Izvješće o analitičkom pregledu · Zakon o zaštiti bilja (NN 10/94, 19/94, 117/03). Sveukupnu odgovornost za sigurnost hrane snosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga

7. veljače 2007.

IZVJEŠĆE O ANALITIČKOM PREGLEDU

HRVATSKA

Poglavlje 12. – Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika

Datumi sastanaka tijekom analitičkog pregleda Eksplanatorni sastanak: 9. – 10. i 13. – 15. ožujka 2006.

Bilateralni sastanak: 29. svibnja – 2. lipnja 2006.

Hrvatska: Poglavlje 12 – Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika 1

I. SADRŽAJ POGLAVLJA

Usklađenost države i sposobnost provedbe – Poglavlje 12. – Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika – odražava EU-ov integrirani pristup sigurnosti hrane čiji je cilj osigurati visoku razinu sigurnosti hrane, zdravlja životinja, dobrobiti životinja i biljnog zdravstva unutar Europske unije putem koherentnih mjera u neprekinutom lancu od polja do stola te odgovarajućim praćenjem stanja, te istodobno osigurati učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Glavni preduvjeti za zemlju kandidatkinju u ovom području su preuzimanje zakonodavstva EU-a i njegova provedba od strane odgovarajuće ustrojene i osposobljene uprave.

Pravna stečevina u ovom području sastoji se od velikog broja uredbi, direktiva i odluka.

U pregovorima o pristupanju prethodnih zemalja zahtjevi vezani uz hranu neživotinjskog podrijetla bili su obuhvaćeni Poglavljem 1. – Sloboda kretanja roba. Žive životinje, hrana životinjskog podrijetla, stočna hrana i biljno zdravstvo bili su obuhvaćeni Poglavljem 7. – Poljoprivreda. Sva pitanja vezana uz sigurnost hrane te veterinarska i fitosanitarna pitanja sada su obuhvaćena posebnim poglavljem pregovora: Poglavljem 12.

Kako bi mogla provesti zakonodavstvo iz područja sigurnosti hrane, svaka država članica mora imati odgovarajuće upravne strukture koje su sposobne obavljati inspekcijske preglede i kontrolu prehrambenih proizvoda, uključujući i odgovarajuće laboratorijske kapacitete. Temeljna pravila utvrđena su općim zakonodavstvom o hrani i hrani za životinje, i to Uredbom o općim načelima i zahtjevima koji se odnose na proizvodnju, preradu, pakiranje, označavanje, trženje i distribuciju hrane. Njome se naročito utvrđuju definicije, načela i obveze u svim fazama proizvodnje i distribucije hrane za ljude/hrane za životinje. Obvezno se moraju ispunjavati zahtjevi vezani uz sljedivost hrane i hrane za životinje kao i s njima povezanih poslovnih subjekata. Nadalje, ovaj dio obuhvaća i pakiranje, označavanje, trženje, aditive, otapala za ekstrakciju, arome, materijale koji dolaze u dodir s hranom, dodatke prehrani, kontaminante, novu hranu, genetički izmijenjenu hranu, mineralne vode i ionizirajuća zračenja.

U području veterinarske i fitosanitarne politike zakonodavstvo EU-a utvrđuje pravila za unutarnju trgovinu i uvoz iz trećih zemalja u sektoru veterinarstva, biljnog zdravstva i ishrane životinja, istodobno štiteći javno zdravlje, zdravlje bilja te zdravlje i dobrobit životinja. EU-ov režim temelji se na provedbi istih pravila od strane tijela država članica. Ukinuti su veterinarski i fitosanitarni pregledi na unutarnjim granicama. Primjenjuje se zajednički režim pregleda na vanjskim granicama. Važan dio pravne stečevine EU-a u ovom području obuhvaća pitanja higijene vezana uz preradu i stavljanje na tržište hrane životinjskoga podrijetla, suzbijanje bolesti životinja i zaštitu bilja.

II. USKLAĐENOST ZAKONODAVSTVA I SPOSOBNOST PROVEDBE U ovom su dijelu sažeto prikazane informacije koje je dostavila Hrvatska te se sažeto iznosi rasprava održana na sastancima. Hrvatska je naznačila da može prihvatiti pravnu stečevinu koja se odnosi na sigurnost hrane te veterinarsku i fitosanitarnu politiku. Hrvatska je naznačila da ne očekuje teškoće u provedbi pravne stečevine do pristupanja.

II. a. Općenito Glavni pravni akti koji uređuju područje sigurnosti hrane te veterinarski i fitosanitarni sektor jesu, među ostalima, Zakon o veterinarstvu (NN 70/97, 105/01 i 172/03), Zakon o dobrobiti


životinja (NN 19/99), Zakon o stočarstvu (NN 70/97, 36/98 i 151/03), Zakon o hrani (NN 117/03, 130/03, 48/04), Zakon o veterinarskim lijekovima i veterinarsko-medicinskim proizvodima (NN 79/98), Zakon o vinu (NN 96/03), Zakon o biljnom zdravstvu (NN 75/05) i Zakon o zaštiti bilja (NN 10/94, 19/94, 117/03).

Sveukupnu odgovornost za sigurnost hrane snosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠVG), koje je preustrojeno početkom 2006. kako bi bolje odgovorilo na zahtjeve EU-a. Određena pitanja, međutim, pripadaju i u djelokrug Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Osim toga, Hrvatska agencija za hranu zadužena je za procjenu rizika, obavještavanje o riziku te za uspostavljanje mreža s ciljem učinkovite procjene rizika.

Hrvatska upravo izrađuje Strategiju za sigurnost hrane u kojoj će izložiti iscrpan plan za postizanje pune sukladnosti sa svim zahtjevima EU-a u pogledu sigurnosti hrane.

Hrvatska je predočila iscrpnu analizu usklađenosti propisa kako bi osigurala punu sukladnost općeg zakonodavstva o hrani sa zahtjevima Zajednice, kao što su:

• definicija hrane, što se tiče posebnih definicija za "lijekove i medicinske proizvode", "kozmetiku", "duhan i duhanske proizvode" i "prirodne sastojke štetne za ljudsko zdravlje"

• definicija "hrane za životinje"

• definicija "nadležnih tijela"

• zahtjev da aktivnost upravljanja rizikom bude odvojena od aktivnosti procjene rizika

• izvoz hrane i hrane za životinje koja ne ispunjava uvjete

• ovlasti inspekcijskih službi u pogledu uvoza hrane

• odredbe o proglašavanju cijele proizvodne partije, serije ili pošiljke zdravstveno neispravnom

• posebni zahtjevi vezani uz uporabu zdravstveno neispravne hrane

• obveza subjekata u poslovanju s hranom i hranom za životinje da obavještavaju nadležna tijela

• uloga Hrvatske agencije za hranu

• propisi vezani uz sustav brzog uzbunjivanja, interventne mjere i upravljanje kriznim situacijama.

Hrvatska je dostavila iscrpnu analizu laboratorija u području sigurnosti hrane te u veterinarskom i fitosanitarnom području, uključujući planove za njihovo poboljšanje kako bi bili u cijelosti u skladu sa zahtjevima EU-a. Što se tiče kontrole hrane (uključujući i hranu životinjskoga podrijetla) te hrane za životinje, Hrvatska ima oko 48 laboratorija koji obavljaju analize. Laboratoriji koji pripadaju u djelokrug Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo razvrstavaju se u laboratorije koji se bave temeljnim aktivnostima (17), specijalističkim aktivnostima (13) i referentne laboratorije (koji još nisu akreditirani). Hrvatska akreditacijska agencija do sada je akreditirala 8 laboratorija prema normi ISO 17025. Hrvatski veterinarski institut djeluje kao referentni laboratorij za kontrolu hrane životinjskoga podrijetla, kao i za suzbijanje bolesti životinja. U fitosanitarnom sektoru aktivnosti praćenja ostataka pesticida obavljat će Odsjek za pesticide Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (referentni laboratorij). Taj će se laboratorij poboljšati u okviru projekata CARDS. Hrvatska je dostavila iscrpne planove djelovanja i mjera za poboljšanje mreže laboratorija. Ti planovi obuhvaćaju pitanja kao što su:


• izbjegavanje preklapanja analitičkih aktivnosti

• poboljšanje kadrovskih resursa

• poboljšanje tehničke opremljenosti i prostora

• daljnja akreditacija laboratorija

• jasnije smjernice i postupci za laboratorijske metode i tehničke norme

• bolja suradnja među laboratorijima. Opća načela i zahtjevi koji se odnose na higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane i hrane za životinje uređeni su hrvatskim Zakonom o hrani, kojim se utvrđuju obveze subjekata u poslovanju s hranom i hranom za životinje, kao i opći zahtjevi koji se odnose na kakvoću hrane. Njime se uređuju i opći uvjeti stavljanja hrane i hrane za životinje na tržište te sustav službenih kontrola hrane i hrane za životinje. Njime se utvrđuje i sustav ovlaštenih ispitnih i referentnih laboratorija, kao i upravljanje kriznim situacijama. Zakonom se predviđa i osnivanje Hrvatske agencije za hranu te se utvrđuju ovlasti nadležnih tijela glede hrane i hrane za životinje proizvedene u Hrvatskoj (ili uvezene). Zakon obuhvaća cjelokupnu proizvodnju hrane "od polja/farme do stola". U tijeku je bila izrada opsežnih izmjena i dopuna Zakona o hrani kako bi se postigla puna sukladnost sa zahtjevima EU-a. Zbog velikog broja potrebnih izmjena i dopuna, pripremljen je novi Zakon o hrani koji je početkom prosinca 2006. upućen Vladi u daljnji postupak.

II. b. Veterinarska politika

Za pitanja veterinarstva zadužena je Uprava za veterinarstvo unutar MPŠVG-a. Državni veterinarski inspektori (DVI) i županijski službenici (82) sastavni su dio Sektora veterinarske inspekcije (SVI). Na lokalnoj razini djeluju ugovorne ovlaštene veterinarske organizacije (OVO) koje zapošljavaju ovlaštene veterinare (OV). Hrvatski stočarski centar (HSC) odgovoran je za uspostavljanje i održavanje informacijskog sustava za označavanje i registriranje životinja.

