 56 2 100%

Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u nastavnom procesu

2. Napisati i prezentirati 1 referat na zadanu temu

3. Položiti 1 kolokvij 4. Položiti završ i ispit



Ostale važne činjenice vezane uz kolegij



oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. K. Odak, M. Ruždjak : Poznavanje instrumenata, Muzička aklada, Zagreb.

2.W. Piston : Orchestration, W.W. Norton and Company, New York,

1955.

3. H. Berlioz : A Treatise Upon Modern Instrumentation and

Orchestration, Cambridge University Press, London, 2010.

4. N. Rimsky-Korsakov : Principles of orchestration, Dover

Publications, Inc., New York.

5. D. Despić : Muzički instru enti, Univerzitet umetnosti u Beogradu,

Beograd, 1986.

6. A. O radović: Uvod u orkestraciju, Univerzitet umetnosti u

Beogradu, Beograd, 1978.

Izborna:

1. L. Maljter : Instrumentovedenie v notnjih obrazcah, Moskva, 1981.

2. Iz or iz u jet ičke glaz e e literature.


Kod i naziv kolegija 118649, POZNAVANJE GLAZBALA 2


Suradnik/suradnica

Prof. art. Massi o Brajković

Prof. mr. art. Bashkim Shehu


Vrsta kolegija Obvezni Razina



studija I.

Mjesto izvođenja Rovinjska 14,

Pula

Jezik


Hrvatski




svladavanje

Preduvjet za pohađa je i svladava je kolegija su ko pete ije steče e završetko sred je glaz e e škole.

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi s kolegiji a: Priređiva je za ansamble, Osnove

kompozicije, Primijenjena glazba, Glazbeni oblici i stilovi.

Cilj kolegija

Upoznati povijesni razvoj instrumentalnog muziciranja i pojedinih

instrumenata, povijesni razvoj orkestra, upoznavanje pojedinih

orkestralnih grupa i instrumenata.

Ishodi učenja

1. Razviti sposo ost pri je e auče og gradiva u praksi u vidu priređiva ja za i stru e tal e a sa le kako u uduće pedagoško radu tako i u eki drugi prilika a grup og muziciranja.

Sadržaj kolegija

1. Li e a puhaća glaz ala

2. Udaraljke

3. Instrumentalne ansamble

4. Vrste orkestra

5. Orijentacija u partituri


etode učenja i poučavanja i načini vrednovanja

Obveze Ishodi

učenja Sati

Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni


30

(22,5) 0,8 10%

Aktivnost u nastavi 1. 5,5 0,2 10%

Referat i izlaganje 1. 6 0,20 20%


znanja (kolokvij) 1. 9 0,30 30%

Završni ispit 1. 9 0,30 30%

Ukupno 30 2 100%



Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

2. Napisati i prezentirati 1 referat na zadanu temu

3. Položiti 1 kolokvij 4. Položiti završ i ispit


rež i stra i a a Muzičke akademije i u ISVU.

Ostale važne činjenice vezane uz kolegij



oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. K. Odak, M. Ruždjak : Poznavanje instrumenata, Muzička aklada, Zagreb.

2.W. Piston : Orchestration, W.W. Norton and Company, New York,

1955.


Orchestration, Cambridge University Press, London, 2010.

4. N. Rimsky-Korsakov : Principles of orchestration, Dover

Publications, Inc., New York.


Beograd, 1986.



Izborna:

1. L. Maljter : Instrumentovedenie v notnjih obrazcah, Moskva, 1981.



Kod i naziv kolegija 54490, Priređiva je za a sa le 1






Semestar

Zimski

Godina

studija I.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje

Preduvjet za upis i svladava je kolegija su polože i kolegiji: Poz ava je glazbala, Harmonija, Glazbeni oblici i stilovi.

Korelativnost Kolegij je korelativan s Harmonijom, Poznavanjem glazbala, Glazbenim

oblicima i stilovima i Osnovama kompozicije.

Cilj kolegija

Ovladati vješti o priređiva ja za raz e vokal e a sa le koji su zastuplje i u astavi os ov e i sred je škole te u os ov i i sred ji glaz e i školama.

Ishodi uče ja

1. Stvarati, osmisliti i/ili preraditi različite glaz e e sadržaje za sve

vrste vokalnih ansambala.

2. Izraditi preinaku sastava.

3. Primijeniti i upotrijebiti znanje, jednako u praksi kao i u drugim

disciplinama.

Sadržaj kolegija

- Osnove priređiva ja

- Vrste vokalnih ansambala

- Priređiva je za dječji, že ski, uški z or i ješoviti z or - Preinaka sastava

- Obrada napjeva

- Izrada samostalnih uradaka za sve vrste zborova



Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je astave 1. - 3.

30

(22,5) 0,8 5%

aktivnost na nastavi 1. - 3. 13,5 0,5 5%

Samostalni radovi 1. - 3. 28 1 60%

)avrš i ispit praktič i) 1. - 3. 20 0,7 30%


ukupno 84 3 100%

Studentske obveze


2. pisati do aće zadaće i sa ostal e radove


Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi objavljuju se na početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.




oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. T. Uhlik: Vokalne transkripcije, www.huz.com.hr

2. T. Uhlik: Suvremena notacija u zborskoj literaturi, www.huz.com.hr

3. D. Despić: Višeglasni aranž ani, FMU, Beograd, 1981.

4. F. Božić: Florijan Andrašec – Hrvatske popijevke iz Međi urja, Zrinski,

Čakove , 1981.

4. Izbor literature za zbor.

5. Iz or iz u jet ičke glaz e e literature – instrumentalna , vokalno-

instrumentalna djela, tradicijski napjevi.

Izborna:

1. N. Rimsky-Korsakov: Principles of orchestration, Dover Publications,

New York.

2. L. Maljter: Instrumentovedenie v notnjih obrazcah, Moskva,1981.


Orchestration, Cambridge Library Collection, 2010.

4.W. Piston: Orchestration, W.W.Norton and Comp., New York, 1955.

5. I. Golčić : Pjes arica za osnovne škole, Hrvatsko k jižev o društvo sv. Jeronim, Zagreb, 1998.

6. F. Božić: Florijan Andrašec – Hrvatske popijevke iz Međi urja, Zrinski,

Čakove , 1981. 7. Lj. Gora , Lj. Marić: Spavaj, spavaj, zlato oje – zbirka uspavanki i

sklad i ir oga ugođaja, Školska k jiga, )agre , 1991. 8. D. Despić : Melodika, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd,

1986.


Beograd, 1986.



11. R. Dearling : Enciklopedija glazbala, Znanje, Zagreb, 2005.

http://www.huz.com.hr/


Kod i naziv kolegija 54502, Priređiva je za a sa le 2






Semestar

Ljetni

Godina

studija I.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski (engleski)




svladavanje

Preduvjet za upis i svladava je kolegija su polože i kolegiji: Poz ava je glazbala, Harmonija, Glazbeni oblici i stilovi.

Korelativnost Kolegij je korelativan s Harmonijom, Poznavanjem glazbala, Glazbenim

oblicima i stilovima i Osnovama kompozicije.

Cilj kolegija

Ovladati vješti o priređiva ja za raz e vokal e a sa le koji su zastuplje i u astavi os ov e i sred je škole te u os ov i i sred ji glaz e i škola a.

Ishodi uče ja

1. Stvarati, osmisliti i/ili preraditi različite glaz e e sadržaje za manje instrumentalne ansamble, Orffov instrumentarij i

orkestar harmonika.

2. Izraditi preinaku sastava.

3. Primijeniti i upotrijebiti znanje, jednako u praksi kao i u drugim

disciplinama.

Sadržaj kolegija

- Kreiranje instrumentalne pratnje ( klavirska pratnja )

- Priređiva je za Orffov i stru e tarij - Priređiva je za gudačke i puhačke a sa le

- Priređiva je za orkestar har o ika



Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je astave 1. - 3.

30

(22,5) 0,8 5%

aktivnost na nastavi 1. - 3. 13,5 0,5 5%

Samostalni radovi 1. - 3. 28 1 60%

)avrš i ispit praktič i) 1. - 3. 20 7 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze


2. pisati do aće zadaće i sa ostal e radove


Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.




oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. W. Piston: Orchestration, W.W. Norton and Company, New York,

1955.

2. D. Despić: Višeglasni aranžmani, FMU, Beograd, 1981.

3. A. Obradović: Uvod u orkestraciju, Univerzitet umetnosti u Beogradu,

1978.


5. K. Odak: Poznavanje glazbenih instrumenata, Školska k jiga, )agre , 1997.

6. D. Despić : Muzički instrumenti, Univerzitet umetnosti u Beogradu,

Beograd, 1986.

7. R. Dearling : Enciklopedija glazbala, Znanje, Zagreb, 2005.

Izborna:

1. Ž. Bradić, S. Leopold: Škola za tambure 1, Školska k jiga, )agre , 1992.

2. N. Rimsky-Korsakov: Principles of orchestration, Dover Publications,

New York.

3. L. Maljter: Instrumentovedenie v notnjih obrazcah, Moskva,1981.


Orchestration, Cambridge Library Collection, 2010.

5. Iz or iz u jet ičke glaz e e literature. 6. F. Božić: Florijan Andrašec – Hrvatske popijevke iz Međimurja, Zrinski,

Čakove , 1981. 7. Lj. Gora , Lj. Marić: Spavaj, spavaj, zlato oje – zbirka uspavanki i

sklad i ir oga ugođaja, Školska k jiga, )agre , 1991.



POZNAVANJE GLAZBENE LITERATURE 1







studija IV.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski





Korelativnost Povijest glazbe I, II. III. IV, Povijest hrvatske glazbe I. II, Glazbeni oblici i

stilovi

Cilj kolegija

Upoznavanje i razumijevanje glazbe, glazbenih epoha i stilova kroz

slušanje glazbe (hrvatska literatura)

Ishodi uče ja

1. Opisati oso i e glaz e ih djela te razu jeti z ačajke pojedi ih povijesnih i stilskih razdoblja

2. Prepoz ati i kritički a alizirati spe ifič e glaz e e pojave

3. Primijeniti metodu stilske analize na pojedina djela te utvrditi

njihovu povijesnu, kronološku pripadnost

4. Poznavati relevantnu literaturu vezanu uz o rađiva e te e, razvijati samostalno prosuđiva je, kritičko iščitava je i

analiziranje

Sadržaj kolegija

1. Glazbena umjetnost u srednjem vijeku

2. Glazbena umjetnost u renesansi

3. Glazbena umjetnost u baroku

4. Glazbena umjetnost u klasicizmu

5. Glazbena umjetnost u 19. stoljeću






obvezama)

Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je i aktiv ost u nastavi te terenska

nastava

1-4 23 0, 8 10%

samostalni zadatci 1-4 10 0, 4 20%

ispit (pismeni) 1-4 23 0, 8 70 %


ukupno 56 2 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora izvršiti sve dogovorene

o veze u u aprijed dogovore i ter i i a praktič i rad). Na kraju semestra pristupa se završ o e ispitu. Ko ač u o je u či i z ir prosječ ih o je a svakog seg e ta. Ukoliko stude ti a/stude t izosta e više od 4 puta tre at će izvršiti

ak ad e zadatke koje će i zadati profesor, od os o ukoliko izosta u više od 5 puta ože joj / u se uskratiti pravo a potpis

Nači i realiza ije praktič og rada preze tirat će se stude ti a a početku akade ske godi e. Svi oblici plagiranja (copy/paste), krivotvorenja i sl. predstavljaju oblike

akade skog epošte ja i s atraju se povredo Etičkog kodeksa. Terenska nastava u nedostatku koncert ih događa ja ože iti zamijenjena drugim zadacima.

)avrš i ispit se sastoji od prepoz ava ja 15 skladbi od zadanih 25 te

pisa ja eseja o oda ra i sklad a a. Nači provođe ja završ og ispita it će stude ti a pojaš je a uvod o predavanju.

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a




elementima i


Literatura

Obvezna:

1. Josip Andreis: Povijest glazbe 1,2,3 i 4., Zagreb, Liber Mladost,

1974. (odabrana poglavlja)

2. Stipčević Ennio: Hrvatska glazba, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

3. Perak Lovričević Nataša, Ščedrov Ljiljana: Glazbeni susreti 1.

vrste, Profil edukacija, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja)





6. Perak Lovričević Nataša, Ščedrov Ljilja a: Glazbeni susreti 4.


7. Perak Lovričević Nataša: Glazbeni kontakti 1, Profil edukacija,

Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)

8. Perak Lovričević Nataša, Ščedrov Ljilja a: Glazbeni kontakti 2,

Profil edukacija, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)

9. Medenica Nada: Glazbena umjetnost 1, Znanje, Zagreb, 2005.

(odabrana poglavlja)



11. Mede i a Nada, Palić Jelavić Rozi a: Glazbena umjetnost 3 ,

Znanje, Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja)

12. Palić Jelavić Rozi a, Mede i a Nada: Glazbena umjetnost 4,


Izborna: Studenti odabiru dio audio primjera i literature samostalno



POZNAVANJE GLAZBENE LITERATURE 2







studija IV.


(Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski





Korelativnost Povijest glazbe I, II. III. IV, Povijest hrvatske glazbe I. II, Glazbeni oblici i

stilovi

Cilj kolegija

Upoznavanje i razumijevanje glazbe, glazbenih epoha i stilova kroz

slušanje glazbe (svjetska literatura)

Ishodi uče ja

1. Opisati oso i e glaz e ih djela te razu jeti z ačajke pojedi ih povijesnih i stilskih razdoblja

2. Prepoz ati i i kritički a alizirati spe ifič e glaz e e pojave

3. Primijeniti metodu stilske analize na pojedina djela te utvrditi

njihovu povijesnu, kronološku pripadnost

4. Poznavati relevantnu literaturu vezanu uz o rađiva e te e, razvijati samostalno prosuđiva je, kritičko iščitava je i

analiziranje

Sadržaj kolegija

1. Glazbena umjetnost u srednjem vijeku

2. Glazbena umjetnost u renesansi

3. Glazbena umjetnost u baroku

4. Glazbena umjetnost u klasicizmu







obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


nastavi te terenska

nastava

1-4 23 0,8 10%

samostalni zadatci 1-4 10 0, 4 20%

ispit (pismeni) 1-4 23 0, 8 70 %


ukupno 56 2 100%


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora izvršiti sve dogovorene

o veze u u aprijed dogovore i ter i i a praktič i rad). Na kraju

semestra pristupa se završ o e ispitu. Ko ač u o je u či i z ir prosječ ih o je a svakog seg e ta. Ukoliko stude ti a/stude t izosta e više od 4 puta tre at će izvršiti

ak ad e zadatke koje će i zadati profesor, od os o ukoliko izosta u

više od 5 puta ože joj / u se uskratiti pravo a potpis

Nači i realiza ije praktič og rada preze tirat će se stude ti a a početku akade ske godi e. Svi oblici plagiranja (copy/paste), krivotvorenja i sl. predstavljaju oblike

akade skog epošte ja i s atraju se povredo Etičkog kodeksa. Tere ska astava, u edostatku ko ert ih događa ja, ože iti zamijenjena drugim zadacima.

)avrš i ispit se sastoji od prepoz ava ja 15 skladbi od zadanih 25 te

pisa ja eseja o oda ra i sklad a a. Nači provođe ja završnog ispita

it će stude ti a pojaš je a uvod o predava ju.

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a




elementima i


Literatura

Obvezna:

1. Josip Andreis: Povijest glazbe 1,2,3 i 4., Zagreb, Liber Mladost,










6. Perak Lovričević Nataša: Glazbeni kontakti 1, Profil edukacija,


7. Perak Lovričević Nataša, Ščedrov Ljilja a: Glazbeni kontakti 2,

Profil edukacija, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)





10. Mede i a Nada, Palić Jelavić Rozi a: Glazbena umjetnost 3 ,


11. Palić Jelavić Rozi a, Mede i a Nada: Glazbena umjetnost 4,


Izborna:

Studenti odabiru dio audio primjera i literature samostalno



POVIJEST HRVATSKE GLAZBE 1


Suradnik/suradnica Do . dr. s . Lada Duraković (nositeljica






studija III.

Mjesto izvođe ja Predavaonica, (Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski jezik





Korelativnost Povijest glazbe I., II. III,IV, Povijest hrvatske glazbe II, Glazbeni oblici i


Cilj kolegija

Razviti opće ko pete ije za defi ira je stadija razvoja hrvatske glaz e e u jet osti od sred jeg vijeka do 19. st., te spe ifič e kompetencije poput prepoznavanja, vrednovanja glazbe i glazbenih

pojavnosti u navedenom razdoblju.

Ishodi uče ja

1. Tu ačiti glaz e o-povijesne tijekove u Hrvatskoj od srednjega

vijeka do 19. stoljeća, definirati i kritički analizirati specifične

glazbene pojave, društvene čimbenike, pokretače glazbenih

pojava i glazbovanja u Hrvatskoj u navedenom razdoblju

2. Razvijati vještine prepoznavanja i analiziranja hrvatske glazbe u

kontekstu humanističkih znanosti

3. Razvijati vještine prepoznavanja i analiziranja te razlikovanja i


4. Poz avati releva t u literaturu veza u uz o rađiva e te e, razvijati samostalno prosuđivanje, kritičko iščitavanje i analiza


Sadržaj kolegija

1. Srednji vijek

2. Glazbena renesensa u Hrvatskoj

3. Glazbeni barok u Hrvatskoj

4. Klasicizam

5. Romantizam

6. Skladatelji i njihov prinos pojedinom periodu, djelatnost i

skladateljski opus.

Planirane aktivnosti, metode uče ja i Obveze Ishodi Sati

Udio u

ECTS-u* Maksimalni

udio u





obvezama)

ocjeni (%)


nastavi 1.-4. 23 0,8 10%




ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocjenjivanja):

Potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed dogovore i ter i i a zada i), te položiti kolokvije. U se estru se izvode dva


redovnom roku ili nisu ostvarili mini al i postotak ogu položiti kolokvije na dodatnom roku. Nači i realiza ije kolokvija preze tirat će se stude ti a a početku akade ske godi e. Konačnu ocjenu čini zbir prosječnih ocjena svakog segmenta: Pohađanje


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu Pohađati više od 70 % astave. Ako stude t/stude ti a izosta e od 30% do

50% astave, tre at će izvršiti dodatne zadatke, odnosno ako izostane

više od



Stude ti koji isu iz opravda ih razloga položili kolokvije iz i o ogu pristupiti završnom ispitu, ako što izvrše ak ad e zadatke koje će i zadati profesor.






elementima i


Literatura

Obvezna:

1. E io Stipčević, Hrvatska glazba : povijest hrvatske glazbe

do 20. stoljeća, Školska k jiga, Zagreb,1997. (odabrana

poglavlja, 70 str.)

2. Josip Andreis, Povijest glazbe, IV, Liber, Zagreb, 1974.


3. Lovro Župa ović, Stoljeća hrvatske glazbe, Školska k jiga, Zagreb, 1980. (odabrana poglavlja, 70 str.)

4. Stanislav Tuksar, Kratka povijest hrvatske glazbe, Matica

hrvatska, Zagreb, 2000. ((odabrana poglavlja, 20. str.)

Izborna:

Arti Musi es, Hrvatski uzikološki z or ik



POVIJEST HRVATSKE GLAZBE 2








studija III.

Mjesto izvođe ja Predavaonica, (Rovinjska 14)

Jezik


Hrvatski jezik





Korelativnost

Povijest glazbe I., II. III,IV, Povijest hrvatske glazbe I, Glazbeni oblici i


Cilj kolegija

Razviti opće ko pete ije za defi ira je stadija razvoja hrvatske glaz e e u jet osti 20 st, te spe ifič e ko pete ije poput prepoznavanja, vrednovanja glazbe i glazbenih pojavnosti u navedenom

razdoblju.

Ishodi uče ja

1. Tu ačiti glaz e o-povijesne tijekove 20. st, definirati i kritički

analizirati specifične glazbene pojave, društvene čimbenike,

pokretače glazbenih pojava i glazbovanja u Hrvatskoj u

navedenom razdoblju

2. Razviti vještine prepoznavanja i analiziranja hrvatske glazbe u

kontekstu humanističkih znanosti

3. Razviti vještina prepoznavanja i analiziranja te razlikovanja i


4. Poznavati relevantnu literaturu vezanu uz o rađiva e te e, razvijatib samostalno prosuđivanje, kritičko iščitavanje i analiza


Sadržaj kolegija

1. Hrvatska Moderna.

2. Glaz a u Hrvatskoj iz eđu dvaju ratova. 3. Nova hrvatska glazba

4. Najistaknutiji skladatelji i njihov prinos pojedinom periodu,

djelatnost i skladateljski opus


metode uče ja i poučava ja i ači i


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


vrednovanja



obvezama)


nastavi 1.-4. 23 0,8 10%




ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed dogovore i ter i i a zada i), te položiti kolokvije. U se estru se izvode dva


redovnom roku ili nisu ostvarili minimalni postotak mogu položiti kolokvije na dodatnom roku. Nači i realiza ije kolokvija preze tirat će se stude ti a a početku akade ske godi e. Konačnu ocjenu čini zbir prosječnih ocjena svakog segmenta: Pohađanje


Studentske obveze



50% astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izostane

više od



Stude ti koji isu iz opravda ih razloga položili kolokvije iz i o ogu pristupiti završ o ispitu, ako što izvrše ak ad e zadatke koje će i zadati profesor.






elementima i


Literatura

Obvezna:

1. Josip Andreis, Povijest glazbe, IV, Liber, Zagreb, 1974.


2.Lovro Župa ović, Stoljeća hrvatske glazbe, Školska k jiga, Zagreb, 1980 (odabrana poglavlja, 60 str.)

3.Stanislav Tuksar, Kratka povijest hrvatske glazbe, Matica

hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja, 30 str.)

4.E io Stipčević, Hrvatska glazba : povijest hrvatske glazbe do

20. stoljeća, Školska k jiga, )agre ,1997. (odabrana poglavlja,

20 str.)

5.Muzički biennale Zagreb, 1961-2000, Zagreb, 2001,

monografija (odabrana poglavlja 30 str.)

Izborna:

Arti Musices, Hrvatski muzikološki zbornik


Kod i naziv kolegija 54495, Hrvatska folklorna glazba


Suradnik/suradnica doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin (nositeljica)





studija 4.

Mjesto izvođe ja učio i a

Jezik


hrvatski

(talijanski, slovenski)




svladavanje Nema preduvjeta

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi sa svim glazbenim kolegijima tijekom studija, a

aročito s Metodiko astave glaz e.

Cilj kolegija

Obogatiti spoznaje o hrvatskoj tradicijskoj glazbi, procesima stvaranja,

izvođe ja i sluša ja, ulozi i z ače ju glaz e u životu ljudi, u ko tekstu povijes ih, društve ih i kultur ih pro esa.

Ishodi uče ja

1. Nabrojati glazbene pojavnosti hrvatske tradicijske glazbe.

2. Diferencirati narodna glazbala, pjesme i plesove RH.

3. Uspoređivati razlike tradi ijske glaz e u ko tekstu povijes ih, društve ih i kultur ih pro esa

4. Pjevati, svirati i plesati os ov e korake iz tradi ijske ašti e različitih regija RH.

Sadržaj kolegija

1. Uvod u etnomuzikologiju

2. Tradi ija, opće ito 3. Regionalna podjela tradicijske glazbe u RH

4. Glaz e i stilovi, ža rovi, o li i i plesovi u pojedi i hrvatski regijama.

5. Glaz a Međi urja i Podravi e

6. Glazba Slavonije, Baranje i Srijema

7. Glaz a Sjeverozapad e i središ je Hrvatske

8. Glazba Gorske Hrvatske

9. Glazba Dalmacije

10. Glazba Istre i Kvarnera

11. Upora a ele e ata tradi ijske glaz e u u jet ičkoj glaz i skladatelja

12. Festivali i Smotre tradicijske glazbe

http://www.unipu.hr/index.php?id=1819&L=1%2Fsupport.php





obvezama)

Obveze Ishodi Sati ECTS

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1.-4. 22 0,80 20

Seminar 4. 6 0,20 30

kolokvij I. (pismeni) 1.-4. 14 0,50 25

kolokvij II. (pismeni) 1.-4. 14 0,50 25

ukupno 56 2 100


Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se 30 % izostanaka (4 izostanka)

koje nije potrebno opravdati.

Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način:

0 % = Ne dolazi na predavanja (od 5 izostanaka nadalje)

20 % = Dolazi na predavanja.

Seminar ocjenjuje se na sljedeći način:

0 % = Seminarski rad nije napisan i nije predan (nedovoljan)

7,5% = Seminarski rad je napisan, ali nije predan na vrijeme. Pismeni

uradak ne zadovoljava zadani for al i o lik tj. isu slijeđe e upute o

pisanju seminarskog rada, ilješke su epotpu e(dovoljan). Seminar nije

predstavljen tijekom nastave, u dogovorenom terminu.

15 % = Rad je apisa , ali se još uvijek uočavaju edostat i glede formalnog oblikova ja. Učestale su pravopis e i gra atičke pogreške,

eki dijelovi još isu logič o poveza i. Seminar je predstavljen tijekom

nastave, ali nije u dogovorenom terminu. (dobar)

22,5 % = Rad je do ro apisa , ali se još uvijek ogu uočiti a ji nedostatci glede for al og i sadržaj og o likova ja rada. Seminar je

predstavljen tijekom nastave u dogovorenom terminu. (vrlo dobar)

30 % = U potpunosti zadovoljava sve postavljene kriterije u formalnome,

etodološko i sadržaj o e o liku i sve zajed o či i sklad u jelinu.

Seminar je predstavljen tijekom nastave u dogovorenom terminu.

odliča /izvrsta )

Svaki pisani kolokvij nosi ajviše 25 %.

Kolokviji se o je juju a sljedeći ači : manje od 50 % toč ih odgovora = 0 %

svaki sljedeći toč i odgovor osi udjela u ocjeni (u proporcionalnom

postotku).

Studentske obveze

Za položiti kolegij, student/studentica mora:

1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu

2. napisati seminar i predstaviti ga u PP prezentaciji,

3. napisati dva kolokvija koji će se održati tijeko studenog i prosinca.

U zad je tjed u predava ja 15. sat vjež i) održava se poprav i kolokvij. Kolokvij ije eli i a ijski. Na ispit o roku ože se pristupiti pisanju kolokvija, ukoliko tijekom semestra nije ostvaren, studentu,

zadovoljavajući postotak.

Rokovi ispita i kolokvija U semestru se pišu 2 kolokvija (prvi tjedan u studenom i prosincu) U

zadnjemu tjednu nastave dodatni je rok za kolokvije za one koji iz

opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili minimalni

postotak.

Seminar se prezentira na nastavi prema dogovoru s nastavnikom.

)akaš jeli seminar odovat će se s 25 % a je odova od predviđe ih. Na ispit o roku stude t ože pristupiti ispitu i ože ispraviti odove iz seminara i kolokvija, a koje u se ože pristupiti u veljači, lipnju ili

rujnu. Ispitni rokovi dostupni su studentima na Studomatu.


