IZVEDBENI PLAN NASTAVE - unizd.hr -RN3 2018-2019 zimski... · Web viewOsim grupnih sastanaka sa studentima voditelj studijske grupe prima studente na individualne konzultacije vezano

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

RN 3 3. GODINA – Učiteljski studij- V. semestar

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojiteljaSveučilište u Zadru

Franje Tuđmana 24iZadar


1


IZVEDBENI PLAN NASTAVE3 . G O D I N A – U Č I T E L J S K I S T U D I J - V. S E M E S TA R

Voditelj studijske grupe RN3:

doc.dr.sc. Jelena Alić ured 2, prizemlje termini mjesečnih sastanaka : zadnji utorak u mjesecu individualne konzultacije: Utorkom 11-12h kontakti: [email protected], 023/345 – 002

Voditelj studijske grupe jednom mjesečno sastaje se sa studentima radi informiranja o tekućim događajima. Osim grupnih sastanaka sa studentima voditelj studijske grupe prima studente na individualne konzultacije vezano za pitanja o studiranju, studijskom program i odabiru izbornih kolegija.

2

mailto:[email protected]

IZVEDBENI PLAN NASTAVEKalendar nastavnih aktivnosti

1.10.2018. Ponedjeljak Početak akademske godine 2018./19.1.10.2018. Ponedjeljak Prijem studenata prve godine preddiplomskog

studija.2.10.2018. Utorak Početak nastave u zimskom semestru akad. godine 2018./19.8.10.2018. Ponedjeljak Dan neovisnosti i blagdan sv. Šime

1.11.2018. Četvrtak Blagdan Svih svetih – neradni dan24.11.2018. Subota Blagdan sv. Krševana – dan Grada Zadra – neradni

dan19.11.–23.11.2018.

Izvanredni ispitni rok10.12.-

14.12.2018.Apsolventski ispitni rok

24.12.2018.-4.1.2019.

Božićni i novogodišnji blagdani

6.1.2019. Nedjelja Sv. tri kralja15.1.2019. Utorak Blagdan sv. Stošije – nenastavni dan25.1.2019. Petak Završetak nastave u zimskom semestru akad. god

2018./19.28.1.-22.2.2019. Zimski ispitni rok25.2.2019. ponedjeljak Početak nastave u ljetnom semestru akad. god

2018./19.18.3.-22.3.2019. Apsolventski ispitni rok18.3.-22.3.2019. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije

25.3.2019. Ponedjeljak Dan sveučilišta18.4.-

22.4..2019.Uskrsni blagdani

23.4.-29.4.2019. Izvanredni ispitni rok23.4.-29.4.2019. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije

1.5.2019. Srijeda Međunarodni praznik rada – neradni dan7.6.2019 Petak Završetak nastave u ljetnom semestru akad.

god. 2018./19.20.6.2019. Četvrtak Tijelovo – neradni dan10.6.-12.7.2019. Ljetni ispitni rok

22.6.2019. Subota Dan antifašističke borbe – neradni dan25.6.2019. Utorak Dan državnosti – neradni dan

17.7.-31.8.2019. Godišnji odmor nastavnika2.9.-30.9.2019. Jesenski ispitni rok

30.9.2019. Ponedjeljak Završetak akademske godine 2018./19. zimski semestar ljetni semestar

3


Uredi i učionice:

Br. prostor

ijeVrsta

prostorijeSmještaj prostorij

eDjelatnici

Telefon

1 Ured nastavnika Prizemlje

Doc.dr.sc. Saša ŽivkovićKarmen Travirka Marčina, prof.

Doc.dr.sc. Marina Đira345-001


Doc.dr.sc. Jelena AlićMr.sc. Predrag SaratlijaDr.sc. Donata Vidaković

Samaržija345-002

3 Ured nastavnika Prizemlje Izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić

Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan345-003345-004


Doc.dr.sc. Zorak ŠkodaDr.sc. Tomislav Košta

Josip Cindrić, prof.345-005


Prof.dr.sc. Mira KlarinIzv.prof.dr.sc. Teodora VigatoIzv.prof.dr.sc. Robert Bacalja

345-007345-006


Doc.dr.sc. Tamara Kisovar Ivanda

Mr.sc. Milena Radovan Burja345-008345-049

8 Ured nastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

Doc.dr.sc. Marija Musa 345-009

11 Tajništvo Prizemlje Emilija Matassi BotunacMartina Šestan 345-043

13 Ured pročelnice Prizemlje Doc.dr.sc. Maja Cindrić 345-035

37 učionica Prizemlje / /35 Informatičk

i kabinet Prizemlje / /103 Učionica 1. kat / /

103B Ured nastavnika 1. kat Snježana Habuš Rončević,prof. 345-033

104 Ured nastavnika 1. kat

Izv.prof.dr.sc. Ivica VigatoDoc.dr.sc. Violeta Valjan Vukić

Dr.sc. Ante Delić345-032

105 Učionica 1. kat / /107 Učionica 1. kat / /109 Učionica 1. kat / /114 Ured

nastavnika 1. kat Doc.dr.sc. Katarina IvonDoc.dr.sc. Slavica Vrsaljko 345-047

4


Vježbaonice:

Odsjek za razrednu nastavu

Škole - vježbaonice i mentori (2018)

1. Osnovna škola Krune KrstićaTrg Gospe Loretske [email protected]

Ravnateljica: Jasminka Matešić

Mentorice: Rossana Discordia Knežević Maja Grbić Marija Šimunić Snježana Jezidžić

2. Osnovna škola Zadarski otociTrg Damira Tomljanovića Gavrana 2 [email protected]

Ravnatelj: Davor Barić

Mentorice: Jasminka Brižić Renata Andrović Armansa Ivanov Nina Matacin Suzana Peroš Jasminka Bašić Anamarija Botica Miljanović Katarina Vrkić Serdarević

3. Osnovna škola Petra Preradovića Trg Petra Preradovića 1 [email protected]

Ravnateljica: Stanka Pera Martinac

5



mailto:[email protected]?subject=URED


Mentorice: Branka Milardović Zdravka Gunjević Ana Rodin Milena Maračić

4. Osnovna škola StanoviUlica Rine Aras [email protected]

Ravnatelj: Markica Perić

Mentorice: Suzana Phillips Zvjezdana Barić Nada Glavan Ana Stošić Katica Kalmeta

6



RED PREDAVANJAza V. semestar integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija

UČITELJSKI STUDIJna Sveučilištu u Zadru u akad. god. 2018./2019.

Šifrapredme

taIme i prezime

nastavnikaNaziv predmeta

Ukupno sati (semestralno)

ECTS bodov

iPredavanja

Seminara

Vježbi

A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA:

UČZD301

Prof.dr.sc. Robert Bacalja

Žanrovi u dječjoj književnosti

30 15 0 3

UČZD302

Doc. dr. sc. Slavica Vrsaljko

Scenska kultura 0 0 0 3

Goran Smoljanović, mag. art.

30 0 15

UČZD303

Izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić

Inkluzivni odgoj i obrazovanje

30 15 0 3

UČZD304

Mr.sc. Predrag Saratlija

Osnove kineziologije 30 15 0 3

UČZD305

Snježana Habuš Rončević, prof.

Glazbeni praktikum I 0 0 30 2

UČZD306

Doc.dr.sc. Tamara Kisovar Ivanda

Didaktika 45 0 15 4

UČZD307

Doc.dr.sc. Maja Cindrić

Stručno pedagoška praksa I

0 0 60 2

UČZD308

Doc. art. Saša Živković

Likovna kultura 2 30 0 15 3

A 1

7


UČZD309

Prof.dr.sc. Robert Bacalja

Novija hrvatska književnost – predrealizam i realizam

15 15 0 3

A 2

UČZD310

Doc. art. Saša Živković

Grafika 2 15 0 15 3

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu sve obvezne (temeljne) predmete s matičnog studija.

B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA*:

UČZD311

Mr.sc. Milena Radovan Burja

Etika i ljudska prava 15 15 0 2

UČZD312


Matematičke igre u školi 15 0 15 2

UČZD313

Doc.dr.sc. Jelena Alić

Elementarne igre u razrednoj nastavi

15 0 15 2

Bilješka: Studenti moraju upisati najmanje 1 izborni predmet s matičnog odjela. Ukupan broj ECTS bodova za izborne predmete mora iznositi najmanje 4 ECTS bodova.

C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA, CENTRA ZA

STRANE JEZIKE I CENTRA ZA TJELOVJEŽBU I STUDENTSKI ŠPORT**:

Bilješka: Studentima je ponuđena mogućnost upisa izbornih predmeta s drugih odjela.

Student/ica pod A), B) i C) mora upisati predmete čiji zbroj ECTS bodova iznosi najmanje 30 ECTS bodova ***

D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH PREDDIPLOMSKIH

SVEUČILIŠNIH STUDIJA I STRUČNIH STUDIJA****

8


UČZD311

Mr.sc. Milena Radovan Burja

Etika i ljudska prava 15 15 0 2

UČZD312


Matematičke igre u školi 15 0 15 2

UČZD313

Doc. dr. sc. Jelena Alić

Elementarne igre u razrednoj nastavi

15 0 15 2

Bilješka: Šifra se ne upisuje u indeks.

Predmeti se upisuju putem studomata ili u Upisni list po redu predavanja u tajništvu matičnog odjela, prvo svi obvezni (temeljni) predmeti, zatim određeni broj izbornih predmeta s matičnog studija i na kraju određeni broj izbornih predmeta s drugih studija.* Izborni predmeti s matičnog studija upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvu matičnog odjela, na temelju odobrenih kvota.** Izborni predmeti s drugih studija upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvima drugih odjela, na temelju odobrenih kvota.*** Studenti/ce integriranih preddiplomskih i diplomskih studija upisuju najmanje 30 bodova semestralno.**** Predmeti koji se nude studentima/cama drugih studija upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvu ovoga odjela, na temelju odobrenih kvota. M. P.

Zadar, 11. ožujka 2018. doc. dr. sc. Maja Cindrić

Raspored sati

Sat Predavač Kolegij DVORANA

PONEDJELJAK8:00-10:00 prof.dr.sc. Robert

BacaljaŽanrovi u dječjoj književnosti

105

10:00-14:30 Goran Smoljanović, mag.art.

Scenska kultura105

UTORAK10:30-12:30 mr.sc. Predrag

SaratlijaOsnove kineziologije 105

13:00-14:00 Doc. dr.sc. Jelena Elementarne igre u Dvorana

9


Alić razrednoj nastavi Višnjik

15:00-16:30 doc.dr.art. Saša Živković

Grafika II A2 37

17:00-19:30 doc.dr.sc. Tamara Kisovar Ivanda

Didaktika 109

SRIJEDA12:00-13:00 Snježana Habuš

Rončević, prof.Glazbeni praktikum I 103

13:00-14:30 Doc. art. Saša Živković

Likovna kultura II 37

ČETVRTAK9:00-11:30 izv. prof.dr.sc.