Glavni pravni okvir je Zakon o veterinarstvu koji obuhvaća veterinarsko javno zdravstvo za proizvode životinjskoga podrijetla, zootehniku, veterinarsku zaštitu okoliša, kao i veterinarsku inspekciju. Ostala pitanja uređena su Zakonom o zaštiti životinja, Zakonom o stočarstvu i Zakonom o veterinarskim lijekovima i veterinarsko-medicinskim proizvodima. U tijeku je izrada nekoliko novih zakona, naročito novog Zakona o veterinarstvu. Hrvatska priprema i preustroj veterinarskih službi.

Najvažniji zakon glede sustava kontrole na unutarnjem tržištu je Zakon o veterinarstvu. Što se tiče stavljanja kopitara i papkara na tržište, Zakon o veterinarstvu propisuje da oni podliježu službenim veterinarskim kontrolama te propisanim dijagnostičkim pretragama ili zaštitnom cijepljenju. Posjednik životinja mora predočiti valjanu svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinje izdanu od strane ovlaštenog veterinara. Kod životinja predviđenih za klanje, zabranjena je uporaba farmakoloških sredstava zbog kojih meso nije prikladno za ljudsku prehranu.

Kontrole na mjestu otpreme, što se tiče živih kopitara i papkara, provode se obavljanjem propisanih veterinarsko-zdravstvenih pregleda pri utovaru životinja. Kontrole se zatim obavljaju na odredištu, a nadležni veterinarski inspektori ili policija mogu ih obaviti i tijekom prijevoza. Zakon o veterinarstvu uređuje i nadzor nad prijevozom peradi i jaja za nasad, živih organizama iz akvakulture te sjemena, jajnih stanica i zametaka. Hrvatska planira postići


punu sukladnost s EU-ovim zahtjevima glede sustava kontrole do kraja 2007. što se tiče zakonodavstva, a do kraja 2008. što se tiče provedbe. Hrvatska je objasnila da se propisi o uzajamnoj pomoći između tijela država članica i Komisije ne mogu primjenjivati prije pristupanja. Hrvatska ne predviđa nikakve teškoće u primjeni ovog dijela pravne stečevine EU-a.

Zakon o veterinarstvu predviđa veterinarsko-zdravstvene preglede i sustav kontrole pri uvozu. Pravila koja uređuju veterinarske preglede na granicama nisu u cijelosti u skladu s pravilima Zajednice, što će zahtijevati poboljšanje fizičkih objekata na graničnim veterinarskim prijelazima na budućim vanjskim granicama EU-a. Kao što propisuje Zakon o veterinarstvu, pošiljke živih životinja ili životinjskih proizvoda moraju pratiti odgovarajuće međunarodne svjedodžbe o zdravlju životinja i javnom zdravlju, u kojima će, među ostalim, biti navedeno podrijetlo, odredište i prijevozno sredstvo.

Sektor granične veterinarske inspekcije i međunarodnog prometa pri MPŠVG-u nadležan je za veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrole na graničnim inspekcijskim postajama, dok je Odjel za međunarodni promet (unutar Sektora granične veterinarske inspekcije i međunarodnog prometa u sklopu Uprave za veterinarstvo) nadležan za odgovarajuće zakonodavstvo, zahtjeve glede zdravlja, svjedodžbe i nadzor. Kontrolu nad nezakonitim kretanjima preko kopnenih granica obavlja granična policija.

U Hrvatskoj danas djeluje 21 granični veterinarski prijelaz – na kopnenim granicama, u lukama i zračnim lukama. MPŠVG je izradio plan racionalizacije graničnih veterinarskih prijelaza kojim se predviđa 8 graničnih inspekcijskih postaja na budućim vanjskim granicama EU-a nakon pristupanja. Planom je predviđena i kategorizacija određenih graničnih inspekcijskih postaja u skladu sa zahtjevima EU-a.

Sve pošiljke životinja ili proizvoda životinjskoga podrijetla koje ulaze na područje Hrvatske moraju se pregledati na jednoj od tih inspekcijskih postaja. Granični veterinarski inspektor zadužen je za pregled dokumentacije, identifikacijski pregled i fizički pregled.

Hrvatska je predočila plan daljnjih aktivnosti na poboljšanju učinkovitosti kontrola uvezenih životinja i proizvoda životinjskoga podrijetla te njihovom usklađivanju sa zahtjevima EU-a. Plan uključuje izobrazbu o specifičnim pitanjima vezanim uz kontrolu, izradu priručnika za standardne preglede i postupke kontrole, jačanje tehničkih sposobnosti i provedbu sustava TRACES. Novi Zakon o veterinarstvu, koji je u pripremi, pružit će pravnu osnovu za provedbu sustava TRACES.

Označavanje i registracija životinja uređeni su Zakonom o veterinarstvu, Zakonom o stočarstvu i Pravilnikom o obveznom označavanju i upisu u jedinstveni registar domaćih životinja te vođenju evidencija. Hrvatska primjenjuje sustav označavanja i evidencije goveda. Goveda se označavaju dvjema ušnim markicama žute boje s natpisima u skladu s pravilima koja su veoma slična zahtjevima EU-a. Goveda u prometu moraju imati putni list koji izdaje Hrvatski stočarski centar. Putni list sadrži obrasce za podatke o dolasku i odlasku. Klaonice i granični veterinarski inspektori (za izvezene životinje) vode evidenciju o nevažećim putnim listovima. Jedinstveni registar domaćih životinja temeljna je baza podataka o svim govedima u Hrvatskoj, a vodi ga Hrvatski stočarski centar (HSC) koji je počeo s radom 2003. godine. Podaci uneseni na 215 lokalnih upisnih jedinica šalju se svakodnevno putem web poslužitelja.

Sve svinje starije od dva mjeseca, kao i sve svinje (bez obzira na dob) koje se stavljaju na tržište, moraju biti označene propisanom ušnom markicom i evidentirane. Posjednici svinja ne vode registre svinja na gospodarstvu. Evidentiranje i kretanje svinja ne bilježi se u elektroničkom obliku. Evidencija u elektroničkom obliku postoji za uzgojne svrhe te za


sustav financijskih potpora, ali ne postoji jedinstvena baza podataka koja bi obuhvaćala sva gospodarstva. MPŠVG planira uspostaviti takav jedinstveni upisnik za sva gospodarstva na kojima se uzgajaju svinje. Upisnik će se u kasnijoj fazi proširiti i na druge životinjske vrste. Predviđa se da će se sustav početi provoditi 2007. godine. Očekuje se da će se do kraja 2008. evidentirati sve svinje.

Označavanje ovaca i koza obavljaju ovlašteni veterinari ili tehničari Hrvatskoga stočarskog centra, ali ne postoji jedinstveni sustav evidentiranja. Devedeset posto ovaca i koza s gospodarstava s više od 25 ovaca ili koza upisano je u baze podataka radi financijske potpore ili u uzgojno-selekcijske svrhe. Ovce i koze koje se stavljaju na tržište označavaju se ušnim markicama, ali se njihovo kretanje ne evidentira u elektroničkom obliku.

Mjere kontrole zaraznih bolesti u životinja uređene su Zakonom o veterinarstvu. Sektor za zaštitu zdravlja životinja pri Upravi za veterinarstvo nadležan je za zaštitu zdravlja životinja radi osiguranja proizvodnje zdravih životinja, higijenski i zdravstveno ispravnih životinjskih proizvoda te zaštite ljudi od zoonoza. On provodi epidemiološka istraživanja i vodi baze podataka o pojavnosti bolesti radi određivanja zdravstvenog statusa životinja.

Mjere se poduzimaju u skladu s međunarodnim normama. Hrvatska tvrdi da u Hrvatskoj / na njihovom području sada nema endemskih bolesti životinja. U Hrvatskoj je u tijeku proces usklađivanja provedbenih propisa sa zahtjevima koji su propisani posebnim pravilima sadržanim u pravnoj stečevini EU-a. Hrvatska ocjenjuje da je za neke bolesti (kao što je klasična svinjska kuga) postignuta relativno visoka razina pravne usklađenosti, dok se tijekom 2007. i 2008. predviđa i daljnje usklađivanje u pogledu ostalih bolesti.

Klasična svinjska kuga (KSK) sporadično se javljala do 2003. (i u jesen 2006.) u domaćih svinja usprkos propisanom obveznom cijepljenju. Do pojave bolesti dolazilo je uglavnom na malim obiteljskim gospodarstvima. Od siječnja 2005. primjenjuje se nova strategija suzbijanja bolesti, kojom se zabranjuje cijepljenje. Istodobno se provodi i program aktivnog pretraživanja divljih svinja na klasičnu svinjsku kugu (KSK).

Transmisivna spongiformna encefalopatija (TSE) nije dijagnosticirana u Hrvatskoj. Mjere koje se poduzimaju protiv širenja TSE-a slične su zahtjevima EU-a, uključujući odredbe o mjerama kontrole, praćenju stanja, zabrani ishrane životinja određenim tvarima, pretraživanju i nadzoru, zbrinjavanju materijala specifičnog rizika i mjerama koje treba poduzeti u slučaju izbijanja bolesti. Za kraj 2006. Hrvatska priprema izmjene i dopune koje će osigurati usklađenost sa zahtjevima EU-a glede sprečavanja, suzbijanja i iskorjenjivanja TSE-a (Uredba (EZ-a) 999/01).

Odredbe o trgovini živim životinjama, sjemenom, jajnim stanicama i zamecima unutar Zajednice uređene su Zakonom o veterinarstvu, Zakonom o stočarstvu, Pravilnikom o proizvodnji, prodaji i obilježavanju genetskog materijala (NN 155/98), Godišnjom naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju (nova naredba za svaku godinu), Pravilnikom o načinu utovara, pretovara, istovara i veterinarsko-zdravstvenog pregleda pošiljaka životinja, proizvoda i otpadaka životinjskog podrijetla i higijensko-tehničkim uvjetima kojima moraju udovoljavati prijevozna sredstva i pošiljke u unutarnjem i međunarodnom prometu (13/05) i Pravilnikom o načinu obavljanja veterinarsko-zdravstvenih pregleda i kontrola proizvoda životinjskog podrijetla u prometu preko granice Republike Hrvatske (NN 147/04). Hrvatska provodi mnogobrojne programe suzbijanja i nadzora bolesti te primjenjuje propise EU-a što se tiče proizvodnje i kontrole sjemena, jaja i zametaka te ekipa za uzimanja zametaka. Nadalje, već su počele pripreme za službeno provjeravanje centara za umjetno osjemenjivanje u skladu s Direktivom EU-a 88/407/EEZ i 89/556/EZ.


http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0215.htm

Nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca u Hrvatskoj je uređeno Zakonom o veterinarstvu (NN 70/97, 105/01 i 172/03) koji propisuje da za pse i mačke u pratnji posjednika u unutarnjem ili međunarodnom prometu, ili kod privremene promjene mjesta boravka, posjednik životinje mora imati ovjerenu međunarodnu svjedodžbu o cijepljenju. Međunarodnu svjedodžbu o cijepljenju za pse i mačke mogu izdati veterinarske organizacije i veterinari privatne prakse.

