IZVEDBENI PLAN NASTAVE · Web viewOSNOVNI PODACI Naziv kolegija Povijest starog Egipta Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenata 2 Broj

IZVEDBENI PLAN NASTAVEDVOPREDMETNOGA STUDIJA

POVIJESTIPreddiplomski studij

Akademska godina 2014./2015.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEI. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

I. zimski semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTSNASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SUvod u povijesnu znanost 2 - - 2 doc. dr. sc. Zlatko ĐukićUvod u prapovijest -

1--

--

2 izv. prof. dr. sc. Jasna Šimić, nositeljicadr. sc. Krešimir Bušić, poslijedoktorand

Prapovijest u hrvatskim zemljama 1 - 1(2) 2 izv. prof. dr. sc. Jasna ŠimićPovijest starog Istoka 2 - 1(2) 2 doc. dr. sc. Zlatko ĐukićPovijest Hrvata u ranom srednjem vijeku -

2-

---

--

1(2)

3 prof. dr. sc. Ivan Balta, nositeljdr. sc. Ivana Jurčević, zn. novakinja, poslijedokt.Tamara Alebić, asistentica

Strani jezik – engleski I - njemački I

--

22

--

2 Dubravka Kuna, viša predavačicaGordana Todorović, viša predavačica

Tjelesna i zdravstvena kultura I - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

IZBORNI PREDMETIEkonomsko-društveni procesi i privreda tijekom prapovijesti

1 - 1 2 izv. prof. dr. sc. Jasna Šimić

Grci na istočnom Jadranu -1

--

-1

2 doc. dr. sc. Zlatko Đukić, nositeljdr. sc. Krešimir Bušić, poslijedoktorand

Napomena: Student obvezno upisuje jedan izborni predmet iz studija Povijesti.Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem engleskog ili njemačkog jezika i književnosti onda ne upisuje strani jezik već upisuje još jedan izborni predmet iz povijesti. Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem Engleskog jezika i književnosti ili Njemačkog jezika i književnosti, onda ne upisuje strani jezik već upisuje jedan izborni predmet iz studija Povijesti (po izboru u zimskom ili ljetnom semestru).

II. ljetni semestar


P V SPovijest starog Egipta 2 - 1(2) 2 doc. dr. sc. Zlatko ĐukićPregled antičke povijesti 1 - 1(2) 2 izv. prof. dr. sc. Jasna ŠimićAntika u hrvatskim zemljama -

1--

-1(2)

2 izv. prof. dr. sc. Jasna Šimić, nositeljicadr. sc. Krešimir Bušić, poslijedoktorand

Hrvatske zemlje u razvijenom srednjem vijeku -2-

---

--1

3 prof. dr.. sc. Ivan Balta, nositeljdr. sc. Ivana Jurčević, zn. novakinja – poslijedok.Tamara Alebić, asistentica

Srednjovjekovno razdoblje svjetske povijesti -1

--

-1

3 prof. dr. sc. Ivan Balta, nositeljdr. sc. Ivana Jurčević, zn. novakinja – poslijedok.

Strani jezik – engleski II - njemački II

--

22

--


Tjelesna i zdravstvena kultura II - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

IZBORNI PREDMETIVjerovanja i obredi antičkog svijeta 1 - 1 3 izv. prof. dr. sc. Jasna ŠimićSlavonija i Srijem u srednjem vijeku -

1-

---

--1

2 prof. dr. sc. Ivan Balta, nositeljdr. sc. Ivana Jurčević, zn. novakinja – poslijedok.Tamara Alebić, asistentica

Napomena: Student obvezno upisuje jedan izborni predmet iz studija Povijesti. Za upis ljetnog semestra student mora s predmetima s drugog studija imati najmanje 60 ECTS bodova. Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem Engleskog jezika i književnosti ili Njemačkog jezika i književnosti, onda ne upisuje strani jezik već upisuje jedan izborni predmet iz studija Povijesti (po izboru u zimskom ili ljetnom semestru).

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

II. GODINAAk. god. 2014./2015.

III. zimski semestar


P V SPovijest naroda jugoistočne Europe u srednjem vijeku

-1-

---

--1

3 prof. dr. sc. Ivan Balta, nositeljdr. sc. Ivana Jurčević, zn. novakinja – poslijedok.Tamara Alebić, asistentica

Hrvatska povijest 16. i 17. stoljeća 1-

--

-1

3 doc. dr. sc. Dubravka Božić BogovićIgor Josipović, asistent

Svjetska povijest ranoga novog vijeka 1-

--

-1

3 doc. dr. sc. Dubravka Božić BogovićLuka Pejić, asistent, VS

Pomoćne povijesne znanosti, I. dio 2 - - 3 prof. dr. sc. Ivan BaltaStrani jezik – engleski III - njemački III

--

22

--


Tjelesna i zdravstvena kultura III - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

IZBORNI PREDMETIKelti 1

---

-1

3 izv. prof. dr. sc. Jasna Šimićdr. sc. Krešimir Bušić, poslijedoktorand

Napomena: Student obvezno upisuje jedan izborni predmet iz studija Povijesti.Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem Engleskog jezika i književnosti ili Njemačkog jezika i književnosti, onda ne upisuje strani jezik već upisuje jedan izborni predmet iz studija Povijesti (po izboru u zimskom ili ljetnom semestru).Ukoliko je potrebno radi postizanja potrebnog broja ECTS-bodova, student može upisati izborne kolegije s I. godine preddiplomskog studija povijesti koje nije odslušao.

IV. ljetni semestar


P V SPovijest naroda jugoistočne Europe u ranom novom vijeku

1-

--

-1

3 doc. dr. sc. Dubravka Božić BogovićIgor Josipović, asistent

Hrvatska povijest 18. stoljeća 1-

--

-1

3 doc. dr. sc. Dubravka Božić BogovićSergej Filipović, asistent, VS

Svjetska povijest 19. stoljeća 1-

--

-1

3 doc. dr. sc. Dubravka Božić BogovićLuka Pejić, asistent

Pomoćne povijesne znanosti, II. dio 2 - - 3 prof. dr. sc. Ivan BaltaStrani jezik – engleski IV - njemački IV

--

22

--


Tjelesna i zdravstvena kultura IV - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

IZBORNI PREDMETIPregled povijesti crkve 1

---

-1

2 doc. dfr. sc. Slađana Josipović BatorekLuka Pejić, asistent

Napomena: Za upis ljetnog semestra student mora s predmetima s drugog studija imati najmanje 60 ECTS bodova. Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem Engleskog jezika i književnosti ili Njemačkog jezika i književnosti, onda ne upisuje strani jezik već upisuje jedan izborni predmet iz studija Povijesti (po izboru u zimskom ili ljetnom semestru).Ukoliko je potrebno radi postizanja potrebnog broja ECTS-bodova, student može upisati izborne kolegije s I. godine preddiplomskog studija povijesti koje nije odslušao.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEIII. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

V. zimski semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTS NASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SPovijest naroda jugoistočne Europe 1790.-1918. 1

---

-1

3 doc. dr. sc. Zlatko Đukićdr. sc. Tado Jurić, poslijedoktorand, VS

Hrvatska povijest 19. st. (1790.-1860.) 2-

--

-1

4 prof. dr. sc. Ivan Baltadr. sc. Tado Jurić, poslijedoktorand, VS

Svjetska povijest 1918.-1945. 1 - 1 3 doc. dr. sc. Slađana Josipović BatorekHrvatska povijest 20. st. (1918.-1945.) 2 - 1 3 doc. dr. sc. Slađana Josipović Batorek

Napomena: Ukoliko je potrebno radi postizanja potrebnog broja ECTS-bodova, student može upisati izborne kolegije s I. i II. godine preddiplomskog studija povijesti koje nije odslušao.

VI. ljetni semestar


P V SHrvatska povijest od 1860.-1918. 2

---

-1

4 prof. dr. sc. Ivan BaltaLuka Pejić, asistent

Svjetska povijest 20. st. (nakon 1945.) 1 - 1 3 doc. dr. sc. Slađana Josipović BatorekHrvatska povijest nakon 1945. 2 - 1 3 doc. dr. sc. Slađana Josipović BatorekProgrami za statističku obradu podataka povijesti

1 1(3) - 3 mr. sc. Marija Bubalo, viša predavačica

IZBORNI PREDMETI:Osnove web dizajna - 1(2) 1 3 mr. sc. Marija Bubalo, viša predavačica

Završni rad 3

Napomena: Za upis ljetnog semestra student mora s predmetima s drugog studija imati najmanje 60 ECTS bodova.Studenti su dužni ostvariti broj ECTS-a na obje studijske kombinacije u skladu s principom dvopredmetnosti (razmjerno ujednačen broj ECTS-a na obje studijske grupe)Ukoliko je potrebno radi postizanja potrebnog broja ECTS-bodova, student može upisati izborne kolegije s I. i II. godine preddiplomskog studija povijesti koje nije odslušao.Ukoliko student ne piše završni rad s temom iz preddiplomskog studija Povijesti, mora u tom studiju izabrati jedan izborni predmet koji nosi minimalno 3 ECTS boda.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Uvod u povijesnu znanost

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 2Broj sati nastave (P+V+S) 2+0+0

Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za zimski semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme

konzultacija Tel. e-mail

doc. dr. sc. Zlatko Đukić 88prema rasporedu

konzultacija u semestru

4706 [email protected]

Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail




OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Temeljni sadržaj kolegija: Kolegij nudi pregled razvoja historiografije od antičkog doba do danas, analizu društvene uloge povijesti kao znanstvene discipline te pomoćnih povijesnih znanosti, uz upoznavanje vrste izvora i kritike izvora.

Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- izložiti pregled razvoja historiografije od antičkoga doba do danas- usporediti temeljne metode historiografskog istraživanja- opisati vrste povijesnih izvora i postupak kritike povijesnih izvora- analizirati društvenu ulogu povijesti u različitim povijesnim razdobljima

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaciseminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij

NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno x usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipismeni ispit 1,00 50%seminarski rad - -usmeni ispit 0,50 25%pohađanje nastave 0,50 -

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, odnosno kolokvij (1) s 30 pitanja čine 1,00 ECTS, odnosno 50% udjela u konačnoj ocjeni.Usmeni ispit nosi opterećenje od 0,50 ECTS, čine ga pitanja (5 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 25%.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje nastave: studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Studentima je preporuka aktivnost u nastavi.

LITERATURAObvezna literatura

1. M. Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 1996. (poglavlja koja se odnose na sadržaj predmeta).

Dopunska literatura

1. R. W. Fogel, G. R. Elton, Kojim putem do prošlosti? ( dva pogleda na povijest), Zagreb 2002.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Uvod u prapovijest






izv. prof. dr. sc. Jasna šimić 13

prema rasporedu konzultacija u

semestru4741 [email protected]

m


dr. sc. Krešimir Bušić, poslijedoktorand 13




Kolegij daje pregled općih saznanja o arheologiji kao znanstvenoj disciplini, o podjeli arheologije po kronološkom kriteriju (pretpovijesna, klasična, srednjovjekovna, itd.), o periodizaciji i različitim kronološkom sustavima u svijetu arheologije, zatim o metodama arheoloških istraživanja, vrstama arheološke građe, načinu obrade, zaštite i čuvanja arheoloških nalaza i, konačno, metodologiji interpretacije i prezentacije arheoloških nalazišta i nalaza. Dakako, kolegij daje i pregled pomoćnih znanstvenih disciplina (paleontologija, geologija, paleoetnologija, antropologija i sl.) te prirodoznanstvenih metoda koje se rabe za potpunije (preciznije) datiranje arheološke građe.


Za očekivati je da student nakon odslušana kolegija i položena ispita može usvojiti osnovne pojmove i razumjeti glavne procese razvitka ljudske kulture u prapovijesti, prepoznati kulturne i kronološke odrednice prapovijesti.

Oblici nastave




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipismeni ispit (kolokvij 1 + kolokvij 2) 0,75 40%usmeni ispit 1,00 60%

pohađanje nastave 0,25 -Ukupno 2 100%

Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, odnosno kolokviji (1+2) s po 20 pitanja čine 0,75 ECTS, odnosno 40% udjela u konačnoj ocjeni.Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,00 ECTS, čine ga pitanja (najmanje 3, najviše 10 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 60%.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje nastave je, dakako, vrlo važno, a studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Uz sve navedeno, studentima preporučujem i aktivnost u nastavi.


1. C. Renfrew, Pretpovijest – Nastanak ljudskog uma. - Alfa, Zagreb 2010.2. T. Težak Gregl, Uvod u povijesnu arheologiju, Filozofski fakultet, Zagreb, 2004.3. F. Facchini, Stazama evolucije čovječanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.4. F. Facchini, Postanak čovjeka i kulturna evolucija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007.5. A. Leroi-Gourhan, Religije prethistorije, Zagreb, 1968.6. Skupina autora, Povijest svijeta od početaka do danas, Zagreb, 19977., 1-170.

Dopunska literatura

1. Ph. Barker, Tehnike arheološkog iskopavanja, Katalozi i monografije 8, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2000.

2. K. Greene, Archeology: An introduction. London-New York, 2002.3. D. Harris, Načela arheološke stratigrafije, Ljubljana, 1989.4. C. A. Moberg, Uvod v arheologijo, Ljubljana, 1990.5. C. Renfrew – P. Bahn, Archealogy: theory, methods and practice, London, 1991.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Prapovijest u hrvatskim zemljama






izv. prof. dr. sc. Jasna Šimić 13



m





m


Kolegij obuhvaća pregled pretpovijesnog razvoja, materijalne te dijelom i duhovne kulture na prostoru hrvatskih zemalja kao dijela ukupnih zbivanja u srednjoj i jugoistočnoj Europi, ali i u širem kontekstu, osobito kada je riječ o najstarijim prapovijesnim razdobljima; Uvod (pojam, periodizacija i kronologija prapovijesti); Paleolitik (pojava čovjeka, paleolitičke kulture, duhovna kultura i umjetnost paleolitika, mezolitik i mezolitičke kulture); Neolitik (proces neolitizacije i neolitičke kulture); Eneolitik

(indoeuropska seoba, prerada i upotreba bakra, kulture eneolitika); Brončano doba (metalurgija bronce, egejsko-panonske migracije, brončanodobne kulturne skupine); Starije željezno (tehnologija prerade željeza i halštatski kulturni krug, etnogenetski procesi, etnokulturne skupine željeznoga doba); Mlade željezno doba (latenski kulturni krug, keltsko-latenska kultura u kontinentalnoj Hrvatskoj, protopovijesno doba, iliro-helenizam i grčki utjecaji na istočnome Jadranu sa zaleđem).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - razumjeti prapovijesni kulturni razvitak na području Hrvatske i njegovu važnost- usporediti ga u osnovnim crtama s istodobnim kulturama susjednih područja- poznavati prapovijesna razdoblja i najvažnije kulture te etničke zajednice tijekom svakoga od

njih- poznavati povijest istraživanja prapovijesti naše zemlje.

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci

X seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipismeni ispit 0,75 45%seminarski rad 0,25 5%usmeni ispit 0,75 50%pohađanje nastave 0,25 -

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit s 35-40 pitanja čini 0,75 ECTS, odnosno 45% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izrade pismenog rada i njegove prezentacije, a u ukupnoj ocjeni čini 5% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 0,75 ECTS, a čine ga pitanja studentu. U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.NAPOMENA: premalo je ECTSa kako bi se realno mogla vrednovati opterećenost studenata ovim kolegijem.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje nastave: studenti moraju biti na 70% posto predavanja kako bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Preporučena je aktivnost tijekom nastave.


1. Praistorija jugoslavenskih zemalja 1 – 5. – Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 1979.-1987. (pojedina poglavlja)

2. Z. Marković, Sjeverna Hrvatska od neolita do brončanog doba. – Muzej Grada Koprivnice, Koprivnica 1994.

3. S. Dimitrijević – T. Težak-Gregl – N. Majnarić-Pandžić, Prapovijest. - U Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Školska knjiga, Zagreb 1998.