Smiljana ZrilićInkluzivni odgoj i obrazovanje

37

10:00-12:30 prof.dr.sc. Robert Bacalja

Novija hrvatska književnost-predrealizam i realizam A1

109

16:00-17:30 Josip Cindrić, prof. Informatika II (IZBORNI) Info. Kab.

PETAKStručna praksa-vježbaonica

Nastavni plan kolegijaNaziv studija Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učiteljeNaziv kolegija Žanrovi u dječjoj književnostiStatus kolegija obvezniGodina 2 Semestar 4.ECTS bodovi 6Nastavnik Prof.dr.sc. Robert Bacalja

e-mail [email protected] konzultacija

10

IZVEDBENI PLAN NASTAVESuradnik / asistent

e-mailvrijeme konzultacija ponedjeljak: 10,00 – 11,00, utorak: 9,00-10,00

Mjesto izvođenja nastave Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari (pohađanje nastave P i S); konzultacije; samostalni zadaci, seminarski rad.

Nastavno opterećenje P+S+V 30P+0V+15S

Način provjere znanja i polaganja ispita

Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.

Početak nastave Završetak nastave

Kolokviji1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Prema dogovoru Prema dogovoru Prema dogovoru Prema dogovoru

Ispitni rokovi1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Prva pol. veljače

Druga pol. veljače Prva pol. rujna Druga pol. rujna

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

Poznavanje i razumijevanje sadržaja i ciljeva kolegija. Poznavanje, razumijevanje i definiranje pojma dječja književnost. Razumijevanje odnosa između dječje književnosti i dječje dobi. Razumijevanje kriterija u vrednovanju dječje književnosti. Poznavanje i razumijevanje žanrova u dječjoj književnosti. Analiziranje tekstova iz dječje književnosti te diskutiranje o

osnovnim značajkama vrsta kojima tekstovi pripadaju Uočavanje osnovnih karakteristika dječjih književnih vrsta. Prepoznavanje slikovnice prema uporabi. Razumijevanje odgojnih vrijednosti prve slikovnice. Navesti i opisati karakteristike žanrova u dječjoj književnosti. Razlikovati romane i pripovijetke o djetinjstvu. Opisati i ovladati strukturnim osobinama dječjeg igrokaza. Prepoznavati književni tekst iz područja dječje književnosti kao

osnovu za nastanak drugih umjetničkih ostvarenja (filmova, kazališnih predstava itd.)

Nabrojiti ključne predstavnike svjetskog i hrvatskog stripa. Razumijevanje pedagoškog aspekta hrvatske dječje književnosti te

pokušaj korelacije s ostalim znanstvenim područjima. Preduvjeti za upis nema

Sadržaj kolegija

Uvod u dječju književnost. Recepcija dječje književnosti. Kultura čitanja. Izgradnja suvremenog čitatelja. Dječja književnost i dječja dob. Kriteriji u vrednovanju dječje književnosti. Pregled žanrova: slikovnica, dječja priča, dječja poezija, romani i pripovijetke o djetinjstvu, igrokaz; granične vrste: basna, roman o životinjama, pustolovni, povijesni i znanstveno-fantastični roman, strip. Značenje dječjih časopisa i listova za razvoj dječje književnosti.

11


Obvezna literatura

Crnković, M.; Težak, Dubravka (2002). Povijest hrvatske dječje književnosti (od početka do 1955.), Zagreb:ZnanjeCrnković, M. (1990), Dječja književnost, Zagreb: Školska knjiga.Crnković, M. (1987), Sto lica priče, antologija dječje priče s interpretacijama. Zagreb: Školska knjiga. Hranjec, S. (2006) Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga.Hranjec, S. (2009), Ogledi o dječjoj književnosti, Zagreb: Alfa.Težak, D., Težak, S. (1997), Interpretacija bajke. Zagreb: DiVič.Bacalja, R. (1999). Dječja recepcija književnih vrsta u: Kako razvijati kulturu čitanja (zbornik), Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, Hrvatski centar za dječju knjigu, str.22-30.Peroš, Z.; Ivon, K.; Bacalja, R.(2007). More u pričama Ivane Brlić-Mažuranić. Magistra Iadertina, god.2. Sv.2. str.61-78.

Dopunska literatura

Bettelheim, B. (2000). Smisao i značenje bajki, Poduzetništvo Jakić: Cres.Crnković, M. (1998). Hrvatske malešnice, Školska knjiga, Zagreb.Skok,J. (1985). Od riječi do igre. (pogovor), Školska knjiga, Zagreb, F.D. Šibenik.Zalar, I. (1987). Dječji roman u hrvatskoj književnosti (uvodna poglavlja), Školska knjiga, Zagreb.Zalar, I. (1991). Pregled suvremene hrvatske dječje poezije, Školska knjiga, Zagreb.Zima, D. (2011), Kraći ljudi, Povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu, Zagreb: Školska knjigaČasopisi o dječjoj književnosti: Libri&Liberi, Književnost i dijeteHranjec, S (1998), Hrvatski dječji roman, Zagreb: ZnanjeHranjec, S (2004), Dječji hrvatski klasici, Zagreb; Školska knjigaMajhut, B. (2005), Pustolov, siroče i dječja družba: hrvatski dječji roman do 1945. Zagreb: FF pres Pintarić, Ana (1999), Bajke (pregled i interpretacije), Osijek: Matica hrvatskaPintarić, Ana (2008), Umjetničke bajke, teorija, pregled i interpretacije, Osijek: FFHameršak, M. (2011), Pričalice (o povijesti djetinjstva i bajke), Zagreb: Algoritam.Kos-Lajtman,A.(2011),Autobiografski diskurs djetinjstva, Zagreb: Naklada Ljevak.

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

Uvjeti za dobivanje potpisa

Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada. Smatra se da student nije izvršio svoje

12

IZVEDBENI PLAN NASTAVEnastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave. Nastavnik evidentira prisutnost studenata na početku svakog sata.

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat. Studenti polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita. Seminarski rad vrednuje se 1 ECTS bodom. Redovitost pohađanja nastave 1 ECTS, aktivnost u nastavi 1 ECTS, pismeni dio ispita (min. 50% riješeno ispravno) 1 ECTS i usmeni dio ispita 2 ECTS bod.

Način formiranja konačne ocjene

Završni ispit sadrži zadatke koji obuhvaćaju cjelokupno gradivo nastavnog programa i njime se procjenjuje realizacija ishoda učenja koji su već procjenjivani u ranijim aktivnostima.

Napomena

Nastavne teme-predavanjaRed. br. Datum Naslov Literatura

1. 7.10.

Upoznavanje s kolegijem, literatura Kroz sve nastavne jedinice koristit će se naslovi koji su predviđeni obveznom i izbornom literaturom.

2. 14.10. Uvod u dječju književnost

3. 21.10.Definicija dječje književnosti. Dječja književnost i dječja dob.

4. 28.10.Kriteriji u vrednovanju dječje književnosti. O recepciji dj. knjiž.

5. 4.11. O kulturi čitanja. Načini razvijanja kulture čitanja.

6. 11.11.Pregled žanrova iz dječje knjiž.. Slikovnica ( prva dječja knjiga, povijest slikovnice)

7. 18.11.

Oblik i veličina prve slikovnice. Dvodimenzionalnost. Ilustracije. Vrste slikovnica prema uporabi. Vrste s obzirom na dječju dob.

8. 25.11.Odgojna vrijednost slikovnice. Uvod u dječju priču. Teorije o postanku usmene priče. Hrvatska usmena priča.

9. 2.12.Usmena i umjetnička bajka. Podvrste dječje priče: bajka (klasična i umjetnička), fantastična priča.

10. 9.12.

Realistična priča. Hrvatska dj. priča Uvod u dječju poeziju. Stara i nova dječja poezija. Oblici u dječjoj poeziji. Hrvatska dječja poezija.

11. 16.12. Romani i pripovijetke o djetinjstvu. Roman za djecu i dječji roman. Hrvatski dječji roman Strukturne osobine dječjeg

13

IZVEDBENI PLAN NASTAVEromana.

12. 6.1.Dječji igrokaz. Strukturne osobine dj. igrokaza. Vrste dječjeg igrokaza.

13. 13.1. Basna. Strukturne osobine i podrijetlo basne.

14. 20.1. Strip, povijest stripa. Predstavnici svjetskog i hrvatskog stripa.

15. 27.1.Pregled ostalih žanrova: putopisi, biografije, romani za djecu. Hrvatska dječja periodika.

SeminariRed. br. Datum Naslov Literatura

1. 7.10.

Slikovnica- prva dječja knjiga. Simbolička i problemska slikovnica. Multimedijalna slikovnica.

Andrea Petrlik-Huseinović,Ana Đokić- Pongrašić, Ivana Guljašević, Željka Mezić, Ana Kadoić, Pika Vončina….

Susanne Rotraut Berner, Melanie Joyce, Dick Bruna, Trace Moroney…

Kroz sve nastavne jedinice koristit će se naslovi koji su predviđeni obveznom i izbornom literaturom.

2. 14.10.C. Perault / Braća Grimm – interpretacija bajki/ analiza zajedničkih motiva : Crvenkapica, Pepeljuga….

3. 21.10.

H.C. Andersen : Mala sirena /Kraljevna na zrnu graška/Djevojčica sa žigicama/ Carevo novo ruho/ Cvijeće male Ide/Pastirica i dimnjačar….

4. 28.10.Lewis Carroll – Alica u zemlji čudesaJames M. Barrie - Petar PanL.F.Baum: Čarobnjak iz Oza

5. 4.11. Carlo Collodi – PinokioAstrid Lindgren – Pipi duga čarapa

6. 11.11.Hugh Lofting – Pripovijest o dru DolittleuEla Peroci – Djeco, laku noć

7. 18.11.Karel Čapek – Poštarska bajkaGianni Rodari - Čipolino

8. 25.11.Felix Salten - BambiRudyard Kipling – Knjiga o džungli

9. 2.12.Johanna Heusser-Spyri – HeidiErich Kastner - Emil i detektivi

10. 9.12.