Uprava za veterinarstvo nadležna je za zabranu tvari i kontrolu ostataka (rezidua) u životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla. To je područje obuhvaćeno Zakonom o veterinarstvu, Zakonom o hrani i pripadajućim pravilnicima. Propisi EU-a koji se odnose na određene beta-agoniste i tvari koje imaju hormonski ili tireostatski učinak ne primjenjuju se u cijelosti. Kontrole se obavljaju u skladu s godišnjim Nacionalnim planom praćenja rezidua (NPPR) i obuhvaćaju sve žive životinje i proizvode životinjskoga podrijetla. Plan je odobren od strane Komisije za Hrvatsku kao zemlju kandidatkinju. Na temelju ugovora zaključenih s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Hrvatski veterinarski institut (i njegove podružnice u Križevcima, Rijeci, Splitu i Vinkovcima) obavlja analize rezidua predviđene Nacionalnim planom praćenja rezidua za tekuću godinu. Neke službene analize rezidua u uvezenim uzorcima (na pesticide, antibiotike, sulfonamide i teške metale), koje nisu dio NPPR-a, obavlja posebni laboratorij. Hrvatska je predočila popis posebnih mjera za svladavanje teškoća u provedbi do 2008. godine:

• sustavni zapisi o veterinarskom liječenju na farmama

• sustavni zapisi o proizvodnji

• izbjegavanje sukoba među odgovornim službenicima

• stručno uzorkovanje, pakiranje i dostava uzoraka na analizu

• brza analiza uzoraka prema potvrđenim i međunarodno priznatim metodama

• brzo obavještavanje nadležnih tijela, naročito u slučaju pozitivnih uzoraka

• stvaranje baza podataka i mreža (zapisi o liječenju, proizvodnji, uzorkovanju, rezultatima analiza).

Što se tiče uvoznih zahtjeva za žive životinje i životinjske proizvode, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu (NN 172/03) uređuje uvoz proizvoda životinjskoga podrijetla koji su namijenjeni za prehranu ljudi. S obzirom na to da dopušta uvoz iz objekata iz trećih zemalja koji su navedeni na popisu EU-a, stvorio je pravni preduvjet za primjenu popisa objekata u trećim zemljama koje je odobrio EU. Iznimno se mogu odobriti drugi objekti u trećim zemljama, pod uvjetom da se utvrdi da ti objekti ispunjavaju iste zahtjeve koji su propisani za hrvatske objekte. Ta posebna pravila sada postoje samo za toplinski obrađeno mlijeko iz Bosne i Hercegovine i Srbije/Crne Gore. Iznimno se može dopustiti uvoz iz objekata koji nisu na EU-ovom popisu ako su propisi, standardi, prerada i nadzor, koje obavlja država izvoznica, istovjetni propisima Hrvatske.

Što se tiče međunarodnih sporazuma o veterinarskoj suradnji, Hrvatska je zaključila određeni broj bilateralnih sporazuma o veterinarskoj suradnji1. Ti sporazumi sadrže uglavnom odredbe o uvozu (i provozu) životinja, proizvoda životinjskoga podrijetla te razmjeni informacija. Prema potrebi, u odnosu na pravnu stečevinu EU-a, Hrvatska će prilagoditi ili ukinuti te ugovore s učinkom od datuma pristupanja (svi se sporazumi mogu 1 Bilateralni: Albanija, Bugarska, Češka Republika, Mađarska, Slovenija, Turska, Poljska, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Iran, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Argentina, Brazil i Indija. Posebni sporazumi na području veterinarstva: Austrija, Belgija, Rusija, Kina i Kanada.


otkazati uz otkazni rok od 6 mjeseci). Hrvatska ne predviđa nikakve probleme što se tiče pristupanja međunarodnim sporazumima o veterinarskoj suradnji koje je zaključila Zajednica. Hrvatska je članica sljedećih međunarodnih organizacija ili komisija u području veterinarstva (među ostalima): Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OiE), Codexa Alimentariusa, Europske komisije za kontrolu bolesti slinavke i šapa (EUFMD), Vijeća Europe. Rumunjska je 24. studenoga 2006. diplomatskim kanalima obavijestila o otkazivanju sporazuma između Rumunjske i Hrvatske o veterinarskoj suradnji koji je zaključen 29. rujna 1998. godine. Hrvatska strana će prihvatiti otkazivanje toga sporazuma i njegove valjanosti.

Zakon o zaštiti životinja obuhvaća područje zaštite životinja, uključujući i dobrobit životinja, te zdravlje i život životinja. Zakon pruža pravnu osnovu za potpuno preuzimanje pravne stečevine EU-a. Ovim se Zakonom određuju uvjeti koje treba ispunjavati pri držanju, prijevozu i klanju proizvodnih životinja, obveza registriranja fizičkih i pravnih osoba koje drže, prevoze i kolju životinje te vođenje evidencija. Prema članku 68. Zakona o veterinarstvu MPŠVG (Uprava za veterinarstvo) izdaje rješenje o provozu pošiljaka životinja. U svakom se rješenju navode veterinarski uvjeti koje pošiljka mora ispunjavati.

Prema ocjeni Hrvatske, propisi koji se odnose na kokoši nesilice, svinje, telad, prijevoz životinja i uvjete pri klanju već su u velikoj mjeri preneseni u nacionalno zakonodavstvo. U određenom broju područja mogu se očekivati praktični i financijski problemi u provedbi propisa EU-a, osobito glede uvjeta za kokoši nesilice u neobogaćenim baterijskim kavezima (80 % proizvodnje konzumnih jaja moglo bi ne zadovoljiti zahtjeve EU-a). Određene se teškoće očekuju glede uzgoja svinja i teladi na malim farmama, primjerice, što se tiče podne površine i duljine boksova. Bit će potrebna i velika ulaganja u opremanje cestovnih prijevoznih sredstava spremnicima za vodu i odgovarajućim navigacijskim sustavima.

Zootehnička pitanja i uzgoj domaćih životinja uređuje Zakon o stočarstvu te drugi podzakonski akti. Hrvatski stočarski centar, koji je osnovala Vlada, organizira i koordinira uzgojne aktivnosti te nadzire i održava središnje upisnike. Postoji 80 registriranih uzgojnih organizacija koje vode matične knjige. Osim poslova vezanih uz registraciju životinja i vođenje središnjeg upisnika, obavlja i ispitivanje proizvodnih sposobnosti, ispitivanje uzgojno valjanih životinja te izračunava uzgojne vrijednosti životinja. Za sve vrste domaćih životinja postoje posebni uzgojni programi s planovima za nove i genetski vrednije generacije. Hrvatska surađuje s međunarodnim organizacijama koje se bave genetskim unapređivanjem domaćih životinja i punopravna je članica Međunarodnoga odbora za kontrolu proizvodnosti domaćih životinja (ICAR), INTERBULL-a i Europskoga udruženja za stočarsku proizvodnju (EAAP). Što se tiče prijenosa Direktive 90/428/EEZ (konji za natjecanje), Hrvatska planira osigurati usklađenost putem izmjena i dopuna Zakona o stočarstvu.

Što se tiče veterinarskih troškova, Zakon o veterinarstvu predviđa nadoknade za životinje koje se zakolju, oštete ili unište zbog provedbe utvrđenih veterinarskih mjera. Sredstva potrebna za isplatu nadoknada osiguravaju se iz naknada naplaćenih za veterinarske preglede te iz državnoga proračuna. Hrvatska je navela da planovima za suzbijanje zaraznih bolesti nedostaje određena fleksibilnost zbog procedura vezanih uz državni proračun. U slučaju osobito opasnih zaraznih bolesti, za koje su potrebna velika financijska sredstva, Vlada može donijeti posebnu odluku glede proračuna.


II. c. Stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje

Uprava za veterinarstvo pri MPŠVG-u nadležna je za veterinarsko-zdravstvene uvjete u klaonicama, objekte za preradu, tvornice proizvoda životinjskoga podrijetla i stočne hrane. Ona vodi i upisnik tih objekata. Nadležna je i za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskoga podrijetla.

Zakon o hrani i nekoliko pravilnika čine pravni okvir za poslovanje hranom, bez obzira na to je li riječ o preradi ili distribuciji. Sadašnje zakonodavstvo samo je djelomično usklađeno s pravilima o higijeni koja su utvrđena pravnom stečevinom EU-a.

Do datuma sastanaka tijekom analitičkog pregleda, Uprava za veterinarstvo je registrirala 1 492 objekta (broj je podložan izmjenama). Hrvatska još primjenjuje "vertikalni pristup" utvrđen prethodnim pravnim okvirom EU-a za objekte u poslovanju s hranom životinjskoga podrijetla. U sektoru mesa 30 objekata odobreno je za izvoz u EU, a 673 objekta su odobrena samo za domaće tržište ili za izvoz u treće zemlje. U sektoru mlijeka 8 objekata je odobreno za izvoz u EU, a 47 ih je odobreno samo za domaće tržište ili za izvoz u treće zemlje. U sektoru ribarstva 34 objekta su odobrena za izvoz u EU, a 75 ih je odobreno samo za domaće tržište ili za izvoz u treće zemlje. U sektoru jaja 55 objekata je odobreno samo za domaće tržište ili za izvoz u treće zemlje. Širom zemlje održavaju se informativni sastanci radi upoznavanja sa zahtjevima EU-a glede sigurnosti hrane. U unaprijed određenom broju objekata (klaonica i objekata za obradu mesa) provode se sustavni inspekcijski pregledi kako bi se utvrdile slabe točke postojećeg sustava i odredile mjere koje treba poduzeti kako bi se ispunili zahtjevi EU-a. Planirano je razvrstavanje svih objekata u četiri kategorije: A) objekti koji već ispunjavaju standarde EU-a, B) objekti u kojima se standardi EU-a mogu postići u kratkom vremenu, C) objekti u kojima se standardi EU-a mogu postići u duljem razdoblju, D) objekti u kojima se ne mogu postići standardi EU-a.