Literatura

Obvezna:

1. Buble, N. (1998), Uvod u Etnomuzikologiju. Split.

2. Ceri ašić, N., Ćaleta, J. 2000), Hrvatska tradi ijska glazba:

Nizi ska, središ ja, gorska i pri orska Hrvatska. (prir.). Zagreb:

Institut za etnologiju i folkloristiku, CD IEF 00/1-2.

3. Ćaleta, J. 2001), Tradi ijska glaz ala. U: Hrvatska tradi ijska kultura a raz eđu svjetova i epoha. ). Vitez i A. Muraj, ur.

Zagreb: Barbat [etc.], 423-439.

4. Gortan-Carlin, Ivana Paula; Pace, Alessandro; Denac Olga

(2014). Glaz a i Tradi ija: Iza ra i izričaji u regiji Alpe-Adria.

Pula: Sveučilište Jurja Do rile u Puli. 5. K ežević, G. 2005.), Sre r a kola, zlate kotač. )agre : Ethno

6. Marošević, G. 2001), Tradi ijska glaz a. U: Hrvatska tradi ijska kultura a raz eđu svjetova i epoha. Z. Vitez i A. Muraj, ur.

Zagreb: Barbat [etc.], 409-421.

7. Miholić, I. 2008), Hrvatska tradi ijska glaz a – udž e ik glaz e e kulture sa zvuč i CD-ima. Zagreb: Profil

International.

8. Zebec, T. (2001), Folklorni ples. U: Hrvatska tradicijska kultura

a raz eđu svjetova i epoha. ). Vitez i A. Muraj, ur. Zagreb:

Barbat [etc.], 441-449.

Izborna:

1. Ceri ašić, N. 2003), Hrvatsko, seljačko, stari sko i do aće: Povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj.

Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.

2. Hrvatska tradi ijska kultura a raz eđu svjetova i epoha 2001), ur. Vitez, Z. i Muraj, A., Zagreb: Barbat.

3. Marošević, G. 1992), Folklor a glazba – predmet

etnomuzikologije. Koncepcija etnomuzikologije u Hrvatskoj u

proteklo desetljeću, Arti usi es 23/2, )agre : Hrvatsko uzikološko društvo, 115-127.

4. Marušić, D. 1995), Piskaj - sona - sopi. Svijet istarskih glazbala /

Iniverso degli strumenti musicali istriani. Pula: Castropola.

5. Mari , M. 2001), Melodika ur a e pučke pjes e. Dal ati ska tradi io al a klapska pjes a. Rijeka: Izdavački e tar.

6. Pettan, S. (1993), Etnomuzikolog u Hrvatskoj, etnomuzikolog i

rat. Arti musices 24/2: 153-168

7. Pernić, R. 1997), Meštri, svir i i ka taduri : istarski arod i pjevači, svirači i graditelji glaz ala, Buzet: Repreze t d.o.o.



Glazbena pedagogija 1

Nastavnica

Doc. dr. sc. Sabina Vidulin


Vrsta kolegija obvezan

Razina

kolegija

preddiplomski

Semestar zimski Godina studija II.

Mjesto izvođe ja predavaonica

(Rovinjska 14)

Jezik


hrvatski jezik

(engleski i talijanski jezik)




svladavanje Nema preduvjeta za upis.

Korelativnost Uvod u pedagogiju, Opća pedagogija, Uvod u didaktiku, Opća didaktika

Cilj kolegija definirati glazbenu pedagogiju kao znanstvenu disciplinu u kontekstu

umjetnosti, kulture i škole

Ishodi uče ja

1. interpretirati ulogu kulturno-u jet ičkih područja u sustavu o razova ja

2. odrediti poziciju nastave glazbe u primarnom obrazovanju

3. analizirati glazbeno-pedagoška pitanja

4. usporediti nastavni plan i program glazbene kulture, glazbene umjetnosti i

solfeggia

5. argumentirati načine i važnost korištenja suvremene nastavne tehnologije

Sadržaj kolegija

1. Uloga umjetnosti i kulture u odgojno-obrazovnom sustavu.

2. Glazbena umjetnost i kultura.

3. Nastavna tehnologija u suvre e oj školi. 4. Učitelji: surad i i u astav o pro esu. 5. Kompetencije za rad u nastavi glazbe.

6. Glazbeni odgoj laika kroz povijest.

7. Razvoj glazbene nastave u Hrvatskoj.

8. Ko ep ije astave glaz e u os ov oj školi. 9. Hrvatski nacionalni obrazovni standard.

10. Nacionalni okvirni kurikulum.

11. Nastav i pla i progra za os ov u školu, sred ju školu i glaz e u školu.

12. Udž e ik u astavi glaz e.


metode uče ja i poučava ja i ači i vred ova ja

Obveze Ishodi

Sati ECTS

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je (P) 1.-5. 23 0,8 27%

pismeni radovi (prikaz članka

s Powerpoint prezentacijom) 3. 19 0,7 23%

kolokvij (pisani) 1.-5. 28 1 33%

ispit (usmeni) 3. 14 0,5 17%

ukupno 84 3 100%


Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je izvršiti sve obveze u

dogovoreno vrijeme te položiti kolokvij. U konačnu ocjenu ulaze rezultat

kolokvija i završnoga ispita, ocjena iz prikaza članka te aktivnost na nastavi. Pod

aktivnošću podrazumijevamo: aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu -

razinu uključenosti i argumentiranja u raspravi pri analizi materijala.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

Pohađati više od 70 % nastave. Ako student/studentica izostane od 30% do

50% nastave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više od

50%, uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis bodova.

2. napisati prikaz stručnog članka i usmeno ga obrazložiti; izraditi

Powerpoint prezentaciju;

3. položiti kolokvij pisa i); 4. položiti završ i ispit us e i ispit).


Ispit: veljača, rujan

Kolokvij: siječanj

Daju se a početku akade ske godine, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.


Materijali za predavanja i dodatni kriteriji ocjenjivanja po svim elementima i

razinama objavljeni su na e-učenju.

Literatura

Obvezna:

1. Dobrota, S. (2007), Glazbeno obrazovanje i kultura mladih, U: Pedagogija:

prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja, sv. 2 (ur. Previšić, V., Šoljan,

N. N., Hrvatić, N.), Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, 166-173.

2. Dobrota, S., Kuščević, D. (2008), Nastava glazbene i likovne kulture u funkciji

estetskog odgoja, U: Prema kvalitetnoj školi, zbornik radova 6. dani osnovne

škole Splitsko-dalmatinske županije (ur. Hicela, I.), Split: Filozofski fakultet

Sveučilišta u Splitu, Hrvatski pedagoško-književni zbor - Ogranak Split, 59-73.

3. Dobrota, S., Reić-Ercegovac, I. (2011), Stavovi učenika prema glazbi i nastavi

glazbene kulture, Školski vjesnik 60 (2), 199-210.

4. Rojko, P. (2005), HNOS za glazbenu nastavu. Tonovi 45/46, 3-19.

5. Rojko, P. (2012), Metodika nastave glazbe. Teorijsko-tematski aspekti.

Osijek: J. J. Strossmayera (2. izdanje u elektroničkom obliku)

6. Vidulin-Orbanić, S. (2008), Glazbenom umjetnošću prema cjeloživotnom

učenju, Metodički ogledi, 15, 1, 99-114.

7. Vidulin-Orbanić, S., Pejić-Papak, P. (2009), HNOS i suvremena škola: reakcija

ili interakcija? U: Škola po mjeri (ur. Kadum, V.), Pula: Sveučilište Jurja Dobrile,

Odgoj za obrazovanja učitelja i odgojitelja, 15- 32.

8. Vidulin-Orbanić, S., Duraković, L. (2012), Metodički aspekti obrade

muzikoloških sadržaja: mediji u nastavi glazbe, Pula: Sveučilište Jurja Dobrile.

9. Vidulin-Orbanić, S. (2013), Glazbeno stvaralaštvo: teorijski i praktični prinos

izvannastavnim glazbenim aktivnostima, Pula: Udruga za promicanje kvalitete i

poticanje izvrsnosti u odgoju i obrazovanju SEM.

10. Vidulin, S. (2013), Introspection and Reflection: The Way for Improvement

of Teachers' Work, U: Competences, International Aspects of Music Education,

vol. 2 (ur. Konkol, G. K., Kierkowski, M.), Gdanks: The Stanislaw Moniuszko

Academy of Music in Gdansk, 57-78.

11. Vidulin, S. (2014), Prinos glazbene nastave oblikovanju kulturnog identiteta

škole, Napredak 155 1-2), 65-76.

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=312803





Izabrani članci u glazbeno-pedagoškim časopisima: Arti musices - Zagreb

Tonovi - Zagreb

Muzika – Sarajevo (BIH)

Glasbeno-pedagoški z or ik – Ljubljana (SLO)

Zbornici s EAS-ovih konferencija

International Journal of Music Education

British Journal of Music Education

Izborna:

1. Bog ar, L., Matijević, M. 1993), Didaktika. Zagreb: Školska k jiga. 2. Disoteo, M., Rovetta, R. (1999), In Musica - linguaggi, culture, tecniche.

Milano: Mursia.

3. Dobrota, S. (1999), Glazba u Waldorfskoj i Montessori pedagogiji. Tonovi 34,

17- 22.

4. Dryden, G., Vos, J. (2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa.

5. Focht, I. (1980), Savremena estetika muzike. Petnaest teorijskih portreta.

Beograd: Nolit.

6. Gall, M., Sammer, G., de Vugt, A. (ur.) (2012), European Perspectives on

Music Education: New Media in the Classroom. Insbruck: CPI Moravia books.

7. Giesecke, H. (1993), Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa.

8. Glasser, W. (1993), Kvalitetna škola, škola bez prisile. Zagreb: Educa.

9. Glasser, W. (1999), Nastavnik u kvalitetnoj školi. Zagreb: Educa.

10. Gudjons, H. (1994), Pedagogija: temeljna znanja. Zagreb: Educa.

11. Kiper, H., Mischke, W. (2008), Uvod u opću didaktiku, Zagreb: Educa.

12. Konkol, G. H., Nieczyporowski, R. (2012), International Aspects of Music

Education 1, Teaching and Learning Processes. Gdansk: The Stanislaw

Moniuszko Academy of Music.

13. Hanslick, E. (1997), O muzički lijepom. Beograd: BIGZ.

14. Lissa, Z. (1977), Ogledi iz estetike glazbe. Zagreb: Naprijed.

15. Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.

16. Salovey, P. Slyter, D. J. ( 1999), Emocionalni razvoj i emocionalna

inteligencija. Pedagoške implikacije. Zagreb: Educa.

17. Schachl, H. (1999), Učenje bez straha: više radosti i uspjeha u školi. Zagreb:

Educa.

18. Seitz, M., Hallwachs, U. (1997), Montessori ili Waldorf. Zagreb: Educa.

19. Shapiro, L. E. (1998), Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta.

Zagreb: Mozaik knjiga.

20. Vidulin-Orbanić, S. (2002), Refleksije na današnji školski milje s naglaskom

na promjene u nastavi glazbe, Tonovi 40, 55-69.

21. Vidulin-Orbanić, S. (2007), Podučavatelji u suvremenoj ulozi inicijatora i

suradnika. U: Zbornik radova Deontologija učitelja (ur. Kadum, V.). Pula:

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli; Odjel za obrazovanje učitelja i odgojitelja, 343-

363.

22. Vidulin-Orbanić, S. (2009), Umjetnička (glazbena) komunikacija u odgoju i

obrazovanju. U: Djeca i mladež u svijetu umjetnosti (ur. Hicela, I.), Centar za

interdisciplinarne studije – Studia mediterranea i Filozofski fakultet Sveučilišta

u Splitu, 137-155.

23. Vidulin-Orbanić, S., ur. (2009), Obrazovanje učitelja glazbe u svjetlu

sadašnjih i budućih promjena u glazbenom obrazovanju. Pula: Sveučilište Jurja

Dobrile u Puli, Odjel za glazbu.

24. Vidulin-Orbanić, S., ur. (2011), Glazbena nastava i nastavna tehnologija:

mogućnosti i ograničenja. Pula: Sveučilište Jurja Do rile u Puli, Odjel za glaz u. 25. Vidulin-Or a ić, S., ur. (2013), Interdisciplinarni pristup glazbi: istraživanje, praksa i obrazovanje. Pula: Sveučilište Jurja Do rile, Odjel za glazbu.

26. Wood, D. (1995), Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa.

Priruč a: *** Nastavni plan i program (2006)

*** Na io al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i o razova je te opće o vez o i sred joškolsko o razova je 2011) *** Odo re i udž e i i i priruč i i za glaz e u kulturu i glazbenu umjetnost



Glazbena pedagogija 2

Nastavnica




Razina

kolegija

preddiplomski

Semestar ljetni Godina studija II.


(Rovinjska 14)

Jezik


hrvatski jezik






Korelativnost Glazbena pedagogija 1, Uvod u pedagogiju, Opća pedagogija, Uvod u didaktiku,

Opća didaktika

Cilj kolegija

usvojiti temeljne kompetencije za proučavanje, objašnjavanje i unaprjeđivanje

nastavnoga procesa u osnovnoj i srednjoj školi te stručnoj glazbenoj školi

upoz ajući relevantna područja glazbeno-pedagoške prakse i glazbeno-

pedagoškoga istraživanja

Ishodi uče ja

1. definirati glazbena područja na različitim razinama školovanja

2. analizirati glazbeno-pedagoška pitanja

3. usporediti udž e ički i ostali aterijal za područje glazbene kulture,

glazbene umjetnosti i nastave solfeggia

4. zaključiti o pred osti a i edostat i a astave glaz e u europsko okružju

5. revalorizirati ciljeve i zadaće nastave glazbene kulture, glazbene umjetnosti i

solfeggia

6. argu e tirati korište je različitih sustava i to a ije

Sadržaj kolegija

1. Područja u nastavi glazbene kulture: slušanje i upoznavanje glazbenih djela,

pjevanje, sviranje, glazbeno opismenjivanje, stvaralaštvo.

2. Nastava glaz e u os ov oj školi ilj, zadaće, astav i pla i progra , udž e i i, priruč i i). 3. Glaz e a astava u općeo razov i škola a u Europi. 4. Nastava glaz e u sred joj školi ilj, zadaće, nastavni plan i program,

udž e i i, priruč i i). 5. Sinkronijski i dijakronijski modeli glazbene nastave.

6. Nastava solfeggia u os ov oj glaz e oj školi ilj, zadaće, astav i pla i progra , udž e i i, priruč i i). 7. Metode intonacije.

8. Teorije ritma.



Obveze Ishodi

Sati ECTS

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je P) 1.-6. 23 0,8 27%

pismeni rad (seminarski rad) 1.-6. 28 1 33%

kolokvij (pisani) 1.-6. 28 1 33%


ispit (usmeni) 1.-6. 5 0,2 7%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je izvršiti sve obveze u

dogovoreno vrijeme te položiti kolokvij. U konačnu ocjenu ulaze rezultat

kolokvija i završnoga ispita, ocjena iz seminarskoga rada te aktivnost na nastavi.

Pod aktivnošću podrazumijevamo: aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu -

razina uključenosti i argumentiranja u raspravi.

Studentske obveze


1. pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu;




2. pismeno i usmeno realizirati seminarski rad;

3. izraditi Powerpoint prezentaciju;

4. položiti kolokvij (pisani);

5. položiti završ i ispit us e i ispit).


Ispit: lipanj, srpanj, rujan

Kolokvij: lipanj

Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.




Literatura

Obvezna:

1. Kazić, S. 2013), Solfeggio: historija i praksa. Sarajevo: Muzička akade ija u Sarajevu i Institut za muzikologiju.

2. Previšić, V. ur.) 2007), Kurikulu : teorije, etodologija, sadržaj, struktura.

)agre : )avod za pedagogiju i Školska k jiga. 3. Rojko, P. (1982), Psihološke osnove intonacije i ritma. )agre : Muzička akademija.

4. Rojko, P. 2006), Glaz e a astava u općeo razov i škola a u Europi, Tonovi 47, 3-35.

5. Rojko, P. (2006), Glaz e a astava u općeo razov i škola a u Europi, Tonovi 48, 5-22.


Osijek: J. J. Stross ayera drugo, elektro ičko izda je). 7. Vidulin-Or a ić, S. 2010), Moguć osti i ači i aktivnog muziciranja u

os ov oj općeo razov oj školi. U: Glas i glazbeni instrument u odgoju i

obrazovanju (ur. Vra dečić, T.) )agre : Učiteljski fakultet Sveučilišta u )agre u i Europski centar za napredna i sustavna istraživa ja, 31-45.

8. Vidulin-Or a ić, S., Terzić, V. 2011), Polazište i pristup pjeva ju u općeo razov oj školi, Metodički ogledi, 16(2), 137-156.

9. Viduli , S., Duraković, L. (2013), Korisnost uporabe multimedije pri prijenosu

etodičkih i uzikoloških z a ja, Muzika 41/42, 80-94.

10. Vidulin, S. (2013), Playing Instrument in the Music Culture Teaching: an

Opportunity of Active Perception and Understanding of Music, Glasbeno-

pedagoški zbornik, 19, 23-40.


Tonovi - Zagreb






Izborna:

1. Bog ar, L., Matijević, M. 1993), Didaktika. )agre : Školska k jiga. 2. Disoteo, M., Rovetta, R. (1999), In Musica - linguaggi, culture, tecniche.

Milano: Mursia.


17- 22.

4. Dryden, G. i Vos, J. (2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa.

5. Focht, I. (1980), Savremena estetika muzike. Petnaest teorijskih portreta.

Beograd: Nolit.





10. Hanslick, E. (1997), O muzički lijepom. Beograd: BIGZ.


12. Kiper, H., Mischke, W. (2008), Uvod u opću didaktiku. Zagreb: Educa.


14. Salovey, P., Slyter, D. J. ( 1999), Emocionalni razvoj i emocionalna

inteligencija. Pedagoške i plika ije. )agre : Edu a. 15. Schachl, H. (1999), Učenje bez straha: više radosti i uspjeha u školi. Zagreb:

Educa.




18. Vidulin-Or a ić, S. 2002), Refleksije a da aš ji školski ilje s aglasko na promjene u nastavi glazbe, Tonovi 40, 55-69.

19. Vidulin-Or a ić, S., ur. 2011), Glazbena nastava i nastavna tehnologija:

mogućnosti i ograničenja. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za glazbu.

20. Wood, D. (1995), Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa.

Časopisi: Pedagogijska istraživa ja, Napredak, Školski vjes ik, Croatia Jour al for Education

Priruč a: *** Nastav i pla i progra za os ov u školu (2006)

*** Nastav i pla i progra za sred ju školu 1994) *** Nastav i pla ovi i progra i predškolskog i os ov og o razova ja za glaz e e i ples e škole 2006) *** Na io al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i o razova je te opće obvezno i sred joškolsko o razova je 2011) *** Odo re i udž e i i i priruč i i za glaz e u kulturu, glaz e u u jet ost,

solfeggio



Metodički praktiku

Nastavnica




Razina

kolegija

preddiplomski

Semestar ljetni Godina studija IV.


(Rovinjska 14)

Jezik


hrvatski jezik






Korelativnost Glazbena pedagogija, Metodika nastave glazbe, Glazbena psihologija,

Upoznavanje glazbene literature, Povijest glazbe, Solfeggio, Klavir

Cilj kolegija ukazati na važnost stručno-pedagoške pripreme za nastavni proces s

naglaskom na suvremenu organizaciju i realizaciju glazbene nastave

Ishodi uče ja

1. koncipirati nastavni proces

2. osmisliti nastavne jedinice primjenom različitih nastavnih metoda, oblika

rada i izvora znanja

3. koristiti suvremenu tehnologiju uz obrazloženje izbora

4. demonstrirati glazbene sadržaje na svim razinama

5. procijeniti glazbene aktivnosti u izvanškolskim ustanovama

6. realizirati nastavne jedinice a različiti razi a a školova ja

Sadržaj kolegija

1. Glazbena kultura u predmetnoj nastavi - praktič i aspekti. 2. Program nastave solfeggia - praktič i aspekti. 3. Program nastave glazbene umjetnosti - praktič i aspekti. 4. Pla ira je i izvođe je astav og tijeka - konkretan rad.

5. Područja glaz e e astave: pjeva je, svira je, sluša je glaz e, uzikološka ela ora ija, stvaralaštvo. 6. Rita ska i i to ativ a u ijeća. 7. Usmeni i pismeni diktati.

8. Osvještava je glaz e ih poj ova.



Obveze Ishodi

Sati ECTS

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je P) 1.-6. 45 1,6 27%

praktič i rad (nastavne

jedinice) 2., 6. 70 2,5 42%

kontinuirana provjera znanja 1.-6. 42 1,5 25%

ispit (usmeni) 1.-6. 11 0,4 6%

ukupno 168 6 100%


Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je izvršiti sve obveze u unaprijed

dogovorenim terminima. Na kraju semestra pristupa se završnome ispitu. U


konačnu ocjenu ulaze rezultati praktičnoga rada u nastavi i kontinuirane

provjere znanja, ocjena mentorica po školama (terenska nastava) te ocjena

završnoga ispita. Pod aktiv ošću podrazu ijeva o: sudjelovanje u nastavnom

procesu, analizu aterijala, izvješća s hospita ija i sa ovred ova je.

Studentske obveze


1. pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu;




2. hospitirati u os ov oj školi 2 sata, u glaz e oj školi dva sata i u sred joj školi 2 sata;

3. održati šest sa ostal ih predava ja po 2 sata u OŠ, GŠ i SŠ);

4. održati šest astav ih jedi i a pred studentima tijekom nastave;

5. sudjelovati u radu ansambala i glazbenih udruga (hospitacije 10 sati,

vođe je 2 sata); 6. napisati Dnevnik održanih predavanja i hospitacija; 7. položiti završ i ispit us e i ispit; realizacija nastavne jedinice).







Literatura

Obvezna:

1. Brdarić, R. (1990), Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture.

Zagreb: Školska knjiga.

2. Kyriacou, C. (1995), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.

3. Rojko, P. (2004), Metodika glazbene nastave 1- praktič i dio. Zagreb: J.

Zlatar.

4. Rojko, P. (2005), Metodika glazbene nastave 2- praktič i dio. )agre : J. Zlatar.

5. Vidulin-Or a ić, S. 2010), Moguć osti i ači i aktiv og uzi ira ja u os ov oj općeo razov oj školi. U: Glas i glazbeni instrument u odgoju i

obrazovanju ur. Vra dečić, T.), )agre : Učiteljski fakultet Sveučilišta u )agre u i Europski centar za napredna i sustav a istraživa ja, 31-45.


7. Viduli , S., Duraković, L. (2013), Korisnost uporabe multimedije pri prijenosu

etodičkih i uzikoloških z a ja, Muzika 41/42, 80-94.



pedagoški zbornik, 19, 23-40.


Tonovi - Zagreb





Izborna:

1. Ainsley, R. (2004), Enciklopedija klasične glazbe. Zagreb: Znanje.

2. Ardley, N. (1991), Upoznajmo svijet glazbala. Zagreb: Mladost.

3. Armstrong, Th. (2006), Višestruke inteligencije u razredu. Zagreb: Educa.

4. Armstrong, Th. (2008), Najbolje škole. Zagreb: Educa.


6. Matijević, M. (2004), Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: TIPEX.

7. Marzano, R. J. i dr. (2006), Nastavne strategije. Zagreb: Educa.


Časopisi: Pedagogijska istraživa ja, Napredak, Školski vjes ik, Croatian Journal for

Education

Priruč a: *** Nastav i pla i progra za os ov u školu 2006) *** Nastav i pla ovi i progra i predškolskog i os ov og o razova ja za glaz e e i ples e škole 2006) *** Nastav i pla i progra za sred ju školu 1994) *** Nacio al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i o razova je te opće o vez o i sred joškolsko o razova je 2011) *** Odo re i udž e i i i priruč i i za glaz e u kulturu, glazbenu umjestnost i

solfeggio



Metodika nastave glazbe 1

Nastavnica




Razina

kolegija

preddiplomski

Semestar zimski Godina studija III.


(Rovinjska 14)

Jezik


hrvatski jezik






Korelativnost Glazbena pedagogija, Harmonija na klaviru, Klavir, Vjež e iz vokal e teh ike,

Opća pedagogija, Opća didaktika

Cilj kolegija definirati metodiku nastave glazbe kao znanstvenu disciplinu te analizirati

glazbene aktivnosti u predškolski usta ova a i u prvi školski godi a a

Ishodi uče ja

1. i terpretirati ilj i zadaće, svrhu i sadržaj metodike nastave glazbe

2. usporediti sastavnice nastavnog programa glazbene kulture i izraditi

izvedbeni plan i program

3. pri je jivati glaz e e sadržaje a predškolskoj razi i i a razi i razred e nastave

4. argumentirati sadržaje i strategije rada u glazbenim aktivnostima na

predškolskoj razi i i u nastavi glaz e e kulture u prvi školskim godinama

Sadržaj kolegija

1. Međuod os etodike astave glaz e, didaktike i pedagogije. 2. Metodika nastave glazbe kao znanstvena disciplina.

3. Cilj, svrha i zadaće glaz e ih aktiv osti u kurikulu u predškolskog odgoja. 4. Glaz e i sadržaji i aktiv osti a predškolskoj razi i pjeva je, svira je, sluša je glaz e, glaz e e igre, rojali e). 5. Glaz e a kultura u prvi školski godi a a. 6. Cilj, svrha i zadaće astave glaz e e kulture razred a astava). 7. Glaz e a područja i sadržaji u astavi glazbene kulture (razredna nastava).

8. Nastavni program za glazbenu kulturu (razredna nastava).

9. Udž e i i u astavi glaz e e kulture razred a astava).


etode uče ja i poučava ja i ači i vred ova ja

Obveze Ishodi

Sati ECTS

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je P) 1.-4. 23 0,8 27%

pismeni rad (prikaz čla ka

s Powerpoint prezentacijom) 4. 20 0,7 23%

kolokviji (2: izvođe je glaz e i elaboracija glazbenog djela)

3. 25 0,9 30%

2 x 15%

ispit (usmeni: glazbena

područja) 1.-4. 16 0,6 20%

ukupno 84 3 100%


Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Nači vrjed ova ja: a alizira je i ko e tira je glaz e ih aktiv osti, kolokvij 1 i 2: izvođe je prigod ih pjesa a ukup o 20: 10 za predškolski uzrast i 10 za rani

školski uzrast; ela ora ija glaz e ih pri jera iz D ev ika a alize glaz e ih djela ukup o 10: 5 za predškolski uzrast i 5 za ra i školski uzrast).

Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je izvršiti sve obveze u

dogovoreno vrijeme te položiti kolokvije. U semestru se izvode 2 kolokvija (u

prosincu i siječnju). Na kraju semestra pristupa se završnome ispitu

(usmenome). U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i završnoga ispita,

ocjena iz prikaza članka te aktivnost na nastavi. Pod aktiv ošću podrazumijevamo: aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, analizu

materijala, kvalitetu pisanog osvrta s hospitacija i samovrjednovanje.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu;

Pohađati više od 70 % astave. Ako stude t/stude ti a izosta e od 30% do 50% astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više od 50%, uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis odova.

