Izvještaj Za EPK

Izbor za Europsku prijestolnicu kulture Izvjetaj o predodabiru

1

IZBOR ZA

EUROPSKU PRIJESTOLNICU

KULTURE 2020.

U HRVATSKOJ

IZVJETAJ PANELA O IZBORU

PREDODABIR

ZAGREB

LIPANJ 2015.


2

UVOD

Ovo je izvjetaj Povjerenstva nezavisnih strunjaka (dalje u tekstu: panel) u fazi predodabira za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine u Hrvatskoj.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ministarstvo) nadleno je tijelo za postupak odabira za naslov Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu u Hrvatskoj.

Natjeaj se provodi na temelju:

x Odluke br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijea od 16. travnja 2014 (dalje u tekstu: Odluke)1 i

x Pravila provedbe natjeaja za Europsku prijestolnicu kulture u Hrvatskoj u 2020. godini (dalje u tekstu: Pravila) propisanih od Ministarstva kulture 6. lipnja 2014. godine i objavljenih na internetskim stranicama Ministarstva kulture2.

Sukladno Odluci (lanak 6.) sastavljen je panel od dvanaestero nezavisnih strunjaka zaduenih

za selekciju. Deset lanova imenovala su tijela i institucije Europske unije (Europski parlament,

Vijee Europe, Europska komisija i Odbor regija), dok je dvoje imenovalo Ministarstvo kulture,

na temelju poziva za iskaz interesa javnog natjeaja, u suradnji s Europskom komisijom.

Natjeaj se provodi u dvije faze: predodabir (suavanje izbora) i odabir. Ministarstvo je 11.

lipnja 2014. izdalo poziv za podnoenje prijava za inicijativu Unije Europska prijestolnica

kulture za 2020. godine u Republici Hrvatskoj. Do 17. travnja 2015. godine, odnosno roka za

podnoenje prijava, pristiglo je ukupno devet prijava sljedeih gradova:

Dubrovnik, akovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varadin, Zadar i Zagreb.

1 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=uriserv:OJ.L_.2014.132.01.0001.01.ENG 2 http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=11703


3

SASTANAK POVJERENSTVA NEZAVISNIH STRUNJAKA

Sastanak panela odravao se u Zagrebu od 27. do 29. svibnja 2015. godine. lanovi panela meu

sobom su izabrali gospodina Steva Greena za predsjednika i gospou Ivanu Katuri za zamjenicu

predsjednika. Svi lanovi potpisali su deklaraciju kojom se zavjetuju na tajnost i da nisu u

sukobu interesa. Predstavnici Europske komisije i Ministarstva kulture sudjelovali su na sastanku

u svojstvu promatraa. Promatrai nisu sudjelovali u raspravi niti su mogli utjecati na odluku

panela.

Svaki od gradova kandidata podnio je prijavu (Prijavnu knjigu) do navedenog roka. Na sastanku

je delegacija gradova prezentirala svoju prijavu (30 minuta) i odgovarala na pitanja lanova

panela (45 minuta). Delegaciju svakog od gradova kandidata predvodio je gradonaelnik ili

zamjenik gradonaelnika i sastojala se od maksimalno deset lanova.

Panel je prethodno naglasio ope i posebne ciljeve Europske prijestolnice kulture iz lanka 2.

Odluke i preduvjet prema kojem se Prijavna knjiga mora temeljiti na kulturnom programu s

naglaenom europskom dimenzijom nastalom specijalno u svrhu dobivanja titule (lanak 4.).

Panel je ocijenio svaku Prijavnu knjigu na temelju est kategorija kriterija pobrojanih u lanku

5.:

x doprinos dugoronoj strategiji razvoja grada x europska dimenzija x kulturni i umjetniki sadraj x sposobnost provedbe x doseg x upravljanje.

Na konferenciji za novinare kojom je obiljeen kraj sastanka panela, predsjednik Green je

objavio jednoglasnu preporuku panela ministru kulture da pozove sljedee gradove da podnesu

dopunjene i doraene Prijavne knjige (navedene abecednim redom):

Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka.


4

SLJEDEI KORACI

Ministarstvo e slubeno odobriti popis odabranih na temelju ovog izvjea (sukladno lanku 8.

Odluke). Ministarstvo e potom uputiti poziv etirima gradovima da podnesu doraene Prijavne

knjige s ciljem konanog odabira. Predodabrani gradovi trebali bi uzeti u obzir procjene i

preporuke iz ovog izvjea.

Rok za predaju konane verzije Prijavne knjige je 11. prosinca 2015. godine u 17 sati.

Sljedei sastanak lanova panela, nakon kojeg e biti donesena konana odluka, odvijat e se 28.

i 29. sijenja 2016. godine u Zagrebu.

Neposredno prije sastanka, dva do etiri lana panela posjetit e svaki od etiri predodabrana

grada kako bi dobili potpunije informacije. Tijekom posjeta, lanove panela pratit e promatrai

predstavnici Europske komisije i Ministarstva.

ZAHVALA

lanovi panela iskoristit e ovu priliku da zahvale svima ukljuenima u fazi predodabira; po prvi

puta Hrvatska e imati Europsku prijestolnicu kulture.

ak tovie, panel je primijetio je da su hrvatski gradovi po prvi puta razvili kulturne strategije.

To je ve znaajna ostavtina natjeaja za Europsku prijestolnicu kulture. Panel stoga potie sve

gradove, ne samo one predodabrane, da nastave s razvojem i implementacijom donesenih

strategija.

Panel zahvaljuje svim gradovima kandidatima i svima ukljuenim u proces kandidature za EPK;

zahvaljuje Europskoj komisiji na savjetima i Ministarstvu kulture i djelatnicima Ministarstva na

odlinoj provedbi.


5

EVALUACIJA KANDIDATA

AKOVO

Prijava je predstavljena pod naslovom Srce Europe. Kulturna strategija grada snano je

graena na ostavtini, posebice biskupu Strossmayeru i 19. stoljeu, religijskoj kulturi openito,

folkloru i klasinoj glazbi. Specifini ciljevi strategije su potpora kreativnom radu umjetnika,

poduzetnitvu u kulturi i razvitku nezavisnog sektora. Glavni cilj je zatititi i ouvati kulturno

nasljee. Cilj strategije je pojaati turizam, stvoriti poslove i bolje ouvati tradicije grada i regije.

Prijavnica za Europsku prijestolnicu kulture je integrirani dio strategije. Predvien budet iznosi

7 milijuna eura.

Tijekom prezentacije, tim je sugerirao da e akovo, kao dio europske dimenzije, Europi

ponuditi Panonizam, mjeavinu razliitih kultura i religija, znaajan centar komorne glazbe,

Lipicanere i Strossmayerovo nasljee kao nadopuna arolikog europskog kulturnog izriaja.

Panel je te elemente prepoznao kao vane dijelove kriterija, ali smatra kako nisu dovoljno

istraeni u kontekstu suvremene Europe i u odnosu na druge zemlje. Prijavna knjiga tvrdi kako je

veina meunarodne suradnje povezana s folklorom. Izneseno je premalo dokaza kako e

graani akova biti upoznati s raznolikou europske kulture. Panel smatra kako unutar

programa nisu predstavljeni projekti koji bi privukli iru europsku javnost, izuzev turistikih

atrakcija (poput farme Lipicanaca i barokne arhitekture). U prikazanom programu, raspon

meunarodnih partnera iz ostalih europskih zemalja svodi se samo na neposrednu regiju te je

manje rairen nego to se oekuje u ovoj fazi. EPK Panel je u sklopu europske razine oekivao

partnerstvo s mnogim europskim zemljama te susjednim zemljama koje nisu lanice Europske

unije.


6

Predloena prijavna knjiga sadri i ilustrativni mjeseni program koji je kompatibilan s

kulturnom strategijom. Prijavna knjiga istie da je prijedlog prijave na natjeaj stigao iz ureda

gradonaelnika. Provedene su konzultacije s relativno malim sektorom kulture i batine.

Program stavlja snaan naglasak na nasljee i tradicionalne oblike umjetnosti s mnogo dogaaja

visoke kvalitete. Meutim, prema panelu, programu je manjkalo jasne umjetnike vizije i

atraktivne, ranije spomenute, europske dimenzije. Program izgleda vie poput serije nepovezanih

dogaaja rasporeenih kroz godinu. U prijavi za EPK panel je oekivao vie suvremenih

projekata (ukljuujui i one u trajanju vie godina) i inovativni pristup temama poput

meureligijskog dijaloga te upravljanja batinom.

Prijavna knjiga spominje kontakte sa kolama, omladinskim grupama i onima koji inae ne

sudjeluju u kulturnim aktivnostima. Panel smatra kako taj dio prijavnice nije jasno prikazao

stvarne projekte i programe koji bi ukljuili te ciljane skupine. Manjine su bile naglaene kao

ciljana publika, no nijedna strategija nije prikazala kako se namjeravaju ukljuiti ili integrirati u

struno vodstvo. U ovoj fazi prijave panel je oekivao konkretnije prijedloge. Zanemarena je

potreba stvaranja opsene strategije razvoja publika kao dio odrivog nasljea.

Primjetno je da sve politike stranke u gradu i regiji podravaju prijavu.

Panel je izrazio sumnji u sposobnost smjetaja turista u regiji budui da smatra kako ne postoje

dovoljna infrastruktura za smjetaj meunarodnih posjetitelja koji dolaze u EPK.

