RR\1093640HR.doc PE575.014v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0158/2016

28.4.2016

IZVJEŠĆE

o operacijama potpore miru – suradnja EU-a s Ujedinjenim narodima i

Afričkom unijom

(2015/2275(INI))

Odbor za vanjske poslove

Izvjestitelj: Geoffrey Van Orden

Izvjestitelj za mišljenje(*):

Paavo Väyrynen, Odbora za razvoj

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PE575.014v02-00 2/17 RR\1093640HR.doc

HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3

MIŠLJENJE MANJINE ........................................................................................................... 12

MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ ..................................................................................... 13

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU .......................... 17

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

RR\1093640HR.doc 3/17 PE575.014v02-00

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o operacijama potpore miru – suradnja EU-a s Ujedinjenim narodima i Afričkom

unijom

(2015/2275(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove

članke 21., 41., 42. i 43.,

– uzimajući u obzir članak 220. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, a posebno njezina poglavlja VI., VII. i

VIII.,

– uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika UN-a od 1. travnja 2015. naslovljeno

„Partnerstvo za mir: prema partnerstvu u očuvanju mira”1,

– uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Europske komisije i Visoke predstavnice za

vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 28. travnja 2015. naslovljenu „Izgradnja

kapaciteta kao potpora sigurnosti i razvoju – osposobljavanje partnera u sprečavanju

kriza i upravljanju njima”2,

– uzimajući u obzir izvješće neovisnog panela UN-a na visokoj razini o mirovnim

operacijama od 16. lipnja 2015.3,

– uzimajući u obzir izjavu od 28. rujna 2015. sa sastanka na vrhu čelnika o očuvanju mira

koji je sazvao Barack Obama, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država,

– uzimajući u obzir dokument od 14. lipnja 2012. naslovljen „Akcijski plan za jačanje

potpore ZSOP-a EU-a misijama UN-a za očuvanje mira”4 te dokument od 23. ožujka

2015. naslovljen „Jačanje strateškog partnerstva UN-a i EU-a za očuvanje mira i

upravljanje kriznim situacijama: prioriteti za razdoblje 2015. – 2018.”5,

– uzimajući u obzir zajedničku strategiju Afrike i EU-a dogovorenu na Drugom sastanku

na vrhu između EU-a i Afrike održanom u Lisabonu 8. i 9. prosinca 2007.6 i program

provedbe zajedničke strategije Afrike i EU-a za razdoblje 2014. – 2017. dogovoren na

Četvrtom sastanku na vrhu između EU-a i Afrike održanom u Bruxellesu 2. i 3. travnja

2014.7,

1 S/2015/229. 2 JOIN(2015)17 završna verzija. 3 A/70/95–S/2015/446. 4 Dokument Vijeća 11216/12. 5 ESVD(2015)458, dokument Vijeća 7632/15. 6 Dokument Vijeća 7204/08. 7 Dokument Vijeća 8370/14.

PE575.014v02-00 4/17 RR\1093640HR.doc

HR

– uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 3/2011 naslovljeno

„Učinkovitost i djelotvornost doprinosa EU-a usmjerenih preko organizacija

Ujedinjenih naroda u zemlje pogođene sukobima”,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2015. o ulozi EU-a u okviru UN-

a – kako na bolji način ostvariti ciljeve vanjske politike EU-a1,

– uzimajući u obzir rezoluciju Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a od

9. prosinca 2015. naslovljenu „Ocjena Instrumenta mirovne pomoći za Afriku nakon

deset godina primjene: učinkovitost i izgledi za budućnost”,

– uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030.,

– uzimajući u obzir Smjernice iz Osla o upotrebi stranih sredstava vojne i civilne obrane

za pomoć u slučaju katastrofa i velikih nesreća iz studenoga 2007.,

– uzimajući u obzir članak 4. točku (h) i članak 4. točku (j) Osnivačkog akta Afričke

unije,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o 10. godišnjici rezolucije

Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) o ženama, miru i sigurnosti2,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 15. listopada 2012. o korijenima demokracije i

održivog razvoja: suradnja Europske unije s civilnim društvom u vanjskim odnosima,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za razvoj (A8-

0158/2016),

A. budući da su operacije potpore miru jedan od načina na koji se pruža odgovor na krizna

stanja uz potporu međunarodno priznate organizacije poput UN-a ili Afričke unije

(AU), pod mandatom UN-a, u svrhu sprečavanja oružanog sukoba, ponovnog

uspostavljanja, očuvanja ili izgradnje mira, poštovanja mirovnih sporazuma i rješavanja

složenih hitnih situacija i izazova koji se javljaju u posrnulim ili slabim državama;

budući da bi stabilnost afričkog i europskog susjedstva znatno doprinijela svim

zemljama;

B. budući da je cilj operacija potpore miru doprinijeti stvaranju dugoročno stabilnog,

sigurnog i naprednijeg okruženja; budući da su dobro upravljanje, pravda, jačanje

vladavine prava, zaštita civila, poštovanje ljudskih prava i sigurnost osnovni preduvjeti

za ispunjenje tog cilja, pri čemu će uspješni programi pomirbe, obnove i gospodarskog

razvoja doprinijeti u postizanju samoodrživog mira i blagostanja;

C. budući da se u posljednjem desetljeću sigurnosna situacija u Africi drastično

promijenila, s obzirom na pojavu terorističkih i pobunjeničkih skupina u Somaliji,

Nigeriji i zemljama regije Sahela i Sahare, a operacije uspostave mira i borbe protiv

terorizma postale pravilo, a ne iznimka u mnogim područjima; budući da je nestabilnih

1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0403. 2 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0439.