2. hospitirati po jedan sat u predškolskoj ustanovi i po jedan sat u

os ov oj školi razred a astava); 3. apisati i predati astav i i dva izvješća; 4. apisati i izložiti prikaz čla ka uz Po erpoi t preze ta iju; 5. uvjež ati i izvoditi glaz e e pri jere: 20 sklad i; 6. napisati Dnevnik analize glazbenih djela: 10 glazbenih djela;

7. položiti dva kolokvija izvođe je glaz e i a aliza glaz e); 8. izraditi izvedbeni plan i program;

9. položiti završ i ispit us e i ispit).


Ispit: veljača, ruja

Kolokvij: prosinac, siječa j Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.




Literatura

Obvezna:

1. Dobrota, S. (2002), Glazbena nastava u razrednoj nastavi, Tonovi 39, 67-79.

2. Herljević, I., Posokhova, I. (2002) Govor, ritam, pokret. Lekenik: Ostvarenje.

3. Itković, ). 1997), Opća metodika nastave. Split: K jižev i krug. 4. Jurišić, G., Sa Pal ić, R. 2002) Brojalica. Snažni glazbeni poticaj. Rijeka:

Ada ić.

5. Manasteriotti, V. (1981), Prvi susret djeteta s muzikom. )agre : Školska knjiga.

6. Manasteriotti, V. (1981b), Zbornik pjesama i igara za djecu. Priruč ik uzičkog odgoja. )agre : Školska k jiga.

7. Manasteriotti, V. (1987), Muzički odgoj na početnom stupnju. Zagreb:

Školska k jiga. 8. Novačić, S. i dr. 1985), Glazbena kultura u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole. )agre : Školska k jiga.

9. Novosel, I. 2002./2003.), Glaz e i doživljaj u djetetovu predškolskom

odgoju. Zbornik radova 3(3). Sveučilište u )adru: Struč i odjel za izo raz u učitelja i odgojitelja predškolske dje e, 151 - 160.

10. Njirić, N. 1992), Pjevanka. Priruč ik za učitelje. )agre : Školska k jiga. 11. Njirić, N. 2001), Put do glazbe. )agre : Školska k jiga. 12. Požgaj, J. 1988), Metodika nastave glazbene kulture. )agre : Školska knjiga.

13. Sam, R. (1992), Sviramo uz pjesmu. Priruč ik za odgojitelje i učitelje. Rijeka:

Glosa d.o.o.

14. Sam, R. (1998), Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa d.o.o.

15. Š it, M. B. 2001), Glazbom do govora. Zagreb: Naklada Haid.

16. Tomerlin, V. (1995), Dječje muzičko stvaralaštvo. )agre : Školska k jiga. 17. Vidulin-Or a ić, S. 2002), Pristup glaz i u prvi školski godi a a, Tonovi 40, 49-54.

18. Vidulin-Or a ić, S. 2003), Pjevam s veseljem. Pjesmarica za osnovnu školu.

Pula: Corrlin.

19. )avrški, J. 1992), Tratinčice. Susreti s glaz o u prva četiri razreda

os ov e škole. )agre : Školska k jiga.


Tonovi - Zagreb






Izborna:



3. Bognar, L., Matijević, M. (1993), Didaktika. )agre : Školska k jiga. 4. Disoteo, M., Rovetta, R. (1999), In Musica - linguaggi, culture, tecniche.

Milano: Mursia.


17- 22.

6. Einon, D. (2004), Igre učilice. Zagreb: Educa.







13. Salovey, P., Slyter, D. J. ( 1999), Emocionalni razvoj i emocionalna

inteligencija. Pedagoške i plika ije. Zagreb: Educa.

14. Schachl, H. (1999), Učenje bez straha: više radosti i uspjeha u školi. Zagreb:

Educa.




17. Vidulin-Or a ić, S. 2007), Podučavatelji u suvre e oj ulozi i i ijatora i suradnika. U: Deo tologija učitelja (ur. Kadum, V.). Pula: Sveučilište Jurja Do rile u Puli; Odjel za o razova je učitelja i odgojitelja, 343-363.

18. Vidulin-Or a ić, S. 2008), Glaz e o u jet ošću pre a jeloživot o uče ju, Metodički ogledi, 15, 1, 99-114.

Priruč a: *** Nastavni plan i program (2006)

*** Nacio al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i o razova je te opće o vez o i sred joškolsko o razova je 2011) *** Odo re i udž e i i i priruč i i za glaz e u kulturu




Nastavnica




Razina

kolegija

preddiplomski

Semestar ljetni Godina studija III.


(Rovinjska 14)

Jezik


hrvatski jezik






Korelativnost

Glazbena pedagogija, Glazbena psihologija, Upoznavanje glazbene literature,

Povijest glazbe, Klavir, Vjež e iz vokal e teh ike, Harmonija na klaviru, Opća pedagogija, Opća didaktika

Cilj kolegija pravilno tumačiti i interpretirati ishode, aktivnosti i područja rada u nastavi

Glazbene kulture

Ishodi uče ja

1. definirati mjesto glazbene nastave u sustavu obrazovanja

2. interpretirati zadaće i ishode nastave glazbene kulture u osnovnoj školi

3. analizirati sastavnice astav og progra a u području glaz e e kulture 4. koristiti različitu astav u teh ologiju

5. usporediti područja i aktivnosti glaz e e kulture os ov a škola) 6. de o strirati glaz e e aktiv osti i sadržaje iz predmeta Glazbena kultura

Sadržaj kolegija

1. Nastav a u ijeća. 2. Nastavni oblici i metode.

3. Otvoreni model.

4. Nastav i pla i progra za os ov u školu. 5. Glaz e a kultura u os ov oj školi pred et a astava) - teorijski i praktič i aspekti.

6. Izvedbeni plan i program rada.

7. Korela ija eđu pred eti a.



Obveze Ishodi

Sati ECTS

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je P) 1.-6. 23 0,8 27%

pismeni rad (seminarski rad) 1.-5. 28 1 33%

kolokviji (2: analiza glazbe i

elaboracija glazbenih djela) 6. 25 0,9

30%

2 x 15%

ispit (usmeni) 1.-5. 8 0,3 10%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Način vrjednovanja: analiziranje i komentiranje glazbene aktivnosti, kolokvij 1:

izvođenje prigodnih pjesama (20); elaboracija glazbenih primjera iz Dnevnika

analize glazbenih djela (10)


Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je izvršiti sve obveze u

dogovorenom roku te položiti kolokvije. U semestru se izvode 2 kolokvija (u

svibnju i lipnju). Na kraju semestra pristupa se završnome ispitu (usmenome).

Pri jer kolokvija i završ oga ispita preze tirat će se stude ti a a početku se estra. U ko ač u o je u ulaze rezultati kolokvija i završ oga ispita, o je a se i arskoga rada te aktiv ost a astavi koja uključuje a alizu prikuplje oga

aterijala te razi u sastavlja ja izvješća.

Studentske obveze





2. hospitirati u osnovnoj školi 2 sata te napisati dva izvješća;

3. hospitirati u gimnaziji po dva sata i u os ov oj glaz e oj školi po dva

sata te napisati dva izvješća 1 + 1); 4. napisati seminarski rad i izraditi prezentaciju;

5. uvjež ati i izvoditi glaz e e pri jere: 20 sklad i; 6. napisati Dnevnik analize glazbenih djela: 10 glazbenih djela;

7. izraditi izvedbeni plan i programa rada (predmetna nastava);

8. praktič o de o strirati astav e sadržaje tijekom nastave;

9. položiti dva kolokvija izvođe je glaz e i a aliza glaz e); 10. položiti završ i ispit us e i ispit).



Kolokvij: svibanj, lipanj





Literatura

Obvezna:


)agre : Školska k jiga. 2. Disoteo, M., Rovetta, R. (1999), In Musica- linguaggi, culture, tecniche.

Milano: Mursia.





Osijek: J. J. Strossmayera (2. izdanje u elektro ičko o liku) 7. Vidulin-Or a ić, S. 2001), Otvore i odel glazbene kulture, Tonovi 37/38,

20-50.

8. Vidulin-Or a ić, S. 2004), Moguć ost ko parativ og pristupa glazbene

kulture i zemljopisa, Tonovi 44, 107-112.

9. Vidulin-Or a ić, S. 2010), Moguć osti i ači i aktiv og uzi ira ja u os ov oj općeo razov oj školi. U: Glas i glazbeni instrument u odgoju i

obrazovanju ur. Vra dečić, T.), )agre : Učiteljski fakultet Sveučilišta u )agre u i Europski centar za napredna i sustav a istraživa ja, 31-45.


11. Viduli , S., Duraković, L. (2013), Korisnost uporabe multimedije pri

prije osu etodičkih i uzikoloških z a ja, Muzika 41/42, 80-94.



pedagoški zbornik, sv. 19, 23-40.


Tonovi - Zagreb





Izborna:



3. Armstrong, Th. (2006), Višestruke inteligencije u razredu. Zagreb: Educa.

4. Armstrong, Th. (2008), Najbolje škole. Zagreb: Educa.




8. Itković, ). 1997), Opća metodika nastave. Split: K jižev i krug. 9. Kiper, H., Mischke, W. (2008), Uvod u opću didaktiku. Zagreb: Educa.


11. Marzano, R. J. i dr. (2006), Nastavne strategije. Zagreb: Educa.


13. Previšić, V., ur. 2007), Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura.

)agre : Školska k jiga- Zavod za pedagogiju.

14. Salovey, P., Slyter, D. J. (1999), Emocionalni razvoj i emocionalna

inteligencija. Pedagoške i plika ije. )agre : Edu a. 15. Schachl, H. (1999), Učenje bez straha: više radosti i uspjeha u školi. Zagreb:

Educa.


17. Shapiro, L. E. (1998), Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta. Zagreb:

Mozaik knjiga.

18. Wood, D. (1995), Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa, 1995.

Časopisi: Pedagogijska istraživa ja, Napredak, Školski vjes ik, Croatia Jour al for Education

Priruč a: *** Nastav i pla i progra za os ov u školu 2006) *** Na io al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i o razova je te opće obvezno i sred joškolsko o razova je 2011) *** Odo re i udž e i i i priruč i i za glaz e u kulturu




Nastavnica




Razina

kolegija

preddiplomski

Semestar zimski Godina studija IV.


(Rovinjska 14)

Jezik


hrvatski jezik





svladavanje

Polože i ispiti iz kolegija Metodika astave glaz e 1 i Metodika astave glaz e 2.

Korelativnost Glazbena pedagogija, Glazbena psihologija, Upoznavanje glazbene literature,

Povijest glazbe, Solfeggio, Opća pedagogija, Opća didaktika

Cilj kolegija

usvojiti ključne kompetencije za analizu glazbeno-pedagoških pitanja nastave

solfeggia u osnovnoj glazbenoj školi te tu ače je koncepcije i sadržaja

predmeta Glazbena umjetnost u srednjoj školi gimnazijskog usmjerenja

Ishodi uče ja

1. a alizirati struč e tekstove

2. tu ačiti sastav i e nastavnog programa solfeggia i glazbene umjetnosti

3. opisivati metode i postupake u nastavi solfeggia i nastavi glazbene

umjetnosti

4. revalorizirati iljeve i zadaće te svrhu nastave solfeggia i nastave glazbene

umjetnosti

5. realizirati sadržaje iz nastave solfeggia i nastave glazbene umjetnosti

6. realizirati glazbene aktivnosti s dje o predškolskog uzrasta i dje o ra og školskog uzrasta

Sadržaj kolegija

1. Solfeggio: defi i ija, uloga, ilj i zadaće. 2. Nastavni plan i program solfeggia.

3. Izvedbeni plan i program solfeggia.

4. Nači i upjevava ja i pri a vista pjeva je. 5. Obrada ritma.

6. Glaz e a u jet ost: defi i ija, uloga, ilj i zadaće. 7. Nastavni plan i program glazbene umjetnosti.

8. Izvedbeni plan i program glazbene umjetnosti.

9. Praktič o o jaš je je pro le atike rit a i i to a ije te ači a ela ora ije glazbenih djela.


etode uče ja i poučava ja i ači i vred ova ja



obvezama)

Obveze

Ishodi

(navodi se

redni broj)

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je nastave i

kontinuirana provjera znanja 1.-6. 23 0,8 27%

pismeni rad (analiza teksta) 1.-5. 18 0,7 23%

kolokvij (pisani) 1.-6. 31 1,1 37%

ispit (usmeni) 1.-6. 12 0,4 13%


ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Način vrjednovanja: obrazac za evaluaciju – uvid u rad i postignuće studenata/

studentica.

Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve o veze u u aprijed dogovore i ter i i a te položiti kolokvij. U se estru je pla ira 1 kolokvij. Na kraju semestra pristupa se završ o e ispitu. U ko ač u o je u ulaze rezultati kolokvija i završ oga ispita, ocjena analize teksta, praktič og rada te aktiv ost a astavi. Pod aktiv ošću podrazu ijeva o: sudjelova je u

astav o pro esu, a alizu aterijala, izvješća s hospita ija i samovrednovanje.

Studentske obveze


Pohađati više od 70 % astave. Ako stude t/stude ti a izosta e od 30% do 50% astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, od os o ako izosta e više od 50%, uskratit će u/joj se pravo a potpis, ispit i upis odova.

2. hospitirati u os ov oj školi 2 sata, u glaz e oj školi 2 sata i u gimnaziji

2 sata te apisati i predati 4 izvješća; 3. a alizirati i izložiti struč i tekst, izraditi Powerpoint prezentaciju;

4. prezentirati pet ili šest astav ih jedi i a pred stude ti a; 5. održati 2 ogledna predavanja skup og, radio ičkog tipa u vrtiću i

općeo razov oj školi – razredna nastava;

6. položiti jeda kolokvij (pisani rad);

7. položiti završ i ispit us e i).


Ispit: veljača, ruja

Kolokvij: siječa j Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.




Literatura

Obvezna:


Zagreb: Školska knjiga.

2. Kazić, S. (2013), Solfeggio: historija i praksa. Sarajevo: Muzička akademija u

Sarajevu.

3. Rojko, P. (1982), Psihološke osnove intonacije i ritma. )agre : Muzička akademija.



6. Rojko, P. (2012), Metodika nastave glazbe: teorijsko - tematski aspekti.

Osijek: J. J. Strossmayera drugo, elektro ičko izda je). 7. Vidulin-Or a ić, S., Duraković, L. 2012), Metodički aspekti obrade muzikoloških sadržaja: mediji u nastavi glazbe. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u

Puli.


Tonovi - Zagreb





Izborna:


2.Ardley, N. (1991), Upoznajmo svijet glazbala. Zagreb: Mladost.



5. Vidulin-Or a ić, S., ur. (2011), Glazbena nastava i nastavna tehnologija:

mogućnosti i ograničenja. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za glazbu.

6. Vidulin-Or a ić, S., ur. 2013), I terdis ipli ar i pristup glaz i: istraživa je, praksa i obrazovanje. Pula: Sveučilište Jurja Do rile. 7. Vidulin, S. (2014), Prinos glazbene nastave oblikovanju kulturnog identiteta

škole, Napredak 155 (1-2), 65-76.

8. Vidulin, S. (2013), Propitivanje ostvarenja cilja nastave glazbe u kontekstu

vremena glazbene hiperprodukcije, Arti musices 44 (2), 201-226.

Priruč a: *** Nastav i pla ovi i progra i predškolskog i os ov og o razova ja za glaz e e i ples e škole 2006) ***Nastav i pla i progra za sred ju školu 1994) *** Odo re i udž e i i i priruč i i za glazbenu umjetnost

*** Teme iz Solfeggia (222, 555, 777, 999)

*** Udž e i i i priruč i i iz Solfeggia


Kod i naziv kolegija 41571 UVOD U PEDAGOGIJU


Suradnik/suradnica

Izv. prof. dr.s . Elvi Piršl (nositeljica)

Dr.s . Dija a Dra dić, v. as.

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Glazbene pedagogije

Vrsta kolegija obvezan Razina kolegija

preddiplomski

Semestar zimski

Godina studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana (Rovinjska) Jezik izvođe ja (drugi jezici)

hrvatski


semestru 30P - 0V- 0S


svladavanje

Preduvjet za upis kolegija Uvod u pedagogiju određe je odred a a programskog studija.

Korelativnost Kolegij Uvod u pedagogiju korelativan je s Glazbenom pedagogijom,

Psihologijom glazbe, Metodikom nastave glazbe.

Cilj kolegija

Cilj kolegija je da studenti mogu usvojene temeljne pojmove

pedagogije, bitne karakteristike odgojno-o razov og rada te ajvaž ija kultur a o ilježja i ele e te kulture pojedi og društva prepoz ati i pri je iti u svakod ev o životu, a pose o u školskoj praksi.

Ishodi uče ja

1. definirati i interpretirati bitne pojmove pedagogije te ih

pri je iti u svakod ev o životu, pose o u školsko okruže ju;

2. pravilno odrediti, objasniti i usporediti osnovne dimenzije

odgojno-obrazovnog rada;

3. analizirati i zaključiti važ ost utje aja pri ar e i seku dar e socijalizacije na odgoj pojedinca te usporediti u kojoj mjeri

djeluju usklađe o a razvoj jedi ke; 4. kritički a alizirati ulogu pojedi ih i stitu ija škola, o itelj,

radna sredina, mass-media i dr.) kao i njihov utjecaj,

oguć osti i do ete u odgoju i o razova ju pojedi a; 5. prepoz ati, usporediti i kritički a alizirati ajvaž ija kultur a

o ilježja i ele e te kulture te jihovu ulogu u području odgoja i obrazovanja.

http://www.unipu.hr/index.php?id=elvipirsl&L=0%252F


Sadržaj kolegija

1. Uvod u pedagogiju: pojam, predmet i zadaci pedagogije;

2. Pojam odgoja;

3. Hu a istički pristup odgoju i o razova ju; 4. Odgoj i manipulacija medija;

5. Socijalizacija: primarna i sekundarna;

6. Poj ov o određe je i ele e ti kulture vjerova ja, vrijed osti, or e, si oli,jezik, o ičaji i tradi ija, eksplicitna i implicitna

kultura)

7. Subkulture-kontrakulture kroz ulogu odgoja; Hofstedov model

„ a io al e kulture“.



Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je predava ja i seminara

1-5 22 0,8 10%

Seminar 1/

Tema:Manipulacija u

odgoju apisati, izložiti) 4 20 0,7 30%

Seminar 2/ Tema: Kulturni

identitet i tradicija

apisati, izložiti i prikazati /PowerPoint)

5 28 1 30%

Kontinuirano vrednovanje

rada 1-5 14 0,5 30%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Stude ti/stude ti e će sa ostal e zadatke 2 se i ara) apisati, us e o izložiti a drugi se i ar i prikazati u Po erPoi t preze ta iji. Radovi/seminari mora biti pisa raču alo , otis ut a for atu A4, veliči a fo ta 12 točaka, prored 1,5 a opseg rada je 5-8 stranica. Na

početku astave se i ara stude ti a će se o jas iti ači izrade se i arskog rada kao i korište je i itira je literature.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati a predava ji a.

Tolerira se 30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Ako

stude t/stude ti a izosta e od 30% do 50% astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, a ako izosta e više od 50% astave uskratit će u/joj se pravo a potpis i upis kredita.

2. Napisati i prikazati 2 rada/ seminara na zadane teme:

a) Manipulacija u odgoju;

b) Kulturni identitet i tradicija;

Pismeni radovi se predaju u pisanome obliku ( font 12, prored 1,5),

uveza o spoj i o ili u elektro ičko o liku. Radove/se i are su stude ti/stude ti e duž i predati 15 da a ako zadava ja te e.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.


Nači izrade se i ara i Po erPoi t preze ta ije pokazat će se početko akade ske godi e. Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Brata ić, M. 1993). Mikropedagogija. )agre : Školska knjiga.(187 str.)

2.Čačić- Ku pes, J. ur.) 1999). Kultura, et ič ost ide titet. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk,

Hrvatsko so iološko društvio. (odabrano poglavlje):

Čačić-Ku pes, J. : Kultura, et ič ost i obrazovanje: naznake o

interakciji i perspektivi, 139-152

3. Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa.

(200 str.)

4. Previšić, V. ur.) 2007). Kurikulu : teorije, etodologija, sadržaj, struktura. )agre : )avod za pedagogiju i Školska k jiga. (odabrano poglavlje):

Hrvatić, N. i Piršl, E.: Kurikulu pedagoške izo raz e učitelja, 333-356.

Izborna:

1. Kyria ou, C. 1998). Te elj a astav a u ijeća. )agre : Edu a (odabrano poglavlje):

Kyria ou, C.: Razvoj astav ih u ijeća. 13-35.

2. Mesić, M.: Multikulturaliza : društve i i teorijski izazovi. )agre : Školska k jiga oda ra o poglavlje): Poglavlje II, dio: Kultura, 233-259.

Priruč a: 1.Portal z a stve ih časopisa Repu like Hrvatske:

http://hrcak.srce.hr

http://hrcak.srce.hr/

1


Kod i naziv kolegija 41572 OPĆA PEDAGOGIJA


Suradnik/suradnica





Razina kolegija

preddiplomski

Semestar ljetni Godina studija I.


hrvatski




svladavanje

Preduvjet za upis kolegija Opća pedagogija određe je odred a a progra skog studija, a za kolegij Opća pedagogija je odsluša i kolegij Uvod u pedagogiju.

Korelativnost Kolegij Opća pedagogija korelativa je s Glaz e o pedagogijom,

Psihologijom glazbe.

Cilj kolegija

Cilj kolegija je usvojiti te elj e poj ove u području o iteljskog odgoja i o razova ja te prepoz ati i pri je iti ih u svakod ev o životu, a pose o u školskoj praksi. Isto tako, prepoz ati ulogu, važ ost i odgovor ost učitelja/ astav ika u poučava ju, odgoju i o razova ju.

Ishodi uče ja

1. avesti, usporediti i kritič i a alizirati postojeće tradi io al e) i alternativne modele obitelji i njihovu ulogu i utjecaj na odgoj;

2. pravilno objasniti oblike obrazovanja (formalno, neformalno,

i for al o/sa oo razova je te jeloživot o uče je) i jihovu važ ost i utje aj u životu svakog pojedi a;

3. avesti i o jas iti važ ost te elj ih do aćih i eđu arod ih dokumenata o pravu na/u obrazovanje;

4. tu ačiti i i terpretirati te elj e učiteljske/ astav ičke ko pete ije te ih usporediti sa zajed ički europski pri ipi a učiteljske/ astav ičke ko pete ije.



2

Sadržaj kolegija

1. O itelj kao odgoj a zajed i a: karakteristike i o ilježja (tradicionalna i suvremena obitelj, alternativne obitelji,

vrednote i odnosi unutar obitelji, nasilje u obitelji, suradnja

iz eđu o itelji i škole) 2. Obrazovanje, osposobljavanje i izobrazba (temeljni pojmovi);

3. Pravo na obrazovanje i temeljni dokumenti (razlike u

obrazovanju i nejednakost u obrazovanju);

4. Učitelj/ astav ik: oso i e i ko pete ije; 5. Odgojno-o razov a kli a i razed o ozračje; 6. Alter ativ e pedagoške ideje i škole.



Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je predava ja i seminara

1-4 28 1 10%

Seminar 1/ Tema:

Alternativne obitelji

apisati, izložiti) 1 14 0,5 30%

Seminar 2/ Tema: Pravo na

obrazovanje (napisati,

izložiti) 2-3 14 0,5 30%

Ispit (pismeni) 1-4 20 0,7 25%

Ispit (usmeni) 1-4 8 0,3 5%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Stude ti/stude ti e će sa ostal e zadatke 2 se i ara) apisati i us e o izložiti. Radovi/se i ari ora iti pisa raču alo , otis ut a formatu A4, veliči a fo ta 12 točaka, prored 1,5 a opseg rada je 5-8

stra i a. Na početku astave se i ara stude ti a će se o jas iti ači izrade se i arskog rada kao i korište je i itira je literature.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati a predava ji a.

Tolerira se 30% izostanaka. Ako student/studentica izostane od

30% do 50% astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, a ako izosta e više od 50% astave uskratit će u/joj se pravo a potpis i upis kredita.

2. Napisati i prikazati 2 rada/ seminara na zadane teme:

a) Alternativne obitelji

b) Pravo na obrazovanje;


uveza o spoj i o ili u elektro ičko o liku. Radove/se i are su studenti/stude ti e duž i predati 15 da a ako zadava ja te e.

3. Položiti pis e i i us e i ispit

Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve o veze u dogovore o vrije e. U ko ač u o je u ulazi prisut ost i aktiv ost a nastavi, ocjene iz 2 seminarska rada i ocjena iz pismenog i usmenog

ispita.

3



Nači izrade se i ara i Po erPoi t preze ta ije pokazat će se početko akade ske godi e. Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Ar stro g, T. 2008). Naj olje škole.)agre : Edu a. 196 str.) Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb:Educa.(200 str.)

2. Matijević, M. 2001). Alter ativ e škole. )agre : Tipex. 204 str.) 3. Tolić, M. 2009). Medijska ko pete ija kao preve ija pri

sprječava ju edijske a ipula ije u os ov i škola a. Medianali 3(6), 195-212.

4. Spajić-Vrkaš, V.et. al. ur.) 2004). Poučavati prava i slobode.

Priruč ik za učitelje os ov e škole. )agre : Istraživačko-

o razov i e tar za ljudska prava i de okratsko građa stvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u )agre u.

(odabrano poglavlje):

Spajić-Vrkaš, V.: Prvi dio uvod u ljudska prava i o razova je za ljudska

prava, 13-217;

Izborna:

1. Previšić, V. et.al. ur.) 2007), Pedagogija pre a jeloživot o

o razova ju i društvu z a ja. )agre : Hrvatsko pedagogijsko društvo. (odabrano poglavlje):

1.1. Jurić, V.: Školsko for al o) efor al o i i for al o obrazovanje, 68-80.

2. Muša ović, M., i Lukaš, M. 2011). Os ove pedagogije. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo. 3. Ćudi a -O radović M. i O radović L. 2003). Potpora

roditeljstvu: izazovi i oguć osti. Revija za so ijal u politiku., 10 1), 54-59.

Priruč a: 1. Portal z a stve ih časopisa Repu like Hrvatske:

http://hrcak.srce.hr

http://hrcak.srce.hr/


Kod i naziv kolegija 54411, Opća psihologija


Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositelji a) Dr. s . Marle a Plavšić, viša asiste ti a

Studijski programi Preddiplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija

Vrsta kolegija Obvezni Razina



studija I.

Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova ili

Rovinjska)

Jezik


hrvatski (talijanski,

engleski)





Korelativnost Svi kolegiji iz psihologije

Cilj kolegija Steći z a ja o os ov i pro esi a i o ilježji a ljudskoga doživljava ja i po aša ja

Ishodi uče ja

1. definirati osnovne pojmove u psihologiji

2. uspoređivati različite teorije i odele u psihologiji 3. analizirati osnovne procese u psihologiji

Sadržaj kolegija

1. razvoj, grane i pravci psihologije

2. etode istraživa ja

3. kognitivni procesi

4. afektivno – motivacijski procesi

5. stres

6. stavovi

7. lič ost




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja 1. – 3. 11,2 0,4 0 %

samostalni zadaci 1. – 3. 30,8 1,1 70 %

pismeni ispit 1. – 3. 42 1,5 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Samostalni zadaci sastoje se od tri serije pitanja, ukupno 14 pitanja.

Ukup o je oguće steći od 0 do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedi og odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:

5 % ako je odgovor u potpu osti ili veći dijelo toča

2,5 % ako je odgovor polovič o toča

http://www.unipu.hr/index.php?id=nealaambrosirandic&L=1%25


0 % ako odgovora e a ili ako je u potpu osti ili veći dijelo etoča .

Ako odgovora e a ili isu preda i do predviđe og roka, gu i se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se

ije jati, pr. po ovlje i pisa je odgovora. O i su ko ačni i

sudjeluju u ukupnoj ocjeni.

Pis e i ispit sastoji se od 30 pita ja različitog tipa višestruki iz or i tvrdnje koje treba dopuniti). Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni

kolegija je sljedeći: • 1 % ako je odgovor toča

• 0,5 % ako je odgovor polovič o toča

• 0 % ako odgovora e a ili ako je etoča Ako je a je od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 50 % toč ih odgovora ije gara ija pozitiv e o je e iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati i i al o 50% astave. Tolerira se 50% izosta aka i jih nije potrebno opravdati.

2. Izraditi sa ostal e zadatke i predati do rokova koji se određuju tijekom semestra. U sa ostal i zada i a očekuje se da stude t/ stude ti a sa ostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je

auče o u zada i pri jeri a. 3. Položiti pis e i ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU


Prezentacije s predavanja objavljuju se na e-uče ju

Literatura

Obvezna:

1. Rathus, S. A. Temelji psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.

(str.: 15. – 22., 35. – 62., 122. – 157., 207. – 238 ., 247. – 278., 343. –

369., 377. – 386., 404. – 415., 469. – 495., 513. – 548., 605. – 620., 649.

– 662.)

ILI

1. Smith, E. i sur.: Atkinson/Hilgard. Uvod u psihologiju. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2007. (str.: 5. – 26., 116. – 139., 146. – 170., 232. – 255.,

266. – 293., 326. – 348., 352. – 363., 388. – 410., 426. – 448., 452. –

481., 492. – 521., 526. – 562., 658. – 664.)

Izborna:

1. A drilović, V., Čudi a, M. Osnove opće i razvojne psihologije. Školska knjiga, Zagreb, 1995.

2. A drilović, V. Metode i tehnike istraživanja u odgoju i obrazovanju.

Školska k jiga, )agre , 1986. 3. Beck, R. C. Motivacija, teorije i načela. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2003.

4. Bruce Goldstein, E.: Osjeti i percepcija, Naklada Slap, Jastrebarsko,

2011.

5. Fulgosi, A. Psihologija ličnosti: teorije i istraživanja. Školska k jiga,

Zagreb, 1985.

6. Hudek-K ežević, J. i Kardu , I. 2006). Stres i tjelesno zdravlje.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

7. Oatley, K., Jenkins, J. Razumijevanje emocija. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2003.

8. Zarevski, P. Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2000.

Priruč a: Petz, B. (ur.). Psihologijski rječnik. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2005.


Kod i naziv kolegija 54427, Razvojna psihologija


Suradnik/suradnica






studija I.

Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova ili

Rovinjska)

Jezik



engleski)




svladavanje

)a upis Razvoj e psihologije potre o je izvršiti sve o veze iz Opće psihologije osi polaga ja ispita. Polože ispit iz Opće psihologije uvjet je za izlazak na ispit iz Razvojne psihologije.

Korelativnost Opća psihologija, Psihologija uče ja i astave, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adolescenciji

Cilj kolegija Steći z a ja o razvoju čovjekovih psihičkih procesa i osobina

Ishodi uče ja

1. definirati it a fizička, kog itiv a, e o io al a i so ijal a o ilježja i pro ese u pojedi i o toge etski razvoj i razdo lji a čovjeka

2. prepoznati dopri os asljeđa i odgoja u razvoju čovjeka

3. prepoz ati uči kovite etode i postupke uče ja u skladu s osobinama dobne skupine

Sadržaj kolegija

1. faktori razvoja

2. tjelesni i psihomotorni razvoj

3. kognitivni razvoj

4. razvoj govora

5. razvojni pore ećaji 6. socijalni i emocionalni razvoj

7. moralni razvoj

8. razvoj lič osti 9. filoge etski razvoj čovjeka




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


do aća zadaća 1. – 3. 14 0,5 70 %

samostalni zadaci 1. – 3. 14 0,5 0 %

pismeni ispit 1. – 3. 44,8 1,6 30 %

Ukupno 84 3 100 %



Do aća zadaća sastoji se od deset pita ja. Ukup o je oguće steći od 0 do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:




Ako odgovora nema ili nisu predani do predviđe og roka, gu i se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se

ije jati, pr. po ovlje i pisa je odgovora. O i su ko ač i i sudjeluju u ukupnoj ocjeni.

Obavljanje samostalnih zadataka je obvezno, ali se ne ocjenjuje. Ako nisu

predani, gubi se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ako zadaci

nisu napravljeni prema uputama, student/ studentica ih treba doraditi

do roka koji će iti az ače . Ako ih e doradi do tog roka, gu i 5% od ukupne ocjene, a ako ih doradi djelo ič o gu i 2,5%.

Pismeni ispit sastoji se od 30 pita ja različitog tipa višestruki iz or i

tvrdnje koje treba dopuniti). Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni



• 0 % ako odgovora e a ili ako je etoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 50

% toč ih odgovora ije gara ija pozitiv e o je e iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati minimalno 50% nastave. Tolerira se 50% izostanaka i njih

nije potrebno opravdati.

2. Napisati i predati do aće zadaće do rokova koji se određuju tijeko semestra.

3. Izraditi samostalne zadatke i predati do rokova koji se određuju tijekom semestra.

4. Položiti pismeni ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.


Ostale važ e či je ice

vezane uz kolegij Prezentacije s predavanja objavljuju se na e-uče ju

Literatura

Obvezna:

1. Berk, L. Psihologija cjeloživotnog razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2008. (str.: 8. – 41., 44. – 73., 277. – 308., 314. – 340., 344. – 361., 382.

– 407., 434. – 443., 446., 449. – 477., 494. – 509., 512. – 514., 518. –

542., 570. – 581., 584., 587. – 615.)

Izborna:

1. Ambrosi-Ra dić, N. Ur.). Razgovori o nasilju nad djecom. DND Pula,

Gradska k již i a i čitao i a Pula, 2001. 2. Ambrosi-Ra dić, N. Ur.). Razgovori o videomedijskoj ovisnosti. DND

Pula, Gradska k již i a i čitao i a Pula, 2002. 3. Ambrosi-Ra dić, N. i Plavšić, M. Uspješno starenje, Društvo

psihologa Istre-Istarska župa ija-Sveučilište J. Do rile, Pula, 2008. 4. Brajša-Žga e , A. Dijete i obitelj – emocionalni i socijalni razvoj.

Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003.

5. Buggle, F. Razvojna psihologija Jeana Piageta. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2002.

6. Cesar, S. i sur. Imaš pravo znati. CESI, Zagreb

7. Kardum, I. Evolucija i ljudsko ponašanje. Jesenski i Turk, Zagreb,

2003.

8. La ković-Grgin, K. Stres u djece i adolescenata: izvori, posrednici,

učinci. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1994.

9. Pečjak, V. Psihologija treće životne dobi. IP Prosvjeta, Zagreb, 2001.

Priruč a: 1. Petz, B. (ur.). Psihologijski rječnik. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2005.


Kod i naziv kolegija 54442 UVOD U DIDAKTIKU


Suradnik/suradnica



Studijski program Preddiplo ski sveučilišni studij Glazbene pedagogije


preddiplomski

Semestar

zimski Godina studija II.


Hrvatski




svladavanje

Preduvjet za upis kolegija Uvod u didaktiku određe je odred a a programskog studija

Korelativnost Kolegij Uvod u didaktiku korelativan je s kolegijima: Uvod u pedagogiju,

Opća pedagogija, Razvoj a psihologija i Psihologija uče ja i astave.

Cilj kolegija

Cilj kolegija je osposobiti studente za kompetentnu primjenu usvojenih

te elj ih didaktičkih astav ih) poj ova, it ih karakteristika i zakonitosti nastave i odgojno-obrazovnog procesa u osnovnim i

sred ji škola a, kao i u radu u izva školskoj praksi.

Ishodi uče ja

1. definirati i interpretirati temeljne pojmove didaktike i

karakteristike nastavnoga procesa;

2. defi irati i o jas iti didaktička ačela, astav e etode i o like rada u nastavi s naglaskom na interaktivne oblike rada koji

potiču i dividualizira i pristup i surad ičko uče je; 3. pravilno formulirati odgojno-obrazovne ciljeve ovisno o vrsti

nastavnog sata;

4. o jas iti što su ishodi te pravil o for ulirati ishode uče ja pre a kriteriju ko pleks osti pro esa uče ja;

Sadržaj kolegija

1. Te elj i poj ovi didaktike: uče je, poučava je, o razova je, nastava.

2. Te elj i didaktička ačela uče ja. 3. Poučava je i pla ira je poučava ja. 4. Takso o ija o razov ih iljeva i iljevi astave. Ishodi uče ja. 5. Metode poučava ja i uče ja i njihova primjena u nastavi.

6. Oblici rada u nastavi.

7. Izvori znanja u nastavi (nastavna sredstva i pomagala).

8. Izva učio ička tere ska) astava.






ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je predava ja i vjež i 1-4 22 0,8 10%

Vjež a 1: Didaktička ačela 1-2 20 0,7 30%

Vjež a 2: Oda rati nastavnu temu, napisati i

prikazati (PowerPoint)

ciljeve nastave i ishode

uče ja

3-4 28 1 30%

Kontinuirano vrednovanje

rada 1-4 14 0,5 30%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Stude ti/stude ti e će sa ostal i zadatak vjež a 1) apisati i us e o izložiti, a sa ostal i zadatak vjež a 2) apisati, us e o izložiti i prikazati u PowerPoint prezentaciji.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati a predava ji a i u

vjež a a. Tolerira se 30% izosta aka i jih ije potre o opravdati. Ako student/studentica izostane od 30% do 50% nastave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, a ako izosta e više od 50% astave uskratit će mu/joj se pravo na potpis i upis kredita.

2. Napisati i prikazati dva rada/ vjež e a zada e te e: a) Didaktička ačela; b) Ciljevi astave i ishodi uče ja;


uveza o spoj i o ili u elektro ičko o liku. Radove/vjež e su stude ti/stude ti e duž i predati 15 da a ako zadava ja te e.

Rokovi ispita Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i

stra i a a Sveučilišta i u ISVU.


Nači izrade vjež i i Po erPoi t preze ta ije pokazat će se početko akademske godine.

Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Bognar, L., Matijević, M. 2005). Didaktika. )agre : Školska knjiga.(Odabrana poglavlja)

1.1. Teorijski pristupi i ter i ološka pita ja, str. 13-34;

1.2. Cilj i zadaci odgoja i obrazovanja, str.151-164;

1.3. Sadržaji odgoja i o razova ja, str. 167-192;

1.4. Dinamika odgojno-obrazovnog procesa, str.195-226;

1.5. Socijalni oblici u odgojno-obrazovnom procesu, str.233-262;

1.6. Odgojno-obrazovne strategije, str. 267-294;

1.7. Školska ekologija, str. 299-320.

2. Previšić, V. ur.) 2007). Kurikulu : teorije – metodologija

sadržaj – struktura. Zagre : )avod za pedagogiju, Školska knjiga.(Odabrana poglavlja):

2.1. Pedagogija i metodologija kurikuluma, str.15-34;

2.2. Obrazovni standardi – didaktički pristup etodologiji izrade

kurikuluma, str. 117-150.

3. Ci drić, M., Miljković, D., Strugar, V. 2010). Didaktika i

kurikulum. Zagreb: IEP-D2. (290 str.)

4. Bruner, J. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa (232 str.)

Izborna:

1. Glasser, W. 1994). Kvalitet a škola. )agre : Edu a

2. Mattes, W. (2007). Nastavne metode (75 kompaktnih pregleda

za astav ike i uče ike). )agreb: Naklada Ljevak.

3. Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.

4. Jensen, E. (2003). Super-nastava (Nastavne strategije za

kvalitet u školu i uspješ o uče je). )agre : Edu a.

1


Kod i naziv kolegija 54458, OPĆA DIDAKTIKA


Suradnik/suradnica





preddiplomski

Semestar ljetni Godina studija II.


Hrvatski




svladavanje

Preduvjet za upis kolegija je određe odred a a progra skog studija za upis u višu godi u, a za kolegij Opća didaktika je odsluša i kolegij Uvod u didaktiku.

Korelativnost

Kolegij Opća didaktika korelativa je s kolegiji a: Uvod u didaktiku Uvod u pedagogiju, Opća pedagogija, Razvoj a psihologija i Psihologija uče ja i astave.

Cilj kolegija

Cilj kolegija je osposobiti studente za povezivanje teorijskog i

praktič og didaktičko- etodičkog) rada u astavi, orga izira je i planiranje nastavnog procesa (nastavnog sata) u sklopu nastavnog

plana i programa i kurikuluma za osnovnu i sred ju školu.

Ishodi uče ja

1. kritički a alizirati pro es uče ja i poučava ja kao i prepoz ava ja glav ih či e ika koji utječu a ovaj pro es s

aglasko a ko pete ije uče ika; 2. pravilno primjeniti nastavne metode i oblike rada u artikulaciji

nastavnog procesa;

3. pravilno definirati kurikulum;

4. izraditi dnevnu pripremu za jedan nastavni sat u osnovnoj ili

sred joj školi; 5. izraditi/ apisati jeseč i izved e i astav i pla i progra za

os ov u i/ili sred ju školu.



2

Sadržaj kolegija

1. Artikulacija i etape nastavnoga procesa.

2. Nastavni sat (vrste nastavnih sati) i organizacija nastavnoga

sata - dnevna priprema

3. Planiranje i programiranje u nastavi – pripremanje za nastavnu

godinu, tematsko planiranje i programiranje

4. Pojam kurikuluma i njegove bitne odrednice

5. Dopunska i dodatna nastava

6. Izva učio ička tere eska) astava 7. Vred ova je o razov ih postig uća uče ika u astav i

aktivnostima

8. Razred o ozračje i školska kli a

9. Suvremeni trendovi u didaktici




ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je predava ja i vjež i 1-5 28 1 10%

Sa ostal i zadatak/Vjež a 1: Izrada nastavne

pripreme za jedan nastavni

sat za osnovnu ili srednju

školu

4 14 0,5 30%

Sa ostal i zadatak/Vjež a 2: Izrada jeseč og izvedbenog plana i

programa za jedan nastavni

predmet za osnovnu ili

sred ju školu

5 14 0,5 30%

Ispit (pismeni) 1-5 28 1 30%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Studenti/studenti e će sa ostal e zadatake vjež e 1 i 2) apisati i us e o izložiti.

3

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati a predava ji a i u

vjež a a. Tolerira se 30% izosta aka i jih ije potre o opravdati.

Ako stude t/stude ti a izosta e od 30% do 50% astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, a ako izosta e više od 50% astave uskratit će mu/joj se pravo na potpis i upis kredita.

2. Napisati i prikazati dva rada/ vjež e a zada e te e: a) Dnevna nastavna priprema za jedan nastavni predmet;

b) Mjeseč i izved e i astav i pla i progra za jeda astav i predmet.


uveza o spoj i o ili u elektro ičko o liku. Radove/vjež e su studenti/studenti e duž i predati 15 da a ako zadava ja te e.

3. Položiti pis e i ispit Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve o veze u dogovore o vrije e. U ko ač u o je u ulaze rezultat pis e og ispita, o je e iz 2 sa ostal a zadatka/vjež e te prisutnost i aktivnost na

nastavi.



Nači izrade vjež i i Po erPoi t preze ta ije pokazat će se početko akademske godine.

Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Bog ar, L., Matijević, M. 2005). Didaktika. )agre : Školska Knjiga (423 str.)

2. Ci drić, M., Miljković, D., Strugar, V. 2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2. (290 str.)

Izborna:

1. Glasser, W. 1994). Kvalitet a škola. )agre : Edu a

2. Mattes, W. (2007). Nastavne metode (75 kompaktnih pregleda

za astav ike i uče ike). )agre : Naklada Ljevak. 3. Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.

4. Jensen, E. (2003). Super-nastava (Nastavne strategije za

kvalitet u školu i uspješ o uče je). )agre : Edu a. Priruč a: 1. Na io al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i o razova je

te opće o vez o i sred joškolsko o razova je. 2011). )agre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

2. Nastav i pla i progra za os ov u školu. 2006). )agre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

3. Nastav i pla i progra za sred ju školu.


Kod i naziv kolegija 64897, Engleski jezik 1


Suradnik/suradnica r. s . Kreši ir Vu ić, pred. ositelj

Studijski program


Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič a har o ika



Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija

Diplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Vrsta kolegija Izborni Razina

kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija

Preddiplomski I, II, III, IV

Diplomski I.

Mjesto izvođe ja UNIPU

Jezik


Engleski/Hrvatski




svladavanje

Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog

jezika

Korelativnost Kolegij je u vezi s ostalim kolegijima iz područja stranih jezika i

lingvistike

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija je razvijanje jezične kompetencije različitim

vrsta a vjež i da i se stude ti ogli služiti e gleski jeziko u vješti a a sluša ja i razu ijeva ja, govore ja, čitanja i pisanja.

Ishodi uče ja

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura,

sintakse i strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je

česti izvor pogrešaka pri upora i e gleskog jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa

ovisno o tome koja se jezična problematika definira i analizira

ili o kojoj se temi raspravlja

4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom

jeziku

Sadržaj kolegija

Esej pre a zada o tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog z a stve og područja

Vjež e iz e gleske gra atike

Ko verza ijske vjež e




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4.

15P+15V

(22,5) 0,8 20%

samostalni zadatci 1.-4. 17,5 0,6 20%

kolokvij (pismeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze

Student je obvezan:

redovito pohađati astavu

aktivno sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog

procesa

pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj temi

od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji prilikom izlaganja eseja

pozitiv o riješiti zadatak iz gra atike pripremiti po svom izboru, samostalno ili u paru, aktivnost za

ostale polaznike kolegija (quiz, games, acti g …

služiti se literaturo a e glesko jeziku


. Veljače u .

. Veljače u .

Kolokvij u drugom tjednu u prosincu


Konzultacije s nastavnikom

Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a ko u ika ija

oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povre e o (jednosmjer o it će u ru ri i Obavijesti na internetskim stranicama

Odsjeka (UNIPU: Obavijesti – odjel za hu a ističke z a ost.).

Elektro ičku poruku o vez o je asloviti kao Konzultacije.

E-adresa: [email protected]

Literatura

Obvezna:

1. Soars, J.&L. Headway Advanced Oxford University Press, 2001.

2. Murphy, R. English Grammar in Use. Cambridge University Press,

2004.

3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, . 4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English

Grammar. Oxford University Press, 2005.

(28 sati rada=1 ECTS)

Izborna:

1. Časopisi Current. Mary Glasgow Magazines.

2. Časopisi Spotlight English, Spotlight Verlang GmbH & Co.

KG.Munchen

mailto:[email protected]




Suradnik/suradnica r. s . Kreši ir Vu ić, pred. (nositelj)

Studijski program








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija


Diplomski I.


Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P + 15V


svladavanje Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog jezika


lingvistike

Cilj kolegija



Ishodi uče ja

Očekuje se da će stude ti ako odsluša og kolegija iti osposo lje i za:

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura, sintakse i

strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je česti izvor

pogrešaka pri upora i e gleskog

jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o

tome koja se jezična problematika

definira i analizira ili o kojoj se temi raspravlja

4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom jeziku

Sadržaj kolegija

Esej pre a zada o tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog zna stve og područja




etodeuče ja i poučava ja i ači i vrednovanja


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4.

15P+15V

(22,5) 0,8 20%



ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze

Stude t je o veza : · redovito pohađati astavu

· aktiv o sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog procesa

· pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj te i · od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji priliko izlaganja eseja

· pozitiv o riješiti zadatak iz gra atike

· pripre iti po svo iz oru, sa ostal o ili u paru, aktiv ost za ostale polaznike kolegija (quiz, games,

a ti g …

· služiti se literaturo a e glesko jeziku


. Veljače u .

. Veljače u .




Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a ko u ika ija oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povre e o jed os jer o it će u rubrici Obavijesti na internetskim stranicama Odsjeka (UNIPU:

Obavijesti – odjel za hu a ističke z a ost. . Elektro ičku poruku obvezno je nasloviti kao Konzultacije.


Literatura

Obvezna: Obavezna



2004.

3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, . 4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English Grammar.

Oxford University Press, 2005.


Izborna



KG.Munchen






Studijski program








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija


Diplomski I.


Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P + 15V


svladavanje

Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog

jezika


lingvistike

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija je razvijanje jezične kompetencije

različiti vrsta a vjež i da i se stude ti ogli služiti e gleski jeziko u vješti a a sluša ja i razu ijeva ja, govorenja, čitanja i pisanja.

Ishodi uče ja

Očekuje se da će stude ti ako odsluša og kolegija iti osposobljeni za:

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura,

sintakse i strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je

česti izvor pogrešaka pri upora i e gleskog

jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa

ovisno o tome koja se jezična problematika


4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom

jeziku

Sadržaj kolegija

Esej prema zadanom tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog zna stve og područja




metodeuče ja i poučava ja i ači i vrednovanja


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4.

15P+15V

(22,5) 0,8 20%



ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze


· aktiv o sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog

procesa

· pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj temi

· od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji prilikom izlaganja eseja



a ti g …



. Veljače u .

. Veljače u .




Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a ko u ika ija oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povremeno (jednosmjer o it će u ru ri i Obavijesti na

internetskim stranicama Odsjeka (UNIPU: Obavijesti – odjel za

hu a ističke z a ost. . Elektro ičku poruku o vez o je nasloviti kao Konzultacije.


Literatura

Obvezna: Obavezna

1. Soars, J.&L. Headway Advanced Oxford University Press,

2001.

2. Murphy, R. English Grammar in Use. Cambridge University

Press, 2004.


3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, 1998.

4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English

Grammar. Oxford University Press, 2005.


Izborna



KG.Munchen





Studijski program Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija



kolegija

Diplomski


studija Diplomski 1


Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P + 15V


svladavanje Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog jezika


lingvistike

Cilj kolegija



Ishodi uče ja

Očekuje se da će stude ti ako odsluša og kolegija iti osposo lje i za:

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura, sintakse i

strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je česti izvor

pogrešaka pri upora i e gleskog

jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o

tome koja se jezična problematika


4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom jeziku

Sadržaj kolegija

Esej pre a zada o tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog zna stve og područja




etodeuče ja i poučava ja i ači i vrednovanja


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4. 15P+15V 0,8 20%

(22,5)



ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze


· aktiv o sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog procesa

· pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj te i · od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji priliko izlaganja eseja



a ti g …



. Veljače u .

. Veljače u .




Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a ko u ika ija oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povre e o jed os jer o it će u rubrici Obavijesti na internetskim stranicama Odsjeka (UNIPU:

Obavijesti – odjel za hu a ističke z a ost. . Elektro ičku poruku obvezno je nasloviti kao Konzultacije.


Literatura

Obvezna: Obavezna



2004.

3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, . 4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English Grammar.

Oxford University Press, 2005.


Izborna



KG.Munchen



Kod i naziv kolegija 147953, Harmonika 1


Suradnik/suradnica izv. prof. art. Borut Zagoranski


Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e e pedagogije

Vrsta kolegija

Izborni

Razina

kolegija

Preddiplomski

diplomski

Semestar

zimski

Godina

studija

I., II., III., IV.

l. D

Mjesto izvođe ja Dom hrvatskih branitelja

(Leharova 1)

Jezik

izvođe ja hrvatski, engleski, slovenski



Preduvjeti Nisu predviđe i

Korelativnost Klavir, Orgulje

Cilj kolegija

Ovladati teh ički i interpretativnim aspektima zadane literature,

temeljene na programu od 1. do 2. razreda Os ov e glaz e e škole te

usavršiti u ijeće svira ja a harmonici.

Ishodi uče ja

1. Analizirati i izvoditi repertoar za harmoniku temeljen na programu

Os ov e glaz e e škole.

2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktičnog i teorijskog dijela

studija.

3. Kreirati i realizirati vlastite interpretacije zadanog programa te iste

predstaviti struč oj ko isiji a kolokviju i ispitu.

4. Razlikovati teh ičke vješti e izvođe ja na harmonici

5. Si tetizirati steče o z a je pri izvođe ju zadanog programa.

6. Kritički pro ije iti i vred ovati vlastita teh ička i i terpretativ a dostig uća.

Sadržaj kolegija

Iz or gradiva od I. do II. razreda os ov e glaz e e škole za har o iku. Kompozicije iz literature odabiru se prema napredovanju i individualnim

oguć osti a stude ta. )a stude te koji su svladali ovaj progra i čija su z a ja iz ad postavlje ih i i al ih zahtjeva, pojedi ač o se pre a

jihovo dosegu oda ire gradivo i učvršćuje u teh ičko i i terpretativ o smislu.

Dur ljestvice u lijevoj i desnoj ruci do dva predznaka , paralelno i u

protupo aku, po oguć osti s ter a a i seksta a u des oj ru i. To ički kvintakordi .




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je astave i 1. – 6. 15P-15V 0,8 20%

http://www.unipu.hr/index.php?id=1792&L=0



obvezama)

aktivnosti u nastavi (22,5)

Samostalni rad 1. – 6. 30,5 1,1 30%

Kolokvij (provjera znanja

tokom semestra) 1. – 6. 11 0,4 20%

)avrš i ispit javni nastup) 1. – 6. 20 0,7 30%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu, 2. izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad, 3. položiti kolokvij a koje se izvode : dvije sklad e različitih stilova 4. položiti završ i ispit a koje se izvodi :durska ljestvi a, etida,

jed ostavač a sklad a

Dodatna pojašnjenja: Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se do 30% izosta aka 4 izosta ka).

Pohađa je astave i aktiv ost u astavi važa je ele e t u z iru postotaka o je e. Stude ti su duž i seg e to sa ostal og rada pripre ati se prema uputama mentora, te prezentirati rezultate svojeg rada na svakom

slijedeće predava ju. Tokom semestra izvodi se provjera znanja putem

kolokvija. Oni studenti koji iz opravdanih razloga nisu pristupili kolokviju u

redovitom roku ili nisu ostvarili minimalni postotak ocjene

(50% – prolazna ocjena) imaju dodatni rok nakon tjedan dana.