Zakon o veterinarstvu, Zakon o hrani i provedbeni propisi doneseni na temelju njih utvrđuju posebna pravila za proizvode životinjskog podrijetla u svim fazama proizvodnje, prerade, skladištenja i distribucije hrane životinjskoga podrijetla. Hrana životinjskoga podrijetla može se proizvoditi i skladištiti jedino u odobrenim objektima koji ispunjavaju te uvjete i koji su pod nadzorom ovlaštenih veterinara. Posebni se zahtjevi primjenjuju na vozila koja se koriste za prijevoz pošiljaka. U hrvatsko zakonodavstvo još nisu prenesene odredbe EU-ova "Paketa mjera o higijeni hrane" iz 2004. godine. Hrvatsko zakonodavstvo o sigurnosti hrane uglavnom se temeljilo na ranijim propisima pravne stečevine EU-a.

Što se tiče proizvodnje mlijeka 70 % krava nalazi se na malim farmama (koje imaju pet ili manje krava). To predstavlja naročit problem u pogledu mikrobiološke kakvoće sirovog mlijeka jer je na malim proizvodnim jedinicama teško poboljšati opremu i higijenske standarde. Hrvatska je pristupila rješavanju tog problema tako što je 2004. uvela program preustroja sektora mlijeka. Program nudi povoljne uvjete kreditiranja, a poljoprivrednici se potiču da poboljšaju svoje proizvodne sustave obnavljanjem ili adaptacijom objekta na farmi.

Kakvoću mlijeka ispituje Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka. S obzirom na to da je sustavna kontrola mlijeka počela 2003., kakvoća mlijeka se postupno poboljšala. U prvih 6 mjeseci 2006. 60 % isporučenog mlijeka u potpunosti je ispunjavalo standarde EU-a glede broja mikroorganizama i somatskih stanica. Hrvatska očekuje da će se sadašnji pozitivni trend nastaviti. Postoji i sustav poticaja u kojemu se kakvoća mlijeka izravno veže uz cijenu koja se plaća poljoprivredniku.

U Hrvatskoj je raširena izravna prodaja proizvoda životinjskoga podrijetla, naročito onih s malih gospodarstava, koji se prodaju na lokalnim tržnicama ili u okviru agroturističke djelatnosti. To se u prvom redu odnosi na prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda (svježi meki


i polutvrdi sir i vrhnje) i donekle na prodaju tradicionalnih mesnih proizvoda i meda. Hrvatska nema cjelovit popis gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka i preradom sira i njihovom izravnom prodajom potrošačima, iako su neka od tih gospodarstava registrirana kao gospodarstva koja opskrbljuju mljekare. Uspostavljanje takvog cjelovitog upisnika tek je u začecima, a završetak se očekuje do kraja 2009. godine.

Hrvatsko zakonodavstvo koje se odnosi na ribarska plovila tek je djelomično usklađeno sa zahtjevima EU-a. Glavna pitanja koja treba riješiti su: pravne definicije, uvjeti glede konstrukcije, uvjeti vezani uz skladišta i spremnike, uvjeti za rashlađivanje, temperatura za proizvode koji se prevoze. Hrvatska nema niti jedan registrirani brod hladnjaču niti brod za preradu ribe.

Pravila kontrole utvrđena su Zakonom o hrani i Pravilnikom o provedbi obvezatnih mjera u odobrenim objektima radi smanjenja mikrobioloških i drugih onečišćenja mesa, mesnih proizvoda i ostalih proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (NN 74/97) koji je donesen na temelju Zakona o veterinarstvu. Zakon o hrani predviđa uvođenje sustava samokontrole u svim objektima u poslovanju s hranom (osim na razini primarne proizvodnje) i objektima u poslovanju sa stočnom hranom. Zakon o hrani (NN 85/2006) predviđa obveznu provedbu načela sustava HACCP-a do 1. siječnja 2009. godine. Nadalje, predviđeno je da MPŠVG ili Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi utvrde provedbene uvjete za uvođenje sustava samokontrole u objektima u poslovanju s hranom, u skladu s ovlastima utvrđenima Zakonom o hrani. Prema tomu, sukladno gore navedenom i u skladu s Pravilnikom o provedbi obvezatnih mjera u odobrenim objektima (NN 74/97), uvođenje sustava HACCP obvezno je samo za objekte koje je MPŠVG odobrio za izvoz, a za ostale subjekte je dobrovoljno (do 1. siječnja 2009.).

Službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane, uključujući kontrole provedbe i učinkovitosti sustava samokontrole, obavljaju sanitarni i veterinarski inspektori u skladu s ovlastima utvrđenima Zakonom. Hrvatska ocjenjuje da će mali objekti imati najviše problema u primjeni načela sustava HACCP-a. Za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane u objektima za preradu prehrambenih proizvoda i na tržištu zaduženo je 256 sanitarnih inspektora (na što otpada 60 – 70 % njihova rada).

Posebna pravila kontrole za proizvode životinjskoga podrijetla ne odražavaju u cijelosti novije promjene pravne stečevine EU-a. Inspekciju objekata obavljaju ovlaštene (privatne) veterinarske organizacije. To su privatne organizacije koje imaju ugovor (ovlaštenje) na 5 godina za obavljanje službenih dužnosti (npr. inspekciju klaonica). Pravila predviđaju da klaonice moraju tijekom rada biti pod stalnim veterinarskim nadzorom. Inspekciju u svim objektima sada obavljaju ovlašteni veterinari, iako je planirano organizirati službene kontrole u skladu s Uredbom (EZ-a) 882/2004.

Što se tiče pravila za nusproizvode životinjskoga podrijetla koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi, u svibnju 2006. donesen je Pravilnik koji je, prema izjavi Hrvatske, gotovo u cijelosti usklađen sa zahtjevima EU-a (Uredba (EZ-a) br. 1774/2002). Hrvatska ima samo jedan objekt za preradu materijala kategorije 3 koji je u skladu sa zahtjevima EU-a, a pokriva cijelu državu. Drugi objekt za toplinsku obradu nusproizvoda, potpuno nova gradnja, počinje s radom 15. prosinca 2006. i bit će spreman za obradu materijala kategorije 1 i 2 u skladu sa zahtjevima EU-a. Drugi objekt za toplinsku obradu nusproizvoda, nova gradnja, počet će s radom do kraja 2006. i bit će spreman za obradu materijala kategorije 1, 2 i 3 u skladu sa zahtjevima EU-a. U ovom trenutku u Hrvatskoj ne postoji dovoljan broj sabirnih centara za nusproizvode životinjskoga podrijetla s obzirom na to da su odobrena samo dva sabirna centra (Rijeka i Pula). Nedavno su odobrena dva sabirna centra (Grude i Biljane Gornje).


Što se tiče pravne stečevine EU-a o financiranju pregleda, Hrvatska je izjavila da je njezino zakonodavstvo djelomično usklađeno. Zakon o veterinarstvu određuje da se naknade za veterinarske preglede i kontrole plaćaju u korist državnoga proračuna ako te preglede obavljaju službeni veterinari. Ako preglede obavljaju ovlašteni veterinari, 15 % prihoda od naknada ide Fondu za zdravstvenu zaštitu životinja, a 85 % ide veterinarskoj organizaciji koja je obavila pregled. Visina naknada određuje se pravilnikom u kojemu se samo djelomično koristi pristup naveden u pravnoj stečevini EU-a. Stope naknada za preglede u sektoru mesa u određenom broju slučajeva daleko su iznad minimalnih stopa u EU-u.

II. d. Pravila o sigurnosti hrane Osnovni zakon u području sigurnosti hrane je Zakon o hrani. Sukladno tom Zakonu, Uprava za prehrambenu industriju nadležna je za prehrambene proizvode, naročito što s tiče označavanja, prirodne mineralne, izvorske i stolne vode, vertikalnih propisa o kakvoći, metoda uzorkovanja i analiza kakvoće hrane. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi zaduženo je za kontrolu kontaminanta i pesticida u skladu sa Zakonom o hrani. Kontrolu tih tvari obavlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ostali područni zavodi za javno zdravstvo Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Područje koje se odnosi na označavanje, prezentaciju i oglašavanje hrane u djelokrugu je MPŠVG-a, uz usku uključenost Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (MZSS). Službena kontrola provedbe, prezentiranja i oglašavanja hrane u djelokrugu je Sanitarne inspekcije MZSS-a i Veterinarske inspekcije MPŠVG-a. Na razini maloprodaje inspekcija je u djelokrugu Sanitarne inspekcije, Veterinarske inspekcije i Gospodarske inspekcije Državnoga inspektorata. Pravilnik o općem deklariranju i označavanju hrane djelomično je usklađen s pravnom stečevinom EU-a. Potrebno je daljnje usklađivanje, naročito što se tiče donošenja određenih popisa sastojaka ili tvari u hrani, označavanja određenih prehrambenih proizvoda, navođenja hranjive vrijednosti i označavanja goveđih proizvoda. Očekuje se da će se puna usklađenost u ovom području postići 2008. godine.

MZSS je nadležno za prehrambene aditive i otapala za ekstrakciju, a Sanitarna inspekcija MZSS-a nadležna je za inspekciju u tom pogledu. Ovo je područje uređeno Pravilnikom o prehrambenim aditivima. Hrvatska ocjenjuje da se tim Pravilnikom postigla visoka razina usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a. Hrvatska, međutim, ukazuje i na određen broj pitanja u kojima je potrebno daljnje usklađivanje, kao što su dopuštene količine Na-ciklamata u bezalkoholnim pićima, uporaba bojila E123 te uporaba E425, koji je zabranjen u Hrvatskoj. Otapala za ekstrakciju predviđena su Pravilnikom o prehrambenim aditivima, ali dopuštena količina ostataka tvari za ekstrakciju u nekim je slučajevima veća nego što je propisano pravnom stečevinom EU-a. Plan daljnjeg usklađivanja u području prehrambenih aditiva i tvari za ekstrakciju podrazumijeva podjelu Pravilnika o prehrambenim aditivima na tri nova pravilnika. Završetak usklađivanja predviđen je za 2008. godinu.