RR\1093640HR.doc 5/17 PE575.014v02-00

HR

država i područja bez organizirane vlasti sve više, zbog čega su mnogi izloženi

siromaštvu, bezakonju, korupciji i nasilju; budući da porozne granice na tom kontinentu

potpiruju nasilje, smanjuju sigurnost i pružaju mogućnosti za kriminalne aktivnosti;

D. budući da je u novom Programu održivog razvoja do 2030. mir priznat kao presudan za

razvoj i da je uvršten cilj održivog razvoja br. 16 o miru i pravdi;

E. budući da bi organizacije i države, u najboljem slučaju s jasnim i realističnim mandatom

UN-a, a koje raspolažu odgovarajućim iskustvom i opremom trebale osigurati one

resurse koji su potrebni za uspješnu provedbu operacija potpore miru kako bi se stvorilo

sigurno okruženje u kojemu civilne organizacije mogu obavljati svoje zadaće;

F. budući da je UN i dalje glavni jamac međunarodnog mira i sigurnosti i raspolaže

najsveobuhvatnijim okvirom za multilateralnu suradnju u upravljanju krizama; budući

da je trenutačno razmješteno više od 120 000 djelatnih osoba u 16 operacija UN-a za

očuvanje mira, što je više nego ikad prije; budući da je više od 87 % pripadnika

mirovnih snaga UN-a raspoređeno u osam misija u Africi; budući da je UN ograničen u

opsegu svojih operacija;

G. budući da se ograničenja pod kojima djeluje AU razlikuju od ograničenja UN-a s

obzirom na to da AU može zauzeti stranu, intervenirati bez poziva, pa i intervenirati ako

nije potpisan mirovni sporazum, istovremeno poštujući Povelju UN-a; budući da je to

bitna razlika s obzirom na broj internih sukoba u afričkim državama i sukoba među tim

državama;

H. budući da je NATO pružio potporu AU-u, među ostalim i Misiji Afričke unije u Darfuru

(AMIS) i Misiji Afričke unije u Somaliji (AMISOM), u vidu planiranja i strateških

zračnih i pomorskih mostova kao i izgradnje kapaciteta Afričkih snaga u pripravnosti

(ASF);

I. budući da krizna stanja u Africi iziskuju dosljedan globalni odgovor koji obuhvaća

mnogo više od isključivo sigurnosnih aspekata; budući da su mir i sigurnost nužni

preduvjeti za razvoj te da su svi lokalni i međunarodni akteri naglasili potrebu za

bliskom koordinacijom sigurnosne i razvojne politike; budući da je potrebna

dalekosežna vizija; budući da reforma sigurnosnog sektora, razoružanje, demobilizacija

te ponovna integracija bivših boraca mogu doprinijeti postizanju stabilnosti i razvojnih

ciljeva; budući da Ured za vezu UN-a za mir i sigurnost i stalna misija Afričke unije u

Bruxellesu imaju ključnu ulogu u razvoju odnosa između tih organizacija te EU-a,

NATO-a i nacionalnih veleposlanstava;

J. budući da je glavni mehanizam europske suradnje s AU-om Instrument mirovne pomoći

za Afriku koji je prvotno uspostavljen 2004. i raspolaže s oko 1,9 milijardi EUR

dostupnih preko Europskog razvojnog fonda (ERF) koji financiraju države članice;

budući da je 2003., kad je osnovan Instrument mirovne pomoći za Afriku, njegovo

financiranje preko sredstava Europskog razvojnog fonda trebalo biti privremeno, ali

dvanaest godina kasnije ERF je i dalje glavni izvor financiranja tog instrumenta; budući

da je 2007. godine područje primjene Instrumenta prošireno kako bi se njime obuhvatio

širi spektar aktivnosti povezanih sa sprečavanjem sukoba i stabilizacijom nakon sukoba;

budući da su u akcijskom programu za razdoblje 2014. – 2016. uzete u obzir vanjske

procjene i savjetovanja s državama članicama i sadržani novi elementi kako bi se

PE575.014v02-00 6/17 RR\1093640HR.doc

HR

poboljšala njegova učinkovitost; budući da su u članku 43. UEU-a navedene takozvane

„petersberške zadaće plus”, koje podrazumijevaju zadaće vojnog savjetovanja i pružanja

pomoći, zadaće sprečavanja sukoba i očuvanja mira, zadaće borbenih snaga u

upravljanju krizama, uključujući uspostavu mira i stabilizaciju nakon sukoba; budući da

je 2014. više od 90 % proračuna bilo namijenjeno operacijama potpore miru, od čega

65 % za osoblje AMISOM-a; budući da je jačanje institucionalnih kapaciteta Afričke

unije i afričkih regionalnih ekonomskih zajednica jedan od ključnih elemenata za uspjeh

operacija potpore miru i procesa pomirenja i obnove nakon sukoba;

K. budući da se uloga EU-a treba promatrati u kontekstu doprinosa koje su brojne zemlje i

organizacije dale operacijama potpore miru; budući da primjerice SAD na svijetu

najviše financijski doprinosi UN-ovim operacijama očuvanja mira i pruža izravnu

potporu AU-u zahvaljujući svom Afričkom partnerstvu za brzo pružanje odgovora radi

očuvanja mira te također s otprilike 5 milijardi USD doprinosi operacijama UN-a u

Srednjoafričkoj Republici, Maliju, Côte d’Ivoire, Južnom Sudanu i Somaliji; budući da

tim različitim izvorima financiranja koordinira partnerska skupina za mir i sigurnost

Afričke unije; budući da je Kina postala aktivni sudionik u UN-ovim operacijama

očuvanja mira te da Forum o suradnji Kine i Afrike uključuje i Komisiju Afričke unije;

budući da najveći broj pripadnika mirovnih snaga UN-a dolazi iz Etiopije, a zatim

Indije, Pakistana i Bangladeša;

L. budući da europske zemlje i EU kao politički subjekt u velikoj mjeri doprinose sustavu

UN-a, posebno pružanjem financijske potpore za programe i projekte UN-a; budući da u

