IZVJEŠÆE O NAPRETKU I OSTVARIVANJU MILENIJSKIH CILJEVA RAZVOJA U REPUBLICI HRVATSKOJ · 2013. 6. 19. · CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuèilišna knjižnica

IZVJEŠÆE O NAPRETKU I OSTVARIVANJU MILENIJSKIH CILJEVA

RAZVOJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZA RAZDOBLJE OD KOLOVOZA 2004. GODINE DO PROSINCA 2005. GODINE

Kratki dijelovi ove publikacije mogu se citirati nepromijenjeni, bez odobrenja autora i pod uvjetom da se navede izvor.

Nakladnik: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP)

U ovom dokumentu iznesena su mišljenja autora i nužno ne predstavljaju službeno stajalište UNDP-a.

Autori (po abecednom redu institucije): Državni zavod za statistiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, Središnji državni ured za E-Hrvatsku i Ured za ravnopravnost spolova.

Koordinator pripreme Izvješæa: Ministarstvo vanjskih poslova i Europskih integracija

Urednica: Helena Goranèiæ-Lazetiæ

Lektor (hrvatska verzija): Profikon d.o.o.

Prijevod i lektura engleskog teksta: Davies d.o.o.

Grafièki dizajn: Krešimir Kraljeviæ; Vjekoslav Žiljak

Tisak: Denona d.o.o.

Zagreb, 2006

ISBN 953-7429-01-06

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuèilišna knjižnica - Zagreb

UDK 308(497.5)”2004/2005”

IZVJEŠÆE o napretku i ostvarivanju milenijskih ciljeva razvoja u Republici Hrvatskoj:

3

Sadržaj

MILENIJSKI CILJ RAZVOJA 1: SMANJENJE RELATIVNOG SIROMAŠTVA

1. STANJE 1.1. Siromaštvo 1.2. Nezaposlenost

2. AKTIVNOSTI 2.1. Siromaštvo 2.2. Dugotrajna nezaposlenost

3. IZAZOVI I PREPORUKE 3.1. Siromaštvo 3.2. Dugotrajna nezaposlenost

MILENIJSKI CILJ RAZVOJA 2: JAMSTVO OBRAZOVANJA ZA SVE

1. STANJE 1.1. Usklaðivanje obrazovanja s Europskom zajednicom - Bolonjski proces1.2. Uspješno ukljuèivanje u rad, gospodarstvo i suvremenu tehnologiju1.3. Organizacija službi

2. AKTIVNOSTI 3. IZAZOVI I PREPORUKE

3.1. Usklaðivanje obrazovanja s Europskom zajednicom - Bolonjski proces3.2. Uspješno ukljuèivanje u rad, gospodarstvo i suvremenu tehnologiju3.3. Organizacija službi

MILENIJSKI CILJ RAZVOJA 3: RAVNOPRAVNOST SPOLOVA I OSNAŽIVANJE ŽENA

1. STANJE 2. AKTIVNOSTI 3. IZAZOVI I PREPORUKE

9

121212141415171718

19

242425262729292930

31

373941

SADRŽAJ

4

MILENIJSKI CILJ RAZVOJA 4: SMANJENJE SMRTNOSTI NOVOROÐENÈADI I DJECE

1. STANJE 2. AKTIVNOSTI

2.1. Antenatalna skrb2.2. Patronažna skrb 2.3. Zdravstveno-odgojni rad 2.4. Regionalizacija 2.5. Oprema i kadrovi 2.6. Izvještavanje i obrada podataka

3. IZAZOVI I PREPORUKE 3.1. Antenatalna skrb 3.2. Patronažna skrb 3.3. Zdravstveno-odgojni rad 3.4. Regionalizacija3.5. Oprema i kadrovi 3.6. Izvještavanje i obrada podataka 3.7. Analiza smrti djece na razini lokalnih zajednica

MILENIJSKI CILJ RAZVOJA 6: POBOLJŠANJE ZDRAVLJA MAJKI

1. STANJE 2. AKTIVNOSTI 3. IZAZOVI I PREPORUKE

MILENIJSKI CILJ RAZVOJA 6: BORBA PROTIV HIV/AIDS-A, TUBERKULOZE I DRUGIH BOLESTI

1. STANJE 1.1. HIV/AIDS 1.2. Tuberkuloza 1.3. Kroniène bolesti

2. AKTIVNOSTI 2.1. HIV/AIDS 2.2. Tuberkuloza 2.3. Kroniène bolesti

3. IZAZOVI I PREPORUKE 3.1. HIV/AIDS 3.2. Tuberkuloza 3.3. Kroniène bolesti

SADRŽAJ

43

49505050505151515252525253535354

55

596060

61

646465656666666767676869

5

MILENIJSKI CILJ RAZVOJA 7: OSIGURATI ODRŽIVOST OKOLIŠA

1. STANJE 1.1. Integracija naèela održivog razvoja u nacionalnu politiku i programe1.2. Vodoopskrba i odvodnja 1.3. Gospodarenje otpadom

2. AKTIVNOSTI 2.1. Integracija naèela održivog razvoja u nacionalnu politiku i programe2.2. Vodoopskrba i odvodnja 2.3. Gospodarenje otpadom

3. IZAZOVI I PREPORUKE 3.1. Integracija naèela održivog razvoja u nacionalnu politiku i programe3.2. Vodoopskrba i odvodnja 3.3. Gospodarenje otpadom

MILENIJSKI CILJ RAZVOJA 8: GLOBALNA SURADNJA ZA RAZVOJ

1. STANJE 1.1. Nezaposlenost mladih 1.2. Informatizacija i komunikacija

2. AKTIVNOSTI 2.1. Nezaposlenost mladih 2.2. Informatizacija i komunikacija

3. IZAZOVI I PREPORUKE 3.1. Nezaposlenost mladih 3.2. Informatizacija i komunikacija

DODATAK 1

SADRŽAJ

71

757577787979818182828384

85

898989909090939393

95

7

PredgovorSredinom 2003. godine Republika Hrvatska je aktivno zapoèela provedbu Milenijske deklaracije Ujedinjenih naroda (UN) definiranjem Milenijskih ciljeva razvoja na nacionalnoj razini. Rezultat suradnje predstavnika resornih ministarstava i drugih tijela državne uprave, te nevladinih udruga i mnogobrojnih struènjaka, kao i Programa UN-a za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, bila je izrada “Nacionalnog izvješæa o provedbi ciljeva Milenijske deklaracije Ujedinjenih naroda” u srpnju 2004. godine. Ovaj dokument predstavlja prvo hrvatsko Izvješæe o Milenijskim ciljevima razvoja.

Provedba Milenijskih ciljeva razvoja na nacionalnoj razini u Hrvatskoj bit æe omoguæena kroz integriranje Milenijskih ciljeva razvoja i njihovih podciljeva u nacionalne strategije, prioritete vezane za predpristupni proces, ali i uz povezivanje nacionalnih prioriteta s globalnim ciljevima. Republika Hrvatska, kao zemlja kandidat za ulazak u Europsku uniju, ima moguænost pratiti napredak u ostvarivanju Milenijskih ciljeva razvoja kroz redovita izvješæa, a samim tim i izraditi jasniju sliku socijalnih stanja i trendova u zemlji, što je vrlo korisno uoèi pristupanja Europskoj uniji.

Pred Vama je Izvješæe o napretku i ostvarivanju Milenijskih ciljeva razvoja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od kolovoza 2004. do prosinca 2005. godine. U odnosu na Nacionalno izvješæe Republike Hrvatske iz 2004. godine, ovo Izvješæe sadrži jasno definirane statistièke pokazatelje kojima æe se pratiti napredak u ostvarivanju Milenijskih ciljeva do 2015. godine. Pokazatelji su usklaðeni sa statistiækim praæenjima i mjerenjima koja æe Hrvatska dugoroèno provoditi.

Do 2015. godine, Republika Hrvatska, u suradnji s civilnim društvom planira izraditi još nekoliko nacionalnih izvješæa o napretku implementacije Milenijskih ciljeva razvoja.

mr. sc. Kolinda Grabar-Kitaroviæministrica vanjskih poslova i europskih integracija

PREDGOVOR

MILENIJSKI CILJ RAZVOJA 1

SMANJENJE RELATIVNOG SIROMAŠTVA

11

Pokazatelj 1a. Stopa rizika od siromaštva (prema podacima Ankete o potrošnji kuæanstava)1

Pokazatelj 1b. Udio dugotrajno nezaposlenih osoba u dobi od 15 do 74 godine2 (nezaposleni dulje od 12 i više mjeseci, u ukupno nezaposlenima, prema Anketi o radnoj snazi)

Pokazatelj 1c. Udio vrlo dugotrajno nezaposlenih osoba u dobi od 15 do 74 godine (nezaposleni dulje od 24 i više mjeseci, u ukupno nezaposlenima, prema Anketi o radnoj snazi)

Pokazatelj 1d. Stopa vrlo dugotrajne nezaposlenosti u dobi od 15 do 74 godine (udio nezaposlenih dulje od 24 i više mjeseci, u odnosu na ukupnu radnu snagu, prema Anketi o radnoj snazi)

18,2%

61,4 %(163.303 ljudi)3

45,9 %(122.107 ljudi)4

6,8 %(122.107 ljudi)5

16,7%

53.8%(134.129 ljudi)

41,5%(103.701 ljudi)

5,8%(103.701 ljudi)

2002. 2004.Podcilj 1: U razdoblju od 2001. do 2015. godine na pola smanjiti broj stanovnika koji žive u relativnom siromaštvu

1 Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS) priopæenje, “Pokazatelji siromaštva od 2002. do 2004. godine”, broj. 13.2.2 od 7. srpnja 2005. U Hrvatskoj, DZS obièno izražava rizik od siromaštva s dohotkom u naturi. Bez dohotka u naturi, stopa rizika od siromaštva iznosi 21,9% za 2002. i 18,8% za 2004. godinu.2 Laeken indikatori se raèunaju za nezaposlene u dobi od 15 do 74 godine.3 Izvor: Državni zavod za statistiku, Anketa o radnoj snazi, 2002. i 2004.4 Izvor: Državni zavod za statistiku, Anketa o radnoj snazi, 2002. i 2004.5 Izvor: Državni zavod za statistiku, Anketa o radnoj snazi, 2002. i 2004.

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 1


12

1. STANJE 1.1. Siromaštvo

Prag rizika od siromaštva6 definiran je relativno te je u 2004. godini iznosio 43.499,05 kn godišnje (za dvije odrasle osobe s dvoje djece), dok je isti u 2003. godini iznosio 39.681,35 kn. Postotak osoba koje žive u kuæanstvima, kojima je neto ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva, u 2004. godini je 16,7%7, a u 2003. godini 16,9%. U 2004. stopa rizika od siromaštva bila je veæa kod žena (18,1%), a najveæa kod starijih osoba u dobi od 65 i više godina (29,5%). Stopa rizika je veæa i kod samohranih roditelja s jednim ili više uzdržavane djece i ta je stopa u 2004. godini iznosila 21,0%, dok je kod obitelji s troje i više djece iznosila 24,2%8.

Znaèajnu ulogu u suzbijanju siromaštva, kao i ublažavanju njegovih posljedica, ima sustav socijalne skrbi. U sklopu ovog sustava siromašni, ali i druge socijalno osjetljive skupine, npr. djeca, osobe s invaliditetom, stare i nemoæne osobe, žrtve nasilja, ovisnici i dr., ostvaruju razlièite vrste pomoæi za što sredstva osigurava država. Pomoæ za uzdržavanje je pravo koje je usmjereno na najsiromašniju populaciju u društvu i mogu ga ostvariti samci i obitelji koje nemaju sredstva za uzdržavanje u visini propisanoj Zakonom o socijalnoj skrbi9. Visina pomoæi utvrðuje se u postotku od osnovice koja iznosi 400 kuna, a ovisi o strukturi obitelji u odnosu na dob, radnu sposobnost, zdravstveno stanje, samohranost roditelja i dr.