Dopunska literatura

1. N. Majnarić-Pandžić, Keltsko-latenska kultura u Slavoniji I Srijemu, Vinkovci 1970.2. K. Vinski- Gasparini, Kultura polja sa žarama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Monografije 1,

Zadar 1973.3. I. Karavanić, Život neandertalca, Školska knjiga, Zagreb 2004.4. Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta (ur. A. Durman), Leksikografski zavod Miroslav Krleža,

Zagreb 2006.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Povijest starog Istoka














Pregled razvoja azijskih i bliskoistočnih civilizacija, pregled razvoja na području «plodnog polumjeseca», Mezopotamija u 5. i 4. tis. pr. Kr. – geneza stratificiranog društva, grada i države; Ranodinastičko i akadsko doba; Treća dinastija Ura; Promjene na Bliskom istoku oko 2000. god. pr. Kr.; Babilonija u 2. tis. pr. Kr.; Mala Azija i područja Sirije i Palestine u 2. tis. pr. Kr.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- upoznati i pratiti nastanak i razvoj prvih civilizacija- razumjeti važnost poljodjelstva i stočarstva u nastanku i razvoju prvih gradova- uvidjeti važnost poljodjelstva kao temelja za razvoj trgovine- naučiti da je trgovina (prodaja viška robe) bila ključni čimbenik ekonomskog prosperiteta i

element za stvaranje i pronalazak pisma

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipismeni ispit 1,00 50%seminarski rad 0,25 12,5%usmeni ispit 0,50 25%pohađanje nastave 0,25 -

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, odnosno kolokvij (1) s 30 pitanja čine 1,00 ECTS, odnosno 50% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izradbe i prezentacije rada, a u ukupnoj ocjeni čini 12,5% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 0,50 ECTS, čine ga pitanja (5 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 25%.



1. P. Lisičar, Stari Istok, Zagreb 1971.2. Biblija (Stari zavjet)3. Skupina autora, Povijest svijeta od početaka do danas, Zagreb 1977.

Dopunska literatura

1. V. Avdijev, Istorija starog istoka, Beograd 1952.2. L. Woolley, Počeci civilizacija, Zagreb 1966.3. M. Višić, Zakonici drevne Mezopotamije, Sarajevo 1989.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku






prof. dr. sc. Ivan Balta 33prema rasporedu




dr. sc. Ivana Jurčević, zn. novakinja, poslijedoktorandica

88prema rasporedu



Tamara Alebić, asistentica 88




Periodizacija povijesti Hrvata u srednjem vijeku,izvori i literatura; Teorije o podrijetlu i vremenu naseljavanja i pokrštavanja Hrvata; Prvi knezovi iz narodne dinastije; Hrvatska kraljevina; Crkvene i vjerske prilike u hrvatskim zemljama u ranom srednjem vijeku; Povijest Istre i njene značajke u ranom srednjem vijeku; Povijest Neretljanske oblasti (Humske zemlje i Travunije); Crkveni raskol i položaj hrvatskih zemalja u tom fenomenu.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - usvojiti temeljne pojmove o položaju hrvatskog naroda u ovom razdoblje hrvatske povijesti- vladati kronologijom i pravilnim tumačenjem svih povijesnih procesa tog razdoblja- poznavati najvažnije povijesne izvore i literaturu o tom razdoblju- objasniti političke, društvene, kulturne i ekonomske procese u hrvatskim zemljama u ranom

srednjem vijeku- usvojiti temeljne procese o podrijetlu i vremenu naseljavanja i pokrštavanja Hrvata, te razvoju u

vrijeme narodnih vladara

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,25seminarski rad 0,50 10 %aktivnost na nastavi 0,25 20 %pismeni ispit 0,75 30 %usmeni ispit 1,25 40 %

Ukupno 3 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneAktivnost u nastavi čini 0, 25 ECTS, odnosno 10% udjela konačne ocjene. Seminarski rad daje 0 ,5 ECTS i u ukupnoj ocjeni čini 20%, a sastoji se od izrade pismenog dijela rada te usmenog izlaganja rada. Pismeni dio ispita sastoji se od ukupno 25 pitanja i nosi 0, 75 ECTS, odnosno 30% konačne ocjene. Usmeni dio ispita nosi opterećenje od 1 ,25 ECTS i čini 40% konačne ocjene.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeRedovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i obrana seminarskog rada te polaganje pismenog i usmenog dijela ispita.


1. Ferdo Šišić, Povijest Hrvata u doba narodnih vladara, Zagreb, 1990.2. Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb, 1971.3. Ivo Goldstein, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb, 1995.4. Neven Budak, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb, 1994.5. Stjepan Antoljak, Izvori za historiju naroda Jugoslavije, Zadar, 1978.

Dopunska literatura

1. Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, knj. I, Zagreb, 1985.2. Ljudmil Hauptman, Podrijetlo hrvatskog plemstva, Rad HAZU, 273/1942., 79.-112.3. Ljudmil Hauptman, Hrvatsko praplemstvo, Rasprave SAZU I, 1950., 83.-115.4. Ivo Goldstein, O latinskim i hrvatskim naslovima hrvatskih vladara do početka 12. stoljeća,

Historijski zbornik 36/1983., 141.-163.5. Ivo Goldstein, O etapama u razvoju hrvatskoga društva i o periodizaciji hrvatske povijesti do

13. stoljeća, Historijski zbornik, 41/1988., 253.-279.6. Ivo Goldstein, O Tomislavu i njegovom dobu, Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 18/1985.,

23.-55.7. Ivo Goldstein, Kako, kada i zašto je nastala legenda o nasilnoj smrti kralja Zvonimira?, Radovi

Instituta za hrvatsku povijest, Zagreb, 17/1984., 35.-54. 8. Nada Klaić, Plemstvo dvanaestero plemena Kraljevine Hrvatske, Historijski zbornik 9/1956.,

83.-100.9. Nada Klaić, Problem Zvonimirove smrti u novijoj literaturi, Historijski zbornik, 15/1962., 271.-

288.10. Nada Klaić, Diplomatička analiza isprava iz doba hrvatskih narodnih vladara, Historijski zbornik

18/1965., 141.-188. ; 19-20/1967., 225.-263.11. Zbornik radova Prvi hrvatski kralj Tomislav, ur. Josip Bratulić, Zagreb, 1998. 12. Zbornik radova Zvonimir kralj hrvatski, ur. Ivo Goldstein, Zagreb, 1997.13. Dominik Mandić, Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti, Rim, 1963.14. Nada Klaić, Historia Salonitana Maior, Beograd, 1967.15. Ante Milošević, Crkva Sv. Marije, mauzolej i dvori hrvatskih vladara u Biskupiji kraj Knina, Split,

2002.16. Franjo Rački, Hrvatska dvorska kancelarija i njezine isprave za vladavine narodne dinastije,

Zagreb, 1876.17. Trpimir Macan, Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb, 1991.18. Nada Klaić, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb, 1972.19. Vjekoslav Bratulić, O vremenskom kontinuitetu naseljenosti Slavena u srednjoj Istri, Jadranski

zbornik, 1956.20. Stjepan Antoljak, Problematika najranijeg doseljenja i nastanjenja Slavena Hrvata u Istri, Hrvati

u prošlosti, Split, 1992. 37.-73.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik I




Jezik na kojem se izvodi kolegij engleskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme


Dubravka Kuna, viša predavačica 61








Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- prepoznavati karakteristične leskičke i gramatičke strukture te rečenična vezna sredstva u

akademskom diskursu- razlikovati opći leksik od akademskog - objasniti uporabu glagolskih vremena u stručnim tekstovima te ih pravilno rabiti- prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na hrvatski

jezik i obrnuto s posebnim naglaskom na stručni leksik

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci

seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij


Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni

pohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

0,50 40%

završni pismeni ispit 0,75 60%Ukupno 2 100 %


1. English for Humanities and Social Sciences I (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Cox, K. & Hill, D. (2004) EAP now! Pearson/Longman (odabrana poglavlja).2. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.4. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Njemački jezik I




Jezik na kojem se izvodi kolegij njemačkiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme


Gordana Todorović, viša predavačica 61








Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- uočiti razlike u školskim sustavima Hrvatske i zemalja jemačkog govornog područja- razlikovati opći leksik od akademskog- objasniti uporabu glagolskih vremena u stručnim tekstovima i pravilno ih rabiti- opisati jednostavnim rečenicama strukturu svog studija

Oblici nastave predavanja terenska nastava

X vježbe samostalni zadaciseminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij


Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,3 0 %kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija)

1,2 30 % + 30 %

usmeni ispit 0,5 40 %Ukupno 2 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: - 60% - 69,9% = dovoljan (2)- 70% - 79,9% = dobar (3)- 80% - 89,9% = vrlo dobar (4) - 90% - 100% = izvrstan (5).Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i pravovremeno predati pismene sastave i domaće zadaće da bi ostvarili pravo na potpis. Prepisivanje tijekom kolokvija kažnjava se odstranjivanjem s kolokvija i ocjenom 0%.


1. Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.2. Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen Grammatik3. Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch4. Wahrig: Deutsches W6rterbuch5. Njemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura I.-IV.



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za zimski/ljetni semestar



Željko Beissmann, viši predavač 4




Željko Beissmann, viši predavač 4



Darko Pšihistal, - prema rasporedu - -

predavač, VS konzultacija u semestru


Omogućiti studentima izbornu nastavu TZK iz područja gimnastike, športova, športskih igara, estetske gimnastike i plesa, planinarenja i izletništva prema prostornim, vremenskim i kadrovskim mogućnostima.1. Opća tjelesna priprema: stjecanje višeg stupnja znanja, umijeća i navika kretanja, upoznavanje

zakonitosti i međusobne uvjetovanosti gibanja iz raznih područja športske aktivnosti; razvijanje osjećaja za prostorne, vremenske i energetske elemente kretanja, razvijanje čula sluha, vida i ravnoteže. Sadržaje rada prilagoditi prethodnoj osposobljenosti studenata u sadržajima izabrane športsko-rekreativne djelatnosti.

2. Športovi: Teoretski dio (šport i njegovo mjesto i položaj u fizičkoj kulturi. Povijesni razvoj u svijetu i kod nas, biomehaničke osnove, metodika, pravila i organizacija natjecanja). Praktični dio: stavovi i tehnika kretanja, usavršavanje pokreta: uočavanje pogrešaka. Povećanje motoričkih sposobnosti, povezivanje elemenata u cjelovitost ekonomičnog kretanja. Upotreba opreme, sprava, pomagala.

3. Sportske igre: rukomet, nogomet, odbojka, košarka. Razvoj određene športske igre u svijetu i kod nas, značaj igre, pravila i suđenje, igralište, uređaji i oprema, metodika, te testiranje motoričko-tehničkih dostignuća. Praktično: Tehnika kretanja, elementi baratanja ispitom u mjestu i kretanju, taktika igre u napadu i obrani, protunapad, indiviudalna i kolektivna taktika, te igra.

4. Estetska gimnastika i plesovi. Realizacija notnih vrijednosti i tekstova, metričke i ritmičke vježbe. Elementi klasičnih i modernih plesnih oblika. Narodni plesovi (izbor).

5. Sportska gimnastika. Kolutovi, kovrtljaji, upori i naupori. njihanja i ljuljanja, okreti, uzmasi, naskoci, saskoci, premeti i prekopiti. preskoci, povezivanja elementa na tlu i na spravama. Asistiranja i zaštita prilikom vježbanja.

6. Izletništvo i planinarenje, priprema planinarenja, orijentacija, signalizacija, načini kretanja, izbor i upotreba opreme, čuvanje prirode. Izgradnja priručnih objekata, vrste ognjišta i vatre. Terenske igre.

7. Korektivna gimnastika i rehabilitacija, omogućiti studentima sa smanjenim tjelesnim mogućnostima adekvatne aktivnosti prilagođeno osobnim korektivniin i rehabihtacijskim potrebama.

8. Natjecajnja. Sudjelovanje u fakultetskim, međufakultetskim i ostalim prigodnim natjecanjima.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- usavršiti specifična kineziološka teorijska i motorička znanja iz određenih sportova i sportske

rekreacije- pratiti i ponavljati zadane vježbe- izvoditi vježbe za razvoj i jačanje svih mišićnih skupina uz instrukciju profesora- samostalno izvoditi vježbe koje još nisu precizne i automatizirane.- steći znanje o najvišoj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih - usvojiti osnovna motorička znanja u funkciji učinkovite prilagodbe- ciljano razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti potrebna za obavljanje svakodnevnog

zanimanja- postići optimalni odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva- biti osposobljen za održavanje antropoloških obilježja tijekom radnog vijeka- imati razvijenu svijest o uljudnim pravilima športskog ponašanja tijekom bavljenja športskim

aktivnostima i za vrijeme promatranja istih- biti osposobljen za primjenu športskih i rekreacijskih aktivnosti radi održavanja radne

sposobnosti i unapređenja kulture življenja- usvojiti i primjenjivati osnovno znanje o planiranju, programiranju i kontroli individualnog

procesa vježbanja- zadovoljiti potrebe osobne afirmacije u skupini a biti i osposobljen za timski rad- biti osposobljen za rješavanjem problema u hitnim situacijama- usvojiti i usavršiti motorička znanja kojima se po potrebi mogu prilagoditi novom radnom

okruženju i životnim situacijama- pojačanim tjelesnim vježbanjem regulirati negativno ponašanje-osloboditi se napetosti i stresa

- razumjeti i poštovati spolne, nacionalne i rasne razlike- povezivati više vježbi u jednu cjelinu, sastaviti i odraditi cijelu koreografiju, npr. aerobika

Oblici nastave



OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Ekonomsko-društveni procesi i privredad tijekom prapovijesti









m





m


Obradit će se privredni razvitak od mlađega kamenog doba do završetka željeznog doba, razvoj socijalnih odnosa i društvene promjene prouzročene ekonomskim razvitkom: nastanak rodovskog društva i njegove značajke, rodovska i vojna aristokracija, obrazovanje naroda, raslojavanje djelatnosti, razvitak trgovine itd.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- poznavati i razumjeti ekonomsko-društvenu povezanost i njihovu interakciju tijekom prapovijesti- poznavati ekonomiju i društvene značajke pojedinih prapovijesnih razdoblja- razumjeti razvitak privrede i društvenih odnosa tijekom prapovijesti- poznavati i razumjeti funkcioniranje pojedinih prapovijesnih društava - razumjeti vezu ekonomsko-društvenih procesa u prapovijesti s onima u kasnijim razdobljima

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipismeni ispit 0,75 45%

seminarski rad 0,25 5%usmeni ispit 0,75 50% pohađanje nastave 0,25 -

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit s po 35 do 40 pitanja činI 0,75 ECTS, odnosno 45 % udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izrade pismenog rada i njegove prezentacije, a u ukupnoj ocjeni čini 5% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 0,75 ECTS,), a sastoji se od pitanja studentu. U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje nastave: studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Preporučena je aktivnost tijekom nastave


1. Praistorija jugoslavenskih zemalja I – V, Sarajevo 1979, 1983., (sva poglavlja o ekonomici, privrednom životu i društvenim odnosima)

2. B. Jovanović, Rudarstvo i metalurgija eneolitskog perioda, PJZ III, Sarajevo 1979.

Dopunska literatura

1. A. Durman, Metalurgija vučedolskog kulturnog kompleksa, Opuscula archaeologica 7, Zagreb 1983.

2. (skupina autora), Ratnici na razmeđi Istoka i Zapada. Starije željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb 2004. (poglavlja o ekonomici i društvenim odnosima).

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Grci na istočnom Jadranu














Grčka kolonizacija istočnog Jadrana s nekoliko najznačajnijih naseobina, kolonija (Issa, Pharos, Korkyra) zatim faktorija, emporija i mjesta sa značajnijim ostatcima grčke i grčkohelenističke kulture (Narona, Salona, Tragurion, Epidamnos, Gradina u Ošanićima, Spina, Adria). Teritorijalno-administrativna ogranizacija grčkih kolonija na Jadranu, privredna djelatnost; odnos sa starosjedilačkim zajednicama; religijski sinkretizam.


