Godina I.

Zagreb, ožujak 2019.

Analiza pristiglih podataka o radu agencija

za privremeno zapošljavanje

Izvješće o

agencijskom

radu za

2018.

godinu

1

U V O D

Zakon o radu (Narodne novine, br. 93/14 i 127/17) kao opći radno pravni propis, svojim institutima rada u nepunom radnom vremenu, radu na stalnim sezonskim poslovima i radom putem agencija za privremeno zapošljavanje uređuje fleksibilne oblike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj. Privremenim zapošljavanjem putem agencija, kao jednim od atipičnih oblika zapošljavanja, omogućeno je da agencija kao poslodavac ustupa radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova. Institut rada putem agencija za privremeno zapošljavanje usklađen je sa Direktivom 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje (SL L 327, 5. 12. 2008.). Brza prilagodba te fleksibilnost u poslovanju poslodavaca, odnosno osiguravanje odgovarajuće zaštite radnika uz ostvarivanje njihovih prava za vrijeme trajanja radnog odnosa, ciljevi su takvog zakonodavnog uređenja. Praćenje kretanja na tržištu rada, obuhvaća i praćenje učinaka i ostvarenih ciljeva zakona koji uređuju tržište rada, pri čemu rezultati analiza pojedinih pojava na tržištu mogu biti stručna podloga za daljnje reformske prilagodbe i stvaranje boljeg zakonodavnog okvira. Praćenje zakonskog instituta privremenog zapošljavanja putem agencija omogućeno je na temelju zakonske odredbe o dostavljanju statističkih podataka o agencijama za privremeno zapošljavanje. Iako je djelovanje agencija za privremeno zapošljavanje u Republici Hrvatskoj, prvi puta uređeno 2003. godine, a obveza agencija da ministarstvu nadležnom za rad dostavljaju statističke podatke o obavljanju poslova ustupanja Zakonom propisana od 2013. godine, tek je stupanjem na snagu Pravilnika o sadržaju, načinu i roku dostave statističkih podataka o privremenom obavljanju poslova (Narodne novine, br. 98/18), dana 15. studenoga 2018. godine, omogućeno efektivno praćenje pojave privremenog zapošljavanja, na temelju podataka koji se dostavljaju isključivo u elektroničkom obliku. Novim Pravilnikom o sadržaju, načinu i roku dostave statističkih podataka o privremenom obavljanju poslova, koji propisuje suvremeni postupak prikupljanja statističkih podataka o ustupljenim radnicima putem informatičke tehnologije i odgovarajućih metoda, omogućeno je ovlaštenim administratorima Ministarstva rada i mirovinskoga sustava da provedu pravilnu analizu i sažimanje vjerodostojnih i usporedivih podataka te da ih objave u godišnjem Izvješću o agencijskom radu. Na temelju godišnjih izvješća moći će se pratiti učinci zakona na pojavu agencijskog rada i postizanja s time vezanih ciljeva tržišta rada, a objavom podataka o agencijskom radu na mrežnim stranicama Ministarstva, omogućit će se jednostavan i transparentan pristup zainteresiranoj i stručnoj javnosti. Prvo u nizu godišnjih izvješća, koje će se na propisani i standardizirani način objaviti, je Izvješće o agencijskom radu za 2018. godinu.

2

IZVJEŠĆE O AGENCIJSKOM RADU ZA 2018. GODINU

1. Dostava podataka

Od ukupnog broja registriranih agencija za privremeno zapošljavanja u evidenciji

Ministarstva rada i mirovinskoga sustava na dan 31. 12. 2018. godine, od 187 agencija,

podatke je dostavilo njih 114. (Slika 1. )

Primjećuje se kako su poslodavci dobro prihvatili novi način dostave podataka, koji je znatno

osuvremenio te olakšao dostavu, obzirom da se uočava lagani trend porasta dostavljenih

podataka u odnosu na prethodne godine.

Prema pristiglim podacima izvršena je njihova analiza koju donosimo u nastavku.

Slika 1.

2. Ukupan broj radnika i ukupan broj ustupanja:

Ukupan broj ustupljenih radnika u 2018. godini iznosio je 18159 radnika, dok je broj

ustupanja iznosio 27196. (Slika 2.)

0

50

100

150

200

ukupno u evidenciji MRMS-a

187 dostavili podatke

114

3

Slika 2.

3. Broj radnika prema spolu i dobi

U grafičkoj formi (Slika 3.) prikazan je ukupan broj ustupljenih radnika iskazan po spolu i

dobi.

Slika 3.