Na kraju semestra pristupa se završ o e ispitu. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore avede ih seg e ata, doseći i i al o 20% ukup e o je e. Ko ač u o je u či i z ir prosječ ih o je a svakog seg e ta Pohađa je nastave i aktivnost u nastavi, Samostalni rad, Kolokvij (maksimalno 70%) te

)avrš i ispit aksi al o 30%).

Rokovi ispita i

kolokvija

Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.


Akade ska čestitost

Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etičkim kodeksom Sveučilišta doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: www.unipu.hr

Konzultacije :

Aktualni termini konzultacija svakog nastavnika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :

Aktual i ter i i ispita ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura

Obvezna literatura

V.Odak-Je rih,: Čudes i svijet har o ike 1,HD, )agre ,1997. V.Odak-Je rih,: Čudes i svijet harmonike 2,HD, Zagreb,1997.

Dopunska literatura

Moge s Ellegard, Lars Hol , Tor jör Lu d uist: Akkordeo s hule für die jugend (melodije bass-akkordeon), Thore Ehrlig Musik, Stockholm,1972.,

H.Hummel: Leichte Tnspiele, Hohner AG., Musikverlag, Trossi ge / Württ, 1971. L.O.Anzaghi: Metodo completo teorico-pratico progressivo per

fisarmonica sistema "pianoforte" e "cromatico", G.Ricordi e C.,

Milano,1977. G.Boitsova; Young piano accordion player,"Muzika", Moskva,

1997. , M.Buchberger – Karlo: " Polifo ijo kroz stoljeća"







Vrsta kolegija

Izborni

Razina

kolegija

Preddiplomski

diplomski

Semestar

ljetni

Godina

studija

I., II., III., IV.

l. D


(Leharova 1)

Jezik




Preduvjeti Uspješ o apsolviran kolegij Harmonika 1


Cilj kolegija




Ishodi uče ja



2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktič og i teorijskog dijela studija.




5. Si tetizirati steče o znanje pri izvođe ju zadanog programa.


Sadržaj kolegija

Iz or gradiva od II. do III. razreda os ov e glaz e e škole za har o iku. Kompozicije iz literature odabiru se prema napredovanju i individualnim



Mol ljestvice u lijevoj i desnoj ruci do dva predznaka , paralelno i u

protupo aku, po oguć osti s ter a a i seksta a u des oj ru i. To ički kvintakordi .




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)





obvezama)


Samostalni rad 1. – 6. 30,5 1,1 30%


tokom semestra) 1. – 6. 11 0,4 20%


Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu, 2. izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad, 3. položiti kolokvij a koje se izvode : dvije sklad e različitih stilova 4. položiti završ i ispit a koje se izvodi : molska ljestvica, etida,

polifo a sklad a, jed ostavač a sklad a

Dodatna pojašnjenja: Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se do 30% izostanaka (4 izostanka).


slijedeće predavanju. Tokom semestra izvodi se provjera znanja putem




Na kraju se estra pristupa se završ o e ispitu. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore avede ih seg e ata, doseći i i al o 20% ukup e o je e. Ko ač u o je u či i z ir prosječ ih o je a svakog seg e ta Pohađa je nastave i aktivnost u nastavi, Samostalni rad, Kolokvij (maksimalno 70%) te


Rokovi ispita i

kolokvija

Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.




Konzultacije :

Aktualni termini konzultacija svakog astav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :


Literatura

Obvezna literatura

V.Odak-Je rih,: Čudes i svijet har o ike 2,HD, Zagreb,1997.


Dopunska literatura












Vrsta kolegija

Izborni

Razina

kolegija

Preddiplomski

diplomski

Semestar

zimski

Godina

studija

I., II., III., IV.

l. D


(Leharova 1)

Jezik




Preduvjeti Uspješ o apsolviran kolegij Harmonika 2.


Cilj kolegija




Ishodi uče ja









Sadržaj kolegija

Iz or gradiva od IV. do V. razreda os ov e glaz e e škole za har o iku. Kompozicije iz literature odabiru se prema napredovanju i individualnim



Dur ljestvice u lijevoj i desnoj ruci do sedam predznaka, paralelno i u

protupo aku, po oguć osti s ter a a i seksta a u des oj ru i. To ički kvintakordi, dominantni septakord u velikoj rastvorbi kroz dvije oktave




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)





obvezama)


Samostalni rad 1. – 6. 30,5 1,1 30%


tokom semestra) 1. – 6. 11 0,4 20%


Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu, 2. izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad, 3. položiti kolokvij a koje se izvode : dvije sklad e različitih stilova 4. položiti završ i ispit a koje se izvodi : durska ljestvica, etida,

polifo a sklad a, iklič a sklad a

Dodatna pojašnjenja: Pohađa je astave je obvezno. Tolerira se do 30% izostanaka (4 izostanka).








Rokovi ispita i

kolokvija

Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stranicama Muzičke akade ije i u ISVU.




Konzultacije :

Aktual i ter i i ko zulta ija svakog astav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :


Literatura

Obvezna literatura

V.Odak-Jemrih,: Čudes i svijet harmonike 4,HD, Zagreb,1997.

V.Odak-Jemrih,: Čudes i svijet har o ike 5,HD, Zagreb,1997.

Dopunska literatura












Vrsta kolegija

Izborni

Razina

kolegija

Preddiplomski

diplomski

Semestar

ljetni

Godina

studija

I., II., III., IV.

l. D


(Leharova 1)

Jezik




Preduvjeti Uspješ o apsolviran kolegij Harmonika 3


Cilj kolegija




Ishodi uče ja









Sadržaj kolegija

Iz or gradiva od V. do VI. razreda os ov e glaz e e škole za har o iku. Kompozicije iz literature odabiru se prema napredovanju i individualnim



Mol ljestvice u lijevoj i desnoj ruci do sedam predznaka, paralelno i u

protupo aku, po oguć osti s ter a a i seksta a u des oj ru i. To ički kvintakordi , smanjeni septakord u velikoj rastvorbi kroz dvije oktave.




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)





obvezama)


Samostalni rad 1. – 6. 30,5 1,1 30%


tokom semestra) 1. – 6. 11 0,4 20%


Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu, 2. izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad, 3. položiti kolokvij a koje se izvode : dvije sklad e različitih stilova 4. položiti završ i ispit a koje se izvodi : molska ljestvica, etida,

polifo a sklad a, iklič a sklad a

Dodatna pojašnjenja: Pohađa je astave je obvezno. Tolerira se do 30% izostanaka (4 izostanka).








Rokovi ispita i

kolokvija

Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stranicama Muzičke akade ije i u ISVU.




Konzultacije :

Aktual i ter i i ko zulta ija svakog astav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :


Literatura

Obvezna literatura

V.Odak-Je rih,: Čudes i svijet harmonike 5,HD, Zagreb,1997.


Dopunska literatura







Kod i naziv kolegija 132474; KINEZIOLOŠKA KULTURA 1.

Nastavnik/nastavnica do .dr.s . Iva Blažević

Studijski program

Preddiplo ski sveučilišni studij Glazbena pedagogija Preddiplo ski sveučilišni studij Klasična har onika Preddiplo ski sveučilišni studij Solo pjevanje

Preddiplo ski sveučilišni studij Klavir



Semestar zimski Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja sportska dvorana

Jezik


Hrvatski


semestru 30 V



Korelativnost Ki eziološka kultura 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8.

Cilj kolegija - redovita pri je a različitih ki ezioloških aktiv osti prema

preferencijama studenata

Ishodi uče ja

1. podići razi u i fo d usvoje osti otoričkih z a ja

2. podići razi u otoričkih i fu k io al ih sposo osti 3. demonstrirati azič e strukture iza ra ih ki ezioloških aktiv osti 4. pri ije iti ki eziološke aktiv osti u svakod ev o životu i radu

5. stje a je traj ih avika za svakod ev i tjeles i vjež a je

Sadržaj kolegija Aerobika, pilates, košarka, od ojka i sl.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Kolegij se ne ocjenjuje. Redovitim dolas i a a vjež e stude t ostvaruje ECTS bodove.


1. Redovito pohađati astavu.

Rokovi ispita i kolokvija Određuju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stranicama Sveučilišta i u ISVU sustavu.

Ostale važ e či je i e

http://www.unipu.hr/index.php?id=1828&L=2%2FRS

vezane uz kolegij

Literatura

Izborna:

1.) Anderson, B., Burke, E., Pearl, B. (1997). Fitness za sve. Zagreb:

Gopal d.o.o.

2.) Anderson, B. (2001). Stretching. Zagreb: Gopal d.o.o.

3.) Bompa, T. (2006). Periodizacija-Teorija i metodologija treninga.

Zagreb: Gopal d.o.o.

4.) Clancy, M.E. (2009). Aktivno tijelo, aktivan um. Zagreb: Gopal d.o.o.

5.) Clark, N. (2008). Sportska prehrana-priručnik za sportaše, trenere i rekreativce. Zagreb: Gopal d.o.o.

6.) Findak, V. (1996). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb:

Školska k jiga.




Studijski program


Preddiplo ski sveučilišni studij Klavir


kolegija Diplomski

Semestar ljetni Godina

studija I.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja


2. podići razi u otoričkih i fu k io al ih sposo osti 3. demonstrirati bazič e strukture iza ra ih ki ezioloških aktiv osti 4. pri ije iti ki eziološke aktiv osti u svakod ev o životu i radu






ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Kolegij se ne ocjenjuje. Redovitim dolascima na vjež e stude t ostvaruje ECTS bodove.



Rokovi ispita i kolokvija Određuju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU sustavu.

Ostale važ e či je i e


vezane uz kolegij

Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program





studija II.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja


2. podići razi u otoričkih i fu k io al ih sposo osti 3. de o strirati azič e strukture iza ra ih ki ezioloških aktiv osti 4. pri ije iti ki eziološke aktiv osti u svakod ev o životu i radu






ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Kolegij se e o je juje. Redoviti dolas i a a vjež e stude t ostvaruje ECTS bodove.






Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program





studija II.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22.5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program Preddiplo ski sveučilišni studij Glazbena pedagogija Preddiplo ski sveučilišni studij Klasična har onika


kolegija Preddiplomski sveučilišni


studija III.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.








studija III.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5 30 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.








studija IV.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.








studija IV.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program Diplo ski sveučilišni studij Glazbena pedagogija Diplo ski sveučilišni studij Klasična har onika


kolegija Diplomski


studija I.D


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V



Korelativnost Ki eziološka kultura 2.



Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program Diplo ski sveučilišni studij Glazbena pedagogija Diplo ski sveučilišni studij Klasična har onika


kolegija Diplomski


studija I.D


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V



Korelativnost Ki eziološka kultura 1.



Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Suradnik/suradnica





Studijski program Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija


kolegija Diplomski


studija I.



Jezik


Hrvatski (engleski,

talijanski)




svladavanje

Preduvjeti za kolegij Klavir 1-diplomski studij podrazu ijeva završe i preddiplomski studij, polože završ i rad i upis a diplo ski studij Glazbene pedagogije. Kolegij upisuju studenti koji su tijekom

preddiplo skog studija iz kolegija klavir ili odlič i ili vrlo dobri.

Kolegij klavir 1 je izborni kolegij.

Korelativnost Kolegij korelira sa ostalim kolegijima studija Glazbene pedagogije na

diplo sko studiju koji sadrže glaz e i izričaj.

Cilj kolegija

Daljnje razvijanje klavirske tehnike i muzikalnosti, stjecanje klavirskog

repertoara iz različitih stilskih razdoblja, iskustvo solističkog astupa kao i iskustvo komornog muziciranja i korepeticije.

Ishodi uče ja

1- analizirati, razumjeti, raščla iti i izvjež ati ko pozi iju




5.-i terpretirati auče i progra a kolokviju, otvorenom satu,

(javnom nastupu) i ispitu

Sadržaj kolegija

Program kolegija zajednički iraju e tor i stude t pre a afi itetu i oguć osti stude ta iz širokog raspo a ko pozi ija različitih stilskih

razdoblja kao i kompozicije hrvatskih skladatelja. Prema afinitetu

oguće su ko pozi ije za klavir četveroruč o ili različite ko or e formacije kao i suradnja s kolegijem solo pjevanje.








Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P 1 -4

15

(11.25) 0,5 20%

samostalni zadatci

do aća zadaća, vjež a je)

1 -4 15 0,5 30%

Aktivnosti,nastupi,javni

sat 1 -5

15

11.25 0,5 20%

ispit 1 -5 15 0,5 30%

drugo

ukupno 56 2 100%


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1 .pohađati astavu

2. položiti završ i ispit..

Rokovi ispita i kolokvija Dva ispit a roka u veljači


Literatura

Izborna:Program se izabire po slobodnom izboru mentora i

oguć osti stude ta iz široke po ude klavirske literature (solo

program,komorno muziciranje ili korepeticija).


Kod i naziv kolegija 53957 Nje ački jezik 1

Nastavnik/nastavnica Marieta Djaković, v. pred.



Vrsta kolegija

Izboran

Razina



studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana, vanjske

institucije

Jezik


Nje ački jezik, Hrvatski

jezik




svladavanje

)avrše a četverogodiš ja sred ja škola i uspješ o polože prije i ispit.

Korelativnost Progra kolegija usporediv je s kolegiji a Nje ački jezik na

preddiplomskom i diplomskom studiju.

Cilj kolegija

Ovladati osnovnim znanjima iz lingvistike i morfologije je ačkog standardnog jezika, proširiti z a ja i voka ular je ačkog jezika steče

u sred joj školi te proširiti svoja z a ja čita je , sluša jem,

razumijevanjem govorom i interpretacijom pojedinih zadanih tema.

Naglasak je na razvijanju komunikacijske kompetencije.

Ishodi uče ja

1. Si tetizirati i pri ije iti z a ja iz orfologije je ačkog jezika. 2. A alizirati i uočiti svoje pogreške kod pisa ja i govora.

3. Interpretirati (usmeno) zadanu temu.

Sadržaj kolegija

1. Spra he als )ei he syste , Varietäte der deuts he Spra he, Standardsprache, Umgangssprache, Dialekte, Jugendsprache

2. Schwerpunkte der Morphologie in der deutschen Sprache

3. Spra hü u ge

4. Hörverstä d isü u ge

5. Interpretation der bearbeiteten Themen





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je astave i aktivnosti u nastavi

1. – 3. 30 P, V

(22,5) 0.5 10%

Referat i prezentacije 1. – 3. 5,5 0.5 10%

Kolokvij i kontinuirana

provjera znanja, jezič i portfolio

1. – 3. 28 1 40%


Pismeni i/ili usmeni ispit 1. – 3. 28 1 40%

Ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog segmenta prije njega, tj. tijeko astave, doseći minimalni broj bodova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u zbiru bodova.

Studentske obveze



2. Redovito izrađivati zadaće i apisati zada i referat, izraditi

prezentaciju i seminarski rad te voditi jezični portfolio.

3. Položiti kolokvij. 4. Položiti završ i ispit.

Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi objavljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stranicama Muzičke akade ije i u ISVU.


Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodatni

materijali i informacije dostupne su na rež oj stranici kolegija (e-


oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend wechselnde /

aktualisierte Sa lu g vo Texte u d Ü u ge

2. Marčetić: Deuts he Gra atik i Ü er li k, Školska k jiga Zagreb 2008;

Izborna:

1. Montali-Motta: Ü u gsheft zur Festigu g der gra atis he Kompetenz, Firenze

2. Autorengruppe: Hrvatsko- je ački frazeološki rječ ik; 3. Dude : Rede e du ge u d spri h örtli he Rede sarte , Dude verlag Ma hei , Leipzig, Wie )üri h 2014,

4. Autore kollektiv: Tatsa he ü er Deuts hla d, Mü he 2014, Tatsa he ü er Österreich, Wien 2014;

Priručna: 1. Jakić-Hurm: Hrvatsko-njemački rječnik, Školska k jiga )agre ,

zadnje izdanje;

2. Jakić-Hurm: Njemačko-hrvatski rječnik, Školska k jiga )agre , zadnje izdanje;

Internet adrese: www.dw-world.de, www.goethe.de,

www.deutschlandpanorama.de, www.vitaminde.de,

http://www.alumniportal-deutschland.org, www.goethe.de

http://www.dw-world.de/

http://www.goethe.de/

http://www.deutschlandpanorama.de/

http://www.vitaminde.de/

http://www.alumniportal-deutschland.org/





Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Vrsta kolegija

Izboran

Razina



studija I.


institucije

Jezik


Nje ački jezik, Hrvatski jezik




svladavanje Odsluša i polože kolegij Nje ački jezik 1.

Korelativnost Progra kolegija usporediv je s kolegiji a Nje ački jezik a preddiplomskom i diplomskom studiju.

Cilj kolegija

Ovladati os ov i z a ji a iz si takse je ačkog sta dard og jezika, proširiti z a ja i voka ular je ačkog jezika na temelju zadanih tema te

proširiti svoja z a ja čita je , sluša je , razu ijeva je govoro i interpretacijom pojedinih zadanih tema.


Ishodi uče ja

1. Si tetizirati i pri ije iti z a ja iz si takse je ačkog jezika. 2. A alizirati i uočiti svoje pogreške kod pisa ja i govora. 3. Interpretirati (usmeno) zadanu temu.

Sadržaj kolegija

1. Schwerpunkte der Synatax in der deutschen Sprache

2. Spra hü u ge

3. Hörverstä d isü u ge 4. Interpretation der bearbeiteten Themen





obvezama)

Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1. – 3. 30 P,.V

(22,5) 0.5 10%




1. – 3. 28 1 40%

Pismeni i/ili usmeni ispit 1. – 3. 28 1 40%

Ukupno 84 3 100%


Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog seg e ta prije jega, tj. tijeko astave, doseći


Studentske obveze



2. Redovito izrađivati zadaće i apisati zada i referat, izraditi preze ta iju te voditi jezič i portfolio.

3. Položiti kolokvij. 4. Položiti završ i ispit.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend wechselnde /

aktualisierte Sa lu g vo Texte u d Ü u ge

2. Marčetić: Deuts he Gra atik i Ü er li k, Školska k jiga Zagreb 2008;

Izborna:

1. Montali-Motta: Ü u gsheft zur Festigu g der gra atis he Kompetenz, Firenze

2. Autorengruppe: Hrvatsko- je ački frazeološki rječ ik; 3. Dude : Rede e du ge u d spri h örtli he Rede sarte , Dude verlag Ma hei , Leipzig, Wie )üri h 2014, 4. Autore kollektiv: Tatsa he ü er Deuts hla d, Mü he 2014, Tatsa he ü er Österrei h, Wie 2014;

Priručna: 1. Jakić-Hurm: Hrvatsko-njemački rječnik, Školska k jiga )agre ,

zadnje izdanje;

2. Jakić-Hurm: Njemačko-hrvatski rječnik, Školska k jiga )agre , zadnje izdanje;



http://www.alumniportal-deutschland.org, www.goethe.de,

www.duden.de, www.hueber.de , www.planet-wissen.de







http://www.duden.de/

http://www.hueber.de/

http://www.planet-wissen.de/





Vrsta kolegija

izboran

Razina



studija II.


institucije

Jezik


Nje ački jezik, Hrvatski jezik






Cilj kolegija

Ovladati os ov i z a ji a o tekstu, gra atičkoj i stilističkoj a alizi teksta, upoznati razne vrste literarnih i neliterarnih tekstova

klasifika ijo tekstova te proširiti svoja z a ja čita je , sluša je , govorom i interpretacijom pojedinih zadanih tema.


Ishodi uče ja

1. Čitati i razu jeti k jižev e i ek jižev e tekstove a je ačko jeziku.

2. A alizirati k jižev e i ek jižev e tekstove. 3. Interpretirati (usmeno) zadanu temu.

Sadržaj kolegija

1. Literarische und nicht literarische Texte

2. Textanalyse

3. Spra hü u ge

4. Hörverstä d isü u ge





obvezama)

Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1. – 3. 30 P,V

(22,5) 0.5 10%




1. – 3. 28 1 40%

Pismeni i/ili usmeni ispit 1. –3. 28 0.5 40%


Ukupno 84 3 100%


Studentske obveze



2. Redovito izrađivati zadaće i apisati zadani referat, izraditi

preze ta iju te voditi jezič i portfolio. 3. Položiti kolokvij. 4. Položiti završ i ispit.






oglasnoj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend wechselnde

aktualisierte Sammlung von authentischen Texten und

Ü u ge

2. Dreyer-Schmitt: Lehr-u d Übu gsbu h der deuts he Grammatik aktuell, Hue er Verlag, Mü he

Izborna:

1. Hering A., Matussek M., Perlmann – Balme M.: em

Übu gsgra atik für die Mittelstufe B1 – C1, Hueber Verlag

Ismaning, 2009.

2. Matecki U.: Dreimal Deutsch – Lesebuch mit CD, Ernst Klett

Verlag, Stuttgart 2009.

3. Matecki U.: Dreimal Deutsch – Arbeitsbuch, Ernst Klett

Verlag, Stuttgart 2011.

Priručna: 1. Jakić-Hurm: Hrvatsko- je ački rječ ik, Školska k jiga )agre 2. Jakić-Hurm: Nje ačko-hrvatski rječ ik, Školska k jiga )agre


















Vrsta kolegija Izboran Razina



studija II.

Mjesto izvođenja Dvorana, vanjske

institucije

Jezik


Nje ački jezi, Hrvatski jezik


semestru 15P –15V –0S




Cilj kolegija

Cilj kolegija je razvija je re eptiv ih sposo osti čita je / sluša je) te razvija je jezič ih ko pete ija leksičke, gra atičke, se a tičke, fo ološke, ortografske i ortoepske) kao i so ioli gvističke i prag atič e kompetencije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja).

Ishodi uče ja

1. Ovladati jezič i z a ji a i vješti a a 2. Čitati i razu jeti te us e o i u pisa o o liku i terpretirati o radive teme

3 Isprav o pri ije iti gra atička pravila u pis u i govoru

4. Razviti jezič e sposo osti za govor o i pisano komuniciranje

5. Primijeniti usvojeno i prezentirati (usmeno i pismeno) te razgovarati

o temama

Sadržaj kolegija

Kolegij uključuje sljedeće sadržaje:

1. Musiksze e i deuts hspra hige Lä der

2. Interpretation von verschiedenen gesellschaftlichen Themen;

3. Hörverstä d isü u ge 4. Interpretation der bearbeiteten Themen



(alternativnostjecanje

Obveze Ishodi Sati ECTS*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


aktivnosti u nastavi 1.- 5. 22,5 0,5 10%



obvezama)

Referat i prezentacije 1.- 5. 5,5 0,5 10%



1.- 5. 28 0,5 40%

Pismeni i/ili usmeni ispit p 1.- 5. 28 1 40%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze



2. Redovito izrađivati zadaće i apisati zada i referat, izraditi preze ta iju te voditi jezič i portfolio.

3. Položiti kolokvij.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend wechselnde

aktualisierte Sammlung von authentischen Texten und

Ü u ge

2. .Hering A., Matussek M., Perlmann – Balme M.: em

Übu gsgra atik für die Mittelstufe B1 – C1, Hueber Verlag

Ismaning, 2009.

3. . Matecki U.: Dreimal Deutsch – Lesebuch mit Audio-CD, Ernst

Klett Verlag, Stuttgart 2009.

4. Matecki U.: Dreimal Deutsch – Arbeitsbuch, Ernst Klett Verlag,

Stuttgart 2009.

Priručna: 1. Jakić-Hurm: Hrvatsko- je ački rječ ik, Školska k jiga )agre 2. Jakić-Hurm: Nje ačko-hrvatski rječ ik, Školska k jiga )agre















Kod i naziv kolegija 148028, ORGULJE 1


Suradnik/suradnica mr. art. Eduard Kancelar, v. pred. (nositelj)



kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana, Rovinjska 14

Jezik


Hrvatski




svladavanje

Osnovna glazbena edu ira ost, završe a os ov a glaz e a škola (klavir).

Korelativnost Polifonija, Partiture, Poznavanje instrumenata, Glazbeni oblici i stilovi,

Harmonija na klaviru.

Cilj kolegija

Upoz ati teh ičke karakteristike i stru e ta, svladati osnovne vjež e

sviranja na manualu i pedalu, primijeniti uvod o upoz ava je korište ja registara

Ishodi uče ja

1. Razviti vješti u ko e trira e i terpreta ije lakših glazbenih

djela iz zadane literature na internim i javnim nastupima.

2. Defi irati i razlikovati teh ičke karakteristike i stru e ta. 3. Ovladati osnovama sviranja na manualu i pedalu.

4. Tu ačiti i pri ije iti – u teoriji i praksi - os ove korište ja registara.

Sadržaj kolegija

Upoznavanje instrumenta

Tehnika sviranja na manualu/manualima

Primjena pedala

Osnove o registrima




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


aktivnosti na nastavi 1. – 4.

30

(22,5) 0,8 50%

do aća zadaća

(samostalni rad) 1. – 4. 11,5 0,4 5%

kolokvij 1. – 4. 20 0,7 10%

ispit (koncert) 1. – 4. 30 1,1 30%

Ukupno 84 3 100%

http://www.unipu.hr/index.php?id=1808&L=http%3A%2F%2Ffrisaprodutora.com.br%2Fteste.htmOrgulje%201.docx

Studentske obveze


- Pohađati predava ja tijekom cijelog semestra

- Aktivno sudjelovati u nastavi kroz samostalni rad

- Svladati gradivo, teh ičke vjež e a uala i vjež e sa upotre o pedala, lakše ko pozi ije

- Položiti kolokvij

- Položiti ispit


Ostale važ e či je i e vezane uzk olegij

Obvezna literatura – ovisno o sposobnosti studenata, mentor izabire i

usklađuje progra .

Literatura

Obvezna: Manual i pedal - os ov e vjež e ERNST KALLER: „ORGELSCHULE“

SCHNEIDER: „PEDALSTUDIEN FŰR ORGEL“

Lakše koral e predigre raz ih autora pre a iz oru e tora)

Izborna: Dopunjuje se ovisno sposobnosti studenata







kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I.


Jezik


Hrvatski




svladavanje Polože i ispit iz Orgulja 1.



Cilj kolegija

Proširiti upoz ava je i stru e ta, astaviti svladava je os ov ih vjež i sviranja na manualu i pedalu, astaviti upoz ava je korište ja registara

te obogatiti program novim skladbama.

Ishodi uče ja

1. Razviti vješti u ko e trira e i terpreta ije lakših glaz e ih djela iz zadane literature na internim i javnim nastupima.