Europi Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina najviše doprinose proračunu

operacija UN-a za očuvanje mira; budući da države članice EU-a zajedno daju najveći

financijski doprinos proračunu UN-a za operacije očuvanja mira u visini od oko 37 %,

te da su pripadnici oružanih snaga iz država članica EU-a trenutačno angažirani u devet

misija; budući da su 2014. i 2015. financijske obveze EU-a prema AU-u iznosile

ukupno 717,9 milijuna EUR, dok su doprinosi AU-a iznosili samo 25 milijuna EUR;

budući da iz europskih zemalja dolazi samo otprilike 5 % pripadnika mirovnih snaga

UN-a, odnosno 5000 od otprilike 92 000, koliko iznosi ukupni broj osoblja; budući da

Francuska svake godine obučava 25 000 afričkih vojnika te neovisno šalje više od 4000

osoba u misije za očuvanje mira u Africi;

M. budući da su protupješačke mine velika prepreka obnovi i razvoju u razdobljima nakon

sukoba, osobito u Africi te da je EU tijekom protekla dva desetljeća potrošio oko

1,5 milijardi EUR za potporu razminiranju i pomoć žrtvama mina, čime je postao

najveći donator u tom području;

N. budući da, povrh doprinosa pojedinačnih europskih zemalja, EU posebno doprinosi

operacijama potpore miru višedimenzionalnim djelovanjima; budući da EU pruža

tehničku i financijsku pomoć AU-u i subregionalnim organizacijama, posebno preko

Instrumenta mirovne pomoći za Afriku, Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru i

Europskog razvojnog fonda; budući da EU provodi savjetovanja i osposobljavanja u

okviru svojih misija ZSOP-a, čime doprinosi jačanju afričkih kapaciteta za upravljanje

kriznim stanjima;

O. budući da pet civilnih misija EU-a i četiri vojne operacije EU-a koje se trenutačno

izvode u Africi često djeluju istodobno ili u slijedu s operacijama UN-a, AU-a ili s

RR\1093640HR.doc 7/17 PE575.014v02-00

HR

provedbom nacionalnih mjera;

P. budući da EU predano doprinosi osnaživanju Afričke strukture za mir i sigurnost,

osobito podupiranjem operacionalizacije Afričkih snaga u pripravnosti (ASF);

Q. budući da je Europsko vijeće zatražilo da EU i njegove države članice pružanjem

osposobljavanja, savjeta, opreme i resursa povećaju svoju potporu za partnerske zemlje

i organizacije kako bi one mogle same bolje spriječiti krize ili upravljati njima; budući

da postoji jasna potreba za uzajamnim pružanjem podrške u intervencijama u

područjima sigurnosti i razvoja kako bi se postigao taj cilj;

R. budući da bi EU trebao pružati podršku onima koji mogu bolje ostvariti konkretne

zadaće, čime se izbjegava preklapanje posla te doprinosi jačanju djelovanja subjekata

već prisutnih na terenu, posebno država članica;

S. budući da se člankom 41. stavkom 2. UEU-a zabranjuju izdaci koji terete proračun EU-

a za operacije koje imaju implikacije u području vojske ili obrane, ali se njime

eksplicitno ne isključuje mogućnost da EU financira vojne zadaće kao što su operacije

očuvanja mira s razvojnim ciljevima; budući da te zajedničke troškove snose države

članice u okviru mehanizma Atena; budući da se člancima 209. i 212. UFEU-a izričito

ne isključuje financiranje izgradnje kapaciteta u sektoru sigurnosti, unatoč tome što je

glavni cilj razvojne politike EU-a smanjenje, i dugoročno iskorjenjivanje siromaštva;

budući da su Europski razvojni fond i Instrument mirovne pomoći za Afriku kao

instrumenti izvan proračuna EU-a važni u rješavanju pitanja povezanosti sigurnosti i

razvoja; budući da Europski razvojni fond zahtijeva da se razvoj programa osmisli tako

da se njima u najvećoj mogućoj mjeri zadovolje kriteriji za službenu razvojnu pomoć,

koji uglavnom ne uključuju troškove povezane sa sigurnošću; budući da EU radi na

stvaranju mogućnosti za dodatne namjenske instrumente u kontekstu svoje inicijative o

izgradnji kapaciteta za potporu sigurnosti i razvoju;

T. budući da se u svojem djelovanju EU treba voditi potrebama dotičnih zemalja i

interesima EU-a u pogledu sigurnosti;

1. naglašava potrebu za usklađenim vanjskim djelovanjem u okviru kojeg se rabe

diplomatski, sigurnosni i razvojni instrumenti za ponovno uspostavljanje povjerenja i

hvatanje u koštac s ratnim izazovima, unutarnjim sukobima, nesigurnošću,

nestabilnošću i tranzicijom;

2. primjećuje da je raspoređivanje više misija koje je odobrio UN u isto područje

operacija, ali s različitim akterima i regionalnim organizacijama, sve češće stvarnost

suvremenih mirovnih operacija; ističe da je upravljanje tim složenim partnerskim

odnosima, a da se istovremeno ne udvostručuju zadaće ili misije, ključno za uspjeh

operacija; u tom pogledu poziva na evaluaciju i racionalizaciju postojećih struktura;

3. naglašava važnost rane komunikacije i poboljšanja postupaka za savjetovanje u kriznim

stanjima s UN-om i AU-om, kao i drugim organizacijama, kao što su NATO i OESS;

naglašava potrebu za poboljšanom razmjenom informacija, među ostalim i o planiranju,

provedbi i analizi misija; pozdravlja zaključenje i potpisivanje administrativnog

sporazuma između EU-a i UN-a o razmjeni klasificiranih informacija; uviđa važnost

partnerstva između Afrike i EU-a i političkog dijaloga EU-a i AU-a o miru i sigurnosti;

