IZVJEŠTAJo radu Muzeja Staroga Grada

u 2012. godini

Stari Grad, ožujak 2013.

UVOD

Želimo na početku opet naglasiti problem s Arheološkom zbirkom u kojoj je veliki broj pojedinačnihpredmeta i koja neprekidno raste, kao rezultat kontinuiranih arheoloških istraživanja. Do 31. ožujka2011. godine u Muzeju je bio zaposlen kustos-arheolog na puno radno vrijeme – Ana Kordić Galić.Plaća arheologa trebala se osiguravati iz sredstava Županije, po sporazumu između Grada i Županije iz2008. godine, ali osim djela sredstava u toj godini Županija nije ispunjavala preuzete obveze.Pomanjkanje sredstva u proračunu Grada – osnivača Muzeja, rezultiralo je da se, nakon odlaska AneKordić Galić na mjesto ravnateljice Muzeja općine Jelsa, zaposli samo na pola radnog vremenaarheologinja Barbara Olujić. Kako su najveća sredstva koja Muzej dobiva od Ministarstva kultureupravo namijenjena arheologiji, i kako su najveće mogućnosti da Muzej ostvari vlastite prihodetakođer u arheologiji (arheološki nadzor, zaštitna arheološka istraživanja), arheološku djelatnost i ovegodine Muzej je ostvarivao uz angažman većeg broja arheologa kao vanjskih suradnika. Takva opcijaje dugoročno loše rješenje, te treba planirati zapošljavanje kustosa arheologa na puno radno vrijeme.

Izvještaj o radu Muzeja u 2012. godini koji slijedi, napravljen je po metodologiji kojom hrvatskimuzeji dostavljaju svoje godišnje izvještaje o radu Muzejskom dokumentacijskom centru iMinistarstvu kulture, koji su nadležni za kontrolu stručnosti i zakonitosti rada muzeja.

1. SKUPLJANJE GRAĐE

1.1. Kupnja

Muzej je za Pomorsku zbirku otkupio od Bertija Škarpe iz Staroga Grada brodski sat iz krajaXIX. stoljeća. Za Umjetničku zbirku otkupljena su dva kolorirana crteža Magde Dulčić.

1.2. Terensko istraživanje

Arheološka istraživanja

CRKVA SV. IVANA - REMETE VRT, zaštitno arheološko istraživanje

Radovi na arheološkom lokalitetu oko crkve Sv. Ivana- Remetin vrt usmjereni su ove godine,po dogovoru s konzervatorima, u dva pravca:

1. Obrada i konzervacija pokretnih arheoloških nalaza iz dosadašnjih istraživanja2. Nastavak arheoloških iskapanje tzv. kompleksa D radi datiranja i prezentacije ostataka

bedema Farosa

Ad. 1. Obradu keramičkih nalaza vodio je dr. sc. Branko Kirigin, uz sudjelovanje dr. sc.Vedrana Barbarića (pretpovijesna keramika) i arheologa Barbare Klare Olujić i AneFurundulić. Nitko od arheologa nije dobio honorar za ovaj rad, jedino su im plaćeni troškovispavanja i hrane. Obrada je obavljana u nekoliko navrata tijekom 2012. godine (B. Krigin sasuradnicima dva tjedna u ožujku, dva tjedna u lipnju, jedan tjedan u listopadu; A. Furundulićčetiri tjedna srpanj/kolovoz). Obrađeno je 4846 ulomaka keramike. Crteže keramičkihulomaka za objavu radio je Porin Kukoč. Očekuje se da će tijekom zime 2012./2013. svipokretni nalazi biti obrađeni i pripremljeni za objavu. Također su u Hrvatskomrestauratorskom zavodu, Odjelu za restauriranje podvodnih arheoloških nalaza u Zadrukonzervirani svi brončani novci pronađeni tijekom arheoloških iskapanja prošle godine ukompleksu D.

Ad. 2.Arheološka iskopavanja na lokalitetu Crkva sv. Ivana – Remetin vrt odvijala su se od

22. 10. do 7. 12. 2012. godine. Iskopavanja je vodila Sara Popović, dipl. arheologinja, vanjskisuradnik Muzeja Staroga Grada, a sudjelovale su Andrea Devlahović i Ana Fundurulić, objedipl. arheologinje i dva fizička radnika. Radovi su se odvijali pod nadzorom Saše Denegrija,dipl. arheologa iz Konzervatorskog odjela u Splitu po rješenju (Klasa: UP/I-612-08/09-08/0033, Urbroj: 532-04-18/15-12-7).

Istraživanja su i ove godine, kao i zadnjih 4 odkada ih vodi Muzej Staroga Grada,usmjerena na uređivanje lokaliteta u svrhu prezentacije, a ujedno i arheološkom iskopavanju usvrhu razjašnjenja procesa urbanizacije grčkog grada.