Područje aroma obuhvaćeno je Pravilnikom o prehrambenim aditivima, koji je uglavnom usklađen s pravnom stečevinom koja se odnosi na prehrambene aditive, a s pravnom stečevinom EU-a koja se odnosi na arome usklađen je samo u osnovnim definicijama. Završetak usklađivanja planiran je do sredine 2007. godine. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom uređuje područje materijala koji dolaze u dodir s hranom. Hrvatska ocjenjuje da je postigla visok stupanj usklađenosti sa zahtjevima EU-a. Hrvatska je istaknula da još treba uskladiti kriterije za određivanje N-nitrozamina i prekursora N-nitrozamina. Nacrt izmjena i dopuna Pravilnika izradit će se 2007. s ciljem njegova donošenja 2008. godine.


Područje dodataka prehrani i obogaćene hrane uređeno je Pravilnikom o hrani za posebne prehrambene potrebe i u djelokrugu je MZSS-a. Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe sastoji se od sljedećih dijelova: dječja hrana, hrana bez glutena, zamjene za sol, hrana za posebne medicinske namjene, hrana namijenjena redukciji tjelesne mase, hrana namijenjena osobama oboljelim od šećerne bolesti, hrana s malom, smanjenom i/ili izmijenjenom količinom hranjivih sastojaka, hrana sa značajnim sadržajem, bogata i/ili obogaćena hranjivim sastojcima, hrana sa smanjenom ili povećanom energetskom vrijednosti, dodaci prehrani, dodaci prehrani za sportaše. Pravilnik je usklađen s relevantnim zahtjevima EU-a, osim u jednom dijelu – dječjoj hrani (hrani baziranoj na prerađenim žitaricama), koji nije usklađen, na što se ukazuje u Izvješću o analitičkom pregledu. Izmjene i dopune Pravilnika planiraju se u 2008. godini. Hrvatska nema posebno zakonodavstvo u području brzo smrznutih prehrambenih proizvoda. Za 2007. planirana je izrada nacrta relevantnog zakonodavstva kojim bi se prenijela pravna stečevina EU-a u tom području.

Područje kontaminanta pripada u djelokrug MZSS-a i uređeno je Pravilnikom o toksinima, metalima, metaloidima te drugim štetnim tvarima koje se mogu nalaziti u hrani. Najveće dopuštene količine prenesene su iz odgovarajućeg dijela pravne stečevine EU-a. Međutim, hrvatski provedbeni propisi samo su djelomično usklađeni. Hrvatska je istaknula da puna usklađenost još nije postignuta što se tiče metoda uzorkovanja i analitičkih metoda za kontrolu razina određenih onečišćivača. To se planira postići do 2008. godine.

Područje nove hrane i GMO-a uređeno je Zakonom o hrani i Zakonom o genetski modificiranim organizmima, kao i Uredbom o razini GMO-a u proizvodima ispod koje ti proizvodi ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže GMO (primjenjuje se pravilo o 0,9 %). Nadležni su MZSS i MPŠVG. Inspekcijski nadzor nad označavanjem GMO i/ili proizvoda koji sadrže i/ili koji se sastoje ili koji potječu od GMO-a u djelokrugu je Državnog inspektorata. Zakon o genetski modificiranim proizvodima pruža pravnu osnovu za sljedivost GMO-a. On predviđa uspostavljanje jedinstvenog upisnika GMO-a i dodjeljivanje jedinstvenog koda svakom specifičnom tipu GMO-a, što će omogućiti sljedivost genetički modificiranih organizama u svim fazama njihova stavljanja na tržište (kako je definirano Uredbom EU-a 65/2004). Hrvatska još ne koristi GMO sjeme. Puna usklađenost sa zahtjevima EU-a predviđena je za 2008. godinu.

Područje koje se odnosi na konzerviranje hrane i predmeta opće uporabe putem ionizirajućeg zračenja uređeno je Pravilnikom o uvjetima konzerviranja namirnica i predmeta opće uporabe ionizirajućim zračenjem. Nadležno je MZSS. Pravilnik nije u skladu s pravnom stečevinom EU-a. Predviđeno je donošenje novog Pravilnika 2007. u svrhu usklađenja s pravnom stečevinom EU-a.

Područje mineralnih voda uređeno je Pravilnikom o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama. Nadležno je MPŠVG. Posebno povjerenstvo daje stručno mišljenje prije nego što MPŠVG izda dopuštenje za stavljanje u promet. Postignuta je djelomična usklađenost s pravnom stečevinom EU-a. Daljnje usklađivanje predviđeno je za 2007. godinu.

II. e. Posebna pravila za hranu za životinje Uprava za veterinarstvo pri MPŠVG-u nadležna je za proizvodnju, kontrolu i stavljanje na tržište hrane za životinje. Laboratorijske pretrage obavlja Hrvatski veterinarski institut. U skladu sa Zakonom o stočarstvu, upravni i inspekcijski nadzor nad kakvoćom hrane za životinje obavljaju stočarski inspektori. Hrvatsko je zakonodavstvo djelomično usklađeno s pravnom stečevinom EU-a. Daljnji koraci u tom smislu planiraju se u 2007. godini.


Prema Zakonu o veterinarstvu i pripadajućim pravilnicima, objekti u poslovanju hranom za životinje moraju biti odobreni. Postupak odobravanja temelji se na postupku koji je propisan pravilima EU-a. Odobrenje je izdano za 66 objekata u poslovanju hranom za životinje i 33 gospodarstva s objektima za poslovanje hranom za životinje, kao i za 5 objekata za proizvodnju premiksa te za 78 objekta za karantensko skladištenje hrane za životinje namijenjene uvozu. Pravilnik o uvjetima koje moraju zadovoljavati ti objekti trenutačno je u fazi izmjene. Od 2001. u Hrvatskoj je na snazi zabrana ishrane životinja mesno-koštanim brašnom.

Nacionalni popis dopuštenih dodataka hrani za životinje usklađen je s pravnom stečevinom EU-a do kraja 2006. Uporaba antibiotika nije usklađena s propisima EU-a. Označavanje krmnih smjesa uređeno je Pravilnikom o kakvoći stočne hrane. Hrvatska ocjenjuje da su propisi usklađeni sa zahtjevima EU-a.

Što se tiče nepoželjnih tvari, Pravilnik o kakvoći stočne hrane utvrđuje detaljna pravila u pogledu zabranjenih i štetnih tvari, tj. najveće dopuštene količine nepoželjnih tvari u krmivima i krmnim smjesama. Popis obuhvaćenih tvari nije u potpunosti u skladu s propisima EU-a. Potpuno usklađeni pravilnik planiran je za 2007. godinu. Hrvatska nije uskladila svoje zakonodavstvo o stočnoj hrani za posebne prehrambene potrebe i određenim proizvodima koji se koriste u ishrani životinja (bioproteini). Prema sadašnjim planovima usklađenje će se obaviti do sredine 2007. godine. Prema NPPEU (Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji) propisi o nepoželjnim tvarima, stočnoj hrani za posebne prehrambene potrebe i određenim proizvodima koji se koriste u ishrani životinja (deklariranje bioproteina u krmnim smjesama) planiraju se prenijeti u nacionalno zakonodavstvo 2007. godine.

Ljekovita hrana za životinje smije se proizvoditi jedino u objektima kojima je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva izdalo odobrenje za proizvodnju ljekovite hrane za životinje. Uporaba antibiotika kao veterinarskih lijekova putem ljekovite hrane uređena je Pravilnikom o uvjetima za proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu ljekovite hrane za životinje (NN 105/2005), koji je usklađen s uredbom EU-a. Nadzor nad uporabom antibiotika, antikokcidacijskih tvari i pospješivača rasta u hrani za životinje provodi se putem sustavnog praćenja.

II. f. Fitosanitarna politika Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi zaduženo je za kontrolu onečišćivača i pesticida u skladu sa Zakonom o hrani. Kontrolu tih tvari obavlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ostali područni zavodi za javno zdravstvo Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Temeljni zakon u području biljnog zdravstva (štetnih organizama) je Zakon o zaštiti bilja. Taj Zakon predviđa redovite obvezne fitosanitarne preglede tijekom vegetacijskog razdoblja cjelokupne domaće proizvodnje sjemena i sadnog materijala, usjeva i objekata na mjestima proizvodnje, kao i supstrata za uzgoj bilja. Ove odredbe Zakona o zaštiti bilja zamijenit će se u siječnju 2008. odredbama Zakona o biljnom zdravstvu kojima će se uvesti uporaba biljnih putovnica.

Obvezne fitosanitarne preglede obavljaju stručnjaci Zavoda za zaštitu bilja u suradnji sa Zavodom za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Na temelju Zakona o biljnom zdravstvu Fitosanitarna inspekcija ovlaštena je obavljati fitosanitarne preglede bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta u bilo koje vrijeme i svuda gdje se oni proizvode, premještaju, prerađuju, skladište, prodaju ili na drugi način upotrebljavaju. Šumarska je inspekcija zadužena za inspekciju šumskog bilja.


Pošiljke bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta koji se uvoze, a koji bi mogli prenositi organizme štetne za bilje, moraju se podvrgnuti fitosanitarnom pregledu na mjestu ulaska u Hrvatsku. Postoji 41 mjesto ulaska – 15 na cestovnim graničnim prijelazima, 8 na željezničkim graničnim prijelazima, 7 u morskim lukama, 2 u riječnim lukama, 4 u zračnim lukama i 5 u poštama carinjenja. Hrvatska je jasno izrazila svoju namjeru da značajno smanji broj graničnih prijelaza prije pristupanja. Suradnja s carinskim vlastima temelji se na Zakonu o biljnom zdravstvu i podzakonskim aktima.

Hrvatska ocjenjuje da je njezino zakonodavstvo u dijelu koji se odnosi na fitosanitarne kontrole pri uvozu gotovo potpuno usklađeno. Potrebno je, međutim, još uložiti velike napore kako bi se osigurala provedba propisa EU-a glede obavljanja fitosanitarnih pregleda, poboljšanja sposobnosti fitosanitarnih inspektora te razvoja potrebnih laboratorija.