Grigor Vitez – Kako živi Antuntun, Paun, A zašto ne bi, Kad bi drveće hodaloZvonimir Balog – Veseli zemljopis/Pusa od KrampusaLuko Paljetak – Nevidljiva Iva/Miševi i mačke naglavačke

11. 16.12. Basne: Ezop, Jean de la Fontaine, Lessing, Krilov,

14


12. 6.1. Z.Krilić, Zagonetno pismoH.Kovačević, Tajna mačje šape

13. 13.1. Hitrec, Eko Eko,Gardaš, Duh u močvari

14. 20.1. W.Saroyan, Tata, ti si ludS.Pilić - O mamama sve najbolje

15. 27.1. Evaluacija

Naziv kolegija Scenska kultura

ECTS 3

Nastavnici i/ili suradnici

Goran Smoljanović, dipl. glumac

Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

- prepoznati i odabrati tekst za scensko uprizorenje- izvijestiti o odabranom literarnom predlošku i objasniti zašto je upravo taj tekst

pogodan za scensko uprizorenje - objasniti glavnu ideju, opisati postupke svojih likova, diskutirati o temi i ideji koju

žele prezentirati- predvidjeti sve postupke koje će izvoditi odabrani lik- pokazati postupke koje treba izvesti odabrani lik i razlikovati svoje postupke od

postupaka ostalih likova- prilagoditi scenske postupku konkretnom scenskom prostoru- isplanirati mizanscenska rješenja i izabrati rekvizite koji su potrebni za scensku igru- rasporediti likove, dekor i rekvizite na sceni- istražiti biografiju lika te interpretirati tekst uz pomoć podteksta - analizirati sve postupke koji su nužni za izvođenje scenske igre- osmisliti scenski prostor i predvidjeti izvođenje scenske igre

15

IZVEDBENI PLAN NASTAVE- stvoriti scensku igru

Preduvjeti za upis

nema

Ispitnaliteratura

Vigato, T (2011.) Metodički pristupi scenskoj kulturi, Sveučilište u Zadru, ZadraKoler, Erik. Sto i jedno poglavlje o lutkarskoj režiji, Zagreb 1992.Ladika, Zvjezdana. Redateljske napomene, u: Zbornik igrokaza, Školska knjiga, Zagreb 1980.Vukonić-Žunić, J. B. Delaš (2006.) Lutkarski medij u školi,Školska knjiga, ZagrebScher, A. (2005) 100 +ideja za dramu, prevela J. Šojar, Hrvatski centar za dramski odgoj, Zagreb

Dopunska literatura

Scher, A. (2005) Novih 100+jdeja za dramu. prevela J. Šojar, Hrvatski centar za dramski odgoj, Zagreb

Dreto, V. (2007) Prva predstava, Naknada Ljevak, Zagreb

Oblici provođenja nastave

Predavanje i vježbe


1. Redovito pohađanje nastave 10%2. Sudjelovanje u radu na predstavi 60%3. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra. Prolaznost na

kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. Polaganje kolokvija 10%

4. Izvođenje predstave 10%5. Studenti koji su redoviti izvršili gore navedene uvjete

pristupit će završnom ispitu. 10%Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze polažu pismeni, usmeni dio ispita i samostalno moraju organizirati scensku igru. Scenska igra je uvjet da bi student pristupio pismenom i usmenom ispitu. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio.

Jezik poduke Hrvatski

PREDAVANJA

TERMIN SATI SADRŽAJ

2. 10. '17. 1 Izbor teksta

9. 10. 1 Podjela uloga16. 10 1 Pisanje biografija za likove

16

IZVEDBENI PLAN NASTAVE23. 10. 1 Podjela na dijelove i djeliće30. 10. 1 Učenje uloga6. 11. 1 Mizanscena13. 11. 1 1. kolokvij20. 11. 1 Scenski govor27. 11 1 Izražajna sredstva scenskog govora4. 12. 1 Rekviziti11. 12. 1 Scenografija18. 12. 1 Glazba u predstavi15. 1. '18.

1Važnost odlomka i ritam predstave

22. 1. '18.

1Kompozicija predstave

29. 1. '18.

12. kolokvij

Vježbe


2.10. '17. 2 Upoznavanje s tekstom

9. 10. 2 Rad na tekstu16. 10. 2 Prva čitanja23. 10. 2 Određivanje uloga i razgovor o ulogama30. 10. 2 Traženje sličnih radnji u svakodnevnom životu6. 11. 2 Proces stvaranja lika13. 11. 2 Rada na govoru 20.11 2 Scenski govor27.11. 2 Mimika

17

IZVEDBENI PLAN NASTAVE4. 12. 2 Pjevanje i sviranje11. 12. 2 Mizanscenska rješenja pojedinačnog lika18. 12. 2 Cjelokupna mizanscenska rješenja15. 1. '18. 2 Spajanje govora i pokreta i mimike

22. 1. 2 Generalna proba29. 1. 2 Javno izvođenje predstave

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA

1. Ispitni rok 6. 2. 2018.

2. Ispitni rok 27. 2. 2018.

Naziv kolegija INKLUZIJSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

ECTS


Izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić

18



Putem samostalnog i kritičkog proučavanja literature te raspravama na seminarima i praksom u vježbaonicama, ovladati temeljnim spoznajama u području inkluzivnog odgoja, utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja.

Cjelovit i sistematiziran uvid u pedagoške postupke s djecom posebnih potreba.

Iskazati zakonske članke vezane uz mogućnost integracije djece s posebnim potrebama u redoviti odgojno obrazovni sustav.

Implementirati odredbe Nacionalnog obrazovnog kurikuluma i zakonske odredbe koje govore o radu s djecom s posebnim potrebama.

Diskutirati zakonski okvir i mogućnosti primjene pojedinih odredaba u praksi .

Opisati i implementirati temeljne spoznaje u području integriranog odgoja, utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja.

Cjelovito i sistematizirano pedagoški djelovati u radu s djecom s posebnim potrebama.

Realizirati aktivnosti s djecom s posebnim potrebama, najprije kako bi prepoznali svaku pojedinu teškoću, surađivali sa stručnjacima različitog profila, s roditeljima, te kako bi uspješno radili s njima u grupi.

Osmisliti i primijeniti posebne i prilagođene programe. Učinkovito i djelotvorno surađivati sa stručnjacima

različitog profila kako bi se djeci s posebnim potrebama omogućila uspješna integracija, te otklonile sve možebitne emotivne i socijalne teškoće koje mogu biti izazvane tijekom njihove integracije.

Osmisliti i realizirati brojne aktivnosti kojima bi se dijete s posebnim potrebama istaknulo u pozitivnom smislu u područjima za koji pokazuje poseban interes (likovne, glazbene, dramske radionice,…).

Ukazati ostaloj djeci na važnost uvažavanja i prihvaćanja različitosti.

Osmisliti aktivnosti u kojima se djeca s posebnim potrebama naročito ističu

Preduvjeti za upis

Ispitnaliteratura

1. Zrilić, S. (2011): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim razredima osnovne škole. Zrinski, Čakovec.

2. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi

3. Hrvatski nacionalni obrazovni standard. Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). Zagreb, Ministarstvo

19


znanosti, obrazovanja i športa.4. Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i

obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN, 24/15.).

5. Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu (NN 13/91).6. Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom

razrednom odjelu u osnovnoj školi (NN, 124/09).7. Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju

darovitih učenika (NN 34/91). 8. Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne

novine, 10/97 i 107/07) 9. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

(15. srpnja 2008.) 10. Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim

komunikacijskim posrednicima – Nacrt prijedlogaDopunska literatura 1. Bach, H. (2005), Osnove posebne pedagogije,

Educa, Zagreb.2. Blaži, D.; Banek, Lj. (1998): Posebne jezične

teškoće – uzrok školskom neuspjehu. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 34.2., str. 183-190.

3. Greenspan, I., S. (2004): Zahtjevna djece. Lekenik. Ostvarenje, d.o.o.

4. Greenspan, S.I. i Wieder, S. (2003), Dijete s posebnim potrebama. Poticanje intelektualnog i emocionalnog razvoja. Zagreb: Ostvarenje.

5. Igrić, Lj. (2004): Moje dijete u školi, priručnik za roditelje djece s posebnim edukacijskim potrebama. Zagreb. MInistarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

6. Ivanković, Katica (2003.): Downov sindrom u obitelji. Zagreb. FoMa

7. Jensen, E. (2004), Različiti mozgovi, različiti učenici, Educa, Zagreb.

8. Jurčić, M., Zrilić, S. i Bedeković, V. (2011): Različitost u kontekstu suvremenog kurikuluma. Školski vjesnik., 60(2): 149-164.

9. Kiš – Glavaš L, Fulgosi – Mastnjak R. (ur. 2002): Do prihvaćanja zajedno. Integracija djece s posebnim potrebama. IDEM, Zagreb.

10.Kostelnik, M., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2004), Djeca s posebnim potrebama, Educa, Zagreb.

11.Mehringer, A. (2003). Mala specijalna pedagogija. Educa: Zagreb.

12.Zrilić, S. i Košta, T. (2009): The possibilities of Implementing the Croatian National Education Standard in Teaching Music to Pupils with Special Educational Needs.. Univerza v Ljubljani. Glasbeno-

20

IZVEDBENI PLAN NASTAVEpedagoški zbornik. Zvezek 10. (str. 72-83)

13.Zrilić, S. (2010): Inovativni pedagog u kontekstu suvremenog kurikuluma. Zrno, br. 90-91 (116-117), časopis za obitelj , vrtić i školu. Zagreb. (str. 24-25).

14.Zrilić, S. (2010): Kvaliteta komunikacije i socijalni odnosi u razredu. Pedagogijska istraživanja., 7(2): 231-242.

15.Zrilić, S. i Mlinarević, V. (2015): Strateški, kurikularni i zakonski dokumenti kao temelj razvoja socijalnih kompetencija u hrvatskoj školi. Školski vjesnik. Split.

16.Zrilić, S. (2015): Suvremene paradigme inkluzivnog odgoja i obrzovanja, u (ur.:) Opić, S.; Bilić, V. i Jurčić, M. Odgoj u školi, Zagreb, Tiskara Dikopa, (253-277).

17.Zrilić, S. i Brzoja, K. (2013): Promjene u pristupima odgoju i obrazovanju učernika s teškoćama. Magistra Iaderina, br.8, (str. 141-153).

18.Zrilić, S. i Buterin, T. (2016): Teaching assistants as support to inclusive upbringing and education in the Republic of Croatia . Technics technologies Education Management. DRUNPP. Sarajevo, 2(11), 132-143.