2011. godine istraživalo se u JI uglu parcele, gdje se pretpostavljalo da se nalazi ugaobedema grčkog grada Farosa. Budući da se blokovi bedema nisu našli nego ostaci drugearhitekture, istražila se stratigrafija do vidljivih blokova južnog bedema. Na ovom mjestuvidjelo se da blokovi leže na zemlji no bilo je upitno da li je to njihova originalna pozicija. Tonas je potaklo da ove godine pokušamo odgovoriti kako je bedem građen i točnije ga datirati.Odlučili smo otvoriti dva iskopa. Jedan smo postavili na istočnom bedemu tzv. Kompleks Rdok je na prostoru uz južni bedem, u širini od 2 i dužini od 10 metara skinuta zemlja srecentnim humusnim slojem kojim smo, kao konačno prezentacijsko rješenje tog dijelalokaliteta, zasuli prethodno otkopani Kompleks D na način da se zidovi tlocrtno vide. Tada seradi točnije datacije bedema odredio manji prostor za cjeloviti iskop, tzv. Kompleks D3.Rezultati će biti objavljeni nakon obrade pokretnog materijala.

Kompleks D nakon istraživanja 2011.g. i nakon zatrpavanja 2012.g.

Kompleks R je pozicioniran tako da je njime obuhvaćeno punjenje bedema kao iprostor s njegove istočne, vanjske strane. Na fotografijama se vidi konzervacija zida 3 kojičini istočno lice bedema, napravljena od strane Filozofkog fakulteta u Splitu tjekom rujna2012. godine. Iskopavanje je imalo namjeru objasniti odnos tog zida s bedemom kao iarhitekturom u kompleksu D. Rezultati će također biti objavljeni nakon obrade pokretnogmaterijala.

Kompleks R prije (pogled sa sjevera) i nakon (pogled s juga) istraživanja 2012. g.

ZVONIK SV. STJEPANA, zaštitno arheološko istraživanje

Muzej Staroga Grada izvršio je zaštitno arheološko istraživanje u prizemlju zvonika župnecrkve sv. Stjepana od 14. do 20. ožujka 2012. Voditeljica istraživanja bila je dipl. arheologinjaAndrea Devlahović, a u istraživanju je sudjelovala dipl. arheologinja Barbara Klara Olujić.Financiranje ovih istraživanja osigurala je Župa sv. Stjepana.

Prije uređivanja poda zvonika, kao završne faze u višegodišnjoj obnovi, župa je iskazala željuda se izvrši zaštitno arheološko istraživanje. Dozvolu za istraživanje izdao je Konzervatorskiodjel u Splitu, a arheološki nadzor vršio je dipl. arhelog Saša Denegri.

Arheološko istraživanje provedeno unutar zvonika crkve sv. Stjepana nije bilo velikogopsega niti je bilo sveobuhvatno. Ipak, pokazalo se da je prilikom gradnje zvonika došlo dovećeg izmještanja slojeva, što su pokazali redom nasipni slojevi kao i kronološkaizmiješanost materijala unutar cjelokupnog istraženog volumena. Također, iako postojimogućnost da je južni zid zvonika "iskoristio" već postojeće gradske bedeme, odnosno dabarem leži na istom pravcu, to i dalje ostaje predmet nekih budućih istraživanja. Nadamo seda ovo istraživanje može biti dobar temelj budućim projektima.

Prikaz zvonika crkve sv. Stjepana na austrijskom i novom digitalnom katastru

Završna situacija

POSLOVNA ZONA VRBANJ , arheološki nadzor

Muzej Staroga Grada je u rujnu 2012. u tri navrata (05.09., 07.09.,13.09.) vršio arheološkinadzor na području poslovne zone Vrbanj – parcela 2949/1 (stručni voditelj, fotograf:Barbara Klara Olujić) nad početnim radovima izgradnje i uređenja proizvodnog pogona odstrane tvrtke Beton Pintar. d.o.o.

Arheološki nadzor uvjetovalo je Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu.Provedeno je od strane Muzeja Staroga Grada temeljem ugovora između Muzeja i tvrtke

Beton Pintar d.o.o., sukladno odredbama Zakona ozaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99,151/03 i 157/03) i Pravilniku o arheološkimistraživanjima (NN 30/05).

U skladu s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanjukulturnih dobara kulturni krajolik Starogradskopolje zaštićen je kao spomenik kulture rješenjemRegionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u

Splitu broj 469/93-13 od 6. travnja 1993. godine i upisan u Registar nepokretnih spomenikakulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture pod brojem RST 1392, te imasvojstvo kulturnog dobra.