U 2003. godini 4,7% stanovništva ostvarilo je neki oblik materijalne pomoæi10, od toga 2,7% stanovništva prima pomoæ za uzdržavanje (52.656 samaca i obitelji ili 121.515 osoba). U 2004. godini broj korisnika pomoæi za uzdržavanje bilježi blagi trend smanjenja i iznosi 52.513 samaca i obitelji ili 120.916 osoba (udio u stanovništvu je 2,7%).

1.2. Nezaposlenost

Prema podacima Ankete o radnoj snazi, u Hrvatskoj je 2003. godine bilo ukupno 256.000 nezaposlenih osoba, što je 3,8 % manje nego 2002. godine kada je izmjereno 266.000 nezaposlenih osoba. Stopa ukupne nezaposlenosti je 2003. godine iznosila 14,3 %, što je za 0,5 postotnih bodova manje nego 2002. godine. Za žene je stopa nezaposlenosti iznosila 15,8 %, a za muškarce 13,1 %.

6 Pokazatelji siromaštva u Republici Hrvatskoj izraèunati su iz podataka prikupljenih statistièkim istraživanjem putem anketa o potrošnji kuæanstava za 2002., 2003. i 2004. godinu. U izraèunu pokazatelja siromaštva za Republiku Hrvatsku korištena je Eurostatova metodologija "Laeken indicators, Detailed calculation methodology", Luxembourg, 2003. 7 S dohotkom u naturi.8 Izvor: Državni zavod za statistiku, "Pokazatelji siromaštva od 2002. do 2004. godine", broj 13.2.2. od 7. srpnja 2005. godine.9 Narodne novine, broj: 73/93, 27/01, 59/01, 82/01 i 103/03.10 Izvor: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Godišnje statistièko izvješæe, kolovoz 2005. godine

SMANJENJE RELATIVNOG SIROMAŠTVA M

ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

1

13

Prema posljednjim podacima Ankete o radnoj snazi, u Hrvatskoj je u drugoj polovici 2005. godine bilo ukupno 222.000 nezaposlenih, što je 9,8% manje nego u drugoj polovici 2004. godine. Stopa ukupne nezaposlenosti u drugoj polovici 2005. godine iznosila je 12,3 %, što je za 1,5 postotnih bodova manje nego u drugoj polovici 2004. godine. Stopa nezaposlenosti za žene iznosila je 14,0%, a za muškarce 11,0%.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u 2005. godini u Hrvatskoj je prosjeèan broj nezaposlenih bio 0,4 % manji nego prethodne godine. U prosincu 2005. godine bila je registrirana 307.851 nezaposlena osoba, što je 3,1 % manje nego u istom mjesecu 2004. godine. Dinamika pada ženske nezaposlenosti tijekom 2004. i 2005. godine bila je sporija u odnosu na ukupnu nezaposlenost. Posljedica takvih kretanja jest kontinuirano poveæanje udjela žena u registriranoj nezaposlenosti. Tako je 2003. godine udio žena u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti iznosio 57,5 %, dok je u 2004. godini udio bio 58,4 %. U 2005. godini udio žena u prosjeènom broju nezaposlenih porastao je na 58,6 %.

Vidljiv je trend negativnog porasta nezaposlenosti žena, za što je odgovorno više èimbenika:

- teškoæe pri zapošljavanju žena s više djece (poslodavci ih èesto nerado zapošljavanju zbog oèekivanih izostanaka s posla zbog djece);

- previsoke cijene èuvanja djece s obzirom na plaæe;

- za mnoge obitelji nedostupnost djeèjih vrtiæa i jaslica uslijed popunjenih kapaciteta i predugih lista èekanja.

1.2.1. Dugotrajna nezaposlenostDugotrajna nezaposlenost ima izrazito nepovoljne mnogostruke posljedice i za pojedinca i za razvoj društva opæenito. Prema Anketi o radnoj snazi u drugoj polovici 2005. godine, u ukupnom broju nezaposlenih osoba na posao je od 13 do 24 mjeseca èekalo 34.000 (15,3 %) osoba, a 87.000 (39,2 %) osoba èekalo je na posao 25 mjeseci i duže. Dakle, èak 54,5 % nezaposlenih osoba bilo je dugotrajno nezaposleno (duže od jedne godine).

Radnici s najnižim obrazovanjem (nezavršenom i završenom osnovnom školom) najduže èekaju na posao. Takoðer postoji jasna povezanost izmeðu razdoblja trajanja nezaposlenosti i moguænosti nalaženja posla. Što je netko duže nezaposlen, veæa je vjerojatnost da æe to i ostati. Uzroci dugotrajne nezaposlenosti su:

- niska razina zapošljivosti uslijed neodgovarajuæeg obrazovanja i nedostatka radnog iskustva;

- nesklonost poslodavaca zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih jer im je dugotrajna nezaposlenost pokazatelj nedostatka motivacije i drugih neželjenih osobnih obilježja;

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 1


14

- pasivnost u traženju zaposlenja i neodluènost u prihvaæanju poslova (najèešæe slabo plaæenih) koji stoje na raspolaganju;

- oklijevanje zbog moguæe promjene dosadašnjeg naèina života - nezaposleni se boje promjena i u strahu su da neæe završiti u još gorem položaju;

- u pojedinim sluèajevima nezaposleni imaju dodatne oblike neprijavljenog primanja (od rada u neslužbenom gospodarstvu ili na malim poljoprivrednim imanjima).

2. AKTIVNOSTI2.1. Siromaštvo

U okviru aktivnosti Pretpristupne strategije Europske Unije (EU) za Republiku Hrvatsku pokrenute su 2005. godine dvije znaèajne aktivnosti suradnje u podruèju zapošljavanja i socijalne ukljuèenosti. Rezultat aktivnosti u podruèju zapošljavanja trebao bi biti izrada i zakljuèivanje Zajednièke procjene prioriteta politike zapošljavanja ("Joint Assesment of Employment Policy Priorities", tj. JAP), a rezultat aktivnosti u podruèju socijalne ukljuèenosti treba biti izrada i zakljuèivanje Zajednièkog memoranduma o socijalnom ukljuèivanju ("Joint Inclusion Memorandum", tj. JIM). Svrha izrade ovih dokumenata jest priprema za puno sudjelovanje u zapoèetim metodama koordinacije u procesu pristupanja Republike Hrvatske EU.

JAP je jedan od evaluacijskih dokumenata zemlje kandidata na podruèju politike zapošljavanja kojim se definira politika zapošljavanja i preoblikovanja institucija u skladu sa zahtjevima europske strategije zapošljavanja i provedbenih mehanizama Europskog socijalnog fonda. JIM je dokument èiji je cilj priprema države za punu primjenu otvorenih metoda koordinacije na podruèju socijalne ukljuèenosti od dana stupanja u èlanstvo EU. To znaèi poèetak provoðenja socijalnih ciljeva EU u podruèju borbe protiv siromaštva i socijalne iskljuèenosti kroz nacionalnu politiku, uzimajuæi u obzir posebnosti svake zemlje kandidata.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je 2002. godine Program borbe protiv siromaštva i socijalne iskljuèenosti, koji se pojavio kao rezultat unutrašnjih i vanjskih poticaja. Programom su odreðene glavne aktivnosti i mjere koje treba provoditi u cilju smanjenja siromaštva i socijalne iskljuèenosti te su odreðeni rokovi i nositelji pojedinih mjera. Krajem 2003. godine prireðene su izmjene i dopune Programa borbe protiv siromaštva i socijalne iskljuèenosti, meðutim, dokument nije upuæen Vladi RH na usvajanje. Prema dosadašnjim informacijama kojima raspolaže Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, neke mjere iz Programa su uspješno provedene, dok su druge primijenjene samo djelomièno. Izrada Zajednièkog memoranduma o socijalnoj ukljuèenosti i Zajednièke procjene prioriteta politike zapošljavanja dat æe smjernice za izradu Programa borbe protiv siromaštva i socijalne iskljuèenosti u skladu s promjenama koje su se u meðuvremenu dogodile na društvenom i gospodarskom planu.


ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

1

15

2.2. Dugotrajna nezaposlenost

Na sjednici održanoj 10. sijeènja 2002. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Program poticanja zapošljavanja. Provedba mjera poticanja zapošljavanja zapoèela je 1. ožujka 2002. godine, a provodio ih je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Program je sadržavao 6 skupina mjera namijenjenih zapošljavanju odreðenih skupina tražitelja zaposlenja. Ciljane skupine bile su:

A) nezaposlene osobe, VSS, do 27 godina starosti;

B) nezaposlene osobe, KV ili VKV, bez radnog iskustva, koje su najmanje 6 mjeseci u evidenciji Zavoda;

C) nezaposlene osobe, koje su najmanje 30 dana u evidenciji Zavoda, s izuzetkom osoba iz ostalih skupina;

D) nezaposlene osobe ukljuèujuæi žene starije od 45 godina i muškarce starije od 50 godina, koji su najmanje 6 mjeseci u evidenciji Zavoda;

E) nezaposlene osobe, invalidi i osobe s faktorom otežane zapošljivosti;

F) nezaposlene osobe, hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, koji su najmanje 30 dana u evidenciji Zavoda;

Kao ciljana skupina nisu izrièito navedeni dugotrajno nezaposleni, meðutim, pripadnost tražitelja zaposlenja nekoj od ciljanih skupina nije iskljuèiva, tako da se dugotrajno nezaposleni svakako mogu ukljuèiti u neku od mjera. Primjer je mjera C2 - "Obrazovne aktivnosti" - u kojoj je sudjelovanje uvjetovano samo 30-dnevnim trajanjem prethodne nezaposlenosti. Može se reæi da Program kao cjelina omoguæuje sudjelovanje velikoj veæini nezaposlenih osoba.

Ovaj je Program u kolovozu 2005. godine ukinut i meðusektorska radna skupina dobila je zadatak da do rujna 2005. godine izradi programe realizacije provedbenih mjera Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja za 2006. godinu, koje treba uskladiti s planovima aktivnosti i projekcijama Državnog proraèuna Republike Hrvatske za 2006. godinu. Prijašnji Program poticanja zapošljavanja koristio je veliki broj poduzetnika te je vrlo stimulativno djelovao na planove razvoja srednjeg i malog poduzetništva.

U prosincu 2004. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacionalni akcijski plan zapošljavanja (NAPZ) za razdoblje od 2005. do 2008. godine koji je temeljen na smjernicama europske strategije zapošljavanja. Na temelju NAPZ-a æe se izraðivati godišnji planovi zapošljavanja. U NAPZ-u se, osim ostalih ciljanih skupina, posebno spominju i dugotrajno nezaposleni te mjere za njihovo smanjivanje i sprjeèavanje prelaženja u dugotrajnu nezaposlenost. Te su mjere kategorizirane u tri skupine:

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 1


16

I. Kljuène mjere:

a) Hrvatski zavod za zapošljavanje æe uspostaviti transparentan i integriran sustav uèinkovitog rada s nezaposlenim osobama za cjelokupnog trajanja razdoblja u kojem su u evidenciji Zavoda.

b) Aktivna politika u zapošljavanju æe se usmjeriti na dugotrajnu nezaposlenost (više od 12 mjeseci) i posebice na one kojima prijeti ulazak u dugotrajnu nezaposlenost.

c) Aktivna politika u zapošljavanju æe obuhvaæati: obrazovanje i osposobljavanje za traženje zaposlenja, ukljuèujuæi pripreme izrade životopisa, pripremu za intervjue i sl., te stjecanje osnovnih vještina, ukljuèujuæi osobnu prezentaciju, pismenost, timski rad i sl..

d) Aktivna politika u zapošljavanju integrirat æe se u procese Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u cilju aktiviranja nezaposlenih osoba. To znaèi da æe savjetodavci HZZ-a ukljuèivati osobe nezaposlene duže od šest i dvanaest mjeseci u postojeæe mjere aktivne politike zapošljavanja u cilju sprjeèavanja prelaska u dugotrajnu nezaposlenost.

e) Uvest æe se adekvatne tehnike za vrednovanje uèinka primjene pojedinih mjera aktivne politike zapošljavanja.

f) Kreirat æe se i provesti stabilan model financiranja aktivnih mjera zapošljavanja.