Nakon odslušana kolegija i položena ispita student će moći prepoznati procese koji su doveli do konatakata istočnojadranske obale s mediteranskim svijetom, razumjeti dinamiku odnosa grčkih i grčko-helenističkih te italskih elemenata s prapovijesnim, domorodačkim zajednicama na istočnom Jadranu, prepoznati bitne komponente u stvaranju rane antike te, u tom smislu, prosuditi značenje i važnost utemeljenja grčkih kolonija na Jadranu.

Oblici nastave






Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit s 20 pitanja čini 1,00 ECTS, odnosno 40% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izradbe i prezentacije rada, a u ukupnoj ocjeni čini 10% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,50 ECTS, čine ga pitanja (najmanje 3, najviše 10 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje nastave je, dakako, vrlo važno, a studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Studenti obvezatno trebaju izraditi I prezentirati seminarski rad da bi dobili potpis i mogli izaći na usmeni ispit. Uz sve navedeno, studentima preporučujem i aktivnost u nastavi.


1. M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003.2. N. Cambi, Antika. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb 2002., 7-47. 3. Zbornik, Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, Split 2002.

Dopunska literatura

1. R. L. Beaumont, Greek influence in the Adriatic Sea Before the Fourth Century B. C. - JHS 56, 1936, 159-204.

2. M. Suić, Istočna jadranska obala u Pseudo Skilakovu Periplu, Rad JAZU, 306, Zagreb1955. 3. G. Novak, Stari Grci na Jadranskom moru. - Rad JAZU 322, Zagreb 1961.4. B. Gabričević, Narona i Grci, U: Dolina rijeke Neretva od prethistorije do ranog srednjeg vijeka,

Izdanja HAD-a, 5, Split 1980, 161-167. 5. D. Rendić Miočević, Iliri i antički svijet, Književni krug, Split 1989.6. M. Kozličić, Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku. - Split 1990.7. M. Zaninović, Od Helena do Hrvata, Zagreb 1996. 8. B. Kirigin, Issa, grčki grad na Jadranu. - Zagreb 1996.9. J. Brunšmid, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji. – Književni krug, Split 1998.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Povijest starog Egipta



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za ljetni semestar











Prapovijesno utemeljenje; Osobitosti i mijene klasičnog egipatskog ustroja u politici, gospodarstvu, socijalnim institucijama te u kratkom pregledu u religiji, znanosti, kulturi i umjetnosti; Odnosi s geopolitičkim okružjem, gospodarski i kulturni kontakti - najdalji dometi; Sučeljavanje s vanjskim silama; Strane vlasti nad Egiptom; Helenistički Egipat; Rimski Egipat; Krščanstvo.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će:- razumjeti važnost nila za nastajanje naselja- upoznati se s nastankom egipta i njegovom poviješću kroz dinastije- pratiti razvoj arhitekture - usporediti egipatsku s arhitekturama drugih starih civilizacija - uvidjeti utjecaj religije na zemaljski i zagrobni život

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipismeni ispit 1,00 50%seminarski rad 0,25 12,5%usmeni ispit 0,50 25% pohađanje nastave 0,25 -

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, odnosno kolokviji (1) s po 30 pitanja čine 1,00 ECTS, odnosno 50% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izradbe i prezentacije rada, a u ukupnoj ocjeni čini 12,5% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 0,50 ECTS, čine ga pitanja (5 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 25%.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje

Pohađanje nastave: studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Studentima je preporuka aktivnost u nastavi.


1. G. Novak, Egipat, Zagreb 1967.2. Skupina autora, Povijest svijeta od početaka do danas, Zagreb 1977.3. I. Uranić, Stari Egipat: povijest, književnost i umjetnost starih Egipćana, Zagreb 2002.

Dopunska literatura

1. E. Kale, Putovi civilizacije, Zagreb 1988.2. P. Selem, Izidin trag, Split 1997.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pregled antičke povijesti









m





m


Predmet obuhvaća grčku povijest od početka razvoja egejskih kultura do rimskog osvajanja i rimsku povijest od najstarijih preditaličkih kultura do završetka Zapadnog rimskog carstva. Grci: Izvori; Egejsko-grčki prostor; Egejske kulture u 3. i 2. tisućljeću: kretska kultura, mikenska kultura; Dorska seoba; Razvoj grčke pismenosti; Kolonizacija; Razvitak društva u polisima na primjerima Sparte i Atene; Atena od najstarijih vremena do Klistena; Religija i kulturno stvaralaštvo do 6. stoljeća; Grčko-petrzijski ratovi; Atenska hegemonija i Peloponeski rat; Hegemonija Sparte i hegemonija Tebe; Kulturno stvaralaštvo u klasičnom razdoblju; Makedonija: Filip II i osvajanje Grčke, Aleksandar Veliki; Helenizam: dijadosi i stvaranje nvih država; Rimska osvajanja Makedonije i Grčke;Rimljani: Izvori; Prostor i najstarija Italija i njezino stanovništvo; Etruščani; Rim od osnutka do punskih ratova; Privreda i društvene ustanove; Religija i kulturno stvaralaštvo do kraja Republike; Republika: razvoj zakonodavstva, društvene ustanove, osvajanja Apeninskog poluotoka; Punski ratovi; Rimska republika od 146. do 501. godine: agrarne reforme, Sulino doba, od Sule do Cezara, l. triumvirat, 2. triumvirat; Osnutak Carstva: August i njegovo doba; Julijevsko-klaudijevska dinastija; Kršćanstvo; Od Vespazijana do Dioklecijana; Kolonije, privreda, društveni odnosi; Dioklecijan; Konstantin Veliki; Kasno Carstvo od Konstantina do Romula Augustula; Kulturno stvaralaštvo za Carstva.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- poznavati proces nastajanja grčke i rimske civilizacije

- moći s razumijevanjem pratiti pojedina zbivanja i njihovu uzročno-posljedičnu povezanost- poznavati bitne društvene i političke procese i institucije antičkog svijeta, te njihovo značenje i

važnost - poznavati i razumjeti razvitak i uzroke nestajanja grčke i rimske civilizacije

Oblici nastave






Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit s 35-40 pitanja činI 0,75 ECTS, odnosno 45% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izrade pismenog rada i njegove prezentacije, a u ukupnoj ocjeni čini 5% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 0,75 ECTS,), a sastoji se od pitanja studentu. U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.NAPOMENA: premalo je ECTSa kako bi se realno mogla vrednovati opterećenost studenata ovim kolegijem.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje nastave: studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Preporučena je aktivnost tijekom nastave.


1. Skupina autora, Povijest 2., Egipat i antička Grčka, Grčki i helenistički svijet, Europapress holding d.o.o., Zagreb 2007.

2. Skupina autora, Povijest 3., Helenizam i Rimska republika, Europapress holding d.o.o, Zagreb 2007.

3. Skupina autora, Povijest 4., Rimsko Carstvo, Europapress holding d.o.o., Zagreb 2007.4. Skupina autora, Povijest 5., Kasno Rimsko carstvo i rani srednji vijek (poglavlja I. –VI.),

Europapress holding d.o.o., Zagreb 2007.

Dopunska literatura

1. M. Miličević Bradač, Stara Grčka. Grci na Crnom moru, Zagreb 2003.2. Jurić, Grčka od mitova do antičkih spomenika, Rijeka 2001.3. M. Bulat, Mursa - Osijek u rimsko doba, Osijek 1989.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Antika u hrvatskim zemljamaBodovna vrijednost i način izvođenja

ECTS koeficijent opterećenja studenata 2Broj sati nastave (P+V+S) 1+0+1Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za

nastaveljetni semestar






m






Kolegij daje osnovne elemente za povijest hrvatskih zemalja od prvih grčkih utjecaja i kolonizacije istočnojadranske obale do rimskih osvajanja i pada Zapadnog Rimskog Carstva. Kolegij daje pregled političke i kulturne povijesti. Pojava Grka na Jadranu i antičke grčkohelenističke kulture, ratovi Rima i indigenoga stanovništva, rimska osvajanja, pacifikacija, gradnja cestovne mreže, kolonizacija, rimsko graditeljstvo i urbanizam, romanizacija područja hrvatskih zemalja, administrativno uređenje i podjela na provincije, ostatci materijalne kulture, umjetnost i religija. Kasnoantičko razdoblje i pojava kršćanstva, utvrđivanje limesa i ratovi s barbarskim narodima, Dioklecijanove reforme i podjela Carstva.


Za očekivati je da student nakon odslušana kolegija i položena ispita može usvojiti osnovne pojmove i razumjeti glavne procese razvitka antičkoga doba u hrvatskim zemljama, zatim prepoznati procese razvitka rane, klasične i kasne antike u hrvatskim zemljama.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipismeni ispit (kolokvij 1 + kolokvij 2) 0,50 40%seminarski rad 0,25 10%usmeni ispit 1,00 50%pohađanje nastave 0,25 -

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, odnosno kolokviji (1+2) s po 20 pitanja čine 0,50 ECTS, odnosno 40% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izradbe i prezentacije rada, a u ukupnoj ocjeni čini 10% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,00 ECTS, čine ga pitanja (najmanje 3, najviše 10 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.



1. M. Suić, Antički grad na istočnoj jadranskoj obali, Zagreb 1975.2. Pinterović, Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek 1978.3. I. Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Djela ANUBiH, knj. LXVI,, Centar za

balkanološka ispitivanja, 6, Sarajevo 1982.4. Rendić Miočević, Iliri i antički svijet, Split 1989.5. N. Cambi, Antika. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb 2002. 6. Hrvatski povijesni atlas (ur. K. Regan), Zagreb 2003., 71-84.

Dopunska literatura

1. J. J. Wilkes, Dalmatia (Provinces of the Roman Empire), London 1969.2. D. Rendić Miočević, Iliri i antički svijet. – Književni krug, Split 1989.3. I. Bojanovski, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Djela ANUBiH, Centar za

balkanološka ispitivanja, 6, Sarajevo 1974.4. M. Zaninović, Od Helena do Hrvata, Zagreb 1996.5. M. Zaninović, M. Suić, B. Kuntić-Makvić, U: Rano doba hrvatske kulture, Hrvatska i Europa I.,

Zagreb 1997.6. R. Matijašić, Gospodarstvo antičke Istre, Pula 1997.7. M. Bulat, Mursa - Osijek u rimsko doba, Osijek 1989.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatske zemlje u razvijenom srednjem vijeku











88prema rasporedu







Pacta conventa i uspostava ugarske prevlasti nad hrvatskim zemljama; Vladavina Arpadovića u hrvatskim zemljama; Anžuvinska vlast od 1301.-1387; Hrvatske velikaške obitelji i njihova uloga u povijesti Hrvatske (Šubići, Krčki knezovi, Blagajski knezovi, Cetinski knezovi, Horvati u Slavoniji i Srijemu, Gisingovci, Maroti-Morovićki, Paližne, Lackovići, Garay-Gorjanski, Iločki grofovi, Berislavići i drugi); Hrvatske zemlje u doba kraljica: Elizabete i Marije; Sigismund Luksemburški i hrvatske zemlje; Litvansko-poljski kraljevi iz kuće Jagelovića, hrvatski kraljevi; Dolazak Turaka na Balkanski poluotok i njihova osvajanja; Habsburgovci i njihova prevlast u Hrvatskoj; Dubrovnik i Dubrovačka Republika u srednjem vijeku; Povijest Istre u srednjem vijeku; Kulturne i vjerske prilike u hrvatskim zemljama tijekom srednjeg vijeka.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - usvojiti temeljne pojmove o položaju hrvatskog naroda u razvijenom srednjem vijeku - vladati kronologijom i pravilnim tumačenjem svih povijesnih procesa tog razdoblja - poznavati najvažnije povijesne izvore i literaturu o tom razdoblju- objasniti političke, društvene, ekonomske, kulturne i vjerske procese u hrvatskim zemljama

u razvijenom srednjem vijeku

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,25seminarski rad 0,50 10 %aktivnost na nastavi 0,25 20 %pismeni ispit 0,75 30 %usmeni ispit 1,25 40 %Ukupno 3 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneAktivnost u nastavi čini 0,25 ECTS, odnosno 10% udjela konačne ocjene. Seminarski rad daje 0,5 ECTS i u ukupnoj ocjeni čini 20%, a sastoji se od izrade pismenog dijela rada te usmenog izlaganja rada. Pismeni dio ispita sastoji se od ukupno 25 pitanja i nosi 0,75 ECTS, odnosno 30% konačne ocjene. Usmeni dio ispita nosi opterećenje od 1,25 ECTS i čini 40% konačne ocjene.



1.Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997.2.Nada Klaić, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb, 1976.3.Grga Novak, Prošlost Dalmacije, Zagreb, 2001. 4.Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, knj. II-IV, Zagreb, 1988.

Dopunska literatura

1.Tomislav Raukar, Zadar u 15. stoljeću. Ekonomski razvoj i društveni odnosi, Zagreb, 1977.2.Nada Klaić, Ivo Petricioli, Zadar u srednjem vijeku do 1409, Zadar, 1976.3.Marko Šunjić, Dalmacija u XV. stoljeću, Sarajevo, 1967.4.Pavao Andreis, Povijest grada Trogira I, Split, 1977.5.Nada Klaić, Trogir u srednjem vijeku, knj. 2, sv. 1, Trogir, 1985.6.Grga Novak, Povijest Splita, Split, 2005.7.Slavo Grubišić, Šibenik kroz stoljeća, Šibenik, 1974.8.Stjepan Pavičić, Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji, Zagreb, 1953.9.Ivan Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb,

1985., 87.-114.10.Stjepan Antoljak, Ban Pavao Bribirski, „Croatorum dominus“, Radovi Instituta JAZU u Zadru,

19/1972., 5.-62.11.Ljelja Dobronić, Viteški redovi templari i ivanovci u Hrvatskoj, Zagreb, 1984.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Srednjovjekovno razdoblje svjetske povijesti











88prema rasporedu




Transformacija i preobražaj Rimske imperije i Mediterana (400.-900.-te godine): Kriza Rimske imperije i godine uzmicanja, preživljavanja i razaranja; Život u Imperiji; Vladari i vladavina; Religija i misaonost; Učenost, književnost i umjetnost; Rimska imperija u predvečerje novog doba; Sjeverna Europa u srednjem vijeku mračnog doba: Seobe i stvaranje barbarskih država; Širenje i jačanje kršćanstva; Karolinzi; Vikinzi i sjeverne države Europe; Ekspanzija rimokatoličanstva; Španjolska- pogranično društvo; Italija- politika asimilacije; Križarski ratovi- kolonijalna osvajanja; Uspon i proširenje trgovine u međunarodnim okvirima/ nastanak i sloboda gradova; Europa u doba renesanse (1200.-1500-): Papinstvo i carstvo; Talijanski gradovi-države; Rim-Bizant i islamski svijet; Krize i promjene u svijetu; Konsolidacije i ekspanzije; Nove ideje i novi pravci; Dvorovi i gradovi u Europi od 1200.-1500. godine: Kraljevi, prinčevi i riteri-slika i stvarnost; Stare i nove dinastije u Europi; Francuska, Engleska i stogodišnji ratovi; Kuga i njene posljedice u srednjem vijeku; Pape, hereza i crkveni redovi; Papinstvo, husitizam i svjetovna pobožnost; Kultura: likovna umjetnost, književnost i znanost; Pismenost i viteštvo.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - usvojiti temeljne pojmove i znanja o svjetskoj povijesti srednjeg vijeka.- vladati kronologijom i pravilnim tumačenjem svih povijesnih procesa danog razdoblja- poznavati najvažnije povijesne izvore i literaturu danog razdoblja - objasniti političke, društvene, ekonomske, kulturne i vjerske procese u svjetskoj

srednjovjekovnoj povijesti.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,25seminarski rad 0,50 10 %aktivnost na nastavi 0,25 20 %

pismeni ispit 0,75 30 %usmeni ispit 1,25 40 %Ukupno 3 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneAktivnost u nastavi čini 0,25 ECTS, odnosno 10% udjela konačne ocjene. Seminarski rad daje 0,5 ECTS i u ukupnoj ocjeni čini 20%, a sastoji se od izrade pismenog dijela rada te usmenog izlaganja rada. Pismeni dio ispita sastoji se od ukupno 25 pitanja i nosi 0,75 ECTS, odnosno 30% konačne ocjene. Usmeni dio ispita nosi opterećenje od 1,25 ECTS i čini 40% konačne ocjene.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeRedovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i obrana seminarskog rada te polaganje pismenog i usmenog dijela ispita


1.Goldstein, B. Grgin, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Zagreb 2006.2.M. Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka. Zagreb 1980.3.H. Pirenne, Povijest Europe od seobe naroda do XVI. stoljeća, Split 2005.

Dopunska literatura

1.F. Lebrun, Povijest Francuske, Zagreb 1999.2.J. M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb 2002.3.Grupa autora, Povijest svijeta, Zagreb 1990.4.G. Procacci, Povijest Talijana, Zagreb 1996.5.M. Brandt, Povijest Rusije u srednjem vijeku, Zagreb 1981.6.A. L. Morton, Istorija Engleske, Sarajevo 1955.7.Skupina autora, Povijest Njemačke, Zagreb 1999.8.G. Holmes, Oksfordska istorija srednjovekovne Evrope, Beograd 1980.9.H. Jedin, Velika povijest crkve, knj. I-III / 1-2, Zagreb 1973.-1983.10.Skupina autora, Velika ilustrirana povijest svijeta, Rijeka 1977.11.R. Lopez, Rođenje Evrope: st. V-VIX, Zagreb 1978.12.J. Le Goff, Srednjovjekovna civilizacija zapadne Evrope, Beograd 1974.13.M. Bloch, Feudalno društvo, Zagreb 2001.14.J. Huizinga, Jesen srednjeg vijeka, Zagreb 19981.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik II
















Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- objasniti uporabu pasiva u stručnom tekstu te ga pravilno prevoditi s hrvatskog na engleski

jezik i obrnuto- razlikovati i opisati različite grafičke prikaze u akademskom diskursu (grafove, dijagrame,

tablice) služeći se odgovarajućim leksikom - prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na hrvatski

jezik i obrnuto - prevoditi jednostavnije stručne tekstove

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i

pismenoElementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

0,50 40%

završni usmeni ispit 0,75 60%Ukupno 2 100 %


1. English for Humanities and Social Sciences II (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Cox, K. & Hill, D. (2004) EAP now! Pearson/Longman (odabrana poglavlja).2. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.4. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Njemački jezik II




Jezik na kojem se izvodi kolegij njemačkiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme Tel. e-mail

konzultacija











Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- uočiti razlike u školskim sustavima Hrvatske i zemalja njemačkog govornog područja- razlikovati opći leksik od akademskog- objasniti uporabu glagolskih vremena u stručnim tekstovima i pravilno ih rabiti- opisati jednostavnim rečenicama strukturu svog studija

Oblici nastave






1,2 30 % + 30 %


Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: - 60% - 69,9% = dovoljan (2)- 70% - 79,9% = dobar (3)- 80% - 89,9% = vrlo dobar (4) - 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i pravovremeno predati pismene sastave i domaće zadaće da bi ostvarili pravo na potpis. Prepisivanje tijekom kolokvija kažnjava se odstranjivanjem s kolokvija i ocjenom 0%.



Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Vjerovanja i obredi antičkog svijeta









m





m


Obradit će se najvažniji aspekti religije i mitologije antičke Grčke i Rima uz tumačenje njihove društvene i povijesne pozadine, te najvažnije vjerske svetkovine, obrede i igre na području grčke i rimske civilizacije.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- poznavati i razumjeti procese nastanka i razvitka grčkih i rimskih vjerovanja- razumjeti i poznavati čimbenike koji su djelovali na njihov razvitak- poznavati najvažnija vjerovanja u grčkoj i rimskoj kulturi i njihovo značenje u političkom i

svakodnevnom životu- poznavati najvažnije obrede i svetkovine, te njihovo značenje u svakodnevnom i političkom

životu - poznavati antičke svećeničke kolegije i ostale funkcije vezane uz obrede i vjerovanja

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipismeni ispit 1,00 45%

seminarski rad 0,25 5%usmeni ispit 1,50 50%pohađanje nastave 0,25 -

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, s po 35 do 40 pitanja čini 1,00 ECTS, odnosno 45 % udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izrade pismenog rada i njegove prezentacije, a u ukupnoj ocjeni čini 5 % .Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,50 ECTS, a sastoji se od pitanja studentu. U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.



1. J. Pinset, Grčka mitologija, Opatija 1985.2. S. Perowne, Rimska mitologija, Opatija 1986.

Dopunska literatura

1. R. Graves, Grčka mitologija, Beograd 2002.2. M. Sanader, Rasprave o rimskim kultovima, 1999 Zagreb

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Slavonija i Srijem u srednjem vijeku











88prema rasporedu







Slavonija pod Arpadovićima; Nastanak županija i gradova u Slavoniji i Srijemu; Podrijetlo naselja, njihova etnička struktura i govor; Crkvene prilike u Slavoniji (dolazak redovnika, franjevaca, dominikanaca, pavlina i drugih); Nastanak Đakovačke biskupije i njen značaj; Razvoj slavonskih gradova: Osijek, Požega ,Vukovar, Ilok, Našice ,Valpovo, Brod i dr.; Slavonske velikaške obitelji: Gorjanski, Morovićki, Odeskalki, Horvati, Gisingovci, Lackovići, Iločki i dr.; Dolazak Turaka i promjena etničke i vjerske strukture na selu i u gradu; Kulturne prilike u Slavoniji u razvijenom feudalizmu.


Usvojena temeljna znanja o političkim, društvenim, crkvenim i kulturnim prilikama Slavonije i Srijema u srednjem vijeku uz mogućnost razumijevanja i interpretiranja ustrojstva županija te razvoja i nastanka slobodnih kraljevskih gradova Slavonije i Srijema uz poznavanje slavonskog plemstva i primjera slavonskih velikaških obitelji. Sposobnost za samostalno iznošenje i promišljanje o bitnim događajima i procesima srednjovjekovne povijesti Slavonije i Srijema vezanih za podložnost vladarskim dinastijama te promjenama uzrokovanim osmanskim osvajanjima.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,25aktivnost u nastavi 0,25 10%seminarski rad 0,50 40%usmeni ispit 1,00 50%

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjeneAktivnost u nastavi nosi opterećenje od 0,25 ECTS i čini 10% konačne ocjene. Seminarski rad ima opterećenje od 0,5 ECTS i čini 40% konačne ocjene, a sastoji se od pismene izrade rada i usmenog izlaganja rada. Usmeni ispit nosi 1 ECTS i ima 50% udjela u konačnoj ocjeni.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeRedovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i obrana seminarskog rada te polaganje usmenog ispita.


1. S. Pavičić, Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji, knj. 47, Zagreb 1953.2. P. Živković, Etnička i vjerska povijest Slavonije i Srijema do konca XVII. stoljeća, Sarajevo-

Mostar 1996.3. N. Klaić, Pogled na razvitak srednjovjekovne Slavonije (od Ljudevita Posavskog do bune

1573.), Zagreb 1978., 223.- 229.4. Mažuran, Turska osvajanja u Slavoniji (1526.-1552.), Osijek 1958.5. J. Bösendorfer, Crtice iz slavonske povijest, Vinkovci 1994.

Dopunska literatura

S. Pavičić, Vukovska župa u razvitku svoga naselja od XIII.-XVIII. stoljeća, I, Zagreb 1940.N. Klaić, Prilog pitanju postanka slavonskih varoši, Zagreb 1955., 41.-59.N. Klaić, Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku, Vukovar 1983. R. Horvat, Slavonija I i II, Vinkovci 1994.M. Karbić, Hrvatsko plemstvo u borbi protiv Osmanlija. Primjer Berislavića Grabarskih iz Slavonije, Povijesni prilozi 31/2006., 71.-85.F. Šišić, Knezovi Gorjanski (Prilog prošlosti našeg plemstva u srednjem vijeku), Narodne novine 70/1904., br. 4 i 5. Taj je rad objavljen i u: Novostima 30/1936, br. 357, 18.S. Sršan, Povijest Osijeka, Osijek, 1996.Mažuran, Srednjovjekovni i turski Osijek, Osijek 1994.Mažuran, Grad i tvrđava Osijek, Osijek 2000.P. Cvekan, Vukovar i franjevci, Vukovar 1980.J. Ćuk, Požeško plemstvo i požeška županija od doba prvih sačuvanih imena i naziva do polovice

četrnaestoga vijeka, Rad JAZU, 229/1924., 49.-100.; 231/1925., 38.-101.M. Jozić, Obitelj grofova od Korogya, Vjesnik županije Virovitičke 21/1912., br. 20, 173.-176.; br. 21, 183.-185.; br. 22, 191.-194.; br. 23, 199. + posebni prilog

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Povijest naroda jugoistočne Europe u srednjem vijeku











88prema rasporedu







Seoba Južnih Slavena; Nastanak prvih slavenskih država na Balkanu; Istočno-rimsko carstvo i Bizant u ranom srednjem vijeku; Bizant u razvijenom srednjem vijeku (od XII.-XV. stoljeća); Povijest Raške i Duklje; Srbija u doba Nemanjića; Zeta u razvijenom srednjem vijeku; Bugarsko carstvo i njegovo nestajanje; Rumunjska u srednjem vijeku; Makedonija u ranom srednjem vijeku (Samuilovo carstvo); Karantanska kneževina i ustoličavanje na Gosposvetskom polju (povijest Slovenije u ranom srednjem vijeku); Dolazak Turaka i njihova osvajanja na Balkanu; Pad južnoslavenskih zemalja pod tursku vlast; Kultura i religija na prostoru srednje i Jugoistočne Eurpoe u srednjem vijeku.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - objasniti društvene, političke, gospodarske, kulturne i vjerske procese na području jugoistočne

Europe u srednjovjekovnom razdoblju - usvojiti temeljne procese nastajanja prvih slavenskih država na Balkanu do njihovog pada pod

tursku vlast- imati temeljna znanja o pojedinim zemljama srednjovjekovne jugoistočne Europe- poznavati najvažnije povijesne izvore i literaturu o tom razdoblju

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,25seminarski rad 0,50 10 %aktivnost na nastavi 0,25 20 %pismeni ispit 0,75 30 %usmeni ispit 1,25 40 %

Ukupno 3 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneAktivnost u nastavi čini 0,25 ECTS, odnosno 10% udjela konačne ocjene. Seminarski rad daje 0,5 ECTS i u ukupnoj ocjeni čini 20%, a sastoji se od izrade pismenog dijela rada te usmenog izlaganja rada. Pismeni dio ispita sastoji se od ukupno 25 pitanja i nosi 0,75 ECTS, odnosno 30% konačne ocjene. Usmeni dio ispita nosi opterećenje od 1,25 ECTS i čini 40% konačne ocjene.



1. Skupina autora, Historija naroda Jugoslavije, knj. I, Zagreb 1953. 2. G. Ostrogorski, Povijest Bizanta, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura

1. K. Jireček; Istorija Srba, knj. I-II, Beograd 1978.2. Skupina autora, Istorija Crne Gore, knj.I, Beograd,3. M. Dinić, Srpske zemlje u srednjem veku, Beograd 1978.4. Mirča Elijade, Vodič kroz svetske religije, Beograd 1996.5. N. Jorga, Istorija Rumuna, Beograd,6. J. von Hammer, Historija Turskog carstva, knj. I-II, Zagreb 1979.7. H. Inalđik, Osmansko carstvo klasičnog doba od 1300.-1600., Beograd 1974.8. J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb 1992.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatska povijest 16. i 17. stoljeća






doc. dr. sc. Dubravka Božić Bogović 13







Igor Josipović, asistent 79prema rasporedu



OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Predment obuhvaća hrvatsku povijest 16. i 17. stoljeća. Temelji se na priručnicima, literaturi i povijesnoj izvornoj građi.Sadržaj: Mohačka bitka i posljedice; Ferdinand I. i Ivan Zapolja (1527.-1564.): građanski rat, turska osvajanja; Maksimilijan (1564.-1576.): Nikola Zrinski i opsada Sigeta, odnosi s hrvatskim staležima, seljačke bune; Rudolf (1576.-1608.): postavljanje Vojne granice, obrana Siska, Veliki turski rat 1593.-1606.; Matijaš, Ferdinand II. i Ferdinand III. (1608.-1657.): Hrvatski sabor i Vojna granica, uskoci; Leopold I. (1657.-1705.): I. turski rat 1663.-1664., Vašvarski mir, propast Zrinskih; Područje Hrvatske 1526. godine; Ime i grb Hrvatske, Slavonije i Dalmacije; Stanovništvo: migracije, izbjeglice...; Sudstvo: banski oktav. sud; Županijski, kotarski i vlastelinski sudovi; Vojska.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- kroz povijesne događaje upoznati se s hrvatskom prošlošću tijekom 16. i 17. st., prvenstveno

političkom, gospodarskom i kulturnom prošlošću te određenim zakonitostima (uzroke i posljedice)

- posebno upozoriti na izvore (arhivske) i relevantnu literaturu kako bi kritički spoznali povijesne datosti

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,7 -kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje)

0,9 25%

kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija)

1 55%

seminarski rad 0,4 20%Ukupno 3 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 25% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 55% udjela u konačnoj ocjeni i seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni.Primjer oblikovanja konačne ocjene:Student je ostvario ocjenu 4 iz kontinuiranog praćenja (aktivnost na nastavi), ocjenu 2 iz kontinuiranog provjeravanja znanja (kolokvij) i ocjenu 5 iz seminarskog rada. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (akt. x 0,25) + (kol. x 0,55) + (sem. x 0,20).U našem primjeru izračun izgleda ovako:(4 x 0,25) + (2 x 0,55) + (5 x 0,20) = 1 + 1,1 + 1 = 3,1Konačna ocjena u ovom bi slučaju bila dobar (3).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati.Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elementa praćenja i

provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko su studenti iz jednog ili više pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ocijenjeni negativnom ocjenom polažu pismeni i usmeni ispit u redovitim ispitnim rokovima.


1. Skupina autora, Povijest Hrvata - Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, Zagreb 2005.

2. N. Moačanin, Turska Hrvatska, Zagreb 1999.

Dopunska literatura

1. F. Šišić, Hrvatska povijest (do 1847.), Zagreb 1913.2. I. Mažuran, Hrvati i Osmansko carstvo, Zagreb 1998.3. I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti Hraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Svjetska povijest ranoga novog vijeka













Luka Pejić, asistent, VS -prema rasporedu


- -


Predmet obuhvaća pregled glavnih povijesnih procesa, struktura i zbivanja u navedenom kronološkom razdoblju s naglaskom na onima koja bitno obilježavaju prelazak od tradicionalnih zajednica prema modernom društvu.Osnovne teme:- Uvod - opća obilježja ranomoderne povijesti (1492.-1789.)- Društveni, gospodarski i politički preduvjeti velikih geografskih otkrića- Izvaneuropski svijet prije velikih geografskih otkrića- Velika geografska otkrića, humanizam i renesansa- Prevlast Španjolske u Europi, Apeninski poluotok 16.-18. st.- Reformacija i Katolička obnova te Tridesetogodišnji rat- Ekspanzija Osmanskoga Carstva u Europi- Habsburška Monarhija - europska velesila i braniteljica katoličanstva- Sveto Rimsko Carstvo Njemačkog Naroda u novom vijeku- Nastanak Pruske države, proces stvaranja Rusije kao europske velesile- Nizozemska revolucija i Engleska revolucija te apsolutna monarhija- Sukobi velesila za prevlast u Europi- Epoha prosvjetiteljstva i gospodarstvo ranomodernog doba u Europi

- Struktura europskih društava 16.-18. st. i izvaneuropski svijet 16.-18. st.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- izložiti osnovne povijesne činjenice ranonovovjekovne svjetske povijesti- protumačiti uzročno-posljedične veze među pojedinim povijesnim pojavama i procesima tijekom

ranonovovjekovnoga razdoblja- opisati pojedine povijesne pojave, procese i strukture ranonovovjekovnih društava- vrednovati pojedine povijesne pojave, procese i strukture ranonovovjekovnih društava- usporediti pojedine povijesne pojave, procese i strukture ranonovovjekovnih društava kao i

osnovna obilježja ranonovovjekovnog te ranijih povijesnih razdoblja te europskoga ranoga novoga vijeka i kronološki istodobnoga izvaneuropskoga povijesnoga razvoja

- identificirati pojedine povijesne probleme i otvorena pitanja karakteristična za ranonovovjekovno povijesno razdoblje

- analizirati literaturu i izvore za ranonovovjekovnu svjetsku povijest

Oblici nastave






0,9 25%


1 55%



Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati.Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko su studenti iz jednog ili više pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ocijenjeni negativnom ocjenom polažu pismeni i usmeni ispit u redovitim ispitnim rokovima.


1. Skupina autora, Povijest, sv. 8-12, Zagreb 2008.2. The Times, Atlas svjetske povijesti, Zagreb 1986.3. Skupina autora, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11-13, Rijaka, 1977.

Dopunska literatura

1. Skupina autora, Povijest svijeta od početka do danas, Zagreb 1990.2. J. M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb 2002.3. H. W. van Loon, Povijest čovječanstva, Zagreb 2003.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pomoćne povijesne znanosti, I. dio














Predmet obuhvaća pregled tradicionalnih pomoćnih disciplina koje omogućavaju rad na povijesnoj izvornoj građi.Pomoćne povijesne znanosti I. sastoje se od paleografije (latinska, slavenska, osmanska, grčka...), diplomatike, kronologije i egdotike (pravila i postupci izdavanja arhivskog gradiva).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- obuhvatnije razumijevati pomoćne povijesne znanosti s gledišta povijesnih izvora i

historiografije (Pomoćne povijesne znanosti, I.)- razumijevati razvoj pomoćnih povijesnih znanosti: paleografije, diplomatike i kronologije- posjedovati znanje o vrstama paleografije (latinske, grčke, osmanske, slavenske...),

diplomatičkoj analizi povelja i računanju vremena (kronologiji)- posjedovati znanja o načinima i sredstvima analize pravno-povijesnih isprava

Oblici nastave


NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJAOblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno x usmeno i

pismenoElementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipismeni ispit 1,00 40%seminarski rad 0,25 10%usmeni ispit 1,50 50%pohađanje nastave 0,25 -

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, odnosno kolokvij (1) s 10-20 pitanja čine 1,00 ECTS, odnosno 40% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izradbe i prezentacije rada, a u ukupnoj ocjeni čini 10% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,50 ECTS, čine ga pitanja (6 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.



1. Ivan Balta, Pregled pomoćnih povijesnih znanosti, Osijek 2000.2. Ivan Balta, Azem Kožar, Pomoćne historijske nauke, Tuzla 2003.3. Stjepan Antoljak, Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo 1971. 4. Viktor Novak, Latinska paleografija, treće izdanje, Beograd 1987.5. Azem Kožar, Ivan Balta, Pomoćne historijske znanosti i Arhivistika, Tuzla 2004

Dopunska literatura

1. Vladimir Mošin, Filigranologija kao pomoćna istorijska nauka, Zbornik Istorijskog instituta Jugoslavenske akademije, vol. 1, Zagreb 1954.

2. Jakov Stipšić, Pomoćne povjesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb 1972.3. Mate Tentor, Pismo i postanak alfabeta, Zagreb 1932.4. Zvonimir Kulundžić, Knjiga o knjizi, Historija pisma, Zagreb 1951 i 1957.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik III
















Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te karakteristična rečenična vezna sredstva,

pravilno ih rabiti i prevoditi- prepoznavati i pravilno rabiti gramatičke strukture u stručnim tekstovima s posebnim osvrtom

na pasiv i participne konstrukcije - samostalno obraditi leksičku i gramatičku strukturu jednog znanstvenog članka na engleskom

jeziku po izboru s naglaskom na kolokcijskom potencijalu zadanih imenica (npr. research, study, analysis), prevođenju rečenica s pasivnim konstrukcijama te prevođenju pola stranice teksta po izboru

- usmeno prepričati ciljeve, metodologiju i rezultate znanstvenog istraživanja na temelju obrađenog znanstvenog članka na engleskom jeziku

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

0,50 40%

završni pismeni ispit 0,75 60%Ukupno 2 100 %


1. English for Humanities and Social Sciences III (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.2. Jordan, R. R. (2004) Academic Writing Skills. Edinburgh: Longman.3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.4. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Njemački jezik IIIBodovna vrijednost i način izvođenja


nastaveVrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za

zimski semestarJezik na kojem se izvodi kolegij njemački

Nositelj kolegija Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail












Oblici nastave






1,2 30 % + 30 %






Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Kelti









m





m





Keltska povijest i kultura (materijalna i duhovna): - nastanak i razvitak keltske populacije (ishodište, vrijeme i područje),- migracije i djelovanje na lokalne zajednice- kontakti s Grcima i Rimljanima i najvažniji povijesni događaji - Kelti u antičkim povijesnim izvorima- Kelti i keltsko-latenska kultura u Hrvatskoj (Skordisci i Taurisci)- društvena organizacija- privreda i novac- gradnja i načini stanovanja, svakodnevni život- ratovanje, oružje, smrt i pogrebni običaji- pismo, kalendar, religija, svetišta, obredi i svetkovine- druidi


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- poznavanje i razumijevanje procesa nastanka te etničkog i kulturnog razvitka Kelta- poznavanje povijesti Kelta i povijesnih izvora koji govore o njima- poznavanje keltskog načina života, njihove ekonomije, društva, materijalne i duhovne kulture- razumijevanje povezanosti Kelta s istodobnim antičkim civilizacijama i europskim

protopovijesnim narodima i njihovog značenja u kontekstu završetka europske prapovijesti- poznavanje povijesti i kulture Kelta na tlu Hrvatske

Oblici nastave






Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, s po 35 do 40 pitanja čini 1,00 ECTS, odnosno 45 % udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izrade pismenog rada i njegove prezentacije, a u ukupnoj ocjeni čini 5 % .Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,50 ECTS, a sastoji se od pitanja studentu. U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.



1. Praistorija jugoslavenskih zemalja 5 (Željezno doba), Sarajevo 1987. (poglavlja o Keltima)

Dopunska literatura

1. E. Heršak, Drevne seobe. Prapovijest i Stari vijek, Zagreb 2005.2. S. Dimitrijević, T. Težak Gregl, N. Majnarić Pandžić, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj,

Prapovijest, Zagreb 1998. (poglavlje o mlađem željeznom dobu)3. (skupina autora), The Celts, Venezia 1991. (pojedina odnosna poglavlja)4. J. Šimić, S. Filipović, Kelti i Rimljani na području Osijeka, Osijek 1997. (poglavlje o Keltima).

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Povijest naroda jugoistočne Europe u ranom novom vijeku









Izvođač(i) Kabinet Vrijeme Tel. e-mail

konzultacijadoc. dr. sc. Dubravka Božić Bogović 13



Igor Josipović, asistent 88prema rasporedu




1. Opće karakteristike Osmanskog Carstva i pregled osmanskih osvajanja Balkanskog poluotoka do Mohačke bitke 1526. godine; Austrija i Ugarska do1526. godine; Mleci, Njemačka, Pruska, Rusija do početka 16. stoljeća;

2. Osmansko Carstvo u XVI., XVII. i XVIII. stoljeću (Mohačka bitka, prodor prema Beču, Budimski ejalet, Veliki bečki rat i Karlovački mir 1699., društveni i privredni odnosi, opadanje Carstva, ratovi sa Rusijom, Austrijom, Mlecima);

3. Austrija u XVI., XVII. i XVIII. stoljeću (dinastija Habsburga, posjedi, proturječnosti, unutrašnje barijere, carine, svećenstvo, svjetovna feudalna gospoda, riteri, kraljevski gradovi, dvorske kancelarije, Kamer kolegij, Dvorski ratni savjet, inozemni poslovi, ovladavanje Ugarskom, ratovi sa Osmanskim Carstvom, odnosi sa Pruskom, nestanak Poljske, položaj seljaka, Pragmatična sankcija, ratovi za austrijsko naslijeđe, Marija Terezija, Rusija i Habsburško Carstvo, prosvjećeni apsolutizam);

4. Pruska kraljevina u XVI., XVII. i XVIII. stoljeću: položaj Njemačke u Svetom rimskom carstvu, trgovina, saobraćaj, humanistički pokret, izlaz njemačkih država na obale Sjevernog mora, privredne prilike, hugenoti i protestanti, carski gradovi, dinastija Habsburga, sabor itd.;

5. Istočno pitanje, kolonizacija Ugarske, kuga, tajno vijeće, gubernije, seljačko-kozačka buna, Rusko-osmanski rat 1768.-1774., odnosi Rusije, Austrije i Pruske.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- izložiti osnovne povijesne činjenice i temeljne uzročno-posljedične veze karakteristične za

povijest naroda jugoistočne Europe u ranom novom vijeku- protumačiti temeljni pojam jugoistočne Europe u kontekstu ranonovovjekovnoga povijesnoga

razvoja- usporediti osnovna obilježja povijesnoga razvoja pojedinih europskih regija u ranome novome

vijeku s onima u jugoistočnoj Europi- analizirati osnovna obilježja osmanske države i društva u ranome novome vijeku- raspravljati o tipičnim obilježjima povijesnoga razvoja pojedinih naroda jugoistočne Europe u

ranom novom vijeku- identificirati pojedine povijesne probleme i otvorena pitanja karakteristična za ranonovovjekovnu

povijest naroda jugoistočne Europe

Oblici nastave






0,9 25%

kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku

1 55%

kolokvija)seminarski rad 0,4 20%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 25% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 55% udjela u konačnoj ocjeni i seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni.Primjer oblikovanja konačne ocjene:Student je ostvario ocjenu 4 iz kontinuiranog praćenja (aktivnost na nastavi), ocjenu 2 iz kontinuiranog provjeravanja znanja (kolokvij) i ocjenu 5 iz seminarskog rada. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (akt. x 0,25) + (kol. x 0,55) + (sem. x 0,20).U našem primjeru izračun izgleda ovako:(4 x 0,25) + (2 x 0,55) + (5 x 0,20) = 1 + 1,1 + 1 = 3,1Konačna ocjena u ovom bi slučaju bila dobar (3).



1. Jozef Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb 1992.2. Skupina autora, Istorija Jugoslavije, knj. II, Beograd 1960.

Dopunska literatura

1. Dragoljub Živojinović, Uspon Evrope (1450.-1789.), Novi Sad 1985.2. M. Kos, Zgodovina Slovencev, Ljubljana 1955.3. K. Jiriček, Istorija Srba, Beograd 1952. 4. M. S. Anderson, Evropa u osamnaestom veku, Beograd 2003.5. S. Pavlović, Istorija Balkana, Beograd 2001.6. Vasilj Popović, Istočno pitanje, Sarajevo 1965.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatska povijest 18. stoljeća










doc. dr. sc. Dubravka 13 prema rasporedu 4658 [email protected]

Božić Bogović konzultacija u semestru

Sergej Filipović, asistent, VS -


semestru- -


Predment obuhvaća hrvatsku povijest 18. stoljeća. Temelji se na priručnicima, literaturi i povijesnoj izvornoj građi.Turska vladavina i rat za oslobođenje (1683.-1699.): opće karakteristike i uprava, Rat za oslobođenje (1683.-1699.); Josip I. i Karlo III. (1705.-1740.): buna Franje Rakoczya (1704.-1711.), Pragmatička sankcija, Turski rat (1716.-1718.); Marija Terezija (1740.-1780.): nasljedni ratovi, Trenkovi panduri (1741.-1748.), županije i Vojna granica, reforme; Josip II. (1780.-1790.): prosvjetiteljstvo – reformacija crkve, države i njene uprave i gospodarstva; Povijest Dubrovnika, Dalmacije i Istre od 16. do 18. stoljeća; Crkva: organizacija, katolička, pravoslavna i ostale; Porezi; Književnost; Umjetnost; Materijalna kultura: ratarstvo, stočarstvo, rudarstvo, obrt, trgovina, promet i novac; Školstvo; Razvoj sela i gradova.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- kroz povijesne datosti upoznati se s hrvatskom prošlošću tijekom 18. stoljeća, prvenstveno

sa stanjem nakon oslobođenja od osmanske vlasti, potom konsolidacije političkih, gospodarskih i kulturno-prosvjetnih prilika te migracije stanovništva

- upozoriti na izvore i kritički zaključivati o uzrocima i posljedicama značajnijih događaja

Oblici nastave






0,9 25%


1 55%





1. Skupina autora, U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u 18. stoljeću. Zagreb 2013.

Dopunska literatura

1. Skupina autora, Povijest Hrvata - Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, Zagreb 2005.

2. Skupina autora, Povijest, sv. 21, Zagreb 2008.3. F. Šišić, Hrvatska povijest (do 1847.), Zagreb 1913.4. Karaman, Iz prošlosti Slavonije, Srijema i Baranje - studije o društvenoj i gospodarskoj povijesti

XVIII.-XX. st., Osijek 1997.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Svjetska povijest 19. stoljeća













Luka Pejić, asistent 79prema rasporedu


4692 -


Predmet obuhvaća pregled glavnih povijesnih procesa, struktura i zbivanja u "dugom 19. stoljeću" s naglaskom na komparativni pristup europskoj i svjetskoj povijesti. Osnovne teme:- Uvod - opća obilježja povijesti 19. st. (1789.-1918.)- Uspon građanstva i građanske ideologije do Francuske revolucije- Francuska uoči građanske revolucije- Francuska građanska revolucija, Francuska i Europa u doba Napoleona- Odnos sila u Europi nakon Bečkog kongresa- Američki rat za nezavisnost i Američki građanski rat- Imeprijalizam i imperijalne europske sile- God. 1848.-1849. u Europi

- Ujedinjenje Italije i ujedninjenje Njemačke- Istočno pitanje- Procesi oslobađanja od kolonijalne vlasti u 19. st.- Japan u drugoj polovici 19. st.- Nastanak i razvoj radničkog pokreta, dvije ruske revolucije- Prvi svjetski rat - uzroci, tijek, posljedice, gospodarstvo i društvo u 19. st.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- izložiti osnovne povijesne činjenice svjetske povijesti 19. stoljeća- protumačiti uzročno-posljedične veze među pojedinim povijesnim pojavama i procesima tijekom

19. stoljeća- opisati pojedine povijesne pojave, procese i strukture društava u 19. stoljeću- vrednovati pojedine povijesne pojave, procese i strukture društava u 19. stoljeću- usporediti pojedine povijesne pojave, procese i strukture društava u 19. stoljeću kao i osnovna

obilježja povijesnoga razvoja 19. stoljeća s ranijim povijesnim razdobljima te karakteristike povijesnoga razvoja u 19. stoljeću u Europi i izvan nje

- identificirati pojedine povijesne probleme i otvorena pitanja karakteristična za 19. stoljeće- analizirati literaturu i izvore za svjetsku povijest 19. stoljeća

Oblici nastave






0,9 25%


1 55%



Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati.Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elementa praćenja i

provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko su studenti iz jednog ili više pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ocijenjeni negativnom ocjenom polažu pismeni i usmeni ispit u redovitim ispitnim rokovima.


1. Skupina autora, Povijest, sv. 12-16, Zagreb 2008.2. The Times, Atlas svjetske povijesti, Zagreb 1986.3. Skupina autora, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 14-15, Rijaka, 1977.

Dopunska literatura

1. Skupina autora, Povijest svijeta od početka do danas, Zagreb 1990.2. J. M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb 2002.3. H. W. van Loon, Povijest čovječanstva, Zagreb 2003.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pomoćne povijesne znanosti, II. dio














Nastavak obrade drugih pomoćnih povijesnih znanosti, koje nisu bile obuhvaćene Pomoćnim povijesnim znanostima I., kao heraldikom, sfragistikom, genealogijom, numizmatikom, metrologijom itd.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- obuhvatnije razumijevati pomoćne povijesne znanosti s gledišta povijesnih izvora i

historiografije (Pomoćne povijesne znanosti, II.)- razumijevati razvoj pomoćnih povijesnih znanosti: metrologije, heraldike, sfragistike,

genealogije, povijesne geografije, onomastike i toponomastike, numizmatike, filigranologije, egdotike, arhivistike,...

- posjedovati znanje o svim vrstama pomoćnih povijesnih znanosti i njihovom značenju kao povijesnog izvora u stvaranju novog djela (u historiografiji)

- posjedovati znanja o metodologiji povijesnih istraživanja od heuristike, kritike povijesnih izvora do apercepcije u sintezi i analizi pravno-povijesnih isprava

Oblici nastave X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci





Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, odnosno kolokvij (1) s 10-20 pitanja čine 1,00 ECTS, odnosno 40% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izradbe i prezentacije rada, a u ukupnoj ocjeni čini 10% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,50 ECTS, čine ga pitanja (6 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.



1. Ivan Balta, Pregled pomoćnih povijesnih znanosti, Osijek 2000.2. Ivan Balta, Azem Kožar, Pomoćne historijske nauke, Tuzla 2003.3. Bartol Zmajić, Heraldika, Zagreb 1971.4. Zlatko Herkov, Naše stare mjere i utezi, Zagreb 1973.

Dopunska literatura

1. Josip Lučić, Prilog pitanju iz historijske geografije, Historijski zbornik, Zagreb 1976, str. 61-76.

2. Petar Skok, Toponomastički problemi, IÈ, VI, Beograd 1956.3. Gregor Čremošnik, Studije za srednjovjekovnu diplomatiku i sigilografiju Južnih Slovena,

Akademija nauka i umjetnosti BiH, knj. 10, 22, Sarajevo 1957.4. Gregor Čremošnik, Bosanske i Humske povelje srednjeg vijeka, GZM, Sarajevo 1948,

1949, 1950 i 1952.Franjo Rački, O starom grbu bosanskom, Rad JAZU, C, Zagreb 1972.5. Pavao Anđelić, Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1970.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik IV
















Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- prepoznavati karakterističnu leksičku i gramatičku strukturu te prevoditi stručne tekstove- opisati i razlikovati dijelove akademskog eseja- napisati uvodni odlomak koji sadrži uvodnu rečenicu, definiciju, hipotezu i pregled- argumentirati hipotezu u tri odlomka i napisati kratak zaključak - tekst jezično i logički povezati koristeći različite tipove diskurznih obilježivača

Oblici nastave




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

0,25 20%

završni usmeni ispit 1 80%Ukupno 2 100 %


1. English for Humanities and Social Sciences IV (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.2. Jordan, R. R. (2004) Academic Writing Skills. Edinburgh: Longman.3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.4. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Njemački jezik IV




Jezik na kojem se izvodi kolegij njemačkiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme













Oblici nastave






1,2 30 % + 30 %






Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Srednje i kasno brončano doba u Slavoniji










asistent -prema rasporedu


- -


Kolegij daje pregled razvitka kultura srednjega i kasnoga brončanog doba u Slavoniji. Prema dosadašnjim spoznajama te najnovijim istraživanjima postoje indicije (koje pruža arheološki inventar) za aktualiziranje raščlambe kulturnoga razvitka u brončano doba na slavonsko-srijemskome području. Mogu se prepoznati bar dvije bitne komponente kulturnoga razvitka, danas još slabo definirana autohtona komponenta s kasnim vinkovačkim i anornamentalnim keramičkim materijalom te strani utjecaji koji su u brončano doba strujali uglavnom iz dva smjera - s istoka (vatinska keramika) te sa zapada/sjeverozapada (keramika s litzenskim otiscima i skupinom brončanih predmeta). Iako se nalazi vatinske i litzenske keramike pripisuju razvijenoj fazi slavonsko-srijemske varijante vatinske kulture, odnosno vatinskom kulturnom kompleksu, sasvim je sigurno, s druge strane, da su vatinski i litzenski nalazi na većini lokaliteta u istočnoj Hrvatskoj otkriveni kao “popratna pojava” ili kao import. S obzirom na to da je vinkovačka kultura imala ulogu supstrata za kasniji kulturni razvitak u istočnoj Slavoniji, možda je, na sadašnjem stupnju istraženosti nalaze tog vremena, odnosno arheološki inventar s kojim se javlja litzenska keramika, panonska inkrustirana i vatinska keramika u istočnoj Slavoniji, najbolje smatrati kasnovinkovačkom manifestacijom koja traje još i u srednjemu brončanom dobu.Na prijelazu iz srednjega u kasno brončano doba glavnu kulturnu pojavu u međuriječju Drave, Save i Dunava čini kultura polja sa žarama sa svojim razvojnim horizonatima ili tipovima. U okrilju takove u kasno brončano doba dominantne kulturne pojave na širemu južnopanonskome prostoru svoje

mjesto nalazi i jedna posebna inačica koju prepoznajemo kao kulturnu skupinu Barice-Gređani.


Nakon odslušana kolegija i položena ispita, student će moći razumjeti razvitak kultura tijekom brončanoga doba u Slavoniji te procijeniti značenje i postignuća kultura srednjega i kasnoga brončanog doba Slavonije u srednjoeuropskom kontekstu.

Oblici nastave









1. B. Čović, Barice – nekropola kasnog bronzanog doba kod Gračanice, Glasnik Zemaljskoga muzeja 13, Sarajevo 1958, 19-27.

2. M. Garašanin, Vatinska grupa, Praistorija jugoslavenskih zemalja 4, Sarajevo 1983, 504-519. 3. N. Majnarić-Pandžić, Srednje brončano doba u istočnoj Slavoniji, Arheološka istraživanja u

istočnoj Slavoniji i Baranji, Izdanja Hrvatskoga arheološkog društva 9, Slavonski Brod, 63-90.4. N. Majnarić-Pandžić, Brončano i željezno doba, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, knjiga 1

(Prapovijest), Zagreb, 1998, 160-369. 5. N. Majnarić-Pandžić, Brodsko Posavlje u brončano i željezno doba – posljednja dva tisućljeća

prije Krista, Zbornik radova sa znanstvenog skupa o Slavonskom Brodu u povodu 750. obljetnice prvog spomena imena Broda, Slavonski Brod, Slavonski Brod 2000, 103-130.

6. B. Marijan, Crtice iz prapovijesti Slavonije. – Osijek 2010.7. K. Minichreiter, Brončanodobne nekropole s paljevinskim grobovima grupe Gređani u

Slavoniji, Izdanja Hrvatskoga arheološkog društva 9, Zagreb 1984, 91-106.8. J. Šimić, Kulturne skupine s inkrustiranom keramikom, Biblioteka Slavonije i Baranje, 2,

Zagreb – Osijek 2000.9. K. Vinski- Gasparini, Kultura polja sa žarama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Monografije 1,

Zadar 1973.10. K. Vinski-Gasparini, Litzen-keramika savsko-dravskog međuriječja, Praistorija jugoslavenskih

zemalja 4, Sarajevo 1983,484-491.11. K. Vinski-Gasparini, Srednje brončano doba savsko-dravskog međuriječja i bosanske

Posavine, Praistorija jugoslavenskih zemalja 4, Sarajevo 1983, 493-503.

12. K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama sa svojim grupama, Praistorija jugoslavenskih zemalja 4, Sarajevo 1983, 547-646.

Dopunska literatura

1. Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta (ur. A. Durman), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2006.

2. W. Kimmig, Seevölkerbewegung und Urnenfelderkultur. - Studien aus Alteuropa 1, 1964, 220-281.

3. B. Čović, Sjeverna Bosna i Karpatski bazen u rano i srednje bronzano doba, Zbornik Arheološkoga društva Bosne i Hercegovine 1, Sarajevo 1983, 65-70.

4. B. Marijan, Zaštitna istraživanja arheoloških lokaliteta uz južni trak autoceste Zagreb - Lipovac, dionica V. Kopanica – Županja, poddionica Babina Greda – Županja, Obavijesti Hrvatskoga arheološkog društva 2, Zagreb 2001, 35-45.

5.B. Marijan, Nalazi keramike s licenskim ukrasima u županjskom kraju. – Opuscula Archaeologica 27, Zagreb 2003., 103-115.

6. B. Marijan, Popernjak. – Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004., Zagreb 2005, 24-26.7. Z. Marković, Neka pitanja neolitika, eneolitika i brončanog doba našičkog kraja i Đakovštine,

Izdanja Hrvatskoga arheološkog društva , 9, Zagreb 1984, 13-29.8. N. Tasić, Jugolovensko Podunavlje od indoevropske seobe do prodora Skita. - Novi Sad –

Beograd 1983.9. N. Majnarić-Pandžić, Prilog poznavanju naselja i naseljenosti Brodskoga Posavlja u kasno

brončano doba, Izdanja Hrvatskoga arheološkog društva 16, Zagreb 1993, 149-161.10. N. Majnarić-Pandžić, O porijeklu srednjobrončanodobne antropomorfne plastike u

jugoslavenskom Podunavlju. - OA 7, Zagreb 1982, 47-60.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Povijest naroda jugoistočne Europe 1790.-1918.













dr. sc. Tado Jurić, poslijedoktorand, VS -


semestru- -


Bit će analiziran odraz i oživotvorenje triju temeljnih procesa koji obilježavaju Europu 19. stoljeća na ciljanom prostoru. Analizirat će se proces stvaranja nacije, tehnički napredak i populacijski rast. Pokušat će se utvrditi je li prostor našeg interesa sastavni dio Europe, njezina periferija ili se nalazi izvan procesa koji u bitnom obilježavaju devetnaeststoljetnu Europu. Na posebnoj će se razini Srednje i Jugoistočne Europe analizirati fenomen pojavljivanja nacionalizma (napose mađarskog i srpskog) te pojave nadnacionalnih ideologija (austroslavizam, jugoslavenstvo...). Također, analizirat će se odnosi dvaju "umirućih" carstava (Habsburško i Osmansko) te ukazati na "sumrak"

vladalačkih dinastija.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- obuhvatnije razumijevati povijesne događaje s gledišta političko-ekonomsko-kulturnih i vojnih

određenosti u povijesti jugoistočne Europe od 1790. do 1918. godine- razumijevati razvoj pravno-povijesnih institucija i organizacija- posjedovati znanje o međunacionalnim političkim odnosima u jugoistočnoj Europi- posjedovati znanja o načinima i sredstvima političkog i stranačkog komuniciranja i ulozi

političkih i kulturnih osoba u razvitku povijesnih događanja- znanje o načinima, sredstvima i organima, danas i u povijesti, za održavanje međunarodnog i

vjerskog mira i sigurnosti u jugoistočnoj Europi-

Oblici nastave






Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, odnosno kolokviji (1) s po 30 pitanja čine 1,50 ECTS, odnosno 50% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izradbe i prezentacije rada, a u ukupnoj ocjeni čini 10% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,00 ECTS, čine ga pitanja (5 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 30%.



1. Skupina autora, Historija naroda Jugoslavije II., Zagreb 1953. 2. V. Popović, Istočno pitanje, Sarajevo 1965., str. 106.-221. 3. J. Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb 1986. 4. A.J. P. Taylor, Habsburška monarhija 1809-1918., Znanje, Zagreb 1990.

Dopunska literatura

1. I. Beuc, Povijest države i prava na području SFRJ, Zagreb 1986.2. B. Pavičević, Stvaranje crnogorske države, Beograd 1955.3. Grupa autora, Istorija srpskog naroda, VI, Beograd 1981-1983. 4. B. Grafenauer, Zgodovina slovenskega naroda, IV. i V., Ljubljana 1980-1981.5. G. Šljivo, Bosna i Hercegovina u XIX stoljeću, Tešanj 2003.6. Grupa autora, Istorija na makedonskiot narod, kniga vtora, Od početokot na XIX vek do krajot

prvata svetska vojna, Skopje 1969.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatska povijest 19. st. (1790.-1860.)













dr. sc. Tado Jurić, poslijedoktorand, VS -


semestru- -


Hrvatske zemlje u postjozefinskim reformama i Napoleonovim ratovima; Dubrovačka Republika od 1790. do svoje propasti 1809. godine; Hrvatsko-slavonska vojna krajina od 1790. do 1815.; Bečki kongres i hrvatske zemlje; Administartivno uređenje i društveno-gospodarske prilike u Hrvatskoj, Slavoniji, Istri i Dalmaciji do 1848. te od 1848. do 1860. godine; Pokrajinski partikularizmi i hrvatski etnički identitet; Zbivanja 1848. i 1849. godine u hrvatskim zemljama; Neoapsolutističko razdoblje i njezin slom u hrvatskim zemljama.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- obuhvatnije razumijevati povijesne događaje s gledišta političko-ekonomsko-kulturnih i vojnih

određenosti u hrvatskoj povijesti 1790. do 1860. godine- razumijevati razvoj pravno-povijesnih institucija i organizacija- posjedovati znanje o nacionalnim i međunacionalnim političkim odnosima- posjedovati znanja o načinima i sredstvima političkog i stranačkog komuniciranja i ulozi

političkih i kulturnih osoba u razvitku povijesnih događanja- znanje o načinima, sredstvima i organima, danas i u povijesti, za održavanje nacionalnog,

međunarodnog i vjerskog mira i sigurnosti

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipismeni ispit 1,50 40%seminarski rad 0,25 10%usmeni ispit 2,00 50% pohađanje nastave 0,25 -

Ukupno 4 100%

Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, odnosno kolokviji (1) s po 10 do 20 pitanja čine 1,50 ECTS, odnosno 40% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izradbe i prezentacije rada, a u ukupnoj ocjeni čini 10% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 2,00 ECTS, čine ga pitanja (6 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjePohađanje nastave: studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Studentima je preporuka aktivnost u nastavi


1. (zbornik radova), Hrvatski narodni preporod od 1790. do 1848., Zagreb 1985.2. J. P. Taylor, Habsburška Monarhija, 1809.-1918., Zagreb, 1990.3. N. Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2002. 4. (grupa autora), Istorija naroda Jugoslavije, I. deo, Beograd Zagreb, 1959-1962.

Dopunska literatura

1. J. Šidak, Hrvatski narodni preporod - Ilirski pokret, Zagreb 1988.2. Ivan Balta, (priručnik-skripta), Hrvatska povijest 19. stoljeća, Fil. fak. Osijek 2006. 3. Č. Popov, Građanska Evropa, I.-II., Novi Sad 1988.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Svjetska povijest 1918.-1945.






doc. dr. sc. Slađana Josipović Batorek 79








Razdoblje od početka dvadesetog stoljeća do kraja Drugi svjetskog rata jedno je od najdramatičnijih u ljudskoj povijesti, ali isto tako i najdokumentarnijih. Stoga je namjera da se tijekom provođenja nastave analiziraju brojni pisani dokumenti te video i slikovni materijal kako bi se utvrdili temeljni procesi u navedenom razdoblju. Premda prvu polovicu dvadesetog stoljeća obilježavaju Prvi i Drugi svjetski rat (u smislu vojnih operacija i sl.) oni neće biti glavna tema kolegija. Znatno će više prostora biti posvećeno socijalnim procesima (pojava feminizma, pojava masovnog sporta kao "poligona" za iskušavanje snage nacija, odraz svakodnevice u kulturi, tehnici itd.) te temeljnim političkim fenomenima koji su obilježili čitavo dvadeseto stoljeće (fašizam, nacizam, komunizam, uspon SAD do mjesta najmoćnije svjetske sile i politički temelji za američko djelovanje u svijetu). Kao iznimno bitna poglavlja svjetske povijesti posebno će iscrpno biti analizirani određeni događaji (Versailleska i Washingtonska konferencija, Velika gospodarska kriza) te uzroci Drugog svjetskog

rata.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- izložiti osnovne povijesne činjenice svjetske povijesti 19. stoljeća- protumačiti uzročno-posljedične veze među pojedinim povijesnim pojavama i procesima tijekom

19. stoljeća- opisati pojedine povijesne pojave, procese i strukture društava u 19. stoljeću- vrednovati pojedine povijesne pojave, procese i strukture društava u 19. stoljeću- identificirati pojedine povijesne probleme i otvorena pitanja karakteristična za 19. stoljeće- analizirati literaturu i izvore za svjetsku povijest 19. stoljeća

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,7 -kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija)

1 45%

seminarski rad 0,5 20%kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje)

0,8 35%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 35% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 45% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko student ipak iz aktivnosti na nastavi ili seminarskog rada dobije negativnu ocjenu dužan je polagati usmeni i pisani ispit iz cjelokupnog gradiva u vrijeme redovnih ispitnih rokova.


1. A. J. P. Taylor, Uzroci Drugog svjetskog rata, Zagreb 1992.2. Povijest (knjiga 16). Prvi svjetski rat i poslijeratna Europa (1914.-1936.)3. Povijest (knjiga 17). Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.)

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatska povijest 20. st. (1918.-1945.)














Kolegij nudi pregled povijesti hrvatskog naroda u razdoblju nakon raspada Austro-ugarske monarhije, tj. ulaska u Državu Srba, Hrvata i Slovenaca te nakon njenog kratkog postojanja u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, tj. nakon 1929. u Kraljevini Jugoslaviji. Posebna pozornost usmjerena je na djelovanje Hrvatske (republikanske) seljačke stranke i borbu za rješavanje hrvatskog pitanja. U drugom je dijelu nastave predviđena analiza povijesti hrvatskog naroda i države u Drugom svjetskom ratu, s obzirom na postojanje Nezavisne Države Hrvatske s jedne strane i partizanskog pokreta s druge strane.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - usvojiti temeljne pojmove o položaju hrvatskog naroda u prvoj Jugoslaviji- kritički analizirati pisanih i slikovnih (video) dokumenata- objasniti socijalne, kulturne, ekonomske procese i političke fenomene u razdoblju Kraljevine

Jugoslavije i NDH, tj. razdoblju Drugog svjetskog rata- argumentirano raspravljati o događajima i pojavama značajnim za razdoblje Drugog svjetskog

rata, s obzirom na postojanje NDH s jedne strane i partizanskog pokreta s druge strane.

Oblici nastave






0,9 45%


0,7 35%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjene

U oblikovanju konačne ocjene za studente na jednopredmetnom studiju uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 35% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 45% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni.



1. H. Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Zagreb 1999.2. H. Matković, Povijest NDH, Zagreb 1994.3. Povijest Hrvata, knjiga 3

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Prapovijest Bosne i Hercegovine










asistent -prema rasporedu


- -


Kolegij daje pregled općih saznanja o razvoju kulturnih procesa i kulturnih skupina u prapovijesti Bosne i Hercegovine s posebnim naglaskom na kulturne veze sa susjednim krajevima, odnosno državama. Teritorij Bosne i Hercegovine u prapovijesno doba usko je vezan uz današnju Hrvatsku s kojom čini jedinstveno geokulturno područje, zapravo BiH se u prapovijesti diferencira u tri zone. Tako se u južnijim dijelovima BiH, zapravo Hercegovini i Tropolju (Livanjsko, Duvanjsko i Glamočko polje) u svim prapovijesnim razdobljima kulturni razvitak može pratiti kroz stalna prožimanja i međusobne utjecaje s mediteranskim svijetom, prije svega s kulturnim razvojem na Jadranu. Nasuprot tome, veliki dio sjeverne Bosne pripada južnopanonskome kulturnome krugu s najbližim vezama s razvojem kultura u međuriječju Sava-Drava-Dunav. Treću zonu čini središnji dio BiH u kojemu kao konstantu susrećemo najviše autohtona razvoja kultura, ali su zastupljeni sjeverni (panonski) i južni (mediteranski) utjecaji. Važan čimbenik u pregledu kulturnoga stanja u prapovijesti BiH svakako čine i opća kulturna kretanja na širemu europskome (ponajprije na srednjoeuropskome

i mediteranskome) prostoru pa će sve bitne kulturne promjene, tehnološke i druge novine biti zastupljene, prihvaćene ili primijenjene i na tom području. Kolegij, dakle, daje pregled kultura od paleolitika, mezolitika, neolitika, eneolitika i brončanoga do željeznoga doba.


Za očekivati je da student nakon odslušana kolegija i položena ispita može usvojiti osnovne pojmove i razumjeti glavne procese razvitka kulturnih prilika u prapovijesti na području Bosne i Hercegovine.

Oblici nastave









1. Praistorija jugoslavenskih zemalja I-V (poglavlja o Bosni i Hercegovini), Sarajevo 1979.-1987.

Dopunska literatura

1. Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1985.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pregled povijesti crkve















4692 -


„Pregled povijesti Crkve“ treba pružiti uvid ili "mapu" razvoja kršćanske Crkve od najstarijih vremena do danas. Proučavati će se najvažniji događaji u povijesti kršćanstva te istraživati institucionalni i doktrinarni razvoj Crkve, ali i ostalih crkvi i zajednica. Na kraju bi studenti trebali imati opći, tj. globalni uvid u povijest kršćanske i ostalih crkava i zajednica. Programski će se obraditi pregled crkvene povijesti od početaka do doba reformacije u XVI. vijeku te će se nastaviti proučavanjem povijesti Crkve od reformacije do suvremenog doba, uključujući i kratku povijest pravoslavne crkve, islama, judaizma i protestantskih crkava te ostalih vjerskih zajednica.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - stjecati spoznaje o povijesti crkve u hrvatskim zemljama te u svijetu kroz povijest- razumijevati sadržajne elemente crkve i crkvene institucije u- raznim drustvenim sustavima- posjedovati znanje o crkvenoj liturgiji, o ustrojstvu, o crkvenim pojmovima- posjedovati znanja o raznim crkvenim institucijama i crkvenim strategijama u Hrvatskoj

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,70 -seminarski rad 0,30 20%kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje)

0,50 35%

završni pismeni ispit 0,50 45%Ukupno 2 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 35% udjela u konačnoj ocjeni, završni pismeni ispit s 45% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni.Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko student ipak iz aktivnosti na nastavi ili seminarskog rada dobije negativnu ocjenu dužan je polagati usmeni i pisani ispit iz cjelokupnog gradiva u vrijeme redovnih ispitnih rokova.


1. August Franzen, Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1993.2. John Foster, Crkvena povijest, tomovi 1. i 2.3. Hubert Jedin, Velika povijest Crkve, sv. I., Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1971.

Dopunska literatura

Jean Boisset, Kratka povijest protestantizma, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1985.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatska povijest od 1860.-1918.















4692 -


Restauracija hrvatskog Sabora 1861. i njegov razvoj do 1867. godine; Nastanak i značaj Hrvatsko-ugarske nagodbe; Reforme bana Mažuranića; Razvojačenje Vojne krajine i sjedinjenje s civilnom Hrvatskom i Slavonijom; Razvoj i odnosi političkih stranaka u Hrvatskoj od 1860. do 1918. godine; Hrvatsko-mađarski odnosi kroz mađarsku julijansku politiku u Hrvatskoj i Slavoniji; Politika «novog kursa» u Hrvatskoj; Prvi svjetski rat i njezine posljedice za hrvatski narod; Južnoslavenske ideje i stvaranje Države Slovenaca, Hrvata i Srba; Migracije stanovništva u Hrvatskoj i iseljavanje.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- obuhvatnije razumijevati povijesne događaje s gledišta političko-ekonomsko-kulturnih i

vojnih određenosti u hrvatskoj povijesti 1860. do 1918. godine- razumijevati razvoj pravno-povijesnih institucija i organizacija- posjedovati znanje o nacionalnim i međunacionalnim političkim odnosima- posjedovati znanja o načinima i sredstvima političkog i stranačkog komuniciranja i ulozi

političkih i kulturnih osoba u razvitku povijesnih događanja- znanje o načinima, sredstvima i organima, danas i u povijesti, za održavanje nacionalnog,

međunarodnog i vjerskog mira i sigurnosti

Oblici nastave X predavanja terenska nastava

vježbe samostalni zadaciX seminari i radionice konzultacije

obrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij




Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjenePismeni ispit, odnosno kolokviji (1) s po 10 do 20 pitanja čine 1,50 ECTS, odnosno 40% udjela u konačnoj ocjeni.Seminarski rad iz odabrane teme daje opterećenje 0,25 ECTS, sastoji se od izradbe i prezentacije rada, a u ukupnoj ocjeni čini 10% .Usmeni ispit nosi opterećenje od 2,00 ECTS, čine ga pitanja (6 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 50%.



1. J. Šidak, D. Šepić, I. Karaman, M. Gross, Povijest hrvatskog naroda 1860.-1914., Zagreb 1968. 2. M. Gross, A. Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu, Zagreb 1992. 3. A. J. P. Taylor, Habsburška monarhija 1809-1918., Znanje, Zagreb 1990.4. Karaman, Hrvatska na pragu modernizacije, Zagreb 2000.

Dopunska literatura

1. M. Valentić, Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom, Zagreb 1981.2. Beuc, Istarske studije. Osnovni nacionalni problemi istarskih Hrvata i Slovenaca u drugoj

polovini XIX i početkom XX stoljeća, Zagreb 1975.3. Balta, Julijanska akcija u Slavoniji - s osvrtom i na ostale hrvatske krajeve te Bosnu i

Hercegovinu početkom 20. stoljeća, DMZUH, Zagreb 2006.4. M. Gross, Počeci moderne Hrvatske, Zagreb 1985. 5. I. Čizmić - J. Jurčević i dr., Iseljena Hrvatska, Zagreb 2005.6. Bogdanov, Historija političkih stranaka u Hrvatskoj od prvih stranačkih grupiranja do 1918 .,

Zagreb 1958.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Svjetska povijest 20. st. (nakon 1945.)














Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata kolokvijalno se naziva Hladnim ratom, a obilježeno je političkim i gospodarskim sukobom SAD-a i SSSR-a. Glavnina će nastavnog prostora ovog kolegija biti posvećena analizi uzroka sukoba i detektiranju temeljnih osobina Hladanog rata (utrka u naoružanju, špijunska djelatnost, utrka u svemir, "Rat zvijezda" i sl.). No, diljem svijeta permanentno su trajali klasični ratni sukobi koji su nerijetko vođeni za račun super-sila. Analizirat će se Izraelsko-arapski ratovi, Vijetnamski, Iračko-iranski, Korejski i Afganistanski rat.Također, analizirat će se raspad kolonijalnog sustava i utjecaj tog raspada na današnja zbivanja u svijetu (napose problem odnosa Indije i Pakistana kao nuklearnih sila). Neizostavno će biti riječi o pojavi "novog" čovjeka čije se djelovanje manifestira kroz antiratni i ekološki pokret, rock i roll, hipi pokret itd., ali i novih organizacija i državnih tvorevina kao što je npr. EU.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - analizirati politički i gospodarski sukob SSSR-a i SAD-a- definirati uzrok sukoba i temeljne osobine Hladnog rata- vrednovati i tumačiti ostale suvremene procese svjetske povijesti – pojava antiratnog (hippie) i

ekološkog pokreta, raspad kolonijalnog sustava i njihov utjecaj na današnja zbivanja- kritički analizirati literaturu i izvornu građu za razdoblje svjetske povijesti nakon 1945. godine

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja Usmeno pismeno x usmeno i pismeno


1 45%


0,8 35%




1. Jerzy Holzer, Komunizam u Europi, Zagreb, 2002.2. David S. Painter, Hladni rat, Zagreb, 2002.3. Povijest, 17. Knjiga. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.)4. Povijest, 18. knjiga. Poslijeratno doba (1945.-1985), Jutarnji list, Zagreb, 2008

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatska povijest nakon 1945.














Kolegij nudi pregled povijesti hrvatskog naroda nakon završetka Drugog svjetskog rata na temelju historiografskih istraživanja, ali i drugih društvenih i humanističkih znanosti. Analizira razvoj hrvatskog naroda i društva u političkim, kulturnim, gospodarskim, demografskim i drugim okolnostima u vrijeme komunističkog režima u socijalističkoj Jugoslaviji te nastanak samostalne Hrvatske u okolnostima domovinskog rata i nastojanjima za ulazak u europske integracije.Nastava se ostvaruje na predavanjima i seminarima. Na seminarima je predviđeno aktivno sudjelovanje studenata radom na izvornom gradivu i literaturi. Studenti izrađuju pisane radove i usmeno ih prezentiraju. Seminarski rad korespondira s predavanjima i omogućuje aktivno sudjelovanje studenata te uvid u njihovo svladavanje predviđenog programa.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - definirati temeljne spoznaje o povijesti hrvatskog naroda nakon završetka Drugog svjetskog

rata- protumačiti razvoj hrvatskoga naroda i društva u u političkim, kulturnim, gospodarskim,

demografskim i drugim okolnostima u vrijeme komunističkog režima u socijalističkoj Jugoslaviji- objasniti nastanak samostalne Hrvatske u okolnostima Domovinskog rata- analizirati događaje i pojave u navedenom razdoblju na temelju historiografskih istraživanja

te ostalih društvenih i humanističkih znanosti

Oblici nastave X predavanja terenska nastava

vježbe samostalni zadaciX seminari i radionice konzultacije





0,9 45%


0,7 35%




1. Z. Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Zagreb 2005.2. H. Matković, Povijest Jugoslavije (1918.-1991.) hrvatski pogled, Zagreb 1998.

Dopunska literatura

1. A. Milardović, Dokumenti o državnosti Republike Hrvatske, Zagreb 1992.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Programi za statističku obadu podataka povijesti






mr. sc. Marija Bubalo, viša predavačica 4








Definicija statistike; Statističke baze podataka u povijesnim znanostima; Pristup povijesnim podacima putem Interneta; Programska potpora za statističku analizu; Analiza podataka metodama deskriptivne statistike; Uređivanje podataka; Odabrane teorijske funkcije vjerojatnosti diskretne i kontinuirane slučajne varijable; Kovarijanca; Pojam uzorka; Odabrani nacrti uzorka; Procjenitelj parametra (pojam, odabrana teorijska svojstva); Pojam regresijske i korelacijske analize; Regresijski model; Klasifikacija varijabli; Klasifikacija regresijskih modela; Specifikacija i analiza modela linearne regresije; Linearna korelacija: Procjena koeficijenta korelacije; Objašnjenje dobivenih podataka kao temelj za znanstveno zaključivanje.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- definirati i koristiti osnovne statističke pojmove- koristiti program za statističku obradu podataka ( MS Excel)- samostalno kreirati tablicu i grafikon iz zadanih podataka- analizirati dobivene rezultate i primijeniti ih u stručnom i znanstvenom istraživanju

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno × usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%zadatci za praćenje 0,75 25%aktivnost na nastavi 0,25 0%završni ispit 1,25 75%




1. I. Šošić, Primijenjena statistika, Zagreb 2004. 2. I. Šošić, Pregled formula iz statistike, Zagreb 2003.

Dopunska literatura

1. I. Šošić, V. Serdar, Uvod u statistiku, XII. izdanje, Zagreb 2002.2. G. F. Bamberg Baur, Statistik, Munchen-Oldenburg 2000. 3. Priručnici za programsku potporu SAS, Statistica, StatMaster

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Osnove web dizajnaBodovna vrijednost i način izvođenja

ECTS koeficijent opterećenja studenata 3Broj sati nastave (P+V+S) 0+1+1Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za

nastaveljetni semestar











Prikazivanje informacija na web-stranicama Uvod u HTML tagovi Razne vrste teksta, ubacivanje slika Linkovi Izrada tablice.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- razlikovati i koristiti osnovne alate za izradu mrežnih stranica - definirati i koristiti osnovne naredbe HTML-a - opisati osnove oblikovanja sadržaja mrežnih stranica (informacijska arhitektura) - samostalno kreirati mrežne stranice - postaviti kreirane mrežne stranice na mrežni poslužitelj (mrežni protokoli)

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaciX seminari i radionice konzultacije



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno × usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%zadatci za praćenje 0,75 20%seminar 0,75 40%praktični zadatak 0,75 40%




1. Petric, D. Naučite HTML i oblikujte sami efektne World Wide Web stranice. Zagreb : Znak, 1995.

ISPITNI ROKOVI – preddiplomski studij 1. godina

Kolegij NastavnikIzvanredni

rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK1.-30.09.2015.

Uvod u povijesnu znanost doc. dr. sc. Z. Đukić 11. 11. 10h 03. 02. 10. h 17. 02. 10h 14. 04. 10 h

16. 06. 10 h 30. 06. 10 h 08. 09. 10h 22. 09. 10h

Uvod u prapovijest izv. prof. dr. sc. J. Šimićdr. sc. K. Bušić

10. 11. 8h 26. 01. 8h 09. 02. 8h 17. 04. 8h 19. 06. 8h 03. 07. 8h 03. 09. 8h 17. 09. 8h

Prapovijest u hrvatskim zemljama izv. prof. dr. sc. J. Šimić 20. 11. 27. 01. 11. 02. 16. 04. 18. 06. 09. 07. 09. 09. 23. 09.Povijest starog Istoka doc. dr. sc. Z. Đukić 11. 11. 10h 03. 02. 10h 17. 02. 10h 14. 04. 10h 16. 06. 10h 30. 06. 10 h 08. 09. 10h 22. 09. 10hPovijest Hrvata u ranom srednjem vijeku

prof. dr. sc. I. Baltadr. sc. I. Jurčević

13. 11. 11h 02. 02. 11h 16. 02. 11h 13. 04. 11h 23. 06. 11h 07. 07. 11h 07. 09. 11h 21. 09. 11h

Strani jezik – engleski I – II doc. dr. sc. Biljana Oklopčić

13.11. 10,30h

28.01. 9h 11.02. 9h 15.04. 12,30h

15.06. 9h 29.06. 9h 01.09. 10,00h

15.09. 10,00h

Strani jezik – njemački I G. Todorović, viša predavačica

04.02. 14h 25.02. 14h 15.04.15,45

17.06. 14h 01.07. 14h 09.09. 14h 23.09. 14h

Strani jezik – njemački II G. Todorović, viša predavačica

17.06. 16h 01.07. 16h 09.09. 16h 23.09. 16h

Ekonomsko-društveni procesi i privreda tijekom prapovijesti

izv. prof. dr. sc. J. Šimić 20. 11. 02. 02. 16. 02. 16. 04. 19. 06. 10. 07. 10. 09. 24. 09.

Grci na istočnom Jadranu doc. dr. sc. Z. Đukićdr. sc. K. Bušić

10. 11. 8h 26. 01. 8h 09. 02. 8h 17. 04. 8h 19. 06. 8h 03. 07. 8h 03. 09. 8h 17. 09. 8h

Povijest starog Egipta doc. dr. sc. Z. Đukić 11. 11. 10 h 03. 02. 10h 17. 02. 10h 14. 02. 10h 16. 06. 10h 30. 06. 10. 08. 09. 10h 22. 09. 10hPregled antičke povijesti izv. prof. dr. sc. J. Šimić 20.11. 03.02. 17.02. 16.04. 23.06. 07.07. 09.09 23.09.Antika u hrvatskim zemljama izv. prof. dr. sc. J. Šimić

dr. sc. K. Bušić10. 11. 8h 29. 01. 8h 12. 02. 8h 17. 04. 8h 23. 06. 8h 07. 07. 8h 07. 09. 8h 23. 09. 8h

Hrvatske zemlje u razvijenom srednjem vijeku

prof. dr.. sc. I. Baltadr. sc. I. Jurčević

14. 11. 11h 03. 02. 11h 17. 02. 11h 14. 04. 11h 22. 06. 11h 06. 07. 11h 08. 09. 11h 22. 09. 11h

Srednjovjekovno razdoblje svjetske povijesti


15. 11. 11h 05. 02. 11h 19. 02. 11h 15. 04. 11h 24. 06. 11h 08. 07. 11h 09.0 09. 11h 23. 09. 11h

Vjerovanja i obredi antičkog svijeta izv. prof. dr. sc. J. Šimić 20.11. 30.01. 13.02. 16.04. 24.06. 08.06. 07.09. 21.09.Slavonija i Srijem u srednjem vijeku


25. 06. 12h 09. 07. 12h 07. 09. 12h 21.0 9. 12h

2. godina


rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK.1.-30.09.2015.

Povijest naroda jugoistočne Europe u srednjem vijeku


16. 11. 11 h 4. 02. 11h 18. 02. 11h 16. 04. 11h 25. 06. 11h 9. 07. 11h 9. 09. 11h 23. 09. 11h

Hrvatska povijest 16. i 17. stoljeća doc. dr. sc. D. Božić Bogović

11. 11. 8h 26. 01. 8h 09. 02. 8h 14. 04 8h 23. 06. 8h 06. 07. 8h 07. 09. 8h 21. 07. 8h

Svjetska povijest ranoga novog vijeka

doc. dr. sc. D. Božić Bogović

11. 11. 8h 28. 01. 8h 11. 02. 8h 14. 04. 8h 24. 06. 8h 08. 07. 8h 09. 09. 8h 23. 09. 8h

Pomoćne povijesne znanosti, I. dio prof. dr. sc. I. Balta 12. 11. 8h 02. 02. 8h 16. 2. 8h 15. 4. 8h 15. 06. 8h 29. 06. 8h 02.09. 8h 14. 09. 8hStrani jezik – engleski III – IV D. Kuna, viša predavačica 14.11. 9h 30.01. 9h 13.02. 9h 17.04. 9h 19.06. 9h 03.07. 9h 04.09. 9h 18.09. 9hStrani jezik – njemački III G. Todorović, viša

predavačica04.02. 16h 25.02. 16h 15.04.17,3

017.06. 16h 01.07. 16h 09.09. 16h 23.09. 16h

Strani jezik – njemački IV G. Todorović, viša predavačica

17.06. 16h 01.07. 16h 09.09. 16h 23.09. 16

Kelti izv. prof. dr. sc. J. Šimić 20. 11. 30. 01. 13. 02. 16. 04. 17. 06. 01. 07. 08. 09. 22. 09.Povijest naroda jugoistočne Europe u ranom novom vijeku

doc. dr. sc. D. Božić Bogović

11. 11. 8h 26. 01. 8h 09.02. 8h 14. 04. 8h 23. 06. 8h 06. 07. 8h 07. 09. 8h 21. 09. 8h

Hrvatska povijest 18. stoljeća doc. dr. sc. D. Božić Bogović

11. 11. 8h 27. 01. 8h 10. 02. 8h 14. 04. 8h 23. 06. 8h 07. 07. 8h 08. 09. 8h 22.09. 8h

Svjetska povijest 19. stoljeća doc. dr. sc. D. Božić Bogović

11. 11. 8h 28. 01. 8h 11. 02. 8h 14. 04. 8h 24. 06. 8h 08. 07. 8h 09. 09. 8h 23. 09. 8h

Pomoćne povijesne znanosti, II. dio

prof. dr. sc. I. Balta 12. 11. 8h 15. 04. 8h 17. 06. 8h 29. 06. 8h 02. 09. 8h 14. 09. 8h

Pregled povijesti crkve doc. dfr. sc. S. Josipović Batorek

13. 11. 12h 31. 01. 10h 13. 02 10h 17. 04. 12h 19. 06. 10h 03. 07. 10h 04. 09. 10h 18. 09. 10h

3. godina


rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK1.-18.09.2015.

Povijest naroda jugoistočne Europe 1790.-1918.

doc. dr. sc. Z. Đukić 11. 11. 10h 03. 02. 17. 02. 10h 14. 04. 10h 16. 06. 10h 30. 06. 10h 03. 09. 10h 17. 09. 10h

Hrvatska povijest 19. st. (1790.-1860.)

prof. dr. sc. I. Balta 12. 11. 8h 04. 02. 8h 16. 02. 8h 15. 04. 8h 17. 06. 8h 29. 06. 8h 02. 09. 8h 14. 09. 8h

Svjetska povijest 1918.-1945. doc. dr. sc. S. Josipović Batorek

13. 11. 12h 30. 01. 10h 13. 02. 10h 16. 04. 12h 19. 06. 10h 03. 07. 10h 04. 09. 10h 18. 09. 10h

Hrvatska povijest 20. st. (1918.-1945.)

doc. dr. sc. S. Josipović Batorek

13. 11. 12h 29. 01. 10. 12. 02. 10h 16. 04. 12h 18. 06. 10h 02. 07. 10h 03. 09. 10h 17. 09. 10h

Hrvatska povijest od 1860.-1918. prof. dr. sc. I. Balta 12. 11.8h 15. 04. 8h 15. 06. 8h 29. 06. 8h 02. 09. 8h 14. 09. 8hSvjetska povijest 20. st. (nakon 1945.)

doc. dr. sc. S. Josipović Batorek

13. 11. 12h 30. 01. 10h 13. 02. 10h 16. 04. 12h 19.06. 10h 03. 07. 10h 04. 09. 10h 18. 09. 01h

Hrvatska povijest nakon 1945. doc. dr. sc. S. Josipović Batorek

13. 11. 12h 29. 01. 10h 12. 02 10h 16. 04. 12h 18. 06. 10h 02. 07. 10h 03. 09. 10h 17. 09. 10h

Programi za statističku obradu podataka povijesti

mr. sc. M. Bubalo, viša predavačica

11.11. 03.02. 17.02. 14.04. 16.06. 30.06. 01.09. 15.09.

Osnove web dizajna mr. sc. M. Bubalo, viša predavačica

11.11. 03.02. 17.02. 14.04. 16.06. 30.06. 01.09. 15.09.

NAPOMENA: Ispitni rokovi u rujnu 2015. za studente treće godine preddiplomskoga studija trebaju završiti do 18. rujna 2015.

Kod kolegija gdje se povjerava nastava, ispitni rok dogovorno određuju nositelj kolegija i izvođač nastave.

KONZULTACIJE U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

NASTAVNIK ZIMSKI SEMESTAR LJETNI SEMESTAR1. Tamara Alebić, asistentica ponedjeljak, 15,00 - 16,00 h ponedjeljak, 15,00 - 16,00 h2. prof. dr. sc. Ivan Balta ponedjeljak, 10,00 - 11,30 h ponedjeljak, 10,00 - 11,30 h3. doc. dr. sc. Dubravka Božić

Bogovićponedjeljak 9,30 - 10,30 h utorak, 8,00 – 9,00 h

4. dr. sc. Krešimir Bušić, poslijedoktorand

četvrtak, 11,00 - 12,00 h četvrtak, 11,00 - 12,00 h

5. doc. dr. sc. Zlatko Đukić petak, 16,15 - 17,15 h petak, 14,45 - 15,45 h6. dr. sc. Ivana Jurčević,

poslijedoktorandicapetak,12,15 - 13,15 h petak,12,15 - 13,15 h

7. Igor Josipović, asistent ponedjeljak, 12,15 – 13,15 h8. doc. dr. sc. Slađana Jospović

Batorekutorak, 9,30 - 10,30 h utorak, 9,30 - 10,30 h

9. izv. prof. dr. sc. Jasna Šimić četvrtak, 16,00 – 16,30 h10. XXX

RASPORED SATI – I. SEMESTAR

SAT PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA

1.

800-845 2Grci na istoč.Jadranu

(doc.dr.sc.Z.Đukić, dr.sc.K.Bušić) P 84

845-930 3 - „ -izb. S 84

Njem.jez. I(G.Todorović)

930-1015 4. V 40

1030-1115 5. Engl.jez. I(D.Kuna)

Engl.jez.(D.Kuna)

Pov.Hrv.u ranom sr. vij.(dr.sc.I.Jurčević)

1115-1200 6. HJK-POV / HJK-FILHJK-PED V 58

POV.-PEDV 58 P 44

1215-1300 1. Pov.starog istoka(doc.dr.sc.Z.Đukić) S A 96

Uvod u pov.znanost(doc.dr.sc.Z. Đukić)

1300-1345 2.Prapov.u hrv.zemlj. S A 44

(izv.prof.dr.sc.J.Šimić

- „ -S B 96 P 44

1400-1445 3.- „ – izbS B 44

Uvod u prapov.(izv.prof.dr.sc.J.Šimić,dr.sc.K.Bušić) P 67

Pov.starog istoka(doc.dr.sc.Z.Đukić)

1445-1530 4. - „ -P 44 P 44

1545-1630 5. Povijest Hrv.u ranom sred.vij. (T.Alebić) S A 67

1630-1715 6. Povijest Hrv.u ranom sred.vij. (T.Alebić) S B 67

1730-1815 7.TZK

(Beissmann)O.Š. F.Krežme17,00-18,00

Ekon.druš.proc.i priv.u prapov.

1815-1900 8. (izv.prof.dr.sc.J.Šimić) izb P S 44

1915-2000 9.

2000-2045 10.

RASPORED SATI – III. SEMESTAR


1. Svj.pov.rani novi vij.(doc.dr.sc.D.Božić Bogović)

800-845 2Pomoć.pov.

znanosti I. dio(prof.dr.sc.I.Balta)

Hrv.pov.16.i 17.st.

od 7,30 do 9,00 satiP 44

845-930 3od 8,006.i20.X.

(doc.dr.sc.D.Božić-

Bogović)2.i 4. tj. P 31

Svj.pov.rani novi vij. (doc.dr.sc.D.Božić Bogović)

od 9,00 do 10,30

930-1015 4. 3.i17.XI.,1.,15.XII.5.,19.I.

Hrv.pov.16.i 17.st.

S 7

1030-1115 5. 1. i 3 tj.P 31

(I.Josipović)2.i 4. tj. S 31

Pov.nar.JIE u sr.vij.(dr.sc.I.Jurčević) P 15

Njem.jez.III(G.Todorović)

1115-1200 6. V 96

1215-1300 1. Engl.jez. III(D.Kuna)

1300-1345 2. HRV-FIL.. / POV.-FILV 58

1400-1445 3.Pov.nar.JIE u sr.vij.(T.Alebić,asis.) S 96

Engl.jez. III(D.Kuna)

1445-1530 4.POV.-PED

V 58Kelti

(izv.prof.dr.sc.J.Šimić)izb.P 67

1545-1630 5. Engl.jez.(D.Kuna)

Keltiizb (dr.sc.K.Bušić) S 67

1630-1715 6. TZK(Beissmann)

HRV.-FIL. / HRV.-POV.V 58

1730-1815 7. O.Š. F.Krežme16,00-17,00

1815-1900 8.

1915-2000 9.

2000-2045 10.

RASPORED SATI – V. SEMESTAR


1.

800-845 2. Hrv.pov.od 1790.do 1860 (prof.dr.sc.I.Balta)

845-930 3. - „ -

930-1015 4. Hrv.pov.od 1790.do 1860. (dr. sc. T. Jurić) S 46

1. i 3. tj. 8.,22.X., 5.,19.XI.,3.,17.XII.,

1030-1115 5. Pov.nar.JIE 1790-1918.

Svj.pov. 1918.-1945.(doc.dr.sc.S.Josipović

7.,21.I.P 31

Hrv.pov.1918.-1945.(doc.dr.sc.S.Josipović)

1115-1200 6. (dr. sc. T-. Jurić)1. i 3. tj. S 44

Batorek)2. i 4. P 44 P 44

1215-1300 1. Hrv.pov.1918.-1945.(doc.dr.sc.S.Josipović)

Svj.pov. 1918.-1945.(doc.dr.sc.S.Josipović

1300-1345 2. 1. i 3. tj. S 44Batorek)

2. i 4. S 44

1400-1445 3.

1445-1530 4.

1545-1630 5.Pov.nar.JIE 1790-

1918.(doc.dr.sc.Z.Đukić)

P 44

1630-1715 6.

1730-1815 7. Poljski jezik III(M.Stanicz)

1815-1900 8. izbV 82

1915-2000 9.

2000-2045 10.

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE · Web viewOSNOVNI PODACI Naziv kolegija Povijest starog Egipta Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenata 2 Broj