27196

18159 Broj ustupanja

Broj ustupljenih

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

MŽ

15-2425-34

35-4445-54

55-6465 i više

Spol (ustupljeni)

Dob (ustupljeni)

9930

8229

4593

6373

3660

2600

1085

49

4

Iz grafičkog prikaza proizlazi da ne postoji veliki nerazmjer u odnosu na ustupanja radnika

prema spolu, pri čemu je ipak veći broj ustupanja u odnosu na muške radnike.

U odnosu na dob, bilježi se najveći broj ustupanja radnika između 25. i 34. godine, dok je za

očekivati da je najmanje radnika koji se zapošljavaju u dobi od 65. godina i više.

4. Obrazovna struktura radnika

Pregled obrazovne strukture ustupljenih radnika upućuje na podatak da najveći broj radnika

ima završenu četverogodišnju srednju školu u gimnazijama, strukovnim ili umjetničkim

školama u trajanju od četiri godine, dok je najmanje ustupano doktora znanosti. Također, iz

grafikona proizlazi kako agencijama za privremeno zapošljavanje nije poznata razina

obrazovanja velikog broja radnika koje ustupaju. (Slika 4.)

Slika 4.

1992

42

57

1706

7563

638

23

88

401

154

171

988

6

20

9

5015

osmogodišnja škola

stručna osposobljenost za jednostavne poslove

obrazovni programi niže spreme (trajanje od jedne do dvijegodine)

obrazovni programi srednjeg strukovnog obrazovanja (trajanjeod tri do tri i pol godine)

obrazovni programi srednjeg obrazovanja u gimnazijama,strukovnim u umjetničkim školama u trajanju od četiri godine

obrazovni programi srednjeg strukovnog obrazovanja (trajanjeod pet godina)

poslijesrednjoškolski programi usavršavanja do 1 godine

stručni studij (<180 ECTS bodova) - stručni pristupnik/ca

stručni studij (180-240 ECTS bodova) - stručni prvostupnik/ca

sveučilišni preddiplomski studij (180-240 ECTS bodova) -prvostupnik/ca

specijalistički diplomski stručni studij (najmanje 60-12 ECTSbodova) - specijalist/ca

sveučilišni diplomski studij (60-120 ECTS bodova) - magistar/ra

poslijediplomski specijalistički studij (60-120 ECTS bodova) -sveučilišni specijalist/ica

dosadašnji poslijediplomski magistarski studij - magistar/raznanosti

poslijediplomski doktorski studij - doktor/ica znanosti

nepoznato

12

34

56

78

910

1112

13

14

15

16

5

5. Broj ustupljenih radnika prema NKZ-u vrsta

U pogledu opsega ustupanja, prema dostavljenim podacima za 2018. godinu, najveći broj korisnika usluga agencija za privremeno zapošljavanje bilježi se u jednostavnim zanimanjima u rudarstvu, građevinarstvu, proizvodnji i prometu. Također veliki broj ustupljenih radnika bilježi se u jednostavnim uslužnim zanimanjima, kao što su čistači, perači, kućne pomoćnice i srodna zanimanja. Slijede sektori telekomunikacija, suradnici za komunikacije i upravljanje te podršku korisnicima. U tabličnom prikazu nalaze se podaci o ukupnom broju ustupljenih radnika u 2018. godini, prema NKZ-u vrsta (Slika 5.)

NKZ VRSTA Broj

ustupljenih

1 (01) Časnici/časnice 0

2 (02) Dočasnici/dočasnice 0

3 (03) Vojna zanimanja, ostali činovi 0

4 (11) Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice

0

5 (12) Administrativni i komercijalni direktori/administrativne i komercijalne direktorice

5

6 (13) Direktori/direktorice proizvodnje i specijaliziranih usluga 9

7 (14) Direktori/direktorice u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini na malo i drugim uslužnim djelatnostima

22

8 (21) Znanstvenici/znanstvenice,, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje

110

9 (22) Zdravstveni stručnjaci/zdravstvene stručnjakinje 13

10 (23) Stručnjaci/stručnjakinje za odgoj i obrazovanje 10

11 (24) Stručnjaci/stručnjakinje za poslovanje i upravljanje 134

12 (25) Stručnjaci/stručnjakinje za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju

80

13 (26) Pravni stručnjaci/pravne stručnjakinje, stručnjaci/stručnjakinje za društvene znanosti i kulturu

170

14 (31) Tehničari/tehničarke tehničko-tehnoloških zanimanja 655

15 (32) Tehničari/tehničarke i pomoćnici/pomoćnice u zdravstvu 9

16 (33) Stručni suradnici/stručne suradnice za poslovanje i upravljanje 1526

17 (34) Stručni suradnici/stručne suradnice za pravna pitanja, društvene znanosti, kulturu, šport, umjetnost i srodna zanimanja