2. Defi irati i razlikovati teh ičke karakteristike i stru e ta. 3. Ovladati osnovama sviranja na manualu i pedalu.

4. Tu ačiti i pri ije iti – u teoriji i praksi - os ove korište ja registara.

Sadržaj kolegija

Upoznavanje instrumenta

Tehnika sviranja na manualu/manualima

Primjena pedala

Osnove o registrima





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)



30

(22,5) 0,8 50%

do aća zadaća

(samostalni rad) 1. – 4. 11,5 0,4 5%

kolokvij 1. – 4. 20 0,7 10%

ispit (koncert) 1. – 4. 30 1,1 30%

Ukupno 84 3 100%


Studentske obveze






- Položiti ispit



Obvezna literatura – ovisno o sposobnosti studenata , mentor izabire i

usklađuje progra

Literatura

Obvezna: Manual i pedal - os ov e vjež e ERNSTKALLER: „ORGELSCHULE“, SCHNEIDER: „PEDALSTUDIEN FŰR ORGEL “Lakše koralne predigre raznih autora (prema izboru mentora),

J.Pachelbel, preludiji, G.Gabrielli, canzone, J.S.Bach, 8 malih preludija

(izbor)








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija II.


Jezik


Hrvatski




svladavanje Polože i ispit Orgulje 2.



Cilj kolegija

Primijeniti svladani program. Upoz ati teh ičke karakteristike i stru e ta, svladati os ov e vjež e svira ja a a ualu i pedalu,

pri ije iti uvod o upoz ava je korište ja registara te obogatiti

program novim skladbama iz zadanog repertoara.

Ishodi uče ja

1. Interpretirati zadanu literaturu. Razviti vješti u ko e trira e i terpreta ije lakših glaz e ih djela iz zada e literature a internim i javnim nastupima.

2. Defi irati i razlikovati teh ičke karakteristike i stru e ta. 3. Ovladati osnovama sviranja na manualu i pedalu te upotpuniti

teh ičke vješti e svira ja sklad i različitih autora i stilskih razdoblja.

4. Tu ačiti i pri ije iti – u teoriji i praksi - os ove korište ja registara kao i problema registracije.

Sadržaj kolegija

Upoznavanje povijesnih instrumenata

Spe ifič e karakteristike i stru e ata različitih razdo lja

Daljnji razvoj tehnike sviranja na manualu i pedalu

Upoznavanje svih porodica registara, problemi registracije





obvezama)

Obveze

Ishodi Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)



30

(22,5) 0,8 50%

do aća zadaća

(samostalni rad) 1. – 4. 11,5 0,4 5%


kolokvij 1. – 4. 20 0,7 10%

ispit (koncert) 1. – 4. 30 1,1 30%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze






- Položiti ispit




usklađuje progra

Literatura

Obvezna: Pedal e vjež e, Ger a i, Peters, Walter Dierti h

Zahtjevnije kompozicije za manual i pedal autora XVII.-XX. stoljeća

J. Pachelbel, preludiji, G.Gabrielli, Canzone, J.S.Bach, 8 malih preludija

(izbor)

D. Buxtehude: Koralne predigre, G. Frescobaldi: Tocate, Canzone

J. Bajamonti : Sonata u C-duru, Sonata u F-duru

M. Reger: Koralne predigre, op. 135a








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija II.


Jezik


Hrvatski




svladavanje Uspješ o apsolvira kolegij Orgulje 3.



Cilj kolegija

Primijeniti svladani program. Upoz ati teh ičke karakteristike i stru e ta, svladati os ov e vjež e svira ja a a ualu i pedalu,

pri ije iti uvod o upoz ava je korište ja registara te obogatiti

program novim skladbama iz zadanog repertoara. Generirati usvojeni

program.

Ishodi uče ja

1. I terpretirati zada u literaturu. Razviti vješti u ko e trira e i terpreta ije lakših glaz e ih djela iz zada e literature a internim i javnim nastupima.

2. Definirati i razlikovati tehničke karakteristike i stru e ta. 3. Ovladati osnovama sviranja na manualu i pedalu te upotpuniti

teh ičke vješti e svira ja sklad i različitih autora i stilskih razdoblja.

4. Tu ačiti i pri ije iti – u teoriji i praksi - os ove korište ja registara kao i problema registracije.

Sadržaj kolegija

Upoznavanje povijesnih instrumenata

Spe ifič e karakteristike i stru e ata različitih razdo lja

Daljnji razvoj tehnike sviranja na manualu i pedalu

Upoznavanje svih porodica registara, problemi registracije

Elementi interpretacije: stilske karakteristike, registracija


Metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja



ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)



30

(22,5) 0,8 50%



obvezama)

do aća zadaća

(samostalni rad) 1. – 4. 11,5 0,4 5%

kolokvij 1. – 4. 20 0,7 10%

ispit (koncert) 1. – 4. 30 1,1 30%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze






- Položiti ispit




usklađuje progra

Literatura

Obvezna:

F. Couperin: izbor stavaka iz mise

J.S. Bach: Fantasia i fuga u a-molu, c-mol, BWV 549, e-mol BWV 533

J. HAYDN: Flőte uhrstű ke

M. Reger: 30 koralnih predigra, op. 135a

Th. Dubois: Toccata

A. Klo učar: Mi ijature, Partita za orgulje stav i po iz oru)

Izborna literatura:

Dopunjuje se ovisno sposobnosti studenata drugim kompozicijama

odgovarajuće teži e te ko pozi ija a drugih autora


Kod i naziv kolegija 148032, Osnove kompozicije 1


Suradnik/suradnica

prof. art. Massi o Brajković (nositelj)

prof. mr. art. Bashkim Shehu (nositelj)



Vrsta kolegija Izborni Razina kolegija Preddiplomski

Diplomski

Semestar Zimski Godina studija IV. i I.D


(Rovinjska 14) Jezik izvođe ja hrvatski i talijanski

Broj ECTS bodova 3 Broj sati u semestru 15P – 15V – 0S


svladavanje

Polože i svi ispiti struč ih pred eta koji su predviđe i astav i pla o i

programom (npr. Har o ija, A alitička har o ija, Glaz e i o li i i stilovi).

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi sa svim struč i i u jet ički kolegijima tijekom studija.

Cilj kolegija

Usvojiti osnovne postupke gradnje glazbenih oblika i razvijati smisao za muzikalni

i logički razvoj glazbene misli unutar granica povijesnih, estetsko-stilskih razmeđa

uz poštivanje individualnih sklonosti studenta

Ishodi uče ja 1. skladati glazbeno djelo

2. oda irati i stru e ate i izvođačke sastave

Sadržaj kolegija

Temeljne kompozicijske tehnike i njihovo svladavanje u oblikovanju jednostavnih

glazbenih oblika (motiv, fraza, rečenica, perioda i dr.), polazeći od primjene

principa gradnje glazbenih oblika – prošire ja, dijelje ja, saži a ja, ponavljanja,

variranja, razvijanja (rad s motivom) i suprotstavljanja (kontrastiranja).





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)


nastavi 1 i 2 30 (22,5) 0,8 30%

vlastiti uradak 1 i 2 61,5 2,2 70%

Ukupno 84 3 100 %

Ko ač a se o je a dobiva sukladno Pravilniku o ocjenjivanju.

Studentske obveze

Da položi ispit, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu; 2. izraditi aj a je jeda sa ostal i glaz e i uradak iz o rađe og gradiva, do

kraja semestra.




Literatura

Obvezna: Kohoutek C.,Teh ike ko po ira ja u glaz i 20. stoljeća, Beograd, 1965.

Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 1987. Priruč a: Raz e sklad e ilo kojeg stilskog razdo lja.


Kod i naziv kolegija 148033, Osnove kompozicije 2


Suradnik/suradnica

prof. art. Massi o Brajković (nositelj)

prof. mr. art. Bashkim Shehu (nositelj)




Diplomski

Semestar Ljetni Godina studija IV. i I.D

Mjesto izvođe ja Muzička akade ija (Rovinjska 14)

Jezik izvođe ja hrvatski i talijanski

Broj ECTS bodova 3 Broj sati u semestru 15P – 15V – 0S


svladavanje Polože i ispiti iz kolegija Osnove kompozicije 1.

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi sa svim struč i i u jet ički kolegijima tijekom studija.

Cilj kolegija

Usvojiti osnovne postupke gradnje glazbenih oblika i razvijati smisao za muzikalni

i logički razvoj glaz e e isli u utar gra i a povijes ih, estetsko-stilskih raz eđa uz poštiva je i dividual ih sklo osti stude ta

Ishodi uče ja 1. skladati glazbeno djelo

2. oda irati i stru e ate i izvođačke sastave

Sadržaj kolegija

Temeljne kompozicijske tehnike i njihovo svladavanje u oblikovanju jednostavnih

glazbenih oblika (motiv, fraza, rečenica, perioda i dr.), polazeći od primjene

principa gradnje glazbenih oblika – prošire ja, dijelje ja, saži a ja, ponavljanja,

variranja, razvijanja (rad s motivom) i suprotstavljanja (kontrastiranja).





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)


nastavi 1 i 2 30 (22,5) 0,8 30%

vlastiti uradak 1 i 2 61,5 2,2 70%

Ukupno 84 3 100 %

Ko ač a se o je a do iva pre a Pravil iku o o je jiva ju.

Studentske obveze

Da položi ispit, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu; 2. izraditi aj a je jeda sa ostal i glaz e i uradak iz o rađe og gradiva, do kraja semestra.




Literatura

Obvezna: Kohoutek C., Teh ike ko po ira ja u glaz i 20. stoljeća, Beograd, 1965.


Priruč a: Raz e sklad e ilo kojeg stilskog razdo lja.


Kod i naziv kolegija 54498, PRIMIJENJENA GLAZBA 1


Suradnik/suradnica prof. mr. art. Bashkim Shehu

Studijski program





kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija IV., I.D

Mjesto izvođe ja Rovinjska 14,

Pula

Jezik


Hrvatski (engleski,

francuski)




svladavanje

Poznavanje glazbene literature svih povijesnih razdoblja i ža rova,

poznavanje osnova kompozicije, poz ava je literar ih predložaka koji su os ova za projekt te poz ava je teh oloških ele e ata kao npr. scenarij, knjiga snimanja, fabula.

Korelativnost

Kolegij je u uskoj vezi s kolegijima: Povijest glazbe, Poznavanje

glazbene literature, Glazbeni oblici i stilovi, Osnove kompozicije,

Estetika glazbe.

Cilj kolegija

Osposobiti studenta da glaz e i sadržaj logički i funkcionalno

primijeni na nekoj drugoj vrsti umjetnosti npr. igrani film, TV film, TV

dra a, a i ira i fil , kazališ a predstava, a viso projekt, koristeći se pritom manjim kompozicijskim formama.

Ishodi uče ja 1. Razviti vješti u sa ostal og kreira ja spoja zvuka, slike i

pokreta.

Sadržaj kolegija

1. Moguć osti spoja glaz e s dra ski i vizual i umjetnostima.

2. Korespo de t ost različitih u jet osti, zajed ički struktural i elementi (boja, ritam, pojam oblika, linija)

3. Upoznavanje elemenata koji se koriste u primijenjenoj glazbi

(funkcionalna primjena, ilustrativna, kontrapunktska)

Planirane aktivnosti, Obveze Ishodi Sati Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni

http://www.unipu.hr/index.php?id=1787&L=0%2F%3Fid%3Dhttp%3A%2F%2Fkaaos.org%2Frotarade



30

(22,5) 0,8 10 %

Samostalni projekti 1. 28 1 50 %

Do aće zadaće 1. 14 0,5 10 %

Završni ispit 1. 19,5 0,7 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Dodatna pojaš je ja kriteriji o je jiva ja):

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

2. Redovito izrađivati do aće zadaće

3. Realizirati 2 samostalna projekta

4. Položiti završ i ispit




Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i materijali i infor a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. V. Ž egač- Književnost i glazba. Intermedijalne studije, Matica

hrvatska, Zagreb, 2003.

2. C. Dalhaus- Estetika glazbe, AGM, Zagreb, 2003.

3. K. Kohoutek- Tehnika komponovanja u muzici XX veka, Univerzitet

umetnosti u Beogradu, 1984.

4. V. Baronijan- Muzika kao primijenjena umjetnost, Univerzitet


Izborna:

1. F. Porcile- Prese e de la usi ue a l᾿ e ra , Edit. Du Cerf, Paris, 1969.


Kod i naziv kolegija 54509, PRIMIJENJENA GLAZBA 2


Suradnik/suradnica prof. mr. art. Bashkim Shehu

Studijski program





kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija IV., I.D

Mjesto izvođe ja

Rovinjska 14,

Pula

Jezik


Hrvatski (engleski,

francuski)




svladavanje

Sposobnost primjenjivanja malih formi u kompozicijskoj tehnici u

svrhu primjenjivanja iste na nekoj drugoj vrsti umjetnosti.

Korelativnost

Kolegij je u uskoj vezi s kolegijima: Povijest glazbe, Poznavanje

glazbene literature, Glazbeni oblici i stilovi, Osnove kompozicije,

Estetika glazbe.

Cilj kolegija

Osposo iti stude ta da glaz e i sadržaj logički i fu k io al o primijeni na nekoj drugoj vrsti umjetnosti npr. igrani film, TV film, TV

dra a, a i ira i fil , kazališ a predstava, a viso projekt. Biraju se

sadržaji većeg iklič og karaktera sa a je ski tekstualnim

sadržaje - fa ulo koja o ogućava iklič i pristup rješava ju zadaće.

Ishodi uče ja 1. Razviti vješti u sa ostal og kreira ja spoja zvuka, slike i

pokreta.

Sadržaj kolegija

1. Moguć osti spoja glaz e s dra ski i vizual i umjetnostima.

2. Korespo de t ost različitih u jet osti, zajed ički struktural i elementi (boja, ritam, pojam oblika, linija)

3. Upoznavanje elemenata koji se koriste u primijenjenoj glazbi

(funkcionalna primjena, ilustrativna, kontrapunktska)


ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni

http://www.unipu.hr/index.php?id=1787&L=0%2F%3Fid%3Dhttp%3A%2F%2Fkaaos.org%2Frotarade



30

(22,5) 0,8 10 %

Samostalni projekti 1. 28 1 50 %

Do aće zadaće 1. 14 0,5 10 %

Završni ispit 1. 19,5 0,7 30 %

Ukupno 84 3 100%


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

2. Redovito izrađivati do aće zadaće

3. Realizirati 2 samostalna projekta

4. Položiti završ i ispit


rež i stra i a a Muzičke akademije i u ISVU.




oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. V. Ž egač- Književnost i glazba. Intermedijalne studije, Matica

hrvatska, Zagreb, 2003.

2. C. Dalhaus- Estetika glazbe, AGM, Zagreb, 2003.

3. K. Kohoutek- Tehnika komponovanja u muzici XX veka, Univerzitet


4. V. Baronijan- Muzika kao primijenjena umjetnost, Univerzitet


Izborna:

1. F. Porcile- Prese e de la usi ue a l᾿ e ra , Edit. Du Cerf, Paris, 1969.


Kod i naziv kolegija 53538, Psihologija komuniciranja


Suradnik/suradnica


Studijski programi








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I.II. III. IV. I.D

Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova ili

Preradovićeva)

Jezik



engleski)




svladavanje Ne postoje preduvjeti za upis ovog kolegija


Cilj kolegija Razvijati komunikacijske kompetencije

Ishodi uče ja

1. analizirati komunikacijske poruke

2. razlikovati oblike i elemente verbalne i neverbalne komunikacije

3. prepoznavati smetnje u komunikaciji

Sadržaj kolegija

1. jezik i komunikacija

2. verbalna komunikacija

3. smetnje u komunikaciji

4. ko struktiv o rješava je suko a

5. nenasilna komunikacija

6. neverbalna komunikacija




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja i

vjež i 1. – 3. 19,4 0,7 0 %

do aća zadaća 1. – 3. 22,6 0,8 70 %

samostalni zadaci 1. – 3. 14 0,5 0 %

pismeni ispit 1. – 3. 28 1 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Do aća zadaća sastoji se od deset pita ja. Ukup o je oguće steći od 0



do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:



0 % ako odgovora nema ili ako je u potpu osti ili veći dijelo etoča .






do roka koji će iti az ače . Ako ih e doradi do tog roka, gu i 5% od ukup e o je e, a ako ih doradi djelo ič o gu i 2,5%.

Pismeni ispit sastoji se od 30 pita ja različitog tipa višestruki iz or i

tvrdnje koje treba dopuniti). Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni



• 0 % ako odgovora e a ili ako je etoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 50


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati minimalno 70% nastave. Na nastavi je potrebno aktivno

sudjelovati u predviđe i aktiv osti a vjež e, radio i e). Tolerira se

30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

2. Napisati i predati do aće zadaće do rokova koji se određuju tijeko semestra.


4. Položiti pismeni ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.




Literatura

Obvezna:

1. Hall, J. A., Knapp, M. L. Neverbalna komunikacija u ljudskoj

interakciji. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010. (str.: 3. – 17., 71. – 97.,

109. – 135., 143. – 152., 229. – 296., 347. – 410.)

Izborna:

1. Haviland, W. A. Kulturna antropologija (4. poglavlje - Jezik i

komunikacija). Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.

2. Peč ik, N. Nenasilno rješavanje sukoba. Alinea, Zagreb, 1993.

3. Pennington, D. C. Osnove socijalne psihologije (pogl. 9.). Naklada

slap, Jastrebarsko, 2001.

4. Reardon, K. Interpersonalna komunikacija: gdje se misli susreću.

Alinea, Zagreb, 1998.

5. Rosenberg, M.: Nenasilna komunikacija. Centar za mir, nenasilje i

ljudska prava, Osijek, 2006.

6. Rot, N. Znakovi i značenja: Verbalna i neverbalna komunikacija.

Beograd: Nolit, 1982.


2005.


Kod i naziv kolegija 99048,

Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji


Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositelji a)

Studijski programi








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I. II. III. IV. I.D

Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova 1)

Jezik


hrvatski




svladavanje

Odsluša kolegij Psihologija uče ja i astave i polože ispit iz Razvoj e psihologije.


Cilj kolegija Steći z a ja o os ov i psihološki poteškoća a u djeti jstvu i adoles e iji.

Ishodi uče ja

1. opisivati it e oso i e pojedi ih pore ećaja

2. razlikovati spe ifič osti u po aša ju

3. definirati rizič e i zaštit e či e ike u razvoju pore ećaja

4. uputiti roditelje i uče ike a postojeće oguć osti preve ije i tret a a pore ećaja u po aša ju.

Sadržaj kolegija

1. Ko ept or al og i a or al og po aša ja; rizič i i zaštit i či e i i u razvoju pore ećaja u po aša ju

2. Defi it paž je / hiperaktiv i pore ećaj 3. Pore ećaji ophođe ja

4. Spe ifič e teškoće uče ja pore ećaji čita ja, pisa ja, poteškoće u uče ju ate atike)

5. Strahovi u djetinjstvu

6. Depresija

7. Pore ećaji hra je ja

8. Mentalna retardacija

9. Pore ećaji autistič og spektra

10. Zdravstveno rizič a po ašanja

11. Preve ija i tret a pore ećaja u po aša ju

Planirane aktivnosti, Obveze Ishodi Sati ECTS Maksimalni



udio u

ocjeni (%)


samostalni zadaci 1. – 3. 30,8 1,1 70 %

pismeni ispit 1. – 4. 42 1,5 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Dva su samostalna zadatka u sklopu kolegija i to: a aliza slučaja i se i arski rad. Te a a alize slučaja ira se u dogovoru s astav i o za vrije e ko zulta ija. Izrađuje se pre a aput i a koji se alaze u skripti. Seminarski rad o ič o je te atski je veza uz praktič i rad. Sa ostal i zada i a aliza slučaja i se i arski rad) o je juju se a slijedeći

ači : 0% = Rad nije predan

5% = Rad je izrađe , ali e sadrži potre e ele e te avede e u uputa a nastavnika

10% = Rad i a potre e ele e te, ali sadrži roj e pogreške jezič og i didaktič og tipa, izrađe je uz velike

nedostatke u formalnom i estetskom pogledu

15% = Rad ima potrebne elemente, no sadrži pogreške u i terpreta iji. 20% = Rad je formalno ispravan, no nema osobnog doprinosa

25% = Rad je for al o isprava , i sadrži ele e te oso og dopri osa u interpretaciji

35% - Rad je isprav o izrađe , slijedi pravila i upute, sadrži sve potre e elemente, ogato je doku e tira i sadrži origi al e ele e te oso e i terpreta ije te ukazuje a stvar o razu ijeva je oda ra og područja.

Pismeni ispit sastoji se od 25 pita ja višestrukog izbora. Pismeni ispit je polože ako je postig uti postotak veći od 50% . Polože i pis e i ispit nije garancija

pozitivne ocjene iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih

postotaka:

- a aliza slučaja (max. 35%)

- seminarski rad (max. 35%)

- pismeni ispit (max. 30%).

Preduvjet za izlazak a ispit je polože ispit iz Razvojne psihologije.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati i i al o 50% astave. Tolerira se 50% izosta aka i jih ije potrebno opravdati.

2. Izraditi samostal e zadatke i predati do rokova koji se određuju tijeko se estra. U sa ostal i zada i a očekuje se da stude t/ stude ti a sa ostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je auče o u zada i primjerima.

3. Položiti pis e i ispit koji o uhvaća gradivo cijelog kolegija. Alternativno stjecanje ecta-a: u iz i i slučajevi a, ukoliko zbog

opravda ih razloga stude t i a) ije u oguć osti prisustvovati predava ji a, predviđe i dio e ts-a 0,4) ože steći pisa je eseja a te u koja se ira u dogovoru s nastavnicom a u opsegu koji odgovara izostancima (1 kartica teksta

= 4 sata rada).



Skripta predavanja objavljuju se na e-uče ju

Literatura

Obvezna:

Davison, G.C., Neale, J.M. Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.

Naklada Slap, Jastrebarsko, 1999. (poglavlje 1 (str.6-28); 9 (str. 261-303); 15

(str. 491-523); 16 (525-564).

Izborna:

1. Ambrosi-Ra dić, N. Razvoj poremećaja hranjenja. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2004.

2. Bašić, J., Ja ković, J. Ur.) Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Povjere stvo Vlade RH za preve iju pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži i zaštitu dje e s pore ećaji a u po aša ju, )agre , 2001.

3. Davis, H. Pomozimo bolesnoj djeci. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.

4. Davis, R.D., Braun, E.M. Dar disleksije. Alinea, Zagreb, 2001.

5. Dulčić, A., Ko dić, Lj., Djeca oštećena sluha – priručnik za roditelje i udomitelje. Alinea, Zagreb, 2001.

6. Havelka, M. (ur.) Zdravstvena psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.

7. Ja ković, J., Bašić, J. Ur.) Prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici. Povjerenstvo Vlade RH za preve iju pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži i zaštitu dje e s pore ećaji a u po aša ju, )agre , 2001.

8. Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Fla der, G., Vučković, D. Hiperaktivno dijete.


9. Riemann, F. Temeljni oblici straha. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.


10. Vizek-Vidović, V., Rijave , M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. Psihologija

obrazovanja. IEP- Vern, 2003. (poglavlje 2)

11. Žit ik, E., Magli a, T. Bol i nada – Priručnik za prevenciju suicida mladih.

Udruga Mi, Split, 2002.

12. Wenar, Ch. Psihopatologija i psihijatrija dojenačke dobi do adolescencije.


Priruč a: 12. Višeosna klasifikacija psihijatrijskih poremećaja u djece i adolescenata.

Svjetska zdravstvena organizacija.


Kod i naziv kolegija 41578, Psihologija učenja i nastave


Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositelji a)

Dr. s . Marle a Plavšić, viša asiste ti a

Studijski programi








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I. II. III. IV. I.D

Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova)

Jezik



engleski)




svladavanje

Za upis Psihologije uče ja i astave potrebno je izvršiti sve o veze iz Razvojne psihologije osi polaga ja ispita. Polože ispit iz Razvojne

psihologije uvjet je za izlazak na ispit iz Psihologije uče ja i astave.

Korelativnost Opća psihologija, Razvojna psihologija, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djetinjstvu i adolescenciji, Pedagogija, Didaktika, Metodike

Cilj kolegija Steći z a ja o os ov i psihološki pro esi a u o razova ju

Ishodi uče ja

1. analizirati bitne psihološke pro ese i o ilježja u o razova ju

2. izraditi praktič e pri jere vezane za psihološke pro ese u obrazovanju

Sadržaj kolegija

1. psihologija nastavnika/nastavnice

2. motivacija

3. kognitivni procesi

4. disciplina

5. asertivnost

6. suradnja s roditeljima

7. kreativnost i darovitost

8. medijska pismenost




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja i

radionica 1., 2. 15,8 0,6 0 %

do aća zadaća 1., 2. 20,1 0,7 70 %

samostalni zadaci 1., 2. 20,1 0,7 0 %



usmeni ispit 1., 2. 28 1 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Do aća zadaća sastoji se od deset pita ja. Ukup o je oguće steći od 0 do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:









do roka koji će iti az ače . Ako ih e doradi do tog roka, gu i 5% od

ukup e o je e, a ako ih doradi djelo ič o gu i 2,5%.

Usmeni ispit sastoji se od pet pitanja. Udio pojedinog odgovora u

ukup oj o je i kolegija je sljedeći: • 6 % ako je odgovor toča

• 3 % ako je odgovor polovič o toča

• 0 % ako odgovora nema ili ako je netoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 50


Studentske obveze


1. Pohađati minimalno 70% nastave. Na nastavi je potrebno aktivno

sudjelovati u predviđe i aktiv osti a vjež e, radio i e).Tolerira se

30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

2. Napisati i predati do aće zadaće do rokova koji se određuju tijekom

semestra.


4. Položiti usmeni ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež im

stra i a a Sveučilišta i u ISVU



Literatura

Obvezna:

Vizek-Vidović, V., Rijave , M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. Psihologija obrazovanja. IEP- Vern, 2003. (70. – 84. i 127. – 334.)

Izborna:

1. A drilović, V. Samostalno učenje. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.

2. A drilović, V., Čudi a, M. Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

3. Čudi a-O radović, M. Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje,

razvijanje. Školska k jiga, )agre , 1991. 4. Grgin, T. Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.

5. Olweus, D. Nasilje među djecom u školi. Školska k jiga, )agre , 1998.

6. Rijave , M. i Miljković, D. Pozitivna disciplina u razredu. IEP, Zagreb,

2010.

7. Woolfolk, A. Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2007.

8. Zarevski, P. Psihologija pamćenja i učenja. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2001.

9. Zarevski, P. Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2000.

10. Zarevski, P. (Ur.). Učitelji za učitelje. IEP d.o.o. Zagreb, 2000.


2005.