II. Izuzetno poželjne mjere:

a) Hrvatski zavod za zapošljavanje preispitat æe svoju organizacijsku strukturu u cilju iskorištenja svojih raspoloživih kadrovskih kapaciteta na najbolji naèin te æe unaprijediti informacijski sustav uvoðenjem dodatnih tehnoloških kapaciteta.

b) Ovisno o raspoloživim sredstvima, proširit æe se aktivna politika zapošljavanja na:

- obvezne seminare za osposobljavanje u traženju posla za sve odrasle osobe koje su nezaposlene duže od 12 mjeseci;

- sufinanciranje zapošljavanja osoba koje su nezaposlene duže od 12 mjeseci, a starosne su dobi iznad 25 godina

- obrazovanje i osposobljavanje nezaposlenih u stjecanju vještina potrebnih tržištu rada.

c) U obliku pilot-projekta provest æe se na manjem broju podruèja koncept "Workfare" (tj. rad umjesto socijalne pomoæi) za osobe koje su evidentirane kao nezaposlene odreðeni broj godina, a istodobno su korisnici naknade iz sustava socijalne skrbi.

III. Poželjne mjere:

a) Hrvatski zavod za zapošljavanje uvest æe posebno osposobljene savjetodavce koji æe pružiti dodatnu pomoæ nezaposlenim mladim ljudima kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost i upoznat æe ih s raspoloživim moguænostima.


ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

1

17

3. IZAZOVI I PREPORUKE 3.1. Siromaštvo

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, kao koordinator Programa borbe protiv siromaštva i socijalne iskljuèenosti, prikupilo je tijekom 2003. godine podatke svih nositelja aktivnosti. Iz tih je podataka vidljivo da su odreðeni programi i mjere provoðene u skladu s rokovima, da su se uvodili novi programi, da su neke kratkoroène aktivnosti predložene kao dugoroène mjere, dok neke mjere nisu provoðene ili nisu postigle cilj. Buduæi da je i u meðuvremenu u društvenom i politièkom životu došlo do promjena koje su utjecale i na promjene u aktivnostima iz Programa borbe protiv siromaštva i socijalne iskljuèenosti, javlja se potreba revidiranja cijelog Programa.

Iz izvješæa dobivenih od nositelja tj. koordinatora mjera Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (sada dio Ministarstva obitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti) može se zakljuèiti da su u pogledu mjera, èiji je cilj bila prilagodba zakonskih propisa, postignuti rezultati. U razdoblju od 2002. do 2003. godine zakonski je ureðeno pitanje instituta najniže plaæe, donijet je Zakon o osiguranju potraživanja radnika u sluèaju steèaja poslodavca, èime su zaštiæena radnièka potraživanja, ureðeno je (izmjenama i dopunama Zakona o radu) i pitanje isplate plaæa i naèina plaæanja, a utvrðena je i kaznena odgovornosti onoga tko na bilo koji naèin ne izvrši svoju obvezu prema radniku. U podruèju osiguravanja veæeg broja programa za odrasle i doškolovanje izraðen je program za osnovnoškolsko obrazovanje odraslih.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je, kao koordinator mjere èiji je cilj razvijanje preventivnih programa radi zdravstvenog prosvjeæivanja i smanjenja proširenosti bolesti u svrhu poboljšanja kvalitete života riziènih i siromašnih skupina, tijekom 2002. i 2003. godine sudjelovalo i podržalo niz preventivnih programa kao što su: Recite DA nepušenju, Prevencija i rano otkrivanje karcinoma, Stop AIDS, Žensko zdravlje, Zdravo dijete u zdravom okolišu, Program prevencije za osobe s invaliditetom i niz drugih aktivnosti. Odreðeni programi pokrenuti su kao javni zdravstveni projekti te je o njima javnost dobro upoznata, a dosadašnje analize pokazuju pozitivne trendove. Drugi programi ugraðeni su u nacionalne programe i strategije, a u provedbu programa ukljuèene su i nevladine udruge koje u koordinaciji s tijelima državne uprave imaju izuzetnu ulogu u jaèanju i promociji zdravlja te sprjeèavanju bolesti.

Zemlje èlanice Svjetske zdravstvene organizacije su 1980. godine usvojile Meðunarodni pravilnik o marketingu nadomjestaka za majèino mlijeko. Hrvatska ga je poduprla 14. svibnja 1992. godine na sjednici Generalne skupštine Svjetske zdravstvene organizacije, glasujuæi za Rezoluciju o prehrani dojenèadi. U Hrvatskoj je 1999. godine donesen Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti i promicanju dojenja koji nikad nije prošao saborsku proceduru. Napori u prosvjeæivanju zdravstvenih djelatnika i majki o važnosti dojenja trebaju se intenzivno nastaviti.

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 1


18

3.2. Dugotrajna nezaposlenost

Pasivne i aktivne mjere zapošljavanja na tržištu rada, kao i fleksibilizacija radnog zakonodavstva, pozitivno su se odrazile na zaposlenost. Tako je tijekom 2001. godine nakon desetogodišnje stagnacije zabilježen znaèajan porast prijavljivanih potreba za radnicima i okrenut je trend ka zaposlenosti. Opasnost koja uvijek postoji na fleksibilnim tržištima rada uglavnom se odnosi na mnoštvo slabo plaæenih poslova s niskom produktivnošæu, što može utjecati na nastanak atipiène klase siromašnih koji rade. Navedeni problem u Hrvatskoj je tim više prisutniji, buduæi da postoji velika raširenost zaposlenosti u neslužbenom gospodarstvu, odnosno sivoj ekonomiji.

Sadašnjim se mjerama vrlo malo èini kako bi se poboljšale kvalifikacije i vještine nezaposlenih osoba. Naime, dugotrajna je nezaposlenost sve više izražena unutar kategorije starijih radnika. Oni raspolažu ogranièenim znanjima i vještinama koje su èesto zastarjele, neki su bez ikakvog obrazovanja, a veæina nema iskustva u traženju i nalaženju zaposlenja. Mjere aktivne politike zapošljavanja trebalo bi usmjeriti na prilagodbu kvalifikacijske strukture radne snage strukturi potražnje za radom te bi u èvrstoj vezi s poslodavcima znaèajnije napore trebalo usmjeriti na obuèavanje, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju onih skupina koje najteže pronalaze zaposlenje. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti majkama s više djece i majkama djece s posebnim potrebama kao dugotrajno nezaposlenoj skupini, buduæi da se one suoèavaju s velikim brojem prepreka pri zapošljavanju.


ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

1


JAMSTVO OBRAZOVANJA ZA SVE

21

Pokazatelj 1a. Udio upisanih (% relevantne dobne skupine11)

- Predškolsko obrazovanje (dobna skupina 3-6 godina)- Osnovno obrazovanje (dobna skupina 7-14 godina)- Srednje obrazovanje (dobna skupina 15 - 18 godina) gimnazija12 strukovna škola13 - Visoko obrazovanje (dobna skupina 19 - 23 godina)

Pokazatelj 1b. Mobilnost studenata i nastavnika- Udio stranih studenata14 u ukupnom broju studenata- Broj hrvatskih studenata koji studiraju u inozemstvu

- Broj stranih studenata koji studiraju u RH

Pokazatelj 1c. Uvoðenje bodovnog sustava (ECTS)- Broj visokih uèilišta koji su uveli ECTS

Pokazatelj 1d. Provoðenje reforme kurikuluma u skladu s potrebama suvremenog društva i ekonomskog razvoja Hrvatske

- Broj studijskih programa usklaðenih s Bolonjskom deklaracijom

Pokazatelj 1e. Jamstvo kvalitete studija- Broj vjerodostojnica izdanih visokim uèilištima

44,9

95,0

83,3

25,874,237,8

2,3istraživanje

nije provedeno

2638

5

0

25

2002. / 2003.Podcilj 1: Usklaðivanje obrazovanja s Europskom zajednicom - Bolonjski proces

46,0

95,5

84,5

26,074,039,4

2,7istraživanje

nije provedeno

3214

7

3

32

48,4

96,2

84,8

26,273,842,2

2,7istraživanje

nije provedeno

3433

10

5

40

2003. / 2004. 2004. / 2005.

11 Relevantna dobna skupina izraèunata je na temelju procjena stanovnika sredinom godine.12 Udio od ukupnog broja uèenika srednjeg obrazovanja.13 Udio od ukupnog broja uèenika srednjeg obrazovanja.14 Studenti koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske smatraju se stranim studentima.

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 2


22

Pokazatelj 1f. Uvoðenje "diploma supplementa" (tj. dodatka diplomama) u svrhu promicanja zapošljavanja

- Broj visokih uèilišta koji je uveo "diplomu supplement"

Pokazatelj 1g. Uvoðenje samoregulacije visokog obrazovanja

- Broj integriranih sveuèilišta15

2

0

2002. / 2003.

Podcilj 2: Stjecanje osnova za uspješno ukljuèivanje u rad, gospodarstvo i suvremenu tehnologiju utemeljenu na znanju. Sustavno uvoðenje klasifikacije obrazovanja.

4

1

6

216

2003. / 2004. 2004. / 2005.

Pokazatelj 2a. Provoðenje regionalnog razvoja inovacije

- Broj novoosnovanih visokih uèilišta

Pokazatelj 2b. Uvoðenje vanjskog vrjednovanja u èitavoj obrazovnoj vertikali17

Pokazatelj 2c. Provoðenje reformi strukovnih obrazovanja

- Broj srednjih škola koje su uvele nove programe usklaðene s tržištem rada

Pokazatelj 2d. Uvoðenje koncepcije cjeloživotnog obrazovanja:

- Provoðenje nacionalne strategije za obrazovanje odraslih- Provoðenje zakona o obrazovanju odraslih- Provoðenje akcijskog plana obrazovanja odraslih- Provoðenje istraživanja o obrazovanju odraslih

- Provoðenje Zakona o ravnopravnosti spolova

0

0

0

ne

nene

ne

ne

3

0

0

ne

nene

ne

da

5

150 programa u srednjem

obrazovanju;835

visokoškolskih programa

podaci dostupni sljedeæe godine

da

dada

pilot istraživanje u

planu za 2006.da

JAMSTVO OBRAZOVANJA ZA SVEM

ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

2

23

15 Integriranim sveuèilištem smatraju se sveuèilišta koja djeluju jedinstveno i usklaðeno prvenstveno u akademskim pitanjima, financijskom poslovanju i investicijama, utvrðivanju znanstvenoistraživaèkih prioriteta i u meðunarodnoj suradnji.16 Integrirana sveuèilišta su u Zadru i Dubrovniku.17 Ove godine vrjednovani su srednjoškolski i visokoškolski programi, a od sljedeæe godine bit æe vrjednovana i cijela ustanova.18 Svaka teritorijalno odvojena jedinica (podruèna škola) smatra se školom.19 Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Pokazatelj 3a. Obuhvat djece u djeèjim vrtiæima (dobna skupina 1-6 godina)

Pokazatelj 3b. Donošenje pedagoških standarda- Broj škola ukljuèenih u Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS)

Pokazatelj 3c. Ukupno izdvajanje za obrazovanje iz BDP-a

- Predškolsko- Osnovno- Srednje - Visoko

Pokazatelj 3d. Organizacija obrazovanja u osnovnim18 i srednjim školama

- Osnovne škole koje rade u jednoj smjeni

- Osnovne škole koje rade u dvije smjene

- Osnovne škole koje rade u tri smjene

- Srednje škole koje rade u jednoj smjeni

- Srednje škole koje rade u dvije smjene

31,1%

ne

4,52%

0,43%2,11%1,02%0,89%

50,9%

46,4%

2,6%

Istraživanje nije provedeno


2002. / 2003.Podcilj 3: Organizacija službi

32,2%

ne

4,67%

0,43%2,14%1,08%0,86%

50,8%

46,4%

2,8%



33,7%

U postupku od školske

godine 2005/2006

podaci dostupni sljedeæe godine

24,25%19

68,34%

6,21%

23,7%

76,3%

2003. / 2004. 2004. / 2005.