P+S


Usmeni ispit i prezentacija seminara

Jezik poduke

PREDAVANJA


1. Tko su djeca i učenici s posebnim potrebama. 2. Iz povijesti odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama3. Prve ideje o inkluziji i prateći dokumenti4. Integracija i inkluzija.5. Konceptualni okvir inkluzijskog odgoja i obrazovanja. 6. Zakonski aspekti inkluzijskog odgoja i obrazovanja u RH. 7. Didaktičko-metodički aspekti inkluzijskog odgoja i

obrazovanja. 8. Sudionici inkluzijskog odgoja i obrazovanja. 9. Vrste teškoća u razvoju (poremećaji vida, sluha, mentalni deficit,

poremećaji iz autističnog spektra)

21


10. Postupak pedagoške opservacije11. Uloga obitelji i potpora obitelji djece s

posebnim potrebama12. Uloga pomoćnika u radu s djecom s

teškoćama13. Kompetentan učitelj u uvjetima inkluzije14. Studije slučaja i analiza.15. KOLOKVIJ


1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Studijski program

(preddiplomski, diplomski, integrirani)

Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij

1.6. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+15+0

1.2. Godina studija 3. 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu

45

1.3. Naziv predmeta Osnove kineziologije

1.8. Nositelj predmetadoc.dr.sc. Lidija Vlahovićprof. dr. sc. Josip Babin

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS)

3

1.9. Suradnici

mr.sc. Predrag Saratlijamr.sc.Braco Tomljenović, v. predavač

1.5. Status predmeta obvezni2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Usvojiti potrebna teorijska i praktična znanja iz osnova kineziologije o utjecaju kinezioloških aktivnosti na antropološka obilježja učenika, te steći osnovna znanja o planiranju i programiranju postupaka s ciljem transformacije motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet

Nakon završenog studija studenti će: opisati i pokazati kineziološke operatore u svrhu unaprjeđenja

motoričke, funkcionalne i kognitivne sposobnosti učenika

22


pridonosi

primijeniti različite metode poučavanja ovisno o mogućnostima i razvojnoj dimenziji djeteta

prepoznati specifične potrebe učenika koji su uvjetovani njihovom različitošću i posebnostima na individualnoj razini.

provoditi istraživanja u funkciji unaprjeđenja struke, uvažavajući Etički kodeks istraživanja s djecom.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: objasniti i opisati osnovna teorijsko-praktična znanja iz osnova

kineziologije povezati i primijeniti usvojene informacije o motoričkim znanjima i

motoričkim sposobnostima planirati kineziološke aktivnosti s ciljem pozitivnog utjecaja na

morfološki, motorički i funkcionalni status razviti sposobnost uočavanja problema u motoričkoj izvedbi i vještinu

percepcije pojedinih motoričkih kretnji usvojiti i razumjeti informacije o strukturama bazičnih motoričkih

znanja te sadržaja osnovnih skupina kinezioloških aktivnosti primjerenih dobi i karakteristikama učenika

razviti potrebu za sustavnim tjelesnim vježbanjem s ciljem pozitivnog utjecaja na organizam

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Pojam i razvoj kineziologije Kretanje kao biotička potreba čovjeka Struktura kineziologije i kinezioloških aktivnosti Antropološka obilježja učenika od 1. do 4. razreda Utjecaj kinezioloških podražaja na zdravlje učenika Kineziološki sustavi i upravljanje kineziološkim aktivnostima Analiza kinezioloških aktivnosti Motorička znanja Motoričko učenje Osnove upravljenog procesa vježbanja Kineziološki tretmani – transformacijski procesi (definiranje cilja i

uvjeta, dijagnostika antropoloških obilježja, planiranje i programiranje, provedba i analiza učinkovitosti tretmana)

Planiranje i programiranje kinezioloških transformacijskih procesa (organizacijske postavke, periodizacija, modeliranje opterećenja i kinezioloških operatora)

Utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obilježja Bio-psiho-sociološke značajke djece u razrednoj nastavi Metodologija istraživanja u kineziologiji

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo

upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje na nastavi, te izrada seminarskog rada2.9. Raspodjela ECTS Pohađanje

nastave20% Praktični rad 27% Kolokvij

23


bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit

Domaće zadaće Seminarski rad 23% Usmeni ispit 30%

Istraživanje Esej (Ostalo upisati)

Eksperimentalni rad Projekt (Ostalo

upisati)

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave, praktičnim radom, izradom završnog seminara, te usmenim ispitom: pohađanje nastave (20 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (27,0 ECTS postotnih bodova), praktični rad (23,0 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (30 ECTS postotnih bodova)

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

NaslovBroj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Kosinac, Z. (2011). Morfološko – motorički i funkcionalni razvoj djece uzrasne dobi od 5. do 11.godina Split: Savez školskih sportskih sustava grada Splita

4

Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji.

5

Mišigoj _ Duraković, M. (2008). Kinantropologija. Biološki aspekti tjelesnog vježbanja. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

4

Mišigoj Duraković M. i sur.(1995). Morfološka antropometrija u sportu, FFK, Zagreb

3

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Brown, L.E., Ferigno, V.A., Santana, J.C. (2006). Brzina agilnost, eksplozivnost. Gopal d.o.o. Zagreb

Radcliffe, J.C., Farentinos, R.C. (2003). Pliometrija, Gopal, Zagreb Sekulić, D., Metikoš, D. (2007). Osnove transformacijskih postupaka u

kineziologiji. Sveučilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije (sveučilišni udžbenik)

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

24


Naziv kolegija Glazbeni praktikum I

ECTS


Snježana Habuš Rončević, prof.

Ishodi učenja Opće kompetencije

Na vježbama studenti su podijeljeni u grupe te zadatke izvode samostalno uz instrument i nastavnik pojedinačno prati napredovanje svakog studenta. Ocjenjivanje stečenih kompetencija izvodi se tijekom nastave praćenjem studentske aktivnosti na satu, ocjenjivanjem izvršenih zadaća i kontinuiranog rada. Na kraju svakog semestra pismenim i usmenim ispitom koji se sastoji od pjevanja i sviranja zadanih kompozicija.

Specifične kompetencije

Nastavne i izvannastavne metode razvoja kompetencija: predavanje; demonstracija; diskusija; razgovor; vježbe.

Studenti će se osposobiti za čitanje i razumijevanje glazbenih znakova i pravila u crtovlju te na vježbama će se kontinuirano obrađivati sadržaji koji će se praktično primjenjivati, osvještavati i izvoditi na instrumentu.

Očekivani ishodi i način i način ocjenjivanja

Podrazumijeva prepoznavanje, razumijevanje i izražavanje ritmičkih trajanja i visine nota i ostalih glazbenih sadržaja koje postepeno prenosi na instrumentalno izvođenje uz vokalnu pratnju. Vrednuje se točnost i osviještenost u povezivanju glazbenih teoretskih sadržaja sa praktičnom

25

IZVEDBENI PLAN NASTAVEizvedbom te koliko je student razvio tehniku pjevanja i koordinirao je uz instrumentalnu pratnju.

Preduvjeti za upis

Ispitnaliteratura

Habuš Rončević, S.,(2007), Osnove glazbene teorije, Skripta za kolegij Sviranje i Glazbeni praktikum za studijske programe na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Sveučilište u Zadru, Universitas Studiorum Jadertina, Zadar

Đerfi-Bošnjak, V.,(2001), Ja volim pjesmu, pjesma voli mene, Centar za predškolski odgoj, Osijek

Lhotka-Kalinski, I.,(1975), Umjetnost pjevanja, ŠK Zagreb, Zagreb

Riman, M., (2008), Dijete pjeva, Učiteljski fakultet u Rijeci, Rijeka

Dopunska literatura

Goran, Lj., Marić, Lj., (1991), Spavaj, spavaj zlato moje, ŠK Zagreb, Zagreb

Spiller, F., (1996), Muzički sustav, ŠK Zagreb, Zagreb,

Golčić, I.,(1998), Pjesmarica, HKD Sv. Jeronim, Zagreb

Jurišić, G.,Sam Palmić, R, (2002), Brojalica, Adamić, Rijeka

Sam., R.,(1992), Sviramo uz pjesmu, Glosa, rijeka


Na kolegiju student treba kontinuirano raditi i vježbati jer je princip učenja i realizacije sadržaja tako najučinkovitiji. Razviti naviku svakodnevnog i kratkog vježbanja, jer je potrebna koncentracija time veća, a češća ponavljanja daju najbolje rezultate. Posebnu pažnju treba uputiti na kontinuirano pohađanje nastave jer se glazbeni znakovi, pravila i sadržaji postupno nadograđuju, nadopunjuju na prethodne i svaki segment nastave ima potrebnu težinu i predviđeni kontinuitet. Na taj način studenti mogu očekivati razvijanje očekivanih kompetencija, uz redovito izvršavanje domaćih zadataka i aktivno sudjelovanje na vježbama.

Svaki student ima svojih cca pet minuta u kojima odsvira i pjeva prethodno zadani primjer te mu se zadaje novi (za idući sat). Ostali u grupi slušaju instrumentalnu izvedbu, pjevaju zajednički primjer i slušaju komentare i primjedbe nastavnika.


Obveza je studenta pohađanje vježbi te aktivno sudjelovanje na nastavi. O prisustvovanju nastavi nastavnik će voditi evidencijski list. Ako student izostane više od 6 puta s nastave, smatrati će se da nije izvršio svoje nastavne obveze i mora ponovno upisati kolegij.

Studenti koji su završili glazbene škole trebaju donijeti originalne

26

IZVEDBENI PLAN NASTAVEsvjedodžbe završnih razreda koje će nastavnik fotokopirati i spremiti u svoje evidencijske materijale.

Tijekom predavanja i vježbi student mora aktivno sudjelovati u nastavi što podrazumijeva izvršavanje zadanih radnih zadaća te aktivno praćenje nastavnih zadataka. Tijekom nastave mora odsvirati minimun 10 zadanih primjerA (pjesme) koji se na svakom satu zadaju studentima da ih kod kuće pripreme za idući sat vježbi.

Nastavnik ocjenjuje preciznost i točnost meloritmičkog primjera i vokalnu izvedbu istog. Student može samostalno savladati i više primjera i svirati ih na satu te na taj način je u mogućnosti dodatno povećati svoju konačnu ocjenu za kolegij.

Pismeni ispit će obuhvatiti teoretske dimenzije kolegija koje su se obrađivale tijekom nastave vježbi kao što su prepoznavanje, razumijevanje i izražavanje ritmičkih trajanja, ključeva, ljestvica, visine tona i ostalih glazbenih sadržaja primjerenih odgovarajućoj težini na kolegiju.

Usmeni ispit (sviranje i pjevanje) obuhvatiti će dimenzije kolegija koje su se obrađivale tijekom nastave vježbi. Student će praktično izvesti glazbene primjere i ocijeniti će se preciznost i točnost vokalne i manuelne tehnike. Predviđeni minimum je da uspješno izvede dva primjera (jedan u C duru, a drugi sa predznacima).

Nastavnik prati na svakom satu napredovanje i postignuće studenata. Ukoliko student kasni sa zadanim programom, nastavnik sam procjenjuje o ocjenjivanju postignuća, jer se nekad radi o smanjenim sposobnostima, a nekad o nepripremljenosti za sat. Ako student ima poteškoće u razvijanju manuelne tehnike sviranja ili intoniranja zadanih glazbenih primjera, onda mu se pomaže i zadaju jednostavniji radni zadatci. Vremensko ograničenje sata ne dozvoljava da student izvodi više od tri primjera na vježbi, zato se neizvršavanje obveza od nekoliko sati teško može nadoknaditi.

Jezik poduke Hrvatski jezik

Vježbe


UVODNI SAT – upoznavanje sa sadržajem kolegija i literaturom

Elementi glazbenog djela - melodija, ritam, harmonija

27

IZVEDBENI PLAN NASTAVEPonavljanje teorije glazbe

Ponavljanje ljestvica, glavnih akorada i obrati kvintakorada

C-dur , G-dur, F-dur

Ljestvice sa dva predznaka – D-dur, B-dur

Sviranje dječjih pjesama

Kolokvij – glazbena teorija

Popis pjesama za ispit

Dječje pjesme sa dva predznaka

Ljestvice sa tri predznaka – A-dur, Es-dur

Dječje pjesme sa tri predznaka

Kolokvij – glazbena teorija

Kolokvij – sviranje zadanih dječjih pjesama


KALENDAR ISPITNIH ROKOVA ZA GLAZBENE KOLEGIJA AKAD. GOD. 2018./2019.