Hrvatski popis karantenskih štetočinja posljednji je put bio izmijenjen i dopunjen 2001. godine. Popis se u velikoj mjeri temelji na popisu karantenskih štetočinja što ga je izradila Europska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja (EPPO). U hrvatski popis nisu uključe štetočinje koje su specifične za bilje koje se ne uzgaja u Hrvatskoj. Hrvatski popis karantenskih štetočinja organiziran je na isti način kao i EU-ov popis, ali mu nije identičan. Prema rezultatima iscrpne analize provedene 2005., postoji oko 100 razlika između tih dvaju popisa. Glavni razlog je taj da je prisutnost bilja i štetočinja u Hrvatskoj drukčija od njihove prisutnosti u EU-u. Hrvatska planira postupno prilagoditi svoj popis kako bi do pristupanja on bio potpuno usklađen.

Od 2001. Hrvatska provodi sustavna istraživanja na temelju godišnjih programa kako bi utvrdila prisutnost ili odsutnost štetnih organizama. Godišnjim se programom utvrđuje broj i vrsta štetnih organizama koji će se istraživati, kao i način provođenja istraživanja. Hrvatska je dostavila pregled rezultata tih istraživanja. Zakon o biljnom zdravstvu predviđa mogućnost uspostavljanja zaštićenih područja. Predviđeno je da se podrobnija pravila utvrde provedbenim propisima. Odredbe će stupiti na snagu tek pristupanjem EU-u.

Zakon o biljnom zdravstvu utvrđuje obvezan upis u upisnik svakog subjekta koji se bavi proizvodnjom, preradom, unošenjem iz trećih zemalja ili distribucijom određenog bilja, biljnih proizvoda ili drugih nadziranih predmeta, uključujući skupna skladišta i otpremne centre. Ove su odredbe u skladu sa zahtjevima EU-a, ali će se u Hrvatskoj primjenjivati tek od 1. siječnja 2008. godine. Svi proizvođači i uvoznici sjemena i sadnog materijala koji ispunjavaju određene uvjete moraju biti upisani u službene upisnike.

Što se tiče sredstava za zaštitu bilja, postupak izdavanja rješenja o registraciji aktivnih tvari i sredstava za zaštitu bilja utvrđen je Zakonom o zaštiti bilja (do početka primjene novog Zakona o sredstvima za zaštitu bilja). U postupak su uključeni i MPŠVG i MZSS. Prema posljednjim obrađenim podacima, u Hrvatskoj su odobrene 283 aktivne tvari. Hrvatska je dostavila iscrpne podatke o razlikama između popisa EU-a i hrvatskoga popisa. Što se tiče zabranjenih aktivnih tvari, hrvatski je popis potpuno usklađen, dok određene razlike postoje u statusu aktivnih tvari za koje je EU donio odluku o neuvrštavanju u Prilog I. Direktive 91/414/EEZ.

Što se tiče ostataka pesticida, posebno povjerenstvo koje je na temelju Zakona o hrani osnovano pri MPŠVG-u utvrđuje najveće dopuštene količine ostataka. Te se količine utvrđuju u skladu s međunarodnim preporukama (FAO/WHO – Codex Alimentarius) i zakonodavstvom EU-a. U tijeku je izrada novih provedbenih propisa kojima će se jasnije odrediti uloge i odgovornosti pri utvrđivanju najvećih dopuštenih količina ostataka.


Kontrola u vezi s reziduama u djelokrugu je MZSS-a, uz suglasnost MPŠVG-a. Moraju se utvrđivati godišnji programi tih kontrola. Hrvatska ocjenjuje da su temeljna načela tih inspekcija u skladu sa zahtjevima EU-a.

Kakvoća sjemena i sadnog materijala pripada u djelokrug Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo, koji je ovlaštena ustanova za certificiranje sjemena. Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti bilja, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2008., osigurat će da certificiranje bude u potpunosti u skladu sa zahtjevima EU-a. Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo nadležan je za nadzor na polju u svrhu kontrole poljoprivrednog sadnog materijala. Nadzor na polju temelji se na obavljanju obveznih pregleda sjemenskih usjeva krmnog bilja, žitarica, uljarica i predivog bilja, repe, povrća i krumpira kako bi se, u svrhu certificiranja sjemena, utvrdilo podrijetlo sjemena, čistoća vrste, autentičnost i čistoća sorte, kategorije sjemena te zdravstveno stanje. Zavod vodi službene popise sorti sjemena koje se mogu staviti na tržište u Hrvatskoj.

Oplemenjivačka prava uređuje Zakon o zaštiti biljnih sorti, koji je u skladu s Međunarodnom unijom za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV). Hrvatska je postala članica UPOV-a 2001. godine. Hrvatska priznaje i potvrđuje UPOV-u Konvenciju iz 1991. te je donijela Uredbu o pristupanju Međunarodnoj konvenciji za zaštitu novih biljnih sorti. Stjecanje oplemenjivačkog prava ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi nadležni odjel za priznavanje i zaštitu novih biljnih sorti pri Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Oplemenjivačko se pravo stječe kada je sorta "nova, prepoznatljiva, ujednačena, postojana i označena imenom".

Što se tiče međunarodnih fitosanitarnih sporazuma, Hrvatska je zaključila određen broj bilateralnih sporazuma o suradnju u području zaštite bilja, uglavnom s državama u regiji2. Cilj sporazuma je olakšati trgovinu biljem i biljnim proizvodima. Prema potrebi, u odnosu na pravnu stečevinu EU-a, Hrvatska će prilagoditi ili ukinuti te ugovore s učinkom od datuma pristupanja. Svi se sporazumi mogu otkazati uz otkazni rok od 6 mjeseci.

III. OCJENA STUPNJA USKLAĐENOSTI I PROVEDBENIH KAPACITETA Sveukupno gledano, Hrvatska je postigla priličnu razinu usklađenosti u pripremama za pristupanje.

Tijekom posljednjih godina Hrvatska je intenzivno radila na preuzimanju i provedbi pravne stečevine EU-a u područjima obuhvaćenim ovim poglavljem. U mnogim su područjima poduzete konkretne mjere kako bi se preuzela pravna stečevina EU-a i napravljena je iscrpna analiza preostalih neusklađenih dijelova. Tijekom analitičkog pregleda hrvatska je strana pokazala dobro poznavanje pravne stečevine EU-a i u svim važnijim područjima uloženi su napori u pripremama za ispunjavanje zahtjeva EU-a. Međutim, još treba mnogo raditi na preuzimanju zahtjeva pravne stečevine EU-a, naročito u pogledu donošenja novog zakonskog okvira koji je u skladu s pravnom stečevinom EU-a. Od ključne je važnosti da se izradi sveobuhvatna strategija za sigurnost hrane koja će obuhvaćati sve aspekte zakonodavstva o sigurnosti hrane te veterinarskog i fitosanitarnog zakonodavstva kako bi služila kao temelj za opće prenošenje zakonodavstva u sektoru hrane. Posebna će se pozornost zahtijevati što se tiče suzbijanja i iskorjenjivanja klasične svinjske kuge.

Općenito postoje potrebne institucije za primjenu i provedbu pravne stečevine EU-a glede zakonodavstva o sigurnosti hrane te veterinarskog i fitosanitarnog zakonodavstva, ali treba

2 Albanija, Bugarska, Češka Republika, Mađarska, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Crna Gora, Poljska, Slovačka, Rumunjska, Srbija i Turska.


osigurati odgovarajuće kapacitete. Revizijom zakonskog okvira, koja je u tijeku, treba jasnije odrediti ovlasti u pogledu prehrambenog lanca. Nesuglasice između veterinarskih inspektora i inspektora za hranu utječu na učinkovitost kontrola. Od ključne je važnosti riješiti pitanje preklapanja ovlasti i to tako da se na dosljedan način odijele odgovornosti. Treba osigurati funkcioniranje sustava označavanja i registracije goveda te ga proširiti i na svinje, koze i ovce.

Pravna stečevina EU-a u području zakonodavstva o sigurnosti hrane, veterinarskog i fitosanitarnog zakonodavstva zahtijeva veliku administrativnu sposobnost. Upravna, inspekcijska i nadzorna tijela treba unaprijediti u pogledu postupaka, tehničke opremljenosti i sredstava, kao i u pogledu izobrazbe i broja osoblja. To se naročito odnosi na mjerodavna tijela predviđena pravnom stečevinom EU-a, kao i na laboratorije i granične inspekcijske postaje. Dostavljen pregled relevantnih laboratorija korisna je osnova za rad koji će osigurati da Hrvatska ima potrebne laboratorijske kapacitete prije pristupanja. Prije izrade nacionalnog plana za poboljšanje objekata Hrvatska treba klasificirati svoje sadašnje objekte na temelju pravne stečevine EU-a.

III. a. Općenito Hrvatsko opće zakonodavstvo o sigurnosti hrane obuhvaća sva glavna područja EU-ova zakonodavstva o hrani i dobar je temelj za daljnji rad na postizanju pune sukladnosti sa zahtjevima EU-a. Iscrpna analiza usklađenosti propisa koju je dostavila Hrvatska pokazuje da su vlasti dobro upoznate sa zakonskim i upravnim zahtjevima, kao i s potrebom za poboljšanjem inspekcijskih i laboratorijskih sposobnosti. Još je potrebno uložiti značajne napore kako bi se osigurala puna usklađenost. Zbog složenosti područja sigurnosti hrane, od iznimne je važnosti da priprema okvirnih zakona i konkretnijih zakonskih odredbi bude temeljita i dobro planirana kroz cijelo razdoblje do pristupanja. Izrada sveobuhvatne strategije koja će obuhvaćati sve aspekte vezane uz sigurnost hrane treba biti glavni prioritet u ovoj fazi. U tom bi planu naglasak trebao biti na temeljitoj pripremi okvirnih zakona koji mogu služiti kao osnova za sveobuhvatno preuzimanje svih dijelova pravne stečevine EU-a obuhvaćene ovim poglavljem.

Kao što se može vidjeti iz dostavljene analize usklađenosti propisa, hrvatski Zakon o hrani već uzima u obzir mnoge aspekte pravne stečevine EU-a, ali trebat će ga izmijeniti i dopuniti u određenom broju područja, naročito što se tiče jasno određenih ovlasti različitih tijela, odgovornosti subjekata u poslovanju, temeljnih aktivnosti kao što su procjena rizika i upravljanje rizikom, kao i definicija različitih izraza što se koriste u zakonodavstvu Zajednice koje se odnosi na sigurnost hrane. Naročito je važno da novi Zakon o hrani bude izrađen tako da osigurava punu sukladnost i olakšava preuzimanje sekundarnog zakonodavstva.