PE575.014v02-00 8/17 RR\1093640HR.doc

HR

predlaže sklapanje sporazuma između AU-a, EU-a i drugih ključnih aktera, s jedne

strane, i UN-a, s druge strane, o zajedničkim ciljevima za afričku sigurnost i razvoj;

4. apelira na EU, s obzirom na opseg izazova i složenost sudjelovanja drugih organizacija i

država, da zatraži odgovarajuću podjelu zadaća te da se usredotoči na područja u kojima

može najbolje dodati vrijednost; napominje da je nekoliko država članica već uključeno

u operacije u Africi i da bi dodatnom potporom EU-a tim operacijama bila ostvarena

istinska dodana vrijednost;

5. napominje da je za provedbu misija UN-a i AU-a u sve složenijem sigurnosnom

okruženju potreban sveobuhvatan pristup u kojem su uz primjenu vojnih, diplomatskih i

razvojnih instrumenata bitni poznavanje sigurnosnog okruženja, razmjena obavještajnih

informacija i podataka te moderna tehnologija, poznavanje postupaka za borbu protiv

terorizma i suzbijanje kriminala u (post)konfliktnim područjima, primjena ključnih

alata, osiguravanje humanitarne pomoći i uspostava političkog dijaloga, a u svemu tome

europske zemlje mogu dati svoj doprinos; prima na znanje napore koje su već uložile

određene države članice, kao i druge multinacionalne organizacije u tom području;

6. naglašava važnost drugih instrumenata EU-a u području sigurnosti, a osobito misija i

operacija ZSOP-a; podsjeća na to da EU intervenira u Africi kako bi doprinio

stabilizaciji zemalja koje se suočavaju s kriznim stanjima, osobito preko misija obuka;

ističe ulogu misija ZSOP-a, i civilnih i vojnih, u potpori reformama sektora sigurnosti i

doprinosu međunarodnoj strategiji upravljanja kriznim stanjima;

7. napominje da je prepoznavanje legitimiteta operacija potpore miru ključno za njihov

uspjeh; vjeruje da bi AU stoga trebao staviti na raspolaganje potporu i vojne snage kad

god je to moguće; napominje da je to također važno s obzirom na dugoročni cilj

političke samostalnosti AU-a;

8. pozdravlja činjenicu da se novim akcijskim programom Instrumenta mirovne pomoći za

Afriku rješavaju nedostaci, a naglasak se stavlja na izlazne strategije, uravnoteženiju

podjelu financijskog opterećenja s afričkim zemljama, ciljaniju potporu i poboljšanje

postupaka donošenja odluka;

9. pozdravlja strateško partnerstvo UN-a i AU-a za očuvanje mira i upravljanje kriznim

stanjima i njegove prioritete za razdoblje 2015. – 2018., kako je dogovoreno u ožujku

2015.; prima na znanje prošle i tekuće misije ZSOP-a za očuvanje mira, sprečavanje

sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti te uzima u obzir ključnu ulogu drugih

organizacija, uključujući panafričke i regionalne organizacije, te organizacije zemalja u

tim područjima; poziva EU da uloži dodatne napore kako bi olakšao doprinose država

članica; podsjeća na to da je EU sudjelovao u aktivnostima upravljanja kriznim stanjima

u Africi koje su bile usmjerene na očuvanje mira, sprečavanje sukoba i jačanje

međunarodne sigurnosti u skladu s Poveljom UN-a; napominje da je samo 11 od 28

država članica EU-a preuzelo obvezu na sastanku na vrhu o očuvanju mira održanom

28. rujna 2015, dok se Kina obvezala na doprinos u vidu 8000 pripadnika snaga u

pripravnosti, a Kolumbija na doprinos u vidu 5000 vojnika; poziva države članice EU-a

da znatno povećaju svoje doprinose u vidu vojnog i policijskog osoblja za UN-ove

misije očuvanja mira;

10. naglašava potrebu za brzim afričkim odgovorom na krizu i prepoznaje ključnu ulogu

RR\1093640HR.doc 9/17 PE575.014v02-00

HR

Afričkih snaga u pripravnosti (ASF) u tome; naglašava velik doprinos EU-a preko

Instrumenta mirovne pomoći za Afriku i financiranjem AU-a, čime se AU-u omogućuje

da ojača svoje kapacitete i pruži kolektivni odgovor na krize na tom kontinentu; potiče

regionalne organizacije, kao što su Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država

(ECOWAS) i Južnoafrička razvojna zajednica (SADC), da ulože više truda u području

brzog odgovora Afrike na krizna stanja te da dopune nastojanja AU-a;

11. ističe, međutim, važnost ulaganja dodatnih napora u sprečavanje sukoba, pri čemu u

obzir treba uzeti čimbenike poput političke ili vjerske radikalizacije, nasilja povezanog s

izborima, raseljavanja i klimatskih promjena;

12. uviđa ključan doprinos Instrumenta mirovne pomoći za Afriku u razvoju trostranog

partnerstva između UN-a, EU-a i AU-a; smatra da je taj instrument ujedno početna

točka i moguća poluga za stvaranje snažnijeg partnerstva između EU-a i AU-a te se

pokazao nužnim kako bi AU, odnosno osam regionalnih ekonomskih zajednica, mogli

planirati i voditi svoje operacije; smatra da je iznimno važno da institucije EU-a i

države članice i dalje tijesno surađuju želi li se taj instrument u potpunosti iskoristiti,

kao i da AU bude učinkovitiji i transparentniji u korištenju sredstava; smatra da bi