26

18 (35) Tehničari/tehničarke informacijske i komunikacijske tehnologije te podrške korisnicima

1714

19 (41) Službenici/službenice na općim uredskim poslovima i srodna zanimanja

682

20 (42) Službenici/službenice za poslovanje sa strankama 1980

6

21 (43) Službenici/službenice na obračunskim poslovima i na poslovima materijalnih evidencija

666

22 (44) Ostali administrativni službenici/ostale administrativne službenice

9

23 (51) Uslužna zanimanja 551

24 (52) Trgovačka zanimanja 1178

25 (53) Djelatnici/djelatnice za zdravstvenu i socijalnu skrb i srodna zanimanja

1

26 (54) Djelatnici/djelatnice za zaštitu osoba i imovine 27

27 (61) Poljoprivredni radnici/poljoprivredne radnice orijentirane na tržište

31

28 (62) Šumari/šumarke, ribari/ribarke i lovci/lovkinje 0

29 (71) Građevinari/građevinarke i srodna zanimanja, osim električara 106

30 (72) Tokari/tokarice, kovinotokari/kovinotokarice, strojarski mehaničari/strojarske mehaničarke i srodna zanimanja

496

31 (73) Zanatski radnici/zanatske radnice, tiskari/tiskarice 57

32 (74) Elektromehaničari/elektromehaničarke i monteri/monterke, mehaničari/mehaničarke i serviseri/serviserke elektronike

197

33 (75) Prerađivači/prerađivačice hrane, drva, proizvođači/proizvođačice odjeće i ostala obrtnička i srodna zanimanja

83

34 (81) Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima 668

35 (82) Sastavljači/sastavljačice 5

36 (83) Vozači/vozačice, strojovođe/strojovotkinje prijevoznih sredstava i pokretnih strojeva

398

37 (91) Čistači/čistačice, perači/peračice, kućne pomoćnice i srodna zanimanja

1885

38 (92) Jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja 1432

39 (93) Jednostavna zanimanja u rudarstvu, građevinarstvu, proizvodnji i prometu

2529

40 (94) Pomagači/pomagačice u pripremi hrane 91

41 (95) Ulični prodavači/ulične prodavačice i srodna uslužna zanimanja 1

42 (96) Čistači/čistačice ulica i srodna zanimanja 1221

Ukupno: 18159 Slika 5.

7

6. Mjesto ustupanja:

Prema mjestu ustupanja korisniku u tuzemstvu odnosno inozemstvu, neznatan broj radnika

ustupa se korisnicima u inozemstvo. Dakle, pretežiti broj ustupanja odvija se na području

Republike Hrvatske. Od ukupnog broja od 18159 ustupljenih radnika, samo njih 466 je

ustupljeno u inozemstvo. (Slika 6.)

Slika 6.

Grafički prikaz slike 7. i 8. prikazuje ustupanja radnika prema ustupanjima u inozemstvo

odnosno prema županijama.

Slika 7.

4

26

77

13

8

91

2

245

0 50 100 150 200 250 300

AUSTRIJA

BELGIJA

GIBRALTAR

LUKSEMBURG

NIZOZEMSKA

NJEMAČKA

POLJSKA

SLOVENIJA

18159 17712

466 Broj ustupljenih

Mjesto zaposlenja (ustupljeni)Tuzemstvo

Mjesto zaposlenja (ustupljeni)Inozemstvo

8

Slika 8.

7. Trajanje i vrsta ugovora o radu

Agencije u pravilu radnike zapošljavaju na određeno vrijeme, što i proizlazi iz dolje prikazanog grafikona. Naime, od ukupnog broja 27095 sklopljenih ugovora o radu, u promatranom razdoblju njih 26434 sklopljeno je na određeno vrijeme, dok je 661 ugovor bio sklopljen na neodređeno vrijeme. U odnosu na broj radnika, ta brojka iznosi 17598 radnika koji imaju sklopljene ugovore o radu na određeno vrijeme, dok 654 radnika ima sklopljene ugovore o radu na neodređeno. Prikaz grafikona slika 9. (uz objašnjenje)

441

134

138

511

184

275

48

97

65

691

127

3909

198

554

84

166

103

229

231

832

6073

0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000

Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska

Dubrovačko-neretvanska

Istarska

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Primorsko-goranska

Sisačko-moslavačka

Splitsko-dalmatinska

Šibensko-kninska

Varaždinska

Virovitičko-podravska

Vukovarsko-srijemska

Zadarska

Zagrebačka

Grad Zagreb

9

Slika 9. Napomena: zbroj ugovora o radu na određeno/neodređeno vrijeme (zadnje dvije kolone ) u odnosu na zbroj ustupljenih radnika

(kolona 1), je veći iz razloga što su 93 radnika imala tijekom promatranog razdoblja i ugovore o radu na određeno i neodređeno vrijeme

U odnosu na trajanje ugovora o radu iz prikazane tablice proizlazi da se najveći broj radnika

zapošljavao na ugovore o radu u trajanju do 3 mjeseca. (Slika 10)

Trajanje ugovora (ustupljeni) Radno vrijeme (ustupljeni)

do 3 mj.