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 2


24

1. STANJE

1.1. Usklaðivanje obrazovanja s Europskom zajednicom - Bolonjski proces

Do 2010. godine planira se poveæanje obuhvata djece predškolske dobi na 60%, što je u skladu s europskim trendom, odnosno na 98% u programu predškole (godina dana prije polaska u osnovnu školu). Naglašavamo da je osnovno školovanje pripadnika nacionalnih manjina ureðeno Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina po kojem postoje tri modela - nastava na jeziku manjine, dvojezièna nastava te njegovanje jezika i kulture.

Drugi prioritet prvog podcilja odnosi se na izobrazbu i struèno usavršavanje odgojitelja/ica, struènih suradnika/ica i ravnatelja/ica koji æe se usavršavati za rad u vrtiæu. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) otvara proces unaprjeðenja kakvoæe obrazovanja uz širenje moguænosti inicijative i kreativnosti uèitelja u školskoj praksi. U školskoj godini 2005./2006. u HNOS æe biti ukljuèeno 5% osnovnih škola, a nakon toga æe se sve osnovne škole koristiti HNOS-om i novim kurikulumom. HNOS je sastavni dio strateškog dokumenta pod nazivom "Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005. do 2010. godine", kojeg je Vlada RH usvojila u lipnju 2005. i koji je dobio snažnu potporu Meðunarodne banke za obnovu i razvoj (Svjetske banke) u iznosu od 68,7 miliuna EUR. Èetiri prioritena podruèja ukljuèuju: unapreðenje rada u uèionicama, poboljšanje praæenja i vrednovanja sustava, jaèanje rukovoðenja i vodstva te promicanje regionalnog razvoja i inovacija. Projektom se takoðer uvodi obvezni završni školski ispit.

Za unaprjeðenje obrazovanja i izobrazbe potrebno je povezivanje s projektima i aktivnostima Vijeæa Europe na podruèju obrazovanja i izobrazbe kao što su: Obrazovanje za demokratsko graðanstvo, Europski studiji za demokratsko graðanstvo, Povezivanje i razmjena meðu školama, Europa u školi ili Program struènog usavršavanja uèitelja. Takoðer treba obratiti pozornost na politiku zaštite okoliša koja razvija tehnike za zaštitu okoliša i ekološke inovacije.

Prema èlanku 116. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju20 studiji na visokim uèilištima poèinju s ustrojavanjem sukladno Bolonjskom procesu. Ustrojavanje æe se dovršiti i organizacija studija poèeti provoditi prema odredbama ovoga Zakona poèevši najkasnije od akademske godine 2005./2006. S novim studijskim programima uvodi se jedinstven sustav triju ciklusa preddiplomskoga, diplomskoga i poslijediplomskoga studiranja (specijalistièkog i doktorskog) te bodovni sustav ECTS ("European Credit Transfer System").

20 Narodne novine, 123/03., 105/04., 174/04.


ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

2

25

1.2. Uspješno ukljuèivanje u rad, gospodarstvo i suvremenu tehnologiju

2. podcilj: Sustavno uvoðenje klasifikacije znanja koje teži ka:

- osuvremenjenju nastavnih planova i programa srednjeg strukovnog obrazovanja, njihovom usklaðivanju s potrebama tržišta rada, smanjenju velikog broja nepotrebnih zanimanja te izradi nastavnih planova i programa za nova zanimanja prema zahtjevima tržišta rada;

- postavljanju pedagoškog standarda koji æe poslužiti kao podloga za opremanje škola i standardizaciju opreme te udžbenièke i druge literature;

- uspostavljanju forme i metodologije ispitivanja potreba gospodarstva, razvoja poduzetništva i tržišta radne snage te kapaciteta sustava visokog školstva radi zadovoljenja gospodarskih potreba i stvaranja podloge za donošenje odgovarajuæih odluka o upisnim kvotama i popularizaciji pojedinih studijskih programa.

Struèni studiji koji su ustrojeni na visokim školama i veleuèilištima pružaju studentima primjerenu razinu znanja i vještina koja omoguæava obavljanje struènih zanimanja te ih osposobljavaju za neposredno ukljuèivanje u radni proces. Tako uèenje uz rad postaje jedan od važnih oblika struènog usavršavanja.

Cjeloživotno uèenje povezano je s meðunarodnom suradnjom, npr. projekt CARDS programa pod nazivom "Cjeloživotno uèenje graðevinskih inženjera i spremnost za prikljuèenje Europskom ekonomskom podruèju" ("Life-long Learning of Civil Engineers and Preparedness to Join the European Economic Area”), a nositelj projekta je Sveuèilište J. J. Strossmayera u Osijeku. Prema èlanku 76. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju21 visoka uèilišta mogu osnivati razlièite programe struènog usavršavanja, imajuæi u vidu koncept cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Takav se program ne smatra studijem u smislu ovoga Zakona, ali unatoè tome po završetku programa struènog usavršavanja visoko uèilište polazniku izdaje posebnu potvrdu.

21 Narodne novine, 123/03.

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 2


26

1.3. Organizacija službi

U Republici Hrvatskoj u pedagoškoj godini 2004./2005. djelovalo je ukupno 1190 djeèjih vrtiæa22 i drugih pravnih osoba koje ostvaruju programe predškolskog odgoja. Bilo je 1089 djeèjih vrtiæa, od kojih 904 èiji su osnivaèi republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave, 132 èiji je osnivaè druga domaæa pravna ili fizièka osoba te 53 kojima je osnivaè vjerska zajednica. 101 jedinica predškolskog odgoja bila je ustrojena pri drugim pravnim osobama i to 88 pri osnovnim školama, 3 u igraonicama pri knjižnicama te 10 u drugim ustanovama i udrugama (zdravstvenim, socijalnim, kulturnim, sportskim).

U okviru 3. podcilja nastoji se:

- ukljuèiti i poveæati sudjelovanje romske populacije u procesu stjecanja visokog obrazovanja;

- osigurati i olakšati mladima bez roditeljske skrbi stjecanje visokog obrazovanja;

- osigurati materijalnu potporu za visoko obrazovanje mladih putem državnih stipendija, smještaja u studentskim domovima te prehrane u studentskim restoranima za redovite studente. Pravo na državne stipendije ostvaruje ukupno 9 349 redovitih studenata, od èega je 3 501 novi stipendist u 2005. godini;

- poveæati obuhvat djece u predškolskim ustanovama na 60%;

- osigurati mladima izravan upis na visoko uèilište uz uvjet da prijeðu razredbeni prag. Visoka uèilišta utvrðuju postupak odabira pristupnika upisu koji jamèi ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, politièko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roðenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob.

- osigurati školovanje po svim vrstama studija i podruèjima visokog obrazovanja, kao i obavljanje studentske prakse ovisno o vrsti studija, te organizirati pomoæ radi lakšeg ukljuèivanja u razlièite vrste studija i podruèja visokog obrazovanja.

- poticati završetak studija kroz perspektivu zaposlenja u suradnji s gospodarskim subjektima i javnim sektorom, a sukladno tržištu radne snage;

- propisati djelatnosti povremenog studentskog (putem Student servisa) i ðaèkog zapošljavanja na naèin odreðivanja obveznog izdvajanja dijela prihoda po uplaæenom porezu u svrhu financiranja kulturnih i slobodnih aktivnosti u okviru studentskih centara i ðaèkih domova;

- osmisliti model za poboljšanje kvalitete kulturnih i slobodnih aktivnosti u okviru studentskih centara.

22 Svaka teritorijalno odvojena jedinica (podruèni vrtiæ) smatra se vrtiæem.


ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

2

27

Redoviti izdaci za sve razine obrazovanja osim visokog, kao udio cjelokupnih javnih izdataka za te razine obrazovanja, iznose 95%. Ulaganja u nove školske zgrade i obnovu u 2004. godini iznose 0,28%. U Državnom proraèunu Republike Hrvatske23 planirana su sredstva za razvoj sustava visokog obrazovanja u vidu provedbe Bolonjskog procesa u ukupnom iznosu od 71.092.015,00 kuna i to za nacionalnu Agenciju za znanost i visoko obrazovanje i Projekt "lump suma" - uvoðenje novog naèina financiranja visokog obrazovanja i novih radnih mjesta u sustavu visokog obrazovanja. Za Projekt "lump suma" za 2005. godinu planirano je 500.000,00 kuna, koje treba izdvojiti iz ukupnog iznosa.

2. AKTIVNOSTIRazvojni prioritet drugog po redu hrvatskog Milenijskog cilja jest podizanje kvalitete i uèinkovitosti osnovnog obrazovanja te razvijanje potrebnih znanja i vještina koje bi omoguæile osobni razvoj uèenika, kao i završetak osnovnog obrazovanja s ciljem nastavljanja školovanja bez obzira na sposobnosti, spol, vjersku, nacionalnu i/ili regionalnu pripadnost ili socijalno-gospodarski status. U vezi s time predviðaju se sljedeæi razvojni ciljevi:

- poveæanje broja upisanih uèenika te poveæanje postotka onih koji završavaju školovanje;

- provedba projekta "Desetljeæe pismenosti u Hrvatskoj (2003.-2012.)" kojim se treba uspostaviti sustav mjera i resursa koji æe dovesti do postizanja meðunarodnog cilja - smanjenja postotka i broja nepismenih;

- poveæanje broja osnovnih škola koje æe organizirati nastavu u jednoj smjeni te ukidanje nastave u tri smjene;

- provedba posebnog programa ranog uèenja stranog jezika od I. razreda i izborne nastave stranog jezika od IV. razreda osnovne škole koji uèenicima omoguæava kvalitetnije obrazovanje i osposobljavanje za ukljuèivanje u Europsku zajednicu;

- informatizacija odgojno-obrazovnih ustanova i procesa (svi nastavnici trebaju steæi osnovnu razinu informatièke kompetencije);

- razvijanje nastavnog sadržaja, nastavnih metoda i didaktièke opremljenosti kako bi što bolje odgovarali razlièitim oblicima uèenja;

- razvijanje koncepta individualizacije pouèavanja koji æe se temeljiti na potrebama, predznanju, sposobnostima i interesima uèenika.

23 Narodne novine, 171/04.

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 2


28

Rektorski zbor je dostavio plan aktivnosti i pozvao na aktivnost sva visoka uèilišta, Vijeæe veleuèilišta i visokih škola, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Nacionalno vijeæe za visoko obrazovanje (NVVO), Agenciju za znanost i visoko obrazovanje te Nacionalnu skupinu za praæenje Bolonjskog procesa, zaduženu za praæenje provedbe Bolonjskog procesa u akademskoj godini 2004./2005. Statut i drugi opæi akti visokih uèilišta i drugih znanstvenih organizacija usklaðeni su sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju do 31. ožujka 2005. godine. Takoðer je osnovan Savjet za financiranje visokih uèilišta i Odbor za etiku.