Instrument mirovne pomoći za Afriku trebao biti usmjeren na strukturnu potporu, a ne

na financiranje plaća afričkih oružanih snaga; priznaje da postoje drugi mehanizmi

financiranja u uporabi, ali vjeruje da je taj instrument, s obzirom na njegov jedinstveni

naglasak na Africi, kao i na njegove jasne ciljeve, posebno važan u pogledu operacija

potpore miru u Africi; smatra da organizacijama civilnog društva koje rade na izgradnji

mira u Africi treba pružiti mogućnost da iznesu svoja stajališta u okviru strateškog

uključivanja civilnog društva u pitanja mira i sigurnosti; i dalje je zabrinut zbog

kontinuiranih problema s financiranjem i političkom voljom afričkih zemalja; prima na

znanje zaključke Vijeća od 24. rujna 2012., prema kojima bi trebalo „razmotriti

alternative financiranju Instrumenta mirovne pomoći za Afriku iz Europskog razvojnog

fonda”;

13. primjećuje da se jačanjem europske vojne suradnje povećava učinkovitost i

djelotvornost europskog doprinosa mirovnim misijama UN-a;

14. pozdravlja, s obzirom na veliku važnost izgradnje afričkih kapaciteta, uspješno

provođenje operacije Amani Africa II u listopadu 2015., u kojoj je sudjelovalo više od

6000 vojnih, policijskih i civilnih sudionika, i iščekuje operacionalizaciju Afričkih

snaga u pripravnosti (ASF) od 25 000 pripadnika što je ranije moguće tijekom 2016.;

15. poziva EU i njegove države članice, kao i ostale članice međunarodne zajednice, da

pomognu pružanjem obuke, pa i disciplinom, opremom, logističkom i financijskom

potporom i izradom pravila djelovanja te da sveobuhvatno potiču i potpomažu afričke

države te nastave podržavati Afričke snage u pripravnosti (ASF); apelira na

veleposlanstva država članica i delegacije EU-a u afričkim glavnim gradovima da

aktivnije zagovaraju djelovanje Afričkih snaga u pripravnosti (ASF); smatra da bi

službena razvojna pomoć trebala biti preoblikovana u sklopu okvira OECD-a imajući na

umu izgradnju mira; smatra da bi Uredbu o ERF-u trebalo izmijeniti kako bi se

omogućila izrada programa koja obuhvaća rashode za mir, sigurnost i pravdu koji su

razvojno motivirani;

16. ističe važnost misija u sklopu zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) za

PE575.014v02-00 10/17 RR\1093640HR.doc

HR

sigurnost u Africi, posebice misija obuke i potpore afričkim oružanim snagama,

konkretno misija EUTM u Maliju, EUCAP Sahel u Maliju i Nigeru, EUTM u Somaliji

te misije EUCAP Nestor; napominje da se tim misijama pruža potpora i misijama UN-a;

poziva Europsku uniju da dodatno razvije kapacitete tih misija obuke, posebice kako bi

se omogućilo praćenje afričkih vojnika koji su prošli obuku tijekom i nakon povratka iz

područja operacija;

17. ustraje u tome da EU i njegove države članice u podupiranju operacija potpore miru ne

bi trebali djelovati izolirano, nego bi trebali u cijelosti uzeti u obzir doprinose drugih

međunarodnih aktera, poboljšati koordinaciju s njima i brzinu odgovora i usmjeriti

svoje napore na određene prioritetne zemlje, pri čemu bi vodstvo preuzele

najprimjerenije i najiskusnije države članice i afričke države; naglašava važnost

regionalnih ekonomskih zajednica unutar opće sigurnosne strukture u Africi; ističe

ulogu koju delegacije EU-a mogu imati u svojstvu posrednika u koordinaciji

međunarodnih aktera;

18. podržava holistički pristup EU-a koji predstavlja glavni instrument za mobilizaciju

punog potencijala djelovanja EU-a u operacijama očuvanja mira i procesu stabilizacije,

kao i za iznalaženje načina za pružanje podrške razvoju zemalja članica Afričke unije;

19. traži da jedan od prioriteta europskog djelovanja u Africi bude pomoć za upravljanje

granicama; napominje da je propusnost granica jedan od glavnih uzroka porasta

terorističkih aktivnosti u Africi;

20. pozdravlja Zajedničku komunikaciju o izgradnji kapaciteta te se pridružuje Vijeću

tražeći njezinu hitnu provedbu; ističe da EU, posebno u okviru svog opsežnog pristupa

koji obuhvaća civilna i vojna sredstva, ima potencijal pomoći u jačanju sigurnosti u

nestabilnim zemljama pogođenim sukobom te zadovoljenju potreba naših partnera,

osobito primatelja vojne pomoći, istovremeno podsjećajući da je sigurnost preduvjet za

razvoj i demokraciju; žali zbog toga što ni Europska komisija ni Vijeće nisu s

Parlamentom podijelili svoju ocjenu pravnih mogućnosti za potporu izgradnji

kapaciteta; poziva obje navedene institucije da o tome pravovremeno obavijeste

Parlament; poziva Europsku komisiju da predloži pravnu osnovu u skladu s prvotnim

europskim ciljevima iz 2013. koji su izloženi u inicijativi o „omogućavanju i

poboljšavanju”;

21. naglašava da se u dokumentu Pravne službe Vijeća od 7. prosinca 2015. naslovljenom

„Izgradnja kapaciteta za potporu sigurnosti i razvoju – pravna pitanja” razmatraju načini

financiranja opreme za oružane snage afričkih zemalja; poziva Vijeće da nastavi

proučavati to pitanje;

22. pozdravlja pozitivne reakcije koje je Francuska dobila nakon što je aktivirala članak 42.

stavak 7. UEU-a; izrazito pozitivno gleda na ponovno angažiranje europskih oružanih

snaga u Africi;