Prostor Poslovne zone Vrbanj nalazi se u Sustavu mjere zaštite „B“ (Zona B)- djelomičnazaštita povijesnih struktura odnosi se na dio kulturnog krajolika koji sadrži vrijedne elementepovijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti

Unutar područja zone B svim građevinskim radovima moraju prethoditi zaštitna arheološkaistraživanja, ili se mogu obavljati isključivo uz stalni arheološki nadzor. Izgradnjaproizvodnog pogona iskazivala je potrebu za pregledom terena na dotičnim parcelama. Teren

je bio pokriven gustom travom, niskimraslinjem i djelomično na rubovima terena,obilježenim kamenim zidovima, i stablimamaslina koja su i nakon izgradnje ostalanetaknuta. Na parceli se nalaze ostaci koritaza vodu i nekolicina nižih suhozida. Parcelaje u svom istočnom i jugoistočnom dijeluprekrivena šoderom i strojevima. I nad timdijelom se jasno uzdiže visoki čempres.

Na zapadnom tj. sjeverozapadnom dijelu

parcele nalazi se obrađeni kameni blok.

Pogled na dio parcele 2949/1

Parcela 2949/1; arhiva Muzeja Staroga Grada

Po terenu je na više mjesta jasno vidljiv kamen živac i zemlja crvenica.

Pregledom terena nisu uočeni arheološki nalazi. Kameni blok nije bilo moguće dovesti u vezus bilo kakvom arhitekturom ili formacijom na terenu. Vjerojatno je njegova funkcija ovdjesekundarna kao kamena međaša. Njegova datacija može biti od antike do danas. Moguće kakoje jedan od blokova koji su ostali višak pri gradnji lokalne crkve.

Prilikom geodetskih iskopa, dubine od pedesetakcentimetara nije uočen nikakav arheološkimaterijal već čista zemlja crvenica – zdravica. Idaljnjim otkopima terena za izgradnju pogonanisu uočeni nikakvi kulturni slojevi. U iskopu sepojavljivala jedino kamen živac i zdravica tegornji humusni sloj.

Gustirna - korito za vodu - je ostala očuvana, aobrađeni kameni blok premješten je uz nju.

Arheološkim nadzorom utvrđeno je nepostojanje kulturnih slojeva na parceli 2949/1.

TRASA ZAOBILAZNICE OD TRAFOSTANICE NA POLOŽAJU STORČI PA DOIZNAD HOTELA ARKADA U STAROM GRADU, TE PODRUČJA UPU MOLOSELO, arheološko rekognosciranje

Na temelju ugovora između Muzeja Starog Grada i Grada Starog Grada (Klasa: 402-01/12-01/78; Ur. Broj: 2128/03-12-3, od 5. 11. 2012.) te Rješenja Ministarstva kulture, Uprave zazaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu ( Klasa: UP/I 612-08/12-08/0499;Ur. Broj: 532-05-18/15-12-2, od 26. listopada 2012.) obavljena su tijekom studenog 2012.godine arheološka rekognosciranja područja trase nove zaobilaznice od trafostanice napredjelu Storči do iznad hotela Arkada, te područje obughvata Urbanističkog plana uređenjaMalog sela.

Rekognosciranja je obavio dr. sc. Branko Kirigin, muzejski i znanstveni savjetnikArheološkog muzeja u Splitu, uz asistenciju dipl. arheologinje Brabare Klare Olujić, kustosavježbenika u Muzeju Staroga Grada.

Prije samog rekognosciranja detaljno su proučene karte koje smo dobili od naručioca(Grad Stari Grad) i projektanta (Platea konsulting iz Splita), te ortofoto snimke i arhivskesnimke iz zraka, katastar, topografske karte u mjerilu 1:5000 te odgovarajuću arheološkuliteraturu (Arheološka baština otoka Hvara, Oxford 1997).

Obrađeni kameni blok

Na spomenutom području na prostoru današnje velike Trafostanice nalazilo se većegospodarsko imanje iz grčkog i rimskog razdoblja uz samu liniju antičke parcelacije (nalazište br. SG 01) koje je posve uništeno gradnjom. Zapadno od njega svojedobno jeregistrirana rijetko raštrkana rimska keramika (SG 04). Ispod Glavice/Stražišće na kojoj jeprethistorijska gradina/gomila (SG 03) je predio poznat pod imenima Pod Glavicu i Priko. Tuje registrirano devet prethistorijskih gomila i krčevina koje upućuju da se radi oprethistorijskim kamenim grobnim humcima (SG 024.01 – 024.09). Neke od njih označene suna priloženoj karti, a četiri su uništene gradnjom infrastrukture 1969. godine (SG 024/6-9).

Terenski pregled trase zaobilaznice

Teren je pregledan od zapada prema istoku. Prvih 200 m buduće trase zaobilazniceposve je neprohodan zbog guste makije i borove šume (označeno na priloženoj karti - str. 4 -nizom crvenih crtica). Zatim slijedi predio u dužini od oko 250 m gdje je vidljivost dobra (br.1 na priloženoj karti). Ovdje se radi o dugoj suhozidini u pravcu I-Z koja bi po svemu moglabiti ostatak najzapadnijeg dijela antičke parcelacije. Ta suhozidina građena je u dvije faze (sl.1): donja se sastoji od kamenog nasipa na kojem je sagrađena fino složena suhozidina parceleobitelji Berković iz Starog Grada. Taj je suhozid urušen s južne strane na tri mjesta. Iza,prema sjeveru, nalazi se lijepi maslinik gospodina Petra Berkovića. Suhozidina se nalazi nakat. par. 7358, profil ceste 07400.00-07600.00.