IZVANREDNI ISPITNI ROK: 21. 11. 2018. u 11sati

APSOLVENTSKI ISPITNI ROK: 12. 12. 2018. u 11 sati

ZIMSKI ISPITNI ROKOVI: 6. 2. 2019. u 9 sat i - Vokalno-inst.

28

IZVEDBENI PLAN NASTAVEpraktikum

6. 2. 2019. u 17 sati - Glazb.metod. u integ.kurikulumu

27. 2. 2019. u 9 sati - Vokalno-inst. praktikum


APSOLVENTSKI ISPITNI ROK: 20. 3. 2019. u 11 sati

IZVAREDNI ISPITNI ROKOVI: 24. 4. 2019. u 11 sati

LJETNI ISPITNI ROKOVI: 12. 6. 2019. u 8 sati - Vokalno-inst. praktikum




JESENSKI ISPITNI ROKOVI: 11. 9. 2019. u 8 sati - Vokalno-inst. praktikum




29

IZVEDBENI PLAN NASTAVE Snježana Habuš Rončević, prof.

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Studijski program

(preddiplomski, diplomski, integrirani)

preddiplomski 1.6. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

3P+1S

1.2. Godina studija3. 1.7. Očekivani broj

studenata na predmetu

40

1.3. Naziv predmetaDidaktika

1.8. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Tamara Kisovar-Ivanda

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS)

5 1.9. Suradnici

1.5. Status predmeta obvezan2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Upoznati teorijsku i metodološku utemeljenost didaktike i temeljne didaktičke pojmove; didaktičke sustave obrazovanja; proces planiranja i programiranja nastave; teorije kurikuluma (filozofska orijentacija i konstrukcija); faze nastavnog procesa i artikulacije pojedine nastavne situacije; strategije odgoja i obrazovanja; načela, metode, tehnologiju i medije u nastavi i učenju; načine vrednovanja i samovrednovanja; komunikacijske odnose i procese te interakcijske stilove učenika i nastavnika; odgojno-obrazovnu klimu; školsku ekologiju te povezanost didaktike i kurikuluma s posebnim naglaskom na kurikulum usmjeren prema učeniku.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Poznavati standardnojezične norme na svim razinama, kritički vrednovati različite izvore znanja, komunicirati putem suvremenih medija i tehnologija.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Kritičko vrednovanje različitih izvora znanja, primijena različitih metoda poučavanja ovisno o mogućnostima i razvojnoj dimenziji djeteta, prepoznavanje specifičnih potreba učenika koje su uvjetovane njihovom

30


različitošću i posebnostima na individualnoj razini.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Poznavanje temeljnih didaktičkih pojmovaOperativna razina kompetencija za kritičku raščlambu nastavnog procesa u osnovnoj i srednjoj školiFunkcionalno povezivanje teorija kurikuluma i didaktičkih teorijaSposobnost identificiranja različitih teorijskih polazišta i kriterija, važnih za nastanak teorijskih modelaPoznavanje suvremenih didaktičkih teorija, napose teorija koje objašnjavaju odgojno-obrazovni procesSposobnost uočavanja, razlikovanja i uspoređivanja prema zadanim kriterijima stilova nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni procesSposobnost definiranja i formuliranja ciljeva i ishoda učenjaOperativno opisivanje faza, pristupa i aspekata procesa planiranja i programiranjaPrimjena didaktičkih načela; klasificirati i opisati didaktičke metode nastave i učenja te razlikovati socijalne oblike radaSposobnost definiranja i opisivanja čimbenika koji utječu na nastavnu klimu, školsku kulturu i ekologiju

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Didaktika kao teorija obrazovanja i teorija nastaveTeorijski pristupi nastavi i obrazovanju (speciocentristicki, pedocentristicki, racionalisticki, emocionalni, radni, emancipacijski, sustavni, relativni).Temeljni didaktički pojmovi(odgoj, obrazovanje, izobrazba, učenje, nastava)Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadaci-ishodi učenja i sadržaji)Didaktičke teorije, pravci, modeli i sustaviOblici i strategije nastave i učenja : socijalni oblici rada, strategije, metode i postupciKurikulum, teorije kurukuluma i njegov razvoj; izrada i upravljanje kurikulumom Orijentacije kurikuluma (strukturna, disciplinom odredena, znanstvena, taksonomijska); kurikularna didaktika; kurikulum i njegove temeljne odrednice (kurikularni krug; situacija, ciljevi, sadržaj, metode, evaluacija), izrada i upravljanje kurikulumomSuodnos nastavnog plana i programa i kurikuluma Planiranje i programiranje nastave (pripremanje za nastavu)Didaktička načela u procesu nastave i učenja.Tehnologija i mediji obrazovanja i nastave.Komunikacijski procesi u nastaviOdgojno-obrazovna klimaOdgojno-obrazovna ekologija

31


2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenataNazočnost i aktivno praćenje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada i njegova prezentacija, kolokvij, pismeni i usmeni dio ispita.

2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Kolokvij 1Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 1,5

Domaće zadaće Seminarski rad 0,5 Usmeni ispit 1,5

Istraživanje Esej (Ostalo upisati)

Eksperimentalni rad Projekt (Ostalo

upisati)

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Nazočnost na predavanjima, sudjelovanje u akivnostima tijekom predavanja i seminara, ocjena pripreme, ispisa i prezentacije seminarskog rada, ocjena pismenog i usmenog dijela ispita

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

NaslovBroj

primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Cindrić, M., Miljković, D. i Strugar, V.(2010)

Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2.

Bognar, L., Matijevic, M. (2002) Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.

Kiper, H., Mischke, W. (2008) Uvod u opću didaktiku. Zagreb: Educa

Meyer,H. (2002) Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.

Previšić, V. (ur.) (2007.): Kurikulum. Zagreb: Školska knjiga.

2.16. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Terhart, E. (2001): Metode poučavanja i učenja : Uvod u probleme metodičke organizacije pouč. i učenja, Zagreb, Educa.Kyriacou, CH. (1991. i daljnja izdanja): Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.Klafki-Schulz-Von Cube-Möller-Winkel-Blankertz (1992): Didaktičke teorije, Zagreb, Educa.Marsch, C. J. (1994): Kurikulum : Temeljni pojmovi, Zagreb, Educa.Jensen, E. (2003). Super nastava. Zagreb: Educa.

32


Jurić, V. (1979): Metoda razgovora u nastavi. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu/HPKZ.Poljak, V. (1991. i daljnja izdanja). Didaktika, Školska knjiga, Zagreb.Jelavic, F. (1995). Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada SlapKippert, H. (2001). Kako uspješno uciti u timu. Zagreb: Educa

2.17. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Praćenje prolaznosti i kvantitativnih pokazatelja studentskog uspjeha, samoprocjena, analiza sastavnica studentskih evaluacija.

Naziv studija Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učiteljeNaziv kolegija Stručno pedagoška praksa IStatus kolegija obavezniGodina 3. Semestar 5.ECTS bodovi 2Nastavnik Zdravka Gunjević, dipl. uč.

e-mailvrijeme konzultacija Srijedom 17-1830

Suradnik / asistente-mailvrijeme konzultacija


Oblici izvođenja nastaveNastavno opterećenje P+S+V 0+ 60 +0


Vježbe; Konzultacije; Mentorski rad

Početak nastave listopad 2018. Završetak nastave siječanj 2019.

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Ishodi učenja Upoznati obveznu pedagošku dokumentaciju i zakonsku regulativu djelatnosti osnovne škole; pokazati praktično znanje i stvaralačke sposobnosti pri planiranju i programiranju nastavnih i izvannastavnih aktivnosti; upoznati opću i specifičnu organizaciju rada u školi; planirati i nazočiti individualnim i skupnim sastancima s roditeljima učenika i sastancima s

33


kolegama učiteljima u školi

Preduvjeti za upis nema

Sadržaj kolegija

Upoznavanje s općom organizacijom škole- vježbaonice; školski menadžment, upoznavanje s kulturnom i javnom djelatnošću škole; upoznavanje s obveznom školskom dokumentacijom te njezinim ispravnim i redovitim vođenjem; upoznavanje sa zakonima, pravilnicima i propisima koji reguliraju djelatnost osnovne škole; prisustvovanje redovnom- nastavnom radu i svim ostalim aktivnostima u školi (izvannastavne aktivnosti, dopunska, dodatna nastava); prisustvovanje ostalim aktivnostima koje provode stručni timovi u školi tijekom prakse (individualni razgovori s roditeljima, roditeljski sastanci, školski izleti, terenska nastava, sjednice i stručni sastanci)

Obvezna literaturaNastavni plan i program od I. – IV. razreda osnovne škole.Zakoni, pravilnici i propisi koji reguliraju djelatnost osnovne škole

Dopunska literatura Praćenje potrebite stručne literature u dogovoru s voditeljem kolegija i učiteljem mentorom

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete

Na kraju semestra sa studentima će se provesti anonimni anketni upitnik koji će sadržavati pitanja o stupnju ispunjenosti njihovih očekivanja vezanih za program kolegija, način izvođenja nastave, vrednovanje, a u svrhu poboljšanja rada nastavnika s idućim generacijama studenata


Redovito pohađanje školske prakse, aktivno sudjelovanje u različitim oblicima odgojno-obrazovnog rada u školi, priloženo stručno mišljenje učitelja-mentora o aktivnosti studenta tijekom školske prakse što daje na uvid voditelju prakse, predočenje potvrde o uspješno obavljenoj praksi ovjerene od strane mentora-učitelja i ravnatelja, završno izvješće temeljeno na opservacijama, razgovorima i vlastitom iskustvu stečenom tijekom, školske prakse koje se prezentira pred studentima


O,5 ECTS pohađanje nastaveO,5 ECTS aktivnost na nastavi 1 ECTS završno izvješće


Tijekom semestra student ostvaruje potreban broj ECTS bodova redovitim pohađanjem i aktivnim sudjelovanjem u svim oblicima prakse te vođenjem dnevnika prakse

Napomena

Vježbe

34


Red. br. Datum Naslov Literatura

1. X. Uvodni susret2. X. Upoznavanje s općom organizacijom škole3. X. Praćenje i rad s mentorom u razrednom odjeljenju4. X. Praćenje i rad s mentorom u razrednom odjeljenju5. XI. Praćenje i rad s mentorom u razrednom odjeljenju6. XI. Praćenje i rad s mentorom u razrednom odjeljenju7. XI Praćenje i rad s mentorom u razrednom odjeljenju8. XI. Praćenje i rad s mentorom u razrednom odjeljenju9. XII. Praćenje i rad s mentorom u razrednom odjeljenju10. XII. Praćenje i rad s mentorom u razrednom odjeljenju11. XII. Praćenje i rad s mentorom u razrednom odjeljenju12. XII. Praćenje i rad s mentorom u razrednom odjeljenju13. I. Praćenje i rad s mentorom u razrednom odjeljenju14. I. Praćenje i rad s mentorom u razrednom odjeljenju15. I. Završne prezentacije i analiza

Voditelj: Zdravka Gunjević dipl. uč.