23. prepoznaje da često problem nije nedostatak sredstava, nego kako se sredstva troše i

koji su drugi resursi iskorišteni; ističe da preporuke Revizorskog suda u vezi sa

sredstvima EU-a nisu u potpunosti provedene; poziva na provođenje redovitih revizija

načina na koji se sredstva koja pružaju nacionalne vlade troše u okviru EU-a i UN-a;

vjeruje da je od ključne važnosti učinkovito korištenje fondova s obzirom na njihovu

RR\1093640HR.doc 11/17 PE575.014v02-00

HR

ograničenu prirodu i opseg problema koji predstoje; smatra da je odgovornost ključni

dio tog procesa te da pomaže rješavanju problema sveprisutne korupcije u Africi;

inzistira na temeljitijoj i transparentnijoj ocjeni operacija potpore miru koje podržava

EU; podržava inicijative poput uzajamnog fonda Békou koji djeluje u Srednjoafričkoj

Republici, a čiji je cilj ujediniti europske resurse, stručno znanje i kapacitete u području

razvoja kako bi se prevladala fragmentiranost i nedjelotvornost međunarodnog

djelovanja prilikom obnove neke zemlje; traži da se sustavnije pristupi zajedničkoj

izradi programa za različite instrumente EU-a;

24. prima na znanje izvješće UN-a o ocjeni korektivnih mjera i pomoći za seksualno

iskorištavanje i zlostavljanje koje je u operacijama očuvanja mira počinilo osoblje UN-a

i drugo osoblje; smatra da bi AU, UN, EU i države članice trebali biti iznimno oprezni

kada je riječ o takvim kaznenim djelima i potiče provedbu strogo disciplinskih i sudskih

postupaka i ulaganje golemog truda za sprečavanje takvih zločina; također predlaže

odgovarajuće osposobljavanje i obrazovanje osoblja misija očuvanja mira i vjeruje da bi

imenovanja ženskog osoblja te savjetnika i savjetnica u rodnim pitanjima doprinijela

nadilaženju kulturnih zabluda i smanjenju pojave seksualnog nasilja;

25. poziva EU i UN da ulažu usredotočene napore prema izgradnji kapaciteta; smatra da je

sadašnje financiranje programa neodrživo i da bi se primjena Instrumenta mirovne

pomoći za Afriku trebala uvjetovati kako bi se AU potaknuo da poveća svoj doprinos

operacijama potpore miru;

26. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog

vijeća, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici za vanjske poslove i sigurnosnu

politiku, Vijeću, Komisiji, parlamentima država članica, glavnom tajniku UN-a,

predsjednici Komisije Afričke unije, predsjedniku Panafričkog parlamenta, glavnom

tajniku NATO-a i predsjedniku Parlamentarne skupštine NATO-a.

PE575.014v02-00 12/17 RR\1093640HR.doc

HR

MIŠLJENJE MANJINE

o operacijama potpore miru – suradnja EU-a s Ujedinjenim narodima i Afričkom

unijom

(2015/2275(INI))

Odbor za vanjske poslove. Izvjestitelj: Geoffrey Van Orden

Mišljenje manjine koje su sastavili zastupnici Kluba zastupnika GUE/NGL-a Javier

Couso Permuy, Sabine Lösing

Izvješćem se želi povećati doprinos EU-a operacijama potpore miru te suradnji s UN-om i

Afričkom unijom. U izvješću se zahtijeva da države članice EU-a znatno povećaju svoje

doprinose u vidu vojnog i policijskog osoblja misijama UN-a.

Odbijamo izvješće zato što se u njemu:

- poziva EU da ulaže daljnje napore u jačanje međunarodne sigurnosti te tvrdi da bi

europska sigurnost trebala biti načelo na kojemu počivaju intervencije EU-a;

- ne priznaje negativna i destabilizirajuća uloga Zapada;

- navodi da se mnoge (vojne) misije za očuvanje mira financiraju iz Instrumenta

mirovne pomoći za Afriku te da sredstva namijenjena za misije uglavnom proizlaze iz

Europskog razvojnog fonda (ERF);

- zanemaruje činjenica da su prošle „čvrste” misije bile posve neuspješne u pogledu

dugoročne stabilnosti i mira;

Čvrsto zahtijevamo:

- da se iz proračuna ERF-a ne izdvajaju sredstva za vojne i sigurnosne aktivnosti;

- da se mehanizam odgovornosti za zaštitu ne rabi kao izlika za vojno interveniranje;

- da se smjesta stane na kraj pljački prirodnih resursa koju provode multinacionalna

poduzeća te strane sile te da se nadoknadi počinjena šteta;

- da NATO napusti afrički kontinent te da se okončaju spajanje civilnih i vojnih

kapaciteta, suradnja EU-a i NATO-a te njihove intervencije;

- strogo odvajanje EU-a od NATO-a.

- neovisne istrage svih slučajeva silovanja i spolnog zlostavljanja koje su počinili

sudionici operacija potpore miru te snage EU-a.

RR\1093640HR.doc 13/17 PE575.014v02-00

HR

16.3.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ

upućeno Odboru za vanjske poslove

o operacijama potpore miru – suradnja EU-a s UN-om i Afričkom unijom

(2015/2275(INI))

Izvjestitelj za mišljenje (*): Paavo Väyrynen

(*)Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog

rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. uviđa da 1,5 milijardi ljudi živi u nestabilnim regijama zahvaćenim sukobima i u

nestabilnim državama u cijelome svijetu i da se područja bez uprave šire, ostavljajući

mnoge u siromaštvu, bezakonju, cvatućoj korupciji i nasilju;

2. naglašava potrebu za usklađenim vanjskim djelovanjem u okviru kojeg se rabe

diplomatski, sigurnosni i razvojni instrumenti za ponovno uspostavljanje povjerenja i

hvatanje u koštac s ratnim izazovima, unutarnjim sukobima, nesigurnošću, nestabilnošću i

tranzicijom;

3. pozdravlja nakanu o pojašnjenju granica sudjelovanja EU-a u operacijama potpore miru s

UN-om i Afričkom unijom; podsjeća na to da se proračun EU-a ne može koristiti za

izravno financiranje vojnih ili obrambenih operacija (članak 41. stavak 2. UEU-a);

kritizira to što se mnoge (vojne) misije za održavanje mira financiraju iz Instrumenta

mirovne pomoći za Afriku uz njegov jasan prioritet sigurnosti i raspoređivanja vojnih

snaga, a on se uglavnom financira iz Europskog razvojnog fonda (ERF); podsjeća na to da

je primarni cilj razvojne politike EU-a (članak 208. UFEU-a) smanjenje i, gledano

dugoročno, iskorjenjivanje siromaštva;

4. žali što je samo 11 od 28 država članica EU-a preuzelo obvezu na sastanku na vrhu o

održavanju mira održanom 28. rujna 2015.;

5. izražava zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti u operacijama potpore miru koje

provodi EU; ističe kako bi u slučaju pritužbi, pa i financijskih nedoumica, trebalo provesti

iscrpne istrage; ističe da zločine kojima se krše ljudska prava kao što su seksualno nasilje i

trgovanje ljudima treba pravno goniti i kažnjavati jer su nedavni slučajevi pokazali i

PE575.014v02-00 14/17 RR\1093640HR.doc

HR

upletenost pripadnika mirovnih snaga EU-a; podsjeća na to da unapređenje aktualnog

načina na koji EU financira operacije potpore miru ne smije biti na štetu drugih fondova,

posebno onih namijenjenih razvoju zemalja u kojima se takve operacije vode; ističe da bi

Afrička unija trebala snositi veću odgovornost za sigurnost u Africi uz potporu

međunarodne zajednice; u tom pogledu pozdravlja odluku Afričke unije donesenu

15. lipnja 2015. da 25 % svojih sredstava dodijeli za proračun Afričke unije za operacije

potpore miru; ističe da je potrebno poboljšati regionalne mehanizme; smatra da se

financijski instrumenti i regionalni programi EU-a moraju rabiti na dosljedan način uz

sustavniju zajedničku izradu programa radi jamčenja djelotvornosti vanjskoga djelovanja

EU-a;

6. žali što se Instrument mirovne pomoći za Afriku još uvijek uglavnom financira iz ERF-a,

dok je 2003., kad je Instrument mirovne pomoći za Afriku uspostavljen, bilo predviđeno

da financiranje iz ERF-a bude samo privremeno; poziva Komisiju da podnese prijedlog

tijekom preispitivanja višegodišnjega financijskog okvira EU-a prema kojem bi se

financiranje Instrumenta mirovne pomoći za Afriku uklopilo u proračun EU-a, eventualno

posredstvom novog instrumenta za izgradnju kapaciteta u sigurnosnom sektoru; smatra da

bi taj način financiranja riješio tekuće probleme u vezi s prihvatljivosti određenih rashoda

Instrumenta mirovne pomoći za Afriku;

7. ističe potrebu da ESVD razvije mnogo učinkovitiji i strateški pristup agencijama UN-a,

osobito u vezi s izradom programa za vanjske financijske instrumente; poziva Visoku

predstavnicu i nadležna izaslanstva EU-a u nestabilnim regijama da zajamče veću

vidljivost pomoći EU-a na terenu;

8. smatra da su mir i sigurnost nužni preduvjeti za razvoj; naglašava važnost rješavanja

temeljnih uzroka sukoba i poziva na donošenje sveobuhvatnog plana za jačanje politika

održivog razvoja radi postizanja dugoročnog razvoja; podsjeća na to da je potrebno staviti

na raspolaganje alate za ostvarenje demokracije i demokratskih vrijednosti kao što su

dobro upravljanje, vladavina prava i poštovanje temeljnih prava te zabrana diskriminacije

na svakoj osnovi, uz održivo gospodarstvo i stabilno društvo; napominje da se civilno

sprječavanje sukoba i aktivnosti izgradnje mira ne smiju potisnuti u drugi plan u korist

vojnih i kratkoročnih aspekata mira i sigurnosti u okviru upravljanja krizama; ističe

potrebu za sveobuhvatnim planom za područja zahvaćena sukobima i njihovu okolicu

kako bi se izbjeglo izbijanje novih sukoba; poziva u tom smislu na punu uporabu sustava

ranog upozoravanja;

9. žali što su operacije „održavanja mira” često posvećene samo nestabilnom održavanju

površne sigurnosti; snažno potiče na duboko promišljanje koncepta, strukture, pa čak i

naziva tih operacija; ponovno potvrđuje i snažno ističe potrebu postojanja operacija visoke

razine otpornosti koje su doista zamišljene za svladavanje duboko ukorijenjenih ratova,

nestabilnosti i nerazvijenosti u pojedinim regijama;

10. u tom kontekstu traži da potpora EU-a organizacijama civilnoga društva zauzme

istaknutije mjesto u svim partnerstvima i da EU surađuje s tim organizacijama uz

izraženiji strateški pristup koji bi trebalo naglasiti u svim vanjskim instrumentima i

programima i u svim područjima suradnje, posebno u planu za mir i sigurnost; podsjeća na

to da je Vijeće priznalo ključnu ulogu organizacija civilnoga društva u tom pogledu;

11. podsjeća na opasnost od jačanja terorizma u Africi i povećanje broja terorističkih skupina

RR\1093640HR.doc 15/17 PE575.014v02-00

HR

kao što je Boko Haram; ističe važnost davanja potpore djelotvornoj antiterorističkoj

politici u zemljama u razvoju i potpore stvaranju radnih mjesta za mlade koji zbog

nezaposlenosti bivaju lakše privučeni u terorističke skupine;

12. podsjeća na to da se seksualno nasilje rabi kao oružje u mnogim područjima u sukobu;

naglašava da su žene, djevojke i djevojčice posebno ugrožene tijekom sukoba; ističe

nužnost da ih se zaštiti, uz potporu osposobljenih oružanih snaga koje poštuju ljudska

prava;

13. podsjeća na to da je u novom Programu održivog razvoja do 2030. mir priznat kao

presudan za razvoj i da je uvršten cilj održivog razvoja br. 16 o miru i pravdi;

14. naglašava potrebu za dosljednim i sveobuhvatnim pristupom miru, stabilnosti i razvoju;

snažno ističe potrebu da se razvojna pitanja rješavaju imajući na umu dugoročnu

perspektivu i uzimajući u obzir glavne uzroke problema, no oštro osuđuje pokušaj da se

sredstva namijenjena za razvoj rabe kako bi se djelovalo u drugim, čak i povezanim

područjima poput sigurnosti i mira;

15. podsjeća na iznimnu važnost razoružanja, uz posvećivanje posebne pozornosti nevojnim

borcima i izvanrednim postrojbama, kako bi se postigla stabilnost i razvojni ciljevi;

16. ističe potrebu da se operacije potpore miru percipiraju kao veza između sprječavanja

sukoba, rješavanja sukoba, izgradnje mira i razvoja u razdoblju nakon sukoba; smatra da

bi se vanjsko djelovanje EU-a u nestabilnim zemljama zahvaćenima sukobima trebalo

usmjeriti na sprječavanje sukoba i izgradnju kapaciteta, čime se podupire sigurnost i

razvoj te se stoga rješavaju glavni uzroci nestabilnosti; podsjeća na potrebu podrške

reformama u sigurnosnom sektoru kako bi se zajamčila zaštita stanovništva i sigurnost

ulaganja u zemljama u razvoju; naglašava potrebu za sveobuhvatnim pristupom u

operacijama održavanja mira koje provode UN, Afrička unija, EU i ostali akteri;

17. ustraje na nužnosti trajnog političkog dijaloga između EU-a i Afričke unije o mirovnim i

sigurnosnim izazovima i o tome kako konsolidirati posljednje koristi u okviru Instrumenta

mirovne pomoći za Afriku u dugoročnijem smislu;

18. ističe kako bi naglasak trebao biti na političkim, humanitarnim i razvojnopolitičkim

naporima koji bi se podržali civilnim operacijama održavanja mira te da bi potporu vojnih

aktera i kapaciteta trebalo smatrati krajnjom mjerom; preporučuje da vojne misije za

održavanje mira budu dijelom širega, sveobuhvatnoga pristupa kojim se vodi računa o

povezanosti sigurnosti i razvoja i da bi trebale biti koordinirane s humanitarnom i

razvojnom politikom i tijekom operacija, kako bi se pridonijelo mirnom razrješenju

sukoba i kako bi se primirje poslije održalo; podsjeća na to da bi ljudska prava i vladavina

prava uvijek trebali biti sastavnim dijelom osposobljavanja postrojbi; naglašava da bi se

na humanitarne potrebe trebalo odgovarati na osnovi temeljite procjene potreba;

19. s krajnjom zabrinutošću primjećuje i osuđuje znatan broj slučajeva seksualnog

izrabljivanja i prisilne prostitucije žena, dječje prostitucije i trgovanja djecom, koji se

često šire tijekom i odmah nakon operacija održavanja mira; poziva nadležna tijela vlasti,

posebno kada EU sudjeluje u tim operacijama, da hitno poduzmu sve napore da zaustave

te povrede, zaštite žrtve, privedu pravdi počinitelje i smjeste ljudska prava u samo središte

svake inicijative koja se provodi u okviru spomenutih operacija.

PE575.014v02-00 16/17 RR\1093640HR.doc

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 15.3.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

18

5

1

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Louis Aliot, Nicolas Bay, Ignazio Corrao, Doru-Claudian Frunzulică,

Nathan Gill, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Linda

McAvan, Norbert Neuser, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Lola

Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Pedro Silva Pereira, Eleni

Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Juan Fernando López Aguilar, Louis-Joseph Manscour, Paul Rübig, Jan

Zahradil, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Michèle Rivasi, Estefanía Torres Martínez

RR\1093640HR.doc 17/17 PE575.014v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 19.4.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

58

6

2

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Michèle Alliot-Marie, Francisco Assis, Amjad Bashir, Goffredo Maria

Bettini, Elmar Brok, Klaus Buchner, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo

Cesa, Aymeric Chauprade, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Mark

Demesmaeker, Georgios Epitideios, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen

Freund, Iveta Grigule, Richard Howitt, Sandra Kalniete, Tunne Kelam,

Afzal Khan, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Ilhan

Kyuchyuk, Barbara Lochbihler, Ulrike Lunacek, Andrejs Mamikins,

Ramona Nicole Mănescu, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris

Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Vincent Peillon, Alojz Peterle, Tonino

Picula, Andrej Plenković, Cristian Dan Preda, Sofia Sakorafa, Charles

Tannock, László Tőkés, Geoffrey Van Orden, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Luis de Grandes Pascual, Marielle de Sarnez, Andrzej Grzyb, András

Gyürk, Takis Hadjigeorgiou, Marek Jurek, Javi López, Antonio López-

Istúriz White, Norbert Neuser, Norica Nicolai, Soraya Post, Marietje

Schaake, Jean-Luc Schaffhauser, Helmut Scholz, Traian Ungureanu,

Bodil Valero, Paavo Väyrynen, Janusz Zemke

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Doru-Claudian Frunzulică, Monika Hohlmeier, Zdzisław Krasnodębski,

Marian-Jean Marinescu, Indrek Tarand, Bogdan Andrzej Zdrojewski,

Ivan Štefanec