Zahtjevi EU-a koji se odnose na ulogu Europske agencije za sigurnost hrane i propisi o sustavu brzog uzbunjivanja, interventnim mjerama i upravljanju kriznim situacijama mogu se u potpunosti uzeti u obzir tek nakon što Hrvatska pristupi EU-u. Hrvatsko zakonodavstvo i sustav upravne kontrole u ovim područjima moraju, međutim, biti pripremljeni znatno prije pristupanja.

III. b. Veterinarska politika Kao što se može vidjeti iz iscrpne analize usklađenosti propisa koju je dostavila Hrvatska, njezino zakonodavstvo u području veterinarstva pokriva sva glavna područja pravne stečevine EU-a. Međutim, stupanj usklađenosti njezina sadašnjeg zakonodavstva


neujednačen je. Hrvatska upravo priprema opsežne izmjene i dopune Zakona o veterinarstvu, koji će služiti kao osnova za potpuno usklađivanje značajnog broja podzakonskih propisa. Iznimno je važno da se ti okvirni zakoni pripreme temeljito i da tako olakšaju donošenje podzakonskih propisa.

Hrvatske veterinarske službe općenito su stručne i učinkovite, ali trebat će napraviti pomnu ocjenu osoblja, resursa i ustrojstva kako bi se do pristupanja osigurala potrebna administrativna sposobnost.

Što se tiče sustava kontrole na unutarnjem tržištu, najveći izazov za Hrvatsku je prijelaz s nacionalnog sustava kontrola na sustav u kojemu nema kontrola na unutarnjim granicama EU-a nego je naglasak na kontrolama u mjestu podrijetla te nediskriminirajućim kontrolama tijekom prijevoza i na odredištu. Hrvatska će biti suočena sa zadatkom da održi učinkovitost nacionalnog sustava kontrola do dana pristupanja, ali i da se, istodobno, znatno unaprijed pripremi za stupanje na snagu sustava kontrola na unutarnjem tržištu. Prijelaz sa sustava kontrola kojima se štiti vlastito područje na sustav kontrola na unutarnjem tržištu zahtijeva naročito: ukidanje kontrola na unutarnjim granicama EU-a, ukidanje uvoznih dozvola, jačanje kontrola u mjestu podrijetla, jačanje kontrola na vanjskim granicama EU-a, čuvanje sigurnosti drugih država članica svim potrebnim sredstvima, uključujući i ovlasti da se zatvore određene regije Hrvatske.

Hrvatska je već poduzela mjere kako bi u svojem zakonodavstvu osigurala određen stupanj sukladnosti s EU-ovim načelima sustava kontrole na unutarnjem tržištu. Kao što se može vidjeti iz podataka koje je Hrvatska dostavila, još su potrebne izmjene i dopune zakonodavstva, naročito u pogledu uvođenja sustava regija u kojima nema bolesti, obrazaca svjedodžbi, uspostavljanja sustava elektroničke razmjene informacija (TRACES) te registriranja tržnica, trgovaca životinjama i prijevoznika životinja.

Što se tiče sustava kontrola pri uvozu, već su poduzeti određeni napori da se u postojećim hrvatskim uvoznim propisima uzmu u obzir zahtjevi EU-a. Kao što se može vidjeti iz analize koju je dostavila Hrvatska, bit će potreban dosljedan napor kako bi se osigurala puna usklađenost zakonodavstva, uključujući detaljne postupke inspekcije na granicama. Trebat će poboljšati inspekcijske službe u pogledu infrastrukture, opreme i kadrovskih resursa. S obzirom na to da će se ukinuti kontrole na budućim unutarnjim granicama EU-a, kontrole na budućim vanjskim granicama EU-a morat će biti takve da svi zahtjevi EU-a budu uzeti u obzir. To će, među ostalim, zahtijevati poboljšanje fizičke infrastrukture na graničnim inspekcijskim postajama. Kako bi se osiguralo da ulaganja budu iskorištena na najučinkovitiji način, Hrvatska će trebati u cijelosti razjasniti svoje planove o lokacijama postaja koje će ostati nakon pristupanja.

Hrvatska je postigla određene rezultate u području označavanja i registracije životinja. Što se tiče goveda, Hrvatska mora ubrzati obavješćivanje i preispitati sustav brojčanog označavanja (identifikacijske oznake i oznake gospodarstva). Hrvatsku treba poticati da i dalje ostvaruje napredak kako bi riješila preostale neusklađene dijelove na pravilan i dobro planiran način dovoljno rano prije pristupanja, a naročito kako bi uspostavila središnju računalnu bazu podataka za svinje, ovce i koze. U sustav treba unijeti neka poboljšanja i mora se jamčiti njegov kontinuitet. Obavljaju se neke kontrole na gospodarstvima, ali treba ispraviti nedovoljnu suradnju između različitih službenika. Sustav za goveda treba proširiti i na druge vrste. Kako bi mogla kontrolirati bolesti životinja, od ključne je važnosti za Hrvatsku da ima sustav označavanja i evidencije goveda, ovaca, koza i svinja koji u potpunosti djeluje. Sustav će osigurati i sljedivost životinja i njihovih proizvoda, koja se zahtijeva pravnom stečevinom EU-a.


Što se tiče mjera kontrole zaraznih bolesti u životinja, hrvatske veterinarske službe su stručne i učinkovite. Imaju sredstva i osposobljene su za poduzimanje mjera kontrole zaraznih bolesti u životinja u skladu s međunarodnim normama. Hrvatska primjenjuje međunarodne veterinarske norme i nastoji uzeti u obzir posebne zahtjeve EU-a. Stoga je postigla relativno visoku razinu pravne usklađenosti što se tiče nekih bolesti, dok u pogledu drugih bolesti treba još uložiti značajne napore. Zabrana cijepljenja protiv klasične svinjske kuge predstavlja važan korak prema ispunjenju zahtjeva EU-a, ali treba pomno pratiti daljnji razvoj događaja. Napoj treba postupno ukinuti. Bit će potrebni neprekidni napori i iscrpno praćenje stalnog napretka prije nego što se bude moglo dopustiti da svinjetina iz Hrvatske bude puštena u optjecaj na unutarnjem tržištu. Zbog prisutnosti bolesti, potreban je učinkovit plan suzbijanja i iskorjenjivanja klasične svinjske kuge u domaćih i divljih svinja. Odredbe o trgovini živim životinjama, sjemenom, jajnim stanicama i zamecima unutar Zajednice u velikoj su mjeri usklađene s pravnom stečevinom EU-a. Hrvatska će trebati donijeti propise o prihvaćanju svjedodžba EU-a. Što se tiče nekomercijalnog kretanja kućnih ljubimaca, veterinarsko-zdravstvene svjedodžbe za kućne ljubimce djelomično su usklađene s obrascem putovnice za kretanje pasa, mačaka i tvorova unutar Zajednice. Hrvatska očekuje da će uskladiti svoje zakonodavstvo do kraja 2006. godine.

Što se tiče zabrane tvari i kontrole ostataka (rezidua), hrvatsko je zakonodavstvo djelomično usklađeno s pravnom stečevinom EU-a. Moraju se ulagati daljnji napori da se osigura puna usklađenost, naročito što se tiče definicija kategorija zabranjenih tvari te poboljšanja obrazaca, popisa i postupaka. Pozornost se mora posvetiti nadzornim i inspekcijskim tijelima, a posebice sposobnosti ispitivanja i laboratorijskim kapacitetima. Osim toga, na djelovanje sustava kontrole ostataka (rezidua) utječu nedostaci vezani uz analitičku sposobnost laboratorija te nepostojanje skupina obveznih tvari u nacionalnom planu praćenja ostataka (rezidua). Popis koji je Hrvatska dostavila, a sadrži mjere što se planiraju poduzeti u svrhu rješavanja pojedinih teškoća vezanih uz provedbu Nacionalnog plana za praćenje ostataka (rezidua), dobra je osnova za trajna poboljšanja. Pravila o uvoznim zahtjevima za žive životinje i životinjske proizvode bit će u cijelosti pravno primjenjiva tek nakon pristupanja. Međutim, do pristupanja Hrvatska mora obaviti potrebne pripreme za provedbu pravne stečevine EU-a.

Hrvatska je izrazila namjeru da do pristupanja preispita međunarodne sporazume o veterinarskoj suradnji. Hrvatska će trebati pripremiti novo okvirno zakonodavstvo u području dobrobiti životinja kako bi se stvorila potrebna osnova za usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a. Prema iscrpnom pregledu koji je dostavila Hrvatska, već je postignuta visoka razina formalne usklađenosti što se tiče pravnog prijenosa zakonodavstva, iako propisi još nisu primjenjivi. Kako je Hrvatska najavila, posebni se problemi mogu očekivati u vezi s kokošima nesilicama u baterijskim kavezima, uzgojem svinja i teladi na malim farmama te opremljenošću cestovnih vozila koja se koriste za prijevoz životinja. Tijekom cijelog pretpristupnog razdoblja treba ulagati ustrajne napore kako bi se osiguralo da farme i drugi subjekti budu upoznati sa zahtjevima EU-a i da poduzmu potrebne korake kako bi se najkasnije nakon pristupanja učinkovito uskladili sa zahtjevima EU-a.

Što se tiče zootehničkih pitanja, Hrvatska će trebati poduzeti potrebne korake kako bi osigurala ispunjavanje svih zahtjeva EU-a. Što se tiče veterinarskih troškova, hrvatsko je zakonodavstvo samo u ograničenoj mjeri usklađeno s pravnom stečevinom EU-a. Treba ulagati daljnje napore kako bi se osiguralo potpuno preuzimanje pravne stečevine EU-a.