Naziv kolegija Likovna kultura 2

ECTS 3


Doc. art Saša Živković

35


Ishodi učenja Studenti će biti u stanju:-razlikovati različite discipline unutar likovnih umjetnosti i razumjeti specifičnosti pojedinih disciplina- opisivati umjetničko djelo koristeći likovni jezik- analizirati umjetničko djelo iz područja likovnih umjetnosti formalno, analitički, i ikonološki-analizirati i razumjeti ulogu utjecaja društveno-povijesnog konteksta na likovnu umjetnost-stvarati i kreativno se izraziti koristeći likovni jezik u vlastitoj produkciji- samostalno istražiti i napisati rad na zadanu temu

Preduvjeti za upis

Osnovna jezična i informatička pismenost

Ispitnaliteratura

Jakubin, M. (1999). Osnove likovnog jezika i likovne tehnike. Zagreb: EducaDamjanov, J. (1991). Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjigaDamajanov j. (2016.) Li kobna umjetnost 1. . Zagreb: Školska knjigaIvančević, R. (1997). Likovni govor. Zagreb: Profi

Dopunska literatura

Domljan, Ž. (ur.) (2005). Hrvatska likovna enciklopedija br.1-8. Zagreb:Leksikografski zavod Miroslav Krleža i VjesnikJanson, H. W. i Janson, A. F. (2005). Povijest umjetnosti II dopunjeno izdanje.Varaždin: StanekRoelof van Straten, (2003),Uvod u ikonografiju, Zagreb, IPU


Nastava se izvodi putem predavanja i vježbi (učionica 37) i individulano konzultativnim (srijeda od 11 do 13 sati)


Provjera znanja će se vršiti kontinuirano tijekom nastave putem praktičnih radova, seminarskim radom i završnim pismenim i usmenim ispitom.

36


Jezik poduke hrvatski

PREDAVANJA


3.10.2018 1 Uvodno predavanje- uvod u likovnu kulturu i umjetnost

10.10.2018. 2 Stvaralački principi i elementi u likovnoj umjetnosti

17.10.2018. 3 Crtež- elementi crteža, tehnike i povijesni razvoj

24.10.2018. 4 Povijesni razvoj crteža-od pomoćne do samostalne umjetničke discipline

31.10.2018. 5 Ploha, svjetlo i sjena kao likovni element

7.11.2018. 6 Boja-teorija boje i jezik boje

14.11.2018. 7 Povijesni razvoj slikarskog medija i tehnika

21.11.2018. 8 Površina-tekstura i faktura kao element umjetničkog djela

28.11.2018. 9 Prostor-razvoj perspektive

5.12.2018. 10 Kiparstvo-elementi kiparskog medija

12.12.2018. 11 Razvoj kiparskog medija

19.12.2018. 12 Arhitektura-odnos mase i prostora

9.1.2019. 13 Razvoj arhitekture

16.1.2019. 14 Klasična, moderna i suvremena likovna i vizualna umjetnost

23.1.2019. 15 Umjetnost i kič

Vježbe


3.10.2018 1Uvod u analizu umjetničkog djela i elementi likovnog jezika

10.10.2018. 2 Vježba istraživanje : tema i sadržaj

17.10.2018. 3 Vježba: kompozicijski elementi

37


24.10.2018. 4 Vježba istraživanje: linija, crtež i crtački rukopis

31.10.2018. 5 Vježba istraživanje: ploha (pozitiv i negativ)

7.11.2018. 6 Vježba istraživanja: boja-kompozicija bojom

14.11.2018. 7 Vježba istraživanja: ikonološka analiza slike

21.11.2018. 8 Vježba istraživanja: taktilno i haptičko

28.11.2018. 9 Vježba istraživanja: perspektiva

5.12.2018. 10 Vježba istraživanja: odnos mase i prostora

12.12.2018. 11 Vježba istraživanja: analiza kiprskog djela

19.12.2018. 12 Vježba istraživanja: tlocrt

9.1.2019. 13 Vježba istraživanja: osnovni elementi građevine

16.1.2019. 14 Vježba istraživanja: fotomontaža

23.1.2 2019 Završni sat


38


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom usmenom ispitu: 1)pohađanja predavanja i vježbi (min. 80% što donosi 10 ECTS postotnih bodova),2)putem aktivnosti na nastavi (15 ECTS postotnih bodova) ,3) putem seminarskog rada(40 ECTS postotnih bodova) , 4) putem pismenog i usmenog ispita (35 ECTS postotnih bodova)

Provjera znanja i ocjenjivanj

Aktivnost Kriterij Max. broj bodova Min. Broj bodova za prolaz (60%)

Prisustva na nastavi

1 10 6

Aktivnost na nastavi

2 15 9

Mapa s radovima 3 25 12Seminar 4 25 12 ispit 5 35 21

100 60

Termini ispita

Zimski rok

30.1.2019. u 11sati

13.2.2019. u 11 sati

Jesenski rok

4.9.2019. u 11 sati

18.9.2019. u 11 sati

39


Naziv studija Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učiteljeNaziv kolegija Novija hrvatska književnost- predrealizam i realizamStatus kolegija obvezniGodina 3 Semestar 5.ECTS bodoviNastavnik Prof.dr.sc. Robert Bacalja

e-mail [email protected] konzultacija



Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari (pohađanje nastave P i S); konzultacije; samostalni zadaci, seminarski rad.

Nastavno opterećenje P+S+V 15P+0V+15S


Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.

Početak nastave Završetak nastave

Kolokviji1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Prema dogovoru Prema dogovoru Prema dogovoru Prema dogovoru

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. terminPrva pol. lipnja Druga pol. lipnja Prva pol. Rujna Druga pol. rujna

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

Poznavanje i razumijevanje faze koja je prethodila realizmu u Hrvatskoj. Poznavanje i razumijevanje opusa i značaja Augusta Šenoe i

suvremenika. Poznavanje i razumijevanje konteksta pojave realizma u hrvatskoj

književnosti. Poznavanje i razumijevanje opusa i značaja Ante Kovačića i Eugena

Kumičića. Poznavanje i razumijevanje opusa i značaja Ksavera Šandora Gjalskog i

Vjenceslava Novaka. Poznavanje i razumijevanje opusa i značaja Silvija Strahimira

Kranjčevića te književne kritike i dramske književnosti realizma. Poznavanje i razumijevanje opusa i značaja Iva Vojnovića i Janka

LeskovaraPreduvjeti za upis NemaSadržaj kolegija Predrealizam (1860. - 1881.)

*Uvod. Naziv. Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj i Europi. *Koncepcijske i poetološke značajke predrealizma. *August Šenoa – monografski pristup.

40


IZVEDBENI PLAN NASTAVE*Žanrovska slika razdoblja: Poetološke oznake predrealističke poezije i najtipičniji njezini predstavnici, analiza F. Marković Dom i svijet i L. Botić Bijedna Mara. Sintetski pregled poetoloških oznaka predrealističke proze i analiza Nadale Bakarke A. V. Tkalčevića. Sintetski pregled predrealističke drame i analiza Graničara J. Freudenreicha. *Programski i kritički članci. *Sinteza.

Realizam (1881.-1892.).

*Uvod. Pojam realizam, realizam kao stilska formacija. Pretpostavke za stvaranje hrvatske realističke književnosti. Društveni i politički odnosi. *Temeljne koncepcije hrvatskog realizma. Dodiri s vlastitom tradicijom i s aktualnom europskom književnosti: usporedba i poticaji. *Uloga časopisa. *Uloga kritike. *Žanrovska slika hrvatskog realizma, struktura pojedinih žanrova i njihov odmak od žanrovske hijerarhije prethodnog razdoblja. Sumarni pregled značajki hrvatske poezije u doba realizma i analiza izbora iz poezije A. Harambašića i S. S. Kranjčevića. Interpretacija poetoloških značajki hrvatske proze u doba realizma na odabranim pripovijetkama i romanima V. Novaka, K. Šandora Gjalskog, A. Kovačića, E. Kumičića i J. Kozarca te sinteza. *Pregled zbivanja u dramskoj književnosti i kritici. *Naznake moderne (J. Leskovar)

Obvezna literatura

K. Nemec, Povijest hrvatskog romana (od početaka do kraja 19. stoljeća), Zagreb 1999.M. Šicel, Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća, Zagreb 1997.M. Šicel, Povijest hrvatske književnosti (knj.I. Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe), Zagreb, 2004.M.Šicel, Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća, knjiga II. Realizam, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura

I. Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana 1987.S. Ježić, Hrvatska književnost (od početaka do danas 1100-1941), Zagreb 1944.D. Jelčić, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, Naklada P.I.P.Pavičić, 1997.V. Žmegač, Povijesna poetika romana, Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1987.I.Frangeš; V.Žmegač, Hrvatska novela, interpretacije, Zagreb, Školska knjiga, 1998.

Internetski izvori

Način praćenja kvaliteteKvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.


Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada. Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave. Nastavnik evidentira prisutnost studenata na početku svakog sata.


Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat. Studenti polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita. Seminarski rad vrednuje se 0,5 ECTS bodom. Redovitost pohađanja nastave te aktivnost u nastavi 0,5 ECTS, pismeni dio ispita (min. 50% riješeno ispravno) 1 ECTS i usmeni dio ispita 1 ECTS bod.

41



Završni ispit sadrži zadatke koji obuhvaćaju cjelokupno gradivo nastavnog programa i njime se procjenjuje realizacija ishoda učenja koji su već procjenjivani u ranijim aktivnostima.

Napomena


1.Početci hrvatske književne povijesti: Šime Ljubić i Vatroslav Jagić.

Kroz sve nastavne jedinice koristit će se naslovi koji su predviđeni obveznom literaturom.

2.Šenoini i Jagićevi pogledi na književnost (Naša književnost; Živi li, napreduje li naša književnost?

3. Predrealizam 1865-1881., uvodne napomene

4. August Šenoa (monografski pristup).

5. Rikard Flieder-Jorgovanić.

6. Franjo Marković

7. Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti 1881.-1892

8.Poetika hrvatskog književnog realizma i društveno-političke prilike.

9. Ante Kovačić

10. Eugenij Kumičić

11. Ksaver Šandor Gjalski

12. Vjenceslav Novak

13. Silvije Strahimir Kranjčević

14. Književna kritika i hrvatska dramska književnost tijekom

realizma.

15. Između realizma i moderne :Ivo Vojnović i Janko Leskovar.

SeminariRed. br. Datum Naslov Literatura

1. August Šenoa( povijesni romani): Seljačka buna/ Čuvaj se senjske ruke/Zlatarevo zlato

Cvijeta Pavlović, August Šenoa i Scottov model povijesnog romana, u: Duda, D. et al.(ur.), Komparativna povijest hrvatske književnosti : zbornik radova I. (XIX.

Kroz sve nastavne jedinice, uz izabrane lektirne naslove, koristit će se naslovi koji su predviđeni obveznom i izbornom literaturom.

42

IZVEDBENI PLAN NASTAVEstoljeće), Split, 1999, str. 162-173.

2.

August Šenoa (romani lika) : Branka /Prosjak Luka/ Prijan Lovro/

Ivo Frangeš, August Šenoa: kodifikator moderne hrvatske proze sedamdesetih godina XIX. stoljeća: (Prijan Lovro kao paradigma), Croatica, 1997, br. 45-46, str. 273-285

3. Rikard Jorgovanić (izbor iz PSHK)

4. Franjo Marković (izbor iz PSHK)

5. Eugen Kumičić: Začuđeni svatovi/ Olga i Lina

6. Ante Kovačić: U registraturi

7. Josip Kozarac: Tena/Oprava

8.Vjenceslav Novak: Posljednji StipančićiDubravko Jelčić, „Posljednji Stipančići“ Vjenceslava Novaka, Ključ za književno djelo, Zagreb, 1996.

9. Vjenceslav Novak: Tito Dorčić /Iz velegradskog podzemlja

10.Ksaver Šandor Gjalski: U noćiMiroslav Šicel, Gjalski, Zagreb, 1984.

11. Ksaver Šandor Gjalski: Janko Borislavić

12.

Pjesništvo Silvija Strahimira Kranjčevića: Lucida Intervalla, U maskiranoj gomili, Radniku, Eli! Eli! Lama azavtani, Resurecctio, Mojsije

13. Pjesništvo Augusta Harambašića

14. Ante Kovačić: Baruničina ljubav

15.Janko Leskovar: Misao na vječnost /KatastrofaCvjetko Milanja, Janko Leskovar, Zagreb, 1987.

Naziv kolegija Grafika 2

ECTS 3


Saša Živković, doc.art

43



Znati služiti se različitim znanjima i vještinama pri izvedbi i stvaranju stvaranju grafičkog otiskaKritički vrednovati različite izvore znanja iz područja umjetnosti, odgoja i obrazovanjaKoristiti grafičke tehnike za stvaranje, oblikovanje i komunikacijuPrepoznati specifičnost grafičkog medija i njegovu ulogu u razvoju kreativnog mišljenja.Prepoznavati grafičke elemente,integrirati ih u grafičke strukture, te koncipirati projekte Samostalno kreativno stvarati i izražavati se u mediju grafike iznati koristiti grafičku tehnologijuTeorijski se izražavati u području grafike, te koristiti elemente likovnog jezika u odgojno obrazovnom procesu Analizirati, sintetizirati i vrednovati umjetničke vještine Kreativno upotrebljavati stečene informacije iz različitih izvora

Preduvjeti za upis

Poznavanje osnovnih elemenata likovnog jezika

Ispitnaliteratura

Arbanas N. (1999), Grafičke tehnike, Laser plus,ZagrebBačura Potočić, C., (2012.) Grafičke tehnike, Školska knjiga,ZagrebGrčko S, (1970), Grafički postupci u osnovnoj školi, Školska knjiga,Zagreb

Dopunska literatura

Paro F. (1991), Grafika – marginalije o crno – bijelom, Mladost, Zagreb


Pradavanja i vježbeSamostalni zadaci


Ispit će se provoditi pregledom portofolia i grafičkih otisaka i usmenim ispitom.

Jezik poduke Hrvatski jezik

PREDAVANJA


44

IZVEDBENI PLAN NASTAVE2.10.2018. 1 Uvodni sat9.10.2018 2 Linearni elementi u jeziku grafike

16.10.2018. 3 Poloha kao element grafike

23.10.2018. 4 Boja kao element grafike30.10.2018. 5 Izrada matrice za grafiku u boji6.11.2018. 6 Prijenos skice u boji na natricu13.11.2018. 7 Linorez u boji20.11.2018. 8 Suvremena grafika27.11.2018. 9 Povezivanje fotografije i grafičkog otiska4.12.2018. 10 Integracija grafičkog medija u osnovnoj školi11.12. 2018.

11 Digitalna grafika

18.12.2018. 12 Digitalna grafika8.1.2019. 13 Proširena grafika15.1.2019. 14 Proširena grafika23.1.2018. 15 Završni sat

Vježbe


2.10.2018. 1 Uvodni sat

9.10.2018 2 Vježba-grataž

16.10.2018. 3 Vježba-tehnika ispiranja tuša23.10.2018. 4 Vježba-frotaž30.10.2018. 5 Vježba-monotipija6.11.2018. 6 Vježba-priprema skica za linorez u boji13.11.2018. 7 Vježba-separacija elemenat i prijenos skice na matricu20.11.2018. 8 Vježba- rad na matrici27.11.2018. 9 Vježba-rad na matrici4.12.2018. 10 Vježba-otiskivanje matrice11.12. 2018.

11 Vježba- kolografija

18.12.2018. 12 Vježba-fotomontaža8.1.2019. 13 Vježba- digitalna grafika15.1.2019. 14 Vježba- grupni projekt (plakat na zadanu temu)23.1.2018. 15 Završni sat


45


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom usmenom ispitu: 1)pohađanja predavanja i vježbi (min. 80% što donosi 10 ECTS postotnih bodova),2)putem aktivnosti na nastavi (15 ECTS postotnih bodova) ,3) putem mape i portofolia (40 ECTS postotnih bodova) , 4) putem usmenog ispita (35 ECTS postotnih bodova)

Provjera znanja i ocjenjivanje

Aktivnost Kriterij Max. broj bodova Min. Broj bodova za

prolaz (60%)Prisustva na nastavi 1 10 6Aktivnost na nastavi 2 15 9Mapa s radovima 3 20 12Portofolio 4 20 12Usmeni ispit 5 35 21

100 60

Termini ispitaZimski rok29.1.2018. u 11sati13.2.2018. u 11satiJesenski rokRujan

Naziv studija Integrirani preddipl.i dipl.studij za učitelje, Odjel za izobrazbu uč.i odg.,Sveuč.u Zadru

Naziv kolegija Etika i ljudska prava

46

IZVEDBENI PLAN NASTAVEStatus kolegija izborniGodina 4. Semestar 8.ECTS bodoviNastavnik Mr.sc. Milena Radovan Burja

e-mail [email protected] konzultacija Pon.11-12 sati; četvr.10-11 sati


Mjesto izvođenja nastave Sveučilište u Zadru, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Oblici izvođenja nastave Predavanje, seminarNastavno opterećenje P+S+V 15P+15S

Način provjere znanja i polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit

Početak nastave Završetak nastaveKolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: razumjeti i primijeniti temeljna znanja iz područja moralnosti i ljudskih prava; analizirati doprinose razvoju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti kroz povijest čovječanstva; razumjeti važnost prava i odgovornosti sadržanih u dokumentima o ljudskim pravima; preuzimati etičku i društvenu odgovornost za poštivanje ljudskih prava i čovjekovog dostojanstva u svakodnevnom životu; njegovati pozitivne osobine vezane uz zaštitu i promicanje ljudskih prava osobno i profesionalno

Preduvjeti za upis Zainteresiranost za sadržaje o moralnosti i ljudskim pravima

Sadržaj kolegija

Etika i moral; Moralnost i ljudska prava; Razvoj ljudskih prava; Vrste ljudskih prava; Ljudska prava i ljudsko dostojanstvo; Međunarodni i domaći dokumenti o ljudskim pravima; Opća deklaracija o ljudskim pravima; Europske vrijednosti i zaštita ljudskih prava; Pojam jednakosti i ljudska prava; Zloupotrebe ljudskih prava; Što činiti kad se krše ljudska prava; Vrijednosti tolerancije i pluralizam; Učenje o ljudskim pravima i demokratskom građanstvu danas.

Obvezna literatura

Singer,P.(2003). Praktična etika, ZagrebKoprek, I.(1999). Ljudska prava, čovjekovo dostojanstvo, ZagrebZbirka međunarodnih i domaćih dokumenata, obrazovanje za ljudska prava i demokraciju/ur.V.Spajić-Vrkaš(2001), ZagrebNacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava, Zg,1999.Voltaire(1988), Rasprava o toleranciji, Zagreb

Dopunska literatura Arendt,H.(2006), O zlu, Predavanje o nekim pitanjima moralne filozofije, Zagreb

47

IZVEDBENI PLAN NASTAVEČlanci: Radovan Burja, M.: Ljudska prava i odgoj-filozofski i etički temelji(članak ), Metodički ogledi, Zagreb,Vol.11(2004)2Radovan Burja, M.: Filozofija odgoja i odgojna uloga pričanja priča o kršenju ljudskih prava, Metodički ogledi 46(2)2017., Zagreb

Internetski izvori www.hrea.org

Način praćenja kvalitete Po propisima kvalitete u visokoškolskoj nastaviUvjeti za dobivanje potpisa Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada seminarskog rada


Pohađanje nastave0,5; izrada seminarskog rada0,5; pismeni ispit1; usmeni ispit1

Način formiranja konačne ocjene Uzimaju se u obzir svi relevantni elementi

Napomena


1. Etika i moral, temeljna pitanja i problemi

2. Moralnost i ljudska prava

3. Razvoj ljudskih prava; Vrste ljudskih prava

4. Ljudska prava i ljudsko dostojanstvo

5. Međunarodni i domaći dokumenti o ljudskim pravima

6. Opća deklaracija o ljudskim pravima

7. Europske vrijednosti i zaštita ljudskih prava

8. Pojam jednakosti i ljudska prava9. Zlouporaba i kršenje ljudskih prava10. Što poduzimati kad se krše ljudska prava?

11. Pojam i značenje tolerancije

12. Tolerancija i pluralizam

13.Učenje o ljudskim pravima i demokratskom građanstvu danas

14.

15.

SeminariRed. Datum Naslov Literatura

48

IZVEDBENI PLAN NASTAVEbr.

1. Sadržaj i značenje ODLJP

2. Ljudska prava u međunarodnim dokumentima

3. Pojam jednakosti i ljudska prava danas

4. Siromaštvo i bogatstvo u svijetu danas

5. Ljudska prav i čovjekovo dostojanstvo

6. Primjeri kršenja ljudskih prava

7. Ljudska prava i vladavina prava

8. Odgoj i obrazovanje za poštivanje ljudskih prava

9. Ljudska prava u svakidašnjem životu

10.

11.

12.

13.

14.

15.

Naziv kolegija

Matematičke igre u školi

ECTS 3


doc.dr.sc. Maja Cindrić


49


definirati i primijeniti elementarne matematičke definicije, procedure i koncepte u metodičkom oblikovanju matematičkih sadržaja prema propisanom nastavnom planu i programu za niže razrede osnovne škole

komunicirati matematički, logički zaključivati i argumentirati vlastite matematičke ideje u okviru elementarne matematike

primijeniti različite metode poučavanja ovisno o mogućnostima i razvojnoj dimenziji djeteta

organizirati aktivnosti za uključivanje roditelja u odgoj i obrazovanje njihove djece

prepoznati specifične potrebe učenika koji su uvjetovani njihovom različitošću i posebnostima na individualnoj razini.

