IZVJEŠTAJ O STANJU OKOLIŠA - mpz.ks.gov.bampz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/nacrt_ioso_u_ks_171120161.pdf · Izvještaj o stanju okoliša u KS i OPĆI PODAI Naručilac: Ministarstvo

NACRT

Sarajevo, Novembar 2016. godine.

IZVJEŠTAJ O STANJU OKOLIŠA U KANTONU SARAJEVO

Izvještaj o stanju okoliša u KS

i

OPĆI PODACI

Naručilac: Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo

Implementator: Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo

Projekat: Izrada kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo za period 2016.-2021. godina

Naziv dokumenta: Izvještaj o stanju okoliša

Period izrade dokumenta:

Maj - Novembar 2016. godine

Izvršilac Institut za hidrotehniku, d.d. Sarajevo

Stjepana Tomića 1

71000 Sarajevo

tel: + 387 33 212 466/7

fax: + 387 33 207 949

E-mail: [email protected]

Web: http://www.heis.ba

Enova, d.o.o.

Podgaj 14

71000 Sarajevo

tel: + 387 33 279 100

fax: + 387 33 279 108

E-mail: [email protected]

Web: http://www.enova.ba

mailto:[email protected]

http://www.heis.ba/

mailto:[email protected]

http://www.enova.ba/


ii

SADRŽAJ

1 UVODNE NAPOMENE ...................................................................................................................................... 1

2 OPĆI PODACI O KANTONU SARAJEVO ............................................................................................................. 2

2.1 GEOGRAFIJA ..................................................................................................................................................... 2 2.2 KLIMA ............................................................................................................................................................ 2 2.3 POLITIČKO - TERITORIJALNA ORGANIZACIJA .............................................................................................................. 3 2.4 KULTURNO-HISTORIJSKO NASLJEĐE ........................................................................................................................ 4

3 DRUŠTVENO EKONOMSKI POKRETAČI I PRITISCI ............................................................................................. 5

3.1 STANOVNIŠTVO................................................................................................................................................. 5 3.1.1 PREGLED STANJA I TRENDOVA U EKONOMIJI ................................................................................................................ 5 3.1.1.1 Privredni razvoj ............................................................................................................................................. 5 3.1.1.2 Vanjska trgovina ............................................................................................................................................ 6 3.1.1.3 Prosječne plaće ............................................................................................................................................. 6 3.1.1.4 Zaposlenost i nezaposlenost ......................................................................................................................... 7 3.2 POLJOPRIVREDA I STOČARSTVO ............................................................................................................................. 7 3.2.1 STRUKTURA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA NA PODRUČJU KS ......................................................................................... 7 3.2.2 POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA ............................................................................................................................... 9 3.2.3 STOČARSKA PROIZVODNJA ....................................................................................................................................... 9 3.2.4 INDIKATORI ZA POLJOPRIVREDU ................................................................................................................................ 9 3.2.4.1 Potrošnja đubriva .......................................................................................................................................... 9 3.2.4.2 Potrošnja pesticida ...................................................................................................................................... 10 3.2.4.3 Emisija stakleničkih gasova ......................................................................................................................... 10 3.2.4.4 Područja pod organskom proizvodnjom ..................................................................................................... 10 3.2.5 ANALIZA I ZAKLJUČCI ............................................................................................................................................ 10 3.3 RIBOGOJILIŠTA, RIBOLOVSTVO I LOVSTVO .............................................................................................................. 12 3.3.1 BROJ I STRUKTURA RIBOGOJILIŠTA ........................................................................................................................... 12 3.3.2 OBIM PROIZVODNJE U RIBOGOJILIŠTIMA ................................................................................................................... 12 3.3.3 RIBOLOVAČKA I LOVAČKA DRUŠTVA ......................................................................................................................... 13 3.3.3.1 Ribolovačka društva .................................................................................................................................... 13 3.3.3.2 Lovačka društva ........................................................................................................................................... 13 3.3.4 STANJE RIBLJEG FONDA I DIVLJAČI ........................................................................................................................... 13 3.3.5 POKAZATELJI ZA RIBOGOJILIŠTA I LOVSTVO ................................................................................................................ 14 3.3.6 ANALIZA I ZAKLJUČCI ............................................................................................................................................ 14 3.4 ENERGETIKA ................................................................................................................................................... 15 3.4.1 ELEKTRIČNA ENERGIJA .......................................................................................................................................... 15 3.4.2 TOPLOTNA ENERGIJA ............................................................................................................................................ 16 3.4.3 OSTALI VIDOVI ENERGIJE ....................................................................................................................................... 17 3.4.4 ENERGETSKA EFIKASNOST U KS .............................................................................................................................. 22 3.4.5 INDIKATORI ZA ENERGIJU ....................................................................................................................................... 22 3.4.5.1 Finalna potrošnja energije po sektorima ..................................................................................................... 22 3.4.5.2 Ukupna potrošnja primarne energije po energentima ............................................................................... 23 3.4.5.3 Ukupni energetski intenzitet ....................................................................................................................... 23 3.4.5.4 Potrošnja energije iz obnovljivih izvora ....................................................................................................... 24 3.4.5.5 Potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora ...................................................................................... 24 3.4.6 ANALIZA I ZAKLJUČCI ............................................................................................................................................ 24 3.5 PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA ............................................................................................................................... 25 3.5.1 PRIVREDNA STRUKTURA ........................................................................................................................................ 25 3.5.2 POTROŠNJA ENERGIJE U INDUSTRIJI ......................................................................................................................... 26 3.5.3 BROJ INDUSTRIJSKIH PREDUZEĆA KOJA SE NALAZE U SISTEMU UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ...................................................... 27 3.5.4 ANALIZA I ZAKLJUČCI ............................................................................................................................................ 32 3.6 EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA ................................................................................................................ 33 3.6.1 METALI I NEMETALIČNE SIROVINE ........................................................................................................................... 33 3.6.2 OKOLINSKI ASPEKTI I NADZOR EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA ............................................................................. 34


iii

3.6.3 ANALIZA I ZAKLJUČCI ............................................................................................................................................. 34 3.7 TRANSPORT I INFRASTRUKTURA .......................................................................................................................... 34 3.7.1 CESTOVNI SAOBRAĆAJ ........................................................................................................................................... 35 3.7.2 ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ ........................................................................................................................................ 35 3.7.3 VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ .......................................................................................................................................... 36 3.7.4 VODNI SAOBRAĆAJ ............................................................................................................................................... 36 3.7.5 TERMINALI ......................................................................................................................................................... 36 3.7.6 JAVNI SAOBRAĆAJ ................................................................................................................................................ 36 3.7.7 ANALIZA I ZAKLJUČCI ............................................................................................................................................. 36 3.8 TURIZAM I REKREACIJA ..................................................................................................................................... 37 3.8.1 TURISTIČKI OBJEKTI .............................................................................................................................................. 37 3.8.2 BROJ TURISTIČKIH DOLAZAKA ................................................................................................................................. 39 3.8.3 BROJ TURISTIČKIH NOĆENJA ................................................................................................................................... 39 3.8.4 TURIZAM U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA ...................................................................................................................... 40 3.8.5 ANALIZA I ZAKLJUČCI ............................................................................................................................................. 41 3.9 PROSTORNO UREĐENJE I URBANIZAM .................................................................................................................. 42 3.9.1 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA ................................................................................................................... 42 3.9.2 URBANI RAZVOJ ................................................................................................................................................... 42 3.9.2.1 Javne zelene površine – urbano zelenilo ..................................................................................................... 44 3.9.3 UVJETI STANOVANJA ............................................................................................................................................ 45 3.9.3.1 Nelegalna gradnja ........................................................................................................................................ 47 3.9.4 ANALIZA I ZAKLJUČCI ............................................................................................................................................. 49 3.10 UPRAVLJANJE OTPADOM ................................................................................................................................ 49 3.10.1 KOMUNALNI OTPAD ........................................................................................................................................... 50 3.10.1.1 Nastajanje komunalnog otpada ................................................................................................................. 50 3.10.1.2 Prikupljanje komunalnog otpada i pokrivenost uslugom .......................................................................... 52 3.10.1.3 Broj registriranih odlagališta komunalnog otpada .................................................................................... 54 3.10.1.4 Stopa naplate ............................................................................................................................................. 55 3.10.2 PROIZVODNI OTPAD ........................................................................................................................................... 55 3.10.2.1 Neopasni proizvodni otpad ....................................................................................................................... 60 3.10.2.2 Opasni proizvodni otpad ........................................................................................................................... 61 3.10.3 POSEBNE KATEGORIJE OTPADA ............................................................................................................................. 62 3.10.3.1 Otpad iz zdravstvenih institucija ................................................................................................................ 62 3.10.3.2 Otpadne gume ........................................................................................................................................... 62 3.10.3.3 Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad............................................................................................................ 63 3.10.3.4 Otpadna vozila ........................................................................................................................................... 63 3.10.3.5 Građevinski otpad i otpad od rušenja ....................................................................................................... 64 3.10.3.6 Kabasti otpad ............................................................................................................................................. 64 3.10.3.7 Otpad koji sadrži azbest ............................................................................................................................. 65 3.10.3.8 Otpad životinjskog porijekla ...................................................................................................................... 65 3.10.3.9 Elektronski i električni otpad - EEO ............................................................................................................ 65 3.10.3.10 Biorazgradivi otpad .................................................................................................................................. 66 3.10.3.11 Otpadne baterije i akumulatori ............................................................................................................... 66 3.10.3.12 Mulj iz otpadnih voda .............................................................................................................................. 66 3.10.3.13 Otpad tekstila i obuće .............................................................................................................................. 66 3.10.3.14 Otpad koji sadrži polihlorirane bifenile (PCB) i polihlorirane terfenile (PCT) .......................................... 66 3.10.4 ANALIZA I ZAKLJUČCI........................................................................................................................................... 67 3.10.4.1 Upravljanje komunalnim otpadom ............................................................................................................ 67 3.10.4.2 Upravljanje proizvodnim otpadom ............................................................................................................ 67 3.10.4.3 Upravljanje posebnim kategorijama otpada ............................................................................................. 67 3.11 VODNI RESURSI ............................................................................................................................................ 68 3.11.1 KORIŠTENJE VODA .............................................................................................................................................. 68 3.11.1.1 Korištenje voda za vodosnabdijevanje ...................................................................................................... 68 3.11.1.2 Korištenje voda za navodnjavanje ............................................................................................................. 83 3.11.1.3 Korištenje voda za potrebe privrede ......................................................................................................... 83 3.11.2 ZAŠTITA VODA ................................................................................................................................................... 85 3.11.2.1 Odvodnja i tretman otpadnih voda iz domaćinstava i industrije ............................................................... 85 3.11.2.2 Emisije organske materije ......................................................................................................................... 89 3.11.3 ANALIZA I ZAKLJUČCI........................................................................................................................................... 95


iv

3.11.3.1 Korištenje voda.......................................................................................................................................... 95 3.11.3.2 Zaštita voda ............................................................................................................................................... 96

4 PROCJENA STANJA OKOLIŠA I UČINCI ............................................................................................................ 97

4.1 PRIRODA ....................................................................................................................................................... 97 4.1.1 PRIRODNO OKRUŽENJE ......................................................................................................................................... 97 4.1.1.1 Biodiverzitet ................................................................................................................................................ 97 4.1.1.2 Geološka raznolikost ................................................................................................................................. 101 4.1.1.3 Zaštićena prirodna područja i aktivnosti na proglašenju novih................................................................. 102 4.1.1.4 Identifikacija ekosistema sa visokim vrijednostima biodiverziteta ........................................................... 106 4.1.2 KONVERZIJA STANIŠTA ........................................................................................................................................ 107 4.1.2.1 Konverzija primarnih ekosistema .............................................................................................................. 107 4.1.2.2 Konverzija sekundarnih staništa ................................................................................................................ 108 4.1.3 PREKOMJERNA EKSPLOATACIJA RESURSA I ZAGAĐENJE ............................................................................................... 109 4.1.4 UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA PRIRODU ......................................................................................................... 109 4.1.5 INVAZIVNE VRSTE .............................................................................................................................................. 110 4.1.6 STANJE JAVNE SVIJESTI ........................................................................................................................................ 110 4.1.7 ANALIZA I ZAKLJUČCI .......................................................................................................................................... 111 4.2 VODNI RESURSI ............................................................................................................................................. 112 4.2.1 ZAŠTITA VODA .................................................................................................................................................. 112 4.2.1.1 Kvalitet površinskih voda .......................................................................................................................... 112 4.2.1.2 Kvalitet podzemnih voda ........................................................................................................................... 115 4.2.1.3 Kvalitet vode za piće .................................................................................................................................. 116 4.2.2 ZAŠTITA OD VODA .............................................................................................................................................. 118 4.2.2.1 Raspoloživi podaci za hidrološke stanice u KS ........................................................................................... 118 4.2.2.2 Izgrađenost zaštitnih objekata .................................................................................................................. 121 4.2.2.3 Operativni planovi odbrane od poplava .................................................................................................... 121 4.2.2.4 Područje pod rizikom od poplava .............................................................................................................. 125 4.2.3 ANALIZA I ZAKLJUČCI .......................................................................................................................................... 126 4.2.3.1 Zaštita voda ............................................................................................................................................... 126 4.2.3.2 Zaštita od voda .......................................................................................................................................... 126 4.3 UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA ..................................................................................................................... 127 4.3.1 EMISIJE U ZRAK ................................................................................................................................................. 128 4.3.1.1 Emisija kiselih gasova (acidifirajuće supstance) u FBiH CSI001 ................................................................. 128 4.3.1.2 Emisija prekursora ozona .......................................................................................................................... 129 4.3.1.3 Emisija primarnih čestica PM2,5 i PM10 ...................................................................................................... 129 4.3.1.4 Emisija stakleničkih gasova ....................................................................................................................... 130 4.3.1.5 Analiza okolinskih dozvola i rezultata godišnjih izvještavanja o emisijama prema monitoringu iz dozvola 131 4.3.2 KVALITET ZRAKA ................................................................................................................................................ 132 4.3.2.1 Proizvodnja i potrošnja spojeva koji oštećuju ozonski omotač ................................................................. 132 4.3.2.2 Kiselost padavina ....................................................................................................................................... 133 4.3.2.3 Izloženost ekosistema acidifikaciji atmosfere, eutrofikaciji i ozonu.......................................................... 134 4.3.2.4 Prekoračenje graničnih vrijednosti parametara kvaliteta zraka u urbanim područjima ........................... 134 4.3.2.5 Ocjena stanja kvaliteta zraka u KS ............................................................................................................. 138 4.3.2.6 Uzroci postojećeg stanja kvaliteta zraka ................................................................................................... 140 4.3.2.7 Sadržaj teških metala u ukupnim lebdećim česticama .............................................................................. 141 4.3.3 MONITORING KVALITETA ZRAKA ........................................................................................................................... 141 4.3.3.1 Pregled postojećeg stanja monitoringa kvaliteta zraka ............................................................................ 141 4.3.4 ANALIZA I ZAKLJUČCI .......................................................................................................................................... 144 4.4 ZEMLJIŠTE .................................................................................................................................................... 145 4.4.1 STRUKTURA UKUPNOG ZEMLJIŠTA ......................................................................................................................... 145 4.4.2 STRUKTURA URBANIZIRANOG ZEMLJIŠTA ................................................................................................................ 146 4.4.3 KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA ....................................................................................................................................... 147 4.4.3.1 Promjena namjene .................................................................................................................................... 147 4.4.3.2 Godišnji prosjek pretvaranja poljoprivrednog zemljišta ........................................................................... 148 4.4.3.3 Razvijenost sistema monitoringa korištenja zemljišta .............................................................................. 148 4.4.3.4 Miniranost poljoprivrednog zemljišta ....................................................................................................... 148 4.4.4 ZAŠTITA ZEMLJIŠTA ............................................................................................................................................ 149


v

4.4.4.1 Emisije u zemljište ..................................................................................................................................... 149 4.4.4.2 Degradacija zemljišta ................................................................................................................................. 149 4.4.4.3 Osjetljivost zemljišta .................................................................................................................................. 150 4.4.4.4 Kiselost zemljišta ....................................................................................................................................... 151 4.4.4.5 Kontaminacija teškim metalima i ostalim hemijskim agensima ................................................................ 152 4.4.4.6 Zdravstveno stanje zemljišta ..................................................................................................................... 153 4.4.4.7 Fizički gubitak zemljišta ............................................................................................................................. 154 4.4.4.8 Zbijenost zemljišta ..................................................................................................................................... 154 4.4.4.9 Struktura prema bonitetnim klasama........................................................................................................ 155 4.4.4.10 Razvijenost monitoringa kvaliteta zemljišta ............................................................................................ 156 4.4.5 ANALIZA I ZAKLJUČCI ........................................................................................................................................... 156 4.5 ŠUME ......................................................................................................................................................... 157 4.5.1 ŠUME I ŠUMSKA PODRUČJA .................................................................................................................................. 158 4.5.1.1 Površina šumskog pokrivača i vlasništvo ................................................................................................... 158 4.5.1.2 Dominirajuće vrste drveća ......................................................................................................................... 159 4.5.1.3 Šumske zalihe i sječa.................................................................................................................................. 159 4.5.1.4 Zdravlje šuma i pošumljavanje .................................................................................................................. 160 4.5.2 ANALIZA I ZAKLJUČCI ........................................................................................................................................... 163 4.6 UPRAVLJANJE OTPADOM ................................................................................................................................ 163 4.6.1 KOMUNALNI OTPAD ........................................................................................................................................... 163 4.6.1.1 Broj nelegalnih odlagališta otpada ............................................................................................................ 163 4.6.2 PROIZVODNI OTPAD ........................................................................................................................................... 164 4.6.2.1 Stanje okoliša i posljedice .......................................................................................................................... 164 4.7 BUKA ......................................................................................................................................................... 164 4.7.1 STANJE I UČINCI ................................................................................................................................................. 164 4.7.2 IDENTIFIKACIJA POSTOJEĆEG STANJA ...................................................................................................................... 164 4.7.2.1 Analiza pristupa rješavanja problema buke kroz okolinske dozvole ......................................................... 166 4.7.3 KARTE BUKE ...................................................................................................................................................... 167 4.7.4 OMETAJUĆA BUKE U STAMBENIM OBJEKTIMA .......................................................................................................... 169 4.7.5 ANALIZA I ZAKLJUČCI ........................................................................................................................................... 169 4.8 VJEŠTAČKO OSVJETLJENJE ................................................................................................................................ 170 4.8.1 STANJE I UČINCI ................................................................................................................................................. 170 4.8.2 ANALIZA I ZAKLJUČCI ........................................................................................................................................... 171 4.9 ZDRAVLJE LJUDI ............................................................................................................................................ 171 4.9.1 UTJECAJ KVALITETA OKOLIŠA NA ZDRAVLJE .............................................................................................................. 171 4.9.2 JAVNO-ZDRAVSTVENI MONITORING RIZIKO FAKTORA OKOLIŠA ..................................................................................... 173 4.9.3 ORGANIZACIJA ZDRAVSTVA I SISTEM OBAVJEŠTAVANJA .............................................................................................. 174 4.9.4 BOLESTI KOJE SE PRENOSE VODOM, ZRAKOM I HRANOM ............................................................................................ 174 4.9.5 ANALIZA I ZAKLJUČCI ........................................................................................................................................... 175 4.10 OKOLIŠNI RIZICI, NESREĆE I HEMIKALIJE ............................................................................................................ 176 4.10.1 INFORMACIJE O RIZICIMA I NESREĆAMA ................................................................................................................ 176 4.10.2 INFORMACIJE O HEMIKALIJAMA .......................................................................................................................... 178 4.10.3 ANALIZA I ZAKLJUČCI......................................................................................................................................... 179

5 ODGOVORI POLITIKA .................................................................................................................................. 179

5.1 UPRAVLJANJE OTPADOM ................................................................................................................................ 179 5.1.1.1 Obrada komunalnog otpada ...................................................................................................................... 179 5.1.1.2 Stupanj uspostave regionalnih sanitarnih odlagališta ............................................................................... 180 5.1.1.3 Postojeći kapaciteti za zbrinjavanje opasnog i neopasnog proizvodnog otpada ...................................... 180 5.1.1.4 Postojeći kapaciteti za zbrinjavanje posebnih kategorija .......................................................................... 186 5.1.1.5 Financiranje upravljanja otpadom ............................................................................................................. 187 5.2 ŠUME ......................................................................................................................................................... 187 5.2.1 CERTIFICIRANE ŠUME – FSC ................................................................................................................................. 187 5.3 OKOLINSKE INSTITUCIJE, OKOLINSKA POLITIKA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ................................................................ 188 5.3.1.1 Federacija BiH ............................................................................................................................................ 189 5.3.1.2 Kanton Sarajevo ......................................................................................................................................... 190 5.3.2 POLITIKA OKOLIŠA .............................................................................................................................................. 193 5.3.2.1 Zakonski propisi iz oblasti zaštiti okoliša ................................................................................................... 193 5.3.2.2 Strateško planiranje zaštite okoliša ........................................................................................................... 208


vi

5.3.3 SISTEM UPRAVLJANJA INFORMACIJAMA O OKOLIŠU I IZVJEŠTAVANJE O OKOLIŠU .............................................................. 210 5.3.4 ANALIZA I ZAKLJUČCI .......................................................................................................................................... 211 5.4 FINANSIJSKI MEHANIZMI ZAŠTITE OKOLIŠA ........................................................................................................... 213 5.4.1 UVOD ............................................................................................................................................................. 213 5.4.2 FINANSIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA U KS .................................................................................................................... 213 5.4.3 FINANSIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA PREKO MINISTARSTVA PROSTORNOG UREĐENJA, GRAĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA.................... 215 5.4.4 FINANSIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA PREKO MINISTARSTVA PRIVREDE ................................................................................ 216 5.4.4.1 Oblast vodoprivrede .................................................................................................................................. 216 5.4.4.2 Oblast šumarstva ....................................................................................................................................... 217 5.4.4.3 Oblast poljoprivrede .................................................................................................................................. 217 5.4.5 FINANSIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA PREKO MINISTARSTVA KOMUNALNE PRIVREDE I INFRASTRUKTURE .................................... 218 5.4.6 ANALIZA I ZAKLJUČCI .......................................................................................................................................... 218 5.5 OBRAZOVANJE O OKOLIŠU, PODIZANJE SVIJESTI JAVNOSTI O OKOLIŠU I UČEŠĆE JAVNOSTI ................................................ 218 5.5.1 POJAM I ZNAČAJ OBRAZOVANJA O OKOLIŠU............................................................................................................. 218 5.5.2 STRATEŠKE ODREDNICE ....................................................................................................................................... 219 5.5.3 OBRAZOVANJE O OKOLIŠU U FORMALNOM OBRAZOVANJU ......................................................................................... 219 5.5.3.1 Stanje obrazovanja o okolišu i održivom razvoju ...................................................................................... 221 5.5.3.2 Podizanje svijesti javnosti o okolišu i učešće javnosti ............................................................................... 221 5.5.3.3 Aktivnosti na obrazovanju o okolišu i podizanju svijesti javnosti o okolišu u KS ...................................... 222 5.5.3.4 Analiza i zaključci ....................................................................................................................................... 224

6 REZULTATI ANKETIRANJA ............................................................................................................................ 225


vii

POPIS SLIKA Slika 1. Geografski raspored smještajnih kapaciteta na području KS .......................................................................... 38

Slika 2. Mreža naselja KS, 1:75 000 ............................................................................................................................. 43

Slika 3. Urbana i van-urbana područja sa oznakama režima građenja ....................................................................... 46

Slika 4. Lokacija Regionalne deponije "Smiljevići" ...................................................................................................... 55

Slika 5. Izvorišta i zone sanitarne zaštite u KS u ISV-u u AVPRS ................................................................................. 78

Slika 6. Potencijalni tačkasti zagađivači –industrije u KS iz ISV-a AVPRS .................................................................... 91

Slika 7. Prostorni raspored zaštićenih prirodnih područja na području KS ............................................................... 104

Slika 8. Monitoring profili za praćenje kvaliteta površinskih voda u KS u periodu 2011.-2014. .............................. 112

Slika 9. Karta grupa vodnih tijela podzemnih voda u slivu Save na teritoriji FBiH ................................................... 115

Slika 10. Grupa vodnih tijela podzemnih voda na području KS ................................................................................ 116

Slika 11. Lokacije hidroloških i meteoroloških stanica u KS ...................................................................................... 119

Slika 12. Prikaz poplavne linije ranga pojave velikih voda 1/20, 1/100 i 1/500 na vodotocima u KS ....................... 122

Slika 13. Poplave na području KS na vodotocima I kategorije .................................................................................. 123

Slika 14. Poplave na području KS na vodotocima II kategorije.................................................................................. 124

Slika 15. Sarajevo u magli .......................................................................................................................................... 138

Slika 16. Izgled proračuna imisije –disperzioni model .............................................................................................. 139

Slika 17. Zemljišne površine prema namjeni korištenja u KS .................................................................................... 146

Slika 18. Klizišta u KS ................................................................................................................................................. 150

Slika 19. Karta reakcije tla ......................................................................................................................................... 152

Slika 20. Bonitetne kategorije ................................................................................................................................... 156

Slika 21. Karta noćnih prekoračenja nivoa buke u užem centru Sarajeva................................................................. 165

Slika 22. Karta dnevnih prekoračenja nivoa buke u užem centru Sarajeva .............................................................. 165

Slika 23. Karta dnevnih nivoa buke u užem centru Sarajeva sa ucrtanim lokacijama i rezultatima monitoringa ..... 167

Slika 24. Vrsta opasnosti – prirodne i druge nesreće po ugroženim područjima kantona FBiH ............................... 177

Slika 25. Projekti u KS finansirani od strane FZZOFBIH ............................................................................................. 215

Slika 26. Kapitalni projekti MPUGZO KS .................................................................................................................... 216


viii

POPIS TABELA

Tabela 1. Meteorološke stanice .................................................................................................................................... 3

Tabela 2. Srednje mjesečne temperature (1961.–1990.) ............................................................................................. 3

Tabela 3. Srednje mjesečne temperature (2001.–2011.) ............................................................................................. 3

Tabela 4. Prirodno kretanje stanovništva u KS ............................................................................................................. 5

Tabela 5. Prikaz prosječnih plata prema vrsti djelatnosti za KS .................................................................................... 7

Tabela 6. Agrozone potencijalnog načina korištenja zemljišta po općinama ............................................................... 8

Tabela 7. Brojno stanje stoke (2015) ............................................................................................................................ 9

Tabela 8. Emisija GHG gasova iz poljoprivrede (Gg CO2-eq.) ..................................................................................... 10

Tabela 9. Utjecaj poljoprivrede na okoliš ................................................................................................................... 11

Tabela 10. Pregled isporučene toplotne energije iz centralnih toplifikacionih sistema u KS ..................................... 16

Tabela 11. Pregled potrošnje prirodnog gasa u 2014. i 2015.godini po sektorima .................................................... 19

Tabela 12. Planirane površine privrednih zona KS 2023.god. ..................................................................................... 25

Tabela 13. Odnos površina industrije u odnosu na površinu svake općine pojedinačno ........................................... 25

Tabela 14. Vrste djelatnosti prerađivačke industrije kod kojih je zabilježen rast proizvodnje ................................... 26

Tabela 15. Vrste djelatnosti prerađivačke industrije kod kojih je zabilježen veliki pad proizvodnje .......................... 26

Tabela 16. Pregled industrija u KS kojima je izdata okolišna dozvola na federalnom nivou ...................................... 27

Tabela 17. Pregled industrija u KS kojima je izdata okolišna dozvola na kantonalnom nivou .................................... 30

Tabela 18. Ukupan broj registrovanih vozila na datum 31.08.2016. god. .................................................................. 35

Tabela 19. Broj prijavljenih dolazaka u 2015.godini ................................................................................................... 39

Tabela 20. Broj noćenja i dužina boravka (broj dana) za period 2011.-2015. ............................................................ 39

Tabela 21. Pregled površina javnog zelenila po stanovniku, za osam općina KS ........................................................ 44

Tabela 22. Rješavanje zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata po općinama KS i za Grad Sarajevo . 48

Tabela 23. Okolišni indikatori u oblasti upravljanja otpadom .................................................................................... 49

Tabela 24. Nastajanje komunalnog otpada u KS po općinama u 2015. g. .................................................................. 51

Tabela 25. Vrste i ukupne količine otpada po kategorijama proizvedenog ili tretiranog na području KS iz 2015. godine ......................................................................................................................................................................... 51

Tabela 26. Ukupne količine i procentualni udio reciklažnog otpada zastupljenog u mješanom komunalnom otpadu .................................................................................................................................................................................... 52

Tabela 27. Prikupljanje komunalnog otpada na području KS ..................................................................................... 53

Tabela 28. Prikaz izgrađenih niša na području KS ....................................................................................................... 54

Tabela 29. Cjenovnik usluga za privredni sektor......................................................................................................... 55