Predloeni programski budet je veoma skroman s obzirom na Europsku prijestolnicu kulture.

Ogranieno je sudjelovanje grada s obzirom na oekivano sudjelovanje dravne vlasti. Panel

smatra kako projekt ove veliine ne bi uspio pruiti jasan europski program koji bi imao

meunarodni znaaj kakav se oekuje od Europske prijestolnice kulture. Doima se da je glavni

naglasak stavljen na kapitalne projekte, to je u skladu s dugoronom sveobuhvatnom

kulturalnom strategijom grada.

Panel smatra da je marketinka strategija ograniena u dosegu i pristupu. Kao to je i

prezentirano, nije shvaena vanost promocije i rada na irem europskom nivou.


7

Preloena organizacijska struktura odaje dojam da je odvojenost upravljake strukture EPK i

politikih dionika limitirana. Prijavna knjiga istie kako e gradsko vijee odobriti finalne

programe. Dosadanja praksa pokazala je kako je najbolje da EPK vodi nezavisna organizacija

kako bi se odvojili kulturni i umjetniki programi od politike arene.

U mnogim europskim prijestolnicama kulture gradonaelnici su izabrali predsjednika upravnog

vijea, ali veina drugih lanova vijea ne bi trebali biti politiari ili politiki imenovani.

Panel takoer sumnja u mogunost provedbe kompleksnih projekata poput EPK. Prijavna knjiga

ponudila je malo informacija o profesionalnom razvoju kulturnih menadera kako bi se zaobila

ta slabost.

Na kraju, panel cijeni kandidaturu malog grada i strategiju prevladavanja izazova s kojima se

grad susree. Grad ima neupitnu i snanu batinu koju nudi turistima, a njihova strategija

prilagoavanja batine modernim standardima je pohvalna. Meutim EPK bi trebalo biti kljuan

razvojni projekt na europskoj razini kako bi se graani zbliili kroz kulturu. Panel smatra kako

akovo u svojoj prijavnoj knjizi nije prezentirao dovoljno stratekih ciljeva koji bi osigurali

efektivnu promjenu u gradu kao rezultate titule EPK i nove kulturne strategije. Prikazani

program u Prijavnoj knjizi nije bio dovoljno razvijen za EPK sa snanim naglaskom na batinu

umjesto na inovativnost i budunost. Veina elemenata Prijavne knjige moe biti (i panel se nada

da e biti) realizirano i bez titule Europske prijestolnice kulture.

DUBROVNIK

Tema dubrovake kandidature je Grad u nastajanju. Kulturna strategija je fokusirana na etiri

strateka cilja: odriva batina; razvitak kulturne kreativnosti i produkcije; razvitak publika i

unaprjeenje menadmenta kulturne politike.

Predloeni EPK program ima etiri stupa: Ponovno osvajanje javnog prostora, Stvaranje

kreativne energije, Redefiniranje identiteta i Spajanje Europe. Predloeni budet iznosi 31

milijun eura od ega je 23.5 milijuna eura namijenjeno za programske sadraje.


8

Panel je posebno cijenio otvorenu analizu, u Prijavnoj knjizi i u prezentaciji, o turistikoj

dominaciji povijesne gradske jezgre te slaboj kulturnoj ponudi na otocima i irem gradskom

podruju.

Pozdravljena je i izjava kako EPK nije cilj sam po sebi, ve pokreta neophodnih promjena u

gradu, unutar kulturne strategije, koja zahtjeva radikalno odmicanje od trenutnog modela.

Europska dimenzija je iscrpno objanjena u Prijavnoj knjizi kroz zanimljive teme poput

kulturalnog graanstva, odvajanja grada od svojih graana i utjecaja masovnog turistikog trita

na malu sredinu. Te su teme aktualne u mnogim Europskim gradovima i stvaraju snanu bazu za

partnerstva u projektima. Prijavna knjiga sadri mnoge kontakte internacionalnih partnera. Panel

cijeni naglasak na zajednikom stvaranju i produkciji. To predstavlja obeavajui poetak

ispunjenja kriterija europske dimenzije (suradnje s umjetnicima diljem Europe). Prema

smatranjima panela, osvjetavanje graana Dubrovnika o raznovrsnosti kultura u Europi nije

dovoljno naglaeno. Panel smatra da predloeni program jo uvijek nema umjetniku viziju

potrebnu kako bi postalo atraktivan meunarodnoj publici.

Cijeni se transnacionalni pristup projektima razvijenim s partnerima u Bosni i Hercegovini i

Crnoj Gori. Prednost kandidature je koritenje geografske pozicije za povezivanje sa susjednim

zemljama i zemljama koje nisu lanice Europske unije, poglavito zemljama jugoistone Europe i

Mediterana.

Panel pozdravlja zanimljivu suradnju s Osijekom; obeavajua je s obzirom da gradovi dijele

sline probleme u razliitim okolnostima. Vidljiva je elja za stvaranjem zajednikih projekata.

Zamijeene su i predloene promijene u sklopu EPK, vezane za turistiku ponudu; suprotnost

izrazito naglaenoj sezoni. Taj problem postoji na europskoj razini i doprinosi europskoj

dimenziji.

Panel je uvidio i namjeru koritenja postojee kulturne infrastrukture i institucija te ne stvaranja

novih festivala ili nove infrastrukture. Dubrovake ljetne igre trenutno imaju glavnu ulogu u

koordinaciji programa prijavnice. Iako to ima mnogo prednosti; panel je zabrinut da zbog toga

godina EPK nee biti previe razliita od ostalih godina te da nee imati koherentnu viziju.

Takoer, panel nije uvjeren kako e takav pristup dovesti do radikalnih promjena. To je veoma


9

vano za grad snanog turistikog znaaja. Programu fale eksperimentalni i inovativni elementi

koji se oekuju od gradova EPK.

Zamijeena je svjesnost tima o procesu starenja i depopulacije povijesne jezgre grada. Panel

pozdravlja namjeru izbjegavanja pretvaranja grada u 'pozornicu' za EPK te istraivanja kako bi

se oiti strukturalni problemi mogli zaobii kroz konkretne programe i projekte.

Panel nije uvjeren da program nee biti zasjenjen normalnim turistikim aktivnostima i ponudom

u gradu, to bi smanjilo vidljivost i utjecaj titule. Nije pokazana jasna suradnja na polju

razvijanja programa za jaanje grada izmeu turistikih djelatnika, upravljake strukture luke i

ostalih subjekata ukljuenih u turistiku industriju.

Vidljivi su i planovi za gradnju kapaciteta u kulturnom i turistikom sektoru.

Planovi nadzora i evaluacije razvijeni su u osnovnim crtama. Panel smatra kako bi ti planovi

trebali biti razvijeni van akademskog fokusa sveuilita kako bi se ukljuila evaluacija

menaderskog tipa.

Panel nije zamijetio konzistentan pristup stvaranju objektivne ukljuenosti novih ciljanih skupina

u kulturu i umjetniki razvoj ili mijenjanju turistike ponude za goste koji ostaju kratko. Ni jedna

od tih kategorija nije se pojavila u procesu zajednikog stvaranja.

Projekt ima potporu gradskog vijea.

Program je sastavljen od strane tima u 'programskom inkubatoru' koji je odrao zamjetan broj

sastanaka i radionica s irokim rasponom graana; ak 30% programa proizalo je direktno iz tog

procesa. Taj proces je jasna indikacija suradnje graana s kulturnim sektorom. Panel je zamijetio

malen broj projekata koji ukljuuju kole. Naznaeno je i poveanje ukljuenosti u 'programski

inkubator' u iduoj fazi, te plan za osnivanje posebne agencije za provedbu EPK.

Prikazana je i debata oko funkcije umjetnikog direktora. Jasnoa i vizija zavrne Prijavne knjige

treba biti zadrana.

Financijska prognoza je primjerena trenutnoj fazi.


10

Nacrt marketinke strategije s ciljevima, segmentima, komunikacijskom strategijom,

ukljuenou, akcijama i vremenskim okvirom kvalitetno je pripremljen za ovu fazu.

Zakljuno, panel je impresioniran sveobuhvatnou Prijavne knjige u ovoj fazi. Pozitivne su

ambicije za poveanjem kulturne ponude izvan gradske batine i turistike jezgre, pogotovo na

otocima i u okolici. Nacrt programa pokazuje potencijal za ostvarivanje tih ambicija. Europska

dimenzija, pogotovo obostrana, treba biti poboljana. Panel je zabrinut zbog predloene

upravljake strukture o kojoj e se trebati oitovati u iduoj fazi.

OSIJEK

Kandidatura Osijeka predstavljena je pod temom Oxygen2020. Gradska kulturna strategija ima

tri strateka cilja: raditi zajedno, uiti zajedno i ivjeti zajedno. To je inovativan pristup

kulturnoj strategiji koji prelazi granice svog sektora i kao prioritet uzima suradnju i aktivnosti

vie sektora.

Prijavna knjiga predstavila je procjenu trenutnog kulturnog ivota i izazova pred kojima su se

nali grad i regija. Osijek pokuava preispitati modele upravljanja na polju kulture, ekonomije i

administracije. U ovoj fazi nisu odreene metode kojima e se to postii. Dugoroni uinci

kulturne strategije su definirani u kratkim crtama u kulturnim, drutvenim i ekonomskim

podrujima.

Program EPK prijave temelji se na etiri teme: Park kulture, ivua polja, Hakiranje

budunosti i Mostovi preko vode koje su u skladu s gradskom strategijom kulture.

Predloeni budet za EPK je 36.5 milijuna eura od kojih je 27.5 milijuna namijenjeno za

programske sadraje.

EPK ima jasno definiranu skupinu indikatora za praenje promjena nastalih kao posljedica

provedbe. Panel cijeni ukljuenost utjecaja okoline kao jedno od podruja. Ti su indikatori

postali ciljevi EPK i bit e osnova za praenje i evaluaciju tijekom trajanja projekta.


11

Prijavnica naglaava snanu osnovu za ostvarivanje europske dimenzije kroz partnerstvo s

gradovima u tri drave (Peuh, Novi Sad i Tuzla). Ovo meunarodno povezivanje moe se

graditi kao jedan od aspekata (jedan od mnogih) europske dimenzije. Razliiti naini suradnje na

europskoj razini mogu biti dobra poetna toka ire sistematske europske strategije.

Projekti predloeni u prijavnoj knjizi pokazuju snanu suradnju s umjetnicima iz cijele Europe,

primjerenu ovoj fazi natjecanja.

Iako je panel zamijetio razvijanje suradnje s umjetnicima, smatra kako su ostali elementi

europske dimenzije slabo razvijeni. Do sad predstavljen program, po miljenju panela, nema

dovoljan znaaj da bi privukao iru europsku publiku. U Prijavnoj knjizi i prezentaciji nije bilo

naznaka dvosmjernog utjecaja kriterija: kako graani Osijeka mogu poveati osvijetenost o

razliitim europskim kulturama te istovremeno predstaviti svoje prednosti. Postoji potencijal

irenja i razrade europske dimenzije projekata kroz vie sektora s utjecajem okoline.

Panel smatra kako etiri teme programa predstavljaju koherentnu i jasnu umjetniku viziju.

Predloeni projekti u Prijavnoj knjizi i njihova predloena publika su u skladu s temama.

Panel je zamijetio inovativni pristup u nekoliko tema, poglavito u Hakiranju budunosti koji

spaja digitalne tehnologije i batinu. Na primjer, projekt Simulacija i gaming koristi arheoloka

nalazita i batinu izvan Osijeka za eksperimentalni kulturni izriaj.

Posebno je pohvalna iskazana volja za borbom s problematinim nasljeem rata kroz poticanje

kulturnog dijaloga kako bi se premostio konflikt kao drutveni utjecaj.

Panel je zamijetio potrebu ulaganja u dugoroni razvoj potrebnih poduzetnikih vjetina i uvjeta

kako bi se osigurale kljune povezanosti razliitih programskih elemenata.

Prijavna knjiga prikazuje angairanost tima s umjetnicima i kulturnim djelatnicima u regiji kroz

sastanke i internetski portal. Priprema prijavnice ukljuivala je iscrpne sastanke i informacije

prikupljene kroz interakciju na drutvenim mreama.

Prijavna knjiga pokazuje ukljuenog civilnog drutva u pripremu prijave i planove za veu

ukljuenost u iduoj fazi. Panel smatra da je ukljuenost graana bila premala u pripremnoj fazi

te je to mana prijave. Potreba za ukljuivanjem graana (ne samo kulturnih djelatnika, umjetnika


12

i voditelja institucija) je osnovi element EPK. Program mora biti osmiljen u suradnji, a ne samo

predstavljen i objanjen u obliku od vrha prema dolje.

Panel cijeni potencijal grada s 22 manjine i dio programa posveen pomirenju i dijalogu te

stvaranju nove platforme za drutvo bez sukoba.

Naglasak na djecu i mlade u planiranoj temi Pannonian Challenges je inovativan nain

stvaranja publika kombiniranog s promjenama u ponaanju.

Panel pohvaljuje zanimljivu suradnju s Dubrovnikom; obeavajua je s obzirom da gradovi

dijele sline probleme u razliitim okolnostima. Vidljiva je elja za stvaranjem zajednikih

projekata.

Nameu se dva problema vezana za budet. Doprinos grada od 55% ukljuuje doprinose mnogih

drugih organizacija javnog sektora. U Prijavnoj knjizi i prezentaciji nije jasno naznaeno koliko

je tono novaca planirano direktno iz grada, a koliko iz organizacija javnog sektora. Raspodjela

novca za osoblje i povezane trokova je daleko ispod oekivanog za EPK.

Panel pohvaljuje budet za osoblje koji je planiran za 2021. i 2022. kako bi se osiguralo

nasljeivanje i primopredaja. Takoer, u Prijavnoj knjizi jasno je naznaena financijska obveza

grada kako e osigurati vea sredstva za kulturu nakon 2020. u usporedbi s proteklim godinama

Marketinka strategija okvirno je dobro predstavljena; u ovoj je fazi ograniena na grad i regiju

bez snanije analize ireg europskog pristupa. Izazov idue faze bit e odreivanje koncepta

novog grada kroz marketing.

Postoji nekoliko zamjerki u predloenoj upravljakoj strukturi. Nije uobiajeno za agenciju koja

upravlja EPK da takoer upravlja kapitalnim projektima i kulturnim dijelom gradske uprave.

Upravljanje EPK je kompleksni zadatak (kao to je pokazala impresivna SWOT analiza i analiza

rizika). Potreban je poseban upravljaki tim; to je posebno vano u Osijeku budui da Prijavna

knjiga naglaava da regionalni kulturni sektor nema iskustva u upravljanju veim projektima.

Kapitalni projekti zahtijevaju jednako kompleksnu upravu. Panel je zabrinut mogunou da

agencija upravlja trenutnim gradskim kulturnim sektorom. Iako bi trebala postojati bliska


13

suradnja, upravljaka struktura EPK trebala bi biti orijentirana samo na to. Panel smatra kako

zajednika upravljaka struktura nije primjerena.

Predloeni vremenski period za osnivanje agencije je takoer zamjerka panela. Kako bi se EPK

odrao 2020., veina projekata trebala bi biti zavrena pred kraj 2018. zbog logistike,

meunarodnih partnera i marketinkih razloga. Osnivanje agencije u 2017. godini je prekasno.

Konano, panel smatra kako je prijava obeavajua. Temeljena je na snanoj i autentinoj analizi

grada i regije. Panel je zamijetio namjeru modernizacije kulture i drutva u gradu optereenom

ekonomskim zastojem i prolou obiljeenom konfliktom. Vidljiv je mogui pozitivan doprinos

EPK. Prijava predstavlja novi pristup programima temeljenima na regionalnoj kulturi i

okruenju.

PULA

Pula je svoju prijavu predstavila s temom Demilitarizacija; Od utvrde do foruma kao

nepovratan proces kulturne i drutveno-politike transformacije.

Kulturna strategija grada od 2013. je dobro razraena. Otvoreno identificira trenutne slabosti

kulturnog sektora grada. Panel pozdravlja etiri faze akcijskog plana za implementaciju

strategije. Zamjerka panela je gradski budet za koji je planirano poveanje s trenutnih 0.4

milijuna eura na 0.9 milijuna eura nakon 2020. to bi moglo ugroziti odrivost i naslijee EPK.

EPK prijava ima est snanih ambicija: utjecaj na dugorone politike, transformacija kulturnih

institucija, integracija nekadanjih vojnih objekata u moderan grad, snaan kulturan poticaj

lokalnoj ekonomiji, mijenjanje svakodnevnog ivota i zajedniko stvaranje novih mogunosti.

Cilj je odmicanje od vojnikog stava prema novim graanskim smjerovima kako bi se prevladao

strah i drutvena pasivnost, manjak elje za akcijom, zvan tapija. Panel cijeni vrste ciljeve i

inovativan pristup koji ih povezuje s gradskim kulturnim identitetom.

Predloeni budet je 33.25 milijuna eura od kojih je 23.25 milijuna eura izdvojeno za

programske sadraje.


14

Panel cijeni posveenost prezentacijskog tima i njihov oiti entuzijazam za projekt; to je pohvala

prijavi.

EPK se uklapa u strategiju i ne pokuava ostvariti sve strateke ciljeve. Prijavna knjiga sadrava

dobro razraen popis ciljeva za oekivani utjecaj EPK na grad; mnogi od njih u SMART obliku

koji e olakati nadgledanje procesa implementacije EPK. Pohvalno je da se mnogi preklapaju s

kriterijima EPK, ukljuujui razvoj publika i kapacitete za kulturni sektor. Panel je zamijetio

planove za otvoreni poziv sveuilitima za evaluaciju projekta; s obzirom na ciljeve,

konzultantske kompanije mogle bi biti primjerenije za taj posao.

Prezentacijski tim stavio je zamjetan naglasak na promjene u ponaanju, poglavito na promjenu

'tapija' mentaliteta. Panel je uvidio taj ambiciozni cilj (prevladavanja drutvene pasivnosti), koji

nije jedinstven Puli, postoji u mnogim europskim gradovima, ali smatra kako projekti i pristupi

doarani u Prijavnoj knjizi nisu temeljeni na dokazima o postizanju te promjene. Osnaivanje

graana kroz manje, lokalno voene projekte kroz kontinuiran period je smjer koji se moe

istraiti kako bi se zadobilo povjerenje. Taj standard prijave treba dublju analizu i promiljanje.

Europska dimenzija je izraena kao voenje Pule Europi i Prijavna knjiga esto spominje

suradnju s europskim umjetnicima. Partneri u projektima su slabo navoeni u ovoj fazi prijave

te je potrebno zamjetno proirenje u iduoj fazi.

Prijavna knjiga jasno pokazuje kako su ostali aspekti europske dimenzije, poput Kako dovesti

Europu Puli i kako privui meunarodne posjetitelje, jo uvijek izazov koji je potrebno

prevladati. Panel zakljuuje; europska dimenzija je dvosmjerna te prijava do sad ne pokazuje

kako e graani Pule i regije poveati svoje razumijevanje o kulturnoj razliitosti Europe, izuzev

publike na dogaanjima meunarodnih umjetnika. Panel nije uvjeren kako su navedeni

dogaaji ili projekti dovoljni da bi se privukla ira europska publika (vie od 3 milijuna turista

koji godinje posjete regiju). Smatra se da je dvojezinost i multietninost snaan faktor.

Koritenje Hermana Potonika Noordunga, svemirskog pionira kao dijela koncepta je

potencijalno zanimljivo; panel nije siguran kako se to moe povezati s prirodom i ciljevima EPK.


15

Panel je impresioniran aktivnim angamanom s gradovima partnerima iz Irske te zajednikim

projektnim idejama. Ta razina suradnje je oekivana u ovoj fazi natjecanja.

Predloeni program za EPK temeljen je na etiri standarda: RE-MAP, COM-PASS, UNI-

FORM i HORI-ZON. Panel smatra upitnim hoe li se ti naslovi, umjesto sadraja, prevesti u

jasnu PR i marketinku kampanju na hrvatskom jeziku.

Prijavna knjiga predstavila je detalje projekata unutar etiri standarda. Panel smatra kako je to

konzistentno s ciljevima te ukljuuje inovativne pristupe batini i tradicionalnim umjetnikim

oblicima. Pohvalne su reference na 'zabavu' i 'razigranost' naspram vojnikom svjetonazoru.

Umjetniki sadraji su, barem u financijskom smislu, snano orijentirani na pet glavnih

projekata. Panel smatra kako bi to moglo uzrokovati disbalans u programima.

Prijava i kulturna strategija grada ele koristiti mnoge bive vojne objekte te su kroz

prezentaciju objasnili panelu kako je pristup tim objektima mogu, za potrebe kulture. Namjera

koritenja vojnih zona je podrana od strane panela koji smatra kako bi EPK mogao sluiti kao

laboratorij za novu urbanu transformaciju, oslanjajui se na procese koji su ve vidljivi u Puli

(centar Rojc). Panel smatra da je zanemarena mogunost suradnje sa slinim gradovima Europe,

bivim vojnim centrima. To se smatra slabou u pristupu europskoj dimenziji.

Panel pohvaljuje cilj programa; ukljuenje djece, osoba s invaliditetom, starijih i supkultura u

zajednike projekte, a ne odvajanje skupina.

Prijava ima punu podrku gradskih i regionalnih politiara. Pozitivno je da je ak 35%

predstavljenih projekata proizalo iz procesa konzultacija (iako nije naznaeno kakvi su ti

projekti). Panel je ukazao na to da, iako je to pozitivan pomak prema graanstvu, esto je u

prolim EPK predstavljao limit u europskoj dimenziji.

Prijavna knjiga je naglasila kako je trenutna suvremena umjetnika scena u Puli iva i zanimljiva,

ali relativno mala. To bi mogla biti slabost ukoliko se kulturni djelatnici i umjetnici snanije ne

ukljue u razvijanje programa i provedbu istih.


16

Financijski planovi su prikladni, iako panel oekuje detaljniju analizu u iduoj fazi. To bi trebalo

olakati trenutne projekte i stvaranje novih za EPK. Kapitalni trokovi predstavljeni u Prijavnoj

knjizi su upitni; planirani doprinos privatnog sektora je vrlo visokih 59% cijelog budeta. Bilo je

teko identificirati kapitalne projekte koji su direktno povezani s kulturnim programom EPK, a

ne s trenutnim urbanim i regionalnim razvojem.

Predloena upravljaka struktura prati najbolje primjere nedavnih EPK.

Zakljuno, panel je impresioniran vitalnou i energijom prijave. Ambicija promjene duboko

ukorijenjenih kulturnih ponaanja je u skladu s dosadanjim Europskim prijestolnicama kulture i

predstavlja suvremene i inovativne izazove kulturnim i drutvenim sektorima. Predloeni

projekt, iako dobro strukturiran i razraen je slab na europskoj dimenziji i moguem

presnanom oslanjanju na glavnim dogaajima.

RIJEKA

Prijava Rijeke bazirana je na temi Luka razliitosti. Grad eli u sebe udahnuti novi ivot.

Kulturna strategija planira ojaati kulturni identitet grada, uiniti kulturne aktivnosti dostupnima

graanstvu i atraktraktivne turistima, poduzeima i investitorima. Ona navodi trinaest stratekih

ciljeva.

EPK program, ugraen u strategiju, nastoji ubrzati pokretanje procesa modernizacije kulturnog i

kreativnog sektora i prezentirati nasljee i suvremenu umjetniku scenu Rijeke iroj europskoj

publici. EPK namjerava djelovati kao most za osiguravanje europske i meunarodne dimenzije,

ojaavajui kozmopolitizam, kao i samopouzdanje i povjerenje.

Ispod zajednikog pojma Luka, program pokriva tri tematska podruja: voda, rad i razliitosti.

Predloeni ukupni proraun iznosi 26 milijuna eura, od ega se 18,5 milijuna odnosi na

programske trokove.

U prijavu je ukljuena susjedna regija i njeni gradovi.

Panel cijeni analizu konteksta grada i izazova s kojima se suoava. Ona navodi da je Rijeka

hrvatski sinonim za nestandardno, liberalno, antinacionalistiko i tolerantno. Kulturna


17

strategija jasno daje do znanja da e podupirati najuspjenije umjetnike i druge projekte i nakon

2020. godine. To predstavlja zahtjevni izazov subjektima EPK programa.

Ciljevi EPK pojavljuju se u odjelu evaluacije koji ocrtava proces i ukratko navodi eljene uinke.

Panel smatra da taj dio treba formalizirati. Panel je zamijetio vaan komentar: uspjeh Rijeke

kao EPK2020 uvelike ovisi o njezinom doprinosu poboljanju meunarodnih odnosa i drutvene

kohezije. Ovaj uvod o promjenama u ponaanju daje novu dimenziju Europskim

prijestolnicama kulture; panel e biti naroito paziti na sredstva pomou kojih e Rijeka pokuati

to postii.

Prijavna knjiga objanjava zato Rijeka kroz povijest lukog grada i kroz bogato iskustvo

kulturnih djelatnika ve je europski grad s brojnim postojeim meunarodnim kulturnim

aktivnostima. To je zajednika karakteristika gradova u Europi. Unutar ovih okolnosti, EPK

mora pokazati kako e se Rijeka razvijati u novim smjerovima, unaprijeujui njezin kulturni

identitet, ali i povezivati i istraivati zajednike karakteristike s drugim europskim gradovima i

regijama, vjerojatno trenutno zapostavljenima u gradu. Posljedino, panel smatra da opisana

europska dimenzija treba daljnji inovativni razvoj. Panel posebno ne shvaa potrebu za

programskim odjelom pod nazivom meunarodni programski prijedlozi; oekuje se da veina

projekata unutar EPK ima razvijena meunarodna partnerstva u jednom obliku ili drugom

(definirana prema programskim namjerama). Panel je takoer zamijetio ogranieni geografski

doseg navedenih partnera. Prijavna knjiga navodi nekoliko dogaaja posebno atraktivnih

europskim posjetiteljima, i ire; panel oekuje daljnje objanjenje u sljedeoj fazi.

Preliminarni program skiciran je u Prijavnoj knjizi. Tri teme (voda, rad i razliitost) je lako

pratiti (to je prednost u marketingu EPK) i imaju autentian prizvuk grada. Prijavna knjiga

grafiki ilustrira iroki opseg lokalnih kulturnih dionika i umjetnika ukljuenih u rasprave

tijekom pripreme kandidature. Predloeni projekti ukljuuju iroki raspon od kulturnog sektora,

preko obrazovanja, digitalne sfere, LGBT, nastavljajui razbijanje tradicionalnog koncepta

nacionalnog kazalita sve do modernizacije industrijskog nasljea. Postoji potencijal, iako

nerazvijen, za inovativan program. Kao to je gore spomenuto, panel e morati uvidjeti kako e

ciljevi promjene ponaanja biti realizirani. Klimtova izloba ima potencijal privui iroku


18

publiku. Neki elementi programa, na primjer Granine razliitosti, su provokativni i oznaeni

kritino rubnima.

Prijavna knjiga tvrdi da je umjetniki program ve sada relativno spreman panel smatra da je

prerano za takvo zadovoljstvo samim sobom.

EPK projekt ima potporu relevantnih politikih vlasti. Prezentacijski tim sastojao se od

gradonaelnika Opatije, upana Primorsko-goranske upanije i gradonaelnika Rijeke koji su

dali svoju potpunu podrku. Usprkos toj potpori, panelu nije sasvim jasna uloga susjednih

gradova u programu i koristi koje bi mogli ostvariti.

Prijavna knjiga u svojoj analizi kulturnog profila navodi da postoji dovoljno kulturne i

upravljake infrastrukture za preuzimanje kompleksnosti EPK.

Prijava je pripremana nakon konzultacija s irokim presjekom razina drutva i preuzetom

obvezom nastavka te ukljuenosti. Prijavna knjiga posebni naglasak stavlja na doseg graana

koji inae nisu prisutni u kulturnim aktivnostima. Iako ankete pokazuju da je preko 60% graana

zadovoljno kulturnom ponudom, dokazi govore da kulturne institucije gube svoju publiku. Panel

bi volio vidjeti kako one mijenjaju svoje programe za suoavanje s novom situacijom. Postoji

strategija privlaenja volontera i spajanja s obrazovanjem.

Panel je zamijetio planirane korake s raznim manjinama. Ponekad se ini da su oni u

meusobnom konfliktu (opisani program koji e dovesti poduku klasine glazbe romskoj djeci

neutralizira tradicionalne folklorne nastupe manjina).

Predloeni proraun od 26 milijuna eura, od ega se 18,5 odnosi na programske trokove, spada

meu manje proraune za EPK s europskim ambicijama. Panel je iznenaen relativno malim

ulaganjem grada s 26%, dok se 43% odnosi na dravna sredstva.

Prijedlozi kapitalnih trokova za EPK ukljuuju mnoge zahvate obnove ovisne o pravodobnoj

provedbi projekata iz EU-ESI fondova. Panel nije siguran u povezanost tih projekata s

izvedbenim programima.

Predloena organizacijska struktura nije uvjerila panel da je primjerena za EPK. Predloeno

organizacija vodstva EPK ima irok rapon odgovornosti ukljuujui mnoge elemente kulturne


19

strategije kao i provedbeno upravljanje glavnim kulturnim kompleksom. Panel smatra da

iskustvo uspjenih Europskih prijestolnica kulture pokazuje da voenje sloenih aktivnosti, kao

to je EPK, zahtjeva posebnu agenciju, neovisnu o izvrnim tijelima gradske vlasti i

neoptereenu drugim odgovornostima.

Predloena struktura viih djelatnika nije jasna panelu; uloga glavnog programskog koordinatora

sa skupinom neovisnih umjetnikih direktora ini se da nema upravljaku snagu koju umjetniki

direktor EPK treba da bi zadrao koherentnu umjetniku viziju. Postoji veliki rizik da program

postane niz paralelnih programa.

Sveukupno, panel cijeni autentinost predloenog programa i njegovog smjera. Smatra da

Prijavna knjiga sadri kvalitetne prijedloge koji mogu biti razvijeni. Baza za razvoj je direktna

povezanost izmeu bottom-up inicijative i politikog konsezusa i potpore istima. Postoje jasna napredna razmiljanja i slika grada otvorenog razliitostima koja moe biti korisna i drugim

(europskim) gradovima. Predloena tematska podruja pokazuju potencijal za razvoj programa

od znaaja ne samo za Rijeku, ve i za ostale europske graane. Panel je, meutim, opravdano

zabrinut zbog europske dimenzije i predloene organizacijske sheme.

SPLIT

Splitska kandidatura bazirana je na temi Cijepanje (Splitting) kulturnog atoma. Prijava

takoer ukljuuje niz susjednih gradova i otoka. Gradska kulturna strategija temelji se na pet

glavnih podruja, proizalih iz opsenih konzultacija. To su: razvijanje zajednike gradske

(pri)povijesti; snaan model kulturnog nasljea, urbani i kulturni razvoj grada, promoviranje

Splita kao centra kreativnosti i kulturnog turizma i ustrajanje na kreativnosti graana, ne samo

kao pasivnih korisnika.

EPK program percipiran je kao sastavni dio gradske strategije. On e sustavno mijenjati kulturu

zatvorenih institucija. Podijeljen je na osam programskih skupina prema vrstama umjetnosti

(nasljee, knjievnost, glazba i ples i sl.). Predloeni proraun iznosi 32.1 milijuna eura od ega

se 20.8 milijuna eura odnosi na programske trokove.

Panel cijeni analizu grada, koja Split opisuje kao blokiran grad, introvertiran i defenzivan.

Dobrodolo je i ukljuivanje splitskog zalea i otoka u prijavu, kojima trenutno nedostaju


20

kulturne mogunosti. Zakljuak analize, da grad treba deblokadu je dobro objanjen i u skladu

s gradskom kulturnom strategijom.

Analiza je rezultirala impresivnim nizom ciljeva koji bi mogli initi osnovu za provedbu EPK.

Mnogi su mjerljivi i SMART. Panel je, meutim, zamijetio da se nijedan ne tie kljunog

elementa europske dimenzije kako e se poveati razumijevanje i svjesnost graana Splita o

kulturnim razliitostima u Europi.

Europska dimenzija je opisana kao dar, uenje i dijeljenje. To predstavlja zdravu osnovu

za razvoj. Predloeni programi tiu se neeg od ovoga. Panel smatra da su potrebni eksplicitni

primjeri kako bi bili sigurni da ovi ciljevi mogu biti pretvoreni u projekte i ine osnovu

pokretanja programa. Panel oekuje da veina projekata unutar EPK ima meunarodne partnere.

Fokus je stavljen na teme (npr. zagueni gradovi) zajednike s njima upuene na umjetniku

suradnju, a manje na kulturne razliitosti Europe.

Panel nije mogao identificirati glavne atrakcije, ili namjeru razvijanja atrakcija, koje bi mogle

privui panju lokalne publike i meunarodnih medija i posjetitelja. U tom smislu, opisanom

programu nedostaje ambicija europske razine koja bi privukla posjetitelje, osim onih konstantnih

i kratkotrajnih koje privlai nasljee grada.

Preliminarni umjetniki program skiciran u Prijavnoj knjizi nije uvjerio panel o stupnju

planiranih europskih umjetnikih partnerstava; zamjetan je manjak dubinskog objanjenja koje

povezuje teorijsku analizu i praktine programske primjere i projekte koji mogu garantirati

uspjean program. Na primjer, cilj deblokiranja matinih kulturnih institucija nije rezultirao

podukom i programima jaanja tih institucija.

Prijavu je sastavila skupina lokalnih umjetnika, kulturnih subjekata i kustosa nakon opsenih

savjetovanja s kulturnim sektorom (naroito s neovisnim sektorom). Prijavna knjiga navodi da je

ira ukljuenost javnosti planirana u drugoj fazi. Panel je razoaran to ta kljuna aktivnost nije

zapoeta u fazi pripreme. Ona predstavlja kljuni element u kriteriju dosega koji nije zadovoljen.

Zadatak ukljuivanja vie ljudi (ne samo kulturne zajednice) je znaajan zbog prikupljanja ideja,

aktivnog utjecaja na kulturni sektor, zbog razvoja publike i zbog stjecanja javne potpore EPK.

Panel nije siguran da isto moe biti postignuto. Kada bi, na primjer, predloeni Savjet mladih


21

postojao i aktivno i oito doprinosio programu, to bi bilo od velikog znaaja. U Prijavnoj knjizi

postoji malo projekata koji ukljuuju kole i mlade, kljune elemente u dosegu EPK.

Prijava najavljuje studentifikaciju, iznimno potreban proces u gradu s velikim brojem

studentske populacije. Dva su kljuna pokretaa promjena: Studentski centar i Dom mladih.

Panel je pozdravio te razvojne prijedloge, ali i ovoj fazi oekuje inovativniji pristup

dopunjavanja ovih konvencionalnih kulturnih inkubatora. U Prijavnoj knjizi postoji malo dokaza

o nainima ukljuivanja studenata u te projektne prijedloge i da je mnogo zadano od gore prema

dolje.

Tijekom prezentacije izreeno je vie podataka o programu koji e se odvijati na otocima i u

zaleu.

Predloeni program, sam po sebi, je organiziran primarno u kategorije prema vrstama umjetnosti.

Time stjeemo utisak da je rije o nizu autonomnih projekata umjesto o jednom, tematski i

ciljano orijentiranom programu. To je esto indikator, prema miljenju panela, nedostatka

umjetnikog nadgledanja na stratekoj razini i vodi prema institucionaliziranoj (slubenoj ili

neovisnoj) listi elja. Na primjer, bilo je premalo objanjeno kako e se program razvijati u

periodima malog broja turista, to je jedan od ciljeva strategije. Unutar programa, postoje

odreeni projekti koje panel pohvaljuje, na primjer, Muzej za svakoga, koji razdvaja muzejske

kolekcije u manje rasprene elemente, kao korak prema decentralizaciji kulture u upaniji.

Prijava uiva podrku gradskog vijea.

Predloena organizacijska struktura i vodstvo objanjeni su u Prijavnoj knjizi. Osnivanje

neovisne pravne osobe standardna je praksa EPK.

Predloena upravljaka i organizacijska struktura ne definira odgovornosti i ukljuenost raznih

politikih, kulturnih i ekonomskih sektora drutva. Strukturu djelatnika trebalo bi bolje objasniti

pomou strukture tri umjetnika ravnatelja. Panel je naroito zabrinut da bi upravno vijee moglo

biti upleteno u umjetniko odluivanje.


22

Podaci o proraunu u ovoj fazi su adekvatni. Marketinki i komunikacijski planovi nisu dovoljno

razvijeni. Naroito im nedostaje dosljedan koncept privlaenja iroke europske publike na

temelju programa (a ne na temelju postojee kulturne i bastionske ponude grada).

Sveukupno, panel smatra da su prijavi nedostajali kljuni aspekti EPK. Strateka analiza i ciljevi

ispravni su u lokalnom kontekstu, ali nisu dovoljno razraeni u europskom kontekstu. Europska

dimenzija, koja ukljuuje dvosmjeran proces, nije adekvatno obraena, dok je glavna mana

dosadanje neukljuivanje graana izvan kulturnog sektora u prijavu. Panel je dobio dojam da je

pretjeran naglasak stavljen na ponovno brendiranje grada i turizam, umjesto na strategiju

poboljanja odrive osnove za bogat kulturni sektor grada. Prijava nije uvjerila panel u kvalitetu

programa i da zadovoljava zadane ciljeve i visoki umjetniki standard.

VARADIN

Prijava Varadina, zajedno s devet gradova partnera Hrvatskog sjevera, bazirana je na Spajanju

nespojivog. Strategija razvoja kulture za razdoblje od 2015. do 2030. je ukratko opisana u

Prijavnoj knjizi. Strategija ima za cilj ojaati kulturne kapacitete, kreativni sektor i meunarodne

kulturne odnose.

Opisani EPK program u skladu je sa strategijom. est ocjenjivakih kriterija takoer je sadrano

u strategiji. Program predvien za EPK moe se grupirati u sedam glavnih tema. Rije je

uglavnom o vrstama umjetnosti (npr. izvedbena umjetnost, likovna umjetnost, kultura ivljenja i

sport, audio-vizualna itd). Ukupni predvien budet iznosi izmeu 18.4 i 19 milijuna eura, od

ega se 15.117 milijuna odnosi na programsku djelatnost.

Panel prepoznaje pozitivan iskorak umreavanja gradova Hrvatskog sjevera, prilikom izrade

Strategije razvoja kulture, koji dijele zajedniku kulturnu povijest bez obzira to se danas nalaze

u razliitim regionalnim jedinicama. To ovom projektu daje operativni smisao i to je zasluga

politiara koji su odluili raditi zajedno.

Strategija vezana uz EPK je samo ukratko objanjena u Prijavnoj knjizi i u prezentaciji. Panel ju

nije uspio do kraja shvatiti, kao ni to ona eli postii na srednjoronom planu do 2020. Jasno


23

je naglaeno da je tijekom konzultacija s javnou prikupljeno dovoljno programa odrivih do

2027. godine. To je vrijedno pohvale, iako panel nije uvidio povezanost izmeu tih pojedinanih

ideja i izloenih stratekih ciljeva. Strategija oito obuhvaa infrastrukturne zahvate do 2045.

godine.

Namjera privlaenja i zadravanja kritine mase u novoj kulturnoj infrastrukturi koja e udomiti

i razvijati kreativnu industriju je evidentna, ali ne postoje dokazi da je strategija sposobna razviti

kapacitete koji e akumulirati kulturno poduzetnitvo s ciljem nastanka odrivog poslovnog

sektora.

Europska dimenzija opisana u Prijavnoj knjizi izloila je neke zanimljive paneuropske koncepte

kao to je znaaj digitalnih tehnologija, ali oni su veoma rijetki. Prijavna knjiga spominje da e

umjetnici iz Austrije, Maarske i Irske biti pozvani; panel je oekivao iri opseg internacionalnih

partnera i popis kulturnih organizacija i umjetnika koji e biti partneri u programima. Panel nije

uspio razaznati kako e se stanovnitvo regije osvijestiti o kulturnim razliitostima unutar

Europe. EPK program sastavljen od indikativnih pojekata ne sadri, prema miljenju lanova

panela, dogaaje koji mogu privui iru europsku publiku. To je najvea mana prijave. Stoga se

moe zakljuiti da europska dimenzija nije dovoljno jako razvijena u ovoj fazi.

Prijavna knjiga sadri pregled programskih projekata. Oni su grupirani prema vrstama umjetnosti

(npr. izvedbena umjetnost, audio-vizualna, film itd.). Pojedinano gledano, panel je uoio

nekoliko programa koji mogu krenuti u realizaciju i postati dogaajima od velikog znaaja.

Sveukupno gledano, programu nedostaje koherentna umjetnika vizija i doima se kao zbirka

odvojenih dogaaja i projekata pod kiobranom Europske prijestolnice kulture. Tijekom

prezentacije panel se uvjerio da je sektor kulture u regiji relativno malen i to se vjerojatno

reflektiralo u programskom EPK prijedlogu. Program ustvari povezuje kulturnu batinu i

tradicionalne vrste umjetnosti, ali prema lanovima panela, bez dodane inovacije,

eksperimentalizma i rizika koji EPK nalae.

EPK program eli podii razinu participacije graana u kulturi kroz kreiranje kulturnih sadraja,

predvia veu mobilnost umjetnika i eli podii meunarodnu dimenziju. Osim toga, eli vratiti

ljude natrag u centre gradova. To su zahtjevni ciljevi, sukladni ciljevima inicijative EPK.


24

Panel je stekao dojam da su tumaenje strategije i analize uklopljene u koncept Spoja

nespojivog, nedovoljno vidljivi u programskoj shemi.

Nadzor nad provedbom programa i evaluacija objanjeni u Prijavnoj knjizi adevatni su za ovu

fazu, ali potrebno im je produbljivanje da budu efektivni.

Usprkos poetnoj konceptualnoj ideji (produktivna borba izmeu tradicionalnog i suvremenog),

panel je stekao dojam da je tradicionalno i batinski orijentirano shvaanje kulture prevladalo

nad suvremenim kulturnim interesima.

EPK projekt ima punu potporu politikih vlasti u gradu i pridruenoj regiji. Panel nije uvjeren da

podruje ima dovoljno kulturne i turistike infrastrukture za provedbu projekta prijestolnice

kulture na europskoj razini. Panel je zabrinut da grad i regija nemaju dovoljno upravljakih

kapaciteta za provedbu tako kompleksnog projekta; bili bi potrebni programi mobilnosti i

treninzi u budunosti.

Prijavna knjiga navodi impresivan broj ukljuenih u pripremu kandidature. I broj i opseg su

pohvalni. Taj dio Prijavne knjige takoer je zanimao panel zbog odnosa prema manjinama,

naroito namjera integriranja Roma u drutvo; postoji jasna mogunost integriranja na

obrazovnoj razini. Panel je uvjeren da je rije o nekoliko paralelnih manjinskih projekata,

umjesto o jasnoj politici integracije. Takoer obuhvaa ogranienu ukljuenost osoba s

invaliditetom (kojima se, na primjer, eli ojaati njihovo sudjelovanje u kulturnim aktivnostima).

Predloeni budet od 18 milijuna eura je vrlo skroman za EPK i zahtijevao bi paljivo

upravljanje i raspodjelu kako bi mogao osigurati irok europski utjecaj. Financijski plan predvia

financiranje grada (i gradova partnera) u iznosu od 22% i 58% od strane Ministarstva kulture: ta

injenica govori da EPK nije izriiti prioritet grada. U ovoj fazi marketinki plan je adekvatno

sastavljen.

Prijavna knjiga nije detaljno objasnila tko e predloenim programima upravljati, tko e ih

provoditi i koji e biti sastav djelatnika ukljuenih u provedbu.


25

Sveukupno, panel je impresioniran regionalnim planiranjem i zajednitvom prikazanim u prijavi;

to svakako ima smisla u kontekstu gradova. Izloenom programu ipak su nedostajale umjetnika

vizija i europska komponenta koje povezujemo s Europskim prijestolnicama kulture.

ZADAR

Prijava Zadra prezentirana je pod naslovom Vrijeme je.

Prijavna knjiga pokazuje da gradska kulturna strategija ne postoji. Strateki aspekti prijave za

EPK proizlaze iz Strategije razvoja grada Zadra od 2013. do 2020.

Strategija razvoja kulture u nastajanju bazirana je na pet stratekih podruja: poboljanje

kvalitete kulturne infrastrukture; jaanje kulture batine; razvoj kreativnih industrija, turizma i

neovisne kulturne scene. Strategija EPK eli dodati kreativnost postojeoj strategiji.

EPK program baziran je na pet tema: Urbana obnova; Suradnja i sukreiranje; In-cloud i

potovanje; Zadar za mlade i Dijeljenje. Predloeni budet iznosi 21.3 milijuna eura, od

ega se 14.9 milijuna eura odnosi na programske trokove.

Panel cijeni iskrenu i samokritinu analizu nedavne prolosti i stanja u gradu, predoenu u

Prijavnoj knjizi. To je dobro obrazloeno i bitno za shvaanje konteksta prijave. Fraza pizza-cut

turizam naroito je pamtljiva kao i tvrdnja da kulturnom scenom Zadra vladaju institucije

kojima upravlja javni sektor koji je uglavnom orijentiran na stalnu publiku koja ini mali

postotak ukupne populacije.

Europska dimenzija samo je ukratko objanjena u Prijavnoj knjizi i uglavnom u futuru. Panel

smatra da je ovaj kriterij zapostavljen. Usprkos spominjanju promocije mSeunarodne

mobilnosti u Prijavnoj knjizi, navedeno je malo programa ili projekata koji ukljuuju umjetnike i

kulturne subjekte iz drugih zemalja ili iz susjedstva. Sadraj programa, prema miljenju panela,

ne sadri odgovarajui pristup koji bi omoguio graanima Zadra da se osvijeste o kulturnim

razliitostima u Europi; niti postoji naznaka da neki projekti ili dogaaji mogu privui iroku

europsku publiku (osim klasine turistike ponude).


26

Prijavna knjiga sadri analizu programa. Pet kljunih podruja dobro je artikulirano i smjeteno u

kontekst Zadra; panel cijeni tu povezanost. U taj kontekst ukljueni su izazovi borbe protiv

diskriminacije i ksenofobije u osjetljivom drutveno-politikom kontekstu upanije koja je

obiljeena nedavnim ratom. Program Dijeljenje prua sveobuhvatan pregled podruja u fokusu

i djeluje kao dobra poetna toka za razvoj projekta.

Prijavna knjiga istie da kulturna strategija i EPK proizlaze iz konzultacija s neovisnim

kulturnim sektorom, s vie od 150 kulturnih dionika. Panel je ostao razoaran kada je shvatio da

su ire konzultacije, s graanima, kolama i slino, planirane u sljedeoj fazi natjecanja. Slini

prijedlozi dobro su postavljeni, ali panel je procijenio da je prekasno za konzultacije.

Ukljuivanje ope javnosti obino se obavlja u prvoj fazi, prije predodabira, posebno ako je

analizom stanja utvreno da srednjokolci ne sudjeluju u kulturnom ivotu i da je zamjetan

nedostatak povjerenja mladih. Oba problema pojavila su se u tablici problema.

Predloeni program eli ojaati kapacitete trenutno nedovoljno razvijenog neovisnog sektora (u

skladu s gradskim stratekim planom). Sam po sebi ima ambiciozne ciljeve ostvarivanja

dubokih i znaajnih promjena u kulturnoj i drutvenoj sceni grada. Panel je svjestan ambicija,

ali ima osjeaj da predloeni program, u ovoj fazi, ne slijedi te ambicije. Analiza je dobro

osmiljena i uvjerljivo prezentirana u Prijavnoj knjizi. Panel nije, meutim, uvidio povezanost

izmeu ambicija, analize koncepta programa i projektnih prijedloga. Prijavna knjiga i

prezentacija nisu uvjerili panel da je nuan razvoj mogu u preostalom razdoblju do 2020.

godine.

Na primjer, analizom je dokazana nejednaka kulturna ponuda grada i ostalih dijelova upanije.

Panel, meutim, nije mogao shvatiti kako e predloeni program i pratee aktivnosti smanjiti

nejednakosti. Cjelokupni koncept Vremena je openit i sveobuhvatan; nema fokus koji EPK

zahtjeva.

Iz Prijavne knjige ne moe se razaznati jesu li gradsko vijee i sve politike stranke odobrili

prijavu.

Panel, na temelju proitanog u Prijavnoj knjizi i sluanog u prezentaciji, ne moe sa sigurnou

ustvrditi ima li Zadar potrebnu kulturnu infrastrukturu i ljudstvo nuno za implementaciju EPK.


27

Izjava da je cilj EPK provocirati tradicionalne institucije je pohvalna, ali na temelju Prijavne

knjige nije sasvim jasno kako to misli postii.

Prema financijskim projekcijama, grad bi financirao 13% operativnih trokova, a Ministarstvo

kulture 58%. Navedeno nije uvjerilo panel da grad daje podrku EPK.

Panel smatra da predloena organizacijska struktura i vodstvo nisu dovoljno dobro definirani u

ovoj fazi. Ovlasti, odgovornosti i linija odluivanja nisu dovoljno jasni. Predloeni sistemi

nadzora i evaluacije adekvatni su u ovoj fazi.

Sveukupno, panel smatra da je prijava uklopljena u lokalni kontekst i kulturnu strategiju. Analiza

je jasna i utemeljena na dokazima. Loe je prenesena u inovativan i izazovan kulturni program sa

jakom europskom dimenzijom koja ukljuuje sposobnost privlaenja meunarodne publike.

Panel je oekivao jasniju umjetniku viziju, detaljniji program i objanjenje projekta u ovoj fazi

natjecanja. Panel ne moe zamisliti predloeni program u europskom kontekstu.

ZAGREB

Zagreb je prezentirao prijavu pod sloganom Mirenje naih suprotnosti: uinimo to sami.

Gradska kulturna strategija, prikazana u Prijavnoj knjizi, ima sedam stratekih ciljeva (batina i

razliitost kreativnosti; jaanje ukljuenosti graana; kreativne industrije; unutar sektorska

suradnja; vei kapaciteti gradskih ureda za kulturu; unapreivanje umjetnikih i kulturnih

organizacija i osiguravanje financijske odrivosti).

EPK program ima posebne ciljeve i eli utjecati na etiri podruja: urbani razvoj, kulturni,

ekonomski i drutveni razvoj. Predloeni proraun iznosi 49.7 milijuna eura od ega se 36.3

milijuna eura odnosi na programske trokove.

Panel je zamijetio sveobuhvatan ton gradske strategije. U svojoj cjelovitosti, ona sugerira

opsean pregled postojee kulturne ponude grada ukljuujui i upravljaku strukturu. Prema

napisanom u Prijavnoj knjizi, ne postoje jasni ciljevi i panel je zabrinut za provedbu strategiju

putem akcijskih planove. Oni su kratkoroni. Panel je zabrinut da kratkorono razmiljanje moe


28

natetiti upravljanju EPK koji zahtijeva dugoroan i dosljedan pristup od nacrta do izvedbe i

nadalje.

EPK je sam po sebi i alat provedbe i cilj predloene strategije. Panel EPK vidi kao cilj, a ne kao

sredstvo provedbe. Obino je EPK samo element unutar strategije s ciljem da ne postane

razvodnjena i plitka. Panel smatra da Prijavna knjiga s naglaskom na suprotnostima nije u

skladu s gradskom strategijom. Indikativna lista stratekih ciljeva EPK, koja e se pratiti tijekom

provedbe i evaluacije, ukljuuje poboljanje upravljanja kulturnim institucijama kroz treninge i

jaanje meusektorske kulturne suradnje; pristup koji panel podupire. Princip evaluacije je

skiciran i treba ga elaborirati.

Europska dimenzija programa predloenog za 2020. godinu jae je naglaena u Prijavnoj knjizi,

nego u prezentaciji. Prikazan program sadri velik broj umjetnika iz europskih zemalja koji ele

sudjelovati. Meutim, panel smatra da su informacije o projektima nedovoljno potpune za ovu

fazu natjecanja, odnosno da je nemogue shvatiti kako e biti ostvarena europska dimenzija.

Panel je svjestan da Zagreb ve ima kvalitetan kulturni program svake godine. Mogla bi se

oformiti zaklada za provedbu EPK programa, meutim EPK mora pruiti vie od redovne

ponude grada, koliko god da je dobra. Panel nije uvjeren da je predloen program sadri

dovoljno aktivnosti da osigura visokokvalitetan program koji bi mogao privui meunarodnu

publiku (na istoj razini ili jae od standardne kulturne i turistike ponude).

Predloen program baziran na konceptu Mirenja suprotnosti je prikazan. Postoji petnaest

podruja suprotnosti koja u oima panela razvodnjavaju koherentnost i mogui utjecaj

programa. Nije jasno kako su ta tematska podruja pretvorena u ciljeve predstavljene u odjelu

evaluacije. Panel je uvidio da su kulturne organizacije (iz javnog i neovisnog sektora)

konzultirane u procesu kandidature i da je taj praksa trebala biti nastavljena. Kako god, kao i s

europskom dimenzijom, panel smatra da su planovi nedovoljno razvijeni; razlog tome je

definitivno kratki period pripreme kandidature Zagreba.

Prijava ima snanu potporu gradskog vijea. Prijava nije planirala ukljuiti regiju u njezin

program. Grad ima razvijenu kulturnu infrastrukturu kao potporu EPK, iako slabije razvijenu na

jugu grada.


29

U prezentaciji je naglaen opseg odraenih konzultacija s irom javnosti u gradu. Prijavna knjiga

nije dovoljno jasna u planovima za irenje ukljuenosti onih koji redovito sudjeluju u kulturi

grada. Panel je ostao razoaran kada je doznao za samo nekoliko primjera suradnje sa kolama.

Jedan od glavnih ciljeva, prema prezentaciji, bio je omoguiti graanima juno od rijeke da se

ukljue u kulturu. Panel smatra da je pristup opisan u Prijavnoj knjizi, suradnje s susjednim

kulturnim vijeima, premalo razvijen u odnosno na znaaj koji se pridaje cilju.

Predloeni financijski planove adekvatni su za ovu fazu. Gradonaelnik je posebno naglasio da

e kulturna strategija biti provedena neovisno o ishodu natjecanja i da grad moe jamiti

nadoknadu svakog manjka od ostalih financijskih dionika.

Planirani popis kulturnih, turistikih i urbanih infrastrukturnih projekata nema veze s EPK

programom. ini se da nisu svi trokovi uzeti u obzir pri izraunavanju ukupnih kapitalnih

trokova.

Prijava predlae osnivanje Kultnog klastera za upravljanje EPK programom. Ta ideja ukljuuje

inovativan element i ima potencijalno jaki participativni pristup. Meutim, Prijavna knjiga nema

dovoljno jasno definirane polazine toke koje se tiu odabira i odgovornosti lanova klastera.

Panel nije uvjeren da su operativne odgovornosti glavnog i umjetnikog ravnatelja dovoljno

odvojene od strateke prirode vijea i upravnog odbora. Kompleksnost upravljanja

kompliciranim programom kao to je EPK, ini se da je podcijenjena. Panel takoer sumnja u

neovisnost upravljake strukture (od politikog procesa).

U ovoj fazi marketinkih i planovi zapoljavanja su adekvatni. Panel je zabrinut zbog vrstih

komunikacijskih planova u Prijavnoj knjizi; oni nisu dovoljno objanjeni u prezentaciji.

Sveukupno panel cijeni izmijenjeni program svojstven EPK strategiji, ali smatra da prijava nije

dovoljno razraena u ovoj fazi natjecanja.

PREPORUKE


30

Sljedee preporuke odnose se na etiri grada kandidata u uem izboru. Panel oekuje znatne

izmjene Prijavnih knjiga sukladno preporukama.

Nakon detaljnog procjenjenjivanja prijavnih dokumenata, prezentacije i diskusije, panel je

zakljuio da je na odabranim prijavama nuno jo puno raditi kako bi dostigle traenu razinu

kvalitete dogaaja kao to je EPK.

Postoji znatna razlika izmeu prijava u fazi predodabira i u fazi odabira.

Predodabranim kandidatima je sugerirano da paljivo proue kriterije navedene u Odluci

(prevedene na hrvatski u pozivu za podnoenje prijava) i gore navedene komentare, odnosno

procjene.

Izvjea o evaluaciji prolih Europskih prijestolnica kulture takoer mogu pomoi.

U finalnoj Prijavnoj knjizi kandidati moraju odgovoriti na sva pitanja iz Priloga 1 (prijavni

formular) u pozivu za prijave. To su proirena pitanja, u usporedbi s onima u preselekcijskoj

fazi, koja se tiu predloenog programa i financijskog plana. Predodabrani gradovi ne moraju

ponovno detaljno obrazlagati kontekst i povijesni dio iz uvoda Prijavnih knjiga. Taj dio je

neprocjenjivo vaan u fazi predodabira. U fazi odabira, fokus mora biti na konkretnim

prijedlozima za EPK.

Predane Prijavne knjige pokuavale su objasniti razloge zbog kojih gradovi ele titulu. Panel je

oekivao fokusirano (i krae) objanjenje povezano s konceptom, programom i oekivanim

rezultatom u naknadnoj ostavtini.

Svi gradovi nedavno su razvili kulturne strategije. To je pozitivan (kulturni) iskorak u razvoju

grada. U Prijavnim knjigama strategije su se inile openitima. Postoji malo informacija o

prioritetima, s premalo izreenih ishoda ili ciljeva i objanjenja kako e gradski resursi za kulturu

biti upotrebljavani tijekom iduih pet godina. Gradska kulturna strategija mora, naravno, biti

ireg opsega od ciljeva EPK. Prijavna knjiga morala bi jasnije naglasiti kojim prioritetima iz

strategije EPK eli doprinijeti.

Kandidati koji su ukljuili susjedne jedinice lokalne i regionalne samouprave trebaju navesti

kako umjetniki program u svakoj dobiva europsku dimenziju i kako umjetniki i kulturni


31

kriteriji doprinose dugoronoj kulturnoj strategiji svakog grada ili regije. Uloga regionalnih

dionika u upravljanju i organizacijskoj strukturi takoer treba biti jasno definirana.

U ovoj fazi, prijedlozi se previe oslanjaju na lokalni, nacionalni i regionalni kontekst. Panel

preporuuje irenje programa kak bi se omoguila europska dimenzija. injenica da je grad

smjeten u Hrvatskoj, u Europi i ima bogatu postojeu kulturnu ponudu (i privlai turiste) ne

znai da ima europsku dimenziju. Europska dimenzija je dvosmjerna. Jednaki fokus je na irenju

razumijevanja i osvjetavanju graana o razliitostima kultura u Europi i povezivanju putem

kulturnih i drugih projekata s graanima drugih zemalja. EPK prua mogunost gradu i njegovim

graanima da ue od drugih bez zapreka.

Neobino tempiranje natjecanja za titulu 2020. godine, razlog je zbog kojeg su kontakti izmeu

kandidata u Irskoj i Hrvatskoj rijei nego obino u ovoj fazi natjecanja. Panel oekuje od

predodabranih kandidata da uspostave radne odnose s irskim kandidatima i da budu spremni

prezentirati zacrtana partnerstva i projekte u konanim Prijavnim knjigama. Panel takoer

oekuje razvoj suradnje hrvatskih kandidata s EPK gradovima proglaenim za period od 2016.

do 2019., kako prilii svakom kandidatu.

Jedan od elemenata kriterija za EPK titulu je mogunost privlaenja posjetitelja iz cijele Europe.

Panel je oekivao da e uti prijedloge EPK programa za 2020. godinu (razliite od konstantne

turistike ponude u tom gradu ili regiji) koji znae zadovoljavanje tog kriterija.

Glavni kriterij za konani odabir grada koji e ponijeti EPK titulu je operativni program za

godine izmeu 2016., kada e EPK biti proglaen i pogotovo, 2020. godine. Kulturna povijest i

nasljee grada, kao i njegova trenutna kulturna ponuda, mogu initi bazu tog programa, ali ne

igraju nikakvu ulogu prilikom odluivanja. Panel oekuje detaljniji prikaz programa i projekata.

etiri odabrana grada morali bi jasnije doraditi umjetnike programe i projekte; definirati

slubene partnere i one potencijalne. Ako projekti planiraju biti financirani iz natjecateljskih

programa (npr. Kreativna Europa), to treba naznaiti. Gradovi se mogu odluiti naglasiti

digitalne kulturne sadraje (ne samo promociju putem drutvenih mrea i interakcije) kao

sastavni dio programa.


32

Informacije o urbanom razvoju i infrastrukturnim programima, projektima obnove kulturnog

nasljedstva i novim prostorima za kulturu, korisne su za objanjavanje pozadine i konteksta u

fazi predodabira. Konani odabir imat e u fokusu kapitalne projekte koji direktno utjeu na

programske aktivnosti (npr. novi kulturni centar u obnovljenoj zgradi koji postaje arina toka

za umjetnike projekte zajednice sadrane u programu).

Program razvoja publike mora biti jae razvijen u konanim Prijavnim knjigama, sadravajui

mrene i izvanmrene mjere za sve identificirane ciljane skupine. Posebna panja mora biti

posveena onoj publici do koje je teko doprijeti, ali je kljuna za stvaranje nove kulturne

klime u EPK gradu (npr. nacionalne manjine, ljudi s privremenim boravitem u gradu). Prijavne

knjige morale bi obuhvaati ukljuenost kola, mladih, volontera i drugih u gradu.

Sastav upravnih odbora morao bi biti objanjen, s odgovornim osobama (ili pozicijama) i

metodama postavljanja.

Glavni i umjetniki ravnatelj igraju kljune uloge u svim Europskim prijestolnicama kulture.

Odabir ljudi za te pozicije, preporuljivo putem otvorenog poziva, poeljno je obaviti prije

pojave gradova kandidata na sastanku, prilikom konanog izbora. To je posebno vano za

umjetnikog ravnatelja, budui da, za razliku od mnogih drugih imenovanja, umjetnika vizija

mora biti iznesena u Prijavnoj knjizi. Isto vrijedi i za kandidate za lanove umjetnikog vodstva.

Poznato je da imenovanja ovise o ishodu natjecanja.

Kandidati bi morali dati do znanja kako e osigurati da predloena organizacijska struktura ne

ovisi o potencijalnim promjenama politikih stranaka na vlasti u periodu izmeu 2016. i 2020.

godine i da uiva potporu svih politikih stranaka u ukljuenim jedinicama samouprave. Panel

oekuje da grad i gradsko vijee ponovno izraze svoju podrku kandidaturi dajui suglasnost

Prijavnoj knjizi ukljuivanjem proraunskih projekcija i obveza.

Konana Prijavna knjiga mora jasno naznaiti kako e potencijalna kapitalna ulaganja kljuna za

EPK (ona spomenuta u okviru kriterija upravljanje) biti izvedena (upravljake strukture, pravila

igre povezana s EU-ESI fondovima kao to su veze s relevantnim Operativnim programom,

hodogram i javna nabava).


33

Panel oekuje da etiri predodabrana grada objave svoje finalne Prijavne knjige na svojim

interenetskim stranicama zbog javne odgovornosti i angamana. Prijavne knjige morale bi biti

dostupne online neposredno prije konanog sastanka uoi odabira.

POTPISNICI

Steve Green (predsjednik)

Ivana Katuri (zamjenica predsjednika)

Sylvia Amann

Christina Farinha

Ulrich Fuchs

Maroje Mrdulja

Jordi Pardo

Anton Rombouts

Aiva Rozenberga

Pauli Sivonen

Agnieska Wlazel

Suzana ili Fier

Zagreb

Lipanj 2015.

Documents

Izvještaj Za EPK