Kod i naziv kolegija 53954, Raču alo u glaz i 1


Suradnik/suradnica Bra ko Škara, v. pred. (nositelj)

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Diplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika


Diplomski

Semestar Zimski Godina studija I. II. III. IV. I.D


Rovinjska 14, Pula


Hrvatski

(engleski, talijanski)




svladavanje Bez spe ifič ih preduvjeta

Korelativnost Program kolegija korelira s ECDL programom (modula 1, 2, i 3)

Cilj kolegija Razvoj ge eričkih ICT) vješti a i osposo ljava je za pri je u općih informacijskih znanja

Ishodi uče ja

(Learning outcomes):

Nakon prvog modula - Pojmovi informacijske tehnologije (IT),

Studenti će oći:

opisati i tu ačiti građu oso ih raču ala, ači e pohrane/pa će ja podataka i i for a ijskih reža.

prilagoditi postavke raču al ih aplika ija i konfigurirati lokalnu

raču al u režu za upotrebu u svakod ev o životu. vrjednovati zdravstvene i sigurnosne aspekte, kao i kao i

ekološke aspekte korište ja raču ala. osvijestiti i oći argu e tirati sigurnosne i pravne aspekate

korište ja raču ala.

U Modulu 2 - Korištenje računala i upravljanje datotekama, Stude ti će oći:

prilagoditi postavke GUI sučelja i koristiti ugrađe u fu k iju po oći, te z ati zaustaviti aplika iju koje e reagira.

upravljati i organizirati datoteke i mape (direktorije, foldere)

oći kopirati, pre ještati i risati, komprimirati i

dekomprimirati datoteke i mape (direktorije, foldere).

biti sposobani koristiti anti-virusni softver i alate za oporavak


operacijskog sustava

U Modulu 3 Obrada teksta, studenti će oći:

upravljati, kreirati, formatirati i pripremiti manje dokumente

(eseje, seminarske radove, dopise) za distribuciju.

upotrijebiti napredne oguć osti i kreirati tablice, koristiti

slike, grafikone i rteže u utar doku e ta, te pri je iti alate za

cirkularna pisma i kreiranje referenca.

Sadržaj kolegija

MODUL 1 - Pojmovi informacijske tehnologije

(Temeljni pojmovi, softver, raču al e reže, uporaba it-a u

svakod ev o životu, zdravlje, jere opreza i okoliš, sigurnost i

zaštita podataka, autorska prava i zakon)

MODUL 2 - Korište je raču ala i upravljanje datotekama

(Raču al a okoli a, rad a površi a – desktop, upravljanje

datotekama, virusi, upravljanje ispisom)

MODUL 3

Rad s aplikacijom za obradu teksta,

(Osnovni postupci, oblikovanje, objekti, rad s objektima,

priprema ispisa, cirkularna ili skupna pisma, reference i kazala)




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


nastavi (P, V) M1-M3

15P+15V

(22,5) 0,8 20%


znanja, e-testovi znanja M1-M3 30 1,07 30%

Praktiča rad, Projekt M2-M3 31,5 1,13 50%

ukupno 84 3 100%


Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se 33% izosta aka do 5 izosta ka) i jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed određe i ter i i a te predati završe projekt a vrije e. Na kraju

se estra pristupa se ispitu uz evalua iju projekta). Pri jer završ oga ispita preze tirat će se stude ti a tijeko predava ja. Stude ti će iti pravovremeno upoznati sa evaluacijskim sastavnicama ocjene. U

ko ač u o je u ulaze rezultati realizacije projekta, rezultati zadataka, e-

testova i aktivnost u nastavi.

Studentske obveze


Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

Sa ostal o proučiti zada u građu

Prisustvovati radionicama i terenskoj nastavi

Ured o i pravovre e o izvršiti vjež e i rad e zadatke

Ured o i pravovre e o predati završ i zadatak projekt)

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi u veljači i ruj u


Opcija - pohađa je kolegija o ogućava ertifi ira o polaga je ECDL ispita u ovlašte i e tri a SRCe, CARNet). Studentima je potrebno oso o ili prije os o raču alo kako bi mogli

pohađati kolegij i izvršavati zadatke

Literatura

Obvezna:

Služ e a, odo re a ECDL literatura,vidi popis : http://www.ecdl.hr/literatura

Izborna:

Na io al i portal za uče je a dalji u „Nikola Tesla“ ECDL oduli 1-3

https://tesla.carnet.hr/

Priruč a: http://www.ecdl.hr/literatura





Studijski program




Diplomski

Semestar Ljetni Godina studija I. II. III. IV. I.D

Mjesto izvođe ja

Muzička akade ija

(Pula, Rovinjska 14)

Učio i a / raču al i kabinet


Hrvatski



semestru 15P – 0S - 15V


svladavanje Polože kolegij Raču alo u glaz i 1

Korelativnost Program korelira s osnovnim ECDL programom

Cilj kolegija

Te elj i ilj kolegija Raču alo u glaz i 2 stje a je je ge eričkih ICT) vješti a i osposo ljava je za pri je u različitih multimedijalnih i

prezentacijskih alata vodeći raču a o psihološki i teh ički aspektima

o likova ja sadržaja.

Ishodi uče ja


Modul 4 - Tablične kalkulacije

stude ti će oći:

kreirati, formatirati i prilagoditi radne listove i radne knjige

ogra iče og opsega, te distri uirati iste.

pri ije iti sta dard e ate atičke i logičke for ule korište je os ov ih for ula i fu k ija.

osmisliti i oblikovati dijagrame i grafikone

Modul 6 Prezentacije i uvod multimediju

upoznati i usporediti prezentacijske alate (MS PowerPoint,

Keynote, Prezi, MindManager, MS MovieMaker).

demonstrirati vrše je os ov ih opera ija (kreiranje,

formatiranje, izmjena i priprema sadržaja) te voditi prezentacije

koristeći različite postavke i e-alate.

kombinirati tekst, slike, rteže i grafiko e, kreirati i uređivati video isječke, o likovati zvuk u utar preze ta ije i iz eđu


različitih preze ta ija, te ra iti različite preze ta ijske efekte (tranzicije, animacije i upravljenje vremenskom osi).

prepoz ati i vred ovati psihološke, teh ičke i estetske elemente kvalitetne prezentacije

U Modulu 7 Informacije i komunikacije,

demonstrirati razumijevanje pojmova i izraza vezanih uz

korište je I ter eta, izvršiti os ov a pretraživa ja I ter eta koristeći pregled ik i dostup e alate za pretraživa je.

uređivati i kreirati hiper edijski sadržaj HTML) koristiteći CMS alate (Wordpress)

upoznati POP i IMAP protokole, organizirati i upravljati mapama

(direktorijima) sa porukama unutar klijentskog softvera za

elektro sku poštu

Sadržaj kolegija

MODUL 4 Excel i tablični kalkulatori

(Rad s aplika ijo za proraču ske ta li e, ćelije, Radni list,

Formule i funkcije, Oblikovanje, Grafikoni, Priprema izlaza)

MODUL 6 Kvalitetna prezentacija

(Orije ta ija: pregled aplika ija i oguć osti: MS Po erPoi t, MindManager, Keynote, PREZI, Izrada statič e preze ta ije,

Tekst i slike, Grafikoni, dijagrami, crtani objekti, Video i zvuk u

prezentaciji, alati oblikovanja: MS MovieMaker, Audacity,

Di a ič a prezentacija, Prezentacijski efekti (tranzicija,

animacija, upravljanje vremenskom osi) Kvalitetna prezentacija

(psihološko-perceptivne zakonitosti, pravila oblikovanja)

Pripre a, ispis i vođe je preze ta ije))

MODUL 7 WEB

WEB Osnovni pojmovi/Termini, Protokoli, Navigacija,

Pretraživa je na Webu, Elektro ička pošta, We ured ištvo i izdavaštvo



Obveze

Ishodi Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


nastavi (P, V) M4-M7

15P+15V

(22,5) 0,8 20%


znanja, e-testovi znanja M4-M7 30 1,07 30%

Praktiča rad, Projekt M4-M7 31,5 1,13 50%

ukupno 84 3 100%


Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se 33% izosta aka do 5 izosta ka) i jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed određe i ter i i a te predati završe projekt a vrije e. Na kraju

se estra pristupa se ispitu uz evalua iju projekta). Pri jer završ oga

ispita preze tirat će se stude ti a tijeko predava ja. Stude ti će iti pravovremeno upoznati sa evaluacijskim sastavnicama ocjene. U

ko ač u o je u ulaze rezultati realizacije projekta, rezultati zadataka, e-

testova i aktivnost u nastavi.

Studentske obveze


Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu





Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi u lipnju i rujnu


Opcija - pohađa je kolegija o ogućava ertifi ira o polaga je ECDL ispita u ovlašte i e tri a SRCe, CARNet)

Literatura

Obvezna:

Služ e a, odo re a ECDL literatura,vidi popis : http://www.ecdl.hr/literatura

Izborna:

Na io al i portal za uče je a dalji u „Nikola Tesla“ ECDL moduli 1-3


Priruč a: http://www.ecdl.hr/literatura

http://www.ecdl.hr/literatura


http://www.ecdl.hr/literatura





Studijski program




kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija II. III. IV. I.D


(Rovinjska 14, Pula)

Jezik


Hrvatski

(Engleski, talijanski)


semestru (15P –15V–0S )


svladavanje Polože i kolegiji Raču alo u glaz i 1 i 2 ili ertifi ira a ECDL diplo a)

Korelativnost Progra se estra koorelira progra i a «Musi Te h ology» i «Co puter Musi »

Cilj kolegija

Stje a je je spe ifič ih ICT) vješti a i pri je a otografskih, multimedijskih i produkcijskih digitalnih alata s ciljem oblikovanja

notnih partitura, zvuč ih i MIDI zapisa, koristeći pri to e za polazište praktič e i ko krete e zadatke digitaliza ija ot e građe, studijsko i terensko snimanje audio materijala).

Ishodi uče ja


Modul 1 – Muzička tehnologija (MT)

Stude t će oći:

opisati i diferencirati audio tehnologiju s osvrtom na

psiho)akustič a svojstva i povijes a o ilježja ove građe. pokazati ko pete tost u korište ju aplika ija i hardwarea za

audio produk iju a raču alu. izvršiti zadatke poveza e sa kreira je , for atira je ,

iz je o svojstava zvuč og i MIDI zapisa, te distri u ijo istih.

Modul 2 - Notografija

digitalizirati notnu građu.

koristiti notografske alate(Sibelius, Finale, Notion, Rosegarden)

stude ti će kreirati, for atirati, u ožavati i pre ještati ot i


tekst, o jekte, slojeve layers), te usklađivati iste s video/audio isječ i a.

oblikovati, sintetizirati i upotrijebiti banke zvukova unutar i

iz eđu različitih aplikacija (ReWire).

de o strirati sposo ost korište ja ekih os ov ih apred ih opera ija ad ot i teksto koristeći priključke VST plugi s) i napredne alate.

stvoriti tri različite ot e partiture koji a će de o strirati u ijeće otografije u vokal oj, orkestral oj i solistič oj

pija ističkoj) literaturi.

Modul 3 Digitalni audio

opisati i objasniti pojam digitalizacije;

izvršiti praktič a snimanja, editiranja i distribuciju audio zapisa

a osači a zvuka i rež i servisi a.

primjeniti i generirati markere, regija i playliste

primjeniti osnovna z a ja i vješti a pri tere sko radu tehnike

snimanja).

Sadržaj kolegija

MODUL 1

Te elj i poj ovi. Os ove glaz e og raču alstva. Povijes i razvoj uzičke teh ologije. Audio Platfor e. Akustika i

psihoakustika glaz e. Fizikal a određe ja zvuka. Per ep ija zvuka. Digitalni audio. Signali i uzorkovanje. Audio oprema.

Audio formati. Sinteza zvuka. MIDI protokol

MODUL 2

Digitalna Notografija. Kreiranje i editiranje notnih zapisa. Layout.

Objekti. Ključ. Mjera. U os, oz ačava je i editra je ot og teksta. Slojevi layers). Uređiva je ot og teksta. Si oli, (agogika/dinamika) notne linije i kratice

Oblikovanje teksta, simbola akorda, brojeva taktova

Formatiranje i priprema ispisa. Rad na dionicama

Ba ke zvukova. Reprodu ija i s i a je dio i a. VST priključ i. ReWire tehnologija. Napredne funkcije. Komentari. Repozitorij

glazbenih ideja. Notna grafika

MODUL 3

Snimanje i obrada zvuka. Optimizacija sustava. Aplikacijsko i

audio sučelje. Palete i alati. Reprodukcija i snimanje zvuka. Rad

sa projekti a. Uređiva je audija. Naviga ija, zu ira je i odabiranje. Regije, Loop i Playliste. Mikrofonske tehnike u

terenskom radu.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V M1-M3 15P+15V 0,8 20%

(22,5)

Rad u studiju, radionice M1-M3 30 1,07 30%

samostalni zadatci

(praktiča rad, rad a projektu)

M2-M3 31,5 1,13 50%

Ukupno 84 3 100%


Pohađa je astave je o vez o. Radi di a ike astave i vjež i tolerira se

do 3 izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo

završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed određe i ter i i a te predati završe projekt pravovremeno (48 sati unaprijed). Na kraju semestra pristupa se ispitu

uz evalua iju projekta). Pri jer završ oga ispita preze tirat će se stude ti a tijeko predava ja. Stude ti će iti pravovre e o upoz ati sa evalua ijski sastav i a a o je e. U ko ač u o je u ulaze rezultati realizacije projekta i aktivnost u nastavi.

Aktiv osti: i dividual i rad, praktiča rad, rad u studiju, tere ski rad, vjež e, rad a projektu, proučava je građe, (zadane i izborne literature), predavanja sudjelovanje u diskusijama na

e-forumu (opcija).

Nači vrjed ova ja: for ativ a i su ativ a evalua ija praktič og rada / projekta, i formativni testovi znanja.

Studentske obveze


Pohađati nastave i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu





Rokovi ispita i kolokvija Zimski i rokovi u rujnu


Nastava se izvodi u o liku predava ja, vjež i i tere ske astave. Terenska nastava objedinjuje: organizirane produkcijske radionice,

aktiv osti zajed i e uče ja C.O.P.), rad u studiju, s i a je ko erata / live astupa, i zvuč e i stala ije. Paralel o sa predava ji a astava se

odvija on-li e u hi rid o ači u le ded ourse)

Literatura

Obvezna:

The Digital Musician, A.Hugill, Routledge, 2008

Sibelius 7 Music Notation Essentials, J.Hombestone, Avid Learning, 2012

Sound Forge 8, Sony Media Software, 2005

Composing Digital Music for Dummies, R.D.Vines, Wilez Publishing,

2008

Computer Music, C.Dodge, T.A.Jerse, Schimer 1997

Izborna:

Computer Sound Design, E.R.Miranda, Focal Press, Oxford 2002

Electronic and Experimental Music,T.Holmes, ROUTLEDGE NEW YORK

AND LONDON 2002

Concert Sound and Lightning Systems, J. Vasey, Focal Press, Boston,

1999

Home Recording dor Dummies, J. Strong, Wiley Publishing, Hoboken,

2005

How we Hear Music, J.Beament, Boydell Press, Woodbridge, 2001

Interactive Music Media Technoogies, K. Ng/P.Nesi, Information Science

reference, NY, 2008

Acoustic and Psychoacoustics, D.M.Howard/J.Angus Focal press Oxford,

2001

Microsound, C.Roads, MIT Press, 2001

Priruč a: The Routledge Guide to Music Technology,T.Holmes/ Routledge New

York And London 2006



Nastavnik/Nastavnica

Suradnik/Suradnica Bra ko Škara, v. pred. (nositelj)

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič a har o ika


Vrsta kolegija

Izborni

Razina

kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija II. III. IV. I.D

Mjesto izvođe ja Rovinjska 14, Pula,

terenska nastava

Jezik


Hrvatski



semestru P15 – V15 – S0


svladavanje

Polože i kolegij Raču alo u glaz i 3.

Stude ti a je potre o oso o / prije os o raču alo kako i ogli pohađati kolegij i izvršavati zadatke

Korelativnost Progra se estra koorelira progra i a «Musi Te h ology» i «Co puter Musi »

Cilj kolegija

Razvoj spe ifič ih ICT) vješti a u praktič oj primjeni notografskih,

ulti edijskih i produk ijskih digital ih alata. Spe ifič ost četvrtog semestra ogleda se u upoznavanju i ovladavanju DAW alatima. Krajnji

ishod je stvaranje integralnog glazbenog ostvarenja koje objedinjuje

produkcijske i studijske teh ike u krea iji višeka al og zvuč og ili audio-vizual og ostvare ja. Suklad o afi iteti a stude ata po uđe e su višestruke op ije pri krea iji završ og projekta: Glaz e i video spot, zvuč a i stala ija, Sou ds ape, VST ara ž a ili rad a autorskom

glaz e o djelu. Neovis o o ža ru projekt ora o jedi javati višeka al i audio i/ili MIDI trake, koristiti auto atiza iju i pro esuira je zvuka.

Ishodi uče ja

Stude ti će oći:

MT Modul 4 – Digitalni audio 2

demonstrirati ko pete tost u uređivanju, restauriranju,

procesiuiranju i sintetiziranju zvuka korište je digitalnih

produkcijskih alata

opisati i tu ačiti funkcioniranje efekata (reverb,delay,EQ)

modificirati i dizaj irati zvuč e uzorke, te koristeći iste


uzorkovati će, ko figurirati i trigerirati sampler, generirati

soundfontove putem MIDI kontrolera.

pripremiti uzorke (sample) za iklič o po avlja je loopi g) i ovladati će teh ika a pravlje ja petlji.

MT Modul 5 - DAW

sekvencirati MIDI i audio trake koristeći višekanalno DAW

okruže je kombinirati, o likovati i uskladiti audio dio i e u utar veće

cjeline i ovladati osnovnim (post)produkcijskim tehnikama.

sinkronizirati audio i video dionice na vremenskoj osi aplikacije

istražiti oguć osti upora e ReWire teh ologije i remote

sučelja u projekt o radu. pripremiti audio/video proizvode za distribuciju i objaviti ih na

medijima - osači a zapisa i/ili loud servisi a (SoundCloud/Vimeo)

MT Modul 6 Audiosinteza i uzorkovanje zvuka

definirati principe i metode audiosinteze;

sintetizirati zvuk koristeći DAW i stru e te i VST priključke koristeći ( granularna, distorzijska, aditivna)

istražiti oguć osti si teze i se plira ja te stvoriti ove zvuč e teksture i modificirati virtualne instrumente za rad na

završ o projektu.

Sadržaj kolegija

MODUL 4

Digitalni audio 2

Uređiva je popravaka i si tetizira je zvuka O rada audija. Rad s efekti a. Korište je Plug-i Chai era ula čava je) Auto atiza ija para etara. Podešava je ovoj i a E velope) VST priključ i i efekti pregled). Korište je skripti. Radi sa MIDI / SMPTE. Sempliranje.

Ciklič o po avlja je. Petlje. Loopi g teh ike

Rad s video . Korište je a alize spektra. MODUL 5 - DAW

Digital Audio Workstation. (Pregled: Ableton Live, Cubase, Logic Pro X)

Optimizacija sustava, izbor opreme. Instalacija softwarea

A leto Live. Aplika ijsko Sučelje Ti eli e.Sessio i Arra ger vie . Audio browser, playliste, audio trake i audio kanali.Tempo i warping.

Neli ear o sekve ira je. Višeka al o s i a je i sekve ira je. Mo itori g. Uređiva je MIDI zapisa. Kva tiza ija. Routi g I/o. Miješa je signala.

Uređiva je e velope to ska ovoj i a). Di a ika. Auto atiza ija para etara. Rad s VST i stru e ti a, priključ i a i efekti a. Re ire. Si kro iza ija videa. Re ote sučelja i rad s ko troleri a. Mashups.Audio scene i Live DJing. Audio ekstrakcija: bouncing i

mixdown.

Razvijanje skica i ideja: e-session i projektni rad

MODUL 6

Audiosinteza, sempliranje i VST instrumenti

Osnovni gradivni blokovi i principi audio sinteze.

Aditivna, distorzijska, subtraktivna i granularna sinteza.

Wavetable i sample-bazirana sinteza. Osnove uzorkovanja i

soundfontiranja.

Virtualni instrumenti i sampleri. CSound i audio programiranje (osvrt)

Estetska dimenzija audio oblikovanja. Vibroterapija (osvrt)

Rad na projektu




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V M1-M3

15P+15V

(22,5) 0,8 20%

Rad u studiju, radionice M1-M3 30 1,07 30%

samostalni zadatci

(praktiča rad, rad a projektu)

M2-M3 31,5 1,13 50%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Nači vrjed ova ja uključuje formativnu i sumativna evaluacija

praktič og rada / projekta, te formativne testove znanja.

Studentske obveze


Pohađati nastavu i vjež e te aktivno sudjelovanje u nastavnom

procesu


(samostalni rad na literaturi, prema kalendaru nastave)


Ured o i pravovre e o izvršiti vjež e i rad e zadatke (za

vrijeme trajanja modula)

Ured o i pravovre e o predati završ i zadatak projekt) najmanje 48 sati prije izlaska na ispitni rok, radi evaluacije

Rokovi ispita i kolokvija U lipnju/srpnju i rujnu


Nastava se izvodi u o liku predava ja, vjež i i tere ske astave. Terenska nastava objedinjuje: organizirane produkcijske radionice,

aktiv osti zajed i e uče ja C.O.P.), rad u studiju, snimanje koncerata /

live astupa, i zvuč e i stala ije. Paralel o sa predava ji a astava se odvija on-li e u hi rid o ači u le ded ourse)

Literatura

Obvezna:

Sound Forge 8, Sony Media Software, 2005

Ableton Live 9 Power!: The Comprehensive Guide Paperback, Cengage

Learning PTR, 2013

Computer Music, C.Dodge, T.A.Jerse, Schimer 1997

Composing Digital Music for Dummies, R.D.Vines, Wiley Publishing,

2008

Izborna:

Computer Sound Design, E.R.Miranda, Focal Press, Oxford 2002

Electronic and Experimental Music,T.Holmes, Routledge New York And

London 2002

Concert Sound and Lightning Systems, J. Vasey, Focal Press, Boston,

1999

Home Recording dor Dummies, J. Strong, Wiley Publishing, Hoboken,

2005

How we Hear Music, J.Beament, Boydell Press, Woodbridge, 2001

Interactive Music Media Technoogies, K. Ng/P.Nesi, Information Science

reference, NY, 2008

Acoustic and Psychoacoustics, D.M.Howard/J.Angus Focal press Oxford,

2001

Microsound, C.Roads, MIT Press, 2001

Interactive Composition, V. J. Manzo / Will Kuhn, Oxford University

press 2015

Priruč a: The Routledge Guide to Music Technology,T.Holmes/ Routledge New

York And London 2006


Kod i naziv kolegija 147889, REPETITORIJ TEORIJE GLAZBE



Studijski program

Preddiplomski sveučiliš i studij Glazbene pedagogije

Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič e harmonike

Preddiplomski sveučiliš i studij Solo pjevanja




studija I.

Mjesto izvođe ja Muzička akademija

Puli, Rovinjska 14

Jezik


hrvatski


semestru

0 P – 30 V – 0 S


svladavanje nema

Korelativnost Svi glazbeni kolegiji.

Cilj kolegija Prepoznati, razlikovati i ispravno primijeniti temeljna znanja iz teorije

glazbe, od os o, teorijske poj ove i jihova z ače ja.

Ishodi uče ja

1. Defi irati, tu ačiti i for ulirati os ov e poj ove teorije glazbe – u teoriji i u praksi.

2. Razumjeti osnove glazbene teorije i primijeniti saznanja u

korela iji sa sadržaji a ostalih kolegija. 3. Upotpuniti osnovna teorijska znanja glazbene umjetnosti te

objasniti temeljne glazbeno-teorijske pojmove.

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija o uhvaća: - Osnovni pojmovi i osobine tona, tonski sustav, not i ključevi - Predznaci

- Intervali, ljestvice, akordi

- Tonaliteti, modulacije, transpozicija

- Melodija

- Notne vrijednosti, metar i ritam

- Pravilno pisanje nota i pauza

- Posebne tonske grupe

- Nepotpuni taktovi

- Poliritmija, polimetrija

- Oznake za tempo, agogiku, artikulaciju, dinamiku

- Ukrasi

- Kratice u glazbi


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)



Pohađa je i aktivno

sudjelovanje na

vjež a a 1 22,5 1 100%

Nema ispita. Studenti svojim prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na

vjež a a, ez provjere z a ja, ostvaruju 1 ECTS.


Redovno dolaziti i aktiv o sudjelovati a vjež a a.




Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Vrlo je važ o redovito pratiti obavijesti na e-stra i a a i a oglas oj ploči

Literatura

Obvezna:

Izborna: Pre , Nevio: Os ove teorije glaz e, Pedagoški fakultet u Puli, Pula 1997.

Priruč a:Preze ta ije vjež i


Kod i naziv kolegija 147974, Solo pjevanje 1





Vrsta kolegija

Izborni

Razina



studija I. II. III. IV.


Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje

Predz a ja koja se očekuju u skladu su s astav i programom

sred je glaz e e škole te za stude te Muzičke akade ije nema

posebnih preduvjeta za upis i svladavanje.

U slučaju da, u utar va jske iz or osti, kolegij žele pohađati stude ti e ili stude ti ostalih sastav i a Sveučilišta, zai teresira i kandidati moraju položiti kratku audi iju provjeru os ov ih vokal ih kompetencija).

Korelativnost

Osnove vokal e teh ike, Vjež e iz vokal e tehnike, Zbor, Solfeggio,

Harmonija, Povijest glazbe, Komorna glazba, Talijanski jezik, Klavir,

Harmonija na klaviru, Dirigiranje.

Cilj kolegija

Ovladati os ova a vokal e teh ike u teoriji i praksi, razvijati vješti u sviranja i pjevanja vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja te uočavati, defi irati i uklo iti os ov e pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedinca i/ili vokalnog ansambla.

Ishodi uče ja

1. Defi irati i de o strirati isprav o pjevačko drža je, disanje,

jas u dekla a iju i poželj u i posta iju slo od o produciranog tona.

2. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i razviti vješti e jihove ispravne interpretacije.

3. Kritički a alizirati i pro ije iti kvalitetu vokal e izved e pojedinca i/ili vokalnog ansambla.

4. I terpretirati zada i progra ko e trira i vođe je to a uz di a ičku iz ija sira ost pjeva e fraze.

Sadržaj kolegija 1. Osnovni elementi vokalne tehnike.

2. Te elj a o jaš je ja rada vokal e uskulature.

http://www.unipu.hr/index.php?id=1794&L=1%22%27

3. Rad a os ov i pjevački fu k ija a respirator a, fonatorna, rezonatorna).

4. Artikula ija i uče je pjevačkih teh ika legato, sta ato, kolorature, trileri, ukrasi).

5. Rad na zadanom programu.

6. Priprema i izvedba internih i javnih nastupa – solistički i u ansamblu.





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V 1. – 4.

15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci

do aća zadaća, us e i i pismeni, sviranje,

pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%

aktiv osti učio ič e i izva učio ič e,

radionica)

1. – 4. 9 0.3 10%

ispit (usmeni, koncert) 1. – 4. 18 0.6 20%

interni i javni nastupi 1. – 4. 25,5 1 20%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se 30% izosta aka (dakle, 4

izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog segmenta prije njega, tj tijekom nastave,

doseći i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova. U ko ač u o je u ulaze i rezultati završ oga ispita, o je a praktič oga i sa ostal og rada te aktiv ost a astavi koja uključuje de o stra iju steče ih vokal o-teh čkih vješti a kao i de o stra iju akustičke i optičke a alize astupa pojedi a a i/ili a sa la te eventualne nastupe na javnom satu i/ili internim ili javnim

produk ija a i ko erti a u orga iza iji Muzičke akade ije u Puli. Izrazito uspješ i jav i astupi ogu se priz ati kao završ i ispit.

Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u svi nastavnim

aktivnostima.


3. Sudjelovati solistički i/ili u a sa lu) a i ter i i jav i nastupima, produkcijama i/ili koncertima u organizaciji

Akademije.

4. Položiti završ i ispit.







oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. VOKALIZE BEZ TEKSTA – po izboru nositeljice kolegija, iz

zbirki „Co o e“, „Abt“, „Lütge “ i sl.

2. I. Lhotka-Kalinski: Umjetnost pjevanja, ŠK )agre , 1975. 3. N. Vaccai: Metodo pratico

4. L. Horvat Dunjko: Ljuven sanak, Music Play, Zagreb 2004.

5. M. Togunjac: Čujte, ja pjeva ! Music Play, Zagreb, 1997.

6. Parisotti: Arie antiche - album I, Ricordi

7. Parisotti: Arie antiche – albumII, Ricordi

8. Parisotti: Arie antiche – album III, Ricordi

Izborna:

Sklad e iz z irki hrvatskih skladatelja, Lakše solo pjes e skladatelja iz razdo lja Klasike i Ro a tiz a, Lakše oper e arije

Suvremene skladbe CCM stilova.

Priruč a: 1. J. C. McKinney: THE DIAGNOSIS AND CORRECTION OF VOCAL

FAULTS, a manual for teachers of singing and for choir

directors, Genevox Music Group, 1994. (odabrana poglavlja)

2. Marijan Majcen: Umjetnost pjevanja, Zagreb 1943. (odabrana

poglavlja)

3. Biserka i Duša Cvejić: Umetnost pevanja, Beograd 2009.


4. L. Leman: Moja umetnost pevanja, Studio Lirica, Beograd,


5. C. Grindea: Napetosti u glazbenoj umjetnosti, Music Play,


6. H. Pinksterboer: Tipbook Vocals The Singing Voice – The

Complete Guide, Hal Leonard, 2008. (odabrana poglavlja)

7. R. Celletti: Geschichte des Belcanto, Bäre reiter Kassel.Basel, 1989. (odabrana poglavlja)

8. C. L. Reid: Funktionale Stimmentwicklung - Grundlagen und

praktis he Übu ge , Schott Musik International, Mainz,








Vrsta kolegija

Izborni

Razina





Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje

Predz a ja koja se očekuju u skladu su s astav i progra o srednje glaz e e škole te za stude te Muzičke akade ije e a posebnih preduvjeta za upis i svladavanje, osi uspješ o polože og ispita iz kolegija Solo pjevanje 1.

U slučaju da, u utar va jske iz or osti, kolegij žele pohađati stude ti e ili studenti ostalih sastav i a Sveučilišta, zai teresira i ka didati također prethod o moraju uspješ o položiti ispit iz kolegija Solo

pjevanje 1.

Korelativnost




Cilj kolegija

Ovladati os ova a vokal e teh ike u teoriji i praksi, razvijati vješti u sviranja i pjevanja vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja te uočavati, definirati i ukloniti osnovne pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedi a i/ili vokal og a sa la.

Ishodi uče ja



2. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i razviti vješti e njihove ispravne interpretacije.


4. I terpretirati zada i progra ko e trira i vođe je to a uz di a ičku iznijansiranost pjevane fraze.

Sadržaj kolegija

1. Osnovni elementi vokalne tehnike.

2. Te elj a o jaš je ja rada vokal e uskulature. 3. Rad a os ov i pjevački fu k ija a respirator a, fo ator a,


rezonatorna).

4. Artikula ija i uče je pjevačkih teh ika legato, staccato,

kolorature, trileri, ukrasi).







obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%

aktiv osti učio ič e i izva učio ič e, radionica)

1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%


izostanka) i jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog segmenta prije njega, tj tijekom nastave,

doseći i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova. U ko ač u o je u ulaze i rezultati završ oga ispita, o je a praktič oga i sa ostal og rada te aktiv ost a astavi koja uključuje de o stra iju steče ih vokal o-teh čkih vješti a kao i de o stra iju akustičke i

optičke a alize astupa pojedi a a i/ili a sa la te eve tual e astupe na javnom satu i/ili internim ili javnim produkcijama i koncertima u

orga iza iji Muzičke akade ije u Puli. Izrazito uspješ i jav i astupi ogu se priz ati kao završ i ispit.

Studentske obveze




3. Sudjelovati solistički i/ili u ansamblu) na interninm i javnim

nastupima, produkcijama i/ili koncertima u organizaciji

Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. VOKALIZE BEZ TEKSTA – po izboru nositeljice kolegija, iz zbirki

„Co o e“, „Abt“, „Lütge “ i sl.







Izborna:

Skladbe iz zbirki hrvatskih skladatelja, Lakše solo pjes e skladatelja iz razdo lja Klasike i Ro a tiz a, Lakše oper e arije






poglavlja)



4. L. Leman: Moja umetnost pevanja, Studio Lirica, Beograd, 2004.








praktis he Übu ge , Schott Musik International, Mainz, 2001.













Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje

Predz a ja koja se očekuju u skladu su s astav i progra o srednje glaz e e škole te za stude te Muzičke akade ije e a pose ih preduvjeta za upis i svladava je, osi uspješ o polože ih ispita iz kolegija Solo pjevanje 1 - 2.

U slučaju da, u utar va jske iz or osti, kolegij žele pohađati stude ti e ili studenti ostalih sastav i a Sveučilišta, zai teresira i ka didati također prethod o oraju uspješ o položiti ispite iz kolegija Solo pjevanje 1 - 2.

Korelativnost




Cilj kolegija

Ovladati os ova a vokal e teh ike u teoriji i praksi, razvijati vješti u sviranja i pjevanja vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja te uočavati, definirati i ukloniti os ov e pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedi a i/ili vokal og a sa la.

Ishodi uče ja





4. I terpretirati zada i progra ko e trira i vođe je to a uz

di a ičku iz ija sira ost pjeva e fraze.

Sadržaj kolegija




rezonatorna).

4. Artikula ija i uče je pjevačkih tehnika (legato, staccato,








obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%

aktivnosti učio ič e i izva učio ič e, radionica)

1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)
























Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje



Korelativnost




Cilj kolegija


Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)
























Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje



Korelativnost




Cilj kolegija


Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4

izostanka po semestru) i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo

završ o e ispitu, potre o je iz svakog seg e ta prije jega, tj tijeko astave, doseći i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u

ko ač i i važ o u z iru odova. U ko ač u o je u ulaze i rezultati završ oga ispita, o je a praktič oga i sa ostal og rada te aktiv ost a astavi koja uključuje de o stra iju steče ih vokal o-teh čkih vješti a kao i de o stra iju akustičke i optičke a alize nastupa pojedinaca i/ili ansambla te eventualne nastupe

na javnom satu i/ili internim ili javnim produkcijama i koncertima u


Studentske obveze




3. Sudjelovati solistički i/ili u a sa lu) a i terninm i javnim


Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:

Sklad e iz z irki hrvatskih skladatelja, Lakše solo pjes e skladatelja iz

razdo lja Klasike i Ro a tiz a, Lakše oper e arije






poglavlja)









7. R. Celletti: Geschichte des Belcanto, Bäre reiter Kassel.Basel,
















Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje



Korelativnost




Cilj kolegija


Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)
























Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje



Korelativnost




Cilj kolegija


Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)
























Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje


U slučaju da, u utar va jske iz or osti, kolegij žele pohađati stude ti e ili studenti ostalih sastav i a Sveučilišta, zai teresira i ka didati također prethod o oraju uspješ o položiti ispite iz kolegija Solo pjevanje 1 -7.

Korelativnost




Cilj kolegija

Ovladati os ova a vokal e teh ike u teoriji i praksi, razvijati vješti u sviranja i pjevanja vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja te uočavati, definirati i ukloniti osnovne pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedi a i/ili vokal og a sa la.

Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)














Kod i naziv kolegija 130658, Talijanski jezik 1


Suradnik/suradnica

prof. dr. s . Rita S otti Jurić, (nositeljica)

dr. s . Iva a Lalli Paćelat, zn. novak-poslijedoktorand

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija


Diplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija



kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I.II.III.IV. ID


Jezik


Talijanski jezik



Preduvjeti -

Korelativnost Nje ački jezik, Engleski jezik

Cilj kolegija -usvojiti komunikacijsku kompetenciju na talijanskome jeziku na razini

A1(a) sukladno Europskom referentnom okviru za jezik.

Ishodi uče ja

1. razumijeti i odgovoriti na jednostavna pitanja i upute od strane

izvornog govornika.

2. sudjelovati u kratkim razgovorima u svakodnevnim situacijama poput

upoznavanja, davanja osnovnih podataka o se i, traže ja i for a ija, jed ostav og telefo skog razgovora, aručiva ja u restora u, jednostavne kupovine i sl.

3. čitati i pisati kratke jed ostav e tekstove: kao npr. pisanje poruka,

za ilješki, ispu java je kratkih o raza a, pisa je razgled i a, čestitki i kratkih pisa a,čita je jednostavnijih i kratkih glazbenih tekstova.

4. definirati osobitosti talijanske glazbe i jezika

5. uspoređivati i a alizirati razlike talijanskog jezika i kulture s hrvatskim

jezikom i drugim stranim jezicima i kulturama koje poznaju studenti

Sadržaj kolegija

1. Predstavljanje i opisivanje osoba

2. Na fakultetu

3. Radni dan

4. U kafiću

5. Praznici

6. Aktual e te e iz područja kulture s pose i osvrto a glaz u

7. Spe ijalizira e te e iz područja glaz e pre a oda iru stude ata


metodeuče ja i Obveze Ishodi Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

http://www.unipu.hr/index.php?id=ritascottijuric&L=0

http://www.unipu.hr/index.php?id=ivanalallipacelat


ocjeni (%)

pohađa je 1-5 22 0,79 10%

samostalni zadatci

do aća zadaća,

istraživa je)

1-5 10 0,35 30%

2 kolokvija (pismeni) 1,2,3 16 0,57 40%

ispit (usmeni) 1,2 8 0,29 20%

ukupno

56 2 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1.pohađati astavu; 2. aktivno sudjelovati u nastavi i ostalim oblicima nastavnog rada;

3. apisati, izložiti i predati sa ostal e zadatke zadaće i istraživa ja); 4. položiti dva pis e a kolokvija; 5. položiti us e i ispit.


Ispit i rokovi o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta. Datumi

kolokvija dogovaraju se sa studentima. Okvirni datumi: 7. i 14. tjedan

nastave.

Napomena: Svi se ispiti mogu polagati u svim ispitnim rokovima!

Ostale važ e či je i e vezaneuzkolegij

Student/studentica mora ispuniti obveze, osim usmenog ispita i

popravnih kolokvija, do kraja tekućeg se estra. Opravdani izostanci

studenata mogu se nadomjestiti dodatnim zadatcima kako bi se ispunila

pla ira a stude tska optereće ost.

Literatura

Obvezna:

1. Piotti, Danila; de Savorgnani, Giulia: Corso di italiano, Alma

Edizioni, Firenze (12-77 str.)

2. Dodatni materijali dobiveni na nastavi

Izborna:

1. Ragni, Stefano: Corso di storia della musica italiana, Guerra

edizioni, Perugia - pojedina poglavlja

2. Ger, Paola: Manuale d'italiano per cantanti d'opera, Guerra


3. Naddeo, Massimo Ciro, Trama Giuliana: Canta che ti passa,

Alma Edizioni, Firenze - pojedina poglavlja

4. Canepari, Luciano; Viaro, Giuseppe; Giovannelli, Barbara: Arie

antiche con trascrizione fonetica per lo studio del canto, Guerra


5. Raz i glaz e i priruč i i i izvorni materijali na talijanskome

jeziku iz područja glaz e

Priruč a: 1. Jernej, Josip (2001.): Talijanska konverzacijska gramatika,

)agre , Školska k jiga

2. Da ia i Ei alter, I grid; Marković Mari ković, Mirja a; Siro ić Bo efačić, Nives 1996.): Talijanski slikov i rječ ik, Školska k jiga, )agre

3. Deanović, Mirko; Jer ej, Josip 1998.): Talijansko-hrvatski

rječ ik, Školska k jiga, )agre

4. Deanović Mirko-Jernej Josip (1993.): Hrvatsko-talija ski rječ ik,

Školska k jiga, )agre

5. Zingarelli Nicola (2005.): Lo Zingarelli. Vocabolario della lingua

italiana, Zanichelli editore, Bologna


Kod i naziv kolegija 130700, Talijanski jezik 2


Suradnik/suradnica

prof. dr. s . Rita S otti Jurić, (nositeljica)

dr. s . Iva a Lalli Paćelat, zn. novak-poslijedoktorand

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija


Diplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija



kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I.II.III.IV. ID

Mjestoizvođe ja predavaonica

Jezik


Talijanski jezik



Preduvjeti -

Korelativnost Nje ački jezik, E gleski jezik

Cilj kolegija -usvojiti komunikacijsku kompetenciju na talijanskome jeziku na razini

A1+ sukladno Europskom referentnom okviru za jezik.

Ishodi uče ja

1. čitati i razu ijeti opise gradova, 2. opisati vlastiti grad i obitelj

3. sudjelovati u kratkim razgovorima poput davanja uputa kako

stići do odredišta, razgovori o o itelji, u trgovini

4. definirati osobitosti talijanskih proizvoda,

5. sudjelovati u razgovorima o talijanskoj tradiciji

6. definirati osobitosti talijanske glazbene tradicije

Sadržaj kolegija

1. Grad

2. Obitelj

3. Kupovina

4. Tradicija

5. Aktual e te e iz područja glaz e

6. Spe ijalizira e te e iz područja glaz e pre a oda iru stude ata




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1-5 22 0,79 10%

samostalni zadatci

do aća zadaća,

istraživa je)

1-5 10 0,35 30%

2 kolokvija (pismeni) 1,2,3 16 0,57 40%

http://www.unipu.hr/index.php?id=ritascottijuric&L=0

http://www.unipu.hr/index.php?id=ivanalallipacelat

ispit (usmeni) 1,2 8 0,29 20%

ukupno

56 2 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1.pohađati astavu;

2. aktivno sudjelovati u nastavi i ostalim oblicima nastavnog rada;

3. napisati, izložiti i predati sa ostal e zadatke zadaće i istraživa ja);

4. položiti dva pis e a kolokvija;

5. položiti us e i ispit.


Ispit i rokovi o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta. Datumi

kolokvija dogovaraju se sa studentima. Okvirni datumi: 7. i 14. tjedan

nastave.

Napomena: Svi se ispiti mogu polagati u svim ispitnim rokovima!

Ostale važ e či je i e vezaneuzkolegij

Student/studentica mora ispuniti obveze, osim usmenog ispita i

poprav ih kolokvija, do kraja tekućeg semestra. Opravdani izostanci

studenata mogu se nadomjestiti dodatnim zadatcima kako bi se ispunila

pla ira a stude tska optereće ost.

Literatura

Obvezna:

1. Piotti, Danila; de Savorgnani, Giulia: Corso di italiano, Alma

Edizioni, Firenze (77-124 str.)

2. Dodatni materijali dobiveni na nastavi

Izborna:

1. Ragni, Stefano: Corso di storia della musica italiana, Guerra


2. Ger, Paola: Manuale d'italiano per cantanti d'opera, Guerra


3. Naddeo, Massimo Ciro, Trama Giuliana: Canta che ti passa,

Alma Edizioni, Firenze - pojedina poglavlja

4. Canepari, Luciano; Viaro, Giuseppe; Giovannelli, Barbara: Arie

antiche con trascrizione fonetica per lo studio del canto, Guerra


5. Raz i glaz e i priruč i i i izvor i aterijali a talija sko e

jeziku iz područja glaz e

Priruč a: 1. Jernej, Josip (2001.): Talijanska konverzacijska gramatika,

)agre , Školska k jiga

2. Da ia i Ei alter, I grid; Marković Mari ković, Mirja a; Siro ić Bo efačić, Nives 1996.): Talija ski slikov i rječ ik, Školska k jiga, )agre

3. Dea ović, Mirko; Jer ej, Josip 1998.): Talija sko-hrvatski

rječ ik, Školska k jiga, )agre

4. Dea ović Mirko-Jernej Josip (1993.): Hrvatsko-talija ski rječ ik, Školska k jiga, )agreb

5. Zingarelli Nicola (2005.): Lo Zingarelli. Vocabolario della lingua

italiana, Zanichelli editore, Bologna


Kod i naziv kolegija 77959, VOKALNO-TEHNIČKI ASPEKTI DJEČJIH PJESMICA I VOKALNIH PRIMJERA U NASTAVI 1


Suradnik/suradnica doc.mr.art. Sofija Cingula (nositeljica)





studija II. – IV.

Mjesto izvođe ja Predavaonica 2,

Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje

Os ov a ot a pis e ost je poželj a, ali ije už a u slučaju izbora

kolegija unutar vanjske izbornosti).

Korelativnost Os ove vokal e teh ike, Solo pjeva je iz or o, Vjež e iz vokal e tehnike, Harmonija na klaviru, Solfeggio.

Cilj kolegija

Sagledati dječje pjes i e i vokal e pri jere koji se koriste u astavi s aspekta vokalne tehnike u teoriji, jednako kao i u praksi te osposobiti

stude te za zdravo vođe je dječjega glasa i jegov isprava , priroda (optimalan) razvoj.

Ishodi uče ja

1. Definirati, analizirati i opisati razvojne i vokalno-teh ičke aspekte dječjega glasa.

2. Sintetizirati i analizirati vokalno-teh ičke ele e te i ajčešće melodijske obrasce u dječji pjes i a a i vokal i primjerima u nastavi.

3. Defi irati, prepoz ati i opisati pogod e početke pjes i a (primjerene uzrastu i vokalno-teh ičkoj ko di iji) i vokalnih

primjera (intervalski, melodijski, tekstualno).

4. Klasifi irati, uočiti i prepoz ati os ov e i slože ije vokal o-

teh ičke pogreške optičke i akustičke). 5. Interpretirati (svirati i pjevati) o rađe e pjes i e, vjež e i

dionice u grupi i individualno.

Sadržaj kolegija

Uvod u osnove vokalne tehnike

Razlike iz eđu dječjeg i odraslog glasa

)dravo vođe je dječjeg glasa i jegov isprava , priroda razvoj

Vjež e disa ja i vokal o-teh ičke vjež e

Vjež e za aktiv o osluškiva je i sluša je poveziva je o og što čuje o i o oga što pjeva o)

Vjež e kod poteškoća s etoč o i to a ijo

Analiza glasova

http://www.unipu.hr/index.php?id=1794&L=

Pose osti kod elodijskih o raza a u dječji pjes i a a i vokalnim primjerima u nastavi

Opis pjevačke lage i registara kod dje e

Odabir literature (izbor, primjena, interpretacija)





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P

1. – 5.

30

(22,5

)

0,8 5%

samostalni zadatci

do aća zadaća,

sviranje, pjevanje,

praktič i rad…)

1. – 5. 9,5 0,3 5%


radionica)

1. – 5. 5 0,2 20%

pismeni radovi 1. – 5. 5 0,2 5%

usmena izlaganja

(interne i javne izvedbe i

nastupi)

1. – 5. 9 0,3 20%

ispit (usmeni, koncert) 1. – 5. 5 0,2 30%

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog segmenta prije njega, tj. tijekom nastave, doseći

i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u svi astav i

aktivnostima.

2. Samostalno raditi na usavršava ju vokal o-teh ičkih vješti a izvođe je zada ih vjež i i sklad i.

3. Redovito ispu javati sve o veze i pisati zadaće. 4. Položiti završ i ispit.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:


glaz e ika i plesači a, Musi Play, )agre , 2009. 3. Biserka i Duša Cvejić: Umetnost pevanja, Beograd 2009.

4. Nikola Cvejić: Savre e i elka to, Beograd, 1980.

5. Lj. Stipišić Del ata: Moje prve 222 pjes e za dječje klape i školske z orove, gradska k již i a )adar, 2010.

6. T. Jerković: Pjes ari a, Profil, )agre , 2014. 7. I. Golčić: Pjes ari a za os ov e škole, Hrvatsko k jižev o

društvo Sv. Jero i a, )agre 1998. 8. S. Vidulin-Or a ić: Pjeva s veselje , Struč o vijeće

glaz e e kulture Istarske župa ije2003. 9. D. Gji i ur.): Glaz e a škri ji a. Pjes ari a OŠ Mate Balote

Buje, 2014.

Izborna:

1. A. Mohr: Handbuch der Kinderstimmbildung, Mainz, Schott

1997 (6. Izdanje 2006.)

2. A. Mohr: Lieder, Spiele, Kanons. Stimmbildung in

Kindergarten und Grundschule, Mainz, Schott Music, 2008.

3. P. Brüger: Si ge i Ki dergarte , Augs urg, Weiss er 2003. 4. G. Hermann: Sing ein – Stimm mit! 1, Edition Metropol

5. G. Hermann: Sing ein – Stimm mit! 2, Edition Metropol

6. C. L. Reid: Funktionale Stimmentwicklung – Grundlagen und

praktis he Ü u ge , S hott Musik I ter atio al, Mai z 2001.


Kod i naziv kolegija 77960, VOKALNO-TEHNIČKI ASPEKTI DJEČJIH PJESMICA I VOKALNIH PRIMJERA U NASTAVI 2


Suradnik/suradnica doc.mr.art. Sofija Cingula (nositeljica)

Studijski program Glazbena Pedagogija




studija II. – IV.

Mjesto izvođe ja Predavaonica 2,

Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje

Os ov a ot a pis e ost je poželj a, ali ije už a u slučaju iz ora kolegija unutar vanjske izbornosti).

Korelativnost Os ove vokal e teh ike, Solo pjeva je iz or o, Vjež e iz vokal e tehnike, Harmonija na klaviru, Solfeggio.

Cilj kolegija

Sagledati dječje pjes i e i vokal e pri jere koji se koriste u astavi s aspekta vokalne tehnike u teoriji, jednako kao i u praksi te osposobiti

stude te za zdravo vođe je dječjega glasa i jegov isprava , priroda (optimalan) razvoj.

Ishodi uče ja

1. Definirati, analizirati i opisati razvojne i vokalno-teh ičke aspekte dječjega glasa.

2. Sintetizirati i analizirati vokalno-teh ičke ele e te i ajčešće melodijske obrasce u dječji pjes i a a i vokal i primjerima u nastavi.

3. Defi irati, prepoz ati i opisati pogod e početke pjes i a (primjerene uzrastu i vokalno-teh ičkoj ko di iji) i vokal ih primjera (intervalski, melodijski, tekstualno).

4. Klasifi irati, uočiti i prepoz ati os ov e i slože ije vokal o-

teh ičke pogreške optičke i akustičke). 5. Interpretirati (svirati i pjevati) o rađe e pjes i e, vjež e i

dionice u grupi i individualno.

Sadržaj kolegija

Uvod u osnove vokalne tehnike

Razlike iz eđu dječjeg i odraslog glasa

)dravo vođe je dječjeg glasa i jegov isprava , priroda razvoj

Vjež e disa ja i vokal o-teh ičke vjež e

Vjež e za aktiv o osluškiva je i sluša je poveziva je o og što čuje o i o oga što pjeva o)

Vjež e kod poteškoća s etoč o i to a ijo

Analiza glasova

http://www.unipu.hr/index.php?id=1794&L=

Pose osti kod elodijskih o raza a u dječji pjes i a a i vokalnim primjerima u nastavi

Opis pjevačke lage i registara kod dje e

Odabir literature (izbor, primjena, interpretacija)





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P

1. – 5.

30

(22,5

)

0,8 5%

samostalni zadatci

do aća zadaća,

sviranje, pjevanje,

praktič i rad…)

1. – 5. 9,5 0,3 5%


radionica)

1. – 5. 5 0,2 20%

pismeni radovi 1. – 5. 5 0,2 5%

usmena izlaganja

(interne i javne izvedbe i

nastupi)

1. – 5. 9 0,3 20%

ispit (usmeni, koncert) 1. – 5. 5 0,2 30%

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakog seg e ta prije jega, tj. tijeko astave, doseći minimalni broj bodova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u svi astav i

aktivnostima.


3. Redovito ispu javati sve o veze i pisati zadaće. 4. Položiti završ i ispit.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:


glaz e ika i plesači a, Musi Play, )agre , 2009. 3. Biserka i Duša Cvejić: U et ost peva ja, Beograd 2009. 4. Nikola Cvejić: Savre e i elka to, Beograd, 1980.

5. Lj. Stipišić Del ata: Moje prve 222 pjes e za dječje klape i školske z orove, gradska k již i a )adar, 2010.

6. T. Jerković: Pjes ari a, Profil, )agre , 2014. 7. I. Golčić: Pjes ari a za os ov e škole, Hrvatsko k jižev o

društvo Sv. Jero i a, )agre 1998. 8. S. Vidulin-Or a ić: Pjeva s veselje , Struč o vijeće

glaz e e kulture Istarske župa ije2003. 9. D. Gji i ur.): Glaz e a škri ji a. Pjes ari a OŠ Mate Balote

Buje, 2014.

Izborna:

1. A. Mohr: Handbuch der Kinderstimmbildung, Mainz, Schott

1997 (6. Izdanje 2006.)

2. A. Mohr: Lieder, Spiele, Kanons. Stimmbildung in

Kindergarten und Grundschule, Mainz, Schott Music, 2008.

3. P. Brüger: Si ge i Ki dergarte , Augs urg, Weiss er 2003. 4. G. Hermann: Sing ein – Stimm mit! 1, Edition Metropol

5. G. Hermann: Sing ein – Stimm mit! 2, Edition Metropol

6. C. L. Reid: Funktionale Stimmentwicklung – Grundlagen und

praktis he Ü u ge , S hott Musik I ter atio al, Mai z 2001.





Studijski program Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e e pedagogije

Vrsta kolegija Izborni Razina kolegija Diplomski

Semestar Ljetni Godina studija V.


Pula, dvorana 2



je ački)






Cilj kolegija




glazbenog djela.

Ishodi uče ja


pjevača




kolegama u zboru



Sadržaj kolegija





Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)


60 P

(45) 1.60 51%


nastavi 1.-6. 17 0.32 25%


znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%



znanja tijekom

semestra)

1.-6. 11 0.24 12%

ukupno 84 3 100%




C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze











oglas oj ploči.

Literatura



Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA - unipu.hr · - Ettore Pozzoli – Solfeggi parlati e cantati 1. Dio. - Adal ert Marković – 222 izarae te ue za solfeggio, školska knjiga – Zagreb