Preduvjeti za upis nema

Ispitna

literatura

Vankuš, P. Didactic games in mathematics, Faculty of mathematics, Bratislava, 2013. – dostupno na web stranici http://www.academia.edu/3983408/Book_Didactic_Games_in_Mathematics

Dopunska literatura

Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku, Educa, Zagreb Montague-Smith A.,Mathematics in Nursery Education, David Fulton

Publishers, Cambridge, 2002. Carpenter T.P., Lehrer R.: Teaching and learning mathematics with

understanding, u Mathematics classrooms that promote understanding, 19-32, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 1999.


1. Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave – 5% ocjene

2. Pisanje domaće zadaće – tri puta tijekom semestra studenti će pisati domaće zadaće.– 15% ocjene

3. Izrada seminara – 65% ocjene4. Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore

navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu – 15% ocjene

Jezik poduke hrvatski

PREDAVANJA

50

IZVEDBENI PLAN NASTAVETERMIN SATI SADRŽAJ

1 Uvod u rad.

1 Didaktička igra

1 Igre u povijesti odgoja i obrazovanja

1 Istraživanja u području matematičke edukacije vezana za didaktičke igre.

1 Odabir odgovarajućih didaktičkih igara i metodika primjene

1 Klasifikacija matematičkih igara

1 Matematičke igre za rad u grupi.

1 Matematičke igre za rad u grupi.

1 Matematičke igre za rad u paru.

1 Individualne matematičke igre.

1 Individualne matematičke igre.

1 Računalne matematičke igre.

1 Računalne matematičke igre.

1 Pregled radova i definiranje konačnih ocjena.

VJEŽBE


1 Igre s pomoću kartica sa znamenkama.

1 Igre za razvoj prostornog zora

1 Igre s tablicom brojeva do 100.

51


1 Magični kvadrati.

1 Magične figure

1 Pentomino

1 Igre s vagom.

1 Platforme za računalne igre

1 Platforme za računalne igre

1 Prezentacija studentskih radova





52


Naziv kolegija Informatika 2

ECTS 4


Josip Cindrić


Prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom. Prikupljati , obrađivati i koristiti informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu.Analizirati odgojno obrazovni rad te ga unapređivati u skladu sa naprednim tehnologijama , algoritamsko rjesavanje problema primjenom programiranja. Analizirati programe u rjesavanju problema i prakticnih zadatak.

Koristiti programski jezik Logo u korelaciji s metodikom matematike .

Kreirati materijala za rad pomoću uz programskog jezika LOGO.Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se samostalno kreiranim aplikacijama i algoritmima. Analizirati matematičke probleme , grafički uz korištenje programskog jezika LOGO ponuditi rješenja za u metodici matematike.

Kreirati materijala za rad pomoću uz programskog jezika LOGO.Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se samostalno kreiranim aplikacijama i algoritmima. Analizirati matematičke probleme , grafički uz korištenje programskog jezika LOGO ponuditi rješenja za predmet Metodika Matematike. Znati koristiti programski jezik Logo u korelaciji s matematikom do cetvrtog razreda.

Preduvjeti za upis

Ispitnaliteratura

Logo 4.0 ,Kniewald, Zagreb (1999)Terrapin Logo , Ines Kniewald , Zagreb 2005

Uvod u programiranje : Microsoft Visual Basic .NET, Teo Zuljevic,2003

http://www.uml.org/

Dopunska literatura

Materijali s : merlin.srce.hr --Online tečajevi za korištenje naprednih CMS web alata


Predavanje, Vježbe, E-učenje, Hibridna nastava

53

http://www.uml.org/



Baza podataka o prisustvovanju na nastavi, obavljenim zadacima i aktivnostima studenata, analiza uspješnosti studenata na kolokviju, projektu i usmenom ispitu. Studentske evaluacije nastavnika.

Jezik poduke HR

PREDAVANJA


1 Uvodni sat, obveze i podjela u grupe, pristup na moodle

1 Uvod u programiranje , algoritmi1 UML

1 UML osnovni dijagrami

1 Logo -osnovne naredbe

1 Logo slicice1 Petlje1 Pisemo prve logo programe1 Uvjetno grananje1 Kolokvij

1 Rijeci1 Liste1 Naredbe za rad s vise kornjaca1 Koordinate1 Kolokvij

Vjezbe


1 Uvod u programiranje , algoritmi1 UML osnovni dijagrami1 UML crtanje osnovnih dijagrama1 Logo -osnovne naredbe1 Logo slicice1 Petlje1 Pisanje prvih programa u Logu i njihovo pokretanje1 Uvjetno grananje1 Kolokvij1 Riječi1 Liste1 Liste1 Naredbe za rad s vise kornjaca

54


1 Koordinate1 Kolokvij

Naziv kolegija Elementarne igre u razrednoj nastavi

ECTS 2


Doc.dr.sc. Jelena Alić


odabrati i opisati elementarne igre koje pozitivno utječu na razvoj i unapređenje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti

primijeniti adekvatne ili primjerene igre s obzirom na: dob, spol, razinu motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, razinu motoričkih znanja, specifičnosti pojedine sportske discipline i/ili sporta, materijalne mogućnosti i uvjete rada

izraditi i osmisliti samostalno igru vodeći računa o specifičnostima djece i cilju igre

klasificirati primjerene metodičke postupke za učenje pojedinih elementarnih igara

analizirati i prepoznati prednosti i nedostatke pojedine igre s obzirom na njezin cilj i zadatke, sadržajnu, organizacijsku i praktičnu primjenjivost

Preduvjeti za upis

Nema

Ispitnaliteratura

Allu'e J.M. (2003). Velika knjiga igara. Zagreb: Profil International.Batllori J., Fontán, S., Lozano, E. (2008). Velika knjiga igara 2 – 250 najboljih igara za svaku dob. Zagreb: Profil International.Günther, T. (2007). 1000 zabavnih igara. Zagreb: Mozaik knjigaKoritnik, M. (1978). 2000 igara. Zagreb, Združna štampa.Nemec, P i Nemec, V. (Elementarne igre i njihova primena. Beograd: SIAŠnajder, V. (1997). Na mjesta pozor...hodanje i trčanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb

Dopunska Hrs, J., Horvatin-Fučkar, M., Vlašić, J. (2011). Elementarne igre

55


literatura za slijepe o slabovidne osobe. u: Zbornik radova (ur. Andrijašević, M., Jurakić, D.) Međunarodne znanstvenostručne konferencije”Sportska rekreacija u funkciji zdravlja”. Osijek, 26. ožujka 2011. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 305-310. Ivanković, A. (1982). Tjelesne vježbe i igre u predškolskom odgoju. Zagreb: Školska knjiga. Šimek, S., Čustonja, Z. (2003). Elementarne igre u kondicijskoj pripremi sportaša. u: Milanović, D., Jukić, I. (ur.) Zbornik radova Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa ‘Kondicijska priprema sportaša’, Zagreb, 21. – 22. 02. 2003., 278-283 Slobodno vrijeme i igra- zbornik radova (2000). ZagrebGrčić-Zubčević N. i Marinović V. (2009). 300 igara u vodi za djecu predškolske dobi, Sveučilište u ZagrebuBellac, B. (2003). Igre u mraku. Zagreb: Profil International – biblioteka ZvrkMartin, L. (2004). Igre od glave do pete. Zagreb: Profil International – biblioteka Zvrk.Pauwels, C. (2004). Samo moje igre. Zagreb: Profil International – biblioteka Zvrk


P+V


Pismeni i usmeni

Jezik poduke Hrvatski

PREDAVANJA


2.10 1 Klasifikacija igara; karakteristike, vrste i obilježja elementarnih igara, štafetnih igara, momčadskih igara

9.10. 1 Karakteristike elementarnih igara prema uzrastu, uz primjenu

56


različitih organizacijskih oblika rada i različitih sprava i pomagala16.10 1 Elementarne igre s primjenom prirodnih oblika kretanja I 23.10. 1 Elementarne igre s primjenom prirodnih oblika kretanja I 30.10. 1 Elementarne igre s primjenom prirodnih oblika kretanja II 6.11. 1 Elementarne igre s primjenom prirodnih oblika kretanja II13.11. 1 Elementarne igre za razvoj bazičnih motoričkih sposobnosti

(brzina) 20.11 1 Elementarne igre za razvoj bazičnih motoričkih sposobnosti

(koordinacija) 27.11. 1 Elementarne igre za razvoj bazičnih motoričkih sposobnosti

(snaga) 4.12. 1 Elementarne igre za razvoj bazičnih motoričkih sposobnosti

(ravnoteža) 11.12. 1 Elementarne igre primjerene osobama s posebnim potrebama 18.12. 1 Elementarne igre primjerene osobama s posebnim potrebama8.1. 1 Elementarne igre s obzirom na specifičnost pojedinih sportova i

sportskih disciplina 22.1. 1 Elementarne igre s obzirom na specifičnost pojedinih sportova i

sportskih disciplinaElementarne i štafetne igre bez pomagala i sa pomagalima

Vježbe


2.10 1 Klasifikacija igara; karakteristike, vrste i obilježja elementarnih igara, štafetnih igara, momčadskih igara

9.10. 1 Karakteristike elementarnih igara prema uzrastu, uz primjenu različitih organizacijskih oblika rada i različitih sprava i pomagala

16.10 1 Elementarne igre s primjenom prirodnih oblika kretanja I

57


23.10. 1 Elementarne igre s primjenom prirodnih oblika kretanja I 30.10. 1 Elementarne igre s primjenom prirodnih oblika kretanja II 6.11. 1 Elementarne igre s primjenom prirodnih oblika kretanja II13.11. 1 Elementarne igre za razvoj bazičnih motoričkih sposobnosti

(brzina) 20.11 1 Elementarne igre za razvoj bazičnih motoričkih sposobnosti

(koordinacija) 27.11. 1 Elementarne igre za razvoj bazičnih motoričkih sposobnosti

(snaga) 4.12. 1 Elementarne igre za razvoj bazičnih motoričkih sposobnosti

(ravnoteža) 11.12. 1 Elementarne igre primjerene osobama s posebnim potrebama 18.12. 1 Elementarne igre primjerene osobama s posebnim potrebama8.1. 1 Elementarne igre s obzirom na specifičnost pojedinih sportova i

sportskih disciplina 22.1. 1 Elementarne igre s obzirom na specifičnost pojedinih sportova i

sportskih disciplinaElementarne i štafetne igre bez pomagala i sa pomagalima


Pismeni dio 50% usmeni dio 50%

Dva roka u veljači, dva roka u rujnu.

58

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - unizd.hr -RN3 2018-2019 zimski... · Web viewOsim grupnih sastanaka sa studentima voditelj studijske grupe prima studente na individualne konzultacije vezano