Tabela 30. Vrste i količine proizvodnog otpada u KS .................................................................................................. 56

Tabela 31. Vrste i količine metalnog proizvodnog otpada ......................................................................................... 60

Tabela 32. Ovlašteni operatori za preuzimanje otpadnih guma u KS ......................................................................... 63

Tabela 33. Ovlašteni operatori za sakupljanje otpadnih vozila u KS ........................................................................... 64

Tabela 34. Izvorišta u centralnom javnom sistemu vodosnabdijevanja kojim upravlja KJKP ViK Sarajevo, ............... 69

Tabela 35. Izvorišta sa kojih KJKP ViK Sarajevo kupuje vodu (kojim upravljaju drugi operatori sistema) a koja se uključuju u dio centralnog javnog sistema vodosnabdijevanja u KS .......................................................................... 71

Tabela 36. Izvorišta u javnom sistemu vodosnabdijevanja kojim upravlja JKP Komunalac Hadžići ........................... 73

Tabela 37. Izvorišta u javnom sistemu vodosnabdijevanja i lokalnim sistemima kojim upravlja JKP Vodostan Ilijaš 75


ix

Tabela 38. Izvorišta u javnom sistemu vodosnabdijevanja kojim upravlja JKP Trnovo iz Trnova ............................... 76

Tabela 39. Broj priključaka na vodovodnu mrežu kojom upravlja KJKP ViK Sarajevo, po općinama, za 2015. god. .. 78

Tabela 40. Količina neoprihodovane vode u centralnom javnom sistemu vodosnabdijevanja kojim upravlja KJKP ViK Sarajevo, za period 2014.-2015. god. ......................................................................................................................... 79

Tabela 41. Lokalni vodovodi u KS pod nadzorom ZzJZ KS, za period od 2011.-2015. godine ..................................... 82

Tabela 42. Prikaz rezultata analiza vode za piće iz lokalnih vodovoda u KS na mikrobiološku i fizičko-hemijsku ispravnost, za period od 2011-2015. godine ............................................................................................................... 83

Tabela 43. Podaci iz registra ugovora o koncesijama za korištenje podzemne vode za potrebe privrede ................. 84

Tabela 44. Podaci o korisnicima kanalizacije iz GIS-a u KJKPViK (po općinama) i bespravnoj kanalizaciji ................. 86

Tabela 45. Emisija zagađenja od stanovnika sa koeficijentom umanjenja za tretirane otpadne vode ....................... 89

Tabela 46. Podaci o broju stanovnika priključenih na kanalizacijsku mrežu sa ili bez tretmana na PPOV u Butilama 90

Tabela 47. Teret zagađenja porijeklom od stanovništva u KS ..................................................................................... 90

Tabela 48. Opterećenje voda industrijskim otpadnim vodama -KS ............................................................................ 90

Tabela 49. Opterećenje voda industrijskim otpadnim vodama –KS-stanje za 2015. god. .......................................... 91

Tabela 50. Rezultati proračuna tereta zagađenja porijeklom od industrije KS ........................................................... 91

Tabela 51. Rezultati proračuna tereta zagađenja porijeklom od stočarstva u KS ....................................................... 92

Tabela 52. Rezultati proračuna tereta zagađenja porijeklom od poljoprivrednih aktivnosti KS ................................. 93

Tabela 53. Tereta zagađenja porijeklom od procjednih voda deponija - KS ............................................................... 93

Tabela 54. Prosječni kvalitet procjednih voda deponija u BiH .................................................................................... 94

Tabela 55. Teret zagađenja porijeklom od procjednih voda nelegalnih deponija -KS ................................................ 94

Tabela 56. Ukupno opterećenje površinskih i podzemnih voda organskim materijama na teritoriji KS .................... 94

Tabela 57. Doprinos količine otpadne vode i tereta zagađenja na rijeci i ispustima u rijeku Miljacku, august 2011. godine ......................................................................................................................................................................... 94

Tabela 58. Kategorizacija zaštićenih područja i nadležnosti nad istima.................................................................... 103

Tabela 59. Zaštićena prirodna područja u KS ............................................................................................................ 103

Tabela 60. Lokacije monitoring profila kvaliteta površinskih vodotoka i frekvencija ispitivanja na području KS u periodu 2011.-2013. ................................................................................................................................................. 113

Tabela 61. Tabelarni prikaz ocjene ekološkog, hemijskog i ukupnog statusa vodotoka na području KS u periodu 2011.-2013. .............................................................................................................................................................. 113

Tabela 62. Tabelarni prikaz ocjene ekološkog, hemijskog i ukupnog statusa vodotoka na području KS u 2014.god. .................................................................................................................................................................................. 114

Tabela 63. Tabelarni prikaz ocjene ekološkog, hemijskog i ukupnog statusa vodotoka na području KS u 2015.god. .................................................................................................................................................................................. 114

Tabela 64. Raspoloživi podaci za hidrološke i meteorološke stanice u KS iz AVPRS ................................................. 120

Tabela 65. Protoci velikih voda za sliv rijeke Bosne .................................................................................................. 121

Tabela 66. Područja uz površinske vode I kategorije na kojima ne postoje zaštitni vodni objekti ........................... 122

Tabela 67. Poplavna područja u KS na vodotocima I kategorije ............................................................................... 122

Tabela 68. Poplavna područja u KS na vodotocima II kategorije .............................................................................. 123

Tabela 69. Klasifikacija poplava prema značaju ........................................................................................................ 125

Tabela 70. Područja sa značajnim rizikom od poplava u KS ...................................................................................... 125

Tabela 71. Prikaz poplavnog rizika za značajna i izuzetno značajna poplavna područja u KS ................................... 125

Tabela 72. Registar emisija u zrak (t/g) za područje KS za 2010. godinu .................................................................. 128


x

Tabela 73. Registar emisija u zrak (t/g) za područje KS za 2013. godinu .................................................................. 128

Tabela 74. Tabela proračuna CSI za PM10 ................................................................................................................ 129

Tabela 75. Emisija lebdećih čestica (PM10) po kantonima i procentualno učešće kantona u ukupnoj emisiji iz FBiH u 2013. god. prema podacima dostavljenim u Registar .............................................................................................. 130

Tabela 76. Potencijali globalnog zagrijavanja pojedinih gasova za period od 100 godina ....................................... 131

Tabela 77. Ukupna emisija CO2 po godinama prema Trećem nacionalnom Izvještaju BiH za UNFCCC ................... 131

Tabela 78. Analiza OD i parametara emisija u zrak u KS ........................................................................................... 131

Tabela 79. Uvoz SOOO na područje FBiH - KS za period 2013.-2015. god. ............................................................... 133

Tabela 80. Srednje dnevne vrijednosti koncentracija lebdećih čestica (PM2,5 i PM10) u 2015. god. na mjernim

stanicama izražene u g/m3 ..................................................................................................................................... 137

Tabela 81. Granične vrijednosti, gornja i donja granica ocjenjivanja, tolerantne vrijednosti i pragovi upozorenja / uzbune

....................................................................................................................................................................... 140

Tabela 82. Zemljišne površine prema namjeni korištenja po općinama .................................................................. 145

Tabela 83. Struktura urbaniziranog zemljišta (2013) ................................................................................................ 147

Tabela 84. Sumnjiva površina pod minama .............................................................................................................. 148

Tabela 85. Ukupan broj registrovanih klizišta po općinama u (2016) ....................................................................... 150

Tabela 86. Zastupljenost zemljišta prema pH vrijednosti ......................................................................................... 151

Tabela 87. Prisustvo teških metala na nekim lokacijama na području KS ................................................................ 152

Tabela 88. Granične ukupne vrijednosti polutanata propisane Pravilnikom o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja ....................................................................... 153

Tabela 89. Podaci CORINE (IV nivo) i katastarske evidencije o poljoprivrednom i izgrađenom zemljištu za KS (ha) 154

Tabela 90. Bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljišta po općinama ................................................................ 155

Tabela 91. Lista okolišnih pokazatelja za oblast šumskih resursa ............................................................................. 157

Tabela 92. Informacije o period trajanja ŠGO državnih i privatnih šuma KS ............................................................ 158

Tabela 93. Površine šuma po tipovima, vlasništvu i kategorijama šuma u KS .......................................................... 158

Tabela 94. Zalihe, godišnji zapreminski prirast i etat šuma u KS po tipovima vlasništva, kategorijama šuma i vrsti drveća ....................................................................................................................................................................... 159

Tabela 95. Doznačeno krupno drvo po vrsti sanitarnog užitka u 2014. god. ............................................................ 161

Tabela 96. Bespravne sječe u KS za period 2010.-2015. godina ............................................................................... 162

Tabela 97. Prikaz divljih deponija na području KS .................................................................................................... 163

Tabela 98. Tabelarni prikaz mjerenja buke po okolinskim dozvolama i pritužbama u KS ........................................ 167

Tabela 99. Pregled klizišta po općinama u KS ........................................................................................................... 177

Tabela 100. Operatori koji upravljaju opasnim i neopasnim proizvodnim otpadom na području KS ...................... 180

Tabela 101. Operatori koji upravljaju posebnim kategorijama otpada na području KS ........................................... 186

Tabela 102. Pravna lica registrovana za aktivnosti zbrinjavanja opasnog otpada i njegovog izvoza prema odredbama Baselske konvecije .................................................................................................................................................... 186

Tabela 103. Nadležnosti i odgovornosti relevantnih institucija BiH u oblasti okoliša .............................................. 188

Tabela 104. Nadležnosti drugih relevantnih ministarstava i institucija Federacije BiH u oblasti okoliša ................. 189

Tabela 105. Nadležnosti drugih institucija na nivou KS u oblasti okoliša i drugih sektora koji imaju utjecaj na okoliš .................................................................................................................................................................................. 192

Tabela 106. Općinske službe koje se nave pitanjima okoliša sa brojem uposlenih .................................................. 193

Tabela 107. Stanje izrade strateško-planskih dokumenata koji sadrže aspekte okoliša po općinama u KS ............. 210


xi

Tabela 108. Prihodi FzZO FBiH sa područja KS i iznosi sredstava koji su vraćeni u KS (2015.g.) ............................... 214

Tabela 109. Pregled ostvarenih prihoda od naknada za zaštitu okoliša (2013-2015) ............................................... 215

Tabela 110. Pregled ostvarenih prihoda od opće i posebnih vodnih naknada i pregled trošenja sredstava na projekte zaštite od poplava (2013-2015) .................................................................................................................. 216

Tabela 111. Pregled prihoda i rashoda od naknada iz oblasti šuma (2013-2015) .................................................... 217

Tabela 112. Pregled ostvarenih prihoda i rashoda od promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (2013-2015) ........................................................................................................................ 218

Tabela 113. Analiza stanja u oblasti obrazovanja o okolišu i podizanju svijesti javnosti u KS .................................. 224

Tabela 114. Anketni upitnici prema porijeklu (općini) .............................................................................................. 226

Tabela 115. Prosječne ocjene stanja različitih prirodnih resursa i komponenti okoliša prema odgovorima ispitanika .................................................................................................................................................................................. 230

Tabela 116. Prosječne ocjene izraženosti okolišnih problema prema odgovorima ispitanika ................................. 231

Tabela 117. Očekivanja ispitanika od nadležnih organa u sektoru okoliša po svim nivoima .................................... 233


xii

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Broj registrovanih poslovnih subjekata po općinama u KS ........................................................................ 6

Grafikon 2. Vanjskotrgovinska razmjena u KS izražena u milionima KM za 2015. godinu ............................................ 6

Grafikon 3. Pregled potrošnje električne energije po naponskim nivoima ................................................................ 15

Grafikon 4. Struktura potrošnje po naponskim nivoima korisnika ............................................................................. 15

Grafikon 5. Pregled potrošnje električne energije po godinama u KS za 1990. i period 2006.-2015.god. ................. 16

Grafikon 6. Pregled potrošnje električne energije za 2013., 2014. i 2015. god .......................................................... 16

Grafikon 7. Struktura potrošnje energenata za proizvodnju toplotne energije iz centralnih toplinskih sistema u KS za 2015.god. ................................................................................................................................................................ 17

Grafikon 8. Pregled potrošnje prirodnog gasa u KS u 2015.god. ................................................................................ 17

Grafikon 9. Prikaz potrošnje prirodnog gasa po mjesecima u KS u 2015.god. ........................................................... 18

Grafikon 10. Pregled potrošnje prirodnog gasa u KS u posljednjih deset godina ....................................................... 18

Grafikon 11. Pregled potrošnje prirodnog gasa po kategoriji kupaca za 2014. i 2015. godinu .................................. 19

Grafikon 12. Struktura potrošnje prirodnog gasa po sektorima ................................................................................. 20

Grafikon 13. Pregled potrošnjenaftnih derivata u KS u 2015.godini .......................................................................... 20

Grafikon 14. Pregled potrošnje čvrstih goriva u KS u 2015.god. ................................................................................ 21

Grafikon 15. Struktura potrošnje čvrstih goriva u KS.................................................................................................. 21

Grafikon 16. Smanjenje potrošnje gasa kroz energetsku rekonstrukciju krovnih kotlovnica ..................................... 22

Grafikon 17. Finalna potrošnja energije po sektorima korištenja .............................................................................. 23

Grafikon 18.Struktura zastupljenosti energenata u KS ............................................................................................... 23

Grafikon 19. Index potrošnje energije po stanovniku ................................................................................................ 24

Grafikon 20. Grafički prikaz broja posjetilaca Zaštićeni pejzaž “Bijambare” .............................................................. 40

Grafikon 21. Grafički prikaz broja posjetilaca Spomenika prirode “Vrelo Bosne” ...................................................... 40

Grafikon 22. Distribucija biljnih vrsta po kategorijama ugroženosti na području KS (%) ......................................... 100

Grafikon 23. Distribucija ptičjih vrsta po kategorijama ugroženosti na području KS (%) ......................................... 100

Grafikon 24. Emisije kiselih gasova SO2, NOX i NH3 ................................................................................................... 128

Grafikon 25. Emisije prekursora ozona ..................................................................................................................... 129

Grafikon 26. Potrošnja SOO-i u BiH u razdoblju 1995.- 2008.god. (ODP potencijal u tonama/godina) ................... 132

Grafikon 27. Učestalost pojava kiselih padavina u Sarajevu (MS Bjelave) u periodu 1996.-2010. god. ................... 134

Grafikon 28. Prosječne godišnje koncentracije SO2 izmjerene na manualnim stanicama ........................................ 134

Grafikon 29. Prosječne godišnje koncentracije čađi izmjerene na manuelnim stanicama ....................................... 135

Grafikon 30. Prosječne mjesečne koncentracije PM10 izmjerene na automatskoj stanici Alipašina ........................ 135

Grafikon 31. Prosječne mjesečne koncentracije NO2 izmjerene na automatskim stanicama u petogodišnjem periodu ..................................................................................................................................................................... 136

Grafikon 32. Prosječne mjesečne koncentracije SO2 izmjerene na automatskim stanicama u petogodišnjem periodu .................................................................................................................................................................................. 136

Grafikon 33. Utjecaj emisije SO2 iz TE Kakanj ........................................................................................................... 137

Grafikon 34. Prosječna godišnja koncentracija SO2 i dima u Sarajevu u periodu 1975.-2010. god. ......................... 142

Grafikon 35. Grafički prikaz izmjerenog zagađenja na stanicama Bentbaša i Otoka ................................................ 144

Grafikon 36. Opožarene površine šuma i šumskih zemljišta za period 2010.-2015. god. na području KS ............... 162


xiii

Grafikon 37. Kretanje stope morbiditeta od hroničnih opstruktivnih plućnih oboljenja na području KS, 2001-2015.god. .................................................................................................................................................................. 175

Grafikon 38. Procentualni odnos ukupnih količina komunalnog otpada za proizvodnju RDF-a, otpada za proizvodnju komposta, te ostalog otpada na području KS ........................................................................................................... 180

Grafikon 39. Ispitanici prema nivou obrazovanja ..................................................................................................... 227

Grafikon 40. Radni status ispitanika .......................................................................................................................... 227

Grafikon 41. Ispitanici prema visini mjesečnih prihoda ............................................................................................ 227

Grafikon 42. Mjesto stanovanja ispitanika ................................................................................................................ 228

Grafikon 43. Nivo informisanosti ispitanika o stanju okoliša .................................................................................... 228

Grafikon 44. Način informisanja ispitanika po pitanju okoliša .................................................................................. 229

Grafikon 45. Odgovor na pitanje „Da li smatrate da stanje okoliša u Vašoj općini/kantonu ugrožava Vaše zdravlje“ .................................................................................................................................................................................. 229

Grafikon 46. Zadovoljstvo ispitanika sa stanjem okoliša u njihovoj općini/kantonu ................................................ 230

Grafikon 47. Zadovoljstvo ispitanika sa stanjem okoliša prema općinama KS .......................................................... 230

Grafikon 48. Ocjene rada nadležnih organa KS u sektoru okoliša............................................................................. 232

Grafikon 49. Informiranost ispitanika sa nadležnostima u sektoru okoliša na svim novima .................................... 232


xiv

LISTA SKRAĆENICA

AVPRS Agencija za vodno područje rijeke Save

AVPJM Agencija za vodno područje Jadranskog mora

BAT Najbolje raspoložive tehnike (engl. Best Available Techniques).

BDP Bruto domaći proizvod

BiH Bosna i Hercegovina

CSI Osnovni set indikatora (engl. Core Set of Indicators)

CORINE Land Cover Digitalna baza podataka o stanju i promjenama zemljišnog pokrova i namjeni korištenja zemljišta (engl. Coordination of Information on the Environment)

DEI Direkcija za evropske integracije

DPSIR Pokretačke snage, pritisci, stanje, utjecaji i odgovori (engl. Driving Forces, Pressures, State, Impacts and Response)

DZ Dom zdravlja

EBS Ekvivalentni broj stanovnika

EC Evropska komisija (engl. European Commission)

EEA Evropska agencija za okoliš (engl. European Environmental Agency)

EEO Elektronski i električni otpad

EIONET Evropska informacijska i promatračka mreža za okoliš (engl. European Environment Information and Observation Network)

EU Evropska unija (engl. European Union)

EUROSTAT Statistički ured Evropskih zajednica (engl. Statistical Office of the European Communities)

FAO Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (engl. Food and Agriculture Organization).

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

FHMZ Federalni hidrometeorološki zavod

FMOiT Federalno ministarstvo okoliša i turizma

FMPVŠ Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

FOP Federalni plan za odbranu od poplava

FZzA Federalni zavod za agropedologiju

FZzG Federalni zavod za geologiju FZzG

FZzP Federalni zavod za poljoprivredu

FzZO Fond za zaštitu okoliša

FZzPR Federalni zavod za programiranje razvoja

FZzS Federalni zavod za statistiku

GHG Gasovi sa efektom staklene bašte (engl. Greenhouse gases)

GIZ Njemačka razvojna agencija (njem. Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit)

GIS Geografski informacijski sistem

GJ Gospodarska jedinica

GVE Granične vrijednosti emisija

GVT Grupa vodnih tijela

IEA Međunarodna agencija za energetiku (engl. International Energy Agency)

IPA Instrument pretpristupne pomoći (engl. Instrument for Pre-Accession Assistance)

IPCC Međuvladin Panel o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change)

IUCN Međunarodna unija za konzervaciju prirode (engl. International Union for Conversation of Nature)

JCI Jedinstvenih carinskih isprava


xv

JKP Javno komunalno preduzeće

JLS Jedinica lokalne samouprave

JP Javno preduzeće

JU Javna ustanova

KEAP Kantonalni plan zaštite okoliša

KJKP Kantonalno javno komunalno preduzeće

KJP Kantonalno javno preduzeće

KJUzZPP Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja

KOP Kantonalni plan za odbranu od poplava

KPUO Kantonalni plan upravljanja otpadom

KS Kanton Sarajevo

KUzIP Kantonalna uprava za inspekcijske poslove

KZzZKHiPN Sarajevo Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo

LEAP Lokalni akcioni plan za okoliš (engl. Local Environmental Action Plan)

LPG Ukapljeni naftni plin (engl. (Liquified Petroleum Gas)

MBO Mehaničko-biološka obrada

MKPiI Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture

MP Ministarstvo privrede

MPUGZO Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša

MS Mjerna stanica

MUP Ministarstvo unutarnjih poslova

MVTEO Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

MONM Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade

NVO Nevladina organizacija

OJ Operativna jedinica

PAH Policiklični aromatski ugljikovodonik (engl. Polycyclic Aromatic Hydrocarbon)

PCB Polihlorovani bifenili (engl. Polychlorinated biphenyls)

PGDS Prosječan godišnji dnevni saobraćaj

PPOV Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

PPPR Preliminarna procjena poplavnog rizika

PRTR Registar ispuštanja i prenosa zagađujućih supstanci (engl. Pollutant Release and Transfer Register)

PUO Plan upravljanja otpadom

RCUO Regionalni centar za upravljanje otpadom

RDF Gorivo dobiveno iz otpada (engl. Refuse Derived Fuel)

RS Republika Srpska

SAD Sjedinjene Američke Države

SEAP Održivi energetski akcioni plan (engl. Sustainable Energy Action Plan)

SFRJ Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

SIDA Švedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju (engl. Swedish International Development Cooperation Agency)

SOOO Supstance koje oštećuju Ozonski omotač

SoER Izvještaj o stanju okoliša (engl. State of Environment Report)

SZO Svjetska zdravstvena organizacija

ŠGO Šumskogospodarska osnova

ŠGP Šumskogospodarsko područje

TE Termoelektrana

TS Toplifikacioni sistem


xvi

TZ Turistička zajednica

UN Ujedinjene nacije (engl. United Nations)

UNDP Program Ujedinjenih nacija za razvoj (engl. United Nations Development Programme)

UNESCO Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (engl. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization)

UNEP Program Ujedinjenih nacija za okoliš (engl. United Nations Environment Programme)

UNFCCC Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (engl. United Nations Framework Convention on Climate Change)

UNIDO Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda (engl. United Nations Industrial Development Organization)

USAID Američka agencija za međunarodni razvoj (engl. United States Agency for International Development)

VIK Vodovod i kanalizacija

ZAVNOBiH Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine

ZIS Zemljišni informacioni sistem

ZzI Zavod za izgradnju

ZzJZ Zavod za javno zdravstvo

ZzPR Zavod za planiranje razvoja

ŽFBiH Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine


1

1 UVODNE NAPOMENE Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH (FBiH) (“Službene novine FBiH”, broj 33/03 i 38/09) je temeljni zakonski akt koji određuju i utvrđuju ciljeve, načela, mjere, odgovornosti, dokumente, finansiranje i nadzor zaštite okoliša na prostoru FBiH. On propisuje obavezu izrade Kantonalnog akcionog plana zaštite okoliša (KEAP) koji, naslanjajući se na strateške dokumente višeg reda, treba da odredi strateški pravac u kome kantoni trebaju planirati zaštitu okoliša.

Svrha izrade KEAP-a je dvostruka, s jedne strane da na jednom mjestu objedini, analizira i strukturirano prezentira podatke i ocjenu stanja okoliša, a s druge strane da obezbijedi osnov za planiranje i provedbu mjera zaštite okoliša na području Kantona Sarajevo (KS). KEAP KS je provedbeni dokument Strategije zaštite okoliša FBiH za period 2008. – 2018. godine, Strategije upravljanja vodama FBiH za period 2011.- 2022. godine, te Federalnog plana upravljanja otpadom 2012.-2017., a koji će dati prijedlog operativnih ciljeva sa konkretnim mjerama za izvršavanje strateških ciljeva Strategija, a za specifično područje KS.

Ovaj Izvještaj o stanju okoliša u KS daje analizu i sintezu uzročno-posljedičnih odnosa između ljudskih aktivnosti i okoliša, pregled stanja pojedinih okolišnih komponenti, pregled institucionalnog i zakonodavnog okvira sektora zaštite okoliša, pregled u oblasti, obrazovanja o okolišu, te ocjenu nivoa javne svijesti po pitanju okoliša. Izvještaj o stanju je strukturiran prema DPSIR

1 modelu. DPSIR model je okvir za opisivanje interakcija između društva i okoliša

koji je usvojila Evropska agencija za okoliš (EEA). Komponente modela su:

pokretačke sile (D) - osnovi pokretači negativnih utjecaja (npr. stanovništvo, ekonomski razvoj, poljoprivreda, industrija, transport, itd.),

pritisci (P) - posljedice djelovanja pokretača (npr. emisije u zrak, vodu i zemljište, upotreba resursa itd.),

stanje (S) - stanje okoliša koje nastaje kao posljedica pritisaka (npr. kvalitet zraka, vode i zemljišta, itd.),

učinci (I) - nastaju kao posljedica promjene stanja i imaju okolišni utjecaj na funkcioniranje ekosistema i ljudskog zdravlja i

odgovori (R) na trenutno stanje okoliša - mjere koje sruštvo provodi ili namjerava provoditi kako bi poboljšala stanje okoliša. Odgovori mogu biti politike, zakonski okvir, ekonomski ili tehnički instrumenti.

Model je vrlo jednostavan: pokretači uzrokuju pritiske koji se odražavaju na stanje okoliša, što ima direktan utjecaj na ekološki sistem i cijeli lanac ne direktnih utjecaja, odnosno problema. Svi ti negativni utjecaji izazivaju odgovore društva, koje nizom odgovarajućih mjera djeluje na sve karike tog lanca.

Pri izradi Izvještaja koristeći indikatorski pristup, vodilo se računa da se iz planskih dokumenata višeg reda iz oblasti zaštite okoliša preuzmu indikatori čime se osigurava usaglašenost između ključnog kantonalnog i federalnih dokumenata iz oblasti zaštite okoliša i voda što je propisano i Projektnim zadatkom. Indikatori su preuzeti iz dokumenta Stanje okoliša Federacije Bosne i Hercegovine

2 i Strategije zaštite okoliša u FBiH. Za potrebe tog

izvještaja definirano je 80 okolišnih indikatora raspoređenih prema fizičkim komponentama okoliša: priroda, vode, zemljište, upravljanje kvalitetom zraka i upravljanje otpadom.

Cilj indikatorskog pristupa je kvantificiranje fizičkih pokazatelja stanja okoliša, te osiguranje efikasne usporedbe vrijednosti indikatora iz različitih ciklusa procesa razvoja sektora okoliša. Ovaj izvještaj utemeljen na indikatorskom pristupu predstavlja “nulto stanje” na temelju kojeg će se u sljedećim razdobljima pratiti i ocjenjivati napredak u području zaštite okoliša u KS.

Izvještaj o stanju okoliša sadrži i rezultate ankete za istraživanje javnog mišljenja o stanju okoliša u KS a koja je provedena u svim općinama.

Kvaliteta ovog izvještaja u direktnoj je vezi s kvalitetom dostupnih i ažurnih podataka i informacija. Konzorcij je, postupajući u skladu sa Projektnim zadatkom, nakon uspostavljanja organizacione strukture za izradu KEAP pristupio je identifikaciji i prikupljanju podataka o društveno-ekonomskim pokretačima i pritiscima, stanju okoliša i učincima, te odgovoru politika, a u skladu sa DPSIR modelom. Podaci koji su se koristili za identifikaciju početnog stanja su zadnji postojeći u razmatranoj oblasti. Pri tome je Konzorcij sačinio listu raspoložive dokumentacije iz oblasti zaštite okoliša, prije svega postojećih planskih dokumenata na federalnom, kantonalnom i lokalnom nivou, te je sagledao da li su podaci iz navedenih dokumenata dovoljno recentni (posljednja završena kalendarska godina,

1 D – Driving Forces; P – Pressures; S – States; I – Impacts; R – Responses 2 Izradu Izvještaja no stanju okoliša F BiH provelo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma u okviru aktivnosti na izradi Federalne strategije zaštite okoliša čija se jedna od komponenti odnosila na utvrđivanje trenutnog stanja okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine.


2

2015., odnosno relevantan vremenski period).Osim toga, Konzorcij je posredstvom MPUGZO KS kontaktirao relevantne institucije s upitom za dostavu najrecentnijih podataka koji nisu javno objavljeni. Također, svi raspoloživi i ažurni podaci iz nadležnosti MPUGZO KS su ustupljeni Konzorciju na raspolaganje tokom izrade ovog izvještaja. Svi dostavljeni podaci su analizirani i ugrađeni u ovaj izvještaj.

Glavni problemi u prikupljanju i vrjednovanju podataka korištenih u ovom izvještaju su rascjepkanost podataka po različitim izvorima, izostanak sistematskih mjerenja (npr. za oblast voda ne postoje sistematski podaci o monitoringu podzemnih voda u KS i sl.) i nepostojanje svih potrebnih i ažurnih podataka (npr. ne postoje podaci o kvaliteti vode iz individualnih bunara i izvorišta, ne postoje podaci o količinama nekih posebnih vrsta otpada i sl.).

Na osnovu identificiranog stanja po oblastima, Konzorcij je sagledao ključne nedostatke u svakoj oblasti i prezentirao set ključnih problema, prepoznavajući nedostatke u zakonodavnom okviru, tehničkim i organizacionim sposobnostima institucija nadležnih za pojedinu oblast, te poteškoćama izazvanim nedostatkom podataka ili adekvatne infrastrukture. Ova analiza će u narednoj fazi poslužiti za izradu liste prioriteta za rješavanje sa aspekta okoliša u vidu konkretnih aktivnosti koje će biti neophodno poduzeti za vrijeme implementacije KEAP-a. Mjere i aktivnosti za rješavanje prioritetnih problema će biti sastavni dio Akcionog plana KEAP-a.

2 OPĆI PODACI O KANTONU SARAJEVO

2.1 Geografija

KS nalazi se između 43 35 “ i 44 7 sjeverne geografske širine, odnosno 180 0' i 18

0 38 istočne geografske dužine.

Smješten je u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH) i obuhvata 1.277,3 km2, što čini 4,89 % površine FBiH,

odnosno 2,49 % ukupne površine BiH. KS se sastoji od 9 općina: Centar Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Ilidža, Trnovo (FBiH), Ilijaš, Vogošća i Hadžići.

U geomorfološkom smislu KS je smješten u Sarajevskoj kotlini koja se dolinom rijeke Bosne povezuje s Podunavljem i Srednjom Evropom na sjeveru, a dolinom rijeke Neretve s Jadranskim morem i Mediteranom na jugu. KS je smješten u planinskom masivu Dinarida, na kontaktu dviju velikih prirodno-geografskih cjelina (Podunavlje i Jadransko more). Distanca između najsjevernije i najjužnije tačke Kantona iznosi 62 km, a između krajnje zapadne i krajnje istočne pozicije rastojanje je 52,5 km. Ukupna dužina granice KS je 303,5 km. Geomorfološki aspekt ove administrativno definirane cjeline izražen je kao izrazito planinska oblast, gdje se 78 % prostora nalazi u području iznad 700 m n.m. Brdskom reljefu (od 550 m do 700 m), pripada 13 %, dok nizinskoj morfologiji (ispod 550 m n.m), preostaje samo 9 % teritorije. Centar grada Sarajeva, izgrađen je na cca 511 m n.m. Viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih planina, leže prosječno na visini cca 900 m n.m. U tom smislu prirodne granice KS predstavljaju planine jedinstvene ljepote (Bjelašnica, Jahorina, Igman, Romanija, Treskavica, Trebević), koje dosežu i 2000 m n.m. Treskavica je smještena u prostoru općine Trnovo, tridesetak kilometara južno od Sarajeva i sa 2.088 m n.m., najviša je planina u Kantonu. Prostor Sarajevsko Polje i dalje nizvodno duž rijeke Bosne prema Ilijašu, obilježen je najnižim vrijednostima nadmorske visine (cca 500 m n.m).

Nadmorska visina, nagib zemljišta i ekspozicija, kao obilježja reljefa KS, presudno su uticali na dinamiku razvoja i razmještaj industrijskih preduzeća i stanovništva. Visina, nagib i izloženost reljefa, također utiču na osunčanost prostora, temperaturu zraka, kao i druge klimatske prilike, bitne za živi svijet. Pojas zaravnjene morfologije (centralni dio kantona, dominantno eksponiran sarajevskim poljem), zastupljen je znatnim bogatstvom površinskih vodotoka (Bosna, Željeznica, Miljacka, Zujevina, Dobrinja), koji se s područja visokih terena, slijevaju u zone srednje-visinskog planinsko-brdskog reljefnog okruženja. Sjeverno od Sarajeva (od Vogošće prema Podlugovima), najznačajnije pritoke rijeke Bosne su Vogošća, Ljubina, Misoča i Stavnja, koje su također kao planinske rijeke formirale uske riječne doline, nastale snažnim erozivnim dinamizmom ovih vodotoka. Prostor KS dominantno je predstavljen depozicionom sredinom mezozojske starosti (Trijas, Jura-Kreda, Kreda), u najvećem obimu eksponiran planinskim masivima visine iznad 1.500 m, s kojih se u zaravnjena aluvijalna područja spuštaju bujični tokovi nastali kao produkt intenzivnijeg proljetnog otapanja snijega, odnosno kao rezultat izraženijih hidroloških prilika u smislu veće zastupljenosti količine atmosferskih oborina u jesen.

2.2 Klima

Za proučavanje klime KS korišteni su podaci s tri profesionalne meteorološke stanice: Bjelašnica, Sarajevo – Bjelave i Butmir – Aerodrom (Tabela 1).

Klima KS je umjereno kontinentalna u nižim, a u višim dijelovima i padinama okolnih planina umjereno kontinentalna pretplaninskog tipa. Idući uz padine okolnih planina postepeno prelazi u umjereno kontinentalnu planinskog tipa, dok je u najvišim predjelima Treskavice i Bjelašnice prisutna planinska klima alpskog tipa. Po Kepenovoj sistematizaciji, ovim bi se atributima trebalo dodati i vlažni, a u uslovima planinske klime i borealni tip.


3

Utjecaj umjereno kontinentalne klime iz Panonske nizije dolinom Bosne, kombinovan s povremenim fenskim efektom i mediteranskim utjecajem preko grebena Bjelašnice i Ivana, čini da je klima Sarajevske kotline znatno blaža nego što bi se to očekivalo na osnovu nadmorske visine. To Sarajevsku kotlinu svrstava u tzv. „župne oblasti“ u BiH. Na osnovu niza 1961.–1990. godine, srednja godišnja temperatura je iznosila oko 9,1 °C (Butmir) do 9,5 °C (Bjelave), dok je u dekadi 2001.–2011. godine znatno viša (Tabela 1 i Tabela 2).

Što se tiče prostorne raspodjele temperature, prosječni temperaturni gradijent na svakih 100 m iznosi približno –0,6 °C, tj. temperatura zakonito opada s nadmorskom visinom (na Butmiru srednja godišnja temperatura iznosi 9,1 °C, a na vrhu Bjelašnice 1,2 °C). Međutim, iz tabela za Bjelave i Butmir se vidi da je na Bjelavama temperatura viša, iako je na većoj nadmorskoj visini, što je posljedica temperaturne inverzije, koja je jedna od glavnih karakteristika klime KS. Tokom stabilnih perioda na dnu Sarajevske kotline se formira „ledeno jezero“ u kojem dolazi do formiranja magle. Naravno, u slučajevima dužih epizoda ovakvog vremena magleni sloj se brzo puni štetnim plinovima, dimom i čađu i nastaje smog.

Tabela 1. Meteorološke stanice Stanica Geografska širina Geografska dužina Nadmorska visina (m)

Bjelašnica 43° 43ʼ 18° 16ʼ 2.067

Sarajevo-Bjelave 43° 52ʼ 18° 26ʼ 630

Butmir-Aerodrom 43° 50ʼ 18° 21ʼ 518

Tabela 2. Srednje mjesečne temperature (1961.–1990.)

Stanice I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Bjelave -0,9 1,5 5,1 9,4 14,1 16,9 18,9 18,5 15,1 10.4 5,3 0,3 9,6

Butmir -2 0,6 4,8 9,1 13,9 17 18,6 18,1 14,6 9,8 4,8 0 9,1

Tabela 3. Srednje mjesečne temperature (2001.–2011.)

Stanice I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Bjelave 0,4 1,7 5,9 10,3 15,2 18,3 20,4 20,1 14,6 10,9 6,2 1,1 10,4

Butmir -0,6 1 5,5, 10,2 15,1 18,1 20,3 19,8 14,6 10,3 5 0,6 10

Odlike umjereno kontinentalne klime su relativno topla ljeta. Prosječna temperatura vazduha najtoplijeg mjeseca (jula) je između 20 °C i 22 °C, dok su zime većinom umjereno hladne. Prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca (januara) kreće se od –1 °C do –2 °C. Prosječna godišnja temperatura je viša od 10 °C. Jesenje i proljetne temperature su ujednačene. Ljetne apsolutne temperature mogu porasti do 40 °C, a zimske apsolutne minimalne mogu pasti i do –30 °C. Prosječne godišnje količine padavina se kreću od 700 mm na istoku do 1.500 mm na zapadu. Vjetrovi su rijetki i slabi, a kada se pojave, pretežno dolaze iz sjevernog i sjeverozapadnog pravca.

Planinski tip klime se odlikuje svježim i kratkim ljetima, hladnim i snježnim zimama. Prosječne januarske temperature se kreću od –3,5 °C do –6,8 °C, a julske od 14,8 °C do 16,9 °C. Apsolutne minimalne temperature su od –22 °C do –30 °C, a apsolutne maksimalne od 35 °C do 40 °C. Izuzetak su kotline u kojima se javljaju temperaturne inverzije. Takva mjesta su poznata kao mrazišta; jedno od njih nalazi se i na planini Igmanu, gdje je 25. januara 1963. izmjerena minimalna temperatura od –42,5 °C. Termička kolebanja kreću se od 20 °C do 21 °C. Jesen je nešto toplija od proljeća. Padavine su ravnomjerno raspoređene i kreću se oko 1.200 mm. Magla je česta i ima je u svim mjesecima. Pokrivenost neba oblacima je veća od 50 %.

2.3 Političko - teritorijalna organizacija

Zaštita okoliša je u nadležnosti više nivoa vlasti: FBiH, KS, Grad Sarajevo i, djelomično, Općine. Na osnovu Ustava3

FBiH se sastoji od 10 kantona, među kojima se nalazi KS. Na osnovu Ustava KS4 među nadležnostima koje KS vrši

zajedno sa Federacijom, samostalno ili u koordinaciji sa federalnim vlastima, nalazi se i politika zaštite čovjekove okoline.

3 Sl. novine FBiH, br. 1/94 4 Sl. Novine KS, br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 14/01 i 28/04


4

Cjelokupni teritorij Kantona čini 9 Općina kao jedinice lokalne samouprave, a to su općine Centar Sarajevo, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Trnovo i Vogošća. Općine Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad čine Grad Sarajevo, kao jedinicu lokalne samouprave koja je nadležna između ostalog za poslove zaštite okoliša unutar Grada Sarajevo.

Na osnovu Zakona o principima lokalne samouprave FBiH5, u okviru djelokruga jedinice lokalne samouprave su,

između ostalog, utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline, upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture, uključujući prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada, održavanje javne čistoće i dr. Starim Zakonom o lokalnoj samoupravi KS

6 nisu precizirane

nadležnosti općine koje se odnose na zaštitu okoliša, kao niti prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada i održavanje javne čistoće. Statuti općina koji su usvojeni na osnovu Kantonalnog Zakona nisu u potpunosti u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH. Ovo dovodi do činjenice da Općine u KS nemaju nadležnosti u zaštiti okoliša koje su im propisane Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH. Međutim veliki je utjecaj koje Općine imaju na okoliš kroz usvajanje provedbenih prostornih planova, na primjer Regulacionih planova, koji su izrađeni od strane Zavoda za planiranje razvoja KS u saradnji sa Općinama. Negativni utjecaj na okoliš se pojavi u momentu kada usvojeni Regulacioni planovi nisu u skladu sa Prostornim planom KS 2003-2023 za područja koja su istim označena kao prirodna cjelina i za ista je predviđena zaštita. Nedostatak horizontalne i vertikalne saradnje dovodi do činjenice da je okoliš na području KS ugrožen.

Navedena teritorijalna i administrativna podjela otežava zaštitu okoliša unutar KS jer se nadležnosti institucija koje se nalaze na dva različita nivoa preklapaju, a u nekim slučajevima, kao što je već navedeno za Općine, nadležnosti nisu u skladu sa zakonima (detaljnije informacije o nadležnostima institucija na svim nivoima nalaze se u Poglavlju 5.3). Dodatni otežavajući faktor jeste činjenica da KS graniči sa Republikom Srpskom (RS) što dodatno otežava upravljanje i zaštitu okoliša, što je posebno izraženo kroz poteškoće u adekvatnom upravljanju prirodom, vodama i otpadom.

2.4 Kulturno-historijsko nasljeđe

Na područje KS ostalo je godinama sačuvano bogato kulturno i historijsko naslijeđe koje je dokaz geografske, političke i vjerske specifičnosti ovog područja koje je sjedište i raskrsnica kultura, religija, raznih civilizacija koje su bile prisutne na ovoj teritoriji, od neolitskog perioda pa sve do danas.

Prvi ostaci civilizacije na području KS pronađeni su u Butmiru gdje je otkriveno naselje neolitskih ljudi koji su pripadali butmirskoj kulturi i živjeli na ovom području u periodu od oko 2400-2200 godine p.n.e.. Među ostacima pronađeno je 95 zemunica sa nalazima kamenog oružja i keramičkih posuđa, dekorisani spiralnim motivima, te 72 ljudske i životinjske figurine. Na lokalitetima Zlatište, Soukbunar, Debelo brdo, Bistrik, Ravne Bakije, Obhođa i Nahorevo pronađeni su keramički, kameni i metalni nalazi iz perioda na prijelazu iz mlađeg kamenog doba u bronzano doba.

Na lokalitetima Močila, Veliki i Mali Orlovac pronađene su karakteristične grobne gromile koje su pripadale ilirskoj kulturi. Osim grobnih gromila, ostaci ilirske kulture pronađeni su i na lokalitetu Debelo brdo. Nalazišta rimske kulture pronađena su oko rimske ceste koja je išla od Ilidže pa do Koševskog potoka odakle je nastavljala u dva pravca: prema Panoniji i prema sadašnjoj Srebrenici. Najvažnije rimsko nalazište pronađeno je na Ilidži i radi se o mozaičkim podovima, temeljima građevina, hibokausta i tubulusa, nakita, novca i keramike. Radi se o glavnom rimskom naselju sa termama Colonia Aquae S...(najverovatnije Sulphurae).

Iz srednjeg vijeka područje KS je pripadalo župi Vrhbosna. Vrhbosna je bila varoš sa trgom i utvrđenim gradom Hodidjed (Bijela tabija). Najvažniji ostaci ovog perioda su stećci, nadgrobni spomenici koji se nalazi na više mjesta u BiH. Zgošćanski stećak koji je nađen u okolici Kaknja nalazi se u Zemaljskom muzeju.

U Osmanskom periodu, 1462. Godine, Isa-beg Ishaković postavlja temelje urbanizaciji grada te gradi Carevu ćupriju i na visini mosta, sa lijeve strane rijeke Miljacke, Carevu džamiju, prvi hamam, karavan saraj (Kolobara han), objekte vojno-administrativnog sjedišta te prve dućane koje će kasnije činiti sarajevsku čaršiju. Isa-begova Vakufnama je prvi popis zadužbina i prvi dokument o graditeljskoj djelatnosti u Sarajevu. 1530./31. godine Gazi Husrev-beg je sagradio Begovu džamiju, te Hanikah, imaret i musafirhanu, hamam, bezistan, vodovod sa 40 javnih česmi, Kuršumli medresu (1537.), Morića Han i druge objekte. Kulturnu baštinu iz osmanskog perioda čine mnoge džamije poput Džamije Muslihudina Čekrekčije (1526.), Džamije Havadže Durake – Baščaršijska (1528.), Ferhadije Džamije (1560/61.), Džamije Šejha Magribije (1538-1565.), Vekil-Harač džamije (Hadžijska) (1541/1561.), Bijele

5 Sl. novine FBiH, br. 34/06 6 Sl. novine KS, br. 22/00


5

džamije (1536/1545.). Osim sakralnih objekata iz osmanskog perioda kulturnu baštinu čine i drugi objekti poput Gazi Husrev-begove biblioteke, daira, Bursa bezistana, Sahat kule.

U Osmanskom periodu osim spomenika koji pripadaju osmanskoj kulturi i islamskoj vjeri mogu se naći brojni spomenici koji pripadaju drugim kulturama i vjerama kao što su stara pravoslavna Crkva sv. Arhangela Mihaila i Gavrila u ulici M. M. Bašeskije i Saborna crkva Presvete Bogorodice (1872.). Jevreji Sefarditi su u XVI stoljeću došli u BiH i nastanili se u Sijavuš-pašinoj mahali, gdje su izgradili stari hram 1581. godine. Ovaj hram je dva puta gorio pa je do njega izgrađen Novi jevrejski hram 1821. godine.

U Austrougarskom periodu datirane su prve pojave secesionističke umjetnosti koje se mogu smatrati znakom bosanskohercegovačkog kulturnog razvoja kao što su zgrada Pošte (1907.), Banka na Obali, zgrade društva „Prosvjeta“ i društva „Napredak“ i Salomova palača. Tokom ovog perioda izgrađeni su Zemaljski Muzej (1913) i Narodno pozorište (1897) koje je projektovao Karlo Paržik, kao i zgrada gradske Vijećnice (1892), djelo Aleksandra Witteka i Ćirila Ivekovića. U ovom periodu datirane su i mnoge katoličke crkve poput Katedrale Svetog Srca Isusova (1889.) i crkve Sv. Ante Padovanskog na Bistriku (1912), kao i Franjevački samostan (1894). Ostale crkve, poput crkve Svetog Josipa na Marindvoru izgrađene su pred Drugi svjetski rat.

3 DRUŠTVENO EKONOMSKI POKRETAČI I PRITISCI

3.1 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva u BiH održanom 2013 godine, ukupan broj stanovnika u KS je 413.5937. Stanovništvo KS

čini 18,5 % 8 ukupnog stanovništva u FBiH, što KS stavlja na drugo mjesto po mnogoljudnosti u kantonima FBiH

Na osnovu podataka popisa stanovništva ukupnog broja stanovništva KS 52,8 % čine žene, a 47,2 % čine muškarci. Starosna struktura stanovništva se posmatra kroz 3 grupe: grupa mladih (od 0 do 14 godina), grupa zrelih (od 15 do 64 godina) i grupa starih (od 64 pa nadalje)

9. Prema podacima Agencije za statistiku BiH

10 najveći broj populacije od

ukupnog broja stanovništva u KS spada u grupu zrelih (73 %), potom po brojnosti slijedi grupa mladih (14%) i posljednja po brojnosti je grupa starih (13 %). Stoga populacija obuhvaćena ovim projektom, spada u grupu zrele populacije. Zreli tip starosne strukture obilježava umjeren udio mladih uz niske, stabilne stope nataliteta i mortaliteta iz kojih proizlazi nepromijenjen, odnosno nizak ili nulti prirodni prirast.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZzS)11

prirodno kretanje stanovništva za period 2010.-2014. u KS prikazuje Tabela 4. Najveći prirast stanovništva u periodu praćenja od 5 godina KS bilježi u 2011. godini, a najmanji u 2014. godini. Trend prirodnog prirasta je fluktuirajući te nije moguće ustanoviti da li je u porastu ili opadanju za pomenuti period. Međutim, razlika između nataliteta i mortaliteta u KS daje sliku pozitivnog prirodnog priraštaja za period 2010.-2014.

Tabela 4. Prirodno kretanje stanovništva u KS Kanton Sarajevo 2010 2011 2012 2013 2014

Broj rođenih 4.720 4.745 4.701 4.568 4.585

Broj umrlih 4.137 4.119 4.267 4.031 4.215

Razlika između umrlih i rođenih

583 626 434 537 370

3.1.1 Pregled stanja i trendova u ekonomiji

3.1.1.1 Privredni razvoj

Na teritoriji KS najveći registrirani broj poslovnih subjekata spada u grupu trgovina na veliko i malo/ popravak motornih vozila i motocikla, te ostale uslužne djelatnosti

12. Prema podacima iz istog izvora ukupan broj poslovnih

subjekata u KS iznosi 26.311 i viši je za 590 ili 2,3 % u odnosu na prethodnu godinu (Grafikon 1). Broj poslovnih subjekata u KS učestvuje u ukupnom broju poslovnih subjekata u FBiH sa 25,5 %, dok je broj registrovanih pravnih

7 Agencija za statistiku BiH, Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013, juni 2016. 8 Ibid. 9 Starosna struktura stanovništva se posmatra prema dobnoj tipologiji Sundbärga Gustava. Sukladno starosnim grupama, populacija određenog područja može se smatrati mladom populacijom ( broj mladih je ≤40% a broj starijih je ≥10%), zrelom populacijom (stacionarna populacija broj zrelih je ≤ 50,5%), starom populacijom (broj stari je ≤30% a broj mladih je ≥20%). 10 Agencija za statistiku BiH, Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013, juni 2016. 11 FZzS, KS u brojkama, Sarajevo 2015. 12 Ibid.


6

lica iznosi 15.721, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 774 ili 5,2 %13

. Registrovane pravne osobe u KS učestvuje u ukupnom broju registrovanih pravnih osoba u FBiH sa 29,4 %, dok broj registrovanih obrtnika iznosi 10.590 što je manje za 184 ili 1,7 % u odnosu na 2014. godinu. Broj registrovanih fizičkih lica-obrtnika u KS učestvuje u ukupnom broju registrovanih fizičkih lica obrtnika u FBiH sa 21,3 %

14.

Grafikon 1. Broj registrovanih poslovnih subjekata po općinama u KS

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja15

(FZzPR) zaključno sa krajem 2015. godine, po izračunu indeksa, na 1. mjestu po rangu razvijenosti unutar KS je općina Centar, dok je na posljednjem mjestu po rangu razvijenosti općina Trnovo. U 2015. godini u FBiH ostvaren je rast fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopi od 2,2 %. Učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje u KS u industrijskoj proizvodnji FBiH iznosi 21,5 %, dok je u ovom kantonu ostvaren pad fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopi od 1,8 %.

3.1.1.2 Vanjska trgovina

Prema analizama FZzPR16

u 2015. godini u KS izvoz iznosi 1.005 miliona KM ili 9,5 % više u odnosu na prethodnu godinu. Izvoz KS učestvuje u ukupnom izvozu FBiH sa 16,4 %. Povećanje izvoza zabilježeno je u većini općina KS a najviše u općini Novi Grad za 50,0 %, Ilijaš za 42,5 % i Centar za 33,7 % dok je najveće smanjenje izvoza zabilježeno u općinama Ilidža za 42,4 % i Novo Sarajevo za 38,7 % u odnosu na prethodnu godinu.

Također, prema analizama FZzPR u 2015. godini u KS uvoz iznosi 3.573 miliona KM ili 3,2 % manje u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz KS učestvuje u ukupnom izvozu FBiH sa 33,5 %. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom u 2015. godini u KS iznosi 28,1 %. Povećanje uvoza zabilježeno je u većini općina KS a najviše u općini Ilijaš za 99,3 % i Vogošći za 34,7 %, dok je najveće smanjenje uvoza zabilježeno u općinama Novo Sarajevo za 19,5 % i Ilidža za 8,6 % u odnosu na prethodnu godinu. Grafikon 2 prikazuje odnos izvoza, uvoza i trgovinski bilans u izražena milionima konvertibilnih maraka roba po općinama KS za 2015.

Grafikon 2. Vanjskotrgovinska razmjena u KS izražena u milionima KM za 2015. godinu

3.1.1.3 Prosječne plaće

Prema podacima FZzPR17

u 2015. godini u FBiH prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosi 830 KM ili 0,3 % manje u odnosu na prethodnu godinu. U KS prosječna plaća iznosi 1.024 KM što je manje za 1,2 % u odnosu na

13 FZzPR, Makroekonomski pokazatelji po kantonima u FBiH u 2015. godini, 2016. 14 Ibid. 15 Ibid. 16 Ibid. 17 Ibid

Trgovinski balans u KS


7

2014. godinu i što je 123,3 % u odnosu na prosjek FBiH. Povećanje prosječne mjesečne plaće zabilježeno je u polovini općina, najviše u općini Ilidža za 5,9 % i Hadžići za 1,0 %, dok je najviše smanjenje zabilježeno u Novom Gradu za 6,0 % i Ilijašu za 5,6 % u odnosu na prethodnu godinu. Tabela 5 prikazuje prosjek plata u KS za godinu 2013. i 2014. godinu razvrstane prema djelatnostima

18.

Tabela 5. Prikaz prosječnih plata prema vrsti djelatnosti za KS

Vrste djelatnosti Prosječna plata

za 2013.god. Prosječna plata

za 2014.god.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 872 867

Vađenje ruda i kamena 773 794

Prerađivačka industrija 794 737

Proizvodnja i snabdijevanje/opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

1.470 1.502

Snabdjevanje/opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

901 889

Građevinarstvo 650 687

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla 739 747

Prijevoz i skladištenje 1.009 1.017

Djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane 581 563

Informacije i komunikacije 1.202 1.222

Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1.521 1.532

Poslovanje nekretninama 930 957

Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 1.023 1.021

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 661 647

Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje 1.343 1.363

Obrazovanje 999 1.018

Djelatnost zdravstvene i socijalne zaštitite 1.081 1.106

Umjetnost, zabava i rekreacija 942 947

Ostale uslužne djelatnosti 1.189 1.173

3.1.1.4 Zaposlenost i nezaposlenost

Registrovan broj nezaposlenih u FBiH iznosi 389.86519, što je manje za 0,6 % u odnosu na 2014. godinu20. Prema analizama FZzPR nezaposlenost u KS je krajem 2015. godine su 72.545 lica tražila zaposlenje, što je više za 1.130 ili 1,6 % u odnosu na prethodnu godinu. Broj nezaposlenih u KS u ukupnom broju nezaposlenih u FBiH učestvuje sa 18,6 %. Najveći broj nezaposlenih lica registriran je u općinama Novi Grad (5,2 % od ukupnog broja nezaposlenih u FBiH) i Ilidža (3,1 %), dok je najmanji broj nezaposlenih osoba registrovan u općini Vogošća (1,4 %) i Trnovo (0,1 % od broja nezaposlenih u FBiH). Povećanje broja nezaposlenih registrirano je u skoro svim općinama a najviše u općini Centar za 3,1 % i Vogošća za 2,8 %, dok je smanjenje broja nezaposlenih ostvareno jedino u općini Trnovo za 1,6 % u odnosu na prethodnu godinu. Stepen nezaposlenosti prema registrovanim podacima, u odnosu na radnu snagu u FBiH u 2015. godini, iznosi 46,4 %, a u KS 36,4 %.

3.2 Poljoprivreda i stočarstvo

3.2.1 Struktura poljoprivrednog zemljišta na području KS

Prema podacima FZzS (2015. god.), ukupne poljoprivredne površine na području KS iznose 46.000 ha, od čega obradivih ima 30.000 ha ili 65,2%, dok pašnjaci zauzimaju 16.000 ha ili 34,8%. U okviru obradivih površina najzastupljenije su livade (16.000 ha ili 53,3%), oranice i bašče (11.000 ha ili 36,6%), a voćnjaci zauzimaju 3.000 ha ili 10% obradivih površina. U odnosu na broj stanovnika 446.853 (stanje 30.06.2015.) poljoprivrednog zemljišta po stanovniku ima 0,10 ha a obradivog 0,06 ha. Prema literaturnim izvorima, površina poljoprivrednog zemljišta potrebnog za zadovoljavanje potreba u hrani po jednom stanovniku iznosi 0,4 ha, a obradivog 0,17 ha. Podaci o poljoprivrednim površinama dobiveni analizom satelitskih i ortofoto snimaka u okviru izrade karte upotrebne vrijednosti zemljišta za KS (2012.) daju drugačiju sliku o poljoprivrednim površinama u odnosu na

18 FZzS, KS u brojkama, Sarajevo 2015. 19 Ibid 20 Makroekonomski pokazatelji po kantonima u FBiH u 2015. godini, 2016; Federalnig zavoda za programiranje razvoja


8

statistiku. Tako je analizom satelitskih i ortofoto snimaka utvrđeno da poljoprivredno zemljište zauzima 34.003,5 ha što je 26,8% od ukupne površine Kantona. Istraživanjem je, također, utvrđeno da poljoprivredno zemljište na području Kantona ima čitav niz ograničenja sa stanovišta njegove produktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji što se vidi iz podataka o agrozonama potencijalnog načina korištenja zemljišta po općinama (TABELA 6). Tabela 6. Agrozone potencijalnog načina korištenja zemljišta po općinama

Općina

Prva agrozona Druga agrozona Treća agrozona

Površina (ha) % Površina (ha) % Površina

(ha) %

Centar 434,3 3,7 569,5 3,1 28,2 0,8

Stari Grad 434,0 3,7 788,9 4,2 24,0 0,7

Novi Grad 732,1 6,2 575,3 3,1 0,0 0,0

Novo Sarajevo 19,2 0,2 101,3 0,5 0,0 0,0

Ilidža 2.558,3 21,5 403,9 2,2 27,3 0,8

Ilijaš 2.873,8 24,2 4.748,1 25,5 75,7 2,2

Hadžići 2.621,1 22,1 3.341,2 17,9 1.144,7 32,9

Vogošća 677,8 5,7 991,9 5,3 6,2 0,2

Trnovo 1.529,9 12,9 7.121,8 38,2 2.175,0 62,5

Ukupno KS 11.880,5 100,0 18.641,8 100,0 3.481,2 100,0

Prva agrozona (I-IV bonitetna kategorija) zauzima površinu od 11.880,5 ha ili 35% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta. Sa aspekta zemljišnih potencijala, ova zona se smatra najvrjednijim područjem KS. Ovo je zona intenzivne poljoprivredne proizvodnje zastupljena u nizijskom području, odnosno riječnim dolinama Kantona, sa mogućnostima potpunog uređenja poljoprivrednog zemljišta, uključujući i izgradnju irigacionih sistema. Najbolja zemljišta najviše su zastupljena u području oko rijeke Bosne i njenih pritoka Miljacke, Dobrinje, Željeznice, Misoče i Stavnje, uz rijeku Željeznicu u samom ušću u Bosnu oko mjesta Butila i Sarajevskog polja, na području Crnoriječke visoravni. U jugozapadnom dijelu kantona nalazi se na lokalitetima: Osenik, Donji Hadžići, Binježevo, Miševići, Žunovnica, Lokve, dio Lokvanskog polja, Luke, Resnik i Tarčin. Oko Trnova u južnom dijelu kantona Dujmovići, Trebećaj, Gračanica, Zbojska, Ilovice i Lisovići u centralnom i istočnom dijelu kantona oko mjesta Faletići, Vasin Han, Vukotine, Barice, Mrkovići, Radava, Kromolj, Kobilja Glava, Hotonj, Zuč, Ugorsko, Krivoglavci, Dobroševići, Rakovica i Vlakovo. U sjevernom i sjeveroistočnom dijelu na lokalitetu Ljubina na Crnoriječkoj visoravni, oko mjesta Kamenice, Hadžića, D. Čevljanovići, Šabanci, Krivajevići, Čatojevići i Gajine.