ENIC/NARIC24 ured osnovan je u sklopu Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Ured se ukljuèio u europsku mrežu ENIC/NARIC centara, te su službenici Ureda 2005. godine otpoèeli sa studijskim posjetima europskim ENIC/NARIC centrima radi što boljeg ustrojavanja aktivnosti i upoznavanja sa strukturom stranog visokog obrazovanja, zatim ustrojem i nadležnostima kljuènih tijela, s posebnim naglaskom na rad ENIC/NARIC ureda i Agencije za jamstvo kvalitete u tim zemljama.

Nacionalni ENIC/NARIC ured izvještajni je centar o akademskoj pokretljivosti i priznavanju visokih kvalifikacija te je èlan Europske mreže nacionalnih izvještajnih centara. Ured djeluje unutar Agencije za znanost i visoko obrazovanje i do sada je zaprimio više od 500 zahtjeva za struèno i akademsko priznavanje inozemnih visokih kvalifikacija (IVK), od èega je 475 zahtjeva veæ struèno obraðeno i proslijeðeno na vrednovanje Povjerenstvu Rektorskog zbora. Za 214 zahtjeva izdana su pozitivna Rješenja o priznavanju IVK. Ured svakodnevno suraðuje s konzultantima na CARDS projektu "Mobilnost u visokom obrazovanju" koji Ministarstvo provodi od rujna 2004. godine.

U 2004. godini pokrenut je prvi nacionalni internetski portal posveæen stipendijama koje su dostupne hrvatskim graðanima za studij u Hrvatskoj i inozemstvu. Osnovni cilj portala jest skupiti na jednom mjestu informacije o programima stipendiranja dostupnim hrvatskim graðanima. Na taj æe naèin portal omoguæiti pristup informacijama o programima stipendiranja veæem broju ljudi, zatim veæu iskorištenost i transparentnost stipendijskih programa te æe naposljetku doprinijeti poveæanju akademske mobilnosti i demokratizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Portal æe sadržavati popis otvorenih natjeèaja za stipendije, arhivu starih natjeèaja za programe stipendiranja, iskustva stipendista, informacije i izvore potrebne u procesu prijave za pojedine stipendije, korisne internetske linkove te interaktivne elemente kao što su forum i chat. Dugoroèni cilj projekta jest napraviti regionalni portal za programe stipendiranja u južnoj i jugoistoènoj Europi.

24 Europska mreža informacijskih centara ("European Network of Information Centres") / Informacijski centri nacionalnog akademskog priznanja ("National Academic Recognition Information Centres")


ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

2

29

3. IZAZOVI I PREPORUKE

3.1. Usklaðivanje obrazovanja s Europskom zajednicom - Bolonjski proces

Nastojanja ovog podcilja su utvrðivanje prihvatljivosti i valjanosti studijskih programa visokih uèilišta za novu akademsku godinu 2005./2006. ENIC/NARIC ured treba do kraja godine izraditi analizu inozemnih sustava visokog obrazovanja iz kojih u Hrvatsku stižu inozemne visoke kvalifikacije za koje se traži priznavanje. Sljedeæi izazov jest provesti aktivnosti planirane za razdoblje od 2005. do 2010. godine, što ukljuèuje:

- provoðenje Akcijskog plana za Rome za petogodišnje razdoblje od 2005. do 2010. godine;

- provoðenje Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005. do 2010. godine;

- provoðenje Predekonomskog programa za razdoblje do 2007. godine;

- pripremu izvješæa o obrazovanju i usavršavanju na zahtjev Europske komisije od 2010. godine

3.2. Uspješno ukljuèivanje u rad, gospodarstvo i suvremenu tehnologiju

U okviru drugog podcilja preporuèa se:

- poveæati proraèunska i izvanproraèunska izdvajanja za obrazovanje i znanost u nastojanju da se dosegne stupanj izdvajanja u razvijenim europskim zemljama;

- osigurati veæu struènost i uèinkovitost nastavnika te sustav zapošljavanja temeljiti na napredovanju i struènosti;

- intenzivirati uèenje stranih jezika kroz predmetnu nastavu;

- izraditi nastavni plan i program struènog osposobljavanja i struènog usavršavanja nastavnika struèno-teorijske i praktiène nastave.

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 2


30

3.3. Organizacija službi

Decentralizacija upravljanja obrazovanjem ostvarit æe se prepuštanjem donošenja odluka školama i lokalnim obrazovnim vlastima. Trenutno se radi na izradi nacionalnih pedagoških standarda za osnovne i srednje škole te standarda za izradu mreža škola koje bi se postupno ukljuèivale. Do kraja 2006. godine potrebno je provesti pilot-projekt sustava samovrjednovanja odgojno-obrazovnih institucija i zapoèeti s njegovom primjenom poèetkom 2007. godine. Financiranje znanosti i visokog obrazovanja sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju zapoèet æe 1. sijeènja 2006. godine (Projekt "lump suma"). Time bi se poveæao udio BDP-a za obrazovanje sa 4,4% na 4,9% do 2010. godine. Redoviti izdaci za kvalitetno obrazovanje, ukljuèujuæi plaæe, kao omjer javnih izdataka za školovanje do razine visokog obrazovanja, iznosit æe najmanje 13% do 2010. godine. Pravno integriranje sveuèilišta završit æe najkasnije do 31. prosinca 2007. godine. Sastavnice sveuèilišta trebaju djelovati jedinstveno i usklaðeno prvenstveno u akademskim pitanjima, financijskom poslovanju i investicijama, utvrðivanju znanstveno-istraživaèkih prioriteta i u meðunarodnoj suradnji.


ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

2


RAVNOPRAVNOST SPOLOVA I OSNAŽIVANJE ŽENA

33

2002.Podcilj 1: Poticanje rodno osjetljivog obrazovanja u nastavnim planovima i programima u razdoblju

Pokazatelj 1a. Proveden redoviti godišnji postupak usklaðivanja sadržaja udžbenika sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i Udžbenièkim standardom u cilju uklanjanja spolnih stereotipa

Pokazatelj 1b. Udio upisanih studentica u informatièka, tehnièka i prirodno-znanstvena usmjerenja u visokoškolskom obrazovanju25

Pokazatelj 1c. Broj programa i seminara za odgajatelje/ice i nastavno osoblje vezanih za ravnopravnost spolova26

Pokazatelj 1d. Broj rodno osjetljivih kolegija na fakultetima financiranih iz Državnog proraèuna27

Podcilj 2: Poveæanje sudjelovanja žena u procesu donošenja politièkih odluka

Pokazatelj 2a. Broj žena u Saboru RH

Pokazatelj 2b. Broj žena u Vladi RH (ministrice)

Pokazatelj 2c. Udio žena na listama za izbor èlanova predstavnièkih tijela jedinica lokalne i podruène samouprave

Pokazatelj 2d. Udio žena u predstavnièkim tijelima jedinica lokalne i podruène (regionalne) samouprave28

Pokazatelj 2e. Sadrži li izborni zakon odredbe koje se odnose na ravnopravnost spolova?

ne

26,7%

istraživanje nije

provoðeno

istraživanje nije

provoðeno

34 (22,52 %)

4 (21,70 %)

istraživanje nije

provoðeno

9,6 %

da

ne

27,3%

5

14

33 (21,71 %)

4 (28,57 %)

19,24 %

11,1%

da

25 Izvještaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, DZS izvještaj publicira 30.6.26 Izvor: Zavod za školstvo RH www. zavod.skolstvo.htnet.hr27 Izvor: Sveuèilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci28 Indikator ukljuæuje èlanove gradskih èetvrti Grada Zagreba.

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 3


2004. 2005.

ne

Još nema obraðenih podataka

4

14

32 (21,1%)

4 (31%)

20,1%

12,9%

da

2002. 2004. 2005.

34

Podcilj 3: Ekonomsko osnaživanje žena

Pokazatelj 3a. Stopa nezaposlenosti žena

Pokazatelj 3b. Udio žena u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti

Pokazatelj 3c. Udio žena u ukupnom broju samozaposlenih osoba29

Pokazatelj 3d. Udio dugotrajno nezaposlenih žena u ukupnom broju dugotrajno nezaposlenih (više od 25 mjeseci)30

Pokazatelj 3e. Stopa rizika od siromaštva (razlika u iznosu indeksa izmeðu muškaraca i žena)

Podcilj 4: Suzbijanja svih oblika nasilja nad ženama

Pokazatelj 4a. Provodi li se edukacija nadležnih državnih tijela i službi o nasilju nad ženama?

Pokazatelj 4b. Broj skloništa za žrtve nasilja

Pokazatelj 4e.Broj savjetovališta za žrtve nasilja

Podcilj 5: Unaprjeðenje voðenja statistièkih podataka

Pokazatelj 5a. Publiciraju li se statistièki podaci iskazani po spolu u podruèju društvenih statistika?

Podcilj 6: Jaèanje medijske podrške ravnopravnosti spolova

Pokazatelj 6a. Broj rodno osjetljivih programa na javnoj televiziji i u ukupnom medijskom prostoru

16,6 %

54,6%

32,2 %

53,9%

žene + 0,9

da

7

istraživanje nije

provoðeno

da

istraživanje nije

provoðeno

15,7 %

58,3%

38,9 %

53,7 %

žene + 3,0

da

12

31

da

istraživanje nije

provoðeno

RAVNOPRAVNOST SPOLOVA I OSNAŽIVANJE ŽENAM

ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

3

2002. 2004. 2005.13,9 %

59,3%

40,7 %

51,6%

Još nema podataka

da

13

32

da

istraživanje nije

provoðeno

2002. 2004. 2005.

2002. 2004. 2005.

2002. 2004. 2005.

29 Državni zavod za statistiku (u 2005. ukupno 354.000 od èega žena 144.000)30 ibid

35

Pokazatelj 6b. Uspostavljanje godišnje nagrade za rodno osviješten medijski rad

Pokazatelj 6c. Sadrži li Zakon o medijima odredbe koje se odnose na ravnopravnost spolova?

Podcilj 7: Usklaðivanje privatnog i profesionalnog života

Pokazatelj 7a. Broj djeèjih vrtiæa31

Pokazatelj 7b. Broj pravnih subjekata koji provode programe predškolskog odgoja pri osnovnim školama i udrugama

Pokazatelj 7c. Broj djeèjih vrtiæa u kojima djeca borave 8 i više sati

Pokazatelj 7d. Broj djece koja borave u djeèjim vrtiæima 8 sati i više

Pokazatelj 7e. Broj osnovnih škola koje imaju produženi boravak

Pokazatelj 7f. Broj uèenika osnovnih škola koji su ukljuèeni u produženi boravak

Pokazatelj 7g. Broj muškaraca koji koriste porodiljni dopust (obvezni + dodatni)

Podcilj 8: Osnaživanje institucionalnih mehanizama32

Pokazatelj 8a. Broj županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova na lokalnoj razini

Pokazatelj 8b. Broj zaposlenih i (postotak poveæanja zaposlenih) u Uredu za ravnopravnost spolova

da

ne

1067

podaci nedostupni

884

66.606

istraživanje nije

provoðeno

7.830

402 (0,58 %)

-

-

da

da

1089

101

875(2003/2004)

67.375

185

9.160 (2003/2004)

444 (0,63%)

9(2003)

4

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 3


da

da

1106

99

Još nema toènih

podataka

68.009

Još nema toènih

podataka

10.136

438 (0,66%)

20

5(25%)

2002. 2004. 2005.

2002. / 2003.

2004. / 2005.

2005. / 2006.

31 Izvor podataka je Državni zavod za statistiku. Djeèji vrtiæi jesu javne ustanove, a može ih osnovati Republika Hrvatska i jedinice lokalne uprave (državni vrtiæ), vjerske zajednice (vrtiæi vjerskih zajednica) te druge domaæe pravne i fizièke osobe (privatni vrtiæi).32 Ured za ravnopravnost spolova osnovan je 2004. godine

36

Pokazatelj 8d. Iznos budžeta i (postotak poveæanja budžeta) u Uredu za ravnopravnost spolova

Pokazatelj 8e. Broj zaposlenih (i postotak poveæanja zaposlenih ) u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

Pokazatelj 8f. Iznos budžeta (i postotak poveæanja budžeta) u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

Podcilj 9: Jaèanje civilnog društva

Pokazatelj 9a. Broj projekata/programa nevladinih udruga koje su aktivne u podruèju ravnopravnosti spolova financiranih iz državnog proraèuna i sredstava igara na sreæu33

Pokazatelj 9b. Postotak sredstava namijenjenih projektima koji promoviraju ravnopravnost spolova u odnosu na ukupna financijska sredstva za civilno društvo

-

-

-

istraživanje nije

provoðeno

istraživanje nije

provoðeno

1.531.290

10

2.006.079

77

2,6% (2.983.532,00 kn)


ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

3

1.943.260(26,9 %)

10 (0%)

2.525.405(25,89%)

71

2,2%(2.961.365,30 kn)

2002. 2004. 2005.

33 Izvor podataka je Vladin Ured za udruge - “Izvješæe o financiranju udruga iz državnog proraèuna i dijela prihoda od igara na streæu)” Pojmom projekt/program obuhvaæena je institucionalna podrška udrugama, èasopisi, knjige, manifestacije i otkup autorskih prava.

37

1. STANJEU Hrvatskoj su posljednjih godina osnovani institucionalni mehanizmi na nacionalnoj i lokalnoj razini za provoðenje politike ravnopravnosti spolova i uvedene su zakonodavne promjene s ciljem uklanjanja svih oblika diskriminacije žena. Glavni pokazatelji neravnopravnog položaja žena u društvu jesu njihov natpolovièan udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba, razlièiti oblici diskriminacije pri zapošljavanju, nedovoljna zastupljenost u procesu donošenja politièkih odluka te uèestalost obiteljskog nasilja nad ženama.

U podruèju obrazovnih sadržaja još uvijek su prisutni stereotipi o spolnim ulogama te se stoga razmatraju naèini uvoðenja posebnih mjera s ciljem postizanja veæe vidljivosti ravnopravnosti spolova u nastavnim planovima, programima i udžbenicima unutar Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Takoðer, navedeni ciljevi ukljuèuju i sustavnu edukaciju nastavnog osoblja u podruèju ravnopravnosti spolova, uz suradnju s nevladinim ženskim udrugama. U skladu s Lisabonskom deklaracijom Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uvrstilo je u svoje programske ciljeve do 2010. godine poveæanje broja diplomiranih struènjaka u podruèju matematike, znanosti i tehnologije, a osobito poveæanje udjela žena u tim zanimanjima. Iako ženski studiji još uvijek nisu integrirani u Sveuèilište, postoji tendencija prepoznavanja njihova znaèaja i uvoðenja rodno osjetljivih kolegija na pojedinim fakultetima. I u okviru drugih kolegija pojavljuju se teme vezane za ravnopravnost spolova, a pojedini sveuèilišni profesori sudjeluju u znanstvenim projektima vezanim za rodnu osjetljivost. Udio žena meðu nastavnicima na visokim uèilištima porastao je sa 37,25% u 2002. na 39,32% u 2004. Što se tièe akademskog stupnja magistra, udio žena porastao je sa 39,55% na 46,98% u istom razdoblju, dok se udio žena koje su postigle znanstveni stupanj doktora znanosti nešto smanjio (sa 48,09% u 2002. na 42,02% u 2004.).

Žene su i nadalje nedovoljno zastupljeni spol u obnašanju vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini, s tim da je primjetno manji udio žena u lokalnim predstavnièkim i izvršnim tijelima u odnosu na njihovu zastupljenost u Parlamentu i Vladi RH. I dalje je zamjetan postupan porast ženskih politièkih predstavnika, iako s dinamikom rasta ne možemo biti zadovoljni. Primjerice, porast ukupnog broja žena vijeænika nakon provedenih lokalnih izbora u svibnju 2005. godine iznosi svega 1,1% u usporedbi s 2001. godinom.

Poveæava se stopa nezaposlenosti žena. Zaposlene žene èine veæinu u slabije plaæenim djelatnostima, dok njihov udio u ukupnom broju poduzetnica ne bilježi znaèajnije pomake, a niska je i zastupljenost žena u nadzornim odborima javnog sektora. S druge strane, udio žena u ukupnom broju samozaposlenih osoba raste. Ministarstva, lokalne zajednice i druge institucije te nevladine udruge provode programe jaèanja ženskog poduzetništva i ekonomskog osnaživanja samohranih majki.

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 3


38

Donošenjem Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2005. do 2007. godine država je usvojila niz mjera za suzbijanje razlièitih oblika nasilja nad ženama meðu kojima je istaknuto osiguravanje ustroja, organiziranosti i educiranosti dovoljnog broja struènjaka u nadležnim državnim tijelima koja æe se baviti ovom problematikom. U planu je i rad na poveæanju broja skloništa i pravnih savjetovališta za žene i djecu žrtve nasilja. Ministarstvo obitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti u suradnji s ustanovama i udrugama graðana provodi programe psihosocijalnog savjetovanja i pružanja drugih oblika pomoæi žrtvama nasilja u obitelji.

Potrebno je i nadalje raditi na uèinkovitijem prikupljanju, obradi i objavljivanju spolno razluèenih i sistematiziranih statistièkih podataka kako bi se na temelju njih stvorili preduvjeti za provoðenje velikog broja mjera. Državni zavod za statistiku zapoèeo je sa objavljivanjem prikaza prosjeènih mjeseènih bruto-neto plaæa zaposlenih po spolu od 2005. godine.

Mediji imaju vrlo važnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja te tako utjeèu i na stvaranje i održavanje rodnih stereotipa. Medijska slika žene ne korespondira sa stvarnim položajem žena u društvu niti njenim višestrukim ulogama, a mediji se èesto, iako imaju zakonsku obvezu promicanja koncepata ravnopravnosti spolova, ne pridržavaju propisanih zakonskih odredbi. Prema Zakonu o medijima koji je 2004. godine usklaðen sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, obveza je medija da potièu proizvodnju i objavljuju programske sadržaje s ciljem razvijanja svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca, a zabranjeno je i oglašavanja onih sadržaja u kojima se žene i muškarci javno prikazuju i predstavljaju na uvredljiv, omalovažavajuæi ili ponižavajuæi naèin.

Proces usklaðivanja privatnog i profesionalnog života ne prati zahtjeve uklanjanja nejednakosti u društvenom položaju muškaraca i žena. Manje od 1% muškaraca koristi porodiljni dopust iako se bilježi blagi porast u odnosu na prošlu godinu. Takoðer, ne postoji dovoljan broj odgojno-obrazovnih institucija i drugih socijalnih ustanova koje bi svojom ponudom zadovoljile interese obitelji. No, ovdje treba napomenuti da na provoðenje mjera socijalne politike uvelike utjeèe ukupno gospodarsko stanje u zemlji.

U sklopu osnaživanja institucionalnih mehanizama planira se nastaviti s radom na uvoðenju mjera za osnaživanje i umrežavanje institucionalnih mehanizama na nacionalnoj i lokalnoj razini. Ured za ravnopravnost spolova, kao osnovni institucionalni mehanizam za promicanje i praæenje ravnopravnosti spolova, treba osnaživati i u kadrovskom i u financijskom smislu.

U procesu promicanja ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena znaèajnu ulogu igraju brojne nevladine udruge koje svojim djelovanjem i zagovaranjem javnih politika senzibiliziraju javnost i sudjeluju u predlaganju i/ili rješavanju pojedinih problema. Ostvarivanje politike ravnopravnosti spolova nužno ukljuèuje suradnju s nevladinim udrugama i njihovo kvalitetno partnerstvo s tijelima državne uprave i lokalne samouprave.


ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

3

39

2. AKTIVNOSTIVladin Ured za ravnopravnost spolova u suradnji s drugim državnim tijelima i nevladinim udrugama pripremio je Nacrt prijedloga 3. Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova za razdoblje od 2006. do 2010. godine. Nova nacionalna politika temeljit æe se i na Milenijskim podciljevima razvoja, a kao akt politièke volje hrvatske države sadržavat æe i definirane programske zadalje pojedinih tijela državne uprave u ostvarivanju i jaèanju politike ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena. Osim državnog akcijskog plana planira se ili je veæ u tijeku provedba i velikog broja razlièitih drugih aktivnosti.

S ciljem postizanja daljnjeg napretka pri uklanjanju spolnih stereotipa na svim razinama obrazovanja, Ured za ravnopravnost spolova nastavit æe suradnju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa. Takoðer, razmotrit æe se i moguænost praæenja rada Vijeæa za udžbenike sa stajališta uvoðenja rodno osjetljivog obrazovanja. Ured æe u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Zavodom za školstvo i novo-osnovanom Agencijom za strukovno obrazovanje pokrenuti i stvaranje baze podataka o broju programa i seminara za nastavno osoblje o ravnopravnosti spolova, nastaviti pratiti broj rodno osjetljivih kolegija na fakultetima, kao i druge statistièke podatke o položaju žena u obrazovanju i znanosti. U tijeku je izrada novog Udžbenièkog standarda unutar kojeg æe se više pažnje posvetiti rodno osjetljivoj politici.

Aktivnosti usmjerene ka poveæanju sudjelovanja žena u procesu donošenja politièkih odluka obuhvatit æe razlièite akcije usmjerene ka nastavku kontinuiranog osvještavanja javnosti o slabijoj zastupljenosti žena u politici, analizu i objavljivanje podataka o udjelu žena u predstavnièkim i izvršnim tijelima vlasti, podržavanje inicijativa ženskih nevladinih udruga te razmatranje naèina utjecanja na promjene i nadopune izbornog zakonodavstva kao i Zakona o politièkim strankama.

U podruèju ekonomskog osnaživanja žena, tj. opæeg poboljšanja njihova položaja na tržištu rada, planirana je provedba razlièitih programa definiranih zakljuècima Gospodarsko-socijalnog vijeæa (trodijelnog tijela koje obuhvaæa predstavnike Vlade, sindikata i poslodavaca, uz ukljuèene jedinice lokalne i podruène samouprave), meðu kojima su programi za promicanje samozapošljavanja i poduzetništva žena, program poticanja razvoja usluga u kuæanstvu i skrbi o starim i nemoænim osobama, uvoðenje ciljanih programa za samohrane majke u okviru Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja, inspekcijsko utvrðivanje stvarnih uvjeta rada žena te kontinuirano praæenje kretanja ženske radne snage na tržištu rada uz unaprjeðenje statistièkog praæenja podataka. Ured za ravnopravnost spolova zapoèeo je s pripremama za provoðenje empirijskog istraživanja meðu nezaposlenim ženama na temu utvrðivanja standarda diskriminacije pri traženju zaposlenja. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva provodilo je 2004./2005. godine projekt pod nazivom „Poduzetništvo žena“.

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 3


40

Mjere i predviðene aktivnosti za suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama definirane su Nacionalnom strategijom zaštite od nasilja u obitelji u razdoblju od 2005. do 2007. godine. One ukljuèuju kratkoroène i dugoroène mjere za provedbu kojih su zadužena nadležna tijela državne uprave, jedinice lokalne i podruène (regionalne) samouprave te nevladine organizacije. U okviru kratkoroènih mjera jest izrada analize zakona kojima se sankcionira nasilje u obitelji, izrada prijedloga izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji; izrada programa za edukaciju djelatnika u obrazovnim ustanovama i svih onih koji rade na provedbi zakona kojima se sankcionira nasilje u obitelji, izrada prijedloga poticanja rada postojeæih skloništa i otvaranja novih te tiskanje informativnog letka namijenjenog žrtvama, kao i druge mjere. Nositelj provedbe Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji je Ministarstvo obitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti.

U podruèju unaprjeðenja voðenja statistièkih podataka predviðeno je da Državni zavod za statistiku bude glavni nositelj provedbe zadaæe sustavnog statistièkog praæenja i objedinjavanja pokazatelja relevantnih za stjecanje uvida u razlike meðu spolovima u sustavu socijalne sigurnosti i rada. Tiskana je i publikacija u kojoj su izneseni spolno razluèeni statistièki podaci.

Za mjerenje jaèanja medijske podrške u podruèju ravnopravnosti spolova putem broja rodno osjetljivih programa na javnoj televiziji i u ukupnom medijskom prostoru bilo bi potrebno provesti sustavno istraživanje cjelokupnog medijskog prostora. Ured za ravnopravnost spolova zatražit æe od Hrvatske radiotelevizije podatke o ukupnom broju rodno osjetljivih programa, buduæi da se, temeljem donesenog Plana djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova, HTV obvezao na emitiranje programskih sadržaja koji æe promicati razvoj svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca.

S ciljem usklaðivanja privatnog i profesionalnog života, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa kao i jedinice lokalne samouprave, provode projekte vezane za odgoj i obrazovanje djece predškolske dobi koji su usmjereni na otvaranje novih vrtiæa i proširivanje postojeæih, na poticanje veæih trgovaèkih društava da organiziraju programe predškolskog odgoja blizu radnog mjesta roditelja te takoðer na obvezivanje opæina, gradova i županija da predvide lokacije za izgradnju predškolskih ustanova, pri èemu se radno vrijeme vrtiæa treba prilagoditi radnom vremenu roditelja. Do 2010. godine cilj je poveæati broj upisane djece u predškolske programe sa sadašnjih 43% na 60%. Otvaranjem novih programa, do kraja 2006. godine trebalo bi biti obuhvaæeno još 900 djece.

U 2004. godini u gotovo svim hrvatskim županijama osnovana su županijska povjerenstva za ravnopravnost spolova, a u porastu je osnivanje ovih tijela i na gradskim razinama, što je izravna provedba dijela Podcilja 8. - "Osnaživanje institucionalnih mehanizama". Kontinuirano se provodi edukacija i umrežavanje rada povjerenstava, osnovana je koordinacija županijskih povjerenstava, a u pripremi je i razrada normativne regulative njihove uloge i ovlasti u okviru lokalnih tijela vlasti. Na nacionalnoj razini potrebno je daljnje organizacijsko, kadrovsko i financijsko jaèanje institucionalnih mehanizama za provoðenje politike ravnopravnosti spolova.


ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

3

41

U sklopu jaèanja civilnog društva provodi se sustavna suradnja nevladinih udruga, koje se bave zaštitom i promicanjem ženskih ljudskih prava, s državnim tijelima na podruèju ravnopravnosti spolova, a ostvaruju se i partnerski odnosi na zajednièkim projektima. Projekte nevladinih udruga financijski podupiru ministarstva, Vladini uredi te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Ured za ravnopravnost spolova u 2004. godini financijski je podupro 6, u 2005. godini 13, a u 2006. godini 19 projekata nevladinih organizacija iz podruèja svog djelokruga rada.. Ured za ljudska prava je temeljem natjeèaja za 2005. godinu, takoðer financirao projekte/programe nevladinih udruga koje se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava žena, posebice tematikom trgovanja žena i djece, obrazovanjem Romkinja i dr.

3. IZAZOVI I PREPORUKEKako bi se ostvarili svi navedeni podciljevi, a time i de facto, a ne samo de iure, uèinili bitni pomaci u ostvarivanju ravnopravnosti spolova, potrebno je osnaživati institucionalne mehanizme nadležne za provedbu nacionalnog strateškog plana na nacionalnoj i lokalnoj razini. Za potrebe Ureda za ravnopravnost spolova potrebno je osigurati financijska sredstva za planirana provoðenja konkretnih programa i istraživanja te u sljedeæe dvije godine zaposliti još najmanje 6 djelatnika. Koordinatori za ravnopravnost spolova u tijelima državne uprave trebali bi uèinkovitije moæi koristiti svoje ovlasti u provedbi propisa i zadataka na podruèju unaprjeðivanja ravnopravnosti spolova i usklaðivanja zakonodavstva. Na lokalnoj razini potrebno je povjerenstvima za ravnopravnost spolova osigurati prostor i financijska sredstva iz proraèuna lokalnih tijela vlasti.

Stalan je izazov iznalaženje naèina za postizanje ravnopravnosti u obnašanju vlasti i utjecaju na donošenje politièkih odluka kao temeljnom kriteriju demokratskog postupanja. U tom smislu potrebno je razmotriti daljnje prilagoðavanje zakonodavnih propisa te nastaviti s poduzimanjem akcija usmjerenih ka podizanju svijesti o ovome pitanju kod cjelokupne javnosti i, ciljano, politièkih stranaka.

Trajna je zadaæa uèinkovitija provedba Zakona o ravnopravnosti spolova, ostalih zakona protiv diskriminacije te drugih propisa i državnih strategija usmjerenih ka iznalaženju naèina za osnaživanje ukupnog društvenog položaja žena.

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 3


42


ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

3


SMANJENJE SMRTNOSTI NOVOROÐENÈADI I DJECE

45

Podcilj 1: Smanjenje stope perinatalne smrtnosti i smrtnosti dojenèadi

Pokazatelj 1a34. Stopa mrtvoroðenja (PT>500g)

Pokazatelj 1b. Stopa rane neonatalne smrtnosti (PT >500g)

Pokazatelj 1c. Stopa perinatalne smrtnosti/1.000 ukupno roðenih (PT>500g)

Pokazatelj 1d. Stopa perinatalne smrtnosti/1.000 ukupno roðenih (PT>1000g)

Pokazatelj 1e. Stopa smrtnosti dojenèadi/1.000 živoroðenih

Podcilj 2: Poboljšanje antenatalne skrbi

Pokazatelj 2a35. Broj klinièkih pregleda u trudnoæi (optimalan broj pregleda u normalnoj trudnoæi je 10)

0 pregleda: 1-2 pregleda: 3-5 pregleda:6-8 pregleda: >9 pregleda: nepoznat broj pregleda

Pokazatelj 2b. Broj ultrazvuènih pregleda u trudnoæi (optimalan broj pregleda u normalnoj trudnoæi je 3)

0 pregleda: 1 pregleda: 2 pregleda:3 pregleda: 4-5 pregleda:>6 pregleda: nepoznat broj pregleda

5,6 ‰

3,7 ‰

9,3 ‰

6,9 ‰

7,0 ‰

77036 (1,95%)859 (2,18%);

4.005 (10,16%);12.025 (30,50%);20.904 (53,02%),

861 (2,18%)

939 (2,38%)972 (2,47%)

3.337 (8,46%)7.389 (18,74%)16.620 (42,16%)9.078 (23,03%)1.089 (2,76%)

5,3‰

3,4‰

8,7‰

5,8‰

6,1‰

1.041 (2,6%)669 (1,66%)

2.973 (7,39%)11.296 (28,09%)23.500 (58,44%)

734(1,83%)

1.425 (3,54%)658(1,64%)

2.401 (5,97%)6.238 (15,51%)16.925 (42,09%)11.808(29,36%)

758(1,88%)

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 4


2002. 2004. 2005.

5,4‰

3,4‰

8,8‰

6,4‰

Podaci su u procesu prikupljanja

1.523 (3,62%)663 (1,58%)

2.748 (6,54%)11.217 (26,68%)25.372 (60,34%)

525(1,25%)

1.791 (4,26%)629(1,5%)

1.953 (4,64%)5.400 (12,84%)18.114 (43,08%)13.510(32,13%)

651(1,55%)

34 Izvor podataka: anketni upitnici iz rodilišta o roðenima i perinatalno umrlima prema porodnoj težini i trajanju gestacije od 2002. do 2003. godine. Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo35 Izvor podataka: 2a-2c*individualne prijave poroda iz zdravstvenih ustanova Hrvatske od 2002. do 2004. godine. Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo36 770 rodilja ili 1,95% od ukupnog broja rodilja.

2002. 2004. 2005.

46

Pokazatelj 2c. Vrijeme prvog pregleda u trudnoæi (optimalno vrijeme prvog pregleda je do 8. tjedna trudnoæe, te od 9. do12. tjedna trudnoæe)

1-8 tjedana 9-12 tjedana 13-16 tjedana 17-21 tjedan 22-30 tjedana 31-35 tjedana 36-41 tjedan > 42 tjedna - nepoznato trajanje trudnoæe pri prvom pregledu

Pokazatelj 2d31. Broj patronažnih posjeta po trudnoæi (optimalan broj patronažnih posjeta u normalnoj trudnoæi je 2)

- po trudnoæi- po babinjaèi

Podcilj 3: Poboljšanje postnatalne skrbi

Pokazatelj 3a. Broj subspecijalizacija iz neonatologije koje je odobrilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi:

- optimalan broj subspecijalizacija je 10 godišnje- broj feto-maternalnih subspecijalizacija

Pokazatelj 3b. Ritam nabavke kapitalne medicinske opreme (optimalno 15% tijekom jedne godine od ukupno potrebne kolièine)

Pokazatelj 3c. Broj novih specijalizacija iz pedijatrije za primarnu zdravstvenu zaštitu godišnje

11.819 (29,98%)13.499 (34,24%)5.440 (13,80%)2.517 (6,38%)1.370 (3,48%)299 (0,76%)143 (0,36%)1 (0,01%)

4.336 (11,00%)

0,84 posjeta3,3 posjeta

0

2

neostvareno predviðenom dinamikom

9

12.929 (32,15%)15.617 (38,84%)4.104(10,21%)1.684 (4,19%)1.079 (2,68%)307 (0,76%)104(0,26%)

2 (0,0%)4.387 (10,91%)

0,70 posjeta3,35 posjeta

0

1

neostvareno predviðenom dinamikom

22

37 Izvješæa patronažne djelatnosti od 2002. do 2003. godine.

SMANJENJE SMRTNOSTI NOVOROÐENÈADI I DJECEM

ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

4

13.982(33,25%)16.542 (39,34%)4.390(10,44%)1.799 (4,28%)1.117 (2,66%)325(0,77%)117(0,28%)

1(0,0%)3.775(8,98%)

--

2002. 2003. 2005.

47

Podcilj 4: Smanjenje smrti "avoidable deaths", odnosno smrti uslijed perinatalnih uzroka koji se mogu izbjeæi te evaluacija perinatalnih i djeèjih smrti na nacionalnoj i županijskim (regionalnim) razinama

Pokazatelj 4a. Kretanje perinatalne smrtnosti i njenih komponenti (rane neonatalne smrtnosti i fetalne smrtnosti) te djeèjih smrti na nacionalnoj i županijskim (regionalnim) razinama tijekom posljednjih 5 godina

Pokazatelj 4b.38 Broj i udio uzroka smrti kod dojenèadi

- zarazne i parazitarne bolesti- tumori- bolesti krvi i krvotvornog sustava te odreðene bolesti imunološkog sustava- endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma- bolesti živèanog sustava- bolesti cirkulacijskog sustava- bolesti dišnog sustava- bolesti probavnog sustava- odreðena stanja nastala u perinatalnom razdoblju- kongenitalne malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti- simptomi, znakovi i abnormalni klinièki i laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo- ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka- ukupno

podaci su u procesu

prikupljanja

3 (1,1%)1 (0,4%)

4(1,4%)

1 (0,4%)7 (2,5%)

01 (0,4%)

0

163 (57,7%)

83 (29,4%)

15 (5,3%)

4 (1,4%)282

podaci su u procesu

prikupljanja

2 (0,8%)3 (1,2%)

1 (0,4%)

4 (1,6%)1 (0,4%)2 (0,8 %)5 (2,0%)

0

136 (55,5%)

75 (30,6%)

8 (3,3%)

8 (3,3%)245

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 4


2002. 2004. 2005.

38 Izvori podataka: dokumentacija Državnog zavoda za statistiku, 2005. (obrazac DEM-2/02 i DEM-2/03); Hrvatski zdravstveno-statistièki ljetopis, 2005.

48

Podcilj 5: Smanjenje stope smrtnosti djece

Pokazatelj 5a. Specifièna stopa djeèje smrtnosti za:

- dojenèad- djecu od 1 do 4 godine- djecu od 5 do 9 godina- djecu od 10 do 14 godina- djecu od 15 do 19 godina

Pokazatelj 5b. Vodeæi uzroci nasilnih smrti u djeèjoj dobi (struktura)

Podcilj 6: Smanjenje smrti zbog nesreæa i evaluacija provoðenja preventivnih programa u svrhu smanjenja smrti od nesreæa u djeèjoj dobi na nacionalnoj i županijskim (regionalnim) razinama

Pokazatelj 6a. Trendovi smrtnosti djece i mladih na nacionalnoj i županijskim (regionalnim) razinama

Pokazatelj 6b. Broj nasilnih smrti djece

7,0/1.00027,86/100.00014,48/100.00010,42/100.00048,89/100.000

Vidi tablicu 1, dodatak 1

podaci su u procesu

prikupljanja

141

6,1/1.00025,80/100.00012,45/100.00014,35/100.00049,91/100.000

Vidi tablicu 1, dodatak 1

Tablica 2, dodatak 1

157


ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

4

2002. 2004. 2005.

2002. 2004. 2005.

49

1. STANJETijekom 2004. godine u hrvatskim je rodilištima, prema prijavama poroda, ukupno registrirano 40.210 poroda s 40.687 ukupno roðenih (od toga je 40.469 živoroðene djece i 218 mrtvoroðene djece te je stopa fetalne smrtnosti 5,4‰). Osim 218 mrtvoroðenih, u prvih 7 dana nakon roðenja umrlo je 137 djece (stopa rane neonatalne smrtnosti iznosi 3,4‰) te ih je ukupno 355 perinatalno umrlih (u 2002. godini 379). S obzirom da izvješæivanje o mrtvoroðenima porodne težine ispod 1000 grama do 2001. godine nije bilo dio obvezne perinatalne mortalitetne statistike, izvješæivanje neæe biti pouzdano još nekoliko godina dok se novi propisi u cijelosti ne poènu primjenjivati u praksi.

Za meðunarodne usporedbe iskljuèivo se koristi pokazatelj perinatalne smrtnosti u odnosu na roðenu djecu porodne težine iznad 1000 grama. Perinatalno umrlih težih od 1000 grama bilo je 235 (od ukupno 353 perinatalno umrlih porodne težine iznad 500 grama, a prema težinskom kriteriju i definiciji Svjetske zdravstvene organizacije) te stopa perinatalne smrtnosti za roðenu djecu porodne težine ³1000 grama iznosi 5,8‰ (tablica 1), dok stopa perinatalne smrtnosti za sve roðene svih težinskih skupina (porodne težine ³500 grama) iznosi 8,7‰.

U našim je rodilištima, prema prijavama poroda, (za koje se uzimaju dva kriterija Svjetske zdravstvene organizacije - težinski kriterij i trajanje trudnoæe), tijekom 2004. godine roðeno 38.436 (94,98%) djece porodne težine iznad 2500 grama i 1.979 (4,89%) djece porodne težine ispod 2500 grama, te 0,13% novoroðenèadi nepoznate porodne težine. Meðu roðenima niske porodne težine registrirano je 124 djece porodne težine do 1000 grama (0,3%), 183 djece od 1000-1499 grama (0,45%), 390 djece od 1500-1999 grama (0,96%), te 1.282 djece od 2000-2499 grama (3,2%). Dok meðu ukupno roðenima djeca niske porodne težine èine mali udio od 5,1%, meðu perinatalno umrlima oni prevladavaju udjelom od 73,5 % (261/355).

Uzroci smrti dojenèadi u Hrvatskoj ne razlikuju se od uzroka smrti dojenèadi u razvijenim zemljama. U Hrvatskoj je 2004. godine umrlo 245 dojenèadi (stopa smrtnosti 6,1/1000 živoroðenih). Najèešæi uzroci smrti dojenèadi su odreðena patološka stanja vezana uz trudnoæu ili porod (èine 55,5%), kongenitalne anomalije (30,6%), te ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka kao i SIDS (sindrom iznenadne dojenaèke smrti) u udjelu od 3,3% što upuæuje da svi ostali uzroci sudjeluju u ukupnoj smrtnosti dojenèadi sa svega 7,3%. Meðu pojedinaènim uzrocima smrti dojenèadi u Hrvatskoj, kao i u zemljama Europske Unije, prevladavaju posljedice nezrelosti zbog preuranjenog raðanja ili teške malformacije te malformacijski sindromi. U prvom danu života umrlo je 23,7% od ukupno umrle dojenèadi, što je više od broja djece umrle u postneonatalnom razdoblju (24,9%). Ukupno je u razdoblju od roðenja do 27. dana života umrlo 75,1% dojenèadi, dok je u postneonatalnom razdoblju (od 28. do 364 navršenih dana života) umrlo 24,9% djece.

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 4


50

2. AKTIVNOSTI2.1. Antenatalna skrb

Antenatalna skrb provodi se kroz djelatnost primarne zdravstvene zaštite žena za svaku nositeljicu osnovnog zdravstvenog osiguranja. Prosjeèan broj pregleda po trudnici u 2004. godini je 6 pregleda. Prema prijedlogu struke, za novi Program mjera zdravstvene zaštite, poveæao bi se standard zaštite (na 10 klinièkih i 3 ultrazvuèna pregleda po trudnici) u odnosu na trenutno važeæi Program (6-8 klinièkih pregleda i 2 ultrazvuèna pregleda). Nastojat æe se uvesti stimulativni model plaæanja te posebno stimulirati preventivne preglede i preglede trudnica, te poveæati broj kreveta za transportirane majke u centrima više razine preraspodjelom broja kreveta unutar ustanova i meðu ustanovama, a s tim u skladu poveæati i broj kreveta za novoroðenèad (ukupno nedostaje 31 krevet za trudnice u središtima treæe razine).

2.2. Patronažna skrb

Na terenu ima dovoljan broj polivalentnih patronažnih sestara (5.100 stanovnika na jednu patronažnu sestru). Programom mjera zdravstvene zaštite utvrðen je standard broja patronažnih posjeta trudnici, babinjaèi i novoroðenèetu. Financiranje zadovoljava. Glavarina po stanovniku iznosi 25,21 Kn, što godišnje po jednoj patronažnoj sestri iznosi 128.593,49 kuna.

2.3. Zdravstveno-odgojni rad

U Hrvatskoj se u 17 zdravstvenih ustanova održavaju teèajevi poduke roditelja o poroðaju i skrbi za novoroðenèe. Od toga se u dvjema ustanovama teèajevi naplaæuju, a u ostalima su besplatni. Predlaže se organiziranje teèajeve u svim rodilištima i domovima zdravlja uz standardizirani jednoobrazni nacionalni program za roditelje, a prije toga je potrebno obrazovati voditelje teèajeva. U kasnijem razdoblju takoðer je potrebno predvidjeti edukaciju u školama.


ILEN

IJSKI

CIL

J RAZ

VOJA

4

51

2.4. Regionalizacija

U toku je izrada kategorizacije bolnica, a sastavni dio toga projekta bila bi i regionalna organizacija perinatalne zdravstvene zaštite na temelju poznatog programa. U okviru aktivnosti "transporta k sebi" treba napraviti organizaciju transporta za cijelu državu prema preporukama struke te nakon predložene organizacije odrediti potrebno osoblje, opremu i financijska sredstva.

2.5. Oprema i kadrovi

U Hrvatskoj nedostaje 28 specijalista fetomaternalne medicine, 71 ginekolog u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, 86 pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i 18 neonatologa, što je ukupno 157 izvanbolnièkih i 46 bolnièkih specijalista. Do 2003. godine nije odobrena niti jedna uža specijalizacija iz fetomaternalne medicine niti neonatologije. Specijalizacija na podruèju pedijatrije traje 5 godina, 4,5 godine na podruèju ginekologije, 2 godine traje uža specijalizacija na podruèju fetomaternalne medicine, dok su 3 godine potrebne za specijalizaciju neonatologije.

2.6. Izvještavanje i obrada podataka

U Hrvatskoj je propisano obvezno prijavljivanje perinatalnih smrti i poroda za potrebe vitalne i zdravstvene statistike. Ova dva sustava razlikuju se u metodologiji obrade podataka i prikaza stanja jer zdravstvena statistika sve podatke o perinatalno umrloj djeci, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, razvrstava u odnosu na težinske skupine pri roðenju (roðena djeca >500 grama porodne težine za potrebe nacionalne statistike i roðena djeca >1.000 grama porodne težine za meðunarodne usporedbe). Istovremeno, podaci o perinatalno umrloj djeci se za potrebe vitalne statistike uvrštavaju u matice roðenih i umrlih neovisno o porodnoj težini u sluèajevima živoroðenja te od 22 navršena tjedna gestacije u sluèaju mrtvoroðenja. U tijeku je informatizacija zdravstva èime æe se informatièki programi rodilišta (36 rodilišta) uskladiti s onim u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prema standardima izvještavanja koje propisuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

MIL

ENIJS

KI C

ILJ R

AZVO

JA 4


52

3. IZAZOVI I PREPORUKE3.1. Antenatalna skrb

Još uvijek postoji 9,1% nedovoljno kontroliranih (1-2 pregleda i 3-5 pregleda) i 2,6% nekontroliranih trudnoæa (0 pregleda u trudnoæi). Od osobite važnosti za smanjenje problema jest provoðenje zdravstvenog prosvjeæivanja stanovništva o planiranju obitelji i reproduktivnom zdravlju, posebice školske populacije u adolescentskoj dobi te trudnica. Poboljšanje komunikacije, odnosno razmjena informacija unutar zdravstvenih službi primarne zdravstvene zaštite (ginekolog i patronažna služba), takoðer bi pridonijelo veæem obuhvatu trudnica s nedovoljno kontroliranom trudnoæom. Takoðer, težit æe se ka poveæanom sudjelovanju roditelja u skrbi za nedonošèad u jedinicama intenzivnog lijeèenja, poticanju ranog kontakta “koža na kožu”, ranom dojenju te moguænosti redovitog posjeæivanja.

3.2. Patronažna skrb

Glavni su problem neujednaèene mjere i postupci patronažnih sestara u zaštiti zdravlja trudnica, babinjaèa i novoroðenèadi. Potrebno je organizirati edukaciju patronažne službe u svim regionalnim centrima (Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku) na temelju jedinstvenog programa (izrada edukacijskih paketa i radionice s ciljem donošenja jedinstvenih smjernica rada). Potrebna sredstva iznose 300.000,00 kn godišnje po teèaju. Potrebno je poboljšati komunikaciju sa svim ginekolozima koji pružaju zdravstvenu zaštitu ženama na terenu koji pokriva patronažna sestra (posebna sredstva nisu predviðena).

3.3. Zdravstveno-odgojni rad

Kvaliteta i sadržaj teèajeva vrlo su raznoliki i neujednaèeni te se u velikoj veæini sluèajeva zasnivaju na entuzijazmu pojedinaca bez institucionalne podrške. Potrebno je ujednaèiti

Documents

IZVJEŠÆE O NAPRETKU I OSTVARIVANJU MILENIJSKIH CILJEVA RAZVOJA U REPUBLICI HRVATSKOJ · 2013. 6. 19. · CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuèilišna knjižnica