Sl. 1. pogled prema istoku na suhozidne parcele 7358

Prema dokumentaciji o gradnji ceste vidljivo je da ona ide ispod ovog suhozida, ali bisvakako trebalo insistirati da se on sačuva i obnovi.

Istočno od parcele gospodina Berkovića, nalazi se asfaltirani pristupni put do njegove parcelekoji leži na trasi starog srednjovjekovnog puta za Kabal.

Nadalje prema istoku teren je zbog raslinja prilično nepregledan, no i tu se dijelompruža spomenuti suhozid. Iza toga slijedi neprohodni dio, dug oko 150 m (označen napriloženoj karti nizom crvenih crtica), a potom dio sa slabom vidljivošću, dug oko 100 m(označen na priloženoj karti mrežastom crvenom bojom). Na tom dijelu nađena su, narazličitim mjestima, dva ulomka antičkih amfora, a povrh toga i izvan gabarita nove ceste,uočljive su na starim snimcima dvije veće kamene krčevine kružnog oblika. No, do njih senije moglo pristupiti zbog raslinja. Na kraju ovog dijela teren se spušta u plodni u ubavi dolackoji se pruža sve do grada preko nogometnog igrališta pa do predjela Vorba u samom centrugrada. Planom gradnje predviđeno je da se dolac (br. 2 na priloženoj karti) gdje će proći cestanaspe do visine od oko 4 m. Držimo da bi umjesto nasipanja ovdje trebalo napraviti most takoda se sačuva plodni dolac i njegova vizura (profil ceste 1+100.00 – 1+180.00). Nakon ovogpoložaja slijedi raskrsnica s putom prema Rudinama, a oko 100 m istočno također raskrsnicasa starim putom prema uvali Ključna, koji danas vodi prema smetlištu. Na tom priličnozapuštenom dijelu, osim raznih suhozidina nismo našli ništa značajnog.

Od ove druge raskrsnice trasa skreće prema jugoistoku do spoja kod trafostanice napoložaju Storči. Taj predio od oko 250 m dužine slabo je vidljiv i prohodan zbog raznograslinja (označen na priloženoj karti mrežastom crvenom bojom). Ovdje nova cesta presijecasuhozidinu u pravcu S-J. Ta suhozidina je na jednoj od unutarnjih ograda parcele koja seuklapa u antičku parcelaciju Starogradskog polja. Njeno pružanje uočljivo je i na ortofotosnimku (parcele 6804, 6803/1, 6807/1 – profil ceste 1+660.00-1+580.00). Ovdje je svakakopotreban nadzor arheologa jer se mogu pojaviti prvobitni grčki tragovi parcelacije, a mogu seočekivati i grobovi koji su vezani us spomenuti uništeni velebni antički gospodarski objekt(SG 02).

Terenski pregled područja UPU Molo Selo

Terenski pregled područja UPU Molo Selo je dosta otežan jer se radi uglavnom oprivatnom posjedu malih vrtova, većim dijelom zapuštenih. Ipak uz istočni zid obiteljske kućesa žutom fasadom nalazi se oveća krčevina kružnog oblika (naznačena na priloženoj karti)koja je dosta obrasla i na kojoj ima raznog smeća. Moguće je da se ovdje radi oprethistorijskog kamenom grobnom humku. Postoje i neke indicije da su se na prostoruMolog Sela našli grobovi, ali to nije pouzdano potvrđeno.

Zaključak

Neophodan je arheološki nadzor prilikom gradnje ceste, osobito na dijelovima kojinisu bili prohodni ili su pak slabo vidljivi na terenu, te na položaju 3 (označen na priloženojkarti) gdje prilikom probijanja trase taj suhozid treba u presjeku sačuvati i označiti. Svakakotreba sačuvati suhozidine na položaju 1 (označen na priloženoj karti). Na predviđenoj trasinisu uočene arheološke strukture ili lokaliteti zbog kojih bi trebalo dislocirati predviđenutrasu. Za predio Molog Sela predlažemo da se pri izdavanju građevinskih dozvola uvjetujesondažno iskopavanja koje ne mora obuhvatit cijelu parcelu, tek minimum 20%.

Trasa zaobilaznice oko Starog Grada s označenim prostorom terenskog pregleda

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA GRČKE KULE NA MASLINOVIKU I RIMSKEVILE NA KUPINOVIKU

Ova arheološka istraživanja nije vodio Muzej, nego su projekti Agencije za upravljanjeStarogradskim poljem, ali je Muzej u svakom pogledu bio na pomoći u istraživanjima (odalata, sudjelovanja muzejskog arheologa Barbare Klare Olujić, do smještaja arheološkihekipa). Sav pokretni arheološki materijal pohranjen je u Muzeju Staroga Grada, a u Muzeju jevršena i obrada materijala.

Kulturno-povijesna istraživanja

Vilma Stojković i dr. sc. Mladen Domazet tijekom mjeseca kolovoza nastavili suprošlogodišnja terenska istraživanja na području Staroga Grada i Jelse. Cilj ovog istraživanjabio je prikupljanje fotografija i dokumenata vezanih za kraj 19. i početak 20. st kako bi sebolje upoznali s tim veoma značajnim razdobljem za grad. U Jelsi su detaljno snimili salonDuboković-Nadalini.

1.3. Darovanje

Rita Politeo darovala je muzeju veliki broj knjiga i stručnih časopisa, od kojih navodimo samo

najznačajnije:

Arhivska građa otoka Hvara,1961,Bilteni historijskog arhiva komune Hvarske, brojevi. 2., 3-

4., 5-6., Prilozi povijesti otoka Hvara II, III, V, VI,VII, VIII, Spomenici narodnooslobodilače

borbe i revolucije Hvara, O fazama razvitka kulture na Hvaru, 1965.,

Dokumenti o zaštiti koji se odnose na kuću Hektorović

Tvrdalj-udruga za poljepšavanje,unapređivanje i promicanje kulture grada Stari Grada,

Statut.1997.

Rasprave i članci, Niko Duboković Nadalini i prijatelji, Split 1989., Hrvatsko Kolo, br.2

1952.

Novi podatak za biografiju Petra Hektorovića, Stjepan Plančić, Dubrovnik-1962.

Lokalitet Tvrdalj i Hektorovićeve misaone preokupacije na uklesanim natpisima, Nikša Račić,

Dubrovnik 1970.

Tursko paljenje dijela Hektorovićeva Tvrdalja, Stjepan Plančić, Split 1980

Ribanje i ribarsko prigovarane složeno po Petru Hektoroviću, Stari Grad 1997.

Hektorović i ribarsko prigovaranje, Školska knjiga,1976.

Zbornik radova o Petru Hektoroviću, Jakša Ravlić, Zagreb 1970.

Ličnost i djelo Petra Hektorovića, M. Franičević,1962.

Andrees handatlas- atlas iz 18 st, Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca, Kurt Hielscher, Berlin

1926.

Gospođa Rita Politeo muzeju je darovala ormar ( XIX. st.)

Mirjana Orlić darovala je metalni raritetni apotekarski ormar iz obiteljske ostavštine kojipotječe iz dvadesetih godina XX. st.

Tonči Tadić darovao je kolekciju starih stripova iz 60-ih godina XX. st.

Barun Janko Vraniczani Dobrinović darovao je više fotokopiranih dokumenata vezanih uzpovijest ove značajne starogradske obitelji.

2. ZAŠTITA

2.3. Restauracija

Restauratorske radove na ormaru iz kraja XIX. st. (poklon R. Politeo) izvela je VilmaStojković..Tijekom vremena drvene površine izgube svoj prvobitni sjaj, odnosno premazi koji sunaneseni kada je ormar izrađen osuše se. Ormar je temeljito očišćen finim metalnimspužvama od površinske prljavštine i masnoće. Nakon uklanjanja nečistoće i zaostalihpremaza na ormar je nanesen vosak, te su finim pamučnim tkaninama polirane sve površine.

U sklopu seminara MDC-a: Preventivna zaštita umjetnina na papiru u Zagrebu, VilmaSojković obradila je jedan veoma oštećeni crtež Bartola Petrića iz fundusa Muzeja, nakojemu je izvršen konzervatorsko-restauratorski zahvat.

3. DOKUMENTACIJA

3.1. Inventarna knjiga

U programu M++ obrađeno je i inventarizirano 1020 starih fotografija i razglednica iz Zbirkefotografija, razglednica i dopisnica.

Obrađeno je i inventarizirano 80 predmeta u Zbirci Bartola Petrića.

Obrađena su i inventarizirana 63 keramička utega u Arheološkoj zbirci.

Dokumentiranje i digitaliziranje građe

Skenirano je 50-ak negativa koji se odnose na lokalitet Kupinovik, a snimljene su prije 20-akgodina. Autor fotografija je arheolog Branko Kirigin

Skenirane su dvije školske spomenice iz Staroga Grada.

Skenirano je 50-ak crteža slikarice Magde Dulčić koji su bili namijenjeni za kalendar gradaStaroga Grada.

Skenirane su fotografije obitelji Boglić iz Staroga Grada, 14 skenova.

Tijekom listopada i studenog Vilma Stojković popisala je inventar u kući gđe. Rite Politeo.Popisan je namještaj i slike koje će gđa. Rita oporučno ostaviti Gradu na upravljanje. Inventarove zbirke dajemo Gradu u prilogu.

4. KNJIŽNICA

4.1. Nabava

Kupljeno je 18 knjiga i godište časopisa Oris. Muzeju je dr. sc. Branko Kirigin darovao višeod 300 rijetkih knjiga i časopisa iz područja arheologije, a 6 knjiga i veći broj časopisadobiveno je razmjenom. Muzej su prijatelji muzeja preplatili na časopise Museum Aktuell iMinerva.

6. STRUČNI RAD

6.7. Publicistička djelatnost stručnih djelatnika

Aldo Čavić napisao je i objavio (u koautorstvu s arheologinjom Sarom Popović) prvi cjelovitivodič kroz Starogradsko polje.

6.8. Stručno usavršavanje

Vilma Stojković sudjelovala je na seminaru o programu M++, inventarizacija dijelova icjelina , koji se održao u prostorijama MDC-a u Zagrebu 16. 4.

Aldo Čavić je sudjelovao na Znanstvenom skupu „Dalmacija u prostoru i vremenu“ u Zadru,14. i 15. 6.

Aldo Čavić sudjelovao je na Danima Cvita Fiskovića („Majstorske radionice u umjetničkojbaštini Hrvatske“) 4. – 7. 10. u Orebiću.

Vilma Stojković sudjelovala je 20. i 21. 11. na seminaru MDC-a: Preventivna zaštitaumjetnina na papiru. Osim predavanja seminar se sastojao i od praktičnog dijela na kojem seradilo na oštećenim umjetninama.

Barbara Klara Olujić položila je stručni ispit za kustosa.

6.9. Stručna pomoć i konzultacije

Vinku Ruževiću pružena je stručna i tehnička pomoć oko uređenja njegova rukopisaUspomene na život u Starom Gradu u 20. stoljeću.

Dragu Radoslaviću pružena je stručna pomoć oko pisanja rada o Gradskoj glazbi Stari Grad,te mu je ustupljeno nekoliko fotografija iz arhive muzeja.

Marijandi Vranković pružena je stručna pomoć oko pisanja diplomske radnje o turističkojvalorizaciji kulturne baštine.

8. STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI I SEMINARI U ORGANIZACIJI ISUORGANIZACIJI MUZEJA

8.2. Stručni skupovi - suorganizacija

Muzej je bio suorganizator klasičnog seminara „Pharos – antička kultura hrvatskogSredozemlja“ koji se već tradicionalno održava u zadnjem tjednu mjeseca srpnja. Polaznicisu učenici klasičnih gimnazija iz Zagreba i Splita. U sklopu seminara Vilma Stojković jeodržala predavanje u prirodi iz povijesti Staroga Grada.

9. IZLOŽBENA DJELATNOST

Povijesna izložba „Stoljeće vatrogastva u Starome Gradu“

Galerija Juraj Plančić, od 27. siječnja do kraja veljače 2012.

Autor stručne koncepcije: Vilma Stojković

Likovni postav: Vilma Stojković i Antonio Škarpa

Stoljeće organiziranog djelovanja vatrogasaca u Starome Gradu predstavljeno jedokumentima i fotografijama koje svjedoče o radu vatrogasaca. Izložena je i stara vatrogasnapumpa, koja je za ovu priliku uređena, a neki djelovi pumpe su i restaurirani. Uz izložbu seprikazivao i isječak iz serije „Naše malo misto“ u kojem se vidi rad ove pumpe i vježbavatrogasaca u Starome Gradu.

Umjetnička izložba Marka Sepla „Pejzaži“

Galerija Juraj Plančić, stubište Muzeja i muzejski vrt, od 27. siječnja do 15. Veljače

Autor postava: Marko Sepl

U prostorima Galerije Juraj Plančić te u drugim prizemnim prostorima Muzeja mladi kiparMarko Sepl, koji je magistrirao na Akademiji lijepih umjetnosti u Firenci, a trenutno je

nastanjen u Starom Gradu, izložio je, povodom Noći muzeja, nove radove, skulpture, koji sunastali tijekom zime 2011./2012. u Starome Gradu.

Umjetnička izložba padre Marija Marinova „U početko bijaše riječ“

Galerija Juraj Plančić, od 31. ožujka do 10. travnja 2012.

Likovni postav: Vilma Stojković, Aldo Čavić, Mario Marinov

Izložen je ciklus od 20-ak ulja na platnu, koja su nastajala kroz nekoliko godina uDominikanskom samostanu u Starome Gradu. Tema izložbe bilo je stvaranje svijeta pobiblijskom predlošku. Izložba je otvorena u Velikom tjednu, pred Uskrs.

Dokumentarna izložba „ Obnova zvonika župne crkve Sv. Stjepana u Starome Gradu“

Zvonik župne crkve, od 1. travnja do ljeta

Autori stručne koncepcije: Vilma Stojković, Aldo Čavić, don Ivica Huljev

Autori likovnog postava: Vilma Stojković, Marko Vodanović

Fotografijama radova, stanja prije i nakon obnove zvonika, prikazan je složeni višegodišnjipostupak i veliki napor lokalne zajednice da se obnovi zvonik.

Umjetnička izložba Zorana Tadića „Fantazam“

Galerija Juraj Plančić, od 1. do 12. kolovoza 2012.

Likovni postav: Zoran Tadić, Marko Vodanović, Aldo Čavić, Mejra Mujičić

Izložba skulptura Zorana Tadića bila je presjek kroz desetogodišnji rad ovog samoukog,talentiranog starogradskog umjetnika.

Povijesna izložba ing. Vanja Žanko „ Vinarija u Starome Gradu od 1948. do 1960.“

Galerija Juraj Plančić, od 14. kolovoza do 14. rujna 2012.

Autor stručne koncepcije: Aldo Čavić

Autori likovnog postava: Aldo Čavić i Vilma Stojković

Vinarija u Starome Gradu, arhitektonski vrijedna građevina, jedan od najljepših primjera„industrijske arhitekture“ iz vremena poslijeratne obnove, bila je u vrijeme otvaranjanajsuvremenija vinarija na području Hrvatske. Ideja o gradnji vinarije, kao i nadzor iusmjeravanje izgradnje, bili su autorsko djelo agronoma Vanje Žanka, prijeratnog pariškogstudenta, široko obrazovanog inženjera, s izrazitim talentom za fotografiju i film.

Izložba fotografija Vanje Žanka prati razdoblje gradnje vinarije, kao i prvih prerada grožđa unovootvorenoj vinariji. Vremenski raspon je od 1948. do 1960. kada je u potpunosti dovršenanjegova vizija. Duh poleta i poslijeratnog optimizma progovara na ovim fotografijama.

Dokumentarni film o Starome Gradu i otoku Hvaru iz kraja 50ih, početka 60ih godina XX. st.istog autora, koji prati izložbu fotografija, vrijedan je etnografski zapis o životu otoka prijemasovnog turizma.

Između izložaba u prostoru galerije emitiran je film (3D vizualizacija) oStarogradskom polju.

10. IZDAVAČKA DJELATNOST MUZEJA

10.1. TiskovineMuzej je objavio knjigu „Starogradsko polje“, autora Sare Popović i Alda Čavića.Muzej je tiskao kataloge, pozivnice i plakate za izložbe Zorana Tadića i Vanje Žanka uGaleriji Juraj Plančić.

11. EDUKATIVNA DJELATNOST11.1. Vodstva

Kroz Muzej, arheološki lokalitet i grad vođeni su: vatrogasci iz Slovenije 10. 2., studentipovijesti umjetnost iz Splita 20. 4., novinari HRT s posebnom gošćom Florence Hartman 7.5., pisac R. Waterfielda i supruga (kroz muzej i Starogradsko polje) 23. 5., ekipa HTV-a kojupredvodi poznati snimatelj Dragan Ruljančić 8. 6., barun Janko Vraniczani Dobrinović sasuprugom 24.6., grupa američkih kongresmena 15.7., visoki poljskih dužnosnici s obitelji 10.8., grupa arhitekata sa skupa u Bolu 14.09., studenti geologije iz Italije 21. 9., grupa švedskihstudenata arhitekture koju je vodila Helena Njirić 24. 10., ekipa HRT-a (Luka Maroti) 13.11.,fotograf Saša Novković (kroz središnji dio otoka) radi izrade knjige o hvarskoj procesiji „Zakrižen“ 16.11. Tijekom cijele godine Muzej su posjećivala organizirano školska djeca i djecaiz vrtića, koja su stručno vođena.

Organizacija radionice za djecu

Vilma Stojković u listopadu organizira likovnu radionicu za djecu (školsku) na temu dvastarogradska slikara, koje se održavala dva puta tjedno iduća 3 mjeseca. Radionicu jepohađalo 17 djece od 7-13 godina, a povodom Noći muzeja 2013. postavljena je izložbanjihovih radova.

12. ODNOSI S JAVNOŠĆU

12.2. Sudjelovanje u televizijskim i radijskim emisijama

Ravnatelj muzeja redovno je davao izjave za različita sredstva javnog informiranja (novine,TV i radio postaje).

12.4. Promocije i prezentacije

Obilježena je Noć muzeja (27. 1. 2012.) izložbom „Stoljeće vatrogastva u Starome Gradu“, teizložbom novih radova umjetnika Marka Sepla.

Aldo Čavić je na konferenciji za tisak u Novinarskom domu u Zagrebu 25. 1., povodom„Noći muzeja“ predstavio Muzej, a govorio je i o problematici malih muzeja na Jadranu.

13. OSTALO (16.2.)

Investicijska ulaganja i razvoj

Radovi na uređenju dijela potkrovlja za smještaj radionice za obradu arheoloških nalaza,započeti u zimu 2011. godine, završeni su ožujku 2012. Sve radove je izveo MarkoVodanović uz pomoć djelatnika muzeja. Muzej je ovim dobio kvalitetan i neophodan prostorza rad.

Tijekom lipnja vlastitim sredstvima i vlastitim radom (Vilma Stojković) uređena je soba nadrugom katu palače (ured arheologa), te na prvom katu (uredska prostorija restauratora)obnovljen i obojan pod. Nabavljeni su novi knjižni ormari za urede.

Projekt: Turistički promotivni materijal o Starogradskom polju

Starogradsko polje i povijesna jezgra Staroga Grada upisani su u srpnju 2008. godine naUNESCO-vu Listu svjetske baštine, kao sedmi lokalitet u Republici Hrvatskoj. Sve je većibroj posjetitelja koji, slijedom činjenice da je ovo područje baština priznatog svjetskogznačaja i da se pojavljuje na svim važnijim svjetskim web portalima gdje se govori okulturnoj baštini, dolaze na Hvar sa željom razgledanja ovog lokaliteta.

Muzej Staroga Grada imao je aktivnu ulogu u postupku upisa Starogradskog polja na Listusvjetske baštine i kao jedina baštinska ustanova na području Grada Starog Grada postao jenezaobilazna institucija kada je u pitanju istraživanje, interpretacija, promocija i razvojpotencijala ovog lokaliteta. Muzej je sudjelovao u kreiranju web stranice o Starogradskompolju (www.starogradsko-polje.net) i svih ovih godina je glavni sugovornik televizijskim inovinarskim ekipama iz Hrvatske i inozemstva koji su posjećivali lokalitet. Muzej je bio iglavni kreator prvog projekta kojim se htjelo oživiti turističke potencijale Starogradskog polja(Okusi Starogradskog polja, 2009.). Muzej je također, u protekle dvije godine, realiziraoprojekt signalizacije kulturne baštine povijesne jezgre Staroga Grada i Starogradskog polja, ašto je sufinancirala Splitsko-dalmatinska županija. Izrađen je projekt signalizacije s knjigomstandarda te postavljene sve table u povijesnoj jezgri i osnovne u Starogradskom polju.

Kao daljnji logički korak u turističkoj promociji ovog lokaliteta nametnula se izradapromotivnog materijala. Ovaj materijal će promovirati lokalitet, ali i upućivati običnogturistu, a ne upućenog stručnjaka, na vrijednosti i zanimljivosti lokaliteta.

Projekt izrade promotivnog materijala u cijelosti je financirala Splitsko-dalmatinska županija(posebna zahvalnost Odjelu za turizam i g. Jošku Stelli). Postignut je dogovor s Turističkomzajednicom grada Starog Grada da snosi trošak boravka filmske ekipe tijekom snimanja filmao Polju. S projektom je upoznat i Grad Stari Grad, te se postigla potpuna suglasnost u ocijenivažnosti projekta za razvoj kulturnog turizma Grada.

Promotivni materijal realizirao se u tri medija: film, kompjutorska aplikacija i tiskanimaterijal.

Promotivni film o Starogradskom polju:

Za izradu filma u trajanju od 2 i 5 minuta sklopljen je ugovor s Odjelom za vizije produkcija(Dream Division) iz Splita – Ivanom Perićem. Napisan je scenarij, autorice dipl. arheologinjeSare Popović i Alda Čavića, ravnatelja Muzeja, obavljena su snimanja u lipnju, srpnju (berbalavande), rujnu (berba grožđa) i listopadu. Radna verzija filma predstavljena je u Noći muzeja2013.

Aplikacija za android mobilne uređaje

Aplikaciju za android mobilne uređaje izradila je udruga Omnibus iz Zagreba. Ova aplikacijauključuje kartu s GPS koordinatama lokaliteta, s tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku ifotografijama lokaliteta, te označenim rutama za obilazak Polja.

Tiskani promotivni materijal

Za vodič po Starogradskom polju napisan je tekst (Sara Popović i Aldo Čavić), te je prevedenna engleski jezik. Kartografski materijal izradila je Sara Popović. Fotografsko snimanjeobavio je Marko Vodanović, a korištene su i snimke iz arhiva Muzeja. Dizajner ViktorPopović je napravio prijelom. Knjiga (hrvatska verzija) je tiskana krajem 2012. godine, atijekom 2013. očekuje se tiskanje engleske verzije.

Konzervatorski nadzor

Muzej je, u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Splitu, vršio konzervatorski nadzor nadobnovom nekoliko građevina u Starome Gradu, a posebno na obnovi crkve Sv. Nikole.Sudjelovao je s konzervatorima u redovnom obilasku Starogradskog polja.