3-6 mj.

6-12 mj.

Više od 12

mj.

Prosječno trajanje ugovora

(G/M/D)

Broj ugovora koji su jednaki trajanju

ustupanja

Broj ugovora koji su dulji od trajanja

ustupanja Puno Nepuno

7317 4005 3763 4045 0/6/1 17284 379 17260 947

Slika 10. Napomena: zbroj svih kategorija je 19130 ustupanih (prema broju ugovora) što je za 966 ustupljenih više od ukupnog broja

ustupljenih. Razlog je što se isti ustupljeni pojavljuju u više kategorija npr. ako je neki ustupljeni u kategoriji „do 3 mj.“ ne znači da u nekom

drugom razdoblju nije bio ustupan u npr. u kategoriji od „3-6 mj.“

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

Ukupno Određeno Neodređeno Broj ustupljenihodređeno

Broj ustupljenihneodređeno

Broj ustupljenih Ugovori

18159

27095 26434

661

17598

654

10

Broj radnika čiji su ugovori o radu trajali duže od 12 mjeseci čini više od 21% od ukupnog

broja radnika.

Prosječno trajanje svih ugovora o radu na određeno vrijeme je 6 mjeseci i 1 dan. (Slika 11.)

Slika 11.

Prema vrsti radnog vremena na koje se radnik zapošljava, vidljivo je iz grafičkog prikaza kako

se samo neznatan broj radnika (5%) zapošljava na nepuno radno vrijeme, dok pretežiti dio

radnika, njih čak 95% radi puno radno vrijeme. (Slika 12)

Slika 12.

38%

21%

20%

21%

do 3 mj

3-6 mj.

6-12 mj.

Više od 12 mj.

95%

5%

Radno vrijeme (ustupljeni)Puno

Radno vrijeme (ustupljeni)Nepuno

11

Iz dosada prikazanog proizlazi da agencije u pravilu, radnike zapošljavaju na određeno

vrijeme i to ne duže od vremena ustupanja određenom korisniku, jer podaci ukazuju da

ugovori o radu za privremeno obavljanje poslova većine radnika nisu trajali duže od vremena

ustupanja. (Slika 13)

Slika 13.

8. Prikaz djelatnosti korisnika (NKD)

Najveći broj radnika korisnici su ustupali u sektore informacija i komunikacija, prerađivačku

industriju te u uslužne djelatnosti. Slijede poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.

Najmanji broj radnika zapošljava se u djelatnosti kućanstva kao poslodavca te u djelatnosti

izvanteritorijalnih organizacija i tijela.

Grafički prikaz (Slika 14.)

98%

2%

Broj ugovora koji su jedankitrajanju ustupanja

Broj ugovora koji su dulji odtrajanja ustupanja

12

Slika 14.

1665

348

3535

131

567

119

1314

1135

599

4493

174

494

245

647

92

21

77

34

2837

1

2

0 1000 2000 3000 4000 5000

A - poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

B - rudarstvo i vađenje

C - prerađivačka industrija

D - opskrba električnom energijom, plinom, parom iklimatizacija

E - opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenjeotpadom te djelatnosti sanacije okoliša

F - građevinarstvo

G - trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila imotocikala

H - prijevoz i skladištenje

I - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanjahrane

J - informacije i komunikacije

K - financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

L - poslovanje nekretninama

M - stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

N - administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

O - javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

P - obrazovanje

Q - djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

R - umjetnost, zabava i rekreacija

S - ostale uslužne djelatnosti

T - djelatnosti kućanstva kao poslodavaca

U - djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela

13

9. Materijalna prava radnika

Prema raspoloživim podacima radnicima se isplaćuju materijalna prava i to pravo na

naknadu troškova prijevoza u najvećem opsegu, dok je razumljivo za očekivati da se jubilarna

nagrada isplatila najmanjem broju radnika. (Slika 15.)

Slika 15.

12686

229

1682

4877

4655

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000

Prijevoz

Jubilarna nagrada

Regres

Božićnica

Druga materijalna prava

Mat

eri

jaln

a p

rava

(u

stu

plje

ni)