Druga agrozona (V-VI bonitetna kategorija) zahvata površinu od 18.641,8 ha ili 54,8% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta. U ovu zonu grupisana su zemljišta osrednjih potencijala, koja posjeduju ograničenja i uglavnom su manje prikladna za kultiviranje, tako da se manje koriste kao oranična tla, a pretežno se koriste kao livade i voćnjaci. Ova agrozona zastupljena je u jugozapadnom dijela kantona na lokalitetima: Duranovića, Vukovića, Osenik, Miševići, Lokve, Resnik i Tarčin na prostranstvima planine Bjelašnice. Oko Trnova u južnom dijelu kantona Dujmovići, Dejčića, Ledića, Trebećaja, Zbojska, Ilovice i Lisovići na prostranstvima planina Treskavice i Bjelašnice, u centralnom i istočnom dijelu kantona oko mjesta Faletići, Vasin Han, Vukotine, Barice, Mrkovići, Radava, Zuč, Ugorsko, G. Krivoglavci i Ahatovića. U sjevernom i sjeveroistočnom dijelu na Crnoriječkoj visoravni oko mjesta Kamenice, Hadžića, G. Čevljanovići, Šabanci, Peračka ravan, Jasikovica, Hadžina ravan, Visojevića, Krivajevića Draževići, Vukasovići, Vladajevići, Čatojevići i Gajine.

Treća agrozona (VII bonitetna kategorija) zahvata površinu od 3.481,2 ha ili 10,2% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta. Sa aspekta zemljišnih potencijala, ona predstavljaju najslabije područje kantona. Zemljišta u okviru ove zone karakterišu se vrlo izraženim ograničenjima za šire korištenje u poljoprivredi. To su u prvom redu zemljišta velike inkliniranosti terena, vrlo male dubine, viših nadmorskih visina i nepovoljnih klimatskih prilika. U ovoj zoni dominiraju površine slabijih pašnjaka. Ova agrozona uglavnom je najviše zastupljena u sjeveroistočnom i sjeverozapadnom dijelu kantona i to na Karauli, Crnoriječkoj visoravni, Gradina, Čevljanovići-Velike šume, Srednje-Masline, Vukasovići, Visojevići, Vladajevići, Lokveni do. U centralnom i južnom dijelu kantona oko mjesta Ljubina, Bukovik, Limenići, Kovačine, Duge Strane, Čauševo brdo, Glavica, Gušte, Paležac, Vučije dole, Čaire, Barek, Milavke, Malanjivica, Zmijenice, Ravnice, Klašnice, Mala Pandurica, Sljeme i Sljemenska kosa.


9

3.2.2 Poljoprivredna proizvodnja

Površine poljoprivrednog zemljišta i njihove osobine u mnogome su određene reljefskim položajem i osobinama geološkog supstrata, na šta se nadovezuje klima kao važan faktor u izboru kultura za sjetvu i sadnju. Općenito se može reći da stanje zemljišta i klima na cijelom području kantona imaju povoljne osobine sa stanovišta stočarske proizvodnje. Uz određena ograničenja omogućavaju uzgoj ratarskih kultura, posebno krme za stočarsku proizvodnju. Isto tako, može se reći da uz stočarsku proizvodnju koja omogućava velike količine organske materije (stajnjaka), postoji potencijalna mogućnost za intenzivniju povrtlarsku i organsku proizvodnju. Ukupne zasijane površine 2014/2015. godine, prema statističkim podacima, iznose 5.706 ha. U strukturi sjetve vodeću poziciju sa 46,6% zauzima povrće, uz značajno učešće stočno-krmnog bilja od 32,1%. Žitima se sije 20,9% poljoprivrednih površina, a industrijskim biljem neznatan udio od 0,4%. Ukupno zasijane površine u 2013/2014. iznosile su 5.788 ha, a u 2012/2013. iznosile su 5.589 ha. Struktura sjetve nije se značajnije mijenjala.

3.2.3 Stočarska proizvodnja

Područje KS povoljno je za stočarsku proizvodnju. Tabela 7 prikazuje brojno stanje stoke po vrstama i općinama u 2015. godini. Statistički podaci pokazuju razlike u broju stoke po kategorijama u pojedinim općinama. Prema navedenim podacima, općine Hadžići, Ilijaš i Ilidža očekivano prednjače u stočarstvu u odnosu na druge općine KS. Najznačajnija poljoprivredna farma je Poljoprivredno dobro „Butmir“ Ilidža koje se bavi proizvodnjom mlijeka i stoke za rasplod na vlastitom zemljišnom posjedu.

Tabela 7. Brojno stanje stoke (2015)21

Općina Goveda Ovce Svinje Konji Perad

(u hilj./ grla) Koze Košnice pčela

Centar 246 2.100 31 40 2.550 120 530

Hadžići 3.678 3.000 0 30 872.500 400 1.800

Ilidža 1.429 2.000 80 50 170.000 250 2.100

Ilijaš 2.262 15.500 45 78 120.000 120 2.150

Novi Grad 650 2.890 63 43 17.000 290 2.950

Novo Sarajevo 38 40 0 2 350 30 900

Stari Grad 200 1.400 65 70 3.400 150 2.300

Trnovo 355 6.000 20 6 76.000 300 260

Vogošća 2.076 4.560 15 18 18.800 472 1.664

Ukupno 10.935 37.490 319 337 1.281 2.132 14.654

3.2.4 Indikatori za poljoprivredu

3.2.4.1 Potrošnja đubriva

U BiH, kao i u KS ne postoji evidencija potrošnje mineralnih đubriva niti je uspostavljeno praćenje ovog veoma važnog indikatora. Za BiH postoje podaci o uvozu i izvozu mineralnih đubriva, kao i procjene Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (poznatija pod engleskim imenom Food and Agriculture Organization, odnosno FAO). Međutim, analizom podataka o uvozu i izvozu utvrđen je čitav niz nelogičnih pokazatelja, dok FAO podaci pokazuju nesolidnost i ne predstavljaju ni približno realno stanje sa terena. Zbog toga je izvršena procjena potrošnje đubriva za BiH, pri čemu su u razmatranje uzete površine koje se obrađuju, vrsta proizvodnje i primijenjene agrotehničke mjere. Ekspertska procjena ukazuje da je prosječna potrošnja azotnog đubriva u BiH 75,7 kg/ha, što se može smatrati prosječnom potrošnjom azotnog đubriva i u KS. Osim azotnih đubriva u zemljišta se dodaju značajne količine fosfornih i kalijevih đubriva. Obzirom da nema relevantnih statističkih pokazatelja i evidencije, prišlo se ekspertskoj procjeni pri čemu procijenjena količina upotrijebljenog fosfornog đubriva iznosi 55 kg/ha aktivne materije i isto toliko kalijuma. Međutim, primjena mineralnih i organskih azotnih i fosfornih đubriva u BiH, te KS, još uvijek je ispod nivoa prosjeka mnogih zemalja u Evropi, a ispod je i nivoa koji dopušta Direktiva o nitratima od 170 kg N po ha poljoprivrednog zemljišta. Ipak, to ne znači da problemi ne postoje kad je u pitanju, izbor, način primjene i manipulacija mineralnim đubrivima i stajnjakom sa farmi, pri čemu i rasuti i stacionirani izvori stajnjaka nisu ni počeli da se saniraju. Ovo je jedno od važnih okolišnih pitanja u okviru Direktive o vodama i primjene dobrih

21 FZzS, 2016.


10

poljoprivrednih praksi u poljoprivredi. Na ovo se nadovezuje i problem emisije stakleničkih gasova iz poljoprivrednih aktivnosti što je važan indikator u okviru Konvencije UN o klimatskim promjenama, a o čemu naša zemlja redovno podnosi izvještaj.

3.2.4.2 Potrošnja pesticida

U BiH, kao i u KS ne postoji evidencija potrošnje pesticida niti je uspostavljeno praćenje ovog veoma važnog indikatora. Ovaj indikator trenutno nije moguće procijeniti.

3.2.4.3 Emisija stakleničkih gasova

Metodologija proračuna Emisije GHG iz poljoprivrede su izračunate pomoću IPCC metodologije Tier 1 metodom, predstavljenom u Revidiranim smjernicama IPCC-a (IPCC 1997). Tier 1 metoda (pojednostavljena metoda) koristi kao default Emisione faktore za određenu vrstu životinja, klimatske zone (hladna), geografski region (Evrope) i stepen razvoja regije (zemlje u razvoju), IPCC, 1996). U našim proračunima nismo koristili Tier 2 metodu, jer većina podataka nije dostupna. Poljoprivredne aktivnosti učestvuju direktno u emisiji stakleničkih plinova kroz različite procese. Emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede uključuje:

Emisiju metana (CH4) iz unutrašnje fermentacije domaćih životinja,

Emisija CH4 i N2O iz gospodarenja đubrivima,

N2O iz poljoprivrednog tla ( direktna i indirektna). Ukupna emisija stakleničkih gasova u 2013. dobivena poljoprivrednim aktivnostima bila je 66,7 Gg CO2-eq, u 2014. godini 67,3 Gg CO2-eq, a u 2015. godini 72,1 Gg CO2-eq (Tabela 8). Tabela 8. Emisija GHG gasova iz poljoprivrede (Gg CO2-eq.)

Godina

Emisija CH4 / Gg CO2-eq Emisija N2O / Gg CO2-eq Gg CO2-eq

Stočarstvo-unutrašnja

fermentacija

Upravljanje organskim đubrivom

Ukupno Upravljanje organskim đubrivom

Poljoprivredno zemljište

Ukupno Ukupna emisija

2013 18,709 1,505 20,2 6,2 40,3 46,5 66,7

2014 19,271. 1,606 20,8 6,2 40,3 46,5 67,3

2015 20,867 1,785 22,7 6,2 43,4 49,4 72,1

Metan (CH4) se stvara kao proizvod metabolizma biljojeda (unutrašnja fermentacija), te kao proizvod raspadanja životinjskog otpada (upravljanje stajskim gnojem). U ovom sektoru emisije CH4 i N2O uvjetovane su različitim poljoprivrednim aktivnostima. Dospijevanje metana (CH4) i azotnih oksida (N2O) u atmosferu ima veoma važan utjecaj na stanje stakleničkih plinova, i predstavljaju značajnu komponentu ukupne emisije GHG plinova. Direktna emisije iz poljoprivrednih zemljišta najviše se odnosi na N2O, primarno iz primjene mineralnih đubriva, unesenog stajskog đubriva, razloženih dijelova biljnih ostataka te azot koji se razlaže obradom organskih zemljišta bogatih organskom tvari (Histosol). Za proračun N2O smo koristili sve sisteme za odlaganje stajskog đubriva (otvorene lagune, čvrsta, tečna odlagališta, itd.). N2O dobiven iz držanja stoke na pašnjacima raportiran je pod poljoprivrednim tlima.

3.2.4.4 Područja pod organskom proizvodnjom

Prema podacima udruženja Organsko FBiH za 2013. godinu, ukupan broj certificiranih organskih proizvođača na području KS je 17, od čega je 7 certificiranih, a ostali su u konverziji. Organska proizvodnja se u najvećoj mjeri odnosi na biljnu proizvodnju i sakupljanje ljekovitog bilja. Proizvođači ili uzgajivači su certificirani kao samostalni ili su udruženi oko nekog pravnog lica u grupe. Proizvodnja se odvija na parcelama ili u zaštićenim prostorima sa više različitih kultura, a izbor ovisi o samom proizvođaču. U brdsko-planinskom području, najaktuelnije je sakupljanje ljekovitog bilja i pčelarstvo, dok je u ravničarsko-brdskom području u najvećoj mjeri prisutna proizvodnja povrća i žitarica.

3.2.5 Analiza i zaključci

Različiti izvori podataka o poljoprivrednim površinama pokazuju različite podatke, te se sa sigurnošću ne može govoriti sa koliko poljoprivrednog zemljišta KS raspolaže. Prema podacima dobivenim analizom satelitskih i ortofoto snimaka u okviru izrade karte upotrebne vrijednosti zemljišta za KS (2012.) utvrđeno da poljoprivredno zemljište zauzima 34.003,5 ha što je znatno manje u odnosu na aktuelne statističke podatke.


11

Sa aspekta zemljišnih potencijala, najkvalitetnija zemljišta (prva agrozona, I-IV bonitetna kategorija) zauzimaju površinu od 11.880,5 ha ili 9,4% ukupne površine KS. Ovo je zona najvrijednijih poljoprivrednih površina, smještena u riječnim dolinama KS. Zemljišta osrednjih potencijala koja se pretežno koriste kao livade i voćnjaci (druga agrozona, V-VI bonitetna kategorija) zauzimaju površinu od 18.641,8 ha ili 14,7% ukupne površine KS. Zemljišta sa vrlo izraženim ograničenjima za šire korištenje u poljoprivredi (treća agrozona, VII bonitetna kategorija) zauzima površinu od 3.481,2 ha ili 2,7% ukupne površine KS. Prema statističkim podacima, ukupne zasijane površine 2014/2015. godine iznose 5.706 ha, dok u strukturi sjetve vodeću poziciju zauzima povrće (46,6%), stočno-krmno bilje (32,1%) i žita (20,9%). Područja pod organskom proizvodnjom su simbolična. Stočarstvo je najrazvijenije u općinama Hadžići, Ilijaš i Ilidža. Indikatori o stanju poljoprivrede i primjene praksi nisu razvijeni ili ne postoje. Evidencija o potrošnji đubriva i pesticida ne postoji. Podaci koji se generiraju u općinskim službama često su rezultat procjene, a ne konkretnih rezultata prikupljenih sa terena. Statistički bilteni generirani na osnovu ovakvih podataka ne mogu se smatrati pouzdanom osnovom za donošenje politika niti praćenje njihove realizacije. Površina poljoprivrednog, odnosno obradivog zemljišta potrebnog za zadovoljavanje potreba u hrani po jednom stanovniku daleko je ispod procijenjenog minimuma potrebnog za održavanje života populacije. To je s druge strane i razumljivo obzirom da u KS najveći broj stanovnika živi u općinama koje se označavaju kao urbane obzirom na broj stanovnika po jedinici površine. Konstantan rast potrebe za sve većom proizvodnjom hrane zahtijeva promjene dosadašnje politike, pri čemu se sve više u svijetu razvija i urbana poljoprivreda. Potencijali u tom smislu su značajni obzirom na privremenu neiskorištenost prostora. Naročito bi bila zanimljiva proizvodnja u plastenicima, staklenicima i toplim lejama ovisno o sezoni uzgoja pojedinih kultura. Poljoprivredna proizvodnja na području KS mora imati prefiks održiva i ekološki prihvatljiva. Poljoprivreda se smatra značajnim izvorom onečišćenja podzemnih i površinskih voda, premda i sama snosi posljedice onečišćenja drugih izvora i zagađivača, jer na primjer povećana koncentracija SO2 uzrokuje oštećenje lista, ozon u troposferi preko ultrakratkog zračenja utiče na rast i razvoj svih biljaka, a neke poljoprivredne kulture posebno su osjetljive. Onečišćenja zraka, također, djeluju depresivno na rast nekih kulturnih biljaka. Osobito snažan utjecaj na okoliš, a posebno zagađenje voda i emisiju stakleničkih gasova ima “industrijski tip” poljoprivredne proizvodnje, a prije svega farme s velikim brojem grla stoke, visokim inputima energije i materijala, visokim utroškom đubriva i hemijskih sredstava. Negativni utjecaji obuhvataju dakle emisiju gasova: NH3, N2, CH4, CO2, SO2 i karbonata, pri čemu naravno neke od tih materija završavaju u tlu, na većoj ili manjoj udaljenosti od izvora emisije, u vode dospijevaju: NO3, NH4, P, K, CH4, ostaci pesticida i topivi produkti razgradnje biljnih ostataka uključeni su i procesi degradacije tla. Tabela 9. Utjecaj poljoprivrede na okoliš

Zahvati u poljoprivredi Voda Tlo

Usko specijalizirana proizvodnja

Povećanje obradivih površina, uklanjanje postojećeg vegetacijskog pokrova

Skidanje vegetacijskog pokrova

Povećanje površinskog

otjecanja i sedimentacije

Sedimentacija, kontaminacija

Uništenje vegetacijskog pokrova

Erozija tla Neodgovarajuće

gospodarenje Degradacija tla

Intenzivno stočarstvo

Otjecanje iscjetka iz silaže organska materija i hranjiva u vodocrpilištima

Povećana količina teških metala u

stajnjaku Povećana koncentracija rastvora tla

Intenzivno ratarstvo

Erozija tla Povećano

odnošenje nanosa Onečišćenje voda

Gubitak organske materije Kvarenje strukture tla i pad biološke

aktivnosti Smanjena plodnost tla

Povećana erozija i otjecanje vode

Gnojidba

Organska gnojiva (tekuća ili kruta)

Ispiranje onečišćenja iz tečnog

stajnjaka u vodocrpilišta

Eutrofikacija Gubitak kisika Ispiranje, onečišćenje vode za piće

Akumulacija teških metala i fosfata

u tlu Ulazak u biološki lanac

Prekomjerna aplikacija Moguća lokalna acidifikacija tla

Mineralna (azotna i fosforna)

Ispiranje nitrata i fosfata

površinskim otjecanjem Povećana opskrbljenost

hranjivima Eutrofikacija svih voda i onečišćenje vodonosnika

Nakupljanje teških metala Djelovanje na mikrofloru i ulazak u biološki lanac Prekomjerna

aplikacija Lokalna acidifikacija Kvarenje strukture tla, neravnoteža u hranjivima

Mulj otpadnih Nakupljanje teških metala i Onečišćenje tla teškim metalima


12

voda organskih mikropolutanata (Pb, Cd, Hg, As, Zn, Cu i dr.)

Zaštita bilja hemijskimsredstvima

Primjena pesticida (insekticidi, fungicidi, herbicidi)

Ispiranje mobilnih rezidua i produkata degradacije pesticida

Podzemne vode Moguć utjecaj na na životinje, ribe i izvore pitke vode

Nakupljanje perzistentnih pesticida

i degradacija produkata Onečišćenje i ispiranje u podzemne

vode Djelovanje na mikrofloru tla

Navodnjavane

Dovod i distribucija vode po površini tla

Smanjenje vodnih zaliha

Alkalizacija/salinizacija tla Utjecaj na kvalitetu površinskih i

podzemnih voda Visoki zahtjevi na vodu od nekih usjeva

Preopterećenje izvora vode u nekom području

Zadržavanje vode

Salinizacija/alkalizacija tala Korištenje zaslanjene vode za navodnjavanje u toplim područjima

(visoka evaporacija) Povećanje

postotka soli i karbonata Mogućnost salinizacije ili alkalizacije

Drenaža

Isušenje tla i sniženje nivoa podzemne vode

Hidrološke promjene Pad broja vrsta u akvatičnim

ekosistemima Manje površine močvara

Mineralizacija humusa tresetnih

tala Smanjen sadržaj humusa, acidifikacija i promjene u strukturi tla

Mehanizacija

Obrada Povećanje površinskog otjecanja

Sedimentacija, eutrofizacija kontaminacija

Oranje uz i niz padinu terena Erozija tla (vodom i vjetrom)

Korištenje teške mehanizacije

Zbijanje tla Povećanje površinskog otjecanja i erozije

tla Sedimentacija, kontaminacija

Zbijanje i erozija površinskog sloja tla

Glavni izvori onečišćenja s poljoprivrednih površina su pesticidi i đubriva, i to kako mineralna tako i organska, a od organskih posebno tekući stajnjak (Tabela 9). Veći dio hranjiva zajedno sa vodom ugrađuje se u novostvorenu organsku masu biljaka i šumskog drveća i tako sprječava ispiranje u površinske vodotoke, akvifere i volatizaciju u atmosferu u vidu stakleničkih gasova. Urbana poljoprivreda Urbana poljoprivreda je važan dio koncepta proizvodnje hrane na lokalnom nivou i neophodan dio modela Održivih gradova. Kroz ovu proizvodnju se obavlja produktivna reciklaža organskog otpada u gradovima i proizvodi zdrava organska hrana, koja u proizvodnji traži dosta ljudskog rada, skraćuje transport izmjenu mjesta proizvodnje hrane i mjesta njene potrošnje (smanjivanje troškova kao i emisije štetnih gasova), podiže nivo ekonomskih aktivnosti u gradovima i stvaraju nova radna mjesta (kupovinom lokalne hrane novac se reinvestira u lokalnu ekonomiju), a ozelenjavanjem gradskih površina (raznim biljnim usjevima) smanjuje se efekt već ispuštenog ugljen-dioksida. Reciklaža organskog otpada preko urbane poljoprivrede odvija se kroz proces njegovog ponovnog korištenja kao hranjiva, i to uglavnom u dva vida: i) kompostiranjem dobiva se organsko đubrivo za biljnu proizvodnju, a ii) jedan dio organskog otpada je odlično hranjivo za stoku (proizvodnja mesa, mlijeka, jaja idr.). Osim čvrstog organskog otpada, reciklaža gradskog otpada obuhvata i korištenje (djelomično prečišćenih) otpadnih voda za potrebe irigacija poljoprivrednog zemljišta, a u nekoliko zemalja (u Kanadi, SAD i Austriji) već postoje postrojenja za reciklažu fosfora iz gradskog kanalizacionog mulja.

3.3 Ribogojilišta, ribolovstvo i lovstvo

3.3.1 Broj i struktura ribogojilišta

Na teritoriji KS trenutno postoji jedan privredni subjekat koji je u mogućnosti vršiti uzgoj ribe i to ribnjak „Magazin Maprim d.o.o. Sarajevo koji se nalazi na području Općine Hadžići u naselju Resnik. Nekada je najveći i najpoznatiji ribnjak u KS bio “Ribnjak Žunovnica” – Hadžići koji prema zadnjim dostupnim podacima nije u funkciji. Pored komenrcijalnih ribogojilišta u KS postoje i ribogojilišta registrovana kao obrti i služe za snabdjevanje vlastitith ugostiteljskih objekata. Poznatiji takvi “manji” ribnjaci su oni na Vrelu Bosne i u naselju Nahorevo.

3.3.2 Obim proizvodnje u ribogojilištima

Prije prestanka rada jedinog poznatog ribnjaka za komercijalni uzgoj ribe “Ribnjaka Žunovnica” – Hadžići isti je imao solidnu godišnju proizvodnju Salmonidnih ribljih vrsta i to vrste kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss Walbaum, 1792.) sa 800.000 komada ikre i 500.000 komada mlađi godišnje (podaci iz 2012. godine) .


13

Trenutačna proizvodnja u ribnjaku firme „Magazin Maprim“ d.o.o. Sarajevo iznosi oko 20 t ribe/godišnje, a projektovani kapacitet iznosi do 50 t ribe/godišnje.

Podaci sa “manjih” ribnjaka nisu bili dostupni ali treba naglasiti da su, zbog obima njihove proizvodnje koja se uglavnom veže za vlastito snabdijevanje (registrovani kao obrti) isti i ne mogu biti predmetom ozbiljnije rasprave u ovom dokumentu.

3.3.3 Ribolovačka i lovačka društva

3.3.3.1 Ribolovačka društva

Na prostoru KS trenutno postoji šest ribolovačkih udruženja i to:

1. USR „SARAJEVO 1906“, Sarajevo, 2. USRD „ZUJEVINA“, Hadžići, 3. USR „ILIDŽA“, Ilidža, 4. USRD „VOGOŠĆA“, Vogošća, 5. U.G. „BISTRO!“ Sarajevo, 6. SRD „MILJACKA“, Sarajevo.

3.3.3.2 Lovačka društva

Trenutno na prostoru KS postoji sedam lovačkih organizacija i to:

1. Lovačka organizacija "Igman" Ilidža, 2. Lovačka organizacija „Zec“ Ilijaš, 3. Lovačka organizacija „Bjelašnica“ Hadžići, 4. Lovačka organizacija „Sarajevo“ Sarajevo, 5. Lovačka organizacija „Srednje“ Srednje, 6. Lovačka organizacija „Trnovo“ Trnovo, 7. Lovačka organizacija „Lane“ Vogošća.

Pored sedam privredno sportskih lovišta na području KS ima i Posebno lovište "lgman - Bjelašnica" kojim gospodari KJP "Sarajevo - šume d.o.o. Sarajevo. Lovne osnove za navedene organizacije još uvijek nisu usvojene od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

3.3.4 Stanje ribljeg fonda i divljači

Prema Ribarstveno-gospodarstvenoj osnovi KS iz aprila 2003. godine vodotoke u KS je naseljavalo 19 vrsta riba. Od navedene osnove je prošlo 13 godina, te su u toku izrade i nove osnove od kojih su završene tri i to:

- Ribarska osnova KS za ribolovno područje II – kojim gazduje USR „Zujevina” Hadžići,

- Ribarska osnova KS za ribolovno područje IV – kojim gazduje USR ‘SARAJEVO 1906’, Sarajevo,

- Ribarska osnova KS za ribolovno područje VI – kojim gazduje Udruženje građana „Bistro!“ iz Sarajeva.

Prema Ribarskoj osnovi KS za ribolovno područje II koja obuhvata vodotoke: Bijela, Kalašnica, Zujevina, Krupa, Grivički potok i Žunovica iste naseljava ukupno pet vrsta riba. Ukupno su ulovljene 264 individue od kojih dominira vrsta potočna pastrmka sa 192 komada.

Ribolovno područje IV obuhvata slijedeće vodotoke: Miljacka, Mošćanica, Nahorevski potok, Bosna i bara Lađanica. Ukupno je registrovano osam vrsta riba sa ukupno uhvaćenih 409 komada. Dominantne vrste riba su: gaga 181 - komada i sapača – 76 komada.

Ribolovno područje VI obuhvata slijedeće vodotoke: Ljubina, Rača, Misoča, Bosna, Stavnja te bara Starača. U navedenim vodotocima ukupno je registrovano 18 vrsta riba sa ukupno 740 komada. Dominantne vrste riba bile su: Bjelica. – 164 komada, gaga – 127 komada i sapača – 113 komada.

Navedene Ribarske osnove su pokazale da su vodotoci u područjima II, IV i VI u KS pogodne za poribljavanje vrstama namijenjenim za sportski ribolov, te da stanje biopotencijala ihtiopopulacija zadovoljavajuće i uz neke mjere (poribljavanje) dugoročno održivo.

Trenutno, na području KS postoji sedam privredno-sportskih lovišta, te jedno posebno lovište kojim upravlja KJKP „Sarajevo šume d.o.o.“:

- Privredno-sportsko lovište „Bukovik“ – 12.735,60ha,


14

- Privredno-sportsko lovište „Kremeš“ – 7.027,50ha,

- Privredno-sportsko lovište „Paljevo Ilijaš“ - 16.838ha,

- Privredno-sportsko lovište „Crna rijeka – Presjenica – Rakitnica“ - 33.840,00ha,

- Privredno-sportsko lovište „Lipnik“ - 14.707,00ha,

- Privredno-sportsko lovište „Rakovica“ - 9.108,90ha,

- Privredno-sportsko lovište „Ormanj“ – 14542ha,

- Specijalno lovište „Igman-Bjelašnica“ - 19754,82ha.

Ukupna površina teritorije pod lovištima u KS iznosi 128.553,82ha.

Za sva navedena lovišta su urađene Sportsko-ribolovne osnove koje su još uvijek u fazi Nacrta i nisu usvojene od strane Ministarstva privrede (MP) KS. Ipak, podaci u navedenim osnovama se mogu upotrijebiti u izradi ovog Izvještaja. Prilikom prikupljanja podataka, obrađivaču su bile dostupne lovno privredne osnove za lovišta: Bukovik, Kremeš, Paljevo Ilijaš, Lipnik i Rakovica, dok osnova za lovište Ormanj u fazi izrade. Također, obradivošću nije bila na raspolaganju Lovno – privredne osnova za područje „Igman-Bjelašnica“ kojom gazduje firma Sarajevošume d.o.o. Sarajevo. Procijenjeno brojno stanje divljači na teritoriji KS pokazuje da je prisutno 8214 komada lovne divljači u 7 lovišta KS. Gotovo sva lovišta imaju sređenu infrastrukturu, te se u njima nalazi određeni broj lovačkih kuća/domova, čeka, lovačkih staza i dr oznaka. Tako u 7 lovišta KS postoje: 100 lovačkih čeka i zasjeda, 376 km lovačkih staza, te 41 lovački objekat (kuće i sl.). Prije uspostave zaštićenih područja u KS, na njihovim teritorijama su se nalazile teritorije lovišta. Izuzećem ovih teritorija i njihovog stavljanja pod zaštitu, obaveza upravljača zaštićenih područja je da vodi registar o divljači u svakom od zaštićenih područja. Trenutno brojno stanje divljači unutar ZPPKS iznosi 702 komada pernate i dlakave divljači Brojno stanje divljači nije rađeno za područje zaštićenog pejzaža „Trebević“.

3.3.5 Pokazatelji za ribogojilišta i lovstvo

Oblast ribarstva i lova u KS je regulisana zakonima kako na entitetskom, tako i na kantonalnom nivou ali je, zbog prirodnih ograničenja njena eksploatacija smanjena ili ne postoji. Ovo je rezultat prije svega konkurencije koja na uzgojem na većim vodnim tijelima pravi nelojalnu konkurenciju proizvođačima u KS. Kako je začeće uzgojnog ribarstva upravo bilo na teritoriji KS, nadležne institucije bi trebale učiniti sve potrebno da se ista ojača i dovede u prijeratno stanje, ako ništa zbog tradicije i samih početaka uzgoja ribe u BiH. Osnovni problem u sektoru lovstva je pravljenje planova gospodarenja krupnom divljači koja se treba uraditi između više lovačkih udruženja, Općina pa i Kantona. Ovi planovi su nužni iz razloga upravljanja krupnom lovnom divljači (npr. medvjed) koja bi mogla nanijeti veće štete domaćinstvima u slučaju njihove prenamnoženosti.


S obzirom na dostupne podatke sa lovišta u KS može se zaključiti da je stanje lovne divljači i lovišta nepoznato. Iako nema dostupnih podatak, postoje i problemi koji ovu oblast koče u razvoju kako na teritoriji KS tako i na cjelokupnoj teritoriji BiH. Direktni problemi sa kojima se susreću lovačka i ribolovačka udruženja su:

neadekvatna/ilegalna sječa šuma – koja smanjuje površinu lovišta,

sječa šuma se vrši upotrebom teške mašinerije za vrijeme sezone lova u blizini ili u samim lovištima što tjera divljač,

nepostojanje Zakona o šumama na entitetskom nivou koji bi regulisao prava lovaca unutar šumskog područja,

brojne divlje deponije predstavljaju veliki problem jer narušavaju zdravlje okoliša i predstavljaju opasnost po životinje,

nisu završene sve ribarsko-gospodarske osnove, kao ni lovno – gospodarske osnove,

prisustvo lovokradica – individualnih ali organizovanih,

postojanje brojnih ispusta neprčišćenih otpadnih voda u otvorene vodotoke, koji narušavaju kvalitet okoliša, te doprinose smanjenjeu ribljeg fonda,

neuređen kanalizacioni sistem u većim naseljima,

veliki broj izgrađenih objekata uz rijeke sa neadekvatnom komunalnom infrastrukturom,

zaštita štetočina/štetnih vrsta (kormoran) od strane zakona.

Rješavanjem navedenih problema, moguće je poboljšati stanje u sektoru lova i ribolova. Kako su ribogojilišta u KS trenutno jako zapostavljena i uglavnom ne proizvode, neki tipovi subvencija na iste bi mogli potaći stanovništvo da se bavi ovom djelatnošću.


15

3.4 Energetika

3.4.1 Električna energija

KS nema vlastitu proizvodnju električne energije. Električnom energijom Kanton snabdijeva JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podružnica Elektrodistribucija Sarajevo. Pored KS, Podružnica Elektrodistribucija Sarajevo električnom energijom snabdijeva i Bosansko-podrinjski kanton Goražde.

Na Grafikon 3 dat je pregled potrošnje električne energije po kategorijama kupaca, kako ih vodi elektrodistribucija, a na Grafikon 4 struktura neto potrošnje električne energije po kategorijama kupaca, u KS u 2015.godini

22.

Grafikon 3. Pregled potrošnje električne energije po naponskim nivoima

Iz prethodnog grafikona se može vidjeti da postoji oscilacija potrošnje električne energije tokom godine po mjesecima, gdje je znatno veća potrošnja u zimskom periodu nego u ljetnom. Razlog tome jeste korištenje električne energije za grijanje, zatim kratak dan i povećano korištenje rasvjete, te korištenje električne energije kao pomoćne za proizvodnju i distribucije toplotne energije. Nažalost, nema preciznih podataka o potrošnji električne energije po sektorima potrošnje. S obzirom da, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podružnica Elektrodistribucija Sarajevo ne prikazuje potrošnju električne energije po kategorijama potrošača kako to radi EUROSTAT i IEA, tj. rezidencijalni sektor, sektor usluga i industrija (industrija razvrstana po granama), pa je na Grafikon 4 data struktura potrošnje po naponskim nivoima preuzimanja električne energije. Na Grafikon 5 je data potrošnja električne energije u posljednjih deset godina. Primjetan je stalni rast potrošnje električne energije.

Grafikon 4. Struktura potrošnje po naponskim nivoima korisnika

22"Bilansa energetskih potreba KS za 2016. godinu"


16

Grafikon 5. Pregled potrošnje električne energije po godinama u KS za 1990. i period 2006.-2015.god.

Na Grafikon 6 dat je pregled potrošnje električne energije u KS za period 2013.-2015. godina, po naponskim nivoima. Za niskonaponsku potrošnju (0,4 kV) dat je pregledpotrošnje po strukturi potrošača: Domaćinstva, Ostala potrošnja 0,4 kV i Javna rasvjeta. U grupu ostala potrošnja spadaju privredna društva koja električnu energiju preuzimaju na niskom naponu, čija potrošnja ne prelazi nekoliko desetina kWh. Iz grafikona se vidi je porast potrošnje električne energije na nivou 5 %, osim na potrošače na naponskom nivou 35 kV, a to je industrija, koja je u fazi prestruktuiranja. Nema povećanja potrošnje u javnoj rasvjeti. Domaćinstva su imala nešto povećanu potrošnju, ali zbog porasta konzuma.

Grafikon 6. Pregled potrošnje električne energije za 2013., 2014. i 2015. god

3.4.2 Toplotna energija

U KS toplifikacionim sistemima (TS) upravljaju pravna lica: KJKP Toplane d.o.o. Sarajevo koje se sastoji od 138 individualnih kotlovnica (od toga su: 48 srednje i veće kotlovnice i 90 krovne kotlovnice, instalisana snaga 501,5 MW); BAGS-Energotehnika d.d. Vogošća, kotlovnica u Vogošći, koja ima 5 kotlovskih jedinica (tri na ugalj - dvije nisu u funkciji i dvije na mazut, instalisana snaga 94 MW); i UNIS-Energetika d.o.o. Sarajevo, kotlovnica u Kampusu Univerziteta u Sarajevu (instalisana snaga 33,4 MW).

U Tabela 10 su dati podaci o distributerima toplotne energije u KS, sa osnovnim pokazateljima o proizvodnji/isporuci toplotne energije u 2015.godini.

Tabela 10. Pregled isporučene toplotne energije iz centralnih toplifikacionih sistema u KS Naziv proizvodjača

Potrošnja energije (energenta) Isporučena


17

(distributera) toplotne energije

Električna energija

Prirodni gas LUEL Mazut Ugalj toplotna energija

MWh mil Sm3 Litar tona tona MWh

KJKP Toplane 9.363,71 41,485 1.642.991 5.654,36 0,00 394.277

BAGS-Energetika 476,89 0,000 0 4.591,65 1.859,23 8.824

UNIS Energetika 155,00 0,241 0 0,00 0,00 1.534

Ukupno 9.995,60 41,726 1.642.991 10.246,01 1.859,23 404.635

Sa Grafikon 7 se vidi da prirodni gas kao gorivo dominira u centralnim toplifikacionim sistemima.

Grafikon 7. Struktura potrošnje energenata za proizvodnju toplotne energije iz centralnih toplinskih sistema u KS za 2015.god.

3.4.3 Ostali vidovi energije

Prirodni gas

Distributer KJKP Sarajevogas d.o.o. Sarajevo, vrši distribuciju prirodnog gasa, odnosno isporuku prirodnog gasa krajnjim korisnicima u KS. Pored KS, KJKP Sarajevogas d.o.o. Sarajevo vrši isporuku prirodnog gasa firmi A.D. Sarajevogas, IstočnoSarajevo, koja vrši isporuke krajnjim korisnicima u Istočnom Sarajevu. Na Grafikon 8 dat je pregled potrošnje prirodnog gasa po kategoriji kupaca, a na Grafikon 9 dat je prikaz potrošnje prirodnog gasa po mjesecima, u KS u 2015.godini.

Grafikon 8. Pregled potrošnje prirodnog gasa u KS u 2015.god.

Na Grafikon 10 dat je pregled potrošnje prirodnog gasa u posljednjih deset godina. Primjetan je pad potrošnje prirodnog gasa zbog visokog rasta cijena gasa. Tek u 2015. godini je došlo do povećanja korištenja prirodnog gasa od 18 %, što je ohrabrujuće sa okolinskog aspekta.


18

Grafikon 9. Prikaz potrošnje prirodnog gasa po mjesecima u KS u 2015.god.

Grafikon 10. Pregled potrošnje prirodnog gasa u KS u posljednjih deset godina

Na Grafikon 11 je dat pregled potrošnje prirodnog gasa po kategoriji kupaca za 2014. i 2015. godinu. Odavde se vidi ko je doprinio povećanju potrošnje gasa. Dakle, može se reći da je:

a. Ukupna potrošnja prirodnog gasa u KS u 2015.godini bila je 116.561.232 Sm³, gdje: KJKP Toplane učestvuju sa 35,59%, Domaćinstva 33,08%, Veliki kupci 26,09% i Mali kupci 5,24%.

b. U 2015.godini imamo povećani rast potrošnje prirodnog gasa u odnosu na 2014. godinu, i to u iznosu od 17.907.548 Sm³ ili 18,15%. Index potrošnje prirodnog gasa je 118,15.

c. Kod svih kategorija kupaca: KJKP Toplane, Domaćinstva, Veliki kupci i Mali kupci, u 2015. godini došlo je do rasta potrošnje prirodnog gasa u odnosu na 2014. godinu, i to: KJKP Toplane za 4.875.702 Sm³ ili 13,32%, Domaćinstva za 7.240.494 Sm³ ili 23,12%, Veliki kupci za 4.601.688 Sm³ ili 17,83% i Mali kupci za 1.189.664 Sm³ ili 24,18%, što se može objasniti, prije svega - povoljnijim vremenskim prilikama u 2014. godini u odnosu na 2015. godinu.

d. U odnosu na ostale kategorije, KJKP Toplane je u manjoj mjeri doprinijelo povećanom rastu potrošnje prirodnog gasa u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu, iz razloga što je privredno društvo KJKP Toplane-Sarajevo d.o.o. Sarajevo u 2015. godini značajno povećalo potrošnju tečnih goriva (LUEL i mazut) kao alternativnog energenta u proizvodnji toplotne energije, tako da je rast potrošnje LUEL-a iznosio 768.451 litara ili 87,87%, a mazuta 4.170.374 kg ili 281,03%.


19

Grafikon 11. Pregled potrošnje prirodnog gasa po kategoriji kupaca za 2014. i 2015. godinu

e. Kad su u pitanju promjene udjela kategorija kupaca u ukupnoj potrošnji prirodnog gasa, situacija je

sljedeća: - Kod kategorije KJKP Toplane, došlo je do smanjenja udjela u ukupnoj potrošnji, i to: sa 37,11% u

2014. godini na 35,59% u 2015. godini, tj. za 1,52%; - Kod kategorije Domaćinstva, došlo je do povećanja udjela u ukupnoj potrošnji, i to: sa 31,75% u

2014. godini na 33,08% u 2015. godini, tj. za 1,33%; - Kod kategorije Veliki kupci, udio u ukupnoj potrošnji je zadržan približno na istom nivou, odnosno

došlo je do veoma blagog smanjenja udjela u ukupnoj potrošnji, i to: sa 26,15% u 2014. godini na 26,09% u 2015. godini, tj. za 0,06%; i

- Također, kod kategorije Mali kupci, udio u ukupnoj potrošnji je zadržan približno na istom nivou, odnosno došlo je do veoma blagog povećanja udjela u ukupnoj potrošnji, i to: sa 4,99% u 2014. godini na 5,24% u 2015. godini, tj. za 0,25%.

U Tabela 11 dat je pregled potrošnje prirodnog gasa u 2014. i 2015. godini po sektorima potrošnje.Na Grafikon 12 dat prikaz udjela sektora u potrošnji prirodnog gasa u 2015. godini.

Tabela 11. Pregled potrošnje prirodnog gasa u 2014. i 2015.godini po sektorima

R.br. Sektor Isporučeno ( Sm³ ) Indeks

2015./2014. 2014. 2015.

1 Stambeni sektor 31.322.180 38.562.674 123,12

2 Industrija 6.702.404 12.371.842 184,59

3 Sektor usluga

Zdravstvene ustanove 3.223.295 4.206.574 130,51

Obrazovne ustanove 2.278.596 4.046.607 177,59

Vjerske ustanove 399,481 561,069 140,45

Javne institucije 3.951.567 5.584.623 141,33

Trgovina, ugostiteljstvo i turizam 14.167.102 9.743.082 68,77

4

Toplifikacioni sistemi

KJKP Toplane Sarajevo

36.609.059 41.484.761 113,32

Ukupno 98.653.684 116.561.232 118,15


20

Grafikon 12. Struktura potrošnje prirodnog gasa po sektorima

Naftni derivati

Prema izvještajima o isporukama naftnih derivata u KS dobijenih od uvoznika/distributera naftnih derivata (n/d), na Grafikon 13 dat je pregled potrošnje naftnih derivatau KS u 2015. godini.

Podaci o n/d se zasnivaju na izvještajima sljedećih distributera: El Tarik Oil d.o.o. Sarajevo, Braća Mujić d.o.o. Sarajevo, Oilmer d.o.o. Sarajevo, Selex d.o.o. Sarajevo, Holdina d.o.o. Sarajevo, Ahmetspahić Petrol d.o.o. Sarajevo, Hifa Petrol d.o.o. Sarajevo, Petrol BH OilCompany d.o.o. Sarajevo, Umax Group d.o.o. Sarajevo, Hasanal d.o.o. Ilijaš, G-Petrol d.o.o. Sarajevo, Energopetrol d.d. Sarajevo, Be-Be d.o.o. Sarajevo/Nestro Petrol a.d., Green Oil d.o.o Sarajevo, HP Oil d.o.o. Sarajevo, BP Merol d.o.o. Ilijaš, Polo d.o.o. Kalesija PJ BP Hadžići,Brkić Petrol d.o.o. Zenica za Podružnicu Sarajevo, AME d.o.o. Breza za Podružnicu Sarajevo, Hifa d.o.o Tešanj za Podružnice u Sarajevu i Messer Tehnoplin d.o.o. Sarajevo.

Za distributere n/d Proming d.o.o. Bugojno Podružnica Sarajevo i Petrol Line d.o.o. Sarajevo, podaci o njihovim isporučenim količinama su uzeti iz izvještaja njihovih dostupnih dobavljača naftnih derivata - podaci o preuzetim količinama n/d. U 2015. godini, privrednodruštvo Imzit Comerc d.o.o. Sarajevo nije vršilo distribuciju n/d u KS.

Grafikon 13. Pregled potrošnjenaftnih derivata u KS u 2015.godini

Ukupna potrošnja naftnih derivata u KS u 2015. godini, u odnosu na 2014.godinu, je bila veća za 26.485.670 litara ili 15,99%. U KS u 2015.godini, ukupna potrošnja naftnih derivata bila je 192.172.375 litara, od čega: DIZEL učestvuje sa 68,62%, BMB 15,19%, LPG 4,54%, LUEL 4,29%, MAZUT i KEROZIN 3,65%. Primjetno je, pored ostalog, da DIZEL i BMB (bezolovni motornibenzin) zajedno imaju udio u iznosu od 83,81%, a LUEL i MAZUT zajedno imaju udio u iznosu od 8,00%. Index potrošnje naftnih derivata 2015./2014. bio je 115,99.

U KS značajna je potrošnja LPG(Liquified Petroleum Gas), zbog sve veće primjene-kao pogonskogorivo kod motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Auto-plin, poznatiji kao propan-butan, odnosno ukapljeni naftni plin, internacionalno označen kao LPG, smjesa je ugljikovodika koja se zbog svojih hemijskih svojstava može koristiti kao pogonsko gorivo kod motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Naime auto-plin je u pravilu upola jeftiniji od benzina, ali to nije jedina njegova prednost. Propan-butan plin izgara potpuno, pa tako ne dolazi do gubitka goriva u


21

ispusnim plinovima, a niti do emisije štetnih čestica čađe, pepela ili slično. Također, ispusni plinovi ne sadrže otrovne sastojke poput olova ili sumpora, a emisije toksičnogugljičnog monoksida su znatno reducirane, 2 do 5 puta. Emisija dušičnih oksida, posebno opasnih kod visokih temperatura, smanjena je za 30-65%, a ugljičnog dioksida 12%.

Međutim, na osnovu svih dosadašnjih raspoloživih podataka o potrošnji naftnih derivatau KS, nije moguće utvrditi potrošnju naftnih derivata po sektorima potrošnje: saobraćaj, rezidencijalni sektor, sektor usluga i industrija (po industrijskim granama).

Čvrsta goriva

Prema izvještaju o isporukama čvrstog goriva u KS dobijenog od velikog snabdjevača/distributera čvrstog goriva KJP Sarajevo-šume d.o.o Sarajevo, kao i procjeni isporuka čvrstih goriva za distributere: Drvosječa d.o.o. Sarajevo i Oganj-Transport d.o.o.Sarajevo, te izvještaju o potrošnji velikog potrošača čvrstog goriva BAGS-Energotehnika d.d. Vogošća, na Grafikon 14 dat je pregled potrošnje čvrstih goriva u KS u 2015. godini. Na Grafikon 15 dat je prikaz udjela (po vrsti čvrstog goriva) u ukupnoj količini čvrstih goriva isporučenih u KS u 2015.godini.

Grafikon 14. Pregled potrošnje čvrstih goriva u KS u 2015.god.

Grafikon 15. Struktura potrošnje čvrstih goriva u KS

U KS u 2015.godini, ukupna potrošnja čvrstih goriva bila je 94.650 tona, od čega je: ogrijevno drvo u iznosu 49.339 t (65.786 m³) ili 52,13%, ugalj mrki 11.477 t ili 12,12%,ugalj lignit 33.730 t ili 35,64% i ostala čvrsta goriva (drveni ugalj, drveni briketi i pelet) 104 t ili0,11 %. Index potrošnje čvrstih goriva 2015/2014. je 103,73.

Međutim, na osnovu svih dosadašnjih raspoloživih podataka o potrošnji čvrstih goriva u KS, nije moguće utvrditi potrošnju čvrstih goriva po sektorima potrošnje: rezidencijalni sektor, sektor usluga i industrija (po industrijskim granama).

po

tro

snja

, to

na

2014.

2015.


22

Čvrsta goriva imaju manji udio u ukupnom energetskom bilansu KS, tj.cca. 2-8% od 2000. godine. Pouzdanost i sigurnost snabdijevanja čvrstim gorivima u KS je zadovoljavajuća. Ogrijevno drvo, ugalj i druga čvrsta goriva su domaći energetski resursi, a osim toga, izvor ogrijevnog drveta se nalazi na području KS. U KS postoje pravna lica koja se bave prometom čvrstih goriva, s tim da su glavni snabdjevači/distributeri: KJP Sarajevo-šume d.o.o. Sarajevo, Drvosječa d.o.o. Sarajevo i Oganj-Transport d.o.o. Sarajevo.

3.4.4 Energetska efikasnost u KS

Povećanje energetske efikasnosti u KS, nema organizovanu dimenziju. Iako je SEAP (Održivi energetski akcioni plan) urađen za potrebe Grada Sarajeva, njegova primjena i sprovođenje mjera je izostala, jer su u pitanju različite nadležnosti. Uglavnom se radi o demonstracionim projektima stranih organizacija, kao što su UNDP, GIZ, USAID, SIDA i sl. Od federalnih i kantonalnih službi projekte energetske efikasnosti su počeli da provode FMOiT, FMPU, FzZO FBiH i MPUGZO KS. Svi ti projekti su jako usamljeni i ako se budu radili na taj način i tim intenzitetom, trebaće bar 200 godina da se ostvari cilj iz SEAP-a 20-20-20. Kada govorimo o sektorima korištenja energije, tada sigurno možemo reći da se i ovi demonstracioni projekti dešavaju uglavnom u sektoru zgradarstva, stambene i javne zgrade, a nema projekata u oblasti industrije ili saobraćaja. Dakle, radi se o djelimičnoj energetskoj sanaciji objekata obrazovnih, zdravstvenih i drugih javnih objekata. U KS provedeni su projekti unapređenja energetske efikasnosti na cca 15 škola, Objekat Mašinskog fakulteta Sarajevo, jedan objekat u Kliničkom centru, Dom zdravlja Kumrovec i DZ Vogošća, zgrada Općine Novo Sarajevo, Novi Grad, te nekoliko stambenih zgrada. U toku je realizacija projekta Svjetske banke koji će trajati tri godine, a odnosi se na energetsku sanaciju objekata zdravstva i školstva. Do sada nema evidencije i verifikacije ušteda energije koji su postignuti ovim projektima. U toku je implementacija sistema za monitoring i verifikaciju ušteda energije u projektima energetske efikasnosti. Vrlo značajan projekat se vodi u KJKP Toplane Sarajevo, koji su izvršili unapređenje proizvodnje toplotne energije kroz zamjenu kotlova sa efikasnijim kotlovima. Na Grafikon 16. je prikazano smanjenje potrošnje gasa od 20% za rekonstruisane krovne kotlovnice Toplana.

Grafikon 16. Smanjenje potrošnje gasa kroz energetsku rekonstrukciju krovnih kotlovnica

3.4.5 Indikatori za energiju

3.4.5.1 Finalna potrošnja energije po sektorima

Finalna potrošnja energije po sektorima je data na Grafikon 17. primjetno je da je najveće korištenje energije u domaćinstvima. Ovdje se misli na finalnu energiju.


23

Grafikon 17. Finalna potrošnja energije po sektorima korištenja

3.4.5.2 Ukupna potrošnja primarne energije po energentima

Na Grafikon 18 data je potrošnja primarne energije po energentima. Ukupna primarna energija u KS u 2015.godini je 4.607,18 GWh,od čega je: električna energija u iznosu od 1.406,35 GWh ili 30,53%, prirodni gas 1.086,11 GWh ili 23,57%, čvrsta goriva 314,06 GWh ili 6,82% i naftni derivati 1.800,66 GWh ili 39,08%.

Grafikon 18.Struktura zastupljenosti energenata u KS

3.4.5.3 Ukupni energetski intenzitet

Energetska intenzivnost je glavni indikator korištenja energije, a predstavlja odnos ukupne snabdjevenosti primarnom energijom prema bruto društvenom proizvodu.

Energetska intenzivnost se računa kao:

EI= TPE/BDP

TPE = 396192,8 toe

BDP = 3.269.228.732 €

Prema tome, energetska intenzivnost za KS u 2015. godini je bila 121,19 toe/€. Interesantno je pokazati indeks potrošnje energije po stanovniku u KS, a dat je na Grafikon 19.


24

Grafikon 19. Index potrošnje energije po stanovniku

3.4.5.4 Potrošnja energije iz obnovljivih izvora

Rast cijena energije na svjetskom tržištu pokrenuo je u najrazvijenijim zemljama velike aktivnosti na korištenju obnovljivih izvora energije, te stoga, i u KS je potrebno inicirati aktivnosti, kao što su:

Proizvodnja električne energije u mini hidroelektranama (nema u KS).

Proizvodnja električne energije u vjetroelektranama (nema u KS).

Korištenje solarne energije u osunčanim dijelovima grada (nema u KS).

Korištenje geotermalne energije (postoje dva objekat koji koriste geotermalnu energiju -topla voda, a to su Hotel Terme i Kompleks Termalna rivijera Ilidža. Podaci o korištenju energije nepoznati). Pored toga pojavilo se korištenje geotermalnih toplotnih pumpi, ali podaci nepoznati.

Korištenja biomase (koristi se drvna biomasa u vidu briketa i peleta, podaci dati u ranijim poglavljima. U toku je izgradnja postrojenja sa prečišćavanje otpadnih voda KS, sa proizvodnjom električne energije, nivoa 1MW, iz biogasa).

Proizvodnja biodizela (nema u KS).

3.4.5.5 Potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora

Direktiva 2001/77/EC definiše obnovljivu električnu energiju kao udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije. Električna energija iz crpnih/reverzibilnih hidroelektrana je uključena u ukupnoj potrošnji električne eergije, ali nije uključena kao obnovljivi izvor energije. Udio obnovljive električne energije iz hidroelektrana u bruto potrošnji električne energijeu BiH u 2013. godini iznosio je 52,6%. Taj udio u 2012. godini iznosio je 30%, dok je u 2011. godiniiznosio 31,8 %. Dakle, ovaj procenat se stalno mijenja, ali u KS nema evidencije koliko je obnovljive električne energije potrošeno, jer se još uvijek kupci ne izjašnjavaju koju će vrstu energije kupiti.


Ukupna primarna energija u KS u 2015.godini je 4.607,18 GWh, od čega je: električna energija u iznosu od 1.406,35 GWh ili 30,53%, prirodni gas 1.086,11 GWh ili 23,57%, čvrsta goriva 314,06 GWh ili 6,82% i naftni derivati 1.800,66 GWh ili 39,08%. Sa aspekta sektora korištenja najveći korisnici energije u KS su saobraćaj i stanovanje. U oblasti stanovanja najveće probleme stvaraju individualna ložišta. Procjena broja stanova koji se griju na prirodni gas, bilo da se radi o grijanju iz centralnih toplinskih sistema ili individualno iznosi cca 90.000. Iz centralnih toplinskih sistema na prirodni gas se grije cca 55.000 stanova, a pojedinačno se grije na prirodni gas cca 45.000 stanova. Dakle od ukupnog broja stanova u KS, prema poslednjem popisu 210.589, na prirodni gas se grije 100.000 stanova. Ako se na električnu energiju grije samo desetak hiljada stanova, postavlja se pitanje da li se preostalih 100.000 stanova može grijati sa 95.000 tona čvrstog goriva, koje se korsti ne samo za domaćinstva, nego i za industriju i sektor usluga. Odavde proizilazi zaključak da je kontrola prometa čvrstih goriva nedoovoljna i da to može biti fokus rada svih subjekata nadležnih za brigu o kvalitetu zraka u KS. Najnovija razmišljanja i studijske analize o grijanju Sarajeva iz TE Kakanj, ne bi riješila postojeći problem emisija iz indvidiualnih ložišta, jer bi toplina iz TE Kakanj bila usmjerena isključivo kao supstitucija prirodnog gasa u


25

centralnim toplinskim sistemima, a ne ka individualnim ložištima. Trenutno ne postoji strategija razvoja energetike u KS. Veoma je zabrinjavajući podatak o potrošnji naftnih derivata za potrebe saobraćaja, koji prevazilazi potrošnju svih drugih sektora. Jasno je da ovom problemu treba pristupiti veoma ozbiljno. Trenutno ne postoji strategija razvoja saobraćaja u KS, kao poseban dokument.

3.5 Prerađivačka industrija

3.5.1 Privredna struktura

Na području KS prema namjeni razlikuju se sljedeće zone:

proizvodne zone – industrija, građevinarstvo, skladišta i proizvodno zanatstvo; privredne zone – prodajna skladišta robe, građevinskog materijala, robni terminali, robno-transportni

centri, veliki kompleksi trgovine, posebne vrste tržnih i uslužnih centara sa naglašenim obimom saobraćaja, velikom posjetom, znatnijim opterećenjem, zatim tehnološki parkovi, naučno-istraživački kompleksi, slobodne zone.

Prema Prostornom planu KS za period od 2003. do 2023. godine ukupna planirana površina privrednih zona iznosi 1.558 ha.

Tabela 12. Planirane površine privrednih zona KS 2023.god.

Općina Površina (ha)

Proizvodne zone Privredne zone

Stari Grad 2,6 -

Centar 9,3 -

Novo Sarajevo 12,4 5,6

Novi Grad 443,8 119,0

Grad Sarajevo 468,1 124,6

Ilidža 471,4 72,0

Vogošća 43,4 92,4

Hadžići 116,7 -

Ilijaš 169,4 -

Trnovo - -

Ukupno KS 1.269,0 289,0

KS je u 2014. godini imao ukupno 32.272 registrovanih poslovnih subjekata, od čega je broj pravnih lica 14.947, poslovnih jedinica u sastavu pravnih lica je 6.551 i obrtnika je 10.774. Najveći broj pravnih osoba je registrovan u trgovini na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla (26,9 %), ostale uslužne djelatnosti (21,1 %), stručne, naučne i tehničke djelatnosti (10,8 %) i prerađivačkoj industriji (6,5 %), a obrta u trgovini (20,3 %), ugostiteljstvu (16,3 %) i prerađivačkoj industriji (14,7 %).

Industrijske površine raspoređene na području devet općina KS iznose 661,22 ha, što je 0,52 % od ukupne površine KS 127.730,00 ha.

Tabela 13. Odnos površina industrije u odnosu na površinu svake općine pojedinačno

Općina Površina općine (ha) Površina angažovana za industriju (ha)

Procentualna zastupljenost industrije

Stari Grad Sarajevo 5.140 3,16 0,06%

Centar Sarajevo 3.300 9,69 0,29%

Novo Sarajevo 990 37,07 3,74%

Novi Grad Sarajevo 4.720 102,52 2,17%

Ilidža 14.340 216,83 1,51%

Vogošća 7.200 162,31 2,25%

Hadžići 27.300 52,42 0,19%

Ilijaš 30.900 77,22 0,25%

Trnovo 33.840 - -

Ukupno KS 127.730 661,22 0,52%


26

Na osnovu statističkih podataka objavljenih od strane Zavoda za informatiku i statistiku KS, FZzS u januaru 2015. godine obim industrijske proizvodnje u KS bio je za 7,3 % manji od prosječnog obima proizvodnje iz 2014. godine. Istovremeno je u FBiH došlo do smanjenja obima industrijske proizvodnje za 3,3 %.

U posmatranom periodu došlo je do pada proizvodnje u prerađivačkoj industriji u KS za 19,8 % u odnosu na prosjek 2014. godine, dok je na nivou FBiH prerađivačka industrija zabilježila pad obima proizvodnje od 8,9 %.

Od 21 grane prerađivačke industrije KS, u januaru 2015. godine u odnosu na prosjek 2014. godine, sedam (7) grana zabilježilo je rast proizvodnje, dok je preostalih četrnaest (14) grana ostvarilo manji nivo proizvodnje.

Tabela 14. Vrste djelatnosti prerađivačke industrije kod kojih je zabilježen rast proizvodnje

Rast industrijske proizvodnje Indeks - I 2015/ø 2014

Proizvodnja baznih metala 256,1

Popravak i instaliranje mašina i opreme 206,3

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 140,0

Štampanje i umnožavanje snimljenih zapisa 135,8

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 104,7

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 103,7

Proizvodnja duhanskih proizvoda 101,7

Tabela 15. Vrste djelatnosti prerađivačke industrije kod kojih je zabilježen veliki pad proizvodnje

Pad industrijske proizvodnje Indeks - I 2015/ø 2014

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme 39,2

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 43,1

Proizvodnja mašina i uređaja, d.n. 44,8

Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa 54,6

Proizvodnja računara te elektroničkih i optičkih proizvoda 59,0

Proizvodnja električne opreme 65,5

Proizvodnja pića 67,9

Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 69,9

Proizvodnja namještaja 73,3

Proizvodnja odjeće 74,0

Prerada drveta i proizvoda od drveta i pluta osim namještaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih proizvoda

77,9

Proizvodnja prehrambenih proizvoda 84,1

Ostala prerađivačka industrija 87,6

Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih preparata 90,6

U oblasti industrije značajno mjesto zauzimaju: proizvodnja i prerada hrane i pića, duhanskih proizvoda, hemijskih proizvoda, elektromašina, metaloprerađivačka industrija, proizvodnja u drvnom sektoru, tekstilna proizvodnja, proizvodnja obuće i galanterije, građevinskog materijala i oblast građevinarstva.

3.5.2 Potrošnja energije u industriji

Glavni distributeri energije i energenata u KS su JP Elektroprivreda BiH i Elektrodistribucija Sarajevo, KJKP Sarajevogas, KJKP Toplane Sarajevo, Ogrevtrans d.d. Sarajevo, Sarajevošume d.o.o., te uvoznici i distributeri naftnih derivata. Napajanje električnom energijom obezbjeđuje se iz elektroenergetskog sistema BiH, preko TS 400/220/110 kV SARAJEVO 10 - Reljevo. Napajanje užeg područja (šest općina), električnom energijom , obezbjeđuje se iz 8 TS 110/x kV, ukupne instalisane snage 489,5 MVA i 9 TS 35/x kV, instalisane snage 138,5 MVA, dok se područja općina Hadžići napajaju sa pripadajućih TS 110/x KV, ukupne snage 40 MVA., a općina Ilijaš preko TS35/10 kV ukupne snage 16,5 MVA.

Napajanje gasom šest gradskih općina vrši se putem dvije mjerno regulacione stanice MRS I- Butila, MRS II - Velešići, instalisanog kapaciteta od 240.000 m

3/h. Napajanje općine Ilijaš vrši se preko mjerno - regulacione stanice

MRS Ilijaš, kapaciteta 20 000 m3/h. Od postojećih 300 kotlovnica, priključena je na gas 71, od kojih 52 pripadaju RO

"Toplane".


27

Ukupne energetske potrebe za 2016. godinu iznose 4.674,35 GWh, od čega električne energije u iznosu 31,13 %, prirodnog gasa 24,76 %, čvrstih goriva 6,80 % i naftnih derivata 37,31 %, i veće su za 1,46 % u odnosu na 2015. godinu. U ukupnim energetskim potrebama u KS za 2016. godinu, uvozni energenti iznose 2.901,37 GWh ili 62,07 %, a domaći energenti 1772,98 GWh ili 37,93 %.

23

3.5.3 Broj industrijskih preduzeća koja se nalaze u sistemu upravljanja okolišem

U skladu sa okolišnom regulativom u FBiH, određeni industrijski pogoni i postrojenja za planirane aktivnosti u prostoru moraju pribaviti integralnu okolišnu dozvolu. Izdatom okolišnom dozvolom se operatorima pogona i postrojenja nalaže korištenje BAT

24-ova kako bi spriječili ili smanjili negativne utjecaje na okoliš.

Savremeni pristup sprječavanju nastajanja zagađenja koji je pružio najveće doprinose u sektoru proizvodnje, a posebno u industriji, je čistija proizvodnja. Trenutno je u BiH u toku implementacija projekta organizacije Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj (UNIDO) pod nazivom "Nacionalni program čistije proizvodnje u BiH“ koji će trajati 2 godine, a čiji je glavni cilj unaprjeđenje efikasnosti korištenja prirodnih resursa i poboljšanje okolišnih rezultata poslovnih organizacija u BiH. U okviru ovog projekta je odabrano 10 kompanija u BiH u kojima će biti implementirane mjere čistije proizvodnje, uz uštede resursa i energije, od kojih je odabrana samo Sarajevska pivara d.d. Sarajevo sa područja KS. BiH je jedina država u regiji Jugoistočne Evrope koja nema uspostavljen Centar za čistiju proizvodnju i sirovinsku efikasnost, a njegova uspostava se očekuje za vrijeme trajanja spomenutog projekta. Uspostavom ovog Centra može se očekivati i porast zainteresiranosti industrija kako iz KS tako i iz cijele BiH da počnu sa primjenom metodologije sirovinske efikasnosti i čistije proizvodnje

Trenutno nisu dostupni podaci iz Privredne komore KS o kompanijama koje su već akreditovane ili u proceduri akreditacije prema ISO 14001

25standardu. S obzirom na to da je riječ o dobrovoljnom instrumentu zaštite okoliša

koji se može ostvariti kod različitih certifikacijskih tijela, time ne postoji obaveza kompanija, nosioca ISO 14001, da obavještavaju bilo koje tijelo u državi o činjenici da su oni nosioci tog certifikata.

Prema podacima iz registra FMOiT-a, zaključno sa 26.02.2016. godine, 68 pogona i postrojenja imaju okolišne dozvole u KS izdate na federalnom nivou (Tabela 16).

Tabela 16. Pregled industrija u KS kojima je izdata okolišna dozvola na federalnom nivou26

R.br. Investitor Vrsta industrije Opis aktivnosti

1. "Bosnalijek" d.d. Sarajevo Hemijska i farmaceutska industrija

Proizvodnja lijekova

Proizvodnja tečnih i polučvrstih nesterilnih formi lijekova

2. "Farmavita"d.o.o. Sarajevo

Proizvodnja i trgovina lijekova

3. "Likval" d.o.o. Vogošća Proizvodnja sapuna i deterdženta, sredstava za pranje i poliranje kapaciteta 1.250 t/g

4. „Bitumenka“ d.d. Sarajevo Proizvodnja polimerbitumenskih i hidroizolacionih materijala

5. "Medimpex" d.o.o. Sarajevo

Firma za uvoz, izvoz i skladištenje farmaceutskih proizvoda

6. "Sarajevoputevi" d.d. Sarajevo

Mineralna industrija

Asfaltna baza "Tanaka" u Misoči općina Ilijaš, kapacitet 60 - 80 t/h

7. Agregati i beton "Put" d.o.o. Sarajevo

Betonska baza-postrojenje za proizvodnju betona kapaciteta 120m

3/h (Elba - Werk)

8. "Čolatex" d.o.o. Ilidža i "Euroing" d.o.o. Bihać

Postrojenje asfaltne baze Ilidža, kapaciteta 160 t/h

9. GP "Put" d.d. Sarajevo Asfaltna baza, kapaciteta 90 - 120 t/h

10. "Euro-Asfalt" d.o.o. Rajlovac, Sarajevo

Polumobilna asfaltna baza kapaciteta 200 t/h

Asfaltna baza 120 t/h

11. P. D. "W&P Milos" d.o.o. Sarajevo

Postrojenje za pripremu sirovina i proizvodnju cementa

Proizvodnja cementa, max. 120t/h

23 Skupština KS, Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba KS za 2016. godinu 24 Najbolje raspoložive tehnike; engl Best Available Technology 25 Sistem upravljanja okolišem ISO 14001 je upravljački alat koji omogućava organizaciji bilo koje veličine da identifikuje i kontroliše uticaj svojih aktivnosti, proizvoda i usluga na okoliš, poboljša odnos prema okolišu, implementira sistematski pristup kojim će postizati ciljeve koji se odnose na zaštitu okoliša i obezbijedi dokaz da je postigla postavljene ciljeve. 26 Pregled industrija u KS kojima je izdata okolišna dozvola na federalnom nivou preuzet je iz registra FMOiTa za period 2004. - 2016. g., okolinske dozvole (2009. - 2013. g.) preuzete od MPUGZO KS, 21.09.2016. g., a ostale su preuzete sa web stranice FMOiT-a


28


12. "W&P Milos" d.o.o. Ilidža Postrojenje za pripremu pijeska i postrojenja za proizvodnju mortova.

13. "W&P Milos Kamen - Beton" d.o.o. Kiseljak

Betonara, kapaciteta 110 m3/h

14. "Tvornica opeke" d.o.o. Sarajevo

Proširenje lokaliteta površinskog kopa "Rapailo", Gladno polje, Ilidža, eksploatacija gline

Proizvodnja opekarskih proizvoda: cigle, crijepa i proizvoda od pečene gline za građevinarstvo

15. Hidrogradnja d.d. "Sigma" Sarajevo

Betonara AB kapaciteta 15m3/h, AB 24 20m

3/h imer 12m

3/h,

liepherr dz 1000/500 kapaciteta 110 m3/h, pm 500 kapaciteta 30

mm3/h

16. "Sarajevska pivara" d.d. Sarajevo

Prehrambena industrija

Tvornica za proizvodnju piva i sokova

17. "Mujanović" d.o.o. Sarajevo

Preduzeće za proizvodnju i promet mesa i mesnih proizvoda

18. Teloptic d.o.o. Sarajevo Mljekara kapaciteta 21.000 t/g prerađenog mlijeka po jednoj smjeni na lokaciji "Teloptic" d.o.o Sarajevo-Tvornica "Sinalko", općina Hadžići

19. "Klas" d.o.o. Sarajevo Proizvodnja hljeba, peciva i kolača

20. JKP "Poljoprivredno dobro Butmir" d.o.o. Ilidža

Instalirani kapacitet 600 krava

21. "Bosnet" d.o.o. Hadžići Proizvodnja hrane za slatkovodne i morske ribe i kućne ljubimce (pse i mačke)

22. "Milkos" d.d. Sarajevo Produženje okolišne za Teloptic iz 2006. Čiji jer sada vlasnik Milkos

23. "Haus Milos" d.o.o. Sarajevo

Ekstraktivna industrija

Kamenolom "Zobov Dol" Rakovica

24. "Ingrap" d.d. Hadžići Eksploatacija dolomita na ekspl. polju od 30ha


Kamenolom dolomita "Duboki Do" Rakovica 11,34 ha


Kamenolom krečnjaka "Puhovik" Rakovica 2,53 ha

27. "Hidrogradnja" d.d. "Sigma" Sarajevo

Eksploatacija kamena dolomita, 17,4 ha

28. "Čolaktex" d.o.o. Ilidža Eksploatacija dolomitnog krečnjaka na lokalitetu "Rudnik-Vinjage-Jug" kod Rakovice

29. "Miličević" d.o.o. Kreševo Eksploatacija i prerada mramoriziranih vapnenaca, eksplataciono polje 7,18 ha

30. "Amina-Trade" d.o.o. Sarajevo

Površinski kop krečnjaka "Pasja Luka"

31. "Selmanović" d.o.o. Sarajevo

"Pušine" kamenolom za eksploataciju kamena i Ormanj kod Tarčina površinski kop za eksploataciju dolomita

32. "Istrabenz Plini" d.o.o. Sarajevo

Energetska industrija

Punionica naftnih plinova (UNP) i tehničkih plinova

33. "Messer Tehnoplin" d.o.o. Skladištenje tečnog kisika, tečnog argona i tečnog azota, Zenica, Industrijska zona spremnici kisika 150m3x4, 60m3x1 i 50m3x1

34. "Suzlon Wind Energy BH" d.o.o. Sarajevo

Proizvodnja el. energije – vjetropark 39,9 MW (19 turbina po 2,1 MW)

35. Toplane Sarajevo kotlovnica "Podvožnjak"

Kotlovnica instalisane snage 14 MW

36. "Toplane" d.o.o. Sarajevo kotlovnica "Čengić Vila I"


37. "Toplane" d.o.o. Sarajevo kotlovnica "Zvijezda"


38. "Toplane" d.o.o. Sarajevo kotlovnica "Živko Jošilo"

Kotlovnica Instalisane snage 18 MW

39. "Toplane" d.o.o. Sarajevo kotlovnica "Pofalići"

Kotlovnica Instalisane snage 19,3 MW

40. "Toplane" d.o.o. Sarajevo kotlovnica "Branke

Kotlovnica Instalisane snage 18 MW


29


Blažek"

41. "Toplane" Sarajevo d.o.o. - Kotlovnica Zetra

Proizvodnja električne energije 37,2 MW

42. "Toplane" Sarajevo, Kotlovnica Lužani

Proizvodnja toplotne energije 14,25 MW

43. "Toplane" Sarajevo d.o.o., Kotlovnica Otoka

Proizvodnja toplotne energije 14 MW

44. KJKP "Toplane" d.o.o. Sarajevo, Kotlovnica K5


45. KJKP "Toplane" d.o.o. Sarajevo, Kotlovnica Lenjinova


46. KJKP "Toplane" d.o.o. Sarajevo, Kotlovnica Čengić Vila II

Proizvodnja toplotne energije 32,4 MW

47. KJKP "Toplane" d.o.o. Sarajevo, Kotlovnica KD III -1


48. KJKP "Toplane" d.o.o. Sarajevo, Kotlovnica Ilijaš


49. "Toplane" Sarajevo d.o.o., Kotlovnica Hrasno


50. "Služba za zajedničke poslove institucije" BiH

Parno-vrelovodno kotlovsko postrojenje instalirane snage 113 MW

51. Klinički Centar Univerziteta, Sarajevo

Centralna kotlovnica KCUS-a čija ukupna instalisana snaga iznosi 46,5 MW

52. "Holdina" d.o.o. Sarajevo Skladište naftnih derivata Podlugovi

53. "Unis Energetika" Sarajevo

Kotlovnica za sagorijevanje energenata 10 MW

54. KJKP Toplane Sarajevo, Kotlovnica "Hrasno"


55. KJKP Toplane Sarajevo, Kotlovnica "Zvijezda"


56. BAGS - Energetika d.d. Vogošća

Kotlovnica (3 kotla kapaciteta 85 MW i 1 kotao kapaciteta 26 MW na čvrsto gorivo)

57. Energonova d.o.o. Sarajevo

Proizvodnja i distribucija električne energije i proizvodnja hidroelektrične energije

58. "Volkswagen" Sarajevo Metalna industrija

Proizvodnja automobila

59. "Energoinvest" d.d. Sarajevo

Tvornica dalekovodnih stubova i konstrukcija od metala

60. "Unis Pretis" d.d. Vogošća Preduzeće za proizvodnju metalnih proizvoda

61. Željezara "Ilijaš" d.d. Ilijaš Pogon za proizvodnju sivog liva u količini do 20.000 t/g. odlivaka

62. "Euroholz" d.o.o. Vlakovo Drvna industrija Pilana, proizvodnja bukove rezane građe 16.000 m3/g

63. "Unioninvestplastika" d.d. Sarajevo

Industrija za preradu plastike

Prerada plastičnih masa

64. KJKP "Vodovod i Kanalizacija" Sarajevo

Upravljanje otpadom

Prečišćavanje otpadnih voda na postrojenju Butila

65. "C.I.B.O.S" d.o.o. Ilijaš Skladištenje otpada i reciklaža

66. KJKP "Rad" d.o.o., Sarajevo

Deponija Smiljevići

67. "RECIKLON" d.o.o. Sarajevo (2013)

Privremeno skladištenje opasnog otpada u podružnici Tuzla

68. "AIDA COMMERCE" d.o.o. Sarajevo

Sakupljanje, transport, privremeno skladištenje i obrada

Svi pogoni i postrojenja kojima je izdata okolišna dozvola, bilo na federalnom ili kantonalnom nivou, obavezni su izvještavati nadležno ministarstvo o svojim emisijama u zrak, vode i proizvodnji čvrstog otpada popunjavanjem


30

elektronske baze podataka - Registra o postrojenjima i zagađivanjima (BH PRTR). Tabela 17 prikazuje pregled pogona i postrojenja KS kojima je izdata okolišna dozvola na kantonalnom nivou.

Tabela 17. Pregled industrija u KS kojima je izdata okolišna dozvola na kantonalnom nivou27


1. „Semikem“ d.o.o. Sarajevo Hemijska industrija

Skladištenje opasnih materija u sklopu poslovno-proizvodnog objekta

2. "Frimeco" d.o.o. Sarajevo Hemijska proizvodnja kalaj sulfida, kapaciteta 3.000 t/god.

3. Ministarstvo pravde BiH, Sud BiH

Energetska industrija

Kotlovnica instalirane snage 2 MW u sklopu objekta Suda BiH

4. “EUROPA” d.d.Sarajevo Kotlovnica instalirane snage 1,79 MW

5. Kotlovnica „Skenderija“ Kotlovnica instalirane snage 5,0 MW

6. Kotlovnica “Mala aleja” Kotlovnica instalirane snage 7,9 MW

7. Kotlovnica “Mlada Bosna” Kotlovnica instalirane snage 3,1 MW

8. Kotlovnica “K-2” Kotlovnica instalirane snage 6,0 MW

9. Kotlovnica “K-4” Kotlovnica instalirane snage 6,0 MW

10. KJKP „Toplane-Sarajevo“ d.o.o. "Koševo"

Kotlovnica instalirane snage 8,4 MW

11. KJKP „Toplane-Sarajevo“ d.o.o. "Grbavica II"


12. KJKP „Toplane-Sarajevo“ d.o.o. "Park"


13. KJKP „Toplane-Sarajevo“ d.o.o. "Drvarska"


14. KJKP „Toplane-Sarajevo“ d.o.o. "KDI - 1"


15. KJKP „Toplane-Sarajevo“ d.o.o. "K - 1"


16. KJKP „Toplane-Sarajevo“ d.o.o. "K-3"


17. “ŽICA” d.d. Sarajevo Kotlovnica instalirane snage 2,2 MW

18. KJKP „Toplane-Sarajevo“ d.o.o. "KDI-3"












24. KJKP „Toplane-Sarajevo“ d.o.o. OŠ "6 Mart"


25. KJKP „Toplane-Sarajevo“ d.o.o. "Tome Međe"


26. „BBI Real Estate“ d.o.o. za nekretnine Sarajevo


27. ROBOT G.T. CO Kotlovnica instalirane snage 2,2 MW

28. KJU "Gerontološki centar" Sarajevo


29. „Interkonzum“ d.o.o. Sarajevo Kotlovnica instalirane snage 1,26 MW

30. JP "Olimpijski bazen Otoka" d.o.o.


31. Policijska akademija "Vraca" Kotlovnica instalirane snage 3,2 MW

27 Okolinske dozvole preuzete od MPGUiZO KS, 05.10.2016. g.

http://mpz.ks.gov.ba/content/semikem-doo-sarajevo-0

http://mpz.ks.gov.ba/content/ministarstvo-pravde-bih-sud-bih

http://mpz.ks.gov.ba/content/ministarstvo-pravde-bih-sud-bih

http://mpz.ks.gov.ba/content/europa-ddsarajevo

http://mpz.ks.gov.ba/content/zica-dd-sarajevo

http://mpz.ks.gov.ba/content/bbi-real-estate-doo-za-nekretnine-sarajevo

http://mpz.ks.gov.ba/content/bbi-real-estate-doo-za-nekretnine-sarajevo

http://mpz.ks.gov.ba/content/robot-gt-co

http://mpz.ks.gov.ba/content/interkonzum-doo-sarajevo


31


32. Federalno min. unutrašnjih poslova "Dom policije"


33. GIK "OKO" Kotlovnica instalirane snage 6,38 MW

34. TIBRA Pacific d.o.o. Kiseljak Kotlovnica na pelet instaliranog kapaciteta kotlova 3,5 MW i kotlovnica na prirodni gas instaliranog kapaciteta kotlova 3,5 MW

35. Mrkulić Company d.o.o. Kotlovnica instaliranog kapaciteta kotlova 3,88 MW

36. Kotlovnica “Mustafa Golubić” Kotlovnica instaliranog kapaciteta kotlova 1,614 MW

37. Kotlovnica “Naselje Sunca” Kotlovnica instaliranog kapaciteta kotlova 1,628 MW

38. Kotlovnica “Crni Vrh” Kotlovnica instaliranog kapaciteta kotlova 1,164 MW

39. Kotlovnica “Bulevar Borisa

Kidriča”

Kotlovnica instaliranog kapaciteta kotlova 2,8 MW

40. Kotlovnica “Višnjik” Kotlovnica instaliranog kapaciteta kotlova 1,4 MW

41. BH Telekom Sarajevo Kotlovnica instaliranog kapaciteta kotlova 5,2 MW

42. Kotlovnica “Livanjska” Kotlovnica instaliranog kapaciteta kotlova 1,86 MW

43. „Teloptic“ d.o.o. Sarajevo Kotlovnica instalirane snage 4,54 MW

44. HTD ”Hotel Grand” d.o.o.

Sarajevo

Kotlovnica instaliranog kapaciteta kotlova 1,4 MW

45. JP BH Pošta Kotlovnica instaliranog kapaciteta kotlova 1,9 MW

46. Grand Hotel „Bristol“ Kotlovnica instalirane snage 2,5 MW

47. Fondacija za razvoj obrazovanja Kotlovnica instaliranog kapaciteta kotlova 3 MW

48. Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu


49. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu


50. BH Telecom d.d. Sarajevo Kotlovnica instalirane snage 4,92 MW

51. „Distributivni centar” Sarajevo d.d.


52. „Avaz-roto press“ d.o.o. Sarajevo


53. Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu


54. „Victor Retail I“ d.o.o. Sarajevo Kotlovnica instalirane snage 1,79 MW

55. „OKI“ d.o.o. Sarajevo Kotlovnica instalirane snage 1,15 MW

56. Hulio No 1 d.o.o. Drvna industrija Pogon primarne i finalne prerade drveta instaliranog kapaciteta proizvodnje 10.800 m

3/god.

57. „Xylon Corporation“ d.o.o.

Sarajevo

Proizvodnja rezane građe, osim nesastavljenog

materijala za podove i impregnaciju drveta, kapacitet

proreza trupaca je 14.400 m³/god

58. „CIPI“ d.o.o. Sarajevo Pogon primarne i sekundarne prerade drveta

kapaciteta proizvodnje 7.050 m3/god.

59. "Drvo Produkt" d.o.o. Ilijaš Pogon za proizvodnju stolova i stolica, kapaciteta 3.000 m

3

60. "Radial" d.o.o. Gračanica Pogon primarne prerade drveta kapaciteta proizvodnje 15.000 m

3/god.

61. "Dvokut pro" d.o.o. Sarajevo Pogon za preradu biomase i proizvodnju peleta i briketa, kapaciteta 12.000 m

3/god.

62. "Rajz" d.o.o. Sarajevo Namjenska

industrija

Pogon za proizvodnju boja i fasada "Bautrend"

63. Fabrika duhana Sarajevo Pogon za proizvodnju duhanskih proizvoda kapaciteta 50,3 t/dan

64. „Visočica” d.o.o. Poljoprivreda i šumarstvo

Farma za uzgoj brojlera kapaciteta 18.000 kom

65. "Tref" d.o.o. Visoko Farma za uzgoj brojlera kapaciteta 50.000 kom

66. IPP "Nišići" d.o.o. Ilijaš Farma za uzgoj brojlera kapaciteta 30.000 kom

http://mpz.ks.gov.ba/content/tibra-pacific-doo-kiseljak

http://mpz.ks.gov.ba/content/mrkulic-company-doo

http://mpz.ks.gov.ba/content/hulio-no-1-doo

http://mpz.ks.gov.ba/content/cipi-doo-sarajevo

http://mpz.ks.gov.ba/content/visocica-doo


32


67. Obrtnička djelatnost “DUDE” Grivići

Farma brojlera sa ukupno 20.000 mjesta za brojlere

68. „Wald-Produkt“ d.o.o. Sarajevo Farma za uzgoj brojlera kapaciteta 6.500 kom i koka

nosilja 7.715 kom

69. „Lok-Pil“ Trnovo Farma za uzgoj brojlera kapaciteta 18.000 kom

70. „Mukinja“ Trnovo Farma za uzgoj brojlera kapaciteta 30.000 kom

71. “KONKURS” d.o.o. Farma za uzgoj pilića, ukupnog instaliranog kapaciteta 38.400 pilića po turnusu

72. Mubera Pustahija Proizvodni objekat za uzgoj brojlera kapaciteta 20.000

pilića po turnusu. (5 turnusa/god.)

73. SPD "Tyson" d.o.o. Proizvodni objekat za uzgoj peradi, ukupnog

instaliranog kapaciteta 17.000 pilića po turnusu

74. SD "Bostexfarm" d.o.o. Proizvodni objekat za tov pilića kapaciteta 30.000 pilića

po turnusu

75. PD "Marnex" d.o.o. Ilidža Mineralna industrija

Pogon za rezanje, brušenje, poliranje i proizvodnju gotovih kamenih proizvoda

76. "TBG BH" d.o.o. Kakanj - podružnica Sarajevo

Proizvodnja betona, instalirani kapacitet proizvodnje 80 m

3/h

77. "Cengiz Insaat" d.o.o. Sarajevo Proizvodnja betona, instalirani kapacitet proizvodnje 90 m

3/h

78. "Braća Mujić" Betonara kapaciteta 24 m3/h

79. "Sprind" d.d. Sarajevo Prehrambena industrija

Proizvodnja hljeba i peciva, polugotovih duboko

zamrznutih jela i slastičarskih proizvoda. Instalirani

kapacitet gotovih prehrambenih proizvoda iznosi 13

t/dan

80. "Argeta" d.o.o. Hadžići Proizvodnja, prerada i konzerviranje mesa peradi godišnjeg instaliranog kapaciteta proizvodnje 20.000 t gotovih proizvoda

81. "Ovako" d.o.o. Hadžići Proizvodnja i prerada mesa i izrada proizvoda od mesa. Instalirani kapacitet opreme je 25 t/dan finalnih proizvoda

82. "Brojler" d.o.o. Klaonica peradi sa preradom kapaciteta 20 t/d finalnih proizvoda

83. „Petitor“ d.o.o. Sarajevo Farma brojlera, klaonica i pogon za preradu mesa. Kapacitet farme je 50.000 mjesta za brojlere, kapacitet klaonice je 9,45 tona na dan, a kapacitet pogona za preradu mesa je 60 tona godišnje

84. "Mujanić" d.o.o. Klaonica krupne i sitne stoke.Kapacitet klaonice je 50

komkrupne i sitne stoke/dan.

Kantonalni inspektor zaštite okoliša trebao bi minimalno jedanput godišnje obilaziti industrije koje imaju okolišnu dozvolu, odnosno i više puta ukoliko se za to ukaže potreba zbog ranijih prekršaja ili nepravilnosti u cilju utvrđivanja da li se provode mjere zaštite okoliša i monitoringa emisija u skladu sa zakonskim propisima i okolišnom dozvolom. Međutim u praksi se pokazalo da inspekcijski nadzor se ne vrši adekvatno.


Primjenom DPSIR metodologije, industrijska djelatnost kao „Pokretač” jasno pokazuje koji su tačno mogući „pritisci”: emisije otpadnih plinova u zrak kao i ispuštanje industrijskih otpadnih voda u vodotoke. Pokazatelji i podaci koji nedostaju za redovno izvještavanje i praćenje emisija iz industrijskih postrojenja u KS ali i u cijeloj BiH su:

Emisije u atmosferu iz industrije, Potrošnja energije u industriji, Ukupne materijalne potrebe, Broj industrijskih preduzeća koja se nalaze u sistemu upravljanja okolišem, Eko-efikasnost u industriji, Napredak u upravljanju i sanaciji kontaminiranih lokacija.

http://mpz.ks.gov.ba/content/obrtnicka-djelatnost-dude-grivici

http://mpz.ks.gov.ba/content/obrtnicka-djelatnost-dude-grivici

http://mpz.ks.gov.ba/content/konkurs-doo

http://mpz.ks.gov.ba/content/mubera-pustahija

http://mpz.ks.gov.ba/content/spd-tyson

http://mpz.ks.gov.ba/content/sprind-dd-sarajevo

http://mpz.ks.gov.ba/content/ovako-doo-hadzici

http://mpz.ks.gov.ba/content/brojler-doo

http://mpz.ks.gov.ba/content/petitor-doo-sarajevo

http://mpz.ks.gov.ba/content/mujanic-doo


33

Zastarjele tehnologije dovode do zagađenosti zraka i drugih oblika onečišćenja okoliša, i to je jedan od najvažnijih problema u industrijskom sektoru BiH, pa tako i u KS. Registar ispuštenih i prenesenih zagađivača (PRTR) je uveden u BiH, FMOiT nadležno je ministarstvo za uspostavu, razvoj i održavanje Registra o postrojenjima i zagađivanjima za pogone i postrojenja čija okolišna dozvola je izdata na federalnom nivou, dok je u KS za pogone i postrojenja čija okolišna dozvola je izdata na kantonalnom nivou nadležno MPUGZO. Međutim na kantonalnom nivou PRTR registar još uvijek nije uspostavljen.

Osim toga, FMOiT u skladu sa postojećim zakonskim okvirom na snazi nije dužno uključiti u proces izdavanja okolišne dozvole MPUGZO KS, niti mu dostaviti akt o izdavanju okolišne dozvole što je značajan nedostatak u vertikalnoj komunikaciji između dva nadležna ministarstva za okoliš na federalnom i kantonalnom nivou.

3.6 Eksploatacija mineralnih sirovina

Do sada su na prostoru KS istraživane pojave i ležišta raznovrsnih mineralnih sirovina (metaličnih, nemetaličnih i građevinskih materijala). Sad su u fazi eksploatacije samo ležišta krečnjaka i dolomita. U prošlosti vršena je eksploatacija mangana na prostoru Nišići-Čevljanovići-Draževići, zatim ciglarskih i keramičkih glina, u kojima se pojavljuju i slojevi lignita bez ekonomskog značaja.

3.6.1 Metali i nemetalične sirovine

Od metaličnih mineralnih sirovina izvjestan ekonomski značaj mogu imati ležišta mangana između Čevljanovića i Ozrena, zatim ležište žive Draževići i pojave ruda olova i cinka u području Morine-Kitoševići. Međutim, bez dodatnih istraživanja i kompleksne ekonomske evaluacije, za ove pojave i ležišta, nije moguće dati dovoljno reprezentativnu ocjenu.

Nemetalične sirovine na teritoriji KS zabilježene su kao brojna ležišta glina, krečnjaka i dolomita. S tim u vezi, zapažen je potencijal pojave keramičkih i vatrostalnih glina u široj okolini Rakovice (lokaliteti Rapajlo, Zenik u selu Kakrinje i Kobiljača uz put Sarajevo-Kiseljak), te ciglarskih glina unutar ove i više drugih lokacija, zbog čega bi trebalo izvršiti geološko-ekonomske analize ovih do sada istraživanih pojava i ležišta glina, a koje će definirati pravce daljih aktivnosti.

Rudarska eksploatacija vrši se jedino u ležištima karbonatnih mineralnih sirovina. Proizvodnja se obavlja na četiri ležišta krečnjaka i sedam ležišta dolomita. Kapacitet aktivnih kopova uglavnom je mali (50.000 – 100.000 m

3/god.

klasiranih agregata).

Ležišta krečnjaka podrazumijevaju lokalitete kamenoloma „Vrela“ kod D.Čevljanovića, „Rijeka Rača-Visojevići“ (oko 4 km istočno od Srednjeg), „Gornja Misoča“ (7 km od Ilijaša u gornjem toku rijeke Misoče), „Pukovik“ (padine Batalovog brda – 10 km od Ilidže na putu Sarajevo-Kiseljak), te nalazište arhitektonsko-građevinskog kamena „Nova Hreša“ u prostoru naselja Gornje Biosko, sjeveroistočno od Sarajeva.

Bilansne vrijednosti ovih ležišta procijenjene su na 10,9 miliona m3, što je u izrazitom neskladu s mogućnostima

koje pružaju tereni KS. Uz to, po svaku cijenu nastoje se otvoriti ležišta u neposrednoj blizini regionalnih cesta, koje za posljedicu imaju istraživanja u smislu definiranja količine mineralne sirovine koja bi se ocijenila kao dovoljna za naručioca, zbog čega na mnogim terenima nisu istražena najbolja ležišta (formiraju se objekti minornog proizvodnog kapaciteta kojim se, stvarajući nikad optimalno sanirane kratere, vandalski devastira površinski sloj zemljine kore).

Ležišta dolomita podrazumijevaju lokalitet kamenoloma u prostoru Hadžića (kamenolom „Hadžići“, pozicioniran s desne strane magistralnog puta Sarajevo-Mostar – 1,5 km od Hadžića, kamenolom „Zovik“ – 6 km od Hadžića, kamenolom „Duboki Do“ kod Rakovice, kamenolom „Zobov Dol“ kod Rakovice, kamenolom „Rudnik-Vinjage“ kod Rakovice, kamenolom „Rudnik Krečane“ – 12 km od Ilidže jugozapadno od Rakovice, kamenolom „Presjenica“ s lijeve strane toka rijeke Presjenice na lokalitetu Bukerići kod Trnova).

U sedam aktivnih ležišta dolomita utvrđene su bilansne rezerve od 14,6 miliona m3. Od ostalih ležišta treba

napomenuti pojavu uglja, kao povlatnu zonu koja zadire na prostor Kantona iz rudnika Breza na lokalitetima sjeveroistočno od Ilijaša kod naselja Sovrle, Salkanov Han i Popovići do rijeke Misoče.

Pijaće vode namijenjene za svakodnevnu upotrebu u domaćinstvima, zatim mineralne, termalne i termomineralne vode, izuzetno su vrijedan resurs ovih terena. Pojavljuju se na većem broju lokaliteta, ali stepen njihove geološke istraženosti i poznavanja, izuzev prostora izvorišta Sarajevsko polje, te izvorišta mineralne vode u Blažuju i termomineralnih voda Ilidža – «Zmijska stijena», nije zadovoljavajući.

Mineralne vode su utvrđene kod Blažuja, Srednjeg i poteza Jošanica-Vogošća. Kod Blažuja se nalaze četiri pojave kiseljaka s mogućnošću zahvatanja 10-15 l/s mineralne vode odličnog kvaliteta, od čega se trenutno eksploatiše 1-3 l/s ovog resursa pod komercijalnim nazivom «Ilidžanski Dijamant». Kiseljaci kod Srednjeg, utvrđeni su na dva


34

lokaliteta. Karakterizira ih niska izdašnost i odličan kvalitet, zbog čega se može tvrditi da postoji prostor za proširenje istraživanja (s obzirom na minornu istraženost). Mineralne vode kod Jošanice zbog nedostatka značajnije ekonomske vrijednosti nisu u upotrebi.

Termalne vode, utvrđene su na tri lokaliteta (Podlipnik kod Srednjeg, Butmir i Sokolović Kolonija). Vode Podlipnika karakterizira izdašnost Q = 5-7 l/s i odličan kvalitet. Međutim, nedovoljno su istražene i trenutno nisu u funkciji korištenja. Ukupne rezerve termalnih voda Ilidže, zahvaćene bunarskim bušotinama, aproksimativno izražavaju kapacitet Q = 15-20 l/s i s obzirom na raspoloživ potencijal, koriste se neadekvatno, ili vrlo oskudno.

Termomineralne vode, zabilježene su u prostoru Ilidže. Sumarna izdašnost bušotina koje zahvataju ovaj resurs iznosi cca Q = 270 l/s, čija je temperatura 26 – 58

oC. Trenutno je u upotrebi samo cca 4 % ovih voda (10 l/s), u

funkciji nenamjenskog korištenja (za zagrijavanje hotela), s obzirom da im je primarna namjena u balneologiji (banjska terapeutika i rehabilitacija ozlijeđenih, ili oboljelih osoba), rekreaciji, sportu, turizmu itd.

Da bi se dobila veća izdašnost i temperatura termomineralnih voda na ovom prostoru, izvedeno je istražno bušenje na Ilidži (bušotina IB-10), gdje se realno očekuju temperature vode oko 100

oC. Spektar korištenja ovih voda je

raznovrstan (zavisno od temperature i hemijskog sastava), a područja perspektivna za istraživanje kako mineralnih, tako termalnih i termomineralnih voda, locirano je na prostoru Sarajevskog polja oko rijeke Željeznice, šireg područja naselja Buhotina, kod Kobiljače i Podlipnika.

3.6.2 Okolinski aspekti i nadzor eksploatacije mineralnih sirovina

Na području KS trenutno egzistira 13 kamenoloma koji eksploatišu mineralne sirovine krečnjak i dolomit, kao i jedna eksploatacija gline kod Rapaila (općina Ilidža), te uz to postoji i jedno nalazište arhitektonsko-građevinskog kamena. Svi navedeni kamenolomi nemaju izdate važeće okolinske dozvole, odnosno samo njih sedam ima važeće okolinske dozvole izdate od FMOiT, kao i površinski kop za eksploataciju gline. Samo dva od navedenih 13 kamenoloma krečnjaka i dolomita imaju koncesiju izdatu od MPKS, kao također i površinski kop za eksploataciju gline, dok se za sve ostale može reći da ne rade u skladu sa zakonom, s obzirom da ne posjeduju izdatu koncesiju za eksploataciju mineralne sirovine. Najveći utjecaji odnosno pritisci na okoliš uslijed aktivnosti postojećih pogona za eksploataciju mineralnih sirovina mogu biti sljedeći:

• degradacija i zagađivanje zemljišta, • zagađivanje zraka, • zagađivanje voda, te • stvaranje prevelike buke.

U Izvještaju o radu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS za 2015. godinu navodi se da je u navedenom izvještajnom periodu rudarski inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora donio 4 rješenja o zabrani obavljanja rudarskih radova, te je podneseno 5 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka uz zaštitnu mjeru oduzimanja nelegalno stečene imovine. Rezultat poduzetih mjera su spriječena bespravna eksploatacija mineralnih sirovina na kamenolomima u visokom procentu.U navedenom periodu, geološki inspektor je također izdao 2 prekršajna naloga zbog nelegalne eksploatacije mineralne sirovine na kamenolomu Žunovnica, Hadžići.


Svrha inspekcijskog nadzora je kontrola upravljanja mineralnim sirovinama s ciljem postizanja racionalne i održive eksploatacije mineralnih sirovina uz postizanje zaštitu okoliša, te kontrolu redovnog izvještavanja operatora pogona za eksploataciju mineralnih sirovina vezano za dostavljanje podataka u registar o emisijama u cilju praćenja i izvještavanja emisija u okoliš. Operatori pogona za eksploataciju mineralnih sirovina u KS moraju provoditi aktivnosti na stalnom sprječavanju i smanjenju zagađenja i primjeni mjera iz okolinskih dozvola. Imenovanje odgovorne osobe za zaštitu okoliša čiji će zadatak biti praćenje i kontrola svih aktivnosti i provođenje mjera iz okolinske dozvole, redovna komunikacija sa stanovništvom i redovno izvještavanje prema nadležnim ministarstvima i institucijama je prvi korak u uspostavi jednog sistemskog pristupa.

3.7 Transport i infrastruktura

Posljednjih nekoliko godina došlo je do snažnog porasta saobraćaja uz bitne, ali negativne promjene u njegovoj strukturi: cestovni saobraćaj se povećao, željeznički i javni gradski saobraćaj se smanjio. Saobraćajna zagušenost čini Sarajevo manje ugodnim za život, te smanjuje saobraćajnu efikasnost, povećavajući vrijeme putovanja, potrošnju goriva i stres vozača. Poseban problem predstavlja utjecaj na zdravlje ljudi izazvan emisijom izduvnih gasova. Od ekološke, ekonomske i političke važnosti je da saobraćaj bude organizovan na najbolji mogući način, tako da zadovoljava potrebe ljudi i roba, uz što je moguće manje nepoželjnih propratnih pojava, tj. mora se


35

minimizirati negativan utjecaj na okoliš. Može se očekivati znatno povećanje saobraćaja zbog razvoja turizma, kao i zbog povećanja tranzitnog saobraćaja nakon političke stabilizacije cijele regije.

3.7.1 Cestovni saobraćaj

U KS imamo približno: 47 km autoceste, 9 km brze ceste, 110 km magistralnih cesta, 77 km regionalnih cesta, te oko 1.100 km lokalnih cesta. ZzPR KS je predložio mrežu novih saobraćajnica za urbano područje Grada Sarajeva. Na pravcu istok – zapad treba naglasiti značaj izgradnje Gradske autoceste, Južne longitudinale i Sjeverne longitudinale, a na transverzalnom pravcu od primarnih planiranih saobraćajnica treba izdvojiti: Prvu, Šestu, Devetu i Dvanaestu transverzalu. Od planirane mreže saobraćajnica izgrađen je mali dio. U zadnje dvije godine je ubrzana izgradnja biciklističkih staza u Sarajevu, a sa istom raste broj biciklista u saobraćaju.

Imajući u vidu podatke o registrovanim vozilima (Tabela 18), podatke sa brojača prometa (JP Ceste FBiH i Direkcije za puteve KS) u zadnjih par godina, možemo reći da se u KS svakodnevno kreće nešto više od 150.000 vozila. Prosječna starost voznog parka je približno 16 godina. Godišnji prirast vozila je oko 5 % u KS. Nažalost, imamo i znatan broj neregistrovanih vozila. Vijeće Ministara BiH je Odlukom iz aprila 2016. godine propisalo da u BiH mogu biti uvezena samo ona vozila koja ispunjavaju Euro 4 standard, što je donekle dalo pozitivne rezultate: uvezena su skuplja vozila koja manje zagađuju zrak. Zabrana uvoza starih vozila potiče uvoz ekološki prihvatljivih vozila sa jedne strane, a sa druge strane nedovoljno imućni ljudi se bore kako da produže životni vijek već dotrajalim vozilima.

Tabela 18. Ukupan broj registrovanih vozila na datum 31.08.2016. god.28

Porast broja vozila ne prati izgradnja cestovne infrastrukture. Zelene i slobodne površine pored saobraćajnica pod utjecajem lokalnih lobija, neodgovorne politike i lošeg planiranja izrastaju u zgrade tako da dolazi do zagušenja tranzitnih/primarnih cesta, te se smanjuje protočnost istih.

3.7.2 Željeznički saobraćaj

Dužina pruga u našoj zemlji iznosi 1.031 km, a u FBiH 609 km. Veći dio pruga nalazi se na sjeveru zemlje, a glavna željeznička saobraćajnica pruža se od Bosanskog Šamca preko Doboja, Zenice, Sarajeva, Mostara i završava u luci Ploče. U željezničkom putničkom prijevozu u FBiH u posljednjih godinu dana, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, promet putnika manji je za čak 20 posto, a ostvareni putnički kilometri manji su za skoro 35 %. Možemo reći da željeznički saobraćaj stagnira.

Ranije je cijenjeno da će u prevozu roba željeznica biti dominantni prevoznik masovnih tereta i u domaćem tako i u međunarodnom saobraćaju. Međutim opće društveno stanje se reflektiralo i na oblast željezničkog prevoza. Za ovaj vid saobraćaja posebno je značajno planirano uključenje željeznice u javni prevoz putnika na pravcu Sarajevo – Tarčin - Podlugovi - Visoko. Ovo se može postići sa modernizacijom stanica i izgradnjom novih dionica. Kao dio rješenja ovoga problema planira se izgradnja željezničke pruge od sadašnje putničke stanice Sarajevo preko Hotonja do Vogošće sa spajanjem na postojeću prugu Rajlovac – Semizovac, zatim pruge od Rajlovca preko Butila do Blažuja. Za navedeno su potrebna veća nedostatna financijska sredstva.

Razvijenost željezničkog saobraćaja zavisi od prevoznih sredstava, modernizacije prevoznih sredstava i dužine željezničkih pruga. Činjenice pokazuju da imamo puno otvorenih pruga sa dopuštenim brzinama ispod 60 km/h, a te brzine zajedno s udaljenosti između stanica, kontrolom saobraćaja i signalizacijskim sistemom imaju direktan utjecaj na kapacitete saobraćaja. Zbog tih ograničenja brzine i saobraćajne politike željeznički saobraćaj trenutno nije konkurentan u usporedbi cestovnim saobraćajem koji omogućuje prijevoz od „vrata do vrata“.

28 IDDEEA, BILTEN za mjesec 08.2016.


36

Sarajevo ima „jednu“ tramvajsku liniju u dužini od 10,7 km. Stanje vozila i tračnica nije na potrebnom nivou.

3.7.3 Vazdušni saobraćaj

Sarajevski aerodrom je najvažnija tačka međunarodnog aeroprometa u BiH. Sistem vazdušnog saobraćaja je dobro opremljen i usklađen s Evropskim regulativnim okvirom. Kroz prognoze koje se daju, a baziraju se na Master planu Međunarodnog aerodroma Sarajevo i Studiji saobraćaja KS - Separat zračni saobraćaj, je konstatovano da bi izgradnjom by-pass izlaza (rulnice) i upotrebom grupnih operacija došlo do povećanja kapaciteta poletno-slijetne staze, koji bi bio dovoljan za predviđenu situaciju vršnog dana u 2020-oj godini. Ovim i drugim mjerama se osigurava dovoljan kapacitet za zadovoljenje saobraćajnih potreba u standardnim uslovima funkcionisanja aerodroma u budućnosti. Prema podacima FZzS, tokom 2016. godine u odnosu na isti period 2015. godine promet aviona veći je za približno 0,9 %, promet putnika veći je za oko 16 %, dok je promet tereta manji za 13 %. Naša zemlja nema razvijen unutarnji zračni saobraćaj. Razvoj i modernizacija ovog vida saobraćaja je nužan da bi se zemlja brže uključila u moderne saobraćajne tokove.

3.7.4 Vodni saobraćaj

KS nema razvijen vodeni saobraćaj i pojedinačna plovila nemaju značajan utjecaj na stanje okoliša.

3.7.5 Terminali

Na osnovu iskazanih potreba i sagledanih prostornih mogućnosti razvoja definisane su lokacije putničkih terminala: „Saobraćajni centar“- prostor sadašnje Željezničke stanice Sarajevo, Autobuske stanice i sadašnjeg Centra pošta, koji je planiran kao centralni terminal za sve vidove javnog masovnog prevoza putnika (gradskog, prigradskog, međumjesnog i međunarodnog), kako cestovnog tako i željezničkog. Osim ovoga planiraju se i terminali na Ilidži, Hrasnici, Dobrinji, Čengić Vili, Austrijskom trgu, Halilovićima (depo trolejbusa, autobusa i minibusa), Rajlovcu, Jezeru, Vogošći, Stupu, Hadžićima i Ilijašu.

3.7.6 Javni saobraćaj

Javni prevoz putnika u KS se bazirao na predviđanju: uvođenja željeznice u sistem javnog prevoza putnika na primarnim pravcima razvoja, proširenja tramvajske mreže do Dobrinje i Hrasnice, proširenja trolejbuskih, kao i uvođenju linija na padinskim dijelovima gdje je to moguće.

Javni prijevoz u KS posljednjih godina bilježi pad u broju prevezenih putnika u svim vidovima prijevoza. Istovremeno je porastao broj registriranih vozila, broj prijeđenih kilometara osobnim automobilom i općenito, upotreba osobnih automobila. Dominacija osobnog prijevoza očituje se velikim saobraćajnim gužvama u prilazima gradskim središtima, što doprinosi većem zagađenju i povećanju razine buke, nedostatku parkirališnog prostora te povećanim troškovima za građane. Nedovoljan nivo usluge javnog prijevoza je posljedica lošeg, ne domaćinskog i ne odgovornog upravljanja, zastarjelog voznog parka i prateće infrastrukture. Vozila javnog prijevoza moraju, a nisu tehnički ispravna, čista, uredna i spremna za prijevoz osoba. GRAS nabavlja zastarjela, ekološki neprihvatljiva vozila. Red vožnje javnog prijevoza se ne održava prema javno objavljenom rasporedu – redu vožnje.

Javni prijevoz trenutno nije integriran, obzirom da intermodalni terminali koji omogućuju prijelaz s jednog vida prijevoza na drugi, zajednički vozni redovi kao i zajedničke prijevozne karte različitih vidova prijevoza ne postoje ili su iznimno rijetki. Istodobno su prisutne „paralelne linije“ autobusnih i ilegalnih kombi prijevoznika.


Ekspanzivni rast broja vozila, uz različita ložišta i sl., te velike količine ispušnih plinova doveli su do problema zagađivanja okoline u KS. Zbog velikog broja vozila, neodgovarajuće mreže saobraćajnica, neodgovarajućeg održavanja vozila i nekvalitetne provjere emisije na tehničkim pregledima, zrak je prekomjerno zagađen zagađujućim materijama saobraćajnog porijekla, što djeluje nepovoljno na zdravlje ljudi.

Znatni efekti u smanjenju zagađivanja zraka od saobraćaja postižu se podsticanjem javnog prijevoza, te smanjivanjem saobraćaja osobnim vozilima. Konverzija autobusa, posebno javnog gradskog prijevoza, javnih preduzeća, na prirodni gas ili biogas imala bi višestruke koristi. Niži bi bili operativni troškovi, te znatno manja emisija zagađujućih materija. Postojeći autobusi KJKP GRAS su dotrajali, i nema autobusa na LPG i CNG. Stimuliranje javnoga prijevoza, uključujući i željeznički saobraćaj, a u funkciji zaštite okoliša treba da bude obaveza kantonalnih vlasti. Nedovoljno je usmjeravanja prihoda u sanaciju javnog gradskog saobraćaja. Održavanje javno objavljenog, usaglašenog i registrovanog reda vožnje javnog prijevoza podrazumijeva odgovarajuće kapacitete, vozila i mjesta, koja moraju imati preduzeća koja nude uslugu u javnom prijevozu. Cijena javnog prijevoza mora biti održiva, realna i pravovremeno izmirena, kao i usluga koja se nudi u javnom prijevozu. Još uvijek nije izvršeno restrukturiranje „državnog“ preduzeća iz oblasti javnog prijevoza za njegovo ravnopravno učestvovanje u ponudi


37

usluge javnog prijevoza na KS. Također, nije izvršena ni rekonstrukcija i optimizacija mreža linija javnog prijevoza u KS prema realnim prijevoznim potrebama cijelog obuhvata usluge javnog prijevoza na prostoru KS.

Pored podsticanja javnog prevoza, evidentno je da se smanjenjem potrošnje goriva u saobraćaju postiže i značajno smanjenje emisija u zrak. Efektivnost prevoza bi se mogla znatno povećati ukoliko bi se jednim vozilom prevozilo više putnika ili jedno vozilo koristilo više osoba. Trenutno je u značajnom broju zastupljeno korištenje starih, neispravnih automobila, a što se može smanjiti putem stimulacija građana (npr. za stara vozila koja bi se se predavala na otpad). Ovaj pristup može omogućiti jednom broju građana da lakše dođu do kupovine motornih vozila sa savremenim ispušnim sistemima. Nivo rada inspekcije kod kontrola emisije na ispušnim sistemima pri tehničkim pregledima motornih vozila nije zadovoljavajući. Striktno provođenje propisanog eko testa, te tretiranje istog kao eliminatornog za neispravnost vozila je nužnost.

Primjetno je povećanje motocikala i bicikla u saobraćaju, uporedo sa izgradnjom biciklističkih staza. Ovaj vidov transporta se trebaju nastaviti promovisati, kao i samom izgradnjom novih i kontinuiranim održavanjem biciklističkih staza i parkirališta na čitavom području KS. Projekat na promociju bikesharing-a, gdje se nude bicikli na korištenje uz preuzimanje i ostavljanje na unaprijed definisanim lokacijama nije u dovoljnoj mjeri zaživio. Na ovaj način moguće je smanjiti upotrebu privatnih vozila i prije svega rasteretiti saobraćaj, a posebno za vrijeme „saobraćajnih špica“.

Prisutan je parcijalni pristup rješavanja problema cestogradnje. Nedovoljna je koordinacija između odgovornih subjekata (upravitelja cesta svih nivoa, ministarstva saobraćaja...) i saradnja sa Istočnim Sarajevom. Nedostaje odgovarajuća strategija razvoja cestovne mreže. Potrebno je pod „prizmu“ staviti izgradnju novih zgrada u postojećem okruženju s obzirom na saobraćajnu povezanost i kapacitet cesta. Iz izdvajanja na vanjsko uređenje kod izgradnje objekata trenutno se ne vrši izdvajanje sredstva za cestogradnju, a koja trebaju biti transparentna.

Posebna pažnja se treba dati smanjenju na najmanju moguću mjeru rada vozila u tzv. „praznom hodu“ tj. u mjestu. Trenutno je nedovoljan intenzitet izgradnje novih planiranih saobraćajnica, novih saobraćajnih traka i parkirališta u ovom cilju. Prioritet kod predmetne izgradnje treba da bude „tranzit“ Prva transverzala sa tunelom Kobilja Glava, jer je cesta M18 najviše zagušena. Nedovoljne su rekonstrukcije raskrsnica (u kružne tokove i sl.) u cilju povećanja propusne moći, optimiranje saobraćajnih tokova, uspostave cjelovitih sistema upravljanja saobraćajnom infrastrukturom i vozilima. U užem gradskom jezgru netreba dozvoliti izgradnju objekata u blizini cesta ako isto ne prati izgradnja novih saobraćajnih traka i proširenje postojeće cestovne infrastrukture. Također, značajno je zastupljena bespravna gradnja koja doprinosi brojnim problemima. Ne postoji Centar za nadzor i upravljanje saobraćajem sa pratećom infrastrukturom operativne službe koji bi predviđao neugodne situacije na cesti, te spriječio određena zagušenja saobraćaja i saobraćajne nezgode.

Imajući u vidu opće društveno-političko i socio-ekonomsko stanje u zemlji, stanje u oblasti željezničkog, vazdušnog i vodnog saobraćaja i njihovog manje značajnog utjecaja na stanje okoliša u KS isti nisu posebno tretirani.

3.8 Turizam i rekreacija

3.8.1 Turistički objekti

Prema dostavljenim podacima iz Turističke zajednice KS (TZ KS) o evidenciji smještajnih kapaciteta, KS je u mjesecu maju 2016. godine raspolagao sa 140 smještajnih kapaciteta. Navedeni broj smještajnih kapaciteta za mjesec maj 2016. godine je manji za 0,7% u odnosu na broj smještajnih kapaciteta za mjesec maj u 2015.godini.

Važno je naglasiti da je FMOiT institucija nadležna samo za kategorizaciju smještajnih kapaciteta sa 4 i 5 zvjezdica. Sve ostale kategorije smještajnih kapaciteta, Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti

29 nemaju definirano nadležno

ministarstvo za kategorizaciju. Od 2015.godine nije došlo do izrade Prednacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, po kojem bi prioritet za izmjene i dopune bile utvrđivanje nadležnosti kantonalnih ministarstava za kategorizaciju ugostiteljskih objekata za smještaj.

30

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, smještajni objekti su objekti u kojima se pružaju usluge smještaja, prehrane, pića, napitaka i slastica i razvrstani su u 2 skupine: 1. Hoteli i 2. Kampovi i druge vrste objekata za smještaj. Navedene skupine su dalje klasificirane na potkategorije i rangirane pomoću zvjezdica.

31 Kategorizacija

smještajnih objekata je, prema Zavodu za statistiku FBiH iz 2015.godine32

, definirana drugačije u odnosu na

29 Sl. novine FBiH, br. 32/09 30Informacija dobivena od Ministarstva privrede KS, 18.08.2016. 31Pravilnik o razvrstavanju,minimalnim uvijetima i kategorizaciji objekata iz skupine Hoteli (Sl.novine FBiH, br.32-10); Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (Sl. novine FBiH, br. 35/10) 32 Zavod za statistiku FBiH, 2016.


38

kategorizaciju prema podacima iz TZ KS i podacima iz TZ FBiH. Naime, smještajni kapaciteti su podijeljeni na: hotele i sličan smještaj, odmarališta i slične objekte, kampove i prostore za kampiranje, i ostale smještaje.

Prema podacima TZ KS, izvršena je kategorizacija sljedećih smještajnih objekata:

70 hotela (5* - 3 hotela, 4* - 20 hotela, 3* - 27 hotela, 2* - 5 hotela, 1* - 2 hotela, apart hotel 4* - 1 hotel, baština – 6 hotela, omladinski hotel – 1 hotel, bez kategorije – 5 hotela);

6 motela (4* - 2 motela, 3* - 1 motel, 2* - 2 motela, 1* - 1 motel); 4 pansiona (3* - 1 pansion, bez kategorije – 3 pansiona); 11 hostela; 1 hotelsko naselje ( 2* - OAZA); 28 prenoćišta; 20 objekata za privatni smještaj; 1 auto kamp.

Daljim istraživanjem, u saradnji sa TZ FBiH, dobiveni su podaci o svim registriranim smještajnim kapacitetima i njihovim nazivima. Međutim, podaci iz TZ KS i TZ FBiH nisu usklađeni. Razlog za ovu vrstu neusklađenosti podataka jeste u tome što trenutno nije definirano nadležno kantonalno ministarstvo za kategorizaciju smještajnih objekata, ne ažuriraju se podaci sa novim izmjenama kategorizacije pojedinih objekata i sl. Nepostojanje nadležnog ministarstva za kategorizaciju smještajnih objekata stvara nemogućnost praćenja „opterećenosti“ pojedinih lokacija kantona sa smještajnim objektima, a time i broja posjetilaca.

Slika 1 prikazuje geografski raspored svih registrovanih smještajnih kapaciteta prema podacima dobivenim od strane TZ FBiH. Na osnovu geografskog prikaza, uočljiva je najveća koncentracija smještajnih kapaciteta u općinama Stari Grad i Centar.

Slika 1. Geografski raspored smještajnih kapaciteta na području KS33

Ukupan broj soba za smještaj u mjesecu maju 2016.godine, 4.123, je viši za 0,4%, dok je broj kreveta 8.672, manji za 1,6% u odnosu na isti mjesec iz 2015.godine.

34

Međutim, razlike u podacima su prisutne i u ovoj oblasti. Naime, prema podacima koji su dobiveni od TZ FBiH35

, zabilježeno je da ukupan broj kreveta za isti period iznosi 9.167 (u broj kreveta su uključeni i kreveti privatnih smještajnih kapaciteta koji su registrirani). Neusklađenost podataka stvara nerealnu sliku o rasporedu i dostupnosti smještajnih kapaciteta, što dalje onemogućava realno sagledavanje utjecaja povećanja broja smještajnih kapaciteta na komunalnu infrastrukturu.

33 TZ FBiH, Dostavljeni podaci za izradu „KEAP-a KS 34TZ KS; Dostavljeni podaci za izradu „KEAP-a KS“ za period 2016.-2021.; Broj:174-1/16, 16.06.2016.godina 35TZ FBiH, Dostavljeni podaci za izradu “KEAP-a KS”, 22.08.2016.godina


39

Izgradnjom planiranog „turističkog grada“ Buroj Ozone u općini Trnovo se stvaraju uslovi za znatnim povećanjem posjetilaca. Međutim, izgradnja ovog kompleksa nije popraćena adekvatnim sagledavanjem njegovih utjecaja na okoliš. U skladu sa Pravilnikom o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu („Sl. novine FBiH“, br. 19/04)

36, investitor ovog objekta bio je dužan obratiti se FMOiT sa

zahtjevom za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš što je jedan od preduslova za dobivanje okolišne dozvole. Međutim, FMOiT se na upit NVO „Eko akcija“ očitovalo da do maja 2016., nije zaprimilo niti jedan akt vezan za izdavanje okolišne dozvole za objekt Buroj Ozone

37.

3.8.2 Broj turističkih dolazaka

Prema podacima iz TZ KS, ukupan broj dolazaka za period 2011.- 2015.godine iznosio je 1,459.165, a broj dolazaka po godinama prikazuje Tabela 19 u nastavku.

Tabela 19. Broj prijavljenih dolazaka u 2015.godini38

Godina Broj dolazaka

2015. 359.523

2014. 308.907

2013. 302.570

2012. 256.628

2011. 231.537

Prema navedenim podacima broj dolazaka od 2011. do 2015. godine povećao se za 22%, iako je stvarni broj mnogo veći za svaku navedenu godinu. Raspoloživ i zvanični statistički podaci ne oslikavaju stvarno stanje turizma u BiH. Smatra se da je broj turista mnogo veći od onog koji je prikazan u zvaničnim podacima jer se mnogi boravci ne prijave.

Broj dolazaka je u 2015.godini iznosio 363.818, od čega je stranih posjetilaca bilo 307.648, dok je broj domaćih posjetilaca bio 56.170.

39 Prema zemljama porijekla, najveći broj dolazaka u 2015.godini je iz Turske (45.799),

Hrvatske (40.470), Slovenije (15.076), Južne Koreje (12.556) i Srbije (12.377).40

Međutim, analizom podataka ukupnog broja dolazaka prema informacijama TZKS i informacija iz FZzS, ustanovljena je razlika u podacima. Postoji mogućnost da se evidencija i obrada podataka ne vodi na isti način, ne koriste se iste metodologije ili jednostavno su zastupljeni određeni propusti, te zbog toga ovi, ali sigurno i drugi podaci nisu jednaki. Zbog navedenih problema u evidenciji broja dolazaka, dobiva se pogrešna slika o stvarnoj „opterećenosti“ prostora posjetiocima i stvarnim količinama korištenja resursa.

3.8.3 Broj turističkih noćenja

Prema podacima iz TZ KS, u KS je u 2015.godini zabilježen broj noćenja od 702.360, a prosječna dužina boravka iznosila je 2,0 dana. U narednoj tabeli je prikazan broj noćenja i dužina boravka posjetilaca u periodu od 2011.-2015.godine:

Tabela 20. Broj noćenja i dužina boravka (broj dana) za period 2011.-2015. Godina Broj noćenja Dužina boravka (broj dana)

2015. 702.360 2,0

2014. 599.533 1,9

2013. 595.637 2,0

2012. 504.929 2,0

2011. 447.267 1,9

Tabela 20 prikazuje da se broj noćenja od 2011. godine do 2015. godine povećao za 36 %, zastupljen je konstantan trend rasta. Prema zemlji porijekla, najveći broj noćenja u 2015. godini su imali posjetioci iz Turske (75.326), Hrvatske (57.518), SAD-a (22.650), Srbije (21.673) i Slovenije (20.441).

41

36 Član 5 i 6 ovog Pravilnika navodi da se za odmarališta i hotelske komplekse izvan urbanih područja i prateće objekte sa površinom većim od 5 ha ili 500 kreveta procjena utjecaja na okoliš vrši na osnovu provjere Federalnog ministarstva te da ukoliko provjera pokaže da nije potrebna procjena utjecaja na okoliš Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu na osnovu dostavljene dokumentacije (zahtjeva za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš). 37 Eko akcija: Buroj Ozone nema dozvolu za gradnju (19.09.2016), http://nap.ba/new/vijest.php?id=28923, pristupljeno 08.11.2016. 38 TZ KS, Dostavljeni podaci za izradu „KEAP-a KS“ za period 2016.-2021.; Broj:174-1/16, 16.06.2016.godina 39 FZzS, Mjesečni bilteni za 2015.godinu. 40 FZzS, Mjesečni bilteni za 2015.godinu.


40

Izvještaj o stanju okoliša u BiH 2012 (MVTEO, 2012) je prepoznao nedostatak podataka u sektoru turizma vezan za količine otpada koje nastaju od turista, okolišnu efikasnost turizma, potrošnju el. energije u smještajnim kapacitetima, što je svakako validno i za KS, te je posljedica prethodno navedenog stanja u oblasti uređenosti sektora turizma u KS.

3.8.4 Turizam u zaštićenim područjima

U okviru Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo (KJUzZPP) su Trebević, Skakavac, Vrelo Bosne i Bijambare, a upravo ova područja Kantona bilježe rekordnu posjećenost u 2015. godini. Međutim, za zaštićena područja Spomenika prirode „Skakavac“ i Zaštićeni pejzaž „Trebević“, nije uspostavljen monitoring posjetilaca, jer na ovim prostorima nema organiziranog i centraliziranog prijema posjetilaca

42.

Prema podacima KJUzZPP, broj posjetilaca na području Zaštićeni pejzaž „Bijambare“ prikazuje Grafikon 20 u nastavku. Prema podacima iz KJUzZPP (22.08.2016.) u 2014. godini smanjen je broj posjetilaca zbog velikih proljetnih poplava u BiH.

Grafikon 20. Grafički prikaz broja posjetilaca Zaštićeni pejzaž “Bijambare”

Na osnovu grafičkog prikaza (Grafikon 20), evidentno je da je najveći broj posjetilaca zabilježen u 2015. godini (53.025), ali obzirom na trend rasta posjetilaca, moguće je da će i do kraja 2016. godine broj posjetilaca biti veći od broja posjetilaca za 2015. godinu.

Grafikon 21. Grafički prikaz broja posjetilaca Spomenika prirode “Vrelo Bosne”43

41 FZzS, Mjesečni bilteni za 2015.godinu 42 KJUzZP, dostavljeni podaci za izradu “KEAP-a”, 22.08.2016. godina 43 KJUzZPP, dostavljeni podaci za izradu “KEAP-a”, 22.08.2016.godina

Series1; 2010; 14,356

Series1; 2011; 24,497

Series1; 2012; 33,74

Series1; 2013; 40,508

Series1; 2014; 38,425

Series1; 2015; 53,025

Series1; do 30.06.2016.;

22,267

- - -; 2013; 75,022

- - -; 2014; 138,97

- - -; 2015; 187,901

- - -; do 30.06.2016.;

74,511


41

Grafikon 21 pokazuje značajno veći broj posjetilaca u 2015. godini (187.901) i uočljivi trend rasta posjetilaca te se očekuje da će i do kraja 2016. godine porast broja posjetilaca pratiti trend rasta iz 2015. godine.

Pregled posjeta na prostorima Zaštićenog pejzaža „Bijambare” i Spomenika prirode „Vrelo Bosne” je prikazan na osnovu količine prodatih ulaznica.

Ukoliko se na navedenim podacima (Grafikon 20 i Grafikon 21) pridruži procjenjeni broj korisnika koji su ove prostore koristili bez naknade vrijednosti predviđene za ulazak, a radi se o organizovanim grupama koje su putem različitih organizovanih aktivnosti dobile dozvolu za njihovo obavljanje, kategorija posjetilaca koji su oslobođeni naplate, djece do 6 godina starosti koja su također oslobođena naplate, kao i posjetilaca koji su prostor posjetili u vrijeme održavanja određenih manifestacija (kada je ulaz u prostor bio besplatan), smatra se da je ove prostore posjetio znatno veći broj posjetilaca.

44

Također, na području Zaštićeni pejzaž „Trebević“, zastupljen je veliki broj posjetilaca izgrađenih objekata45

(npr. Pino Natur Hotel i Napretkov Dom na području FBiH, te Sunnyland i Rekreacioni centar Brus u sklopu RS-a)

46 i

raznovrsnosti ponude. Veliki broj posjetilaca zabilježen je posljednjih dana 2015. godine kada su bile prisutne magle i smog u Sarajevu, a prema procjenama, Trebević je posljednjeg vikenda u 2015. godini posjetilo više od 5.000 osoba

47. Planiranom izgradnjom žičare i vidikovca povećati će se broj posjetilaca, međutim, ujedno je

moguće da će upravo taj poduhvat doprinijeti smanjenju korištenja motornih vozila, odnosno smanjenja pritiska na okoliš.

Izgradnjom novih sadržaja (sportsko rekreativni kapaciteti i sl.), povećanjem parking prostora, obezbjeđenjem javnog prijevoza do samih područja, olakšanjem pristupa pojedinim područjima (asfaltiranje putnih komunikacija, proširenje putnih komunikacija, vertikalna i horizontalna signalizacija i sl.) unaprjeđenjem vodoopskrbe i dr., povećao bi se broj posjetilaca. Međutim, povećanjem broja posjetilaca opterećuje se i okoliš, koriste se veće količine vode, generiraju se veće količine otpadnih voda, komunalnog otpada i dr. Također, nepotpunim informacijama o broju posjetilaca u zaštićenim područjima (Trebević i Skakavac npr.) nemoguće je izračunati prekoračenja nosivosti kapaciteta prostora te stoga ne mogu odrediti ni mjere ublažavanja negativnih utjecaja na prostor.


Analizom podataka u poglavlju 3.8, može se zaključiti da se broj posjetilaca u KS iz godine u godinu povećava, a procjenjuje se da će trend rasta biti zastupljen i u narednom periodu. Sukladno navedenom, povećava se i njihov utjecaj na okoliš. Važno je napomenuti sljedeće probleme u sektoru turizma na području KS:

KS nema Strategiju razvoja turizma Kantona Sarajevo koja predstavlja sveobuhvatan dokument o srednjoročnom razvoju turističke privrede i polazna je osnova za izradu ostalih planskih akata u turizmu

48

Nije definirano nadležno kantonalno ministarstvo za kategorizaciju smještajnih kapaciteta od 3* i manje zvjezdica. Novoizgrađeni smještajni objekti ispod 3* nisu u mogućnosti da izvrše kategorizaciju svojih usluga,

Kategorizacija smještajnih objekata je različito definirana, zavisno od institucija (FMOiT, TZ FBiH, TZ KS, FZzS)

Podaci o broju i kategoriji smještajnih kapaciteta i raspoloživog broja ležajeva ne ažuriraju se dovoljno i postoji nesklad podataka dobivenih od TZ KS i podataka dobiveni od TZ FBiH koji vode iste vrste evidencija;

Sistem registracije posjetilaca u KS nije usaglašen. Podaci nisu ujednačeni i različito se vodi evidencija o istim, zavisno od institucija (FZzS, TZ FBiH, TZ KS, sami smještajni objekti i sl.), jer se ne vrši prijavljivanje svih boravaka;

Nije moguće sagledati stvarni utjecaj na okoliš kao posljedica turističke djelatnosti u KS;

Spomenik prirode „Skakavac“ i Zaštićeni pejzaž „Trebević“ nemaju uspostavljen sistem praćenja broja posjetilaca, jer nema organizovanog i centralizovanog prijema posjetilaca;

44 Prema podacima dobivenim telefonski od KJUzZPP 45 Izgrađenost objekata se u ovom smislu odnosi na mogućnost prihvata posjetilaca, bez obzira na njihovu usklađenost i uklopljenost sa prostorno – planskom dokumentacijom 46Navode se izgrađeni objekti i u sklopu entiteta Republike Srpske, obzirom da dolazak posjetilaca nije ograničen na jedan entitet, nego njihova (prekomjerna, intenzivna) posjeta (nezavisno od motiva) ima utjecaj na cjelokupan okoliš područja planine Trebević, odnosno ZP Trebević. 47http://faktor.ba/rekordna-posjecenost-zasticenih-podrucja-ks-u-2015-godini-turisti-okupirali-trebevic-skakavac-vrelo-bosne-foto/ 48 U skladu sa Zakonom o turizmu (Sl. novine KS, br. 19/16)

http://faktor.ba/rekordna-posjecenost-zasticenih-podrucja-ks-u-2015-godini-turisti-okupirali-trebevic-skakavac-vrelo-bosne-foto/


42

Spomenik prirode „Skakavac“, Zaštićeni pejzaž „Bijambare”, Spomenik prirode „Vrelo Bosne” i Zaštićeni pejzaž „Trebević“ nemaju razvijene planske dokumente kojim je definirana dozvoljena upotreba prostora i nosivost prostora te razvojni ciljevi ovih područja;

Općina Trnovo pri planiranju izgradnje turističkog kompleksa na preko 120 ha, Buroj Ozone, nije poštovala planske dokumente višeg reda, prije svega Prostorni plan KS za period 2003. - 2023. godine.

3.9 Prostorno uređenje i urbanizam

3.9.1 Prostorno-planska dokumentacija

U toku izrade KEAP-a KS za period 2016. – 2012., evidentirano da su na snazi sljedeći planski i strateški dokumenti:

- Prostorni plan KS za period 2003. - 2023. godine, - Prostorni planovi posebnih područja:

o Prostorni plan posebnog područja prirodnog naslijeđa „Vodopad Skakavac“, 2009. godina o Prostorni plan područja posebnih obilježja zaštićeni pejzaž „Bijambare“, 2009. godina, o Karta stabilnosti terena KS (Izmjene i dopune Prostornog plana KS za period 2003. - 2023. godine

B Faza). - Regulacioni planovi i Izmjene i dopune Regulacionih planova,

49

- Urbanistički plan Grada Sarajevo (1986. - 2015.)

Prema podacima Zavoda za planiranje razvoja KS (ZzPR KS), u periodu izrade ovog izvještaja, još je u toku sumiranje rezultata Javne rasprave na Nacrt „B faze“ Izmjena i dopuna Prostornog plana KS za period 2003. - 2023. godina. Primjedbe na dokument su u fazi analize, a prihvaćene primjedbe će se ugraditi u Prijedlog Prostornog plana.

Za vrijeme izrade ovog izvještaja, na Skupštini KS je u proceduri usvajanje Odluke o pristupanju izradi Urbanističkog plana urbanog područja Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) za period 2015. - 2035. godina. Do donošenja novog Urbanističkog plana urbanog područja Sarajevo važi Urbanistički plan Grada Sarajevo za urbano područje Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) za period 1986. - 2015. godine i u dijelu u kojem nije u suprotnosti sa planskim opredjeljenjima Prostornog plana KS, odnosno sa Izmjenama i dopunama Prostornog plana, primjenjivati će se odredbe i planska usmjerenja postojećeg Urbanističkog plana.

50

Strategija razvoja KS do 2020. godine je usvojena na 19. Radnoj sjednici Skupštine KS, 07.09.2016. godine, a koja je javno dostupna na web stranici ZzPR KS.

3.9.2 Urbani razvoj

Prema aktuelnom Prostornom planu KS za period 2003. - 2023. godina, na području KS je planiran razvoj primarnih gradskih naselja, općinskih centara, sekundarnih naselja, centara zajednice sela, seoskih naselja i ostalih ruralnih naselja. Primarno gradsko naselje je Sarajevo, kao državni centar, kojeg čine gradska naselja općina Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad. Općinski centri (Ilidža, Vogošća, Hadžići, Ilijaš i Trnovo) imaju funkcije centraliteta nižeg reda i njima gravitiraju sekundarna naselja (Nahorevo u općini Centar, Srednje u općini Ilijaš i Dejčići u općini Trnovo.

Također je planirano da nivo sekundarnih naselja obezbjeđuje funkcije centraliteta koje zadovoljavaju osnovne, svakodnevne potrebe rezidentnog i gravitirajućeg stanovništva iz centara zajednice sela, seoskih i ostalih naselja. Moraju biti povezani lokalnim putevima sa naseljima koja im gravitiraju.

51

Centri zajednica sela imaju nivo ponude povremenih funkcija centraliteta koje, u pravilu, nisu locirane u tim centrima (neke od njih mogu biti), nego se obezbjeđuju putem školskog minibusa, zdravstvenog kombibusa, pokretne biblioteke, dolaskom veterinara, agronoma i sl. Planirano je da gravitiraju sekundarnim naseljima gdje stanovništvo zadovoljava ostale svakodnevne potrebe.

49 *Napomena: Regulacioni plan i idejno rješenje regulacionog plana donosi Skupština općine. Regulacioni plan se donosi za dijelove grada ili naselja, za manja naselja, mjesne zajednice, posebno područje kao i za druga područja koja se izgrađuju ili uređuju. Regulacioni plan može obuhvatiti cijelo naselje spajanjem pojedinačno izrađenih regulacionih planova i izradom regulacionog plana za naselje kao cjelinu. Regulacioni plan se donosi za uže urbano područje u cjelini, a obavezan je za područja na kojima postoji intenzivna gradnja, rekonstrukcija ili sanacija te za industrijske komplekse i privredne zone veće od 5 ha za dijelove zaštićenih područja kulturno – historijskog i prirodnog nasljeđa koji se izgrađuju i za dijelove turističkih i banjskih naselja, sportska, rekreaciona i zdravstvena područja. 50 ZzPR KS, Dobiveni podaci za izradu KEAP-a KS za period 2016.-2021., 14.06.2016. 5151 MPUGZO KS, Prostorni plan KS za period 2003.-2023.godinu, 2003.


43

Seoska naselja gravitiraju centrima zajednica sela i sekundarnim naseljima, gdje zadovoljavaju svakodnevne potrebe, i moraju biti dobro povezani lokalnim putevima.

52

Ostala ruralna naselja, koja su u periodu izrade Prostornog plana KS bila nenaseljena, ali imaju određeni građevinski fond, su područja na kojima se odvija ruralni razvoj i koja su u fazi transformacije u vikend naselja, turistička naselja, naselja značajna za razvoj poljoprivrede, stočarstva, etno-zanatstva i dr.

Slika 2. Mreža naselja KS, 1:75 00053

Prema prijedlogu Prostornog plana KS za period 2003. - 2023. godina se očekuje da će se u planinskoj zoni nastaviti proces usitnjavanja naselja uz istovremeno smanjenje broja stanovnika i da će nedostajati naselja veličine 20.000 stanovnika.

Prema procjenama Prostornog plana KS za period 2003. - 2023.godina, u 2023. godini na području KS je od ukupnog broja stanovnika (442.000), 96,8 % gradsko odnosno urbano stanovništvo (427.870), dok je s 5,3 % zastupljeno ruralno odnosno van-urbano stanovništvo (14.130).

54

Planirano je da će do 2023. godine, 313.000 stanovnika spadati u kategoriju urbanog stanovništva, a presjek odnosa navedenih kategorija za 2014. godinu ustanovio je da je broj urbanog stanovništva već u 2014. godini iznosio 310.388. Trenutno stanje razvoja stanovništva, analizirajući statističke podatke za KS, se ne slaže sa procjenama razvoja naselja i stanovništva Prostornog plana za planirani period. Naime, u Prostornom planu je procijenjeno da se broj stanovnika u van-urbanom području neće značajno povećavati, naprotiv, navodi se sve veći pritisak na urbano područje. Međutim, analizom podataka za 2014. godinu

55, broj stanovnika u van-urbanom

području iznosio je 134.463, dok je procjena broja stanovnika koja pripada navedenoj kategoriji prema Prostornom

52 Ibid. 53 Ibid. 54 Ibid. 55 Ibid.


44

planu iznosila 116.170 stanovnika do 2023. godine. Broj stanovnika se povećava kroz doseljavanje stanovnika iz drugih gradova i naselja. S druge strane, doseljavanje stanovništva ne prati izgradnja adekvatne prateće infrastrukture koja bi trebala biti skladu sa povećanjem broja stanovnika u urbanim i van-urbanim područjima. Stanovništvo mora zadovoljiti svoje potrebe za kvalitetno življenje (potreba za pitkom vodom, hranom, električnom energjiom, rekreacijom, obrazovanjem i sl.). Trenutna ekspanzija gradnje stambenih objekata je bazirana samo na skeletni sistem gradnje, koji ne uzima u obzir kvalitetu življenja i utjecaje na okoliš izazvane neadekvatnom pokrivenošću komunalnom infrastrukturom takvih naselja.

3.9.2.1 Javne zelene površine – urbano zelenilo

U prostornom planiranju, sistem gradskih zelenih površina predstavlja skup različitih kategorija gradskog i prigradskog zelenila, racionalno raspoređenih na teritoriji grada, povezanih kako međusobno tako i sa vangradskim vegetacionim cjelinama

56.

Gradsko zelenilo, kao sastavni dio savremenog urbanizma, pored dekorativne uloge vrši i mnogo drugih važnih funkcija kao što su: sanitarna, pročišćavanje zagađenog zraka, poboljšavanje mikroklime u gradu time što ublažuje ekstremne pojave visokih temperatura ljeti i niskih temperatura zimi, rekreacija ljudi, a posebno za odmor, osvježavanje i razonodu djece, bolesnih i starijih ljudi. Usporedo s ovim, hortikulturne površine u gradu igraju i naučnu funkciju jer potpomažu poznavanje biljnog svijeta.

Prema Uredbi o uređivanju i održavanju zelenih rekreativnih površina u KS57

, uređivanje i održavanje zelenih površina vrši nadležno komunalno preduzeće. U KS je Komunalno javno kantonalno preduzeće „Park“ d.o.o. (KJKP „Park“) za ove poslove nadležno u općinama: Centar, Ilidža, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad i Vogošća. KJKP „Rad“ održava javne zelene površine u općini Ilijaš, a JKP „Komunalac“ u općini Hadžići. Prema usmenim podacima dobivenim iz općine Trnovo, ova općina ne raspolaže sa mnogo urbanog zelenila (jedno igralište i mala zelena površina oko zgrade Općine). Izletnički dio i uređene površine na Igmanu i Bjelašnici održava KJKP „Park“, rubove lokalnih cesta JKP „Trnovo“, a rubove magistralnih cesta održavaju JKP „Komunalac“ Hadžići i firma Orman d.o.o.

Prema navedenoj Uredbi, nadležna komunalna preduzeća treba da vode evidenciju u digitalnom Katastru javnih zelenih površina KS. Katastar treba biti organizovan u digitalnom obliku sa prostorno-atributnim komponentama. Imajući u vidu da je navedena Uredba donesena u toku 2016. godine, ovakav katastar još nije uspostavljen niti u jednom od nadležnih komunalnih preduzeća. Stoga trenutno za područje cijelog KS ne postoje jedinstveni podaci o površinama pojedinačnih tipova zelenih površina.

KJKP „Park“ raspolaže tzv. maskom zelenih površina prikazanom u geografskom informacionom sistemu (GIS-u). Na osnovu ovih podataka i podataka dobivenih od ostalih nadležnih komunalnih preduzeća (osim za općinu Trnovo) o površinama urbanog zelenila, izračunato je da površina javnih zelenih površina u osam (od ukupno devet) općina KS iznosi 4,036 km

2.

Prema tome, pokrivenost KS javnim zelenim površinama iznosi 0,31 %. Dostupne zelene površine po stanovniku iznose 9 m

2 (Tabela 21).

Tabela 21. Pregled površina javnog zelenila po stanovniku, za osam općina KS

Općina Površina javnog zelenila (m2) Broj stanovnika

58 m

2/stanovniku

Centar 551.958 55.181 10

Hadžići 107.959 23.891 4,51

Ilidža 793.878 66.730 11,9

Ilijaš 229.093,4 19.603 11,68

Novi Grad 1.313.017 118.553 11,07

Novo Sarajevo 755.101 64.814 11,65

Stari Grad 29.019 36.976 0,78

Vogošća 255.773 26.343 9,7

Ukupno (bez općine Trnovo) 4.035.798,40 413.593 9,75

Iz tabele se vidi da je najnepovoljniji odnos na području općine Stari Grad što se može opravdati starim gusto izgrađenim dijelovima grada i nepostojanjem većih slobodnih površina za sadnju zelenila odnosno izgradnju parkova. Najbolji odnos zelenih površina u KS je na području općine Ilidža i iznosi 11,9 m

2 po stanovniku.

56 Arnautović Aksić, D.,Tica G., Održivo urbanističko planiranje 57 „Sl. novine KS“, br. 22/16 58 Agencija za statistiku BiH, Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013., juni 2016.


45

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da se omogući minimalno 9 m2 zelene površine po

stanovniku59

. Idealna površina, prema istoj organizaciji, bila bi 50 m2.

Od strane Evropske agencije za okoliš (EEA) razvijen je i pokazatelj „Procentualna zastupljenost zelenih urbanih područja u