III. c. Stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje

Što se tiče pravila o higijeni i posebnih pravila za proizvode životinjskoga podrijetla, hrvatsko je zakonodavstvo samo djelomično usklađeno s pravnom stečevinom EU-a te će morati uzeti u obzir "paket mjera o higijeni hrane" iz 2004. i relativno novije provedbene propise. U ovoj fazi to je razumljivo i prihvatljivo. Kao što je Hrvatska istaknula, trebat će značajno izmijeniti ili prema potrebi zamijeniti sadašnje propise da bi se postigla potpuna usklađenost, naročito što se tiče primjene i provedbe zakonodavstva, obveza subjekata u poslovanju s hranom, klasifikacije objekata, razmjene podataka o prehrambenom lancu i određenog broja zahtjeva specifičnih za pojedine sektore. Hrvatska nije učinila velik napredak u uspostavljanju upisnika objekata i klasifikaciji objekata prema stupnju njihove sukladnosti s normama EU-a. Velik broj objekata odobren je za izvoz u EU. Međutim, velik dio objekata trenutačno ne ispunjava sve zahtjeve EU-a. Hrvatska mora izraditi plan osuvremenjivanja svojih objekata. Za potporu u preustroju objekata na raspolaganju će biti sredstva iz programa IPARD. U sklopu ovoga plana treba ulagati napore da se subjekti u poslovanju informiraju i da se potiče proces preustroja. Treba posebno nastojati podupirati male objekte u ispunjavanju zahtjeva EU-a. U kasnijoj će se fazi morati izrađivati pojedinačni planovi za svaki objekt u kojemu će se navesti posebni nedostaci i planovi za njihovo uklanjanje. Nisu dostavljeni nikakvi podaci o objektima u sektoru hrane neživotinjskoga podrijetla.

Službena upravna tijela i inspektorati trebat će se poboljšati kako bi se osigurala učinkovita provedba EU-ovih pravila o kontroli, ali je ključno da se i subjekti u prehrambenom lancu sami informiraju i da budu informirani od strane mjerodavnih tijela o zahtjevima pravne stečevine EU-a te da obave potrebne pripreme kako bi se uskladili do datuma pristupanja. Posebna se pozornost mora posvetiti obvezi primjene načela sustava HACCP u svim objektima. Moraju se ulagati napori kako bi se razvio inspekcijski sustav i, naročito, kako bi se osiguralo da inspektori imaju temeljito znanje o bitnim zahtjevima EU-a glede posebnih pravila kontrole za proizvode životinjskoga podrijetla.

Posljednjih godina Hrvatska je ostvarila dobar napredak što se tiče kakvoće sirovog mlijeka, iako još treba ulagati napore za postizanje pune usklađenosti s pravilima EU-a, naročito što se tiče uvjeta na farmama i sustava prikupljanja. Važan instrument u tom pogledu može biti sustav plaćanja za isporučeno mlijeko kojim se daje poticaj za poboljšanje kakvoće mlijeka.

Što se tiče izravne prodaje s farma, posebice proizvoda od sira, Hrvatska treba poboljšati registriranje proizvođača i nastojati poboljšati higijenske uvjete u tom pogledu. Za mnoga mala gospodarstva i za agroturizam naročito je važna tradicionalna proizvodnja, prerada i distribucija svježeg sira, pa bi Hrvatsku trebalo poticati da bude u skladu s pravnom stečevinom EU-a.

Hrvatska treba ulagati daljnje napore kako bi osigurala punu pravnu usklađenost sa zahtjevima EU-a koji se odnose na nusproizvode životinjskoga podrijetla. Stvaranje odgovarajućih kapaciteta za prikupljanje i zbrinjavanje nusproizvoda životinjskoga podrijetla, uključujući pravilno postupanje s materijalima specifičnog rizika, trebao bi biti prioritet u pretpristupnoj fazi. Razvoj situacije mora se pomno pratiti na mjestu. Hrvatski propisi o financiranju pregleda u velikoj se mjeri razlikuju od pravne stečevine EU-a. Moraju se ulagati daljnji napori kako bi se osiguralo potpuno preuzimanje i provedba pravne stečevine EU-a.


III. d. Pravila o sigurnosti hrane

Hrvatski Zakon o hrani i propisi doneseni na temelju njega uzimaju u obzir glavna područja koja se tiču pravila o sigurnosti hrane. Ostvaren je napredak u preuzimanju zahtjeva EU-a. Odgovornost u ovom području dijele Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Pozornost se, stoga, treba usmjeriti na jasno određivanje odgovornosti za različite inicijative. Vlasti moraju održati dobar tempo usklađivanja.

Prema iscrpnoj analizi koju je Hrvatska dostavila prilična razina pravne usklađenosti postignuta je u područjima prehrambenih aditiva, otapala za ekstrakciju, aroma i materijala koji dolaze u doticaj s hranom (međutim, još nedostaje određivanje ispuštenih vinil-klorid-monomera), dok je djelomična usklađenost postignuta u području označavanja, prezentiranja i oglašavanja hrane. Hrvatska mora preispitati zakonodavstvo o dodacima prehrani (uključujući obogaćenu hranu i hranu za posebne prehrambene potrebe), a odredbe o hrani baziranoj na žitaricama i hrani za dojenčad treba revidirati. Najveće dopuštene količine (MDK) kontaminanta treba uskladiti s normama EU-a. Ograničeni napredak postignut je u području brzo smrznutih prehrambenih proizvoda (gdje nedostaje pravni temelj), nove hrane i GMO-a (gdje treba provesti Zakon o GMO-u), konzerviranja hrane i predmeta opće uporabe putem ionizirajućeg zračenja (treba preispitati doze radijacije). Djelomična usklađenost postignuta je i u području mineralnih voda. Hrvatska planira postići visoku razinu usklađenosti u većini ovih područja do sredine 2007., a punu usklađenost do kraja 2008. godine. Trebat će pomno pratiti daljnji proces preuzimanja i provedbe.

III. e. Posebna pravila za hranu za životinje Kao što se vidi iz analize koju je Hrvatska dostavila, zakonodavstvo vezano uz posebna pravila za hranu za životinje još nije u cijelosti usklađeno. Treba i dalje raditi na preuzimanju zakonodavstva, naročito što se tiče uvjeta za objekte u poslovanju hranom za životinje, popisa dopuštenih dodataka hrani za životinje (uporaba antibiotika) i popisa nepoželjnih tvari. Zakonodavstvo koje se odnosi na ljekovitu hranu za životinje treba i dalje usklađivati. Može se smatrati da je označavanje krmnih smjesa dobro razvijeno. Trebat će pomno pratiti daljnji proces preuzimanja i provedbe. Hrvatska mora uskladiti svoje zakonodavstvo o stočnoj hrani za posebne prehrambene potrebe i određenim proizvodima koji se koriste u ishrani životinja (bioproteini). Posebna se pozornost mora posvetiti planiranju, koordiniranju i organizaciji službenih kontrola stočne hrane te se mora osigurati da subjekti u poslovanju hranom budu informirani o zahtjevima EU-a i da obave potrebne pripreme prije pristupanja.

III. f. Fitosanitarna politika

Hrvatska je ostvarila značajan napredak u fitosanitarnom području. Što se tiče pravne stečevine EU-a koja se odnosi na biljno zdravstvo (štetne organizme), već je postignuta dobra razina usklađenosti u mnogim područjima. Treba, međutim, i dalje raditi na postizanju pune usklađenosti. Hrvatska mora prijeći s nacionalnog sustava kontrola kojima štiti vlastiti teritorij na sustav u kojemu nema kontrola na unutarnjim granicama EU-a, nego koji se temelji na provedbi istih pravila od strane tijela država članica, i u kojemu je naglasak na kontrolama u mjestu podrijetla te nediskriminirajućim kontrolama tijekom prijevoza i na odredištu. Hrvatska će biti suočena sa zadatkom da održi učinkovitost nacionalnog sustava kontrola do dana pristupanja, ali i da se, istodobno, znatno unaprijed pripremi za stupanje na snagu sustava kontrola na unutarnjem tržištu. S obzirom na to da primjenjuje međunarodne norme i da ulaže napore u preuzimanju pravne stečevine EU-a, Hrvatska je već postigla


dobru razinu usklađenosti s mjerama koje se odnose na štetne organizme. Hrvatska provodi sustav obveznih fitosanitarnih pregleda. Treba, međutim, osigurati da ti pregledi budu u skladu sa zahtjevima EU-a te da i inspektori i poslovni subjekti budu upoznati s detaljnim propisima EU-a. Treba, također, pratiti u kojoj su mjeri postupci uvoznih kontrola i pregleda u skladu s normama EU-a. Hrvatska će morati prihvatiti EU-ov popis karantenskih štetočinja prilagođen fitosanitarnom statusu proširenog EU-a. Hrvatska se mora pobrinuti da se popisi službeno registriranih poslovnih subjekata vode u skladu s pravnom stečevinom EU-a.

U području sredstava za zaštitu bilja još je potrebno daljnje preuzimanje pravne stečevine EU-a. Prema podrobnim podacima koje je Hrvatska dostavila, ona je u cijelosti usklađena što se tiče popisa zabranjenih aktivnih tvari, ali će trebati riješiti određene razlike vezane uz status registriranih aktivnih tvari. Što se tiče ostataka pesticida, hrvatsko zakonodavstvo i upravni postupci temelje se na međunarodnim normama i na pravnoj stečevini EU-a, ali treba pomno pratiti daljnje pripreme kako bi se osigurala učinkovita provedba.

Što se tiče kakvoće sjemena i sadnog materijala, potrebno je novo zakonodavstvo. Što se tiče registriranja, Hrvatska planira postići punu usklađenost do početka 2008. godine. Posebna se pozornost treba posvetiti osiguranju provedbe tog novog zakonodavstva. Treba osigurati da inspektori budu u cijelosti upoznati sa zahtjevima EU-a te da poslovni subjekti budu informirani.

Što se tiče oplemenjivačkih prava, Hrvatska je članica Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV) i ostvaren je dobar napredak u usklađivanju sa zahtjevima EU-a. Hrvatska je izrazila namjeru da do pristupanja preispita međunarodne fitosanitarne sporazume.


I. SADRŽAJ POGLAVLJA II. USKLAĐENOST ZAKONODAVSTVA I SPOSOBNOST PROVEDBE II. a. Općenito II. b. Veterinarska politika II. c. Stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje II. d. Pravila o sigurnosti hrane II. e. Posebna pravila za hranu za životinje II. f. Fitosanitarna politika III. OCJENA STUPNJA USKLAĐENOSTI I PROVEDBENIH KAPACITETA III. a. Općenito III. b. Veterinarska politika III. c. Stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje III. d. Pravila o sigurnosti hrane III. e. Posebna pravila za hranu za životinje III. f. Fitosanitarna politika

Documents

Izvješće o analitičkom pregledu · Zakon o zaštiti bilja (NN 10/94, 19/94, 117/03). Sveukupnu odgovornost za sigurnost hrane snosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga