Izvješće o sigurnosti - mzoip.evolare.host25.com · O internom auditu SUS-a se vode zapisi na propisanom obrascu. Rezultati audita objavljuju se na intranetu u sklopu dokumenata

Izvješće o sigurnosti

JANAF d.d., Terminal Žitnjak

Ožujak, 2018.

JANAF d..

Terminal Žitnjak IZVJEŠĆE O SIGURNOSTI

Naručitelj: JANAF D.D., Miramarska cesta 24, 10 000 Zagreb

PREDMET: Izvješće o sigurnosti

Adresa područja postrojenja:

Terminal Žitnjak, Slavonska avenija 64, 10 000 Zagreb

Oznaka dokumenta: RN/2016/0213

Ovlaštenik: DLS d.o.o. Rijeka, Spinčićeva 2, 5 1000 Rijeka

Tel./Fax. +385 (0)51 633 400

Voditelj izrade: Morana Belamarić Šaravanja

dipl.ing.biol.-ekol.

Suradnici: Ivana Dubovečak dipl.ing.biol.-ekol.

Hana Radovanović ing.el.

Mišo Kucelj mag.ing.geol.

Matija Hrastovski mag.ing.geol.

Daniela Krajina dipl. ing. biol. - ekol.

Suradnici na razini operatera:

Sonja Štiglić dipl. ing. naft. rud.

Vlatka Koščićarić-Jerabek kem. teh.

Čedomir Nemet dipl.ing.sigur

Ljubomir Babić dipl. ing. str.

Datum izrade:

Datum revizije:

Travanj, 2012.

Rujan, 2014.

Rujan, 2017.

M.P.

Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo tvrtke JANAF d.d. ,te je zabranjeno kopiranje,

umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti

odgovorne osobe tvrtke JANAF d.d.

Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i

na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.

IZVJEŠĆE O SIGURNOSTI JANAF d.d.

Terminal Žitnjak

S A D R Ž A J

1 UVOD .............................................................................................................................. 1

2 INFORMACIJE O SUSTAVU UPRAVLJANJA I ORGANIZACIJI PODRUČJA

POSTROJENJA IZ PERSPEKTIVE SPRJEČAVANJA VELIKIH NESREĆA ....................... 3

2.1 POLITIKA SPRJEČAVANJA VELIKIH NESREĆA .................................................................... 3

2.2 SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU ............................................................................... 9

2.2.1 ORGANIZACIJA I OSOBLJE ............................................................................................. 9

2.2.2 PREPOZNAVANJE I PROCJENA ZNAČAJNIH RIZIKA ...........................................................14

2.2.3 NADZOR RADA POSTROJENJA ......................................................................................16

2.2.4 UPRAVLJANJE PROMJENAMA .......................................................................................17

2.2.5 PLANIRANJE ZA SLUČAJ OPASNOSTI .............................................................................18

2.2.6 PRAĆENJE UČINKOVITOSTI ..........................................................................................19

2.2.7 REVIZIJA I PREGLED ....................................................................................................19

3 OPIS LOKACIJE PODRUČJA POSTROJENJA ............................................................21

3.1 OPIS LOKACIJE NA KOJOJ SE PODRUČJE POSTROJENJA NALAZI I NJEGOVOG OKOLIŠA,

UKLJUČUJUĆI ZEMLJOPISNI SMJEŠTAJ, METEOROLOŠKE, GEOLOŠKE I HIDROGRAFSKE UVJETE TE

POVIJEST TERENA ..................................................................................................................21

3.1.1 LOKACIJA PODRUČJA POSTROJENJA .............................................................................21

3.1.2 ZEMLJOPISNI SMJEŠTAJ ...............................................................................................21

3.1.3 PRIRODNE KARAKTERISTIKE UNUTAR PODRUČJA POSTROJENJA .....................................24

3.2 ODREĐENJE POSTROJENJA I DRUGIH AKTIVNOSTI TVRTKE KOJE BI MOGLE PREDSTAVLJATI

RIZIK OD VELIKIH NESREĆA .....................................................................................................30

3.3 IDENTIFIKACIJA SUSJEDNIH POSTROJENJA I PODRUČJA UKLJUČUJUĆI JAVNE OBJEKTE KOJE

SU IZVAN DJELOKRUGA UREDBE TE PODRUČJA I ZBIVANJA KOJA BI MOGLI BITI IZVOR ILI POVEĆATI

RIZIK OD IZBIJANJA TE POSLJEDICE VELIKIH NESREĆA ..............................................................31

3.3.1 OPIS PODRUČJA NA KOJIMA BI MOGLO DOĆI DO DOMINO EFEKTA NAKON VELIKE NESREĆE35

3.4 OPIS PODRUČJA NA KOJIMA BI MOGLO DOĆI DO VELIKE NESREĆE.....................................35

3.4.1 PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA .......................................................................35

3.4.2 ZEMLJOPISNI SMJEŠTAJ ...............................................................................................38

3.4.3 PRIRODNE KARAKTERISTIKE OKOLNOG PODRUČJA MAKSIMALNOG DOSEGA VELIKE NESREĆE

41

4 TEHNOLOŠKI OPIS POSTROJENJA ............................................................................51

4.1 OPIS POSTUPAKA NA TERMINALU ŽITNJAK ......................................................................53

4.2 OPIS OPASNIH TVARI ......................................................................................................57


Terminal Žitnjak

5 UTVRĐIVANJE I ANALIZA RIZIKA OD NESREĆA TE NAČINI SPRJEČAVANJA .......71

5.1 PROCJENA RIZIKA – METODOLOGIJA ...............................................................................71

5.2 TEMELJNI PODACI ZA PROCJENU RIZIKA ..........................................................................73

5.3 ANALIZA MOGUĆIH IZNENADNIH DOGAĐAJA U NA LOKACIJI TERMINALA ŽITNJAK ...............76

5.3.1 SCENARIJ 1.1. KOLAPS SPREMNIKA DIZELA (20 000 M3)......................................92

5.3.2 SCENARIJ 1.2. KOLAPS SPREMNIKA DIZELA (20 000 M3)......................................96

5.3.3 SCENARIJ 2.1. KOLAPS SPREMNIKA BENZINA (20 000 M3) ..................................98

5.3.4 SCENARIJ 2.2. KOLAPS SPREMNIKA BENZINA (20 000 M3) ................................. 109

5.3.5 SCENARIJ 2.3. PROPUŠTANJE USLIJED OŠTEĆENJA PLAŠTA/DNA SPREMNIKA

BENZINA ............................................................................................................................ 111

5.3.6 SCENARIJ 2.4. MANJE PROPUŠTANJE NA PLAŠTU/DNU SPREMNIKA ............. 115

5.3.7 SCENARIJ 4.2. KOLAPS VAGONCISTERNE ......................................................... 125

5.3.8 SCENARIJI 6.1. KOLAPS SPREMNIKA UKAPLJENOG NAFTNOG PLINA (5 M3) ... 132

5.4 PROCJENA UČESTALOSTI MOGUĆEG IZNENADNOG DOGAĐAJA ....................................... 136

5.5 OPIS TEHNIČKIH PARAMETARA I OPREME KORIŠTENE PRI OSIGURANJU POSTROJENJA ..... 141

6 MJERE ZAŠTITE I INTERVENTNE MJERE ZA OGRANIČAVANJE POSLJEDICA

NESREĆE .......................................................................................................................... 142

6.1 MJERE PREVENCIJE IZNENADNOG DOGAĐAJA ............................................................... 142

6.2 MJERE ZAŠTITE ........................................................................................................... 142

6.3 MJERE ZA SMANJENJE POSLJEDICA U SLUČAJU IZNENADNOG DOGAĐAJA ....................... 146

6.4 TEHNIČKE I NETEHNIČKE MJERE VAŽNE ZA OGRANIČAVANJE UČINAKA VELIKE NESREĆE .. 154

7 PRILOZI ....................................................................................................................... 156

7.1 PRILOG 1. SHEMA KOMUNIKACIJE U SLUČAJU IZNENADNOG DOGAĐAJA .......................... 156

7.2 PRILOG 2. SHEMA POSTUPANJA S OBVEZAMA SUDIONIKA U SLUČAJU IZNENADNOG

DOGAĐAJA .......................................................................................................................... 157

7.3 PRILOG 3. POPIS DOKUMENATA OPERATERA KORIŠTENIH PRI IZRADI IZVJEŠĆA O SIGURNOSTI

158

Izvješću o sigurnosti priložen je Unutarnji plan kao zaseban dokument.

Operater će središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove civilne zaštite dostaviti

Izvješće o sigurnosti zajedno sa suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike radi

donošenja odluke o potrebi revizije Vanjskog plana za industrijsku zonu.


Terminal Žitnjak

Popis korištenih kratica

ALOHA - (Areal Locations of Hazardous Atmospheres) – računalni program namijenjen za

modeliranje ključnih opasnosti vezanih na ispuštanje opasnih tvari koje može rezultirati s

disperzijom toksičnih plinova, zapaljenjem i/ili eksplozijom

CS – crpna stanica

CUPOVZ – Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Zagrebu

DGE – Donja granica eksplozivnosti

DUZS – Državna uprava za zaštitu i spašavanje

EPA – Environmental Protection Agency – Agencija za zaštitu okoliša

GOK – Glavni odvodni kanal

HAZOP - hazard and operability study – procjena opasnosti

HEP – Hrvatska elektroprivreda

HRN – Hrvatske norme

IOS – Izvješće o sigurnosti

ISO – International Organization for Standardization (Međunarodna organizacija za

standardizaciju)

JPP – jedinice za pripremu pjenila

JVP – Javna vatrogasna postrojba

k.č. – Katastarska čestica

k.o. – Katastarska općina

MSK – Medvedev-Sponheuer-Karnik ljestvica

MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova

MZOE – Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

NN – Narodne novine

NOAA – National oceanic and atmospheric administration

NUC - Nadzorno-upravljački centar

OHSAS – Occupational Health and Safety Assessment Series (Sustav upravljanja zaštitom na

radu i zdravljem zaposlenika)

OIC - Operacijsko-informacijski centar

OZS – osobna zaštitna sredstva

SCADA - Supervisory Control and Data Acquisition

SLAB – Softverski paket za modeliranje iznenadnih ispuštanja kemikalija. Koristi se za

određivanje zona opasnosti, trajanja izloženosti te kretanja ispuštenih kemikalija

SOP – Standardni operativni postupak


Terminal Žitnjak

SPO – Standardni postupak održavanja

SSIZ – Sektor sigurnosti i zaštite

STN – Sektor transporta nafte

SUS – Sustav upravljanja sigurnošću

TTZ – Tehničko tjelesna zaštita

TŽI – Terminal Žitnjak

UNP – ukapljeni naftni plin

Uredba – Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14)

VP – vanjski plan

VRU – Vapor recovery unit (jedinica za obradu otpadnih para)

ZNR – Zaštita na radu

ZOP – Zaštita od požara

ZVC - Zapovjedno-vatrogasni centar

ŽC – Županijski centar

1

JANAF d..


1 UVOD

Predmet ovog Izvješća o sigurnosti je Terminal Žitnjak koji se nalazi na adresi Slavonska

avenija 64, 10 000 Zagreb, k.č.br. 138/12, 138/33, 138/41, 138/49 i 138/50, k.o. Žitnjak u Gradu

Zagrebu. Izvješće o sigurnosti za područje postrojenja Terminala Žitnjak izrađeno je, temeljem

članka 122. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj

80/2013, 153/2013, 78/2015) kojim je propisana obveza izrade Izvješća o sigurnosti za

područja postrojenja na kojima je utvrđena prisutnost velikih količina opasnih tvari. Člankom

34. stavkom 3. Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Narodne

novine“ broj 44/2014, 31/2017, 45/2017, u daljnjem tekstu Uredba) utvrđeno da su operateri

postojećih postrojenja višeg razreda dužni podnijeti zahtjev za ishođenje suglasnosti na

Izvješće o sigurnosti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu navedene Uredbe. Na

posljednje Izvješće je u prosincu 2013. godine Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdalo

suglasnost (KLASA: 351-01/13-07/34; URBROJ: 517-06-2-2-12-3).

Prema odredbama članka 4. stavka 1 i članka 15. stavka 1 Uredbe utvrđena je obveza izrade

Izvješća o sigurnosti za područja postrojenja u kojima je prisutnost opasnih tvari u količinama

većim od graničnih količina utvrđenih u Prilogu I. A, dio 1, stupcu 3. Uredbe.

Na području postrojenja Terminala Žitnjak nalaze se spremnički kapaciteti za opasne tvari u

količini od 111 251 t to jest dizel, benzin, lož ulje i biogoriva u kategoriji naftni derivati i

alternativna goriva navedena pod točkom 34. Priloga I.A dio 2. Uredbe. Granična količina

naftnih derivata iznad koje je operater obvezan izraditi izvješće o sigurnosti je 25 000 t (na

području postrojenja: 111 251 t).

Budući da se na području postrojenja Terminala Žitnjak maksimalno može skladištiti 111 251

t naftnih derivata, JANAF d.d. kao operater je obvezan prema članku 10. stavku 3 Uredbe

dostaviti ispunjeni obrazac II. B u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari, a koji

vodi Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode. Obavijest o prisutnosti opasnih tvari na

području postrojenja dostavljena je 10. veljače 2015.g. Ministarstvu zaštite okoliša i prirode i

Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu za potrebe vođenja Registra postrojenja u kojima je

utvrđena prisutnost opasnih tvari i očevidnika prijavljenih velikih nesreća.

Za izradu Izvješća o sigurnosti i Unutarnjeg plana za Terminal Žitnjak, operater JANAF d.d.

angažirao je ovlaštenika DLS d.o.o. iz Rijeke, koji posjeduje Rješenje kojim se daje suglasnost

za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša što uključuje izradu Izvješća o sigurnosti i

Unutarnjeg plana. Navedeno Rješenje izdalo je 24. srpnja 2013. Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode (KLASA: UP/I 351-02/13-08/75, URBROJ: 517-06-2-2-2-13-3), te njegove izmjene 12.

prosinca 2013. (KLASA: UP/I 351-02/13-08/75, URBROJ: 517-06-2-1-1-13-5) i 21. siječnja

2015. (KLASA: UP/I 351-02/13-08/75, UBROJ: 517-06-2-1-2-15-9).

Operater ima izrađenu Politiku sprečavanja velikih nesreća i uspostavljen sustav upravljanja

sigurnošću.

Obveza operatera JANAF d.d. u skladu s člankom 15. stavkom 2 Uredbe je da se ovim

Izvješćem o sigurnosti dokaže da su Politika sprječavanja velikih nesreća i sustav upravljanja

sigurnošću za njezinu provedbu provedeni u skladu s načelima i zahtjevima navedenima u

Prilogu IV. Uredbe. Politiku sprječavanja velikih nesreća usvojila je Uprava u listopadu 2017.

Politika ukazuje na odlučnost u postizanju visokih standarda koji osiguravaju zaštitu zdravlja,

objekata i okoliša te da su opasnosti od velikih nesreća u postrojenju utvrđene i da će se u

slučaju potrebe poduzeti potrebne mjere kako bi se takve nesreće spriječile te ograničile

http://www.zakon.hr/cms.htm?id=601



2


Terminal Žitnjak

njihove posljedice. Nadalje, odgovarajuća sigurnost i pouzdanost uključeni su u projekt,

konstrukciju, tehnološki postupak i aktivnosti te održavanje svih dijelova postrojenja koji su

povezani s opasnostima od nastanka velikih nesreća unutar postrojenja.

Prema članku 16. stavku 1 Uredbe sastavni dio Izvješća o sigurnosti je Unutarnji plan.

Unutarnji plan obvezno sadrži sve podatke i informacije iz Priloga V. Uredbe i propisa kojima

se uređuje zaštita i spašavanje, zaštita okoliša, zaštita na radu, zaštita od požara i zaštita

zdravlja za postrojenja višeg razreda, a prema članku 9. stavku 1. točka 6. Uredbe. Ovo

Izvješće izradio je ovlaštenik DLS d.o.o. iz Rijeke sukladno članku 17. stavku 4. Uredbe.

Za Zagrebačku županiju izrađen je u ožujku 2014. Vanjski plan zaštite i spašavanja. Odluku o

potrebi izrade Vanjskog plana zaštite i spašavanja za Grad Zagreb za četiri lokacije uključujući

područje postrojenja, JANAF d.d. – Terminal Žitnjak, (KLASA: 810-03/13-09/01 URBROJ: 543-

01-04-01-13-4), 08. veljače 2013. donio je ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a

na temelju članka 35. Zakona o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“, broj 174/04, 79/07,

38/09 i 127/10) i u svezi s člankom 107. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj

110/07).

Područje postrojenja Terminal Žitnjak smješteno je u krugu Tvorničkog kompleksa DIOKI

(bivša Petrokemijska tvornica OKI) unutar industrijske zone u istočnom dijelu Grada Zagreba.

Paralelno uz južnu granicu proteže se Glavni odvodni kanal – GOK Zagreb iza kojeg se nalaze

stambeni objekti naselja Struge i Bogdani. Na udaljenosti od 1950 m od spremnika opasnih

tvari nalazi se rijeka Sava.

Na Terminalu Žitnjak zaposleno je ukupno 25 radnika. Smjenski ciklus je: 12 sati dnevna

smjena - 24 odmor -12 sati noćna smjena - 48 sati odmor.

U jednoj smjeni prisutna su 4 profesionalna vatrogasaca ugovorene vatrogasne postrojbe, 4

zaštitara te procesno osoblje.

S obzirom na količinu i vrstu opasne tvari te način skladištenja i manipulacije, napravljena je

analiza rizika za eksploziju i požar skladišnog prostora za naftne derivate (benzin i dizel) te

eksploziju plinske faze benzina na lokaciji pretakališta vagoncisterni i autopunilišta. Rezultati

analize rizika prikazani su u Poglavlju 4 ovog Izvješća (Utvrđivanje i analiza rizika od nesreća

te načini sprječavanja). Najgori mogući slučaj pretpostavlja eksploziju i požar uslijed oštećenja

spremnika benzina kapaciteta 20 000 m3.

Uspostava i održavanje sustava upravljanja sigurnošću provodi se u skladu s Uredbom o

sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari te zahtjevima normi ISO 9001:2015

(Sustav upravljanja kvalitetom), ISO 14001:2015 (Sustav upravljanja okolišem) i OHSAS

18001:2007 (Sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti) dodatno osiguravaju provedbu

ciljeva, smanjenje rizika, sljedivost procesa i uočavanje potencijalnih opasnosti.

3


Terminal Žitnjak

2 Informacije o sustavu upravljanja i organizaciji

područja postrojenja iz perspektive sprječavanja

velikih nesreća

2.1 Politika sprječavanja velikih nesreća

Operater JANAF d.d. ima izrađenu Politiku sprječavanja velikih nesreća (u daljnjem tekstu

Politika) koja je sastavljena tako da jamči visok stupanj zaštite čovjeka i okoliša odgovarajućim

sigurnosnim sredstvima, strukturama i sustavima upravljanja.

Politiku za JANAF d.d. Terminal Žitnjak donio je 25. listopada 2017. Predsjednik Uprave, a u

skladu s čl. 121. st. 4 Zakona o zaštiti okoliša (NN 78/15) i u skladu s čl. 15. i Prilogom IV.

Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/2014, 31/2017,

45/2017). Politika sprječavanja velikih nesreća objavljena je na intranet i internet stranicama

operatera te je dostupna svim zaposlenima i zainteresiranoj javnosti. Zaposlenicima je prilikom

objave poslana obavijest o objavljivanju.

Vanjski izvođači radova moraju prije početka obavljanja poslova na lokacijama JANAF-a proći

osposobljavanje kroz koje dobiju informaciju i o rizicima koji mogu biti uzročnikom nastanka

velikih nesreća.

Provjera implementacije Politike obavlja se putem koordiniranih inspekcijskih nadzora državnih

tijela uprave te internih i vanjskih audita.

Za izmjenu dokumenata odgovorno je rukovodeće osoblje. Izmjene i ažuriranje dokumenata

radi se nakon značajnije promjene, velike nesreće, iznenadnog događaja ili uočenog

nedostatka pri provedenom auditu.

U nastavku su Odluka o donošenju Politike sprečavanja velikih nesreća i Politika operatera

JANAF d.d. koja se primjenjuje na područje postrojenja Terminal Žitnjak.

4


Terminal Žitnjak

5


Terminal Žitnjak

6


Terminal Žitnjak

7


Terminal Žitnjak

8


Terminal Žitnjak

9


Terminal Žitnjak

2.2 Sustav upravljanja sigurnošću

Sustav upravljanja sigurnošću (SUS) su mjere provedene od strane operatera na svim

razinama u cijeloj organizaciji. Procesi obuhvaćaju organizaciju, postupke i procedure, kontrolu

dokumenata, komunikaciju i sudjelovanje zaposlenika u razvoju postupaka ključne za

dosljednost i učinkovitost sustava.

Sustav upravljanja sigurnošću operatera JANAF d.d. razmjeran je opasnostima, industrijskoj

djelatnosti i složenosti organizacije u području postrojenja, a temelji se na procjeni rizika,

iskustvenim podacima i nadzoru i kontinuiranom praćenju sustava. SUS podrazumijeva

organizacijsku strukturu, odgovornosti, vježbe, procedure, procese i resurse za određivanje i

provođenje Politike sprječavanja velikih nesreća.

Uz Politiku sprječavanja velikih nesreća, Politika kvalitete, zaštite okoliša i zaštite zdravlja i

sigurnosti te Politika upravljanja energijom su dokumenti odobreni od strane Predsjednika

Uprave i prenesena na sve razine u JANAF-u.

JANAF je uspostavio, održava i trajno poboljšava:

- Sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008

- Sustav upravljanja zaštitom okoliša ISO 14001:2004

- Sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti OHSAS 18001:2007

- Posebni sustav upravljanja kvalitetom – industrija nafte, petrokemije i prirodnog plina

ISO 29001:2010.

Ovim sustavima utvrđeni su aspekti zaštite okoliša za sve aktivnosti u svakodnevnom

poslovanju s ciljem da se smanji i/ili eliminira negativan utjecaj na okoliš, zdravlje i sigurnost.

Procijenjeni su rizici u radu i propisane su mjere prevencije ozljeda I bolesti, putem nadzora,

zaštite, mjerenja, izvješćivanja i analiziranja.

Svi procesi se provjeravaju putem planiranih i dodatnih unutarnjih kontrola, nadzora

certifikacijske kuće, nadležnih inspekcija, nadzora koji provode korisnici i suradnje s užom

društvenom zajednicom.

Predstavnici terminala i stručnih službi zajednički uspostavljaju godišnje ciljeve sustava

sigurnosti koji obuhvaćaju poboljšanja, kontrolu i održavanje sustava JANAFa-a sa ciljem

implementacije Politike sprječavanja velikih nesreća.

Za područje postrojenja izrađena je Procjena osti radnih mjesta Terminala Žitnjak (svibanj

2014.)

2.2.1 Organizacija i osoblje


smjena - 24 odmor -12 sati noćna smjena - 48 sati odmor.

U jednoj smjeni prisutna su 4 profesionalna vatrogasca i 4 zaštitara te procesno osoblje. Zaštitu

perimetra te objekata JANAF-a d.d. provodi sustavom tehničke zaštite.

Kontrolu ulaza/izlaza osoba i vozila obavlja zaštitarska tvrtka temeljem godišnjeg Ugovora.

Posjetitelji se prilikom ulaska na lokacije JANAF-a moraju ponašati sukladno propisanoj Uputi

(Uputa za posjetitelje) i dobivenim karticama.

10


Terminal Žitnjak

U nastavku je organizacijska shema operatera s odjelima bitnim za sustav upravljanja

sigurnošću.

Slika 1. Organizacijska shema operatera s odjelima bitnim za sustav upravljanja sigurnošću

UPRAVA

(Predsjednik Uprave)

Ured za kontroling i

upravljanje rizicima

Ured upravljanja kvalitetom Ured upravitelja terminala

Upravitelj Terminala

SEKTOR SIGURNOSTI I

ZAŠTITE

Direktor Sektora

sigurnosti i zaštite

SEKTOR TRANSPORTA

NAFTE

Direktor Sektora

transporta nafte

Služba zaštite

okoliša

Služba kontrole

integriteta

naftovodnog

sustava

Služba ZOP, ZNR i

TTZ

Odjel ZOP, ZNR i

TTZ

Služba transporta

Odjel transporta

Odjel skladištenja

derivata

Služba održavanja

Odjel održavanja

Terminala

Odsjek strojarskog

održavanja

Odsjek održavanja

elektroenergetike

Odsjek održavanja

instrumentacije

Služba daljinskog

nadzora,

procesnih telekom.

i mjeriteljstva

11


Terminal Žitnjak

Ovlasti, odgovornosti i kompetencije osoblja po svim razinama i za svako radno mjesto

određene su i definirane Pravilnikom o organizaciji poslova i sistematizaciji radnih mjesta i

Katalogom kompetencija.

U Izvješću o sigurnosti i internim dokumentima JANAF-a imenovane su odgovorne osobe za

područje postrojenja, te je definiran način komunikacije u slučaju iznenadnih događaja i

nesreća.

Predsjednik Uprave:

Donosi odluku o obavješćivanju ŽC 112;

Donosi odluku o aktiviranju Stožera;

Imenuje osobe odgovorne za suradnju s državnim tijelima uprave.

Osoba odgovorna za sigurnost je Direktor sektora sigurnosti i zaštite – koji kao osoba

odgovorna za sigurnost ima direktan pristup Upravi uz mogućnost komunikacije o svim

mjerama.

Odgovornosti Direktora SSIZ:

Obavještava Predsjednika Uprave o iznenadnom događaju;

Prema odluci Predsjednika Uprave obavještava nadležna tijela uprave;

U dogovoru s Predsjednikom Uprave aktivira Stožer;

Vodi Stožer (Voditelj Stožera);

Osigurava efikasnu provedbu Unutarnjeg plana;

Dolazi na lokaciju iznenadnog događaja (u što kraćem roku);

Koordinira sve osobe izvan i unutar JANAF-a, aktivirane tijekom provedbe Unutarnjeg

plana;

Koordinira izradu „Elaborata sanacije“ kada je to potrebno sukladno zakonskim

zahtjevima i zahtjevima nadležnih tijela uprave;

Izrađuje Izvještaj o onečišćenju i sanaciji onečišćenja u roku od 14 dana od završetka

sanacije.

Direktor SSIZ uzbunjuje nadležni Županijski centar 112 sukladno Odluci o prijemu/davanju

priopćenja Županijskog centra 112 Zagreb o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno

poduzeti u pravnoj osobi - operateru i daje kratki opis i karakter nastalog požara te traži

intervenciju interventnih službi preko nadležnog ŽC 112.

Direktor Sektora sigurnosti i zaštite zajedno s Rukovoditeljem Službe zaštite od požara, zaštite

na radu i tjelesno tehničke zaštite i Rukovoditeljem Službe zaštite okoliša odgovoran je za

prikupljanje novih tehnoloških saznanja vezanih za sigurnost .

Upravitelj Terminala:

Odgovoran je za pokretanje postupaka u slučaju velike nesreće na Terminalu Žitnjak;

Formira i koordinira interventnu ekipu;

Izvještava direktore STN i SSIZ o detaljima velike nesreće;

Stupa u kontakt s tijelima lokalne uprave;

Odgovorna osoba za izvješćivanje nadležnog ŽC 112.

Sektor sigurnosti i zaštite odgovoran je za praćenje temeljnih zakona i podzakonskih akata iz

područja zaštite okoliša, upravljanja energijom, zaštite od požara, zaštite na radu i tjelesno-

tehničke zaštite te organizaciju i izvršavanje svih obveza koje se odnose na siguran rad

sustava JANAF-a, čuvanje integriteta sustava i djelovanje u izvanrednim situacijama. Ovaj

12


Terminal Žitnjak

sektor je odgovoran za prepoznavanje potreba i oblika osposobljavanja zaposlenih iz područja

zaštite okoliša i zaštite zdravlja i sigurnosti. Odgovoran je za utvrđivanje obima i vrste

osposobljavanja, te provjeru osposobljenosti za sve suradne tvrtke, uključivo i koncesionare i

izvoditelje, koji stalno ili povremeno rade na području (lokacijama) JANAF-a. Odgovoran je za

utvrđivanje obima i vrste informiranosti o pravilima ponašanja, kretanja, opremljenosti i

postupanja u slučaju izvanrednih situacija za sve posjetitelje poslovnih objekata JANAF-a.

U Sektoru sigurnosti i zaštite imenovana je odgovorna osoba za povezivanje i suradnju s

tijelom zaduženim za Vanjski plan (Ekspert za sigurnost).

U okviru Sektora sigurnosti i zaštite organizirane su sljedeće jedinice:

- Ured direktora;

- Služba zaštite okoliša;

- Služba kontrole integriteta naftovodnog sustava;

- Služba zaštite od požara, zaštite na radu i tjelesno-tehničke zaštite.

Ured direktora

Ured direktora Sektora pruža stručnu i administrativnu potporu direktoru u izvršavanju njegovih

poslova i zadataka. Ekspert u Uredu direktora pruža stručnu pomoć direktoru iz

funkcionalnog/ih područja ekspertize.

Služba zaštite okoliša

Ova služba obavlja poslove:

- Organizacije, planiranja i sudjelovanja u svim poslovima vezanim za zaštitu okoliša u

redovnom radu sustava JANAF-a i u izvanrednim situacijama;

- Praćenja i primjene propisa iz područja zaštite okoliša;

- Sudjelovanja u izradi i ažuriranju operativnih interventnih planova za sustav i pojedine

lokacije; organizacije, koordinacije i vođenja očevidnika otpada i ostalih evidencija o

štetnim tvarima u zraku, vodi i tlu;

- Sudjelovanja u ishođenju dozvola, uvjeta i suglasnosti za postojeći sustav i za nove

zahvate te u uvođenju sustava upravljanja okolišem ISO 14001:2004 i drugim

međunarodnim normama;

- Suradnje s nadležnim tijelima državne uprave.

Služba zaštite od požara, zaštite na radu i tjelesno-tehničke zaštite

Operater je za obavljanje poslova zaštite na radu oformio Službu u okviru Sektora sigurnosti i

zaštite koja obavlja poslove:

- Izvršavanja obaveza temeljem zakonskih i podzakonskih akata kojima se regulira

zaštita od požara, zaštita na radu i tjelesno-tehnička zaštita;

- Izrade procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i planove zaštite od

požara i tehnoloških eksplozija;

- Organizacije prvih i periodičnih ispitivanja stabilnih i polustabilnih sustava zaštite od

požara; planiranja i provođenja vatrogasnih vježbi; propisivanja, provođenja i nadzora

nad provođenjem mjera sigurnosti na radilištima;

- Izrade procjene rizika;

- Osposobljavanja za rad na siguran način i pružanje prve pomoći;

- Zaštite zdravlja i organizacije liječničkih pregleda za radnike na radnim mjestima s

posebnim uvjetima rada;

13


Terminal Žitnjak

- Organizacije periodičkih ispitivanja iz područja zaštite na radu; sudjelovanje u radu

odbora za zaštitu na radu u Društvu;

- Izrade prosudba ugroženosti i planova zaštite za objekte JANAF-a koji su od posebnog

interesa za obranu zemlje;

- Provođenje osiguranja tehničke zaštite objekata i suradnje s nadležnim tijelima i

inspekcijskim službama;

- Investicijskog, interventnog i redovnog održavanja opreme i uređaja sustava tehničke

zaštite i zaštite od požara za koje je zadužena Planom poslovanja.

Poslove zaštite na radu unutar Službe obavlja 5 stručnjaka zaštite na radu II. stupnja.

Odgovorna osoba za provođenje zaštite na radu je poslodavac, odnosno njegov ovlaštenik.

Ovlaštenici poslodavca na Terminalu Žitnjak su radnici koji rade na sljedećim radnim mjestima:

- upravitelj Terminala,

- voditelj Odjela skladištenja derivata,

- smjenski poslovođa vagonpretakališta i autopunilišta,

- voditelj Odjela održavanja Terminala.

Rukovoditelj Službe ZOP, ZNR i TTZ odgovoran je za identifikaciju opasnosti, štetnosti i

napora u području svoje odgovornosti, za procjenu rizika te za ažuriranje liste prihvatljivosti

rizika.

Služba kontrole integriteta naftovodnog sustava

Služba kontrole integriteta naftovodnog sustava identificira rizike, predlaže njihovo mjerenje i

kontrolu, tehničkim i kvalitativnim analizama potpomaže donošenje odluka o održavanju

sustava, izrađuje program upravljanja rizikom koji će osigurati kontinuirano prikupljanje

podataka o integritetu svih segmenata naftovodnog sustava, te osiguravanje periodične

procjene segmenata. Služba kontrole integriteta naftovodnog sustava uspostavila je

dugoročni, sistematičan i proaktivan pristup planiranju integriteta naftovodnog sustava kroz

Program upravljanja integritetom naftovodnog sustava koji sadrži detekciju, procjenu i

prevenciju potencijalnih ugroza integriteta. U svom radu Služba kontrole integriteta

naftovodnog sustava se najviše oslanja na objavljene međunarodne i industrijske norme.

Za lokaciju Terminala Žitnjak napravljena je Procjena rizika radnih mjesta Terminala Žitnjak u

listopadu 2016. godine. U izradi Procjene rizika sudjelovao je i operater (dostava potrebnih

podataka, pregled u svrhu potvrde podataka).

Temeljem izrađene procjene rizika, izrađuje se Lista prihvatljivosti rizika u koju se upisuje

prihvatljiv rizik uz pojačan oprez te nepoželjan i neprihvatljiv rizik.

Sve opasnosti, štetnosti i rizici utvrđeni su u procjenama rizika svih lokacija JANAF-a.

Rukovoditelj Službe ZOP, ZNR i TTZ prati da procjena rizika uvijek odgovara postojećim

opasnostima, štetnostima i naporima te da je izrađena za sva radna mjesta.

Svi interni pravni akti JANAF-a koji reguliraju rizik i upravljanje rizikom rađeni su i usklađeni s

važećim zakonskim propisima, a akti su:

- Pravilnik o radu i održavanju uređaja i objekata interne kanalizacije

- Pravilnik za pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja

- Pravilnik o zaštiti od požara

- Pravilnik o zaštiti na radu u JANAF-u

- Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije

14


Terminal Žitnjak

- Pravilnik o rukovanju električnim postrojenjima na mjestima ugroženim od eksplozivnih

smjesa

- Alarmi i postupci

- Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije na Terminalu Žitnjak

- Pravilnik o osobnim zaštitnim sredstvima i opremi

- Procjena rizika za radna mjesta

- Upute za rad na punilištu autocisterni naftnim derivatima

- Povreda integriteta naftovodnog sustava

- Program upravljanja integritetom naftovodnog sustava

Svi zaposlenici upoznati su s opasnostima od požara i tehnološke eksplozije na samoj lokaciji

i na radnom mjestu te osposobljeni za zaštitu od požara sukladno Pravilniku o programu i

načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu mjera zaštite od požara, gašenja požara i

spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom (NN 61/94).

Radnici koji rukuju opasnim kemikalijama osposobljeni su za rad i rukovanje opasnim

kemikalijama u Hrvatskom zavodu za toksikologiju i antidoping.

Radnici na poslovima s posebnim uvjetima rada redovno obavljaju liječničke preglede,

sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada.

Poslove skladištenja i prometa zapaljivih tekućina i/ili plinova obavljaju radnici koji su

osposobljeni za obavljanje tih poslova i upoznati s mjerama za sprječavanje nastanka i širenja

požara i eksplozije te s postupcima za gašenje požara na radnim mjestima. Osposobljavanje

radnika za rad na siguran način provodi se u skladu sa čl. 13. Zakona o zapaljivim tekućinama

i plinovima (N.N., br. 108/95, 56/10).

Izrađen je Plan i program osposobljavanja radnika za zaštitu od požara (rujan 2007.).

Za specifična radna mjesta provedene su procjene, te se sukladno njima zaposlenici dodatno

educiraju.

Pravilnikom o radnim mjestima s posebnim uvjetima rada su utvrđena radna mjesta za koja je

potrebno dodatno osposobljavanje, što se i provodi sukladno planovima.

Svi zaposlenici JANAF-a su upoznati s Planom evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog

događaja. Isti se nalazi na intranet stranicama operatera. Određeni radnici su osposobljeni za

provedbu evakuacije. Provode se vježbe zaštite od požara, zaštite okoliša i vježbe evakuacije.



velikih nesreća (Program osposobljavanja vanjskih izvođača radova, travanj 2008.). Prilikom

izvođenja radova, vanjski izvođači postupaju sukladno Uputama o načinu ponašanja i rada na

siguran način vanjskih izvođača u JANAF-u.

2.2.2 Prepoznavanje i procjena značajnih rizika

Izvješćem o sigurnosti za Terminal Žitnjak identificirane su potencijalne opasnosti na području

postrojenja:

Kolaps spremnika benzina/dizela (uslijed požara i/ili eksplozije).

Kolaps spremnika benzina/dizela (izlijevanje derivata u okoliš bez nastanka

požara/eksplozije).

15


Terminal Žitnjak

Kolaps spremnika ukapljenog naftnog plina.

Veliko propuštanje dna spremnika.

Kolaps glavnih pumpi i predpumpi za transport naftnih derivata u sklopu otpremne

pumpne stanice – ne bi imao ozbiljne posljedice izvan granica Terminala.

Veliko propuštanje na autocisterni prilikom punjenja na lokaciji autopunilišta.

Veliko propuštanje na vagoncisterni prilikom punjenja/istakanja na lokaciji pretakališta

vagoncisterni.

Na Terminalu je instaliran SCADA sustav s kojim se automatski prate svi procesi (pumpanje,

punjenje/pražnjenje spremnika, cisterni i vagona, mjerenje količina).

Svi sustavi osigurani su tehničkim mjerama zaštite, koje su provedene od samog projektiranja

i ugradnje opreme. Također postoje mjere za smanjivanje posljedica u slučaju iznenadnog

događaja, sustavi zaštite (npr. tankvane, ventili) i sustavi za hlađenje opreme i zaštitu od

požara.

Sve aktivnosti na instalacijama područja postrojenja pokrivene su radnim Uputama i Uputama

za siguran način rada koje su navedene u Katalogu dokumenata Sektora transporta nafte.

Procjenom rizika određene su zone opasnosti koje su na propisan način i označene. Propisana

su pravila ponašanja u zonama opasnosti (Postupak izdavanja radnog naloga i dozvole za rad

- travanj 2013. te Ex dokumentacija).

Sve uobičajene radne aktivnosti propisane su radnim uputama i uputama za siguran način

rada. Radne upute te upute za siguran način rada izrađuje ovlašteni radnik organizacijske

jedinice i inženjer ZOP i ZNR. Identifikacija neuobičajenih aktivnosti i opasnosti koje proizlaze

iz tih aktivnosti rade neposredni rukovoditelji organizacijskih jedinica svaki za svoju

organizacijsku jedinicu u suradnji s predstavnikom Službe ZOP, ZNR i TTZ. Identifikacija

postupaka i aktivnosti koje su vezane uz određene rizike u praksi se provodi u skladu s radnom

uputom – Postupak izdavanja radnog naloga i dozvole za rad.

Izvođačima radova se uvijek prije početka radova propiše tehnologija rada, sigurnosne mjere

i pravila ponašanja i rada u zonama opasnosti kojih se prilikom izvođenja radova mora

pridržavat i sukladno dokumentu RU - Postupak izdavanja radnog naloga i dozvole za rad (RU

– 009).

Obrazac izvješća o uočenoj potencijalno opasnoj situaciji se nalazi na intranet stranicama

JANAF-a. U slučaju iznenadnog događaja Direktor Sektora sigurnosti i zaštite izrađuje

izvještaj. U slučaju „skorog događaja“, svi sektori uključeni u proces izrađuju interni izvještaj,

koji se podnosi Upravi društva.

Za područje postrojenja Terminal Žitnjak izrađena je HAZOP (Hazard and Operability Analysis)

studija kako bi se izvršila procjena opasnosti i operabilnosti sustava na Terminalu što uključuje

spremnike za naftne derivate, crpne stanice, punilišta auto i vagon cisterni, spremnike za

biodizel i bioetanol i slop sustav. Isto tako, napravljena je SIL klasifikacija odnosno postupak

utvrđivanja potrebnog stupnja ublažavanja rizika kako bi se smanjio rizik procesa do razine

koja se može tolerirati.

Procjena rizika za dijelove sustava koji se dograđuju/rekonstruiraju provodi se već u fazi

projektiranja.

Na Terminalu Žitnjak prisutna su, sukladno propisima u dežurstvu, 4 profesionalna vatrogasca.

Njihova reakcija za slučaj akcidenta je od 5-8 min., a ispomoć, ako je potrebno, od strane

16


Terminal Žitnjak

Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba je unutar 15 min. Sukladno godišnjem planu,

vježbe se izvode jednom tjedno, za provedenu vježbu provode se analiza i zapisi.

Sukladno godišnjem planu, jednom tjedno se provode vatrogasne vježbe, dok se vježbe iz

sigurnosti (združene vježbe) se provode minimalno jednom u dvije godine. Za provedenu

vježbu provode se analiza i zapisi.

2.2.3 Nadzor rada postrojenja

JANAF d.d. za sve izgrađene objekte na Terminalu Žitnjak posjeduje uporabne dozvole.

Nizom dokumenata, programa i radnih uputa uspostavljene su i propisane aktivnosti

održavanja, nadzora i kontrole sustava te dokumentiranje provedenog. Dokumenti/ programi/

radne upute navedeni su u Katalogu dokumenata Sektora transporta nafte (broj: KP-1, izdanje

14).

Na Terminalu Žitnjak provode se:

Investicijsko i redovito održavanje opreme koja podliježe zakonskim obavezama i

nadgledanjima od strane državnih agencija;

Ispitivanje i mjerenje propisano zakonskim odredbama;

Usklađivanje sa zakonskim odredbama;

Otklanjanje nedostataka i kvarova;

Svi radovi potrebni za održavanje funkcionalnog stanja.

Redovito održavanje (preventivno) organizirano je kroz SPO (standardne postupke

održavanja). Za sve radove otvaraju se radni nalozi koji se po završetku posla zatvaraju

(Postupak izdavanja radnog naloga i dozvole za rad – travanj 2013.). Izborom opcija u

programu gdje se vode radni nalozi, moguće je dobiti uvid u radove u sklopu planiranog

redovnog pregleda/održavanja ili radove uslijed kvara.

Sustav svih poslova na lokaciji je pod kontinuiranim nadzorom od državnih tijela uprave,

provode se interni auditi i vanjski auditi certifikacijske kuće. Vanjski izvođači prolaze edukaciju

za rad na siguran način, za svaki rad se otvara radni nalog kojim se propisuje tehnologija rada,

sigurnosne mjere koje je potrebno provesti prije početka radova radi osiguravanja sigurnih

uvjeta rada i mjere koje se provode tijekom rada. Procedura uvođenja u posao vanjskih

izvođača definirana je u RU 009 - Postupak izdavanja radnog naloga i dozvole za rad.

Za obavljanje radova na terminalu prethodno je potrebno otvoriti radni nalog/dozvola za rad

kojom se propisuju aktivnosti i mjere za provođenje radova. Sukladno tome, Sektor sigurnosti

i zaštite propisuje mjere: mjerenje eksplozivnosti, sadržaja kisika, otrovnih plinova, prisutnost

vatrogasne postrojbe i opreme, vatrogasnih aparata, korištenje sigurnosnih znakova,

provođenje posebnih mjera tehničke zaštite, osobne zaštite, provjere vanjskog izvođača i

dokumentacije gradilišta, mjera zaštite okoliša. Mjerama u dozvoli za rad se također propisuje

i priprema samog mjesta rada. Kod posebno opasnih radova propisuju se posebne mjere

zaštite (Radni nalog).

Nadzorni inženjeri obavljaju kontrolu propisanih mjera. Za pojedine radove imenuju se

nadzorni inženjeri (specifične struke), nadzor može biti interni ili putem vanjskih stručnjaka u

slučaju potrebe. Inženjeri ZNR i ZOP obavljaju provedbu propisanih mjera.

Sigurnosne mjere koje se koriste u slučaju istjecanja opasnih tvari, eksplozije ili požara opisane

su u Procjeni ugroženosti od požara, Izvješću o sigurnosti i Unutarnjem planu, Operativnom

17


Terminal Žitnjak

planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda na Terminalu Žitnjak te nizu

dokumenta vezanih uz upravljanje i održavanje opreme i uređaja na Terminalu.

Cijeli sustav je automatiziran i prati se pomoću SCADA sustava za nadzor i upravljanje koji

omogućava praćenje stanja opreme u postrojenjima i upravljanjem cijelim sustavom transporta

i skladištenja iz kontrolnih centara koji se nalaze u Nadzorno-upravljačkom centru (NUC) i u

Zapovjedno-vatrogasnom centru (ZVC) na lokaciji Terminala. Sustav se na lokaciji Terminala

Žitnjak nadzire preko niza instrumenata (sustav instrumentacije koji su povezani s kontrolnom

pločom radi očitavanja mjernih vrijednosti). Ukoliko se na osnovu izmjerenih vrijednosti

ustanovi povećana opasnost od iznenadnog događaja pokreću se radnje potrebne za siguran

rad (zatvaraju se ventili, isključuju pumpe i dr.). U slučaju iznenadnog događaja obustavlja se

rad ugroženog dijela sve dok se ne saniraju posljedice iznenadnog događaja.

2.2.4 Upravljanje promjenama

Sve značajne promjene u sustavu JANAF-a predmet su godišnjih i višegodišnjih planova, a u

nadležnosti su uprave Društva, sukladno Statutu JANAF-a.

Za sve značajnije promjene u sustavu koje mogu utjecati na sigurnost postrojenja izrađuje se

sva zakonski tražena dokumentacija i sve potrebne dozvole/suglasnosti.

U slučaju izmjene opreme u postrojenju mijenja se i interna dokumentacija, odnosno ažuriraju

se dokumenti (upute za rukovanje, pravilnici i sl.), provodi se dodatna edukacija i

osposobljavanje.

Pravilnikom o organizaciji poslova i sistematizaciji radnih mjesta (broj: 1-1.1-238/15, revizija 2,

lipanj 2015.) za pojedino radno mjesto propisane su odgovornosti osoba vezano uz promjene

(zakonsko usklađivanje, promjene u ustavu, procedurama i sl.).

Odgovorne osobe za pokretanja postupka promjene i odobravanje promjena su Uprava i

Nadzorni odbor.

Promjene u zakonskim zahtjevima provode se na način da su Sektori, odnosno specifične

službe zadužene za određene aktivnosti obvezne pratiti zakonske izmjene, predložiti način

usklađivanja, uskladiti internu dokumentaciju, obavijestiti lokacije (korisnike) o izmjenama te

nove dokumente objaviti na intranetu.

Promjene koje nastaju starenjem postrojenja kontroliraju se planovima i programima

održavanja za što se u Sektoru transporta izrađuju planovi.

Promjene na sustavu uslijed korozije obrađuju se putem prikupljanja podataka o koroziji koji

se prikupljaju kroz redovne i izvanredne preglede. Ovdje su uključeni i generalni remonti

spremnika, otkopavanje ukopanih instalacija, ispitivanje inteligentnim pigom, nadzemne

indirektne metode i sl. Na osnovu svih podataka radi se procjena o aktivnosti korozije i brzini

njenog rasta, na temelju toga se provode i preventivne mjere zaštite od korozije kao što je

zamjena izolacije, zamjena boje, instaliranje katodne zaštite sukladno Programu održavanja

spremnika, P-002 i Evaluacija stanja sustava zaštite od korozije na objektima i opremi, RU-

012).

Sve promjene dokumentiraju se sukladno Katalogu zajedničkih postupaka.

18


Terminal Žitnjak

2.2.5 Planiranje za slučaj opasnosti

Za područje postrojenja Terminal Žitnjak izrađeno je Izvješće o sigurnosti i Unutarnji plan.

Postupci u slučaju iznenadnog događaja opisani su u Unutarnjem planu, koji je usklađen i s

drugim internim dokumentima JANAF-a (Operativnim planom mjera za slučaj izvanrednih i

iznenadnih onečišćenja voda i dr.).

Osoba određena za pokretanje postupaka je Upravitelj Terminala, koji upravlja postupkom do

dolaska na lokaciju Voditelja Stožera (direktora Sektora sigurnosti i zaštite).

Na lokaciji Terminala Žitnjak primijenjene su tehničke mjere zaštite, mjere koje proizlaze iz

zakonskih propisa, normativa i standarda i organizacijske mjere u redovnom radu, a po potrebi

i u slučaju i iznenadnog događaja.

Sprječavanje iznenadnog događaja provodi se kroz kontrolu stanja objekata i opreme putem

periodičkih pregleda koji rezultiraju otklanjanjem nedostataka i dovođenjem uređaja i objekta

u odgovarajuće stanje.

U slučaju nesreće, ugrađene tehničke mjere, postupanje po procedurama i pravilnicima i

uvježbano osoblje znatno utječe na smanjenje obima i ublažavanje posljedica nesreće.

Trenutno zatečene posjetitelje na području postrojenja Terminala Žitnjak, osoba zadužena za

evakuaciju odvela bi do zbornog mjesta.

Sva oprema na lokaciji koja služi da sprečavanje i ublažavanje posljedica nesreće opisana je

u Unutarnjem planu, poglavlju Sigurnosna oprema i potrebna sredstva.

Osoblje JANAF-a koje je, sukladno sistematizaciji, uključeno u radne procese na mjestima

gdje bi moglo doći do iznenadnog događaja prolazi osposobljavanje na način da je educirano

za rad u normalnim i iznenadnim situacijama. Svi zaposlenici JANAF-a dužni su upoznati se s

postupcima u iznenadnim događajima, a stručno osoblje obvezno je najmanje jednom u dvije

godine sudjelovati u vježbi.

Vježbe se provode najmanje jednom u dvije godine, nakon vježbe se provodi analiza i sukladno

rezultatima donose mjere.

Na osnovu članka 6. stavka 3. Zakona o zaštiti od požara i Pravilnika o razvrstavanju

građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara Rješenjem

MUP-a od 28. studenog 2014.. građevine i objekti na lokaciji Terminala Žitnjak razvrstane su

u Id kategoriju ugroženosti od požara. Rješenjem MUP-a od 18. siječnja 2016. godine je

propisano da JANAF mora osigurati djelovanje vatrogasne postrojbe s najmanje 18

profesionalnih vatrogasaca ravnomjerno raspoređenih po smjenama te rasporediti najmanje

jednog radnika za obavljanje preventivnih poslova zaštite od požara. JANAF je vezano uz

spomenuto Rješenje, sklopio s Javnom vatrogasnom postrojbom Đurđevac Ugovor za

obavljanje profesionalne vatrogasne djelatnosti na Terminalu Žitnjak. JVP Đurđevac je s 18

profesionalnih vatrogasaca koji su ravnomjerno raspoređeni po smjenama, stacionirana na

Terminalu Žitnjak 24 sata na dan. Postrojba je opremljena propisanom vrstom i brojem

vatrogasnih vozila, kao i minimumom tehničke opreme i sredstava. Profesionalni vatrogasci

postrojbe su zaduženi propisanom osobnom zaštitnom opremom koja se koristi prilikom

vatrogasne intervencije te propisanom radnom odorom.

Na području postrojenja instaliran je sustav za uzbunjivanje radnika JANAF-a i okolnog

stanovništva. Sustav se provjerava i održava sukladno zakonskim zahtjevima. Sustavom je

moguće daljinski upravljati iz nadležnog Županijskog centra 112.

19


Terminal Žitnjak

Komunikacija u slučaju nesreće određena je Shemom komunikacije na Terminalu Žitnjak koja

je sastavni dio Unutarnjeg plana.

2.2.6 Praćenje učinkovitosti

Procjena učinkovitosti provodi se internim auditima, vježbama, analizama nakon događaja i

inspekcijskim nadzorima.

Za provođenje unutarnje neovisne ocjene uspostavljen je sustav internih audita definiran

Uputama za provođenje internih audita Sustava upravljanja sigurnošću.

U prethodnom vremenu interni auditi bili su definirani kroz Katalog zajedničkih postupaka,

poglavlje K-17 Interni audit. Auditi se provode sukladno godišnjem planu.

Pokazatelji uspješnosti u provedbi sigurnosnih mjera prikazani su u nalazu interno auditora u

upitniku sustava upravljanja sigurnošću (SUS). Audite SUS-a provode djelatnici JANAF-a koji

su certificirani lead auditori za neku od normi ISO 9001:2015, ISO 14001, OHSAS 18001,

29001:2010 ili ISO 50001:2011 uz uvjet da nisu djelatnici auditiranog terminala ili sektora.

Procedura za istraživanje i analizu akcidenta opisana je u Katalogu zajedničkih postupaka, K-

18 – Korektivne i preventivne mjere, istraživanje incidenata, dok je procedura za izvještavanje

opisana u Katalogu zajedničkih postupaka, K-9 – Pripravnost i odaziv u izvanrednim

situacijama.

Provjerava se sukladnost dokumentacije sustava kvalitete, zaštite okoliša, zaštite zdravlja i

sigurnosti te sustava upravljanja energijom sa zahtjevima normi i efikasnost održavanja i

poboljšavanja sustava u odnosu na dokumentaciju, zahtjeve normi, zakona, podzakonskih

akata i preuzetih obaveza.

Interni audit u svakom procesu rada interno se provodi najmanje dva puta godišnje pazeći, da

se tijekom godine provjerava sukladnost sa svim zahtjevima normi. O internim auditima vode

se i čuvaju zapisi. Izvještaji internih audita dio su podloga za upravin pregled, korektivne i

preventivne mjere i alata stalnog poboljšavanja poslovnog sustava.

Eksperti sustava upravljanja kvalitetom provode interne audite i kontroliraju ispunjene plana,

nadgledaju rokove i izvršenost korektivnih mjera, zaključuje i čuva zapise o nesukladnosti. O

rezultatima internog auditiranja izvješćuju predstavnika Uprave koji o tome izvješćuje Upravu.

2.2.7 Revizija i pregled

Ulazni dokumenti za provođenje revizije i pregleda su Izvještaji s provedenih audita, interni

pravilnici i procedure, zapisi inspekcijskih nalaza te ostala dokumentacija sukladno zakonskim

zahtjevima i zahtjevima normi.

Po inspekcijskom nalazu odmah se pristupa otklanjanju primjedbi i uvijek u zadanom roku.

O internom auditu SUS-a se vode zapisi na propisanom obrascu.

Rezultati audita objavljuju se na intranetu u sklopu dokumenata Ureda upravljanja kvalitetom.

Adekvatnost i aktualnost Politika ocjenjuje se putem Upravinog pregleda te se temeljem njih

postavljaju konkretni ciljevi kvalitete, zaštite okoliša, zaštite zdravlja i sigurnosti i energetskih

performansi. Svrha upravinog pregleda je provjeravanje integriranog sustava upravljanja

20


Terminal Žitnjak

kvalitetom s dodatnim naglaskom na zahtjeve u industriji nafte, petrokemije i prirodnog plina,

zaštitom okoliša, zaštitom zdravlja ljudi i sigurnosti te upravljanja energijom radi ocjene

sukladnosti sa zahtjevima normi i dokumentacije integriranog sustava. Provjerava se

primjerenost, primjenjivost i učinkovitost, uključivo i potreba izmjene politika i ciljeva. Za

planiranje i provedbu upravinog pregleda odgovorna je Uprava.

Dva puta godišnje uz Upravin pregled po normama ISO 18001 i ISO 14001, provodi se i

Upravina ocjena sustava upravljanja sigurnošću što predstavlja osnovu za korektivne mjere ili

mjere poboljšanja.

Rezultati revizije koriste se u provođenju cjelokupne politike i strategije operatera u kontroli i

sprječavanju velikih nesreća.

21


Terminal Žitnjak

3 Opis lokacije područja postrojenja

3.1 Opis lokacije na kojoj se područje postrojenja nalazi i

njegovog okoliša, uključujući zemljopisni smještaj,

meteorološke, geološke i hidrografske uvjete te povijest

terena

3.1.1 Lokacija područja postrojenja

Područje postrojenja Terminala Žitnjak u vlasništvu JANAF d.d., nalazi se na katastarskim

česticama k.č.br. 138/12, 138/33, 138/41, 138/49 i 138/50 k.o. Žitnjak.

Slika 2. Izvod iz digitalnog katastarskog plana

Izvor: preglednik.arkod.hr

3.1.2 Zemljopisni smještaj

Područje postrojenja Terminala Žitnjak smješteno je u krugu Tvorničkog kompleksa DIOKI

(bivša Petrokemijska tvornica OKI) unutar industrijske zone u istočnom dijelu Grada Zagreba,

u gradskoj četvrti Pešćenica - Žitnjak, desetak kilometara jugoistočno od centra Zagreba.

Zemljopisni smještaj i osnovni dijelovi područja postrojenja prikazani su na Slici 3.

22


Terminal Žitnjak

Put evakuacije

Slika 3. Zemljopisni smještaj postrojenja

Izvor: Google Earth

Zemljopisne koordinate (upravna zgrada):

X: 5073123.54

Y: 5583222.88

nv 107 m

Na sljedećoj slici prikazan je skladišni prostor područja postrojenja Terminal Žitnjak.

PUMPE NA CS 5

UPRAVNA ZGRADA

SKLADIŠNI PROSTOR

ZGRADA VATROGASNICE

S GARAŽAMA

PRETAKALIŠTE VAGONCISTERNI

SEPARATOR S CRPNOM STANICOM

PUMPE NA CS 1

SPREMNIK VATROGASNE VODE

PUMPE NA CS 4

PUMPE NA CS 3

PRETAKALIŠTE AUTOCISTERNI

PUMPE NA CS ZA BIOGORIVA

PUMPE NA CS 2

SPREMNIK UNP-a

SPREMNIK UNP-a

23

JANAF d..


Slika 4. Skladišni prostor Terminala Žitnjak

TK 6301 TK 6302 TK 6303

TK 6305 TK 6306

TK 6253

TK 6203A

TK 6202A TK 6202B

TK 6203B

TK 6213

TK 6204

TK 6251

TK 6219 TK 6208

TK 6216, 4403, 6252, 6209, 6210, 6212

TK 6223 TK 6224

TK 6221A TK 6221B

TK 6222A TK 6222B

TK 6217A

TK 6217B

TK 6205

TK 6201B

TK 6201D

TK 6201A

TK 6201C TK 6206B

TK 6206A

TK 6211A

TK 4401A

TK 6207A

TK 4402A

TK 6207B

TK 6211B

TK 4401B

TK 4402B

24


Terminal Žitnjak

3.1.3 Prirodne karakteristike unutar područja postrojenja

Meteorološki pokazatelji

Podaci za meteorološke uvjete na lokaciji Terminala Žitnjak promatrani su sa meteorološke

postaje Zagreb – Pešćenica budući da na području postrojenja nema meteorološke postaje.

Meteorološke karakteristike opisane su u poglavlju 2.4.3. Prirodne karakteristike okolnog

područja maksimalnog dosega velike nesreće.

Geološki pokazatelji

Područje Terminala Žitnjak geološki pripada dijelu Savske potoline, odnosno Zagrebačkoj

depresiji, a izgrađen je od kvartarnih klastičnih sedimenata pretežno aluvijalnog litofacijesa.

Prema podacima OGK (osnovna geološka karta) list Ivanić Grad (Basch, 1980.), na kojem je

vidljivo područje Žitnjaka, stijene otkrivene na površini šireg područja predmetnog zahvata su

sedimenti istaloženi tijekom kvartara tj. pleistocena (močvarni lapor – lb) i holocena. Holocen

je predstavljen deluvijem proluvijem (dpr), aluvijem druge savske terase (a2), sedimentima

poplava (ap), aluvijem mrtvaja (am) i aluvijem recentnih tokova (a).

Na lokaciji Žitnjak napravljeno je 2011. godine (Geokon-Zagreb d.d.) istražno bušenje tla u

svrhu dobivanja podataka o litološkom sastavu naslaga za lokaciju zdenca koji služi za

opskrbu rezervoara vatrogasne vode.

Litološki profil:

Nasipano tlo; 0 – 0.1 m;

Glina (pjeskovita, smeđe boje); 0.1 – 0.3 m;

Pijesak (sitan, zaglinjen); 0.3 – 0.6 m;

Šljunak (sitan do srednje krupan, dobro graduiran, vrlo zbijen, sivo-smeđe boje); 0.6 –

10 m;

Glina (srednje plastičnosti, tamno sive do sivo-plave boje; 10 m – 10,9 m;

Šljunak (sitan do srednje krupan, slabo do dobro graduiran, srednje zbijen, žuto-smeđe

do sivo-smeđe boje); 10.9 – 21.7 m;

Glina (visoke plastičnosti, sivo-smeđe, tamno sive do sivo-plave boje sa konkrecijama);

21.7 – 24.8 m;

Pijesak (sitan, zaglinjen, sive do tamno sive boje); 24.8 – 27.7 m;

Šljunak (do pijesak, sitan, zaglinjen, vrlo zbijen, sivo-smeđe boje); 27.7 m – 29.1 m;

Šljunak (sitan do srednje krupan, slabo do dobro graduiran, zbijen, žuto-smeđe boje);

29.1 – 35 m;

Šljunak (srednje krupan do krupan, dobro graduiran do zaglinjen, rastresit, žuto-smeđe

boje); 35 – 37.7 m;

Šljunak (sitan do srednje krupan, slabo do dobro graduiran, zbijen, žuto-smeđe do sivo-

smeđe boje); 37.7 – 39.5 m;

Šljunak (do pijesak, sitan, zaglinjen, žuto-smeđe); 39.5 – 41 m.

Lokacija Terminala Žitnjak nalazi se u području s maksimalnim očekivanim intenzitetom

potresa od 8° MSK skale (referentna karta za određivanje stupnja ugroženosti od potresa je

seizmološka karta za povratni period T=500 god).

25


Terminal Žitnjak

Hidrogeološki i hidrografski pokazatelji

Na samoj lokaciji Terminala Žitnjak nema površinskih vodenih tokova. Paralelno uz južnu

granicu proteže se Glavni odvodni kanal – GOK Zagreb.

Vodocrpilišta na području Grada Zagreba koja se nalaze najbliže području postrojenja

Terminal Žitnjak su crpilišta Sašnjak (kapaciteta 900 l/s), Žitnjak (kapaciteta 120 l/s),

Petruševac (kapaciteta 2000 l/s) i Ivanja Reka (kapaciteta 250 l/s za zahvaćanje tehnološke

vode). Crpilište Ivanja Reka jedino se nalazi nizvodno od Terminala, dok su ostala crpilišta

smještena uzvodno.

Od navedenih vodocrpilišta najbliže lokaciji Terminala nalazi se crpilište Sašnjak na udaljenosti

od 2050 m.

Lokacija spremničkog prostora na Terminalu Žitnjak nalazi se u III. zoni zaštite navedenih

izvorišta – zoni ograničenja i kontrole. Zbog navedenog, nužno je poduzeti sve mjere zaštite

kojima bi se mogućnost ugroze izvorišta vode svela na najmanju moguću mjeru. Na lokaciji

Terminala primjenjuju se mjere zaštite navedene u poglavlju 5. ovog dokumenta.

Na lokaciji Terminala Žitnjak za potrebe monitoringa podzemne vode postavljeno je pet

piezometara za ispitivanja I vodonosnika te jedan piezometar za ispitivanje kvalitete podzemne

vode II savskog vodonosnika. Podaci se na kvartalnoj bazi dostavljaju Hrvatskim vodama.

Biološka raznolikost

- Staništa

Prema popisu stanišnih tipova u Republici Hrvatskoj, temeljem nacionalne klasifikacije

staništa, Terminal Žitnjak nalazi se staništu tipa J41 Industrijska i obrtnička područja.

Sukladno navedenoj klasifikaciji, ovo stanište ne spada u ugrožene i rijetke stanišne tipove na

području Republike Hrvatske.

26


Terminal Žitnjak

Slika 5. Tip staništa na lokaciji Terminala Žitnjak

Izvor: Bioportal

- Ekološka mreža

Sukladno izvodu iz karte ekološke mreže (Slika 6.) vidljivo je da se područje Terminala Žitnjak

ne nalazi unutar područja ekološke mreže.

J41

27


Terminal Žitnjak

Slika 6. Karta ekološke mreže

Izvor: Bioportal

- Prirodna baština

Prema karti zaštićenih područja (Slika 7.), lokacija Terminala Žitnjak ne nalazi se unutar

zaštićenih dijelova prirode.

28


Terminal Žitnjak

Slika 7. Karta zaštićenih područja

Izvor: Bioportal

- Kulturna baština

Unutar područja postrojenja Terminal Žitnjak ne nalaze se zaštićeni objekti kulturne baštine.

29


Terminal Žitnjak

Slika 8. Karta zaštićenih objekata kulturne baštine

Izvor: Geoportal (Grad Zagreb)

Povijest terena (nesreće)

Terminal Žitnjak nalazi se na području na kojemu je prije djelovala tvrtka DIOKI. Na području

lokacije postojalo je više identificiranih područja s površinskim onečišćenjem tla, koje su još

DIOKI-u kao pravnom nasljedniku OKI-a ostale naslijeđene kao posljedica prakse

''zbrinjavanja'' industrijskog otpada sredinom i krajem prošlog stoljeća. Za područje su izrađeni

elaborati sanacije onečišćenog tla te je lokacija očišćena prije radova rekonstrukcije i dogradnji

na Terminalu Žitnjak. Tijekom radova uzimani su uzorci putem ovlaštenih laboratorija, otpad

je zbrinut putem ovlaštene tvrtke, a o poduzetim radnjama izviješteno je nadležno ministarstvo.

Na području postrojenja Terminala Žitnjak dogodila su se dva iznenadna događaja (istjecanje

euro dizela iz cjevovoda, srpanj 2010. i istjecanje sumporne kiseline, veljača 2011.), oba

događaja dogodila su se tijekom radova na infrastrukturi terminala. Reakcija osoblja i

vatrogasaca bila je trenutna i odgovarajuća, nije bilo ozljeda, širenja onečišćenja izvan granica

terminala, a onečišćenje je lokalizirano. U oba slučaja provedena je sanacija pod nadzorom

nadležnih državnih tijela uprave.

Na lokaciji je zabilježen i jedan potencijalni iznenadni događaj (ožujak 2012.) , kada su radnici

DIOKI-a blokirali vagon kompoziciju s 5 000 000 litara derivata na industrijskom kolosijeku i 2

000 000 litara derivata na ranžirnom kolodvoru te spriječili djelatnike JANAF-a da provedu

pretovar tekućih tereta i na taj način izazvali prijeteću opasnost od nesreće. Događaj je

prijavljen Agenciji za zaštitu okoliša.

30


Terminal Žitnjak

3.2 Određenje postrojenja i drugih aktivnosti tvrtke koje bi mogle

predstavljati rizik od velikih nesreća

Kao aktivnosti ili objekti koji predstavljaju najveće opasnosti na području postrojenja Terminal

Žitnjak, prepoznato je sljedeće:

Aktivnosti na punilištu autocisterni;

Aktivnosti na pretakalištu vagonskih cisterni;

Skladišni prostor;

Pumpe (na pretakalištu vagoncisterni, za ukrcaj autocisterni, na crpnoj stanici biogoriva

i na crpnoj stanici za aditive);

Spremnici ukapljenog naftnog plina.

Na sljedećoj slici označeni su navedeni izvori opasnosti na Terminalu Žitnjak.

Slika 9. izvori opasnosti na Terminalu Žitnjak


smjena - 24 odmor - 12 sati noćna smjena - 48 sati odmor.

U jednoj smjeni prisutna su 4 profesionalna vatrogasaca (JVP Đurđevac) i 4 zaštitara te

procesno osoblje. Zaštitu perimetra te objekata JANAF d.d. provodi sustavom tehničke

zaštite.

Kontrolu ulaza/izlaza osoba i vozila obavlja zaštitarska tvrtka temeljem godišnjeg Ugovora.

PRETAKALIŠTE VAGONCISTERNI

SKLADIŠNI

PROSTOR

PUMPE NA CS 1

PUMPE NA CS ZA

BIOGORIVA

PUMPE NA CS 2

PUMPE NA CS 4

PUMPE NA CS 5

PRETAKALIŠTE AUTOCISTERNI

PUMPE NA CS 3

SPREMNIK UNP-a

SPREMNIK UNP-a

31


Terminal Žitnjak

Maksimalan broj ljudi po objektima na Terminalu Žitnjak:

Upravna zgrada: 10

Zgrada sa skladišnim prostorima, vatrogasnom postrojbom i uredima: 14

Zgrada za djelatnike manipulacije vagonima: 5

Radionice: 5.

Svi objekti unutar Terminala razdvojeni su, ali i povezani unutarnjim prometnicama koje su

ujedno i vatrogasni putevi.

Evakuacijski putevi s lokacijama za prikupljanje zaposlenika (zborno mjesto) označeni su u

Planom evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja (revizija 0, prosinac 2012.).

3.3 Identifikacija susjednih postrojenja i područja uključujući

javne objekte koje su izvan djelokruga Uredbe te područja i

zbivanja koja bi mogli biti izvor ili povećati rizik od izbijanja te

posljedice velikih nesreća

Na slici 9 prikazani su javni i industrijski objekti u blizini Terminala Žitnjak te su u nastavku

navedene udaljenosti istih (zračna linija) od Terminala (udaljenost od spremnika dizela TK-

6305).

OBJEKT UDALJENOST OD TERMINALA

ŽITNJAK

DIOKI d.d. (ne radi) 450 m

Trgovački centar Elgrad unutar granica terminala, 50 m od

spremnika

INA spremnički prostor unutar granica terminala, 50 m od

spremnika

Rijekatank d.o.o. 235 m

Trgovački centar (zatvoren; sjeverozapadno od Terminala)

620 m

Trgovački centar (sjeverozapadno od Terminala)

1000 m

Trgovački centar (sjeverno od Terminala) 570 m

Trgovački centar (sjeverozapadno od Terminala)

950 m

Benzinska postaja Petrol 900 m

Benzinska postaja INA 900 m

Najbliži stambeni objekt naselja Resnik 850 m

Najbliži stambeni objekt naselja Struge 440 m

Stambeni objekti naselja Bogdani 1000 m

Zagrebačke otpadne vode d.o.o. 800 m

Labud d.d. 950 m

32


Terminal Žitnjak

Slika 10. Susjedna postrojenja te javni objekti u okruženju Terminala Žitnjak

33


Terminal Žitnjak

U neposrednoj blizini Terminala, uz njegovu sjeverozapadnu granicu nalaze se spremnici u

vlasništvu tvrtke INA d.d. u kojima se skladište UNP i etilen.

Udaljenost spremnika i objekata Terminala Žitnjak

Udaljenost spremnika TK 6306 od vagon pretakališta – 170 m

Udaljenost spremnika TK 6306 od pumpa na vagon pretakalištu – 162 m

Udaljenost spremnika TK 6302 od pumpa na CS 5 – 100 m


Udaljenost spremnika TK 6302 od pretakališta autocisterni – 78 m

Udaljenost spremnika TK 6301 od pumpa na CS za biogoriva – 30 m


Udaljenost spremnika TK 6301 od spremnika vatrogasne vode – 65 m

Udaljenost spremnika TK 6301 od upravne zgrade – 80 m

Udaljenost spremnika TK 6306 od separatora sa crpnom stanicom – 226 m

Udaljenost spremnika TK 6305 od zgrade vatrogasnice s garažama – 305 m

Na sljedećoj slici prikazana je međusobna udaljenost spremnika opasnih tvari na Terminalu

Žitnjak.

34


Terminal Žitnjak

Slika 11. Međusobna udaljenost spremnika na području postrojenja Terminal Žitnjak

TK 6212

35


Terminal Žitnjak

3.3.1 Opis područja na kojima bi moglo doći do domino efekta nakon

velike nesreće

Područja koja mogu biti ugrožena "Domino efektom" su skladišni prostori opasnih tvari tvrtke

INA d.d. Utjecaj eventualne nesreće može dovesti do domino efekta budući da se u okruženju

skladište zapaljive/eksplozivne tvari.

Međusobni utjecaj spremnika JANAF-a na Terminalu Žitnjak i spremnika tvrtke INA d.d.,

predmet je Vanjskog plana Grada Zagreba.

3.4 Opis područja na kojima bi moglo doći do velike nesreće

3.4.1 Prostorno planska dokumentacija

Lokacija Terminala Žitnjak (sukladno prostornom planu Grada Zagreba) nalazi se van zone

namijenjene stanovanju, odnosno u zoni gospodarske namjene (proizvodne). (Slika 12.).

Terminal Žitnjak

36


Terminal Žitnjak

Izvor: https://geoportal.zagreb.hr (M 1:10 000)

Slika 12. Smještaj Terminala Žitnjak s obzirom na namjenu prostora

Prema izvodu iz karte Prostornog plana Grada Zagreba (M 1:25 000) na lokaciji Terminala

Žitnjak nalaze se slijedeći infrastrukturni objekti:

Slika 13. Izvod iz karte Korištenje i namjena površina – Promet: pošta i telekomunikacije

37


Terminal Žitnjak

Slika 14. Izvod iz karte Korištenje i namjena površina – Energetski sustav

Slika 15. Izvod iz karte Korištenje i namjena površina – Vodno gospodarski sustav

38


Terminal Žitnjak

Kao što je iz slika 13., 14., i 15. vidljivo na samoj lokaciji Terminala nema infrastrukturnih

objekata dok se u blizini Terminala nalaze objekti kako je naznačeno na pojedinoj slici.

3.4.2 Zemljopisni smještaj

Sa sjeverne strane Terminala nalazi se Slavonska avenija, kao i paralelna industrijska cesta,

dok se sa zapadne strane nalaze industrijski kolosijeci iza kojih se prostiru trgovački prostori i

Robni terminal Zagreb (PJ Žitnjak) te carinarnica. S istočne strane granice se nalazi ostatak

pogona DIOKI-a, omeđen Čulinečkom cestom iza koje se uglavnom nalaze zapušteni tereni i

u jednom dijelu, mješoviti, stambeni i stambeno – poslovni objekti naselja Resnik. U krugu

kompleksa DIOKI nalaze se i drugi poslovni subjekti (INA d.d., Rijekatank d.o.o., Elgrad d.o.o.).

Jugoistočno od lokacije Terminala se nalazi Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

Grada Zagreba (CUPOVZ). Paralelno uz južnu granicu proteže se Glavni odvodni kanal – GOK

Zagreb iza kojeg se nalaze stambeni objekti naselja Struge i Bogdani te industrijske zone

Grada Zagreba.

Pristup lokaciji omogućen je cestom koja se odvaja od Slavonske avenije kako je prikazano

na sljedećoj slici.

Slika 16. Mikrolokacija Terminala Žitnjak

U slučaju nesreće na području postrojenja Terminal Žitnjak koju operater ne može kontrolirati

vlastitim snagama, pozivaju se operativne snage sustava civilne zaštite Grada Zagreba.

Pristupni putevi za vanjske snage (hitna medicinska pomoć, policija, vatrogasci) označeni su

na sljedećim slikama.

Slavonska avenija

Prilazna cesta

Naselje Bogdani Naselje Struge

Naselje Resnik

39


Terminal Žitnjak

Slika 17. Put intervencije od IV Policijske postaje Zagreb do područja postrojenja Terminal

Žitnjak

Slika 18. Put intervencije od Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba do područja postrojenja

Terminal Žitnjak

Terminal

Žitnjak

Terminal

Žitnjak

IV PP

Zagreb

ZZHM

40


Terminal Žitnjak

Slika 19. Put intervencije od Dom zdravlja Zagreb - Žitnjak do područja postrojenja Terminal

Žitnjak

Slika 20. Put intervencije od JVP Zagreb do područja postrojenja Terminal Žitnjak

Terminal

Žitnjak

DZ Zagreb,

Žitnjak

Terminal

Žitnjak

41


Terminal Žitnjak

Lokacija Terminala Žitnjak nalazi se na području industrijskih i komercijalnih objekata. Okružen

je industrijskim i komercijalnim objektima i pretežno nepovezanim gradskim područjem i

nenavodnjavanim obradivim zemljištem kako prikazuje slika 21.

Slika 21. Pokrov zemljišta u okruženju Terminala Žitnjak

Izvor: Pokrov zemljišta Republike Hrvatske

http://corine.azo.hr/

3.4.3 Prirodne karakteristike okolnog područja maksimalnog dosega

velike nesreće

Meteorološki pokazatelji

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja se zasniva na karakteristikama temperaturnog i

oborinskog režima, Zagreb1 ima umjereno toplu kišnu klimu (C), bez suhog razdoblja (f)s

manje oborina u hladnom dijelu godine (w) te toplim ljetom (b) s kišovitim razdobljima u ranom

ljetu i kasnoj jeseni (x'').

1Karakteristike temperaturnog i oborinskog režima određene su prema klimatskim normalama za razdoblje 1961.-1990. na meteorološkoj postaji Zagreb - Maksimir

Terminal Žitnjak

42


Terminal Žitnjak

Obilježja klime:

temperatura najhladnijeg mjeseca viša od -3°C i niža od 18°C,

ljeta su relativno svježa (srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca je veća od

22°C),

raspored oborina relativno je ujednačen tijekom cijele godine s tim da u toplom dijelu

godine ima nešto više oborina,

srednja godišnja temperatura iznosi oko 11°C, srednja temperatura zime oko 1°C,

proljeća 11°C, ljeta 20°C i jeseni 11°C,

srednji maksimum temperature iznosi oko 35°C, a minimum oko -16°C (apsolutni

minimum može pasti ispod -30°C),

temperatura najtoplijeg mjeseca iznosi oko 21°C, a najhladnijeg oko 0°C.

U gradu Zagrebu prevladava strujanje iz sjevernog kvadranta, s dominantnim vjetrovima N i

NNE smjera kako je to prikazano slikom 22.

Slika 22. Ruža vjetrova na meteorološkoj postaji Zagreb - Pešćenica

Najvažniji meteorološki faktori koji utječu na širenje opasnih tvari u atmosferi su: vjetar,

turbulencija i visina sloja miješanja.

Na mjernoj postaji Pešćenica vjetrovi su uglavnom slabi do umjereni. Prosječne godišnje

brzine vjetra, ovisno o smjeru, kreću se između 1 i 3 m/s. Zbog kanaliziranja strujanja u smjeru

pružanja Medvednice, najveće prosječne brzine imaju vjetrovi sjeveroistočnog i jugozapadnog

smjera.

Geološki pokazatelji

Lokacija Terminala Žitnjak smještena je na području istočnog dijela Grada Zagreba. Najstarije

stijene šire okolice ove lokacije čine graniti i gnajsevi koji se nalaze u podlozi tercijarnih

sedimenata te metamorfne stijene starosti devon – karbon. Slijede zeleni škriljevci i slabije

metamorfozirane stijene te masivni mramori i mramorni škriljevci permske starosti.

Razdoblje starijeg mezozoika obilježava taloženje klasičnih sedimenata, dok u mlađim

naslagama prevladava karbonatni razvoj. Kraj mezozoika karakteriziran je vulkanogeno –

sedimentnim kompleksima izgrađenim od klasičnih i karbonatnih naslaga koje sadrže intruzije

dijabaza i spilita.

Početkom kenozoika taložile su se flišne naslage. Nakon toga nastupilo je razdoblje taloženja

slatkovodnih naslaga molasnog tipa. U neogenu ponovno se uspostavljaju marinski uvjeti pa

43


Terminal Žitnjak

su se taložili klastiti s povećanim udjelom karbonatne komponente. Sredinom neogena

uspostavila se slatkovodna sredina taloženja s naslagama pretežno karakteriziranima

laporima. Na kraju neogena taložile su se paludinske naslage izgrađene od glina, pijesaka i

šljunaka.

Pokrovni sloj čine naslage srednjeg i gornjeg pleistocena te holocenske naslage. Tijekom

srednjeg i gornjeg pleistocena, ovo područje karakterizirale su močvare i plića jezerska

područja u koje se taložio materijal nastao trošenjem okolnog gorja. Početkom holocena,

klimatski i tektonski uvjeti omogućili su prodor rijeke Save čime je započeo transport s područja

Alpa. Transport riječnih nanosa bio je uvjetovan klimatskim promjenama i tektonskim

aktivnostima, što za posljedicu ima heterogenost i neujednačenu debljinu sedimenta.

Sedimenti močvarnog prapora (pleistocen) izgrađuju prostranu prapornu zaravan koja se

pruža od istočnog dijela zagrebačkog gradskog područja prema istoku i jugoistoku. Sedimenti

su izgrađeni pretežno od sitnozrnih nevezanih ili slabo vezanih glinovitih ili pjeskovitih siltova.

Sedimente prve i druge savske terase izgrađuju nevezane stijene aluvijalnog porijekla.

Predstavljene su šljuncima, pijescima i podređeno pjeskovitim ili siltoznim glinama.

Granulometrijski sastav nevezanih aluvijalnih sedimenata veoma je varijabilan.

Sedimenti mrtvaja pojavljuju se u obliku uskih izduženih pojaseva malog prostranstva. Na

području savskog aluvija u sastav im ulaze i sitnozrni zaglinjeni pijesci. Veoma su tanki i

nevelikog prostiranja.

Seizmološki pokazatelji

Na području Grada Zagreba seizmotektonskom aktivnošću osobito se odlikuje zona

Zagrebačkog rasjeda. Granični rasjedi zone na površini pružaju se između Podsuseda,

Markuševca i Kašine, te Kerestinca, Ilice, Maksimira i Lužana. Paralelno zoni u dolini Save

postoje još dva rasjeda na potezu Stupnik – Novi Zagreb – Dubrava – Sesvete. Oni su u dubini

od 8 km spajaju s glavnom zonom te ih se svrstava u širu zonu Zagrebačkog rasjeda.

Žarišta potresa u seizmotektonski aktivnoj zoni zagrebačkog rasjeda nalaze se na dubinama

između -3 i -25 km.

Geofizički odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u ožujku 2012. izradio je

kartu potresa u Hrvatskoj koja se bazira na poredbenom ubrzanju tla tipa A, kao čimbeniku

koji bitno utječe na razinu razornog djelovanja potresa. Poredbena karta je izrađena za

razdoblje unatrag 95 i 475 godina, a ubrzanje tla je izraženo veličinama od 0,040 do 0,380g,

pri čemu je 1g = 9,81 m/s2.

Na području postrojenja Terminala Žitnjak iznosi 0,116 g za razdoblje unatrag 95 godina,

odnosno 0,231 za razdoblje unatrag 475 godina.

44


Terminal Žitnjak

Slika 23. Iznosi vršnih ubrzanja tla za povratna razdoblja 95 i 475 godina za lokaciju Terminala

Žitnjak

Izvor: Karta potresnih područja Republike Hrvatske

Sljedeća tablica prikazuje odnos vršnog ubrzanja tla i stupnja ugroženosti od potresa prema

MSK ljestvici.

Područje intenziteta potresa u

stupnjevima ljestvice MSK Proračunsko ubrzanje

6 0,05 g

7 0,1 g

8 0,2 g

9 0,3 g

Iz navedenog proizlazi da se lokacija Terminala Žitnjak nalazi u području s maksimalnim

očekivanim intenzitetom potresa od 8° MSK skale (referentna karta za određivanje stupnja

ugroženosti od potresa je seizmološka karta za povratni period T=500 god).

45


Terminal Žitnjak

Hidrogeološki pokazatelji

U hidrološkom je smislu najznačajnija za Grad Zagreb prisavska ravnica. Tu su koncentrirane

vode rijeke Save i pritoka, što uvjetuje izrazitu međuovisnost površinskih i podzemnih voda po

količini i kvaliteti. Osnovne karakteristike Save na dijelu toka kroz Grad su varijabilnost

vodostaja i protjecanja. To je ujedno i prostor u kojem Sava ima obilježja nizinskog toka. Visoki

vodostaji javljaju se u jesen i proljeće, a niski ljeti. Razlika između malih i velikih protoka je

znatna i kreće se od 60 – 3170 m3/s.

Na slici 24. prikazane su vodene površine u okruženju predmetnog područja postrojenja.

Slika 24. Vodne površine u okruženju Terminala Žitnjak

Izvor: http://geoportal.dgu.hr/

Kako je na slici 24. vidljivo u okruženju Terminala nalaze se:

na udaljenosti od 285 m od spremnika opasnih tvari nalazi se odvodni kanal koji se

ulijeva u rijeku Savu,

na udaljenosti od 1800 m od spremnika opasnih tvari nalazi se Vugrov potok,

na udaljenosti od 1950 m od spremnika opasnih tvari nalazi se rijeka Sava.

Prema karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja analizirani su sljedeći poplavni

scenariji:

poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja

poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),

poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući poplave uslijed mogućih rušenja

nasipa na većim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave).

Rijeka Sava

Udaljenost: 1950 m

Vugrov potok Udaljenost: 1800 m

Odvodni Kanal Udaljenost: 285 m

http://geoportal.dgu.hr/

46


Terminal Žitnjak

Terminal Žitnjak nalazi se u poplavnoj zoni s malom vjerojatnosti pojavljivanja.

Slika 25. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja

Izvor: http://voda.giscloud.com/

Biološka raznolikost

- Staništa

U okruženju Terminala (1000 m) nalaze se staništa tipa:

J 41, Industrijska i obrtnička područja,

I 81, Javne neproizvodne kultivirane zelene površine,

I 21, Mozaici kultiviranih površina,

I 31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama.

http://voda.giscloud.com/

47


Terminal Žitnjak

Slika 26. Tipovi staništa u okruženju Terminala Žitnjak

Izvor: Bioportal

Navedena staništa ne spadaju u ugrožene i rijetke stanišne tipove na području Republike

Hrvatske sukladno Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i

rijetkim stanišnim tipovima.

- Ekološka mreža

Sukladno izvodu iz karte ekološke mreže vidljivo je da se u okruženju Terminala Žitnjak ne

nalaze zaštićena područja ekološke mreže (Slika 27.).

J41

I 81

I 21

I 31

48


Terminal Žitnjak

Slika 27. Karta ekološke mreže

Izvor: Bioportal

Najbliža zaštićena područja su:

HR1000002 Sava kod Hrušćice (područja očuvanja značajna za ptice) – udaljenost od

područja postrojenja: 4 km

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice (područja očuvanja značajna za vrste i

stanišne tipove) – udaljenost od područja postrojenja: 4 km

- Prirodna baština

U okruženju Terminala Žitnjak ne nalaze se zaštićeni dijelovi prirode. Najbliže zaštićeno

područje (značajni krajobraz Savica) udaljen je oko 3,7 km od Terminala Žitnjak.

49


Terminal Žitnjak

Slika 28. Zaštićeni dijelovi prirode u okruženju Terminala Žitnjak

Izvor: Bioportal

- Kulturna baština

U okruženju (zona od 1000 m) nalazi se zona zaštite A. Ova zona je područje iznimno dobro

očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Zona zaštite "A" valorizacijom je utvrđena za

gradska naselja ili njihove dijelove izraženih urbanističko arhitektonskih, kulturno povijesnih,

pejsažnih ili ambijentalnih vrijednosti, naglašenog značenja za užu i širu sliku grada, s

očuvanom graditeljskom strukturom visoke spomeničke vrijednosti. Na području zone zaštite

'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zaštita povijesne urbane strukture, prostornih i

pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina.

50


Terminal Žitnjak

Slika 29. Karta zaštićenih objekata kulturne baštine

Izvor: Geoportal (Grad Zagreb, M 1:16 000)

51


Terminal Žitnjak

4 Tehnološki opis postrojenja

Funkcija Terminala Žitnjak je prihvat, skladištenje i otprema naftnih derivata korisnicima

sustava JANAF-a. Skladišni prostor na Terminalu Žitnjak opskrbljuje se derivatima preko

pretakališta vagoncisterni koje omogućuje istakanje više vrsta medija. Otprema derivata

obavlja se kamionskim cisternama, a moguća je i vagon cisternama.

Na Terminalu Žitnjak, tvrtke JANAF provode se sljedeće aktivnosti:

Prihvat i prekrcaj vagoncisterni za naftne derivate;

Prekrcaj naftnih derivata (moguća je doprema i otpremna derivata s lokacije

Terminala);

Transport naftnih derivata cjevovodima u sklopu Terminala do spremnika;

Skladištenje naftnih derivata u spremničkom prostoru;

Punjenje autocisterni gdje se naftni derivati prekrcavaju u autocisterne kojima se

otpremaju s lokacije.

Na lokaciji Terminala Žitnjak smješteni su sljedeći objekti te potrebne infrastrukturne

instalacije:

Skladišni prostor (naftni derivati, biogorivo i aditivi) ;

Punilište autocisterni s instalacijom za obradu para (VRU jedinica);

Instalacija za filtriranje goriva i instalacija za aditiviranje goriva;

Pretakalište vagonskih cisterni;

Remiza;

Pumpaone; CS1 na vagon pretakalištu i tri pumpaone (CS2, CS3, CS4) koje se nalaze

na Terminalu u sklopu sustava manipulativnih cjevovoda te pumpaona CS5 za nove

spremnike;

Trase manipulativnih cjevovoda;

Sustav protupožarne zaštite;

Kanalizacija sa separatorom;

Sustav energetskog napajanja Terminala;

Zgrada sa skladišnim prostorima, vatrogasnom postrojbom i uredima;

Upravna zgrada;

Zgrada za djelatnike manipulacije vagonima;

Radionice

Spremnici ukapljenog naftnog plina.

Shematski prikaz Terminala Žitnjak nalazi se na slici 30.

52


Terminal Žitnjak

Slika 30. Shematski prikaz Terminala Žitnjak

53


Terminal Žitnjak

4.1 Opis postupaka na Terminalu Žitnjak

Skladišni prostori

Na lokaciji Terminala Žitnjak skladište se naftni derivati, aditivi, biogoriva (biodizel i bioetanol)

te druga pomoćna sredstva i pomoćni materijali vezani uz proces rada (pjenila - sredstva za

gašenje požara, odmašćivači, itd.).

Svi spremnici na Terminalu Žitnjak su čelični s fiksnim krovom. Spremnici za derivate su

vertikalni, na spremnicima je instalirana oprema za mjerenje (temperature, alarmi niske i

visoke razine), priključci za uzimanje uzoraka, detekciju požara te uzemljenje. Spremnici su

opremljeni potrebnom stabilnom instalacijom za hlađenje i gašenje. Spremnici su zaštićeni

antikorozivnim premazima i reflektirajućom bijelom bojom.

Spremnici za bio gorivo su horizontalni, cilindrični s potrebnom toplinskom izolacijom te

ostalom opremom. Spremnici su također smješteni u betonsku tankvanu.

Svi spremnici na Terminalu Žitnjak smješteni su u tankvane, prihvatnog kapaciteta 10% većeg

od kapaciteta spremnika u svrhu prihvata sredstva za gašenje požara u slučaju iznenadnog

događaja.

Dio spremnika je ispražnjen, očišćen, fizički odvojen od sustava te označeni oznakama – van

uporabe (Tablica 2.).

Tablica 1. Način skladištenja te vrste i količine opasnih tvari na Terminalu Žitnjak

MEDIJ SPREMNICI KOLIČINA, m3 TRANSPORT/SKLADIŠTENJE

BMB 95 i

100

TK 6202-A, TK 6202-B , 2 x 1.500 Cjevovod,

autocisterna/spremnik Vagon cisterna

TK 6302 1 x 20.000

TK 6201 A 1 X 3.000

TK 6206 B 1 X 2.000

Eurodizel BS

TK 4402-A, TK 4402-B, TK 4401-A, TK 4401-B, TK 6208, TK 6251, TK 6221-A, TK 6221-B, TK

6205 9 x 480

Cjevovod, autocisterna/spremnik

Vagon cisterna

TK 6204 1 x 400

TK 6222-A, TK 6222-B 2 x 639

TK 6206-A 1 x 1.850

TK 6201-B, TK 6201-C, TK 6201-D 3 x 3.000

TK 6253 1 x 5.000

TK 6211-A, TK 6211-B 2 x 417

TK 6217-A, TK 6217- B 2 x 1.650

TK 6301,TK 6303, TK 6305, TK 6306 4 x 20.000

TK 6203 – A, TK 6203 – B 2 x 1.500

Loživo ulje TK 6207-A, TK 6207-B 2 x 639 Cjevovod,

autocisterna/spremnik

Aditivi AD 01, AD 02, AD 03, AD 04, AD 05, AD 06, AD 07, AD 08

8 x 2,5 Autocisterna/spremnik

Biodizel SBD-1, SBD-2 i SBD-3 3 x 80 Cjevovod,


Bioetanol SBE-1 1 x 80 Cjevovod,


54


Terminal Žitnjak

MEDIJ SPREMNICI KOLIČINA, m3 TRANSPORT/SKLADIŠTENJE

UNP 2 x 5

Tablica 2. Spremnici van uporabe na Terminalu Žitnjak

SPREMNICI KOLIČINA, m3

TK 6252, TK 6209 , TK 6212 3 x 51

TK 6213, TK 6219, TK 6216 3 x 80

TK 4403 1 x 50

TK 6210 1 x 55

TK 6224 1 x 100

TK 6223 1 x 160

Vagon pretakalište

Terminal Žitnjak opskrbljuje se naftnim derivatima preko vagonskog pretakališta koje

omogućuje istakanje više vrsta medija, a smješteno je na dva postojeća kolosijeka. U sastavu

vagonskog istakališta se nalazi pumpaonica za prepumpavanje goriva iz cisterni u spremnike.

U pumpaonici se nalazi 4 glavne pumpe, 4 pomoćne i 2 pumpe za pražnjenje kolektora

(sabirno mjesto ispred pumpi za istovrsni medij iz cisterni). Trenutna opterećenost željeznice

je prosječno dva vlaka tjedno pri čemu svaka kompozicija može brojati do 20 vagonskih

cisterni. Kolosijeci na kojima se obavlja prepumpavanje naftnih derivata iz vagonskih cisterni

u spremnike su u vlasništvu JANAF-a.

Autopunilište

Autopunilište se sastoji od tri rampe za punjenje s 4 utakališna mjesta po rampi. Na taj način

u isto vrijeme mogu se opskrbljivati istodobno 3 autocisterne s 4 vrste goriva.

Za autocisterne je osigurano parkiralište na južnom dijelu Terminala.

Punjenje autocisterne obavlja se preko istakačke ruke promjera 4'', te preko regulatora protoka

s maksimalnim protokom od 1900 l/min. Cjelokupni nadzor nad radom punilišta provodi se iz

kontrolne zgrade na samom autopunilištu gdje je smještena upravljačko obračunska jedinica

– računalo. Vozač autocisterni obavlja samostalno ukrcaj uz nadzor manipulanta JANAF-a, a

sama operacija ukrcaja u autocisternu potpuno je automatizirana, osim uranjanja istakačke

ruke u pojedinu komoru cisterne.

Na punjenje dnevno dolazi maksimalno 20 cisterni (maksimalni kapacitet iznosi do 50 cisterni),

promet na punilištu je pojačan u ljetnom razdoblju i u periodima zanavljanja i prodaje goriva

od strane HANDA-e (Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata).

55


Terminal Žitnjak

Slika 31. Spremnik Eurodizel BS-a – Terminal Žitnjak

Crpne (pumpne) stanice

Na lokaciji su, u skupinama, smještene crpne stanice:

CS1 – crpna stanica na vagonpretakalištu;

CS2, CS3, CS4 i CS5 – crpne stanice za transport goriva određenim linijama za

transport goriva i za punjenje/pražnjene spremnika;

Crpna stanica za biodizel i bioetanol koja se sastoji od „skida“ za istovar goriva i crpki za

namješavanje.

Sve pumpe smještene su u nepropusne tankvane povezane na oborinsku onečišćenu

kanalizaciju.

Za svaku skupinu spremnika, od pumpne stanice kod vagonskog istakališta do spremničkog

prostora, izvedeni su zasebni cjevovodi promjera od 3" do 8". Cjevovodna armatura je

izvedena u potpunosti nadzemno, čime se omogućava kontinuirani nadzor.

Shematski prikaz procesa s blokadnim elementima na Terminalu Žitnjak prikazan je na slici

32.

56


Terminal Žitnjak

Slika 32. Shematski prikaz procesa na Terminalu Žitnjak

57


Terminal Žitnjak

4.2 Opis opasnih tvari

U sljedećim tablicama dan je prikaz opasnih tvari koje se skladište na Terminalu Žitnjak i osnovni sigurnosni podaci.

Tablica 3. Osnovni podaci o opasnim medijima koji se koriste na Terminalu Žitnjak

KOMERCIJALNO IME

SASTOJCI KOJI PRIDONOSE OPASNOSTI PROIZVODA

CAS/EC BROJ IZGLED

OZNAČAVANJE

OZNAKA OPASNOSTI

PIKTOGRAMI OPASNOSTI

Eurosuper BS 95,

Eurosuper BS 100

benzin 86290-81-5 / 289-220-8

Bezbojna tekućina, miris karakterističan za

benzin

OPASNOST

MTBE (Tert-butilmetil-eter)

1634-04-4 / 216-653-1

benzen 71-43-2 / 200-753-7

toluen 108-88-3 / 203-625-9

n-heksan 110-54-3/ 203-777-6

Dizel Goriva, dizelsko gorivo 68334-30-5/ 269-822-7 Žućkasta, zeleno-plava tekućina vrlo

slabog mirisa

OPASNOST

Lož ulje ekstra lako

Goriva, dizelsko gorivo 68334-30-5/ 269-822-7

Crvena tekućina, miris vrlo blag,

karakterističan po ugljikovodicima

OPASNOST

Biogorivo2 (biodizel)

Gorivo, dizelsko gorivo Žućkasta tekućina

blagog mirisa - -

2 Svi podaci za biogoriva (biodizel) preuzeti su iz sigurnosno tehničkog lista za biodizel (registar sigurnosno tehničkih listova Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping) te su informativne prirode budući da su spremnici biogoriva na lokaciji Terminala Žitnjak u trenutku izrade Izvješća o sigurnosti prazni.

58


Terminal Žitnjak

Ukapljeni naftni plin

(UNP) Smjesa n-butana i i-butana

Smjesa: n-butan (106-97-8), i-butan (75-28-5) i

propan (74-98-6)

Bezbojan plin, bez mirisa

OPASNOST

GHS02 GHS04

59


Terminal Žitnjak

OPASNA TVAR

CAS BROJ

KEMIJSKI NAZIV

OZNAKE UPOZORENJA

Eurosuper BS

95, Eurosuper

BS 100

86290-81-5

-

H224 Vrlo lako zapaljiva tekućina i para. H304 Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni

sustav. H315 Nadražuje kožu.

H336 Može izazvati pospanosti ili vrtoglavicu. H340 Može izazvati genetska oštećenja.

H350 Može uzrokovati rak. H361d Sumnja na mogućnost štetnog djelovanja na

nerođeno dijete. H411 Otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima.

Dizel 68334-30-5

Dizelska goriva

H226 Zapaljiva tekućina i para. H304 Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni

sustav. H315 Nadražuje kožu.

H332 Štetno ako se udiše. H351 Sumnja na moguće uzrokovanje raka.

H373 Može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti.

H411 Otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima.

Lož ulje ekstra

lako

H226 Zapaljiva tekućina i para. H304 Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni

sustav. H315 Nadražuje kožu

H332 Štetno ako se udiše. H351 Sumnja na moguće uzrokovanje raka.

H373 Može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti.

H411 Otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima.

Biogorivo

(biodizel) -

Gorivo, dizelsko gorivo

-

Ukapljeni

naftni plin -

Smjesa n-butana i i-

butana

H220 Vrlo lako zapaljivi plin.

H280 Sadrži stlačeni plin; zagrijavanje može uzrokovati eksploziju.

Tablica 4. Način skladištenja i pripadajuće količine medija koji predstavljaju mogući izvor

iznenadnih događaja koji bi mogli dovesti do velike nesreće

MEDIJ SKLADIŠTENJE UKUPNI

VOLUMEN (m3)

MAKSIMALNA KOLIČINA (t)

TRANSPORT/SKLADIŠTENJE

BMB 95 i 100

TK 6202-A, TK 6202-B,

2 x 1 500 4 320 – 4 650


Vagoncisterne

TK 6201 A 1 x 3000

TK 6302 1x20 000 14 400 – 15

500

TK 6206 B 1 x 2000

Dizel

TK 6204 400 328 - 338


Vagoncisterne

TK 6222-A, TK 6222-B 2 x 639 1 047 – 1 080

TK 6206-A, 1 x 1 850 3 034 – 3 126,5

TK 6201-A, TK 6201-B, TK 6201-C, TK

6201-D 4 x 3 000 9 840 – 10 140

TK 6253 5 000 4 100 – 4 225

TK 6211-A, TK 6211-B 2 x 417 683,9 – 704,7

60


Terminal Žitnjak

MEDIJ SKLADIŠTENJE UKUPNI

VOLUMEN (m3)

MAKSIMALNA KOLIČINA (t)

TRANSPORT/SKLADIŠTENJE

TK 6217-A, TK 6217- B

2 x 1 650 2 706 – 2 788,5

TK 6301,TK 6303, TK 6305, TK 6306

4 x 20 000 65 600 – 67

600


TK 6207-A, TK 6207-B 2 x 639 1 099 Cjevovod,


Aditivi AD 01, AD 02, AD 03, AD 04, AD 05, AD 06,

AD 07, AD 08 8 X 2,5 Autocisterna/spremnik

Biodizel SBD-1, SBD-2 i SBD-3 3x80 Cjevovod,


Bioetanol SBE-1 1x80 Cjevovod,


Plavi diesel TK 4402-A, TK 4402-B 2 x 480

Ukapljeni

naftni plin Spremnik 2 x 5 4,8

Fizikalna, kemijska, toksikološka i ekotoksikološka svojstva opasnih tvari

U nastavku su dana fizikalno kemijska, toksikološka i ekološka svojstva opasnih tvari koje se

na lokaciji Terminala Žitnjak nalaze u većim količinama:

DIZEL

Fizikalna i kemijska svojstva

Agregatno stanje: Tekuće Boja: žućkasta Miris: vrlo slab Vrelište: 180 – 380 °C Plamište: >55 °C Zapaljivost: mora se zagrijati da bi se zapalilo Granice eksplozivnosti: 0,6 – 6,5 vol.% (iz literature) Gustoća (na 15°C): 820 - 845 kg/m3 Viskoznost na 40 °C: 2,00 – 4,50 mm2/s Tlak para pri 40°C: 0,4 kPa Temperatura samozapaljenja: 250-460 °C (iz literature)

Mjere prve pomoći:

Nakon udisanja: Unesrećenog udaljiti iz onečišćenog prostora na svježi zrak. U slučaju vrtoglavice, mučnine, glavobolje i trajnih tegoba odmah zatražiti liječničku pomoć. U slučaju nesvjestice prebaciti ozlijeđenu osobu u bolnicu, u bočnom položaju, pazeći na prohodnost dišnih putova. U slučaju otežanog disanja ili prestanka disanja, otvoriti dišne puteve, započeti s reanimacijom (masaža srca i umjetno disanje) te odmah potražiti liječničku pomoć. Nakon dodira s kožom: Svući natopljenu odjeću i obuću, a mjesta dodira temeljito isprati vodom i sapunom barem 15-20 minuta. U slučaju pojave crvenila zatražiti savjet liječnika. Nakon dodira s očima: Ukloniti kontakte leće i ispirati najmanje 15 minuta tekućom vodom. U slučaju nadražaja, zamagljenog vida i naticanja odmah potražiti liječničku pomoć.

Nakon gutanja: NE izazivati povraćanje! Ne davati ništa na usta. Uvijek pretpostaviti da je došlo do aspiracije u pluća. Ako dođe do povraćanja, glavu

61


Terminal Žitnjak

držati ispod visine kukova, da se spriječi prodor u pluća. Odmah potražiti liječničku pomoć.

Napomena za osobu koja pruža prvu pomoć/liječnika: Opasnost od plućnog edema uslijed aspiracije u pluća. Davanje kisika samo od strane educiranog medicinskog osoblja.

Zaštita od požara

Prikladna sredstva za gašenje požara: Zračna pjena, suhi prah, CO2, vodena magla. Posebne metode za gašenje požara: Ukloniti sve izvore zapaljenja, pozvati vatrogasce i policiju. Posebno voditi računa o tome da postoji opasnost od stvaranja eksplozivne smjese sa zrakom na temperaturama iznad temperature plamišta. Korištenje vodene magle i vodenog spreja za hlađenje površina izloženih toplini i za zaštitu osoba. Samo osobe trenirane za protupožarnu zaštitu mogu koristiti vodeni sprej (raspršena voda). Pare su teže od zraka te se zadržavaju u blizini tla i na mjestima udubljenja, mogu se proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar. Nositi zaštitnu odjeću za vatrogasce (HRN EN 469), zaštitne rukavice (HRN EN 374) i samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom (HRN EN 137).

Mjere kod slučajnog ispuštanja

Osobne mjere opreza: Ugrožene prostore temeljito provjetravati. Na vidljivom mjestu istaknuti znak zabrane ulaska i rada s otvorenim plamenom i uređajima koji iskre. Koristiti zaštitnu opremu. Udaljiti nezaštićene i neobučene osobe s mjesta opasnosti. Mjere zaštite okoliša: Ograditi spremnike (tankvanama) kako bi se spriječilo istjecanje proizvoda u okoliš. Spriječiti širenje u vodotokove i odvode koristeći zemlju, pijesak ili drugi nezapaljivi materijal. Omogućiti dobru ventilaciju prostora. Način čišćenja i sakupljanja: Iz oštećenog spremnika pumpom predviđenom za upotrebu u potencijalno eksplozivnoj atmosferi pretočiti tvar u praznu cisternu – spremnik. Ukloniti ostatak s tla koristeći adsorpcijska sredstva (piljevinu, pijesak, mineralne adsorbense i druge inertne materijale). Otpadni materijal i uklonjeni kontaminirani površinski sloj tla staviti u spremnike i čvrsto zatvoriti, te do zbrinjavanja skladištiti u dobro prozračenim prostorijama. Predati na zbrinjavanje pravnim osobama za zbrinjavanje opasnog otpada, ovlaštenim od strane ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.

Rukovanje i skladištenje

Savjeti za sigurno rukovanje: Ukloniti sve moguće izvore paljenja. Pretakanje obavljati na mjestima namjenski uređenim prema propisima. Koristiti ispravnu opremu i uređaje uz pridržavanje sigurnosno tehničkih mjera od strane za to stručno osposobljenih i izvježbanih djelatnika. Posebno voditi brigu o spojnim mjestima da bi se spriječilo moguće ispuštanje. Pridržavati se mjera zaštite na radu i zaštite od požara. Koristiti zaštitne naočale (HRN EN 166), zaštitne rukavice (HRN EN 374), zaštitnu odjeću za zaštitu od tekućih kemikalija (HRN EN 14605). Koristiti filtarsku polumasku (HRN EN 140) s plinskim ili kombiniranim filtrom (HRN EN 14387) tipa A. Kada postoji opasnost od povišene koncentracije sumporovodika koristiti samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom (HRN EN 137). Uvjeti skladišnih prostora i spremnika: Skladištiti u dobro zatvorenim spremnicima, propisno izvedenim i opremljenim, uz osiguranje provjetravanje prostora i odgovarajuće temperature.

Izbjegavati: NE skladištiti u prostoru s drugim kemikalijama, posebno onim koje mogu izazvati požar. NE držati iskreći alat ili uređaje koji mogu proizvesti iskru.

62


Terminal Žitnjak

Stabilnost i reaktivnost

Stabilan kod propisanih uvjeta skladištenja i uporabe.

Uvjeti koje treba izbjegavati: Izbjegavati povišenu temperaturu zbog opasnosti od požara i eksplozije.

Opasni proizvodi raspada: Nema ih u normalnim radnim uvjetima i u slučaju pravilnog skladištenja, ali termičkom razgradnjom mogu nastati štetni plinovi: ugljikovi oksidi, sumporovi oksidi i dušikovi oksidi.

Toksičnost

Akutna toksičnost: - Oralno (LD50) - > 7600 mg/kg (štakor) - Dodir s kožom (LD50) - > 5 ml/kg (kunić) - Inhalacijsko (LC50) - > 4,1 mg/l (4 sata, štakor)

Nagrizanje/nadraživanje kože uz mogućnost pojave crvenila i dermatitisa (Nadraž. koža 2). Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav (Aspir. toks. 1) Karcinogenost: Sumnja na mogućnost uzrokovanja raka. Dokazano je da benzen uzrokuje rak kod čovjeka (Karc.2) Može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti (TCOP 2).

Ekološki podaci

Toksičnost:

Za organizme u vodi: Štetno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno

štetno djelovati u void (Kron. toks. vod. okol. 2)

Zbrinjavanje Proizvod nema klasičan otpad, osim u slučaju nenamjernog ispuštanja. Predviđena je termička obrada onečišćenih ostataka. Ukoliko je moguće, otpad oporabiti.

LOŽ ULJE EKSTRA LAKO


Agregatno stanje: tekućina Boja: crvena Miris: vrlo blag, karakterističan po ugljikovodicima Vrelište: 180 – 370 °C Plamište: >55 °C Granice eksplozivnosti: 0,6 – 6,5 vol % Gustoća: < 860 kg/m3 na 15 °C Topljivost u vodi: zanemariva Viskoznost na 20 °C: 2,5 – 6,0 mm2/s

Mjere prve pomoći:

Nakon udisanja: Osobu izvesti na svježi zrak i staviti u polu ležeći položaj. U slučaju nesvjestice prebaciti ozlijeđenu osobu u bolnicu, u bočnom položaju, pazeći na prohodnost dišnih putova. Ukoliko osoba ne diše ili otežano diše, dati umjetno disanje i/ili primijeniti masažu srca i odmah potražiti liječničku pomoć. Nakon dodira s kožom: Svući natopljenu odjeću i obuću, a mjesta dodira temeljito ispirati vodom i sapunom barem 15 - 20 minuta. U slučaju pojave crvenila potražiti savjet liječnika. Nakon dodira s očima: Ukloniti kontakte leće i ispirati najmanje 15 minuta tekućom vodom. U slučaju nadražaja, zamagljenog vida i naticanja odmah potražiti liječničku pomoć. Nakon gutanja: NE izazivati povraćanje! Može izazvati oštećenje pluća. Staviti unesrećenu osobu u polu ležeći položaj i prevesti u bolnicu.

Zaštita od požara Prikladna sredstva za gašenje požara: Teška zračna pjena (pjenilo na bazi alkohola) za veće požare. Suhi prah i CO2 za manje požare.

63


Terminal Žitnjak

Posebne metode za gašenje požara: Ukloniti sve izvore zapaljenja, pozvati vatrogasce i policiju. Posebno voditi računa o tome da postoji opasnost od stvaranja eksplozivne smjese sa zrakom na temperaturama iznad temperature plamišta. Korištenje vodene magle i vodenog spreja za hlađenje površina izloženih toplini i za zaštitu osoba. Samo osobe trenirane za protupožarnu zaštitu mogu koristiti vodeni sprej (raspršena voda). Pare su teže od zraka te se zadržavaju u blizini tla i na mjestima udubljenja, mogu se proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar. Nositi zaštitnu odjeću za vatrogasce (HRN EN 469), zaštitne rukavice (HRN EN 374) i samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom (HRN EN 137).




Savjeti za sigurno rukovanje: Držati daleko od izvora topline i ukloniti sve izvore paljenja. Pretakati na namjenski uređenim mjestima uz osiguravanje stalnog provjetravanja / odvođenja zraka. Koristiti ispravnu opremu i uređaje. Na radnom prostoru i u skladištu osigurati nepropustan pod postojan na otapala. Uzemljiti uređaje i poduzeti mjere zaštite od statičkog elektriciteta. Koristiti zaštitne naočale (HRN EN 166), zaštitne rukavice (HRN EN 374), zaštitnu odjeću za zaštitu od tekućih kemikalija (HRN EN 14605). Koristiti filtarsku polumasku (HRN EN 140) s plinskim ili kombiniranim filtrom (HRN EN 14387) tipa A. Kada postoji opasnost od povišene koncentracije sumporovodika koristiti samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom (HRN EN 137). Izbjegavati: Skladištenje u prostoru s drugim kemikalijama, posebno onih koje mogu izazvati požar.



Uvjeti koje treba izbjegavati: Izvore topline, otvoreni plamen i iskrenje.

Opasni proizvodi raspada: Ugljikovi oksidi (CO, CO2), sumporov dioksid (SO2).

Toksičnost

Akutna toksičnost: - Oralno (LD50) - > 7600 mg/kg (štakor) - Dodir s kožom (LD50) - > 4300 mg/kg (kunić) - Inhalacijsko (LC50) - > 4,1 mg/l (4 sata, štakor)

Nagrizanje/nadraživanje kože uz mogućnost pojave crvenila i upale (Nadraž. koža 2). Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav (Aspir. toks. 1). Karcinogenost: Sumnja na mogućnost uzrokovanja raka. Dokazano je da benzen uzrokuje rak kod čovjeka (Karc.2)

64


Terminal Žitnjak

Može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti (TCOP 2).

Ekološki podaci

Toksičnost:



Zbrinjavanje Proizvod nema klasičan otpad, osim u slučaju nenamjernog ispuštanja. Predviđena je termička obrada onečišćenih ostataka.

BENZIN


Agregatno stanje: tekućina Boja: Vodenasto prozirna do žuta Miris: Po benzinu, jasno primjetan miris Vrelište: 25 – 210 °C Plamište: <0 °C Granice eksplozivnosti: 0,6 - 8 vol. % Tlak pare: 45-60 kPa (ljeto), 60-90 kPa (zima) Gustoća: 720 - 775 kg/m3 na 15 °C Topljivost u vodi: netopljiv u vodi Temperatura samozapaljenja: Proizvod nije samozapaljiv Viskoznost na 20 °C: 0,6 mm2/s Eksplozivnost: Mogućnost stvaranja potencijalno eksplozivne/zapaljive smjese pare i zraka.

Mjere prve pomoći:

Nakon udisanja: Unesrećenog udaljiti iz onečišćenog prostora na svježi zrak. U slučaju vrtoglavice, mučnine, glavobolje i trajnih tegoba odmah zatražiti liječničku pomoć. U slučaju nesvjestice prebaciti ozlijeđenu osobu u bolnicu, u bočnom položaju, pazeći na prohodnost dišnih putova. U slučaju otežanog disanja ili prestanka disanja, otvoriti dišne puteve, započeti s reanimacijom (masaža srca i umjetno disanje) te odmah potražiti liječničku pomoć. Nakon dodira s kožom: Svući natopljenu odjeću i obuću, a mjesta dodira temeljito isprati vodom i sapunom barem 15-20 minuta. U slučaju pojave crvenila zatražiti savjet liječnika. Nakon dodira s očima: Ukloniti kontakte leće i ispirati najmanje 15 minuta tekućom vodom. U slučaju nadražaja, zamagljenog vida i naticanja odmah potražiti liječničku pomoć.

Nakon gutanja: NE izazivati povraćanje! Ne davati ništa na usta. Uvijek pretpostaviti da je došlo do aspiracije u pluća. Ako dođe do povraćanja, glavu držati ispod visine kukova, da se spriječi prodor u pluća. Odmah potražiti liječničku pomoć.

Napomena za osobu koja pruža prvu pomoć/liječnika: Opasnost od plućnog edema uslijed aspiracije u pluća. Davanje kisika samo od strane educiranog medicinskog osoblja.

Zaštita od požara

Prikladna sredstva za gašenje požara: Teška zračna pjena (pjenilo na bazi alkohola), suhi prah, CO2, vodena magla. Kod uporabe suhog praha i CO2 (kod početnih, manjih i požara u zatvorenom prostoru) obratiti pozornost na opasnost od mogućeg ponovnog rasplamsavanja požara nakon gašenja. Posebne metode za gašenje požara: Ukloniti sve izvore zapaljenja, pozvati vatrogasce i policiju. Posebno voditi računa o tome da postoji trajna opasnost od stvaranja eksplozivne smjese sa zrakom na sobnoj temperaturi. Samo osobe trenirane za protupožarnu zaštitu mogu koristiti

65


Terminal Žitnjak

vodeni sprej (raspršena voda). Pare su teže od zraka te se zadržavaju u blizini tla i na mjestima udubljenja, mogu se proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar. Nositi zaštitnu odjeću za vatrogasce (HRN EN 469), zaštitne rukavice (HRN EN 374) i samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom (HRN EN 137).




Savjeti za sigurno rukovanje: Držati daleko od izvora topline i ukloniti sve izvore paljenja. Pretakati na namjenski uređenim mjestima uz osiguranje provjetravanja/odvođenja zraka. Koristiti ispravnu opremu i uređaje. Ne upotrebljavati iskreći alat. Na radnom prostoru i u skladištu osigurati nepropustan pod postojan na otapala. Podovi u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom u sustavu za odvođenje statičkog elektriciteta moraju imati prelazni otpor <1 MΩ. Uzemljiti uređaje i poduzeti mjere zaštite od statičkog elektriciteta: uzemljenjem, ionizacijom zraka, uporabom antistatičkog materijala, održavanjem vlažnosti zraka iznad 65 %, odvođenjem statičkog elektriciteta influencijom. Koristiti zaštitne naočale (HRN EN 166), zaštitne rukavice (HRN EN 374), zaštitnu odjeću za zaštitu od tekućih kemikalija (HRN EN 14605). Koristiti filtarsku polumasku (HRN EN 140) s plinskim ili kombiniranim filtrom (HRN EN 14387) tipa A. Kada postoji opasnost od povišene koncentracije sumporovodika koristiti samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom (HRN EN 137). Uvjeti skladišnih prostora i spremnika: Skladištiti u dobro zatvorenim spremnicima, propisno izvedenim i opremljenim uz osiguranje provjetravanja prostora i odgovarajuće temperature. Poduzeti mjere protiv elektrostatičkog naboja. Na skladištu ne držati iskreći alat ili uređaje koji mogu proizvesti iskru.



Uvjeti koje treba izbjegavati: Ukloniti sve izvore topline, otvorenog plamena i paljenja jer zagrijavanje dovodi do povećanja tlaka i opasnosti od požara i eksplozije.

Opasni proizvodi raspada: Nema ih u normalnim radnim uvjetima i u slučaju pravilnog skladištenja, ali termičkom razgradnjom mogu nastati štetni plinovi, uključujući ugljikov monoksid.

Toksičnost

Akutna toksičnost:

- Oralno (LD50) - > 5000 mg/kg (štakor) - Dodir s kožom (LD50) - > 2000 mg/kg (štakor - Inhalacijsko (LC50) - > 5,2 mg/l (4 sata, štakor)

66


Terminal Žitnjak

Nagrizanje/nadraživanje kože uz mogućnost pojave crvenila i dermatitisa (Nadraž. koža 2). Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav (Aspir. toks. 1) Mutagenost: Može izazvati genetska oštećenja (Muta. 1B) Karcinogenost: Sumnja na mogućnost uzrokovanja raka. Dokazano je da benzen uzrokuje rak kod čovjeka (Karc. 1B). Sumnja se na mogućnost štetnog djelovanja na nerođeno dijete (Repr. 2). Može uzrokovati oštećenje organa tijekom jednokratne izloženosti (TCOJ 3).

Ekološki podaci

Toksičnost:



Zbrinjavanje Proizvod nema klasičan otpad, osim u slučaju nenamjernog ispuštanja. Predviđena je termička obrada onečišćenih ostataka. Ukoliko je moguće, otpad oporabiti.

BIODIZEL


Agregatno stanje: tekućina Boja: Žućkasta Miris: slab Talište: -6 °C Vrelište: 300°C Plamište: 175 °C Gustoća na 20 °C: 860 – 900 kg/m3 Viskoznost na 40 °C: 3,5 – 5,0 mm2/s; na 100 °C: 1,7 mm2/s Eksplozivnost: nije eksplozivno

Mjere prve pomoći:

Nakon udisanja: U slučaju udisanja para osobu iznijeti na svjež zrak i ako se pojave bilo kakvi simptomi potražiti medicinsku pomoć. Nakon dodira s kožom: Skinuti natopljenu odjeću i obuću. Mjesto kontakta isprati s puno vode i sapunom. Ako se pojave bilo kakvi simptomi potražiti savjet liječnika. Nakon dodira s očima: Čistim prstima (prvo oprati ruke) raširiti kapke, usmjeriti vodu u oko (ne prejaki mlaz, mlaka voda) i pri tom kružiti očima tako da voda dospije u sve dijelove oka. U slučaju jakog crvenila, pečenja ili trajnog suzenja potražiti pomoć okuliste.

Nakon gutanja: Ako se proguta, ne izazivati povraćanje. Piti puno vode. Ako se pojave bilo kakvi simptomi zatražiti savjet liječnika.

Zaštita od požara

Prikladna sredstva za gašenje požara: Prah, pjena, ugljični dioksid (CO2) Posebne metode za gašenje požara: Nositi zaštitnu odjeću za vatrogasce (HRN EN 469), zaštitne rukavice (HRN EN 374) i samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom (HRN EN 137).


Osobne mjere opreza: Ugrožene prostore temeljito provjetravati. Na vidljivom mjestu istaknuti znak zabrane ulaska i rada s otvorenim plamenom i uređajima koji iskre. Koristiti zaštitnu opremu. Udaljiti nezaštićene i neobučene osobe s mjesta opasnosti. Mjere zaštite okoliša: Ne dopustiti izlijevanje proizvoda u okoliš jer može prekriti površinu vode i spriječiti dotok kisika. Način čišćenja i sakupljanja: Za ograničavanje koristiti brane od pijeska ili sličnog materijala, sorbente za ulja kako bi se spriječilo otjecanje u podzemne vode ili kanalizaciju. Razlivene količine prikupiti mehanički i adsorpcijom na

67


Terminal Žitnjak

pijesak ili sorbent za ulja. Prikupljeni materijal predati pravnoj osobi ovlaštenoj za sakupljanje tehnološkog otpada. Površine se na kraju mogu očistiti uporabom vode i deterdženta. Proizvod je biorazgradiv. Skladištiti biodizel u spremnicima sa duplom stijenkom kako bi se izbjeglo slučajno ispuštanje.


Savjeti za sigurno rukovanje: Držati daleko od izvora topline i ukloniti sve izvore paljenja. Raditi u prozračivanom prostoru uz izbjegavanje prskanja. Spriječiti istjecanje i izlijevanje u vodotokove i drenažne sustave. Koristiti zaštitne naočale ili vizir (HRN EN 166) i antistatičku zaštitnu odjeću, otpornu na kemikalije te čizme ili cipele koje se ne kližu po razlivenom ulju (HRN EN 13832). Kod izlijevanja dodatno zaštititi trup kabanicama ili pregačama od PVC ili PET materijala (HRN EN 340). Uvjeti skladišnih prostora i spremnika: Držati spremnike dobro zatvorenima u suhom prostoru kod temperature 0 – 40 ˚C. Ne skladištiti sa snažnim oksidansima kod ekstremno niskih ili visokih temperatura. Izbjegavati izravno sunčevo zračenje.


U propisanim uvjetima čuvanja supstanca je stabilna i neće se raspasti. Proizvod je podložan oksidaciji.

Uvjeti koje treba izbjegavati: Izbjegavati kontakt s jakim oksidirajućim materijalima.

Opasni proizvodi raspada: Nema ih u normalnim radnim uvjetima i u slučaju pravilnog skladištenja, ali termičkom razgradnjom mogu nastati štetni plinovi, uključujući ugljikov monoksid.

Zbrinjavanje

Odstranjivanje nekorisnog ili neupotrebljivog biodizela treba se dodijeliti ovlaštenom skupljaču otpada. Likvidacija se mora obaviti u skladu sa zakonom zemlje. Nije dozvoljeno ispuštati biodizel na deponije, u odvode, potoke ili rijeke.

UKAPLJENI NAFTNI PLIN


Agregatno stanje: plin; pod tlakom tekućina Boja: bezbojna Miris: intenzivan Talište: -148,7 °C Plamište: -83,5°C Vrelište: -162 do -5 kod 1013 hPa (literature) Granice eksplozivnosti: 1,5 – 8,5 vol.% Tlak para: 470 kPa (20 °C) Gustoća pare (15°C): 573 kg/m3 Topljivost: topljiv u eteru, etanolu, kloroformu (literatura) Temperatura samozapaljenja: 430 °C U dodiru sa zrakom nastaje vrlo zapaljiva i eksplozivna smjesa.

Mjere prve pomoći:

Nakon udisanja: Unesrećenu osobu izvesti na svježi zrak. Ukoliko osoba ne diše dati joj umjetno disanje i transportirati do najbliže medicinske ustanove. Nakon dodira s kožom: Smrzotinu uroniti u mlaku vodu (NE u vruću!). NE skidati odjeću dok je zalijepljena za kožu! Skidati je tek nakon što se odmrzne i dolijepi od kože. Nakon toga koža se ispire 15-tak minuta uz uporabu dekućeg sapuna. Potražiti liječničku pomoć. Nakon dodira s očima: Najmanje 15 minuta ispirati sa mnogo vode, povremeno podižući gornje i donje kapke. Ne mazati oči s mašću ili uljem bez medicinskog nadzora. Ako je prisutna bol, unesrećenog odvesti k liječniku.

Zaštita od požara Prikladna sredstva za gašenje požara: Zračna pjena, vodeni sprej, suhi prah, CO2

Neprikladna sredstva za gašenje požara: Voda.

68


Terminal Žitnjak

Vatrogasci trebaju uvijek koristiti vatrootporno odijelo (u skladu s normom HRN EN 469) i samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom (HRN EN 137) u slučaja požara u zatvorenom prostoru. Ukloniti sve izvore zapaljenja, izbjeći stvaranje iskri i poduzeti mjere protiv statičkog elektriciteta. Osigurati dobro provjetravanje.


Vatrogasci trebaju uvijek koristiti vatrootporno odijelo (u skladu s normom HRN EN 469) i samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom (HRN EN 137) u slučaja požara u zatvorenom prostoru.

Ukloniti izvore paljenja. Uzemljiti opremu prilikom rada s materijalom. Izbjegavati dodir sa supstancom.

Izolirati rizični prostor i zabraniti ulaženje nepotrebnom ili nezaštićenom osoblju.

Mjere zaštite okoliša: Butan je zagušljivac, bez mirisa i boje, vrlo lako zapaljiv. Teži je od zraka te se može proširiti kanalima, drenažnim sustavima, podrumima i sličnim mjestima udaljenima od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar.

Način čišćenja i sakupljanja: Što prije zaustaviti istjecanje, ako je to moguće učiniti bez rizika. U protivnom, raspršenom vodom držati oblak plina pod kontrolom i pustiti da se isprazni u atmosferu. Spriječiti ulaz plina na mjesta gdje bi njegovo sakupljanje moglo biti opasno (kanalizacija, udubljenja i sl.). Oslobođena tekućina vrlo brzo prelazi u plinovito stanje i sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu! Kada izmjerena koncentracija plina u zraku na mjestu istjecanja padne ispod granice eksplozivnosti, pristupiti intervenciju.


Koristiti proizvod samo u dobro provjetrenim prostorijama. Držati daleko od izvora topline i izvora paljenja. Koristiti neiskreći alat. Pretakati na pretakalištima uređenim po odgovarajućim propisima. Posebno voditi brigu o spojnim mjestima da se spriječi moguće ispuštanje. Pridržavati se mjera zaštite na radu i zaštite od požara. Koristiti u dobro ventiliranim prostorima.

Zatvorene posude pod tlakom izrađene i opremljene prema posebnim propisima za butan. Skladištiti u dobro ventiliranom prostoru zaštićenom od eksplozije.

Prikladni skladišni materijal: Originalni spremnik proizvođača s važećim atestom. Skladištenje u prostoru sa zapaljivim kemikalijama (oksidansi, kiseline). Na skladištu ne držati alate i strojeve koji mogu proizvesti iskru.

Izbjegavati: Ne bacati u kanalizaciju, površinske/podzemne vode i na tlo. Izbjegavati udisanje, te dodir s kožom i očima.


Stabilan pri propisanim uvjetima korištenja i skladištenja, ne polimerizira. U dodiru sa zrakom nastaje vrlo zapaljiva i eksplozivna smjesa.

Uvjeti koje treba izbjegavati: Izbjegavati dodir sa zrakom, jake oksidanse i povišenu temperaturu.

Inkompatibilni materijali: Jaki oksidansi.

Opasni proizvodi raspada: Gorenjem nastaju štetni plinovi ugljikov monoksid (CO) i ugljikov dioksid (CO2).

Toksičnost

Dodir s kožom/očima: Dodir s komprimiranim plinom može izazvati smrzotine.

Udisanje: Visoka koncentracija izaziva pospanost, glavobolju, vrtoglavicu, a ako količina kisika u zraku padne ispod 17% može doći do nesvjestice, gušenja i/ili depresije središnjeg živčanog sustava. Kod viših koncentracija može doći do hipoksije i kardiotoksičnih učinaka, a ishod može biti smrtonosan padne li koncentracija kisika u zraku ispod 14%.

Zbrinjavanje Prazne spremnike zatvoriti i vratiti proizvođaču.

69


Terminal Žitnjak

Fizikalno i kemijsko ponašanje u normalnim uvjetima korištenja te u uvjetima

opasnosti od velike nesreće i u slučaju velike nesreće

DIZEL

Dizel je lakozapaljiva tekućina žućkaste boje, vrlo slabog mirisa, sastavljena od smjese

ugljikovodika.

Ponašanje u normalnim uvjetima

Dizel: Stabilan pri propisanim uvjetima korištenja i skladištenja.

Ponašanje u uvjetima opasnosti od velike nesreće

Dizel: Pare u dodiru sa zrakom mogu stvoriti zapaljivu i eksplozivnu smjesu.

Ponašanje u slučaju velike nesreće

Dizel: Pare se mogu proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar. Ukoliko

dospije u vodu ima dugotrajno štetno djelovanje u vodi (djelomično je razgradiva). Može

onečistiti zrak produktima izgaranja u slučaju požara. Točan sastav produkata gorenja ovisit

će o uvjetima gorenja. U svakom slučaju među produktima će se naći voda, ugljikov dioksid,

ugljikov monoksid, čađa, dušik i dušikovi oksidi. Ako je prilikom gorenja osiguran dovoljan

pristup kisika, među produktima će prevladavati ugljikov dioksid, dok će pri nedovoljnom

pristupu kisika prevladavati ugljikov monoksid, čađa i smolaste tvari.

BENZIN

Benzin je bezbojna kapljevina (tekućina) zapaljiva smjesa lako hlapljivih tekućih ugljikovodika.


Benzin: Stabilan pri propisanim uvjetima korištenja i skladištenja.


Benzin: Pare u dodiru sa zrakom mogu stvoriti zapaljivu i eksplozivnu smjesu.


Benzin: Pare se mogu proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar. Ukoliko

dospije u vodu ima dugotrajno štetno djelovanje u vodi (djelomično je razgradiva). Može

onečistiti zrak produktima izgaranja u slučaju požara. Točan sastav produkata gorenja ovisit

će o uvjetima gorenja. Termičkom razgradnjom nastaju štetni plinovi: ugljikovi oksidi,

sumporovi i dušikovi oksidi.

LOŽ ULJE EKSTRA LAKO


Lož ulje ekstra lako: Stabilan pri propisanim uvjetima korištenja i skladištenja.


Lož ulje ekstra lako: Pare u dodiru sa zrakom mogu stvoriti zapaljivu i eksplozivnu smjesu.


Lož ulje ekstra lako: Pare su teže od zraka te se zadržavaju u blizini tla i na mjestima

udubljenja, mogu se proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar.

70


Terminal Žitnjak

BIODIZEL


Biodizel: Stabilan pri propisanim uvjetima korištenja i skladištenja. Proizvod se ne razvrstava

u opasne tvari koje bi mogle izazvati teže posljedice.


Biodizel: Proizvod je podložan oksidaciji.


Biodizel Pare su teže od zraka te se zadržavaju u blizini tla i na mjestima udubljenja, mogu se

proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati požar. Opasni proizvodi gorenja su: CO, CO2,

dim.

71


Terminal Žitnjak

5 Utvrđivanje i analiza rizika od nesreća te načini

sprječavanja

5.1 Procjena rizika – metodologija

Rizik je kombinacija vjerojatnost nastanka pojedinih događaja i mogućih posljedica po

zaposlenike, radnu okolinu i okruženje.

Scenariji mogućih događaja se uvrštavaju u Matricu rizika (žuto i crveno područje, Slika 33).

Za sve događaje, a za koje se preliminarnim ispitivanjem (Matrica rizika) utvrdi potreba daljnje

procjene bit će potrebno analizirati mogućnost odvijanja ovog događaja te njegovu posljedicu

po operatera JANAF (u ovom slučaju područja postrojenja Terminala Žitnjak) te neposrednog

okruženja Terminala. Za one događaje za koje je preliminarnom analizom utvrđena prihvatljiva

razina rizika nije potrebno provoditi daljnje analize.

Scenariji u žutom i crvenom polju u matrici, detaljno će se analizirati uzimajući u obzir sve

provedene zakonske i podzakonske propise te dobru praksu operatera JANAF d.d.

Događaji koji nakon analize ostaju u crvenom području matrice zahtijevaju poduzimanje

dodatnih mjera zaštite.

Događaji koji nakon analize ostaju u žutom području matrice imaju prihvatljiv rizik s obzirom

da su poduzete dostatne mjere za smanjenje nivoa rizika.

Svi potencijalni scenariji smješteni su matricu s obzirom na vjerojatnost iznenadnog događaja

i eventualne posljedice.

Procjena moguće učestalosti i mogućih posljedica događaja

Procjena se temelji na:

Podacima o dosadašnjim događajima iz statističkih podataka JANAF-a (s

naglaskom na Terminal Žitnjak) i dostupnih podataka za slične terminale;

Podacima o broju i učestalosti radnih operacija na jedinicama Terminala Žitnjak;

Provedenim tehničkim i organizacijskim mjerama za smanjenje mogućnosti

nastanka i ublažavanje posljedica neželjenih događaja;

Karakteristikama pojedinih opasnih tvari iz procesa, prosječnim meteorološkim

uvjetima za područje postrojenja, prosječnom broju spojnih mjesta na

instaliranoj opremi itd.

72


Terminal Žitnjak

POSLJEDICE VJEROJATNOST

LJUDI IMOVINA OKOLIŠ <10-6 >=10-6 , <10-4 >=10-4,, <10-3 >=10-3, <10-1 >=10-1, <1 ≈1

Nemoguće Gotovo

Nemoguće Malo vjerojatno Vjerojatno Često

Može se dogoditi ali

nije zabilježeno u

sličnim procesima

Rijetko se događa u sličnim

procesima

Dogodilo se nekoliko puta

u sličnim procesima

Dogodilo se u postrojenjima

operatera

Može se dogoditi više

puta u postrojenjima

operatera

Događa se redovno na

području postrojenja

Bez ozljeda Bez štete Bez posljedica

Površinske ozljede

Neznatno oštećenje Neznatne posljedice

Rizici 3. razine

(Prihvatljivi)

Lakše ozljede Manji učinak Male posljedice

Teže ozljede Lokalna šteta

(unutar područja postrojenja)

Lokalni učinak (unutar područja

postrojenja)

Rizici 2. razine (Prihvatljivi uz analizu)

Jedan smrtni slučaj

Značajna mat. šteta (unutar i van

područja postrojenja)

Značajne posljedice

Rizici 1. razine

(Apsolutni prioritet)

Više smrtnih slučajeva

Velika materijalna šteta (unutar i van

područja postrojenja)

Katastrofalne posljedice

Slika 33. Matrica rizika

73


Terminal Žitnjak

Procjena vjerojatnosti temelji se na IAEA – TECDOC-727 metodi koja polazi od već unaprijed

određenih vjerojatnosti neželjenih događaja pojedinih dijelova procesa koji su normirani u

tablicama.(Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim

nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama, IAEA, BEČ, 1993.)

Računanje vjerojatnosti nekog događaja provodi se pomoću zbrajanja logaritama:

Np,t=N*p,t + nui + nz + no + nn,

N = | log 10 P |

gdje je

N* p,t - prosječan broj vjerojatnosti za postrojenje i tvar

nui - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za učestalost radnji utovara/istovara

nz - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne sustave povezane sa zapaljivim

tvarima

n0 - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za organizacijsku i upravljačku sigurnost

nn- korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području

N - broj vjerojatnosti

P - vrijednost učestalosti

Poduzete tehničke i organizacijske mjere bitno umanjuju moguću učestalost i posljedice

iznenadnog događaja.

Početni podaci za analizu rizika temelje se na dostupnim podacima područja postrojenja

Terminal Žitnjak i statističkim podacima za slična postrojenja, prikupljenih iz raznih izvora.

5.2 Temeljni podaci za procjenu rizika

Kvantificiranje rizika unutar područja postrojenja Terminala Žitnjak i u zoni utjecaja u slučaju

nesreće temelji se na podacima o:

vrsti izvora opasnosti;

broju osoba koje u nekom trenutku mogu boraviti unutar ugroženog područja;

ruži vjetrova;

klasi vremenske stabilnosti;

konfiguraciji tla.

Niže su navedeni podaci za najznačajnije potencijalne izvore opasnosti prepoznate u točki 2.2.

Određenje postrojenja i drugih aktivnosti tvrtke koje bi mogle predstavljati rizik od velikih

nesreća, a koji su poslužili kao osnova za procjenu rizika i izračun zona utjecaja, te mogućih

posljedica pretpostavljenih nesreća.

74


Terminal Žitnjak

OPIS I OSNOVNI PODACI O IZVORIMA OPASNOSTI

Tablica 5. Opis instalacije i osnovni podaci o mogućim izvorima opasnosti na području

postrojenja Terminal Žitnjak

IZVOR OPASNOSTI

OPIS INSTALACIJE OSNOVNI PODACI

1. Skladišni prostori

Spremnici za Eurodizel BS

9 x 480 m3 (TK 4402-A,B, TK 4401-A,B, (TK 6208, TK 6251, TK 6221- A,B, TK 6205, TK 4401-A)

400 m3 (TK 6204)

2 x 639 m3 (TK 6222-A,B)

2 x 1850 m3 (TK 6206-A,B)

4 x 3000 m3 (TK 6201-A,B,C,D)

5 000 m3 (TK 6253)

2 x 417 m3 (TK 6211-A,B)

2 x 1650 m3 (TK6217-A,B)

4x20.000 m3 (TK 6301,6303,6305,6306)

Spremnici za BMB 95 i 100

4 x 1 500m3 (TK 6202-A,B; TK 6203-A,B)

1x20.000m3 (TK 6302)

1x3000m3 (TK 6201-A)

1X2000m3 (TK 6206-B)

Spremnici za lož ulje 2 x 639 m3 (TK 6207-A,B)

Spremnici za bio goriva 4x80m3 (SBD-1, SBD-2, SBD-3, SBE-1)

2. Punilište autocisterni

3 otoka sa po četiri utakačke ruke i utakačkom rukom za

povrat lakohlapljivih komponenti (VRU) po otoku

Utakačke ruke za BMB 95 (100) x 3;

Utakačke ruke za Eurodizel x 8;

Utakačke ruke za LUEL x 1;

Dimenzije cjevovoda 6“, maksimalni protok 120m3/h

Broj cisterni cca. 4000 godišnje.

3. Pretakalište vagoncisterni

Dva kolosijeka Prosječno dva vlaka tjedno (do maks. 20 vagona

po kompoziciji)

4. Pumpe

Pumpe na CS1

(pretakalištu vagoncisterni)

4 glavne pumpe (45 KW, q=69,45 l/s);

4 pomoćne (9,5 kW, q=16,7 l/s) i

2 pumpe za pražnjenje usisnog kolektora (5,5 kW, q=8,34 l/s)

Pumpe na CS2, CS3, CS4 i CS5

21 pumpa za ukrcaj autocisterni (30 kw, q=33,34 l/s)

Pumpe na crpnoj stanici biogoriva

4 pumpe za doziranje biokomponenti u glavno gorivo (9,5 kW, q=3,34 l/s)

Pumpe na crpnoj stanici za aditive

16 pumpi za doziranje aditiva (1,1 kW, q=0,28 l/s)

5. Spremnik ukapljenog

naftnog plina

Spremnici za ukapljeni naftni plin

2 x 5 m3

75


Terminal Žitnjak

POPULACIJA

Tablica 6. Broj potencijalno ugroženih osoba na području postrojenja i u okruženju

Broj ugroženih osoba u sklopu pojedinih organizacijskih jedinica

Organizacijska jedinica br. zaposlenika

Terminal Žitnjak 25

Raspored populacije u okruženju

Gradska četvrt Pešćenica-Žitnjak 56 487

RUŽA VJETROVA ZA PODRUČJE GRADA ZAGREBA

Slika 34. Ruža vjetrova na meteorološkoj postaji Zagreb - Pešćenica

ATMOSFERSKI UVJETI

Klasa stabilnosti: F

Brzina vjetra: 1,5 m/s

Temperatura: 25 °C

Vlažnost: 50%

Napomena: Navedeni atmosferski uvjeti preuzeti su iz priloga Općih smjernica za programe

upravljanja rizicima (40-CFR-68) Agencije za zaštitu okoliša SAD-a (EPA - Environmental

Protection Agency). Koriste se kod analize najgoreg mogućeg slučaja za otrovne plinove i

zapaljive tekućine.

KONFIGURACIJA TLA

Korištene metode i „software“ prepoznaju opstrukcije zbog konfiguracije površine kroz

parametar „surface roughness“ kojim se temeljem procjene uprosječuju neravnine na tlu u

smjeru disperzije opasnih tvari u okolinu.

76


Terminal Žitnjak

5.3 Analiza mogućih iznenadnih događaja u na lokaciji

Terminala Žitnjak

Mogući uzroci pretpostavljenih iznenadnih događaja koji mogu uzrokovati

značajne posljedice

Uzrokom opasnosti smatra se događaj, poremećaj u procesu ili pak propust djelatnika, a

uslijed kojih se može osloboditi opasna tvar ili tvari iz koje mogu uzrokovati opasnost, te može

doći do povezivanja u uzročno – posljedični lanac događaja koji, iako svaki sam za sebe ne

predstavljaju dovoljan uzrok ugrožavanja, uslijed pretpostavljenog povezivanja događaja

predstavljaju realnu opasnost. Na osnovu analize postojećeg stanja utvrđeni su mogući uzroci

iznenadnog događaja prikazani sljedećom tablicom.

Tablica 7. Mogući uzroci iznenadnog događaja

SKUPINA UZROKA MOGUĆI UZROCI UNUTAR SKUPINE3

LJUDSKI FAKTOR

Nepažnja prilikom dopreme opasnih tvari, pretakanja i sl.

Nepridržavanje uputa i nepažnja prilikom rukovanja opasnim tvarima

Nepridržavanje mjera sigurnosti prilikom održavanja postrojenja

Nepoštivanje propisa i uputa o rukovanju i održavanju postrojenja

Rukovanje instalacijama i uređajima na tehnički nedopušten način

TEHNIČKO-

TEHNOLOŠKI UZROK

Procesni ili drugi poremećaj prateće i sigurnosne opreme spremnika

(električna oprema, sigurnosni ventili, odušci, cjevovodi, i sl.)

Korozija, propuštanje spremnika, zamor materijala.

Kvarovi većeg opsega na postrojenju i kvarovi opreme za pretovar

PRIRODNE NEPOGODE

JAČEG INTENZITETA Potres, orkanski vjetar

NAMJERNO RAZARANJE

Organizirani kriminal, terorizam, sabotaže, psihički nestabilne osobe

Opis procesa na Terminalu Žitnjak s prepoznatim vrstama rizika s obzirom na svojstvo i

količinu opasne tvari, ugroženim objektima, posljedicama kao i mjerama zaštite prikazan je u

sljedećoj tablici.

3 Uzroci i opasnosti su prikazani redom prema procijenjenoj vjerojatnosti (od najvjerojatnijeg prema najmanje

vjerojatnom)

77


Terminal Žitnjak

Tablica 8. Vrsta rizika s obzirom na vrstu i količinu opasne tvari s ugroženim objektima, posljedicama i mjerama zaštite na području postrojenja

Terminala Žitnjak

1. Dio područja

postrojenja 2. Aktivnost

3. Svojstvo i količina

opasne tvari/opasnosti 4. Vrsta rizika 5. Ugroženi objekti 6. Posljedice 7. Mjere

Spremnik TK 6202-A Skladištenje

BMB 95 i 100

1500 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnik TK 6202 B,

TK 6203 A, TK 6203B

Izvan Terminala

Spremnik INA

Opekline

Ozljede

Trovanje

Onečišćenje tla, voda i

zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA

Otkrivanje i dojava požara

Gašenje

Spremnik TK 6202-B Skladištenje

BMB 95 i 100

1500 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnik TK 6208,

TK 6202 A,, TK 6203

B, TK 6203A, TK

6216, 4403, 6252,

6209, 6210, 6212

Izvan Terminala

Spremnik INA

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


BMB 95 i 100

1500 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnik TK 6202 A,

TK 6203 B, TK 6251,

TK 6203 B, TK 6216,

4403, 6252, 6209,

6210, 6212

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


BMB 95 i 100

1500 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnik TK 6216,

4403, 6252, 6209,

6210, 6212, TK

6202B, TK 6202A, TK

6203A, TK 6251

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje

Spremnik TK 6302 Skladištenje

BMB 95 i 100

20 000 m3

Zapaljivost

Požar

Istjecanje U postrojenju

Opekline

Ozljede

Trovanje

Tankvane

Videonadzor

SCADA

78


Terminal Žitnjak

1. Dio područja




Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

Spremnik TK 6303,

TK 6301, TK 6305,

TK 6306


zraka


Gašenje


Dizel

400 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnik TK 6251,

TK 6213

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Dizel

639 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6221A,

TK 6221B, TK 6222B

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Dizel

639 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6221B,

TK 6221A, TK 6222A

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Dizel

1850 m3 Z

apaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6207A,

TK 6207B, TK 6206B,

TK 6201A, TK 6201C

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Dizel

1850 m3

Zapaljivost

Požar


Opekline

Ozljede

Trovanje

Tankvane

Videonadzor

SCADA

79


Terminal Žitnjak

1. Dio područja




Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

Spremnici TK 6207B,

TK 6206A, TK 6201A,

TK 6201C


zraka


Gašenje


Dizel

3000 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6206 A,

TK 6206 B, TK 6201

C, TK 6201D, TK

6201B

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Dizel

3000 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK6206A,

TK 6201B, TK 6206B,

TK 6201C, TK 6201D

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje

Spremnik TK 6201-C Skladištenje

Dizel

3000 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6206A,

TK 6206B, TK 6201A,

TK 6201B, TK 6201D

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje

Spremnik TK 6201-D Skladištenje

Dizel

3000 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6205,

TK 6217B, TK 6201B,

TK 6201A, TK 6201C

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Dizel

5000 m3

Zapaljivost

Požar

Istjecanje

U postrojenju

Spremnici TK 6205

Opekline

Ozljede

Trovanje

Tankvane

Videonadzor

SCADA

80


Terminal Žitnjak

1. Dio područja




Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para


zraka


Gašenje


Dizel

417 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 4401A,

TK 6207A, TK 6211B,

TK 4401B, TK 6207B

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Dizel

417 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6207B,

TK 6207A, TK 6211A,

TK 4401A, TK 4401B

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Dizel

1650 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6201B,

TK 6217B, TK 6223,

TK 6221A

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Dizel

1650 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6201D,

TK 6201B, TK 6217A,

TK 6221A, TK 6222A,

TK 6205

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Dizel

20 000 m3

Zapaljivost

Požar

Istjecanje

U postrojenju

Spremnici TK 6219,

TK 6302, TK 6216,

Opekline

Ozljede

Trovanje

Tankvane

Videonadzor

SCADA

81


Terminal Žitnjak

1. Dio područja




Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

4403, 6252, 6209,

6210, 6212


zraka


Gašenje


Dizel

20 000 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6302,

TK 6305, TK 6306

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Dizel

20 000 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6302,

TK 6303, TK 6306

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Dizel

20 000 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6302,

TK 6303, TK 6305

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje



639 m3

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6211A,

TK 6211B, TK 6207B,

TK 6206A

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje



639 m3

Zapaljivost

Požar


Opekline

Ozljede

Trovanje

Tankvane

Videonadzor

SCADA

82


Terminal Žitnjak

1. Dio područja




Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

Spremnici TK 6211A,

TK 6211B, TK 6207A,

TK 6206A, TK 6206B

Pretakalište

autocisterni


zraka


Gašenje

Spremnici za aditive

AD 01

AD 02

AD 03

AD 04

AD 05

AD 06

AD 07

AD 08

Skladištenje

Aditivi

8 x 2,5 m3

Štetno

Opasno za okoliš

Istjecanje -

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje

Spremnik SBD-1 Skladištenje

Biodizel

80 m3

Zapaljivost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6301,

TK 6302

Pretakalište

autocisterni

Opekline

Ozljede

Trovanje

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Biodizel

80 m3

Zapaljivost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6301,

TK 6302

Pretakalište

autocisterni

Opekline

Ozljede

Trovanje

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje


Biodizel

80 m3

Zapaljivost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

U postrojenju

Spremnici TK 6301,

TK 6302

Pretakalište

autocisterni

Opekline

Ozljede

Trovanje

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje

83


Terminal Žitnjak

1. Dio područja




eksplozivnih

para

Spremnik SBE-1 Skladištenje

Bioetanol

80 m3

Zapaljivost

Požar

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6301,

TK 6302

Pretakalište

autocisterni

Opekline

Ozljede

Trovanje

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje

Punilište autocisterni Punjenje

autocisterni

Naftni derivati,

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Eksplozija

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 4402B,

TK 4401B, TK 6211B,

TK 6207B, TK 6296B,

SBD-1, SBD-2 i SBD-

3

Spremnici aditiva (AD

01, AD 02, AD 03, AD

04, AD 05, AD 06, AD

07, AD 08), Spremnik

za UNP, Crpna

stanica za biodizel i

bioetanol, Istakalište

biodizela i bioetanola

Upravna zgrada

Pumpe na CS 3

Pumpe na CS za

Biogoriva

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje

Pretakalište

vagoncisterni

Punjenje/istakanje

vagona

Prosječno dva vlaka

tjedno (do maks. 20

vagona po kompoziciji)

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Požar

Eksplozija

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

U postrojenju

crpna stanica CS 1

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Gašenje

84


Terminal Žitnjak

1. Dio područja




Toksičnost eksplozivnih

para

Crpna stanica CS 1

(crpna stanica za

istovar vagoncisterni)

Crpna stanica za

istovar

vagoncisterni

Naftni derivati

Glavne i pomoćne

pumpe, te pumpe za

pražnjenje usisnog

kolektora

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Eksplozija

Istjecanje

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Pretakalište

vagoncisterni

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Crpna stanica CS2

Otpremna crpna

stanica, za ukrcaj

autocisterni

Naftni derivati

Pumpe za ukrcaj

autocisterni

Zapaljivost

Štetnost za vodene

organizme

Toksičnost

Požar

Eksplozija

Istjecanje u

okoliš

Stvaranje

oblaka

eksplozivnih

para

U postrojenju

Spremnici TK 6203B,

TK 6216, 4403, 6252,

6209, 6210, 6212

Opekline

Ozljede

Trovanje


zraka

Tankvane

Videonadzor

SCADA


Crpna stanica CS3 Otpremna crpna stanica, za ukrcaj

autocisterni

Naftni derivati Pumpe za ukrcaj

autocisterni Zapaljivost

Štetnost za vodene organizme Toksičnost

Požar Eksplozija Istjecanje Stvaranje

oblaka eksplozivnih

para

U postrojenju Spremnici TK 6211B,

TK 6207B Autopunilište

Opekline Ozljede Trovanje

Onečišćenje tla, voda i zraka

Crpna stanica CS3

Crpna stanica CS4 Otpremna crpna stanica, za ukrcaj

autocisterni





oblaka eksplozivnih

para

U postrojenju Spremnik TK 6205



Crpna stanica CS4

85


Terminal Žitnjak

1. Dio područja




Crpna stanica CS 5 Otpremna crpna stanica, za ukrcaj

autocisterni





oblaka eksplozivnih

para

U postrojenju Spremnici TK 6302, TK 6303, TK 6305,

TK 6306



Crpna stanica CS 5


Doziranje biokomponenti u

glavno gorivo

Biogoriva Pumpe za doziranje

biokomponenti u glavno gorivo

Zapaljivost Štetnost za vodene

organizme Toksičnost


oblaka eksplozivnih

para

U postrojenju Upravna zgrada

Punilište autocisterni





Doziranje aditiva

Aditivi za naftne derivate


oblaka eksplozivnih

para

U postrojenju Spremnici za

Biogoriva Crpna stanica CS 3 Punilište kamionskih

cisterni




Spremnik ukapljenog naftnog plina

Grijanje Zapaljivi plin

Smjesa n-burana i i-butana

Eksplozija Požar

Stvaranje oblaka

eksplozivnih para

Objekti unutar postrojenja

Spremnici TK 6301 Punilište biodizela

Opekline Ozljede

Video-nadzor Gašenje

86


Terminal Žitnjak

Scenariji mogućih iznenadnih događaja na lokaciji Terminala Žitnjak

U skladu s rizičnim djelatnostima i objektima niže je dat popis mogućih iznenadnih događaja

na lokaciji Terminala Žitnjak.

Tablica 9. Mogući iznenadni događaji na lokaciji Terminala Žitnjak

1. SKLADIŠNI PROSTOR DIZELA

1.1.

KOLAPS SPREMNIKA DIZELA (20 000 m3) – oštećenje (spremnika i tankvane)

kod kojeg u periodu od 10 min istekne cjelokupna količina medija iz spremnika te

nastanak požara uz prisustvo uzročnika paljenja.

1.2.

KOLAPS SPREMNIKA DIZELA (20 000 m3) – oštećenje (spremnika i tankvane)

kod kojeg istekne cjelokupna količina medija iz spremnika te dolazi do širenja

medija u okoliš bez nastanka požara.

1.3. PROPUŠTANJE USLJED OŠTEĆENJA PLAŠTA/DNA SPREMNIKA – značajno

propuštanje na plaštu/dnu spremnika uslijed većeg oštećenja istog

1.4. MANJE PROPUŠTANJE NA PLAŠTU/DNU SPREMNIKA – manje propuštanje na

plaštu/dnu spremnika uslijed korozije i istjecanje medija u tankvanu

1.5. PROPUŠTANJE IZ CJEVOVODA DIZELA PREMA AUTOPUNILIŠTU – manje

propuštanje na opremi uslijed pojave pukotina

1.6. PROPUŠTANJE IZ CJEVOVODA DIZELA PREMA PRETAKALIŠTU

VAGONCISTERNI – manje propuštanje na opremi uslijed pojave pukotina

2. SKLADIŠNI PROSTOR BENZINA

2.1.

KOLAPS SPREMNIKA BENZINA (20 000 m3) – oštećenje (spremnika i tankvane)


nastanak požara/eksplozije uz prisustvo uzročnika paljenja.

2.2

KOLAPS SPREMNIKA BENZINA (20 000 m3) – oštećenje (spremnika i tankvane)


dolazi do širenja medija u okoliš bez nastanka požara.

2.3. PROPUŠTANJE USLJED OŠTEĆENJA PLAŠTA/DNA SPREMNIKA – značajno

propuštanje na plaštu/dnu spremnika uslijed većeg oštećenja istog

2.4. MANJE PROPUŠTANJE NA PLAŠTU/DNU SPREMNIKA – manje propuštanje na

plaštu/dnu spremnika uslijed korozije i istjecanje medija u tankvanu

2.5. PROPUŠTANJE IZ CJEVOVODA BENZINA PREMA AUTOPUNILIŠTU – manje

propuštanje na opremi uslijed pojave pukotina

87


Terminal Žitnjak

2.6. PROPUŠTANJE IZ CJEVOVODA BENZINA PREMA PRETAKALIŠTU

VAGONCISTERNI – manje propuštanje na opremi uslijed pojave pukotina

3. AUTOPUNILIŠTE

3.1. KOLAPS ISTAKAČKIH RUKU - značajno oštećenje istakačke ruke uslijed kojeg bi

trenutno došlo do istjecanja medija

3.2. KOLAPS AUTOCISTERNE – značajno oštećenje autocisterne koje bi moglo imati

ozbiljne posljedice po okolinu

3.3. MANJE PROPUŠTANJE PRILIKOM PUNJENJA AUTOCISTERNE

3.4. SUDAR DVIJE I VIŠE CISTERNI

4. PRETAKALIŠTE VAGONCISTERNI

4.1. KOLAPS ISTAKAČKIH RUKU - značajno oštećenje istakačke ruke uslijed kojeg bi

trenutno došlo do istjecanja medija

4.2. KOLAPS VAGONCISTERNE – značajno oštećenje autocisterne koje bi moglo

imati ozbiljne posljedice po okolinu

4.3. MANJE PROPUŠTANJE PRILIKOM PUNJENJA VAGONCISTERNE

4.4. IZLIJETANJE KOMPOZICIJE S TRAČNICA

5. PUMPE

5.1.

KOLAPS PUMPI - značajno oštećenje pumpi (CS1, CS2, CS3, CS4, CS5, CS

biogoriva, CS za aditive) uslijed kojeg bi došlo do privremenog prekida u

obavljanju djelatnosti

5.2.

OŠTEĆENJE PUMPI – manje oštećenje pumpi (CS1, CS2, CS3, CS4, CS5, CS

biogoriva, CS za aditive) uslijed kojeg bi došlo do privremenog prekida u

obavljanju djelatnosti

6. SPREMNICI UKAPLJENOG NAFTNOG PLINA

6.1.

KOLAPS SPREMNIKA UKAPLJENOG NAFTNOG PLINA (5 m3) – oštećenje

spremnika i istjecanje ukupne količine plina i nastanak eksplozije i požara uz

prisustvo uzročnika paljenja.

6.2. MANJE PROPUŠTANJE SPREMNIKA UKAPLJENOG NAFTNOG PLINA

Za sljedeće potencijalne iznenadne događaje izvršena je i detaljnija analiza u cilju utvrđivanja

mogućih posljedica (događaji u žutom dijelu matrice):

88


Terminal Žitnjak

1. Skladišni prostori Kolaps spremnika za naftne derivate može kao posljedicu imati i ugrozu područja izvan granica skladišnog prostora.

2. Autopunilište Iznenadni događaji na autopunilištu mogu imati (zbog opasnosti od požara i eksplozije) utjecaj van prostora autopunilišta.

3. Pretakalište vagoncisterni Iznenadni događaji na pretakalištu vagoncisterni mogu imati (zbog opasnosti od požara i eksplozije) utjecaj van prostora vagon pretakališta.

Kolaps glavnih pumpi i predpumpi za transport naftnih derivata u sklopu otpremne pumpne

stanice ne bi imao ozbiljnije posljedice na druge objekte Terminala te također ni izvan granica

Terminala i u nastavku neće biti detaljnije analizirani.

Zbog položaja i karakteristika pumpi može doći do manjeg istjecanja koje će se angažiranjem

vanjskih snaga sanirati te neće doći do nastanka velike nesreće.

Procjena dosega mogućih velikih nesreća na području postrojenja Terminala

Žitnjak

Za procjenu dosega mogućih velikih nesreća na Terminalu Žitnjak korištene su sljedeće

metode i softverski paketi:

SLAB View;

Aloha.

SLAB View – Softver-ski paket za modeliranje iznenadnih ispuštanja kemikalija. Koristi se za

određivanje zona opasnosti, trajanja izloženosti te kretanja ispuštenih kemikalija.

Aloha (Areal Locations of Hazardous Atmospheres) – računalni program namijenjen za

modeliranje ključnih opasnosti vezanih na ispuštanje opasnih tvari koje može rezultirati s

disperzijom toksičnih plinova, zapaljenjem i/ili eksplozijom. Program su zajednički razvile

National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) i Environmental Protection Agency

(EPA) iz Sjedinjenih Američkih Država.

Kako je ranije navedeno, u analizi rizika promatrat će se spremnički prostor naftnih

derivata.

Svi spremnici na Terminalu Žitnjak smješteni su u zaštitne bazene (tankvane). Na Terminalu

Žitnjak izgrađene su dvije vrste tankvana. Tankvane (starijih, manjih) spremnika izrađene su

od betona, a tankvane novih spremnika izgrađene su tehnologijom „spremnik u spremniku“,

odnosno čeličnih zidova i podnica čime je postignuta ušteda prostora te smanjenja površina

koja može biti onečišćena. U obje varijante, tankvane su, u skladu važećih zakona, izgrađeni

da volumski mogu prihvatiti 10% veći volumen tekućine od ukupnog volumena spremnika.

Na spremnicima je izvedena sljedeća oprema:

uređaji za odzračivanje i odušivanje,

pokazivači razine tekućine,

sustav za mjerenje razine i temperature tekućina,

antikorozivni premaz,

uređaji za punjenje i pražnjenje te osigurane od prepumpavanja,

89


Terminal Žitnjak

armatura otporna na proboj plamena,

otvori za ulaženje i pregled.

Zaštita od požara nadzemnih spremnika i njihovih sabirnih prostora predviđena je korištenjem

izvedene hidrantske mreže te postavljanjem stabilnih instalacija za gašenje i hlađenje.

Na Terminalu je izveden integrirani sustav video nadzora (uključen putem monitoringa u

postupanje za slučaj nesreće) i ranog otkrivanja požara.

Na sljedećoj shemi prikazani su uzroci zbog kojih može doći do nekontroliranog istjecanja

naftnih derivata iz spremnika i posljedice koje mogu nastati ukoliko pojedina mjera zaštite

otkaže (okomite barijere na shemi).

90


Terminal Žitnjak

Slika 35. Prikaz uzroka koji mogu dovesti do iznenadnog događaja i moguće posljedice kod nesreća koje uključuju nekontrolirano istjecanje naftnih

derivata iz spremnika opasne tvari

TEHNIČKO/TEHNOLOŠKI

UZROK

(korozija, kvar opreme...)

PRIRODNE NEPOGODE

OZLJEDE I/ILI SMRTNI

SLUČAJEVI

M1 M2

M3 M5

POŽAR I/ILI

EKSPLOZIJA

ISTJECANJE

NAFTNIH

DERIVATA

M9 M8 M10

M7

OŠTEĆENJE NA

SPREMNIKU

(pukotina)

MATERIJALNA ŠTETA

(postrojenje)

M12

M11

ONEČIŠĆENJE

OKOLIŠA

LJUDSKI FAKTOR

(radnici i vanjski

izvođači...)

ŠTETA PO OKOLIŠ

M4

NAMJERNO RAZARANJE

M6

91


Terminal Žitnjak

Mjere zaštite

M1 – Projektiranje, izgradnja prema zakonskim propisima, standardima i BAT-u (udaljenosti

između spremnika, materijali i oprema, hidrostatske probe, AKZ ...);

M2 – Pregledi (opreme, AKZ, debljine stjenke, varova... );

M3 – Redovno održavanje, remonti i servisi;

M4 – Edukacija radnika i vanjskih izvođača za rad na siguran način, radni nalozi, stručni nadzor

vanjskih izvođača, specijalizirane (ovlaštene) tvrtke;

M5 – Nadzor (SCADA, video nadzor, obilasci);

M6 – Ograničavanje informacija (objekt od posebnog drž. interesa), stražarska služba i nadzor

ulazaka, video nadzor, obilasci terminala i dr.;

M7 – Zaustavljanje i blokada svih aktivnosti na dijelu postrojenja- spremniku;

M8 - Dojava požara (svjetlosno i zvučno), sustav za hlađenje i gašenje spremnika (hidrantska

mreža i bazeni s rezervnom vatrogasnom vodom s pumpaonom), integrirani sustav video

nadzora i ranog otkrivanja požara, javna vatrogasna postrojba;

M9 – Tankvane, odvodnja voda na separator, hlađenje;

M 10 – Evakuacija (Unutarnji plan i Plan evakuacije i spašavanja);

M11 – Interventna ekipa (Unutarnji plan);

M12 – Sredstva i oprema za hitno odstranjivanje zagađenja tla, vanjska tvrtka za sanaciju

onečišćenja

92


Terminal Žitnjak

5.3.1 SCENARIJ 1.1. KOLAPS SPREMNIKA DIZELA (20 000 m3)

Scenarij pretpostavlja istjecanje ukupne količine medija (u ovom slučaju dizela) iz spremnika

uz oštećenje tankvane. U slučaju pojave uzročnika paljenja dolazi do stvaranja požara

rušilačke snage.

ULAZNI PARAMETRI

Koordinate spremnika (TK 6305) i nadmorska visina:

S: 45°47'44,83''

I: 16°04'15,63''

n/v 104 m

Tablica 10. Fizikalno kemijske značajke ispuštenog medija

Vrsta opasne tvari Dizel

Agregatno stanje i boja Tekućina, žućkasta, zeleno-plava

Vrelište 160 – 380 °C

Plamište >55 °C

Gustoća 820 - 845 kg/m3

Viskoznost na 40 °C 2,00 – 4,50 mm2/s

Temperatura samozapaljenja 250 – 460 °C

Zapaljivost mora se zagrijati da bi se zapalilo

Tablica 11. Lokacijske značajke i meteorološki uvjeti


Topografija terena Urbano

Klasa stabilnosti F

Brzina vjetra (m/s) 1,5

Temperatura okoline (K) 293

Relativna vlažnost (%) 50


93


Terminal Žitnjak

Tablica 12. Podaci o istjecanju


Vrijeme istjecanja (min) 10

Ispunjenost spremnika (%) 80

Masa tvari u spremniku (t) 13 320

Dinamika istjecanja (t/min) 1 332

Tablica 13. Zone ugroženosti

Crvena: 277 m (12,5 kW/m2) –zona visoke smrtnosti (granica domino efekta)

Narančasta: 362 m (7,0 kW/m2) – zona smrtnosti

Žuta: 422 m (5,0 kW/m2) – zona trajnih posljedica (osjet boli unutar 60 s)

Zelena: 533 m (3,0 kW/m2) zona privremenih posljedica (nema značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)

94


Terminal Žitnjak

Slika 36. Zone ugroženosti uslijed kolapsa spremnika dizela TK 6305

- Posljedice

Posljedice po operatera Posljedice po okruženje

Crvena:

Visoka

smrtnost

Unutar crvene zone nalazi se spremnički prostor

operatera, pumpne stanice, autopunilište, pretakalište

vagoncisterni, spremnik vatrogasne vode i upravna

zgrada. Velika materijalna šteta nastala bi i na internim

prometnicama.

Može se očekivati stradanje zaposlenika koji se zateknu

na lokaciji Terminala.

Unutar zone domino efekta nalaze se

spremnici operatera INA d.d. U ovoj

zoni nalaze se i trgovački centar

Elgrad te zemljište tvrtke Rijekatank

d.o.o.

Zagađenje zraka produktima

izgaranja naftnih derivata.

Narančasta:

smrtnost

Materijalna šteta nastala bi na vatrogasnici i garažama

te željezničkoj pruzi.


na lokaciji unutar zone ugroženosti - ozbiljne ozljede

(opekline 2. stupnja).

Materijalna šteta na objektima tvrtke

DIOKI.



95


Terminal Žitnjak

Žuta:

Trajne

posljedice

Žuta zona izlazi van granica područja postrojenja.

Manja materijalna šteta na

željezničkoj pruzi te objektima tvrtke

DIOKI. Zagađenje zraka produktima


Zelena:

Privremene

posljedice

Zelena zona izlazi van granica područja postrojenja.

Unutar ove zone nalaze se objekti

tvrtke DIOKI i 4 stambena objekta

naselja Struge. S obzirom na

intenzitet požara u ovoj zoni ne

očekuju se značajne materijalne

štete kao ni posljedice po život i

zdravlje ljudi.

U uvjetima ovakve nesreće aktivirale bi se snage operatera (profesionalni vatrogasci na lokaciji). Preko ŽC 112

aktivirat će se hitne službe (hitna medicinska služba, policija, vatrogasci). ŽC 112 o iznenadnom događaju

obavještava tijelo za primjenu Vanjskog plana (Gradonačelnik) koji će aktivirati snage Grada Zagreba sukladno

Vanjskom planu Grada Zagreba.

O ovom slučaju ne očekuju se posljedice po objekte kritične infrastrukture koje bi uzrokovale prekid normalnog

funkcioniranja Grada Zagreba, kulturnu i prirodnu baštinu te ekološku mrežu.

96


Terminal Žitnjak

5.3.2 SCENARIJ 1.2. KOLAPS SPREMNIKA DIZELA (20 000 m3)

Scenariji pretpostavlja značajno oštećenje spremnika i tankvane uslijed kojeg dolazi do

izlijevanja medija u okoliš bez nastanka požara. Na udaljenosti od 285 m od spremnika opasnih

tvari nalazi se odvodni kanal koji se ulijeva u rijeku Savu.

Ovaj slučaj ne uzima u obzir zaštitne mjere.

Zbog sigurnosnih standarda koje zadovoljavaju spremnici naftnih derivata na lokaciji

Terminala Žitnjak, slučaj u kojem se razmatra prodiranje dizela u tlo, može se smatrati malo

vjerojatnim. Ukoliko se ipak takav slučaj dogodi, postupit će se pravovremenoj sanaciji

sukladno Operativnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda za

Terminal Žitnjak (2014., JANAF d.d. Zagreb).

Sastav tla

Sastav površinskog sloja na Terminalu Žitnjak:

Nasipano tlo; 0 – 0.1 m

Glina (pjeskovita, smeđe boje); 0.1 – 0.3 m

Budući da je glina nepropusna možemo pretpostaviti da naftni derivati u slučaju izlijevanja na

površinu neće prodirati u dubinu veću od 30 cm.

- Onečišćenje podzemnih voda

U slučaju oštećenja tankvane i izlijevanja dizela u okoliš, ne očekuje se prodiranje medija u

dublje slojeve a time i onečišćenje podzemnih voda s obzirom na navedeni sastav tla

- Onečišćenje površinskih voda

Prema formuli koja se koristi za izračunavanje dubine prodiranja dizela u tlo (Fast prediction

of the evolution of oil penetration into the soil immediately after an accidental spillage for rapid-

response purposes, CONCAWE, 1979 - Protection of groundwater from oil pollution,

Brussels.Eq.7) moguće je izračunati površinu širenje dizela.

Maksimalna dubina prodiranja dizela u tlo se izražava sljedećom formulom:

Dmp=𝑉𝑠𝑝𝑖𝑙𝑙−𝑉𝑒

𝐴𝑝𝑜𝑜𝑙∗𝑅∗ę => Apool=

𝑉𝑠𝑝𝑖𝑙𝑙−𝑉𝑒

𝐷𝑚𝑝∗𝑅∗ę

A pool– površina infiltracije (m²),

R – kapacitet retencije tla (m-³); za fini pijesak i mulj iznosi 0,04,

ę – koeficijent korekcije za različitu viskoznost dizela (k= 0,5),

Ve-volumen dizela koji je ispario (m3) = 10-15% tijekom prvog dana,

Vspill – ukupni volumen dizela koji je proliven (m3) = 16 000 m3,

Dmp= maksimalna dubina prodiranja dizela u tlo (m) = 0,3 m.

Apool=𝑉𝑠𝑝𝑖𝑙𝑙−𝑉𝑒

𝐷𝑚𝑝∗𝑅∗ę =

16 000 −2 400

0,3∗0,04∗2 = 0,566 km2 (polumjer širenja mrlje je 424 m)

97


Terminal Žitnjak

Slika 37. Izlijevanje dizela u okoliš (bez nastanka požara)

Kako je na slici vidljivo, u slučaju kolapsa spremnika dizela (uz otkazivanje svih mjera zaštite)

može doći do izlijevanja medija u Glavni odvodni kanal (GOK) koji služi za odvodnju

zagrebačkih otpadnih voda do Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada

Zagreba.

U slučaju izlijevanja opasnih tvari u okoliš djelatnici na postrojenju uvježbani su za postupanje

prema Operativnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda na

Terminalu Žitnjak te se kod pravovremene reakcije ne očekuju ozbiljne posljedice po vodotoke

u okruženju.

U slučaju da izostane pravovremena reakcija uz otkazivanje svih mjera zaštite bit će potrebno

aktiviranje operativnih snaga sustava civilne zaštite Grada Zagreba.

Rijeka Sava

Glavni odvodni kanal

98


Terminal Žitnjak

5.3.3 SCENARIJ 2.1. KOLAPS SPREMNIKA BENZINA (20 000 m3)

Scenariji značajno oštećenje spremnika i tankvane koje bi moglo rezultiralo nastankom

eksplozije/požara uz prisustvo uzročnika paljenja.

ULAZNI PARAMETRI

Koordinate spremnika (TK 6302) i nadmorska visina:

S: 45°47'47,52''

I: 16°04'15,09''

n/v 103 m


Vrsta opasne tvari Benzin

Agregatno stanje i boja Tekućina, bezbojna

Vrelište 25 – 210 °C

Plamište <0 °C

Granice eksplozivnosti 0,6 – 8 vol %

Tlak pare (kPa) 45-60 (ljeto), 60-90 (zima)

Gustoća 720 – 775 kg/m3 na 15 °C

Tablica 15. Granične koncentracije para ispuštenih medija

Granična koncentracija Benzin Oznaka

DGE (ppm) 8 000

60% DGE (ppm) 4 800

10% DGE (ppm) 800




Klasa stabilnosti F


99


Terminal Žitnjak

Smjer vjetra N









Dinamika istjecanja (t/min) 1 196

Rezultati modeliranja disperzije eksplozivnih/zapaljivih para benzina uslijed istjecanja medija

iz spremnika kapaciteta 20 000 m3

Slika 38. Maksimalni doseg utjecaja oblaka eksplozivnih/zapaljivih para benzina

100


Terminal Žitnjak

Tablica 18. Zone utjecaja prema definiranim graničnim koncentracijama

Granična koncentracija Doseg utjecaja

(m) Oznaka

DGE (ppm) 164,00 m

60% DGE (ppm) 214,05 m

10% DGE (ppm) 615,96 m

Zona u kojoj postoji opasnost eksplozije para benzina prostire se oko 164 m od izvora

istjecanja u smjeru puhanja vjetra. U toj zoni koncentracija para u zraku dovoljna je da uz

upotrebu iskre ili plamena izazove eksploziju.

Zona unutar koje je moguća pojava „vatrenih džepova“ (60 % koncentracije donje granice

eksplozivnosti) prostire se oko 214 metra od izvora istjecanja u smjeru puhanja vjetra.

Zona unutar koje je u određenim uvjetima još uvijek moguće izbijanje požara ili eksplozije (10%

koncentracije donje granice eksplozivnosti) prostire se oko 616 m od izvora istjecanja u smjeru

puhanja vjetra.

101


Terminal Žitnjak

Slika 39. Pad koncentracije eksplozivnih/zapaljivih para benzina s obzirom na udaljenosti od

izvora ispuštanja – DGE (8 000 ppm), 60% DGE (4800 ppm) i 10% DGE (800 ppm)

Disperzija oblaka zapaljivih/eksplozivnih para benzina u razmatranom vremenskom

periodu

Sljedećim slikama prikazana je disperzija zapaljivih/eksplozivnih para u različitim vremenskim

intervalima (prikazana je količina plina koja je izišla u prvom trenutku; nakon kompletnog

istjecanja oblak se kreće u smjeru najbliže naseljenih objekata:

102


Terminal Žitnjak

Slika 40. Disperzija oblaka zapaljivih/eksplozivnih para u 36 sekundi (uz 3D prikaz oblaka)

Slika 41. Disperzija oblaka zapaljivih/eksplozivnih para u 1 minuti i 57 sekundi (uz 3D prikaz

oblaka)

103


Terminal Žitnjak

Slika 42. Disperzija oblaka zapaljivih/eksplozivnih para u 5 minuta i 33 sekundi (uz 3D prikaz

oblaka)


oblaka)

104


Terminal Žitnjak


oblaka)

U nastavku su obrađeni slučajevi eksplozije oblaka para benzina i požar uslijed kolapsa

spremnika – simulacija istjecanja iz spremnika kapaciteta 20 000 m3

Eksplozija

Slučaj pretpostavlja kolaps spremnika benzina te eksploziju plinske faze uz prisustvo

uzročnika paljenja.


Crvena: 326 m (0,3 bara) – zona visoke smrtnosti (granica domino efekta)

Narančasta: 362 m (0,14 bara) – zona smrtnosti

Žuta: 462 m (0,07 bara) – zona trajnih posljedica

Zelena 684 m (0,03 bara) – zona privremenih posljedica (nema značajnih

posljedica po život i zdravlje ljudi)

105


Terminal Žitnjak

Slika 45. Zone ugroženosti uslijed kolapsa spremnika benzina TK 6302 i nastanka eksplozije

- Posljedice


Crvena:

Visoka

smrtnost

Unutar crvene zone nalazi se spremnik dizela TK 6305

te dio infrastrukture vagon pretakališta.


na lokaciji spremišnog prostora Terminala i vagon

pretakališta.

U uvjetima vjetra JI smjera, unutar

ove zone bili bi spremnici operatera

INA d.d. te postoji opasnost od

nastanka domino efekta.

Narančasta:

smrtnost

Materijalna šteta nastala bi na spremniku dizela TK

6306 te željezničkoj pruzi.




U navedenim uvjetima očekuju se

značajna materijalne štete na

željezničkoj pruzi.

106


Terminal Žitnjak

Žuta:

Trajne

posljedice

Manja materijalna šteta nastala bi na spremnicima

dizela TK 6301/6303, spremniku vatrogasne vode,

vatrogasnici te infrastrukturi vagon pretakališta.


željezničkoj pruzi te objektu tvrtke

Elgrad.

Zelena:

Privremene

posljedice

Unutar zelene zone nalazi se spremnički prostor

operatera, autopunilište te upravna zgrada. U ovoj zoni

ne očekuju se značajne materijalne štete kao ni

posljedice po život i zdravlje zaposlenika.


tvrtke DIOKI, zemljište tvrtke

Rijekatank d.o.o. i veći broj stambena

objekta naselja Struge. S obzirom na

intenzitet eksplozije u ovoj zoni ne



zdravlje ljudi.







Požar

Slučaj pretpostavlja kolaps spremnika benzina te zapaljenje medija uz prisustvo uzročnika

paljenja.






107


Terminal Žitnjak

Slika 46. Zone ugroženosti uslijed kolapsa spremnika benzina TK 6302 i nastanka požara

- Posljedice


Crvena:

Visoka

smrtnost

Unutar crvene zone nalazi se spremnički prostor

operatera, pumpne stanice, autopunilište, pretakalište

vagoncisterni, spremnik vatrogasne vode i upravna

zgrada. Velika materijalna šteta nastala bi i na internim

prometnicama.


na lokaciji Terminala.

Unutar zone domino efekta nalaze se

spremnici operatera INA d.d. U ovoj

zoni nalaze se i trgovački centar

Elgrad te zemljište tvrtke Rijekatank

d.o.o.


izgaranja.

Očekuje se značajna materijalna

šteta

108


Terminal Žitnjak

Narančasta:

smrtnost

Materijalna šteta nastala bi na vatrogasnici i garažama,

vagon pretakalište te željezničkoj pruzi.




Materijalna šteta na objektima tvrtke

DIOKI i Rijekatank d.o.o..



Žuta:

Trajne

posljedice

Manja materijalna šteta nastala bi na željezničkoj pruzi,

objektu vatrogasnice.


željezničkoj pruzi te objektima tvrtke

DIOKI. Zagađenje zraka produktima


Zelena:

Privremene

posljedice

Zelena zona izlazi van granica područja postrojenja.


tvrtke DIOKI i 2 stambena objekta

naselja Struge. S obzirom na

intenzitet požara u ovoj zoni ne



zdravlje ljudi.

U uvjetima ovakve nesreće aktivirale bi se snage operatera (profesionalni vatrogasci na lokaciji. Preko ŽC 112






109


Terminal Žitnjak

5.3.4 SCENARIJ 2.2. KOLAPS SPREMNIKA BENZINA (20 000 m3)

Scenariji pretpostavlja značajno oštećenje spremnika i tankvane uslijed kojeg dolazi do

izlijevanja medija u okoliš bez nastanka požara.

Na udaljenosti od 285 m od spremnika opasnih tvari nalazi se Glavni odvodni kanal (GOK) koji

služi za odvodnju zagrebački otpadnih voda do Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda Grada Zagreba. Zbog sigurnosnih standarda koje zadovoljavaju spremnici naftnih

derivata na lokaciji Terminala Žitnjak, slučaj u kojem se razmatra prodiranje benzina u tlo,

može se smatrati malo vjerojatnim. Ukoliko se ipak takav slučaj dogodi, postupit će se

pravovremenoj sanaciji sukladno Operativnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih

onečišćenja voda za Terminal Žitnjak (2014., JANAF d.d. Zagreb).

- Onečišćenje podzemnih voda

U slučaju oštećenja tankvane i izlijevanja benzina u okoliš, ne očekuje se prodiranje medija u

dublje slojeve a time i onečišćenje podzemnih voda s obzirom na navedeni sastav tla

- Onečišćenje površinskih voda

Prema formuli koja se koristi za izračunavanje dubine prodiranja benzina u tlo (Fast prediction

of the evolution of oil penetration into the soil immediately after an accidental spillage for rapid-

response purposes, CONCAWE, 1979 - Protection of groundwater from oil pollution,

Brussels.Eq.7) moguće je izračunati površinu širenje benzina.

Maksimalna dubina prodiranja benzina u tlo se izražava sljedećom formulom:

Dmp=𝑉𝑠𝑝𝑖𝑙𝑙−𝑉𝑒

𝐴𝑝𝑜𝑜𝑙∗𝑅∗ę => Apool=

𝑉𝑠𝑝𝑖𝑙𝑙−𝑉𝑒

𝐷𝑚𝑝∗𝑅∗ę

A pool– površina infiltracije (m²),

R – kapacitet retencije tla (m-³); za fini pijesak i mulj iznosi 0,04,

ę – koeficijent korekcije za različitu viskoznost benzina (k = 0,5),

Ve-volumen benzina koji je ispario (m3) = 10-15% tijekom prvog dana,

Vspill – ukupni volumen benzina koji je proliven (m3) = 16 000 m3,

Dmp= maksimalna dubina prodiranja benzina u tlo (m) = 0,3 m.

Apool=𝑉𝑠𝑝𝑖𝑙𝑙−𝑉𝑒

𝐷𝑚𝑝∗𝑅∗ę =

16 000 −2 400

0,3∗0,04∗0,5 = 2,26 km2 (polumjer širenja mrlje je 849 m)

Ovaj slučaj podrazumijeva otkazivanje svih mjera zaštite na području postrojenja (pasivnih i

aktivnih).

110


Terminal Žitnjak

Slika 47. Izlijevanje benzina u okoliš (bez nastanka požara)

Kako je na slici vidljivo, u slučaju kolapsa spremnika benzina (uz otkazivanje svih mjera zaštite)

može doći do izlijevanja medija u Glavni odvodni kanal (GOK) koji služi za odvodnju

zagrebačkih otpadnih voda do Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada

Zagreba.

U slučaju izlijevanja opasnih tvari u okoliš djelatnici na postrojenju uvježbani su za postupanje

prema Operativnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda na

Terminalu Žitnjak te se kod pravovremene reakcije ne očekuju ozbiljne posljedice po vodotoke

u okruženju.

U slučaju da izostane pravovremena reakcija uz otkazivanje svih mjera zaštite bit će potrebno

aktiviranje operativnih snaga sustava civilne zaštite Grada Zagreba.

Sava

Glavni odvodni kanal

111


Terminal Žitnjak

5.3.5 SCENARIJ 2.3. PROPUŠTANJE USLIJED OŠTEĆENJA

PLAŠTA/DNA SPREMNIKA BENZINA

Scenarij pretpostavlja ispuštanje benzina iz spremnika TK 6302 (20 000 m3) u tankvanu kroz

otvor promjera 30 cm (pri dnu plašta spremnika) te formiranje oblaka zapaljivih para. U slučaju

pojave inicijatora dolazi do eksplozije/požara.





Promjer otvora (cm) 30

Površina tankvane (spremnik u spremniku) (m2)

1 962

Dinamika istjecanja kg/min 609

Eksplozija


Crvena: 58 m (0,3 bara) –zona visoke smrtnosti (granica domino efekta)



Zelena 158 m (0,03 bara) zona privremenih posljedica (nema značajnih


112


Terminal Žitnjak

Slika 48. Zone ugroženosti uslijed oštećenja spremnika benzina TK 6302 i nastanka eksplozije

- Posljedice


Crvena:

Visoka

smrtnost

Unutar crvene zone, manjim dijelom (tankvana) nalazi se

spremnik dizela TK 6305. Ne očekuje se stradavanje

zaposlenih u ovoj zoni.

-

Narančasta:

smrtnost

Materijalna šteta nastala bi na susjednom spremniku dizela

(TK 6305).

Ne očekuje se stradavanje zaposlenih u ovoj zoni.

-

Žuta:

Trajne

posljedice

Manja materijalna šteta nastala bi na susjednim spremnicima

dizela ali ne bi došlo do izlijevanja opasnih tvari iz spremnika. -

Zelena:

Privremene

posljedice

Unutar zelene zone nalazi se dio spremničkog prostora

operatera, autopunilište, spremnik vatrogasne vode te

upravna zgrada. U ovoj zoni ne očekuju se značajne

materijalne štete kao ni posljedice po život i zdravlje

zaposlenika.

Zona izlazi van granica

postrojenja ali ne obuhvaća

objekte u okruženju.

113


Terminal Žitnjak


aktivirati će se po potrebi hitne službe (hitna medicinska služba, policija, vatrogasci).



Požar

Slučaj pretpostavlja oštećenje spremnika benzina te zapaljenje medija uz prisustvo uzročnika

paljenja.






Slika 49. Zone ugroženosti uslijed oštećenja spremnika benzina TK 6302 i nastanka požara

114


Terminal Žitnjak

Posljedice


Crvena:

Visoka

smrtnost

Crvena zona manjim dijelom obuhvaća susjedne

spremnike dizela na kojima bi nastala velika materijalna

šteta. Ne očekuje se stradavanje zaposlenih u ovoj zoni.

-

Narančasta:

smrtnost

Materijalna šteta nastala bi na susjednim spremnicima

dizela.

Ne očekuje se stradavanje zaposlenih u ovoj zoni.

-

Žuta:

Trajne

posljedice

Manja materijalna šteta nastala bi na autopunilištu i

susjednim spremnicima dizela ali ne bi došlo do

izlijevanja opasnih tvari iz spremnika.

-

Zelena:

Privremene

posljedice

Unutar zelene zone nalazi se mali dio spremničkog

prostora operatera, autopunilište te upravna zgrada. U

ovoj zoni ne očekuju se značajne materijalne štete kao

ni posljedice po život i zdravlje zaposlenika.

-


aktivirati će se po potrebi hitne službe (hitna medicinska služba, policija, vatrogasci).



115


Terminal Žitnjak

5.3.6 SCENARIJ 2.4. MANJE PROPUŠTANJE NA PLAŠTU/DNU

SPREMNIKA

Scenarij pretpostavlja ispuštanje manje količine benzina iz spremnika u tankvanu uslijed

korozije. Ovakvo istjecanje odmah bi bilo primijećeno od strane osoblja na lokaciji zbog mjera

zaštite koje se provode: redovne mjesečne/godišnje kontrole spremnika, redovno održavanje,

detekcije propuštanja podnice, SCADA sustava (lasersko i mehaničko mjerenje količine

benzina u spremniku) i sl. Angažmanom vanjskih tvrtki, propuštanje bi u kratkom roku bilo

sanirano te ne bi došlo do velike nesreće na lokaciji.

Autopunilište i pretakalište vagoncisterni

Na lokacijama autopunilišta i pretakališta vagoncisterni instaliran je stabilni sustav za gašenje

i hlađenje. Stabilni sustav je moguće aktivirati poluautomatski (iz prostorije nadzora) i ručno

(ručnim otvaranjem odgovarajućih ventila)

Na ovim lokacijama instaliran je i sustav za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova.

Na sljedećoj shemi prikazani su uzroci zbog kojih može doći do nekontroliranog istjecanja

naftnih derivata na lokaciji autopunilišta i pretakališta vagoncisterni i posljedice koje mogu

nastati ukoliko pojedina mjera zaštite otkaže (okomite barijere na shemi).

116


Terminal Žitnjak

Slika 50. Prikaz uzroka koji mogu dovesti do iznenadnog događaja i moguće posljedice kod nesreća koje uključuju nekontrolirano istjecanje

naftnih derivata na autopunilištu i pretakalištu vagoncisterni

KOROZIJA

ZAMOR MATERIJALA

OZLJEDE I/ILI SMRTNI

SLUČAJEVI

M1 M2

M3

M5

POŽAR I/ILI

EKSPLOZIJA

NEKONTROLIRANO

ISTJECANJE

DERIVATA

M9

M8

M10

M7

PUKOTINA NA

CISTERNI

MATERIJALNA ŠTETA

(postrojenje)

M12

M11

ONEČIŠĆENJE

OKOLIŠA

NEKOMPATIBILNOST

MATERIJALA

ŠTETA PO OKOLIŠ

M4

POMICANJE CISTERNE

M6

KVAR OPREME NA

CISTERNI

PUCANJE

UTAKAČKIH RUKU M13

117


Terminal Žitnjak

Mjere zaštite

M1 – mjerenje debljine stjenke;

M2 – antikorozivna zaštita;

M3 – upotreba materijala prema standardima;

M4 – redovno održavanje, remonti i servisi;

M5 – sustav za blokadu pokretanja cisterne;

M6 – nadzor (SCADA, video nadzor, obilasci);

M7 – sustav ventila za hitno zatvaranje (blokadni ventili)

M8 – kontrola ulaska, zabrana unošenja iskre i otvorenog plamena, edukacija vanjskih

izvođača i posjetitelja, obavezan rad s neiskrećim alatom te korištenje OZS bez statičkog

elektriciteta, mjerenje koncentracije eksplozivne smjese prilikom radova

M9 – sustav tehnološke kanalizacije

M10 – interventna ekipa, educirani djelatnici

M11 – dojava požara (svjetlosno i zvučno), sustav za hlađenje i gašenje (hidrantska mreža i

bazeni s rezervnom vatrogasnom vodom s pumpaonom), integrirani sustav video nadzora i

ranog otkrivanja požara, javna vatrogasna postrojba;

M12 – tim za evakuaciju i spašavanje, elektromotorna sirena za uzbunjivanje;

M13 – zauljena kanalizacija, vanjska tvrtka za sanaciju.

SCENARIJ 3.2. KOLAPS AUTOCISTERNE – značajno oštećenje autocisterne koje bi moglo

imati ozbiljne posljedice po okolinu.

Scenarij pretpostavlja ispuštanje ukupne količine benzina iz autocisterne (35 m3) prilikom

pretakanja na lokaciji autopunilišta i nastanak eksplozije i požara.

Koordinate autopunilišta i nadmorska visina:

S: 45°47'50,17''

I: 16°04'13,28''

n/v 106 m



DGE (ppm) 8 000

60% DGE (ppm) 4 800

10% DGE (ppm) 800

118


Terminal Žitnjak




Klasa stabilnosti F


Smjer vjetra N





Ispunjenost cisterne (%) 80

Masa tvari u spremniku (t) 21

Dinamika istjecanja (t/min) 2,39


iz autocisterne kapaciteta 35 m3

119


Terminal Žitnjak



Granična koncentracija Doseg utjecaja

(m) Oznaka

DGE (ppm) 8,72 m

60% DGE (ppm) 13,28 m

10% DGE (ppm) 58,88 m

Zona u kojoj postoji opasnost eksplozije para benzina prostire se oko 9 m od izvora istjecanja

u smjeru puhanja vjetra. U toj zoni koncentracija para u zraku dovoljna je da uz upotrebu iskre

ili plamena izazove eksploziju.





puhanja vjetra.

120


Terminal Žitnjak




periodu

121


Terminal Žitnjak



istjecanja oblak se kreće u smjeru N.

Slika 53. Disperzija oblaka zapaljivih/eksplozivnih para u 32 sekundi



autocisterne kapaciteta 40 m3.

Eksplozija

122


Terminal Žitnjak

Slučaj pretpostavlja kolaps autocisterne te eksploziju plinske faze uz prisustvo uzročnika

paljenja.







Slika 55. Zone ugroženosti uslijed kolapsa autocisterne na lokaciji autopunilišta i nastanka

eksplozije

123


Terminal Žitnjak

- Posljedice


Crvena:

Visoka

smrtnost

Unutar crvene zone nalazi se infrastruktura autopunilišta.

Može se očekivati stradanje zaposlenika koji će se naći na

lokaciji autopunilišta (vozač manipulator)

-

Narančasta:

smrtnost

Unutar crvene zone nalazi se infrastruktura autopunilišta.

Može se očekivati stradanje zaposlenika koji se zateknu na

lokaciji autopunilišta - ozbiljne ozljede (opekline 2. stupnja).

-

Žuta:

Trajne

posljedice

Manja materijalna šteta nastala bi na cjevovodima. -

Zelena:

Privremene

posljedice

Unutar zelene zone nalazi se dio spremničkog prostora

operatera i upravna zgrada. U ovoj zoni ne očekuju se značajne

materijalne štete (neće doći do izlijevanja opasnih tvari) kao ni


-


aktivirati će se hitne službe (hitna medicinska služba, policija, vatrogasci) ukoliko bude potrebno.



Požar

Slučaj pretpostavlja kolaps autocisterne benzina te zapaljenje medija uz prisustvo uzročnika

paljenja.


Crvena: Manje od 10 m (12,5 kW/m2) –zona visoke smrtnosti (granica domino efekta)




124


Terminal Žitnjak

Slika 56. Zone ugroženosti uslijed kolapsa autocisterne na lokaciji autopunilišta i nastanka

požara

Kako je na prethodnoj slici vidljivo, u slučaju požara na lokaciji autopunilišta zone utjecaja ne

obuhvaćaju objekte u okruženju (šteta bi nastala samo na infrastrukturi autopunilišta). Zone

ne izlaze van granica područja postrojenja.

125


Terminal Žitnjak

5.3.7 SCENARIJ 4.2. KOLAPS VAGONCISTERNE

Scenarij pretpostavlja ispuštanje ukupne količine benzina iz vagoncisterne (65 m3 ili 80 m3)

prilikom punjenja na lokaciji pretakališta vagoncisterni i nastanak eksplozije i požara.

Koordinate pretakališta vagoncisterni i nadmorska visina:

S: 45°47'39, 79''

I: 16°04'19,00''

n/v 107 m



DGE (ppm) 8 000

60% DGE (ppm) 4 800

10% DGE (ppm) 800




Klasa stabilnosti F






Ispunjenost cisterne (%) 80

Masa tvari u spremniku (t) 47

Dinamika istjecanja (t/min) 4,2


iz vagoncisterne kapaciteta 80 m3

126


Terminal Žitnjak



Granična koncentracija Doseg utjecaja (m) Oznaka

DGE (ppm) 14,89 m

60% DGE (ppm) 22,72 m

10% DGE (ppm) 100,12 m

Zona u kojoj postoji opasnost eksplozije para benzina prostire se oko 15 m od izvora istjecanja

u smjeru puhanja vjetra. U toj zoni koncentracija para u zraku dovoljna je da uz upotrebu iskre

ili plamena izazove eksploziju.



127


Terminal Žitnjak



puhanja vjetra.



128


Terminal Žitnjak


periodu



istjecanja oblak se kreće u smjeru najbliže naseljenih objekata.


129


Terminal Žitnjak

Slika 60. Disperzija oblaka zapaljivih/eksplozivnih para u 1 minuti i 39 sekundi

Slika 61. Disperzija oblaka zapaljivih/eksplozivnih para u 5 minuta i 9 sekundi


vagoncisterne kapaciteta 80 m3.

Eksplozija

Slučaj pretpostavlja kolaps vagoncisterne te eksploziju plinske faze uz prisustvo uzročnika

paljenja.







130


Terminal Žitnjak

Slika 62. Zone ugroženosti uslijed kolapsa vagoncisterne na lokaciji pretakališta vagoncisterni

i nastanka eksplozije

U slučaju eksplozije na lokaciji pretakališta vagoncisterni, materijalna šteta bi nastala samo na

infrastrukturi pretakališta. Iako zone izlaze van granica područja postrojenja, neće doći do

nastanka materijalne štete na objektima u okruženju.

Požar

Slučaj pretpostavlja kolaps vagoncisterne benzina te zapaljenje medija uz prisustvo uzročnika

paljenja.


Crvena: Manje od 18 m (12,5 kW/m2) –zona visoke smrtnosti (granica domino efekta)




131


Terminal Žitnjak

Slika 63. Zone ugroženosti uslijed kolapsa vagon cisterne na lokaciji na lokaciji pretakališta

vagoncisterni i nastanka požara

Kako je na prethodnoj slici vidljivo, u slučaju požara na lokaciji pretakališta vagoncisterni zone

utjecaja ne obuhvaćaju objekte u okruženju (šteta bi nastala samo na infrastrukturi pretakališta

vagoncisterni). Zone ne izlaze van granica područja postrojenja.

132


Terminal Žitnjak

5.3.8 SCENARIJI 6.1. KOLAPS SPREMNIKA UKAPLJENOG NAFTNOG

PLINA (5 m3)

Ovaj scenariji pretpostavlja oštećenje spremnika i istjecanje ukupne količine plina i nastanak

eksplozije i požara uz prisustvo uzročnika paljenja.

Koordinate spremnika:

S: 45°47'49,92''

I: 16°4'10,94''

n/v 106 m


Naziv tvari Butan

Talište -148,7 °C

Početna točka vrenja -6,1°C kod 1 bar

Plamište -83,5°C

Gornja/donja granica zapaljivosti

(eksplozivnosti) 1,5 – 8,5 vol%

Gustoća pare 573 kg/m3

Temperatura samozapaljenja 430°C


Parametar Butan

Najveća udaljenost na kojoj se razmatra utjecaj - niz vjetar (m)

1000



Temperatura okoline (°C) 25


Eksplozija para butana

Akcidentni slučaj koji pretpostavlja ispuštanje maksimalne količine opasnog medija iz

spremnika kroz otvor na spremniku veličine 2,6 cm i nastanak eksplozije para.

133


Terminal Žitnjak

PODACI O IZVORU OPASNOSTI

Ispuštanje butana iz spremnika

Volumen spremnika 4,85 m3 Stopa ispuštanja 251 kg/min

Ukupna oslobođena količina medija:

2400 kg Promjer otvora 2,6 cm

ZONA UGROŽENOSTI

Model ugroženosti: Eksplozija oblaka para

Crvena zona: 84 m (0,3 bara) – zona visoke smrtnosti (granica domino efekta)

Narančasta zona: 100 m (0,14 bara) – zona smrtnosti

Žuta zona: 141 m (0,07 bara) – zona trajnih posljedica

Zelena zona: 216 m (0,03 bara) – zona privremenih posljedica (nema značajnih


Slika 64. Zone ugroženosti uslijed kolapsa spremnika ukapljenog naftnog plina i nastanka

eksplozije

134


Terminal Žitnjak


Crvena:

Visoka

smrtnost

Unutar crvene zone nalazi se spremnik dizela TK 6301

te dio infrastrukture istakališta za biodizel i crpne

stanice za biodizel na kojima je moguće nastanak

značajne štete.


na lokaciji spremišnog prostora Terminala i istakališta

za biodizel te crpne stanice za biodizel.

U uvjetima vjetra S smjera, unutar

ove zone bila bi prometnica i moguće

su smrtne posljedice na osobama

koje se nađu u ovoj zoni.

Narančasta:

smrtnost

Materijalna šteta nastala bi na spremniku dizela TK

6301 te istakalištu za biodizel.


na lokaciji unutar zone ugroženosti - ozbiljne ozljede i

smrtne posljedice.

U navedenim uvjetima očekuju se

smrtonosne posljedice i ozbiljne

ozlijede na osobama koje se nađu u

ovoj zoni.

Žuta:

Trajne

posljedice

Manja materijalna šteta nastala bi na spremnicima

dizela TK 6202 i TK 6302, spremnicima biodizela,

upravnoj zgradi i infrastrukturi autopunilišta.

Manja materijalna šteta na objektima

tvrtke INA – industrija nafte d.d..

Zelena:

Privremene

posljedice

Unutar zelene zone nalazi se spremnički prostor

operatera, autopunilište te upravna zgrada. U ovoj zoni

ne očekuju se značajne materijalne štete kao ni



tvrtke INA – industrija nafte d.d. i

tvrtke Elgrad. S obzirom na intenzitet

eksplozije u ovoj zoni ne očekuju se

značajne materijalne štete kao ni

posljedice po život i zdravlje ljudi.

U uvjetima ovakve nesreće aktivirale bi se snage operatera (profesionalni vatrogasci na lokaciji). Preko

nadležnog ŽC 112 aktivirat će se hitne službe (hitna medicinska služba, policija, vatrogasci). ŽC 112 o

iznenadnom događaju obavještava tijelo za primjenu Vanjskog plana (Gradonačelnik) koji će aktivirati snage

Grada Zagreba sukladno Vanjskom planu Grada Zagreba.



Zapaljenja para butana

Akcidentni slučaj koji pretpostavlja ispuštanje maksimalne količine opasnog medija iz

spremnika kroz otvor na spremniku veličine 2,6 cm i nastanak požara para.

PODACI O IZVORU OPASNOSTI

Ispuštanje butana iz spremnika

Volumen spremnika 4,85 m3 Stopa ispuštanja 252 kg/min

Ukupna oslobođena količina medija:

2400 kg Promjer otvora 2,6 cm

135


Terminal Žitnjak

ZONA UGROŽENOSTI

Model ugroženosti: Eksplozija oblaka para

Crvena zona: 15 m (12,5 kW/m2) – visoka smrtnost

Narančasta zona: 22 m (7,0 kW/m2) – moguće smrtne posljedice

Žuta zona: 27 m (5,0 kW/m2) – opekline drugog stupnja unutar 60 sek

Zelena zona: 35 m (3,0 kW/m2) – privremene posljedice

Slika 65. Zone ugroženosti uslijed kolapsa spremnika ukapljenog naftnog plina i nastanka

požara

Crvena zona, u kojoj se očekuju smrtonosne posljedice prostire se na 15 m od izvora istjecanja

ukapljenog naftnog plina. Unutar ove zone nalaze se upravna zgrada i interna prometnica.

136


Terminal Žitnjak

Narančasta zona, u kojoj su moguće smrtonosne posljedice prostire se na 22 m od izvora

istjecanja. Unutar ove zone nalazi se upravna zgrada i prometnica unutar postrojenja, te

prometnica izvan područja postrojenja. Žuta zona, u kojoj su moguće opekline 2. stupnja,

prostire se na 27 m od izvora istjecanja. Unutar ove zone nalazi se unutarnja prometnica i

prometnica izvan područja postrojenja. Zelena zona, u kojoj su moguće privremene posljedice,

prostire se na 35 m od izvora istjecanja i u njoj se nalazi prostor istakališta biodizela.

5.4 Procjena učestalosti mogućeg iznenadnog događaja

Kako je ranije navedeno, procjena učestalosti izračunata je prema IAEA – TECDOC-727

metodi.

Računanje vjerojatnosti nekog događaja (promet opasnih materijala) provodi se pomoću

zbrajanja logaritama:

Np,t=N*p,t + nsu + nz + npƃ + nn,

N = | log 10 P |

gdje je

N*p,t= prosječni broj vjerojatnosti za promet tvari;

nsu = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne uvjete prometnog sustava;

npδ = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za gustoću prometa;

nn = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području;

N - broj vjerojatnosti

P - vrijednost učestalosti

Kolaps spremnika benzina i nastanak eksplozije

1. Iz Priloga I., tablice Popis tvari slijedi da se radi o zapaljivoj tekućini s tlakom pare >0,3 bar

na 20°C : oznaka 4-6

2. Odabrana je kategorija učinka D II.

3. Iz tablice IX. određuje se prosječni broj vjerojatnosti za tvari određenog referentnog broja

(Np,t*). U ovom slučaju radi se o skladištenju tvari referentnog broja 4-6 za koji je prosječni broj

vjerojatnosti 7.

4. Iz tablice X(a). određuje se korekcijski parametar vjerojatnosti za učestalost radnji

utovara/istovara (nui). Za lokaciju spremnika benzina korekcijski faktor iznosi - 1 (50 – 200

utovara/istovara godišnje).

5. Iz tablice XI. određuje se korekcijski parametar za zapaljive tvari (nz). Na lokaciji je izgrađena

hidrantska mreža i sustav za hlađenje i gašenje spremnika čime korekcijski faktor iznosi +0,5.

6. Iz tablice XII. određuje se korekcijski parametar za organizacijsku i upravljačku sigurnost

koji u ovom slučaju iznosi + 0 koji govori da je riječ o prosječnoj sigurnosnoj organizaciji s

obzirom na djelatnost.

137


Terminal Žitnjak

7. Iz tablice XIII. određuje se korekcijski parametar broja vjerojatnosti za rasprostranjenost

stanovništva u kružnom području i vjerojatnost određenog smjera vjetra (za kategoriju područja

učinka II), te faktor iznosi + 0,5.

Np,t=N*p,t + nui + nz + no + nn, = 7 - 1 + 0,5 + 0 + 0,5 = 7

Dakle, procjena učestalosti pojave, odnosno pretvaranje brojeva vjerojatnosti u učestalost

(prema tablici XIV.) odgovara 1 x 10-7 nesreća godišnje.

Kolaps spremnika dizela i nastanak požara

1. Iz Priloga I., tablice Popis tvari slijedi da se radi o zapaljivoj tekućini s tlakom pare <0,3 bar


2. Odabrana je kategorija učinka C I.


(Np,t*). U ovom slučaju radi se o skladištenju tvari referentnog broja 4-6 za koji je prosječni broj

vjerojatnosti 8.


utovara/istovara (nui). Za lokaciju spremnika dizela korekcijski faktor iznosi - 1 (50 – 200



hidrantska mreža i sustav za hlađenje i gašenje spremnika čime korekcijski faktor iznosi +0,5.






učinka II), te faktor iznosi 0.

Np,t=N*p,t + nui + nz + no + nn, = 8 - 1 + 0,5 + 0 + 0 = 7,5



Nesreća na lokaciji autopunilišta





(Np,t*). U ovom slučaju radi se o postrojenju za obradu referentnog broja 4-6 za koji je prosječni

broj vjerojatnosti 6.


utovara/istovara (nui). Za lokaciju autopunilišta korekcijski faktor iznosi - 2 (4000 autocisterni

godišnje).

138


Terminal Žitnjak


hidrantska mreža i sustav za hlađenje i gašenje čime korekcijski faktor iznosi +0,5.










Nesreća na lokaciji pretakališta vagoncisterni





(Np,t*). U ovom slučaju radi se o postrojenju za obradu referentnog broja 4-6 za koji je prosječni

broj vjerojatnosti 6.


utovara/istovara (nui). Za lokaciju vagon pretakališta korekcijski faktor iznosi - 1 (oko 110 vagon

cisterni godišnje).


hidrantska mreža i sustav za hlađenje i gašenje čime korekcijski faktor iznosi +0,5.










Istjecanje ukapljenog naftnog plina iz spremnika i nastanak eksplozije i požara

1. Iz Priloga I., tablice Popis tvari slijedi da se radi o zapaljivom plinu ukapljenom pomoću tlaka:

oznaka 7-9

2. Odabrana je kategorija učinka A I.

139


Terminal Žitnjak


(Np,t*). U ovom slučaju radi se o referentnom broju 9 za koji je prosječni broj vjerojatnosti 7.


utovara/istovara (nui). Za predmetnu lokaciju korekcijski faktor iznosi 0 (10 – 50


5. Iz tablice XI. određuje se korekcijski parametar za zapaljive tvari (nz).






učinka II), te faktor iznosi 0.

Np,t=N*p,t + nui + nz + no + nn, = 7 +0 + 0 + 0 = 7



140


Terminal Žitnjak

Tablica 368. Matrica rizika za najgore slučajeve

POSLJEDICE VJEROJATNOST

LJUDI IMOVINA OKOLIŠ <10-6 >=10-6 , <10-4 >=10-4,, <10-3 >=10-3, <10-1 >=10-1, <1 ≈1

Nemoguće

Gotovo Nemoguće

Malo vjerojatno Vjerojatno Često

Može se dogoditi ali

nije zabilježeno u

sličnim procesima

Rijetko se događa u sličnim

procesima

Dogodilo se nekoliko puta u sličnim

procesima

Dogodilo se u postrojenjima

operatera

Može se dogoditi više

puta u postrojenjima

operatera

Događa se redovno na

području postrojenja

Bez ozljeda Bez štete Bez posljedica

Površinske ozljede

Neznatno oštećenje Neznatne posljedice

Lakše ozljede Manji učinak Male posljedice

Teže ozljede Lokalna šteta (unutar područja postrojenja)

Lokalni učinak (unutar područja postrojenja)

Jedan smrtni slučaj

Značajna mat. šteta (unutar i van područja postrojenja)

Značajne posljedice

Kolaps spremnika

UNP-a

Autopunilište

Pretakalište vagoncisterni

Više smrtnih slučajeva

Velika materijalna šteta (unutar i van područja postrojenja)

Katastrofalne posljedice

Kolaps spremnika

dizela i benzina

141


Terminal Žitnjak

5.5 Opis tehničkih parametara i opreme korištene pri osiguranju

postrojenja

Operater JANAF posvećuje veliku pažnju radu na siguran način u svim segmentima svog

poslovanja. Sustav sigurnosti je razrađen i usklađen sa svim zakonskim obavezama operatera.

Redovito se provode vježbe po pojedinim dijelovima sustava, a na osnovu kojih se utvrđuju

eventualni nedostatci i potreba za izmjenama u sustavu sigurnosti operatera. Parametri i

oprema koji se koriste pri osiguravanju Terminala Žitnjak će biti detaljno opisani u sljedećem

poglavlju (5. Mjere zaštite i interventne mjere za ograničavanje posljedica nesreće) ovog

dokumenta.

142


Terminal Žitnjak

6 Mjere zaštite i interventne mjere za ograničavanje

posljedica nesreće

6.1 Mjere prevencije iznenadnog događaja

Na lokaciji Terminala Žitnjak primjenjuju se tehničke mjere zaštite, mjere koje proizlaze iz

zakonskih propisa, normativa i standarda i organizacijske mjere u redovnom radu, a po potrebi

i u slučaju iznenadnog događaja.

Postojeći sustavi zaštite projektirani su i izvedeni da bi se osigurao siguran rad u redovitom

radu, a u slučaju iznenadnog događaja provođenje efikasne intervencije za sprječavanje,

ublažavanje i uklanjanje mogućih negativnih učinaka na okoliš.

Po završetku izgradnje/rekonstrukcije sva oprema na Terminalu je ispitana.

Preventivne mjere za sprečavanje iznenadnog onečišćenja tijekom korištenja provode se kroz

kontrolu stanja konstrukcije u obliku periodičkih pregleda koji rezultiraju otklanjanjem

nedostataka i dovođenjem objekta u odgovarajuće stanje.

U JANAF-u se provode redovna mjesečna/godišnja održavanja cijelog sustava prema internim

dokumentima koji su navedeni u Katalogu dokumenata Sektora transporta nafte (broj: KP-1,

izdanje 11).

Aktivnosti održavanja opreme i instalacija JANAF-a (preventivno i interventno) izvode djelatnici

JANAF-a samostalno i/ili s radnicima ugovornih/ovlaštenih tvrtki, prema Planu tekućeg i

investicijskog održavanja (provjeravaju se sigurnosni krugovi; popravljaju, čiste, revidiraju,

podmazuju, podešavaju instrumenti i oprema; servisiraju i izvode remonti pumpnih agregata;

servisiraju i popravljaju instrumenti; održava elektrooprema i dr.).

6.2 Mjere zaštite

Tehničke mjere zašite

Spremnički prostor

Spremnički prostor na Terminalu Žitnjak se sastoji od ukupno 56 spremnika (29 za dizel, 5 za

benzin, 8 za aditive 4 za biogorivo i 10 van upotrebe), pojedinačnog kapaciteta od 2,5 do

20.000 m3. Na Terminalu postoje i tri podzemna slop spremnika kapaciteta 7m3 (drenažni kod

filterskih stanica), dva podzemna spremnika za diesel agregate kapaciteta 3m3 (jedan kod

GTS i jedan kod zgrade vagon pretakališta), te spremnik vatrogasne vode kapaciteta 2000m3.

Na spremnicima je instalirana oprema za mjerenje (temperature, alarmi niske i visoke razine),

priključci za uzimanje uzoraka, detekciju požara te uzemljenje. Spremnici su opremljeni

potrebnom stabilnom instalacijom za hlađenje i gašenje.

Spremnici su pregledani i sukladno nalazima rekonstruirani. Provedeno je ispitivanje limova

podnica spremnika MFL metodom, ispitivanje zavarenih spojeva podnice i vakuumiranje svih

zavarenih spojeva limova na podnici spremnika i zavarenih spojeva zakrpa nakon sanacije,

koje je pokazalo da su sve podnice spremnika sanirane i nepropusne i kao takve spremne za

daljnje korištenje. Spremnici su zaštićeni antikorozivnim premazima i reflektirajućom bijelom

bojom.

143


Terminal Žitnjak

Novi spremnici izgrađeni su s duplim podnicama, gdje se pomoću mjerenja podtlaka, odnosno

gubitka vakuuma između dvije podnice, detektira oštećenje podnice te se rizik onečišćenja tla

i/ili podzemnih voda u slučaju propuštanja dna spremnika svodi na najmanju moguću mjeru.

Pregled objekata na Terminalu Žitnjak provodi se temeljem internih dokumenata: „Programa

održavanja sustava“ i „Programa održavanja spremnika“.

Svi spremnici smješteni su u zaštitne bazene (tankvane). Na Terminalu su izgrađene dvije

vrste tankvana. Tankvane (starijih, manjih) spremnika izrađene su od betona, a tankvane novih

spremnika izgrađene su tehnologijom „spremnik u spremniku“, odnosno čeličnih zidova i

podnica čime je postignuta ušteda prostora te smanjenja površina koja može biti onečišćena.

U obje varijante, zaštitni bazeni su, u skladu važećih zakona, izgrađeni da volumski mogu

prihvatiti 10% veći volumen tekućine od ukupnog volumena spremnika, a u slučaju iznenadnog

događaja sva tekućina ostaje u zaštitnom bazenu. Pri otklanjanju posljedica iznenadnog

događaja, moguće je provesti prikupljanje razlivene tekućine i njeno vraćanje u sustav.

U redovitom radu u zaštitni bazen se prihvaćaju i sakupljaju oborinske vode, oborinske vode s

krova spremnika i druge vode koje mogu u području spremnika doći u dodir s eventualno

zauljenim površinama. Sve vode u zaštitnim bazenima smatraju se i tretiraju kao oborinske

onečišćene vode na uređaju za pročišćavanje (separatoru).

Zaštitni bazeni opremljeni su zasunima koji omogućavaju (sukcesivno i selektivno) kontrolirano

ispuštanje vode iz tankvana. Zasuni na tankvanama su u zatvorenom položaju, a otvaraju se

prema potrebi, uz nadzor odgovorne osobe za svaku tankvanu zasebno. Ovakav način

sprječava prekapacitiranje separatora i kao posljedicu izbijanje uljne komponente na ispustu.

Ostali uređaji i oprema na Terminalu Žitnjak, gdje je moguće onečišćenje, izljevi uslijed

tehnoloških postupaka (autopunilište, istakačke ruke na pretakalištu vagoncisterni, pumpne

stanice i dr.) također su smješteni u zaštitne bazene ("male" tankvane) koji onemogućavaju

izlijevanje onečišćene tekućine u okoliš, a oborinskom onečišćenom kanalizacijom su spojene

na separator.

Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Na Terminalu Žitnjak u funkciji je sanitarna, oborinska i oborinska onečišćena kanalizacija

(moguće zauljena) s pripadajućim objektima.

Vode iz oborinske i sanitarne kanalizacije ispuštaju se bez prethodne obrade, putem izlaznog

kanala u sustav javne odvodnje Grada Zagreba (GOK).

Oborinskom onečišćenom kanalizacijom odvode se vode s površina zaštitnih tankvana

spremnika, zaštitnih tankvana uređaja i opreme te površina na kojima uslijed redovnih

aktivnosti može doći do onečišćenja pretakališta vagoncisterni i punilišta autocisterni.

Oborinske onečišćene vode odvode se na separator. Na Terminalu Žitnjak instaliran separator

se sastoji od četiri koalescentna uređaja za pročišćavanje oborinskih onečišćenih voda

pojedinačnog kapaciteta 100l/s. Svaki uređaj može funkcionirati zasebno ili u kombinaciji s

ostalim uređajima sukladno potrebama. Pročišćena otpadna voda izlaznim kanalom odlazi

preko kontrolnog okna u izlazni kanal otpadnih voda.

Rad, kontrola i održavanje sustava interne odvodnje otpadnih voda, odgovornost su JANAF-a

i propisani su internim dokumentima: „Pravilnikom o radu, održavanju i kontroli ispravnosti

sustava interne odvodnje otpadnih voda“ i „Planom rada i održavanja vodnih građevina i

144


Terminal Žitnjak

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - Terminal Žitnjak“, a provode se u rokovima sukladno

zakonskim obvezama.

Punilište autocisterni

Na lokaciji se nalazi punilište autocisterni s tri otoka za punjenje. Punilište je izvedeno isključivo

za donje punjenje. Sve istakačke ruke povezane su na jedinicu za obradu plinske faze (Vapor

recovery unit – VRU).

Pumpe

Sve pumpne stanice smještene su u prostorima koji su povezani na zauljenu kanalizaciju i

sustav za pročišćavanje (separator).

Za svaku skupinu spremnika, od pumpne stanice kod pretakališta vagoncisterni do

spremničkog prostora, izvedeni su zasebni cjevovodi promjera od 3" do 8". Cjevovodna

armatura je izvedena u potpunosti nadzemno, čime se omogućava kontinuirani nadzor.

Instrumentacija i SCADA sustav

Instrumentacijom se nadziru pokazatelji stanja sustava te ukoliko mjerni uređaji detektiraju

prelazak postavljenih graničnih vrijednosti dolazi do aktiviranja alarma i pokretanja radnji za

ponovnu uspostavu rada na siguran način.

Opisani sustav nadzora rada omogućava pravodobno reagiranje u slučaju poremećaja u radu,

što pridonosi smanjenju vjerojatnosti pojave iznenadnog događaja. Detaljne upute za

postupanje po alarmnim događajima se provode po metodama razrađenim u dokumentu

„Alarmi i postupci“, a koji je sastavni dio dokumentacije JANAF-a.

SCADA sustav – nadzor svih dijelova sustava prijema, transporta, skladištenja i prekrcaja

naftnih derivata na lokaciji Terminala Žitnjak te automatsko upravljanje sustavom. Sustav se

na lokaciji Terminala Žitnjak nadzire preko niza instrumenata (sustav instrumentacije) koji su

povezani s kontrolnom pločom radi očitavanja mjernih vrijednosti. Ukoliko se na osnovu

izmjerenih vrijednosti ustanovi povećana opasnost od iznenadnog događaja pokreću se radnje

potrebne za siguran rad (zatvaraju se ventili, isključuju pumpe i slično). Uslijed iznenadnog

događaja obustavio bi se rad ugroženog dijela sve dok se ne saniraju posljedice iznenadnog

događaja.

Osposobljavanje djelatnika o principima rada na siguran način

Osposobljavanjem djelatnika za rad na siguran način operater JANAF povećava svijest

zaposlenih o mogućim iznenadnim događajima, priprema ih za postupanje u slučaju pojave

iznenadnog događaja, upoznaje ih sa postupcima sanacije pojedinih dijelova sustava i okoliša,

podučava ih pravilnoj uporabi sredstava za osobnu zaštitu i zaštitu okoliša i drugo.

Svi djelatnici na lokaciji osposobljeni su rad na siguran način i početno gašenje požara

sukladno Pravilniku o zaštiti na radu (br. 1-1.1-214/14, revizija 1, svibanj 2014.), Pravilniku o

zaštiti od požara (revizija 1, studeni 2012.) te Planu i programu osposobljavanja radnika za

zaštitu od požara (broj: III.4.-174/07, rujan 2007.). Određen broj djelatnika na lokaciji

osposobljen je za pružanje prve pomoći sukladno Pravilniku o pružanju prve pomoći radnicima

na radu (revizija 1, prosinac 2012.)



velikih nesreća (Program osposobljavanja vanjskih izvođača radova, travanj 2008.). Prilikom

145


Terminal Žitnjak

izvođenja radova, vanjski izvođači postupaju sukladno Postupku sigurnosti – pravila ponašanja

vanjskih izvođača prilikom izvođenja radova u JANAF-u d.d. (broj: I-378/08, revizija 0, travanj

2008.).

Svim djelatnicima osigurana su osobna i skupna zaštitna sredstva prema radnom mjestu a

sukladno Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/2014) i Pravilniku o osobnim zaštitnim sredstvima

(broj: I.-41/10, revizija 1, ožujak 2010.). Sastavni dijelovi ovog pravilnika su:

- osobna zaštitna sredstva (za glavu, oči i lice, sluh, organe za disanje, ruke, noge, tijelo,

sredstva za zaštitu od nepovoljnih atmosferskih utjecaja i pada s visine);

- skupna zaštitna sredstva;

- radna odora i osobna zaštitna oprema za vatrogasce;

- nabava osobnih i skupnih zaštitnih sredstava te način skladištenja;

- zaduženje i razduženje osobnih/skupnih zaštitnih sredstava;

- način korištenja, čuvanja i održavanja osobnih i skupnih zaštitnih sredstava;

- vođenje evidencije;

- odgovornosti;

- Prilog: Popis radnih mjesta za koja postoji obveza korištenja osobnih zaštitnih

sredstava s naznakom svojstva.

Osobna zaštitna oprema korištena sukladno Pravilniku o osobnim zaštitnim sredstvima

Industrijska zaštitna kaciga HRN EN 397:2001,

Zaštitna kapa (šilterica) HRN EN 812:2012,

Zaštitne naočale HRN EN 166:2002,

Osobna zaštita očiju – Filtri za zavarivanje i slične tehnike HRN EN 169:2003,

Oprema za zaštitu očiju i lica pri zavarivanju i srodnim procesima HRN EN 175:2002,

Zaštitne slušalice HRN EN 352-1:2004,

Zaštitne slušalice s kacigom HRN EN 352-3:2002,

Čepići za uši HRN EN 352-1-8:2004/2008,

Filtarska polumaska za zaštitu od čestica HRN EN 149,

Zaštitna maska za cijelo lice HRN EN 136:2002,

Plinski filter HRN EN 14387,

Cijevni uređaji za disanje sa svježim zrakom, s maskom za cijelo lice HRN EN

138:2002,

Samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom na stlačeni zrak HRN EN 137,

Zaštitne kožne rukavice HRN EN 388:2004,

Rukavice od izolacijskog materijala HRN EN 60903:2007,

Rukavice za zaštitu ruku od utjecaja vlage i agresivnih tvari HRN EN 374,

Električarska izolacijska obuća HRN EN 50321:2008,

Zaštitne antistatik cipele visoke ili niske s gumenim đonom i kapicom HRN EN ISO

20345:2004,

Zaštitni radni kombinezon ili odijelo HRN EN 340:2004,

Zaštitna radna jakna – zimska HRN EN 342:2005,

Zaštitna odjeća za uporabu kod zavarivanja i srodnih procesa HRN EN ISO

11611:2008,

Odjeća za zaštitu od tekućih i plinovitih kemikalija HRN EN 464:2001,

Zaštitna odjeća – Zaštita od kiše HRN EN 343:2008.

146


Terminal Žitnjak

Nadzor pristupa lokaciji Terminala Žitnjak (sustav tehničke zaštite)

Područje Terminala Žitnjak željeznom ogradom je fizički odvojeno od susjednih objekata.

Poslove tjelesne zaštite na Terminalu obavlja temeljem Ugovora ovlaštena zaštitarska tvrtka

(četiri zaštitara 24 sata na dan). Ulazak osoba i motornih vozila na područje Terminala Žitnjak

reguliran je internim dokumentima.

Ulaz autocisterni na područje Terminala reguliran je mjerama sigurnosti koje su obvezni

provoditi vozači autocisterni pri ulasku, odnosno izlasku kao i za vrijeme boravka na

autopunilištu.

Sve prometnice i glavni objekti na Terminalu osvijetljeni su zadovoljavajućom vanjskom

rasvjetom (opskrba električnom energijom je iz sustava HEP-a).

Prometovanje Terminalom omogućeno je propisno obilježenim asfaltiranim prometnicama.

Najbliža policijska postaja je IV. PP Maksimir koja se nalazi na udaljenosti cca 10 km.

Na Terminalu Žitnjak izgrađen je sustav tehničke zaštite koji se sastoji od tri dijela:

Sustav kontrole prolaza;

Sustav protuprovale;

Sustav video nadzora.

U NUC-u je organizirano 24-satno dežurstvo zaštitara zaštitarske tvrtke.

6.3 Mjere za smanjenje posljedica u slučaju iznenadnog

događaja

Mjere koje se primjenjuju u slučaju iznenadnog događaja su sljedeće:

Obavješćivanje o iznenadnom događaju;

Mobilizacija potrebnog osoblja i sredstava;

Uklanjanje uzroka iznenadnog događaja;

Sanacija lokacije putem ovlaštenih tvrtki;

Zaštita od požara;

Mjere zaštite okoliša i

Vanjske snage.

Obavješćivanje o iznenadnom događaju

U slučaju iznenadnog događaja jasno su definirane obaveze i načini obavještavanja o

iznenadnom događaju.

U Prilogu 1. ovog dokumenta: Shema komunikacije u slučaju iznenadnog događaja.

Svaki djelatnik koji uoči znakove tehničko-tehnološkog poremećaja koji bi mogao dovesti do

iznenadnog događaja dužan je o istome obavijestiti sljedeću osobu u hijerarhijskoj strukturi

operatera JANAF (po radnoj subordinaciji radnika smjene s najdužim radnim stažem u JANAF-

u). Po zaprimljenoj obavijesti on obavještava Nadzorno-upravljački centar Terminala Žitnjak.

Po primitku obavijesti o velikoj nesreći Nadzorni-upravljački centar obavještava Upravitelja

Terminala, OIC Zagreb (Operacijsko-informacijski centar Zagreb) i vatrogasce ugovorene

postrojbe. OIC Zagreb u komunikaciji je s Upraviteljem Terminala i Direktorom Sektora

sigurnosti i zaštite.

147


Terminal Žitnjak

Upravitelj Terminala obavještava direktora Sektora sigurnosti i zaštite (Voditelja Stožera) i

direktora Sektora transporta nafte, obustavlja sve radove na području događaja, formira i

koordinira Interventnu ekipu. Upravitelj Terminala, sukladno odluci Stožera, dojavljuje i

surađuje s lokalnim tijelima uprave.

Direktor Sektora sigurnosti i zaštite o iznenadnom događaju obavještava Predsjednika Uprave,

u dogovoru s Predsjednikom Uprave obavještava nadležni ŽC 112, koordinira sve osobe

unutar i izvan JANAF-a aktivirane tijekom događaja i izrađuje Izvještaj o poduzetim

aktivnostima vezanim uz sanaciju posljedica događaja.

Predsjednik Uprave donosi odluku o aktiviranju Stožera, obavješćivanju nadležnog centra ŽC

112 i imenovanju osobe odgovorne za suradnju s državnim tijelima uprave.

Stožer, na čijem je čelu Voditelj (direktor Sektora sigurnosti i zaštite), nadzire i koordinira sve

radnje koje se poduzimaju na sanaciji uzroka i posljedica događaja, donosi odluku o

obavještavanju i pozivanju servisnih tvrtki, kooperanata i specijaliziranih ovlaštenih tvrtki, na

kraju utvrđuje uzrok i korektivne radnje u cilju sprečavanja ponavljanja događaja. Voditelj

stožera u suglasnosti s ostalim članovima Stožera, odgovoran je za komunikaciju s nadležnim

tijelima državne uprave (Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Ministarstvo zaštite okoliša i

energetike – Uprava vodnog gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike – Uprava

za inspekcijske poslove, Hrvatske vode, Ministarstvo unutarnjih poslova itd.).

Od sredstava koja se koriste u komunikaciji navodimo sljedeća:

Vanjski telefoni

Mobilni telefoni

Interni telefoni (unutar JANAF-a)

Telefaks

Vatrogasne UKV stanice

UKV stanice službe održavanja

Kurirska služba.

Direktor Sektora transporta nafte koordinira s Upraviteljem Terminala provedbu aktivnosti na

terminalu za vrijeme događaja, organizira i nadgleda sanaciju uzroka događaja i izrađuje

Izvještaj o sanaciji uzroka događaja.

Mobilizacija potrebnog osoblja i sredstava

Nakon zaprimanja obavijesti, Upravitelj Terminala dolazi na Terminal te po potrebi mobilizira

osoblje Terminala. Do dolaska na Terminal telefonski koordinira sa smjenskim radnikom

tehnološke operacije za ograničavanje štete. Na mjesto iznenadnog događaja Upravitelj šalje

Interventnu ekipu s vozilom i potrebnom opremom. Upravitelj Terminala stupa u kontakt s

Direktorom Sektora transporta nafte zbog usklađivanja tehnoloških radnji i postupaka

intervencije te s direktorom Sektora sigurnosti i zaštite radi organizacije sanacije okoliša.

Upravitelj Terminala vodi postupak mobilizacije i organizira intervenciju do formiranja Stožera.

Prema potrebi, isključivo do formiranja Stožera, Upravitelj Terminala, u kontaktu s direktorom

Sektora sigurnosti i zaštite pokreće postupak mobiliziranja specijaliziranih ovlaštenih tvrtki. U

konzultaciji sa Stožerom, Upravitelj Terminala od tijela lokalne uprave može tražiti potrebnu

pomoć za mobilizaciju privrednih i drugih subjekata.

Za sanaciju onečišćenja angažira se ovlaštena vanjska tvrtka.

Upravitelj Terminala imenuje osobu koja ga zamjenjuje u njegovoj odsutnosti.

148


Terminal Žitnjak

U Prilogu 2 ovog dokumenta nalazi se detaljna shema postupanja s obvezama sudionika u

slučaju iznenadnog događaja na Terminalu Žitnjak.

Uklanjanje uzroka iznenadnog događaja

Interventna ekipa odlazi na mjesto iznenadnog događaja i ondje ostaje do dolaska sanacijske

ekipe. Interventna ekipa utvrđuje točno mjesto iznenadnog događaja, izvješćuje Upravitelja

terminala o pojedinostima iznenadnog događaja, izolira lokaciju, ukoliko je to u mogućnosti,

privremeno zatvara perforacije i sprječava izlijevanje te osigurava lokaciju iznenadnog

događaja.

Sanacijska ekipu čine predstavnici Sektora transporta nafte i drugih sektora JANAF-a te prema

potrebi predstavnici specijaliziranih i ovlaštenih tvrtki.

Uviđajem na mjestu iznenadnog događaja utvrđuje se uzrok i obim iznenadnog događaja,

postojanje opasnosti od požara i eksplozije te opasnost po zdravlje i život ljudi.

Osiguranje ugroženog prostora i provedbu sigurnosnih mjera obavljaju djelatnici JANAF-a te

ukoliko je to potrebno nadležni organi (MUP). Osiguranje lokacije se provodi samom

prisutnošću na lokaciji te postavljanjem ploča upozorenja, rotacionih svjetala te ostalih općih i

posebnih znakova opasnosti.

Sanacija lokacije i ograničavanje dosega posljedica iznenadnog događaja

U slučaju ugroze vode operaciju sanacije vodi državni vodopravni inspektor koji također

proglašava i stupanj ugroženosti.

Sanacijsku ekipu čine predstavnici Sektora transporta nafte i drugih sektora JANAF-a te prema

potrebi predstavnici specijaliziranih i ovlaštenih tvrtki. Sanacijska ekipa preuzima lokaciju od

Interventne ekipe.

Odluku o angažiranju vanjske tvrtke za sanaciju oštećenja (koje je uzrokovalo onečišćenje

okoliša ili je uzrokovano onečišćenjem uslijed iznenadnog događaja) donosi direktor Sektora

transporta nafte.

Za radove na sanaciji okoliša angažiraju se ovlaštene tvrtke, a prednost se daje tvrtkama

koje u svojoj referenci imaju radove iste ili slične vrste, odnosno radile su na takvim vrstama

sanacije te koje mogu na lokaciju Terminala Žitnjak stići u što kraćem roku, kako bi se na

minimalnu mjeru svelo širenje onečišćenja u okoliš. Odluku o hitnom angažmanu tvrtke donosi

direktor Sektora sigurnosti i zaštite uz suglasnost Predsjednika Uprave.

Zaštita od požara

U cilju svođenja na najmanju moguću mjeru opasnosti od požara i eksplozije na području

postrojenja Terminala Žitnjak, na snazi su:

Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije na Terminalu Žitnjak;

Plan zaštite od požara i tehnološke eksplozije za Terminal Žitnjak.

Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije Terminal Žitnjak (kolovoz 2015.)

izrađena je sukladno odredbama Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) te Pravilnika o

razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara

(NN 62/94, 32/97). Sama Procjena ugroženosti od požara izrađena je prema odrednicama

Pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05,

149


Terminal Žitnjak

28/10). Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije ocjenjuje postojeće stanje na

lokaciji te donosi procjenu rizika opasnosti od požara i eksplozije. Zaključci Procjene

ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije predstavljaju temelj za izradu Plana zaštite od

požara. Sastavni dijelovi Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije koja je

izrađena za Terminal Žitnjak su:

Prikaz postojećeg stanja;

Numerička analiza požarne ugroženosti (korištene metode TRVB 100 i DOW

CHEMICAL METODA – Fire and Explosion Index – Corporate Safety and Loss

Prevention)

Stručno mišljenje o postojećem stanju, ustroju službe za zaštitu od požara te

profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi;

Prijedlog mjera;

Zaključak;

Odgovarajući grafički prilozi.

Plan zaštite od požara za lokaciju Žitnjak je izrađen sukladno odredbama Pravilnika o planu

zaštite od požara (NN 51/12), a na osnovi zaključaka Procjene ugroženosti od požara i

tehnološke eksplozije. Planom su detaljno definirani resursi kojima raspolaže operater JANAF,

Terminal Žitnjak za reagiranje u slučaju požara i tehnološke eksplozije, odgovorne osobe i

njihove obaveze u slučaju izbijanja požara ili eksplozije, postupci dojave požara,

obavještavanja, interna komunikacija i vanjska komunikacija odnosno svi bitni segmenti za

postupanje u slučaju požara i/ili eksplozije.

Ova dva dokumenta predstavljaju temelje na osnovu kojih su se sustavi zaštite od požara i

zaštite od eksplozije razvijali na lokaciji Terminala Žitnjak.

Pri gašenju požara koristi se iduća sredstva za osobnu zaštitu:

- Vatrogasna kaciga HRN EN 443:2008,

- Vatrogasna potkapa HRN EN 13911:2004,

- Interventno vatrogasno odijelo HRN EN 469:2006,

- Vatrogasne rukavice HRN EN 659:2008,

- Opasač HRN EN 358:2001,

- Vatrogasne čizme HRN EN 15090:2012,

- Samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom na stlačeni zrak HRN EN 137,

- Odjeća za zaštitu od opasnih čvrstih, tekućih i plinovitih kemikalija, uključujući i

tekuće i čvrste aerosole (HRN EN 943),

- Zaštitna maska za cijelo lice HRN EN 136:2002.

Osnovni dijelovi sustava zaštite od požara na Terminalu Žitnjak su:

Automatski sustav za dojavu požara;

Automatski stabilni sustav za gašenje spremnika i sabirnog prostora pjenom;

Automatski stabilni sustav za hlađenje spremnika vodom;

Automatski stabilni sustav za gašenje i hlađenje autopunilišta:

Automatski stabilni sustav za gašenje i hlađenje vagon pretakališta;

Stabilni sustav za detekciju ugljikovodika (autopunilište i vagon pretakalište);

Unutarnja i vanjska hidrantska mreža;

Pokretna vatrogasna oprema;

Vatrogasni aparati za početno gašenje požara.

150


Terminal Žitnjak

Preventivne mjere zaštite od požara na Terminalu organizira i nadzire inženjer ZOP i ZNR I.

Operativne poslove zaštite od požara na Terminalu obavlja temeljem Ugovora Javna

vatrogasna postrojba Đurđevac. Operativni poslovi su organizirani kao vatrogasno dežurstvo

u smjenama (24 sata na dan). Svaka smjena broji četiri profesionalna vatrogasca (ukupno 16

profesionalnih vatrogasaca). Javna vatrogasna postrojba je opremljena potrebnim brojem

vatrogasnih vozila (dva) te propisanom tehničkom opremom i sredstvima. Postrojba je s

vozilima i opremom smještena u prostoru vatrogasnice na Terminalu.

Pregled požarnih sektora je putem video nadzora dostupan vatrogascima u operativnom

centru vatrogasnice.

Automatski stabilni sustav za otkrivanje i dojavu požara

Otkrivanje i dojava požara na Terminalu Žitnjak se ostvaruje:

Javljačima požara: automatski (142 optička, 14 optičko/termički i 31 ionizacijski)

i ručni (14 unutarnjih),

Vatrodojavnom centralom, telefonskim posrednikom, UKV radio stanicom i

sirenom;

Integriranim sustavom video nadzora i ranog otkrivanja požara.

Vatrodojavna centrala je smještena u prizemlju objekta vatrogasnice na Terminalu u prostoriji

nadzora gdje je osigurano stalno 24-satno dežurstvo profesionalnog vatrogasca. Javljanje

požara ostvaruje se svjetlosnom i zvučnom signalizacijom na samoj centrali. Vatrodojavni

centar Terminala je povezan telefonski i radio vezom sa susjednim vatrogasnim postrojbama.

Unutar vatrogasnice instaliran je sustav za javno uzbunjivanje. Sustav se sastoji od

upravljačko-komunikacijskog uređaja (spojen na HALO telefonsku liniju) i elektromotorne

sirene EMS -55 koja se nalazi pored zgrade vatrogasnice.

Automatski stabilni sustav za gašenje spremnika pjenom

Stabilni uređaj za gašenje spremnika pjenom sastoji se od izvora vode (vatrogasna

pumpaona), jedinice za pripremu mješavine (JPP-1, JPP-2, JPP-3, JPP-3a, i JPP-5), sustava

cijevi i zračnih komora.

Jedinice za pripremu mješavine se sastoje od dva spremnika za pjenilo, zapremine 1,5 m3,

proporcionatora protoka 650 – 5500 l/min (postotak miješanja 3 %), daljinski upravljanih ventila

i podcentrale. Aktiviranjem dvaju plamenih javljača požara na spremniku automatski se aktivira

gašenje spremnika pjenom. Stabilni sustav je moguće aktivirati poluautomatski (iz prostorije

nadzora) i ručno (ručnim otvaranjem odgovarajućih ventila u jedinicama za pripremu

mješavine).

Automatski stabilni sustav za hlađenje spremnika vodom

Stabilni uređaj za hlađenje spremnika vodom sastoji se od izvora vode (vatrogasna

pumpaona), sustava cijevi i mlaznica za raspršenu vodu. Aktiviranjem gašenja spremnika

automatski se uključuje hlađenje spremnika i pripadajuće tankvane te okolnih spremnika i

tankvana. Otvaranjem odgovarajućeg ventila ispred spremnika propušta se voda kroz

cjevovod do mlaznica, koje raspršavaju i usmjeravaju vodu po stjenkama spremnika i

tankvana. Stabilni sustav je moguće aktivirati poluautomatski (iz prostorije nadzora) i ručno

(ručnim otvaranjem odgovarajućih ventila).

151


Terminal Žitnjak

Automatski stabilni sustav za gašenje i hlađenje autopunilišta

Stabilni uređaj za gašenje zračnom pjenom sastoji se od izvora vode (vatrogasna pumpaona),

jedinice za pripremu mješavine JPP-2, sustava cijevi i mlaznica za zračnu pjenu/raspršenu

vodu. Jedinica za pripremu mješavine se sastoji od dva spremnika za pjenilo, zapremine 1,5

m3, proporcionatora protoka 650 – 5500 l/min (postotak miješanja 3 %), daljinski upravljanih

ventila i podcentrale. Aktiviranjem plamenih javljača požara automatski se aktivira gašenje

pjenom otoka (mjesto punjenja) na kojem je došlo do požara, dok se ostali otoci (tri) hlade

vodom. Stabilni sustav je moguće aktivirati poluautomatski (iz prostorije nadzora) i ručno

(ručnim otvaranjem odgovarajućih ventila u JPP-2).

Automatski stabilni sustav za gašenje i hlađenje vagon pretakališta

Stabilni uređaj za gašenje zračnom pjenom sastoji se od izvora vode (vatrogasna pumpaona),

jedinice za pripremu mješavine JPP-4, sustava cijevi i mlaznica za zračnu pjenu/raspršenu

vodu. Jedinica za pripremu mješavine se sastoji od dva spremnika za pjenilo, zapremine 1,5

m3, proporcionatora protoka 650 – 5500 l/min (postotak miješanja 3 %), daljinski upravljanih

ventila i podcentrale. Aktiviranjem plamenih javljača požara automatski se aktivira gašenje

pjenom zone u kojoj je došlo do požara, dok se ostale zone (tri) hlade vodom. Stabilni sustav

je moguće aktivirati poluautomatski (iz prostorije nadzora) i ručno (ručnim otvaranjem

odgovarajućih ventila u JPP-4).

Automatski stabilni sustav za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova

Sustav za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova je instaliran na vagon pretakalištu, autopunilištu,

crpnim stanicama i uz spremnike UNP-a. Sustav se sastoji od alarmne centrale (DET

TRONICS, tip: EQ3001) i javljača plina (DET TRONICS, tip: PIRECL B4D1T2). Alarmna

centrala je smještena u prizemlju objekta vatrogasnice na Terminalu u prostoriji nadzora gdje

je osigurano stalno 24-satno dežurstvo profesionalnog vatrogasca. Dojava alarma ostvaruje

se svjetlosnom i zvučnom signalizacijom na samoj centrali.

Vanjska i unutarnja hidrantska mreža

Vanjska hidrantska mreža je izvedena podzemnim cjevovodima i okružuje sve spremnike i

objekte Terminala, čineći zatvorene prstene. Sastoji se od cjevovodnog razvoda, nadzemnih

hidranata (64 kom.) i sekcijskih okana sa zasunima. Vanjska hidrantska mreža opskrbljuje se

vodom iz vatrogasne pumpaone.

Unutarnja hidrantska mreža je izvedena u vatrogasnici (2 zidna hidranta), objektu B 246a (3

zidna hidranta), objektu B 246b (2 zidna hidranta), objektu B 246c (1 zidni hidrant), objektu B

246d i e (4 zidna hidranta), i objektu B 245b (2 zidna hidranta). Sastoji se od cijevnog razvoda

i zidnih hidranata. Zidni hidranti su opremljeni tlačnom cijevi Ø 52 x 15 m sa spojnicom, kutnim

ventilom Ms 2“ sa stabilnom spojnicom Ø 52 i mlaznicom Ø 52 sa zasunom. Unutarnja

hidrantska mreža spojena je na prsten vanjske hidrantske mreže odakle se i snabdijeva

vodom.

Vatrogasna pumpaona se sastoji od:

Spremnika za vodu zapremine 2000 m3 (snabdijeva se vodom iz vodovodne

mreže i bunara);

Hidroforske stanice (spremnik zapremine 2000 l, dvije elektromotorne pumpe

za održavanje tlaka u hidrantskoj mreži od 5 bara, kapaciteta 17 m3/h, četiri

cirkulacijske pumpe i kompresor);

152


Terminal Žitnjak

Diesel pumpe (dvije radne i jedna rezervna) tip DHM 40-20, kapaciteta 435 m3/h

pri tlaku od 10 bara;

Pokretna vatrogasna oprema

Pokretna vatrogasna oprema namijenjena je za gašenje požara na objektima Terminala Žitnjak

te spašavanje ljudi i imovine.

U pokretnu vatrogasnu opremu možemo ubrojiti:

Vatrogasno vozilo KV MERCEDES 2632 6x6 za gašenje požara vodom i

pjenom sa spremnikom za vodu zapremine 9000 dm3 i spremnikom za pjenilo

zapremine 800 dm3. Vozilo je opremljeno centrifugalnom pumpom kapaciteta

4800 l/min pri tlaku od 25 bara, bacačem voda-pjena (daljinski upravljan)

kapaciteta 3800 l/min pri tlaku od 10 bara (domet vode 70 m, domet pjene 65

m), te s 1 vitlom za brzu navalu;

Vatrogasno vozilo MAN 19.372 FA za gašenje požara vodom i pjenom sa

spremnikom za vodu zapremine 4500 dm3 i spremnikom za pjenilo zapremine

500 dm3. Vozilo je opremljeno centrifugalnom pumpom kapaciteta 4000 l/min

pri tlaku od 10 bara, bacačem voda-pjena (daljinski upravljan) kapaciteta 1000

l/min pri tlaku od 10 bara (domet vode 42 m, domet pjene 42 m), kranom sa

korpom dosega 22 m te s 1 vitlom za brzu navalu;

Cisterna za vodu AC TAM 260 T 26 sa spremnikom zapremine 12000 dm3.

Cisterna je opremljena centrifugalnom pumpom kapaciteta 1600 l/min pri tlaku

od 10 bara;

Dvije prikolice s vatrogasnim aparatom S 250 (250 kg praha);

Vatrogasni aparati za početno gašenje požara

Na Terminalu Žitnjak se za početno gašenje požara koriste vatrogasni aparati. Vrsta, broj i

lokacija vatrogasnog aparata određeni su Procjenom ugroženosti od požara i tehnološke

eksplozije.

Vrsta i broj vatrogasnih aparata na lokaciji je sljedeći:

1. S 9 – 58 kom.

2. S 50 – 24 kom.

Mjere zaštite okoliša

Sustav zaštite okoliša na razini operatera JANAF pa tako i u Terminalu Žitnjak u nadležnosti

je Službe zaštite okoliša koja djeluje u sklopu Sektora sigurnosti i zaštite. Sustav JANAF-a

zatvoreni je sustav te pri normalnim radnim uvjetima nema negativnih utjecaja na okoliš. Do

onečišćenja pojedinih sastavnica okoliša iz sustava operatera JANAF može doći uslijed i


U slučaju iznenadnog događaja na lokaciji Terminala Žitnjak može doći do onečišćenja

sljedećih sastavnica okoliša:

Voda;

Zraka i

Tla.

153


Terminal Žitnjak

U sklopu sustava zaštite okoliša, primjenjuju se mjere za smanjenje posljedica po okoliš uslijed


Mjere za smanjenje posljedica po okoliš uslijed iznenadnog događaja prisutne su kroz sve faze

- od studija i projekata izgradnje sustava (gdje se prepoznaje potreba za uspostavljanje mjera

i donose tehnička rješenja za njihovo provođenje) preko same izgradnje i eksploatacije

sustava. Sve mjere zaštite okoliša su tehničke mjere zaštite sustava, u kontinuiranoj upotrebi.

U slučaju iznenadnog događaja, Terminal Žitnjak raspolaže sljedećom opremom i sredstvima:

Visokotlačni perač;

Čepovi za kanalizaciju;

Adsorbensi i odmaščivaći;

Pumpa za zauljenu vodu i

SPC EKO kompleti.

Evidencija opreme i sredstva za postupanje u slučaju iznenadnog onečišćenja vodi se u

Sektoru sigurnosti i zaštite, Službi zaštite okoliša.

Na Terminalu Sisak smješteno je centralno skladište za opremu i sredstva za iznenadne

događaje JANAF-a. Oprema i osoblje može se angažirati po potrebi, procijenjeno vrijeme

dolaska opreme i osoblja s Terminala Sisak na Terminal Žitnjak je 1 sat.

Na Terminalu Žitnjak najmanje jednom u dvije godine organiziraju se vježbe za postupanje u

slučaju iznenadnog događaja. Cilj vježbe je provjeravanje spremnosti i sposobnosti svih

sudionika da provedu mjere i postupke u slučaju iznenadnog onečišćenja. Svi prisutni radnici

imaju obvezu sudjelovanja u vježbi prema razrađenom planu vježbe. Vježbu je moguće

provesti u kombinaciji s vatrogasnom vježbom.

Unutarnje snage

Procesno osoblje

Vatrogasci (Javna vatrogasna postrojba – 4 profesionalna vatrogasca u smjeni);

Zaštitar (vanjski – 4 zaštitara u smjeni);

Osposobljeni radnici za pružanje prve pomoći.

Vanjske snage

U slučajevima kada raspoložive snage operatera JANAF na Terminalu Žitnjak nisu dostatne

za djelovanje u iznenadnom događaju kontaktiraju se vanjske snage sustava civilne zaštite.

Od redovnih snaga na području Grada Zagreba djeluju:

JVP Grad Zagreb;

Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Zagreb;

PU Zagrebačka, IV Policijska postaja Zagreb;

Dom zdravlja Zagreb - Žitnjak;

Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba;

specijalizirane tvrtke.

Navedene snage uključuju se sukladno Vanjskom planu Grada Zagreba u slučaju velike

nesreće koja ima ozbiljne posljedice po okoliš, zdravlje ljudi i materijalna dobra te moguće van-

lokacijske posljedice koje se ne mogu riješiti vlastitim osobljem i sredstvima.

154


Terminal Žitnjak

6.4 Tehničke i netehničke mjere važne za ograničavanje učinaka

velike nesreće

Tehničke mjere

Sve tehničke mjere zaštite koje se provode na području postrojenja Terminala Žitnjak

navedene su u poglavlju 5.2 Mjere zaštite

Netehničke mjere

Primjena pozitivnih zakonskih propisa.

Određene su odgovorne osobe za postupanje u slučaju nesreće.

Djelatnici se osposobljavaju za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara i

spašavanje ljudi i imovine i rad na siguran način.

Redovno i periodično se provjeravaju znanja i provode vježbi radnika.

Primjenjuju se sigurni radni postupci (na lokaciji su postavljene oznake

upozorenja i obavijesti, spremnici opasnih tvari nalaze se na pravilnoj

udaljenosti jedan od drugog, opasnim tvarima rukuju samo djelatnici

osposobljeni za rukovanje opasnim tvarima, spremnici se redovito pregledavaju

(korozija, ispravnost ventila i sl.).

Održavaju se i kontroliraju uređaji i oprema.

Strogo se poštuju interni propisi operatera JANAF d.d. kojima su definirani

postupci i potrebna sredstva za provođenje planova, osposobljavanje ekipa za

djelovanje u slučaju iznenadnog događaja, planiranje vježbi i dr.

Postupanje u slučaju nesreće

U slučaju rušenja građevina potrebno je:

Isključiti struju, vodu, plin i zatvoriti kanalizacijske i tehničke vodove.

Utvrditi kritična mjesta kojima je potrebno obratiti posebno pažnju.

Utvrditi mjesta odakle se javljaju zatrpani i ozlijeđeni.

Utvrditi dijelove zgrade koji bi se u toku spašavanja mogli srušiti, te poduzetu

mjere da se otkloni opasnost od rušenja.

Oslobađanje zatrpanih obavlja se krajnje pažljivo, posebno kada se dopre u

njihovu neposrednu blizinu.

Ozlijeđene se iznosi uz sve mjere opreza, kako se ozlijede ne bi pogoršale.

Spašavanje, odnosno rušenje, vađenje, puzanje s ozlijeđenim zaposlenicima,

može obavljati samo osoba koja je za to osposobljena.

U slučaju istjecanja naftnih derivata i/ili pojave požara potrebno je učiniti sljedeće:

Odmah usporedno s radnjama spašavanja zaposlenika, vatrogasci pristupaju

gašenju požara.

Poduzeti mjere osobne zaštite (udaljiti se, što je moguće više, od mjesta

nastanka požara, u slučaju da dođe do otvaranja sigurnosnih ventila spremnika,

potrebno se je odmah udaljiti zbog mogućnosti eksplozije, pri gašenju,

upotrijebiti sredstva za osobnu zaštitu).

155


Terminal Žitnjak

U slučaju požara na rezervoarskom prostoru obaviti zatvaranje svih zasuna koji

se nalaze na dolaznom cjevovodu da se spriječi dotok novih zapaljivih tvari.

Uključiti iz vatrogasnice automatske sustave za hlađenje i gašenje rezervoara.

U slučaju manjeg ispuštanja potrebno je provesti pretakanje u neoštećeni

spremnik / cisternu.

Razlivenu opasnu tvar prekriti nezapaljivim apsorpcijskim materijalom,

pijeskom, specijalnom piljevinom i odložiti u spremnike za odlaganje opasnog

otpada.

Ako nije moguće spriječiti istjecanje treba pustiti da se spremnik isprazni u

zaštitni bazen (tankvanu).

Na vidljivim mjestima istaknuti znak zabrane pristupa i rad s otvorenim

plamenom te uređajima koji iskre.

Spriječiti ulaz opasnih tvari na mjesta gdje bi njihovo sakupljanje moglo biti

opasno (kanalizacija, udubljenja i sl.).

Pozvati odgovorne osobe, vatrogasce i stručne službe za zbrinjavanje

posljedica nesreće.

Intervenciji pristupiti kad izmjerena koncentracija opasnih para u zraku, na

mjestu istjecanja, padne ispod granice eksplozivnosti.

U slučaju istjecanja naftnih derivata u tlo (bez nastanka požara) postupati

sukladno Operativnom planu za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja

voda.

Postupci i mjere u slučaju eksplozije

Poduzeti mjere osobne zaštite i spriječiti mogućnost nastanka nove eksplozije

(ako je došlo do eksplozije spremnika s opasnom tvari ne prilaziti mjestu

nesreće dok se ne obavi barem djelomična neutralizacija).

Sklanjanjem u privremeno sigurne prostore ili na sigurnu udaljenost, kako bi se

zaštitili ljudski životi od razorne moći eksplozija koje su praćene povećanjem

tlaka i pojavom praska.

Spriječiti nastanak požara nakon eksplozije.

156


Terminal Žitnjak

7 Prilozi

7.1 Prilog 1. Shema komunikacije u slučaju iznenadnog

događaja

157


Terminal Žitnjak

7.2 Prilog 2. Shema postupanja s obvezama sudionika u slučaju

iznenadnog događaja

158


Terminal Žitnjak

7.3 Prilog 3. Popis dokumenata operatera korištenih pri izradi

Izvješća o sigurnosti

1. Evaluacija stanja sustava zaštite od korozije na objektima i opremi, RU-012

2. Ex-dokument

3. Katalog dokumenata Sektora transporta nafte (broj: KP-1, izdanje 14)

4. Operativni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda na

Terminalu Žitnjak,

5. Plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja (revizija 0, prosinac

2012)

6. Plan i program osposobljavanja radnika za zaštitu od požara (rujan 2007.)

7. Plan zaštite od požara i tehnološke eksplozije za Terminal Žitnjak

8. Politika o sprečavanju velikih nesreća (listopad, 2017.)

9. Postupak izdavanja radnog naloga i dozvole za rad (RU-009; travanj, 2013.)

10. Pravilnik o organizaciji poslova i sistematizaciji radnih mjesta (broj: 187/17) revizija 4.

lipanj 2017.)

11. Pravilnik o osobnim zaštitnim sredstvima (ožujak 2010.)

12. Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (prosinac 2012.)

13. Pravilnik o radnim mjestima s posebnim uvjetima rada (I-50/13)

14. Procjena opasnosti radnih mjesta Terminala Žitnjak (Zagrebinspekt d.o.o., svibanj

2014.)

15. Procjena rizika radnih mjesta Terminala Žitnjak (listopad 2016.)

16. Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije Terminal Žitnjak (kolovoz

2015.)

17. Program održavanja spremnika, P-002

18. Program osposobljavanja vanjskih izvođača radova (travanj, 2008.)

19. Upute za posjetitelje

20. Upute za provođenje internih audita Sustava upravljanja sigurnošću (JANAF d.d,

veljača 2017.)

159


Terminal Žitnjak

7.4 Prilog 4. Sigurnosno tehnički listovi

160


Terminal Žitnjak

7.4.1 STL EUROSUPER 95, EUROSUPER 100

161


Terminal Žitnjak

162


Terminal Žitnjak

163


Terminal Žitnjak

164


Terminal Žitnjak

165


Terminal Žitnjak

166


Terminal Žitnjak

167


Terminal Žitnjak

168


Terminal Žitnjak

169


Terminal Žitnjak

170


Terminal Žitnjak

171


Terminal Žitnjak

172


Terminal Žitnjak

173


Terminal Žitnjak

174


Terminal Žitnjak

175


Terminal Žitnjak

176


Terminal Žitnjak

177


Terminal Žitnjak

178


Terminal Žitnjak

179


Terminal Žitnjak

180


Terminal Žitnjak

7.4.2 STL UKAPLJENI NAFTNI PLIN

181


Terminal Žitnjak

182


Terminal Žitnjak

183


Terminal Žitnjak

184


Terminal Žitnjak

185


Terminal Žitnjak

186


Terminal Žitnjak

187


Terminal Žitnjak

188


Terminal Žitnjak

189


Terminal Žitnjak

190


Terminal Žitnjak

191


Terminal Žitnjak

192


Terminal Žitnjak

193


Terminal Žitnjak

194


Terminal Žitnjak

195


Terminal Žitnjak

196


Terminal Žitnjak

197


Terminal Žitnjak

7.4.3 STL BIODIZEL

198


Terminal Žitnjak

199


Terminal Žitnjak

200


Terminal Žitnjak

201


Terminal Žitnjak

202


Terminal Žitnjak

203


Terminal Žitnjak

204


Terminal Žitnjak

205


Terminal Žitnjak

206


Terminal Žitnjak

207


Terminal Žitnjak

208


Terminal Žitnjak

209


Terminal Žitnjak

210


Terminal Žitnjak

211


Terminal Žitnjak

212


Terminal Žitnjak

213


Terminal Žitnjak

7.4.4 STL DIZEL

214


Terminal Žitnjak

215


Terminal Žitnjak

216


Terminal Žitnjak

217


Terminal Žitnjak

218


Terminal Žitnjak

219


Terminal Žitnjak

220


Terminal Žitnjak

221


Terminal Žitnjak

222


Terminal Žitnjak

223


Terminal Žitnjak

224


Terminal Žitnjak

225


Terminal Žitnjak

226


Terminal Žitnjak

227


Terminal Žitnjak

7.4.5 STL LOŽIVO ULJE EKSTRA LAKO

228


Terminal Žitnjak

229


Terminal Žitnjak

230


Terminal Žitnjak

231


Terminal Žitnjak

232


Terminal Žitnjak

233


Terminal Žitnjak

234


Terminal Žitnjak

235


Terminal Žitnjak

236


Terminal Žitnjak

237


Terminal Žitnjak

238


Terminal Žitnjak

239


Terminal Žitnjak

Documents

Izvješće o sigurnosti - mzoip.evolare.host25.com · O internom auditu SUS-a se vode zapisi na propisanom obrascu. Rezultati audita objavljuju se na intranetu u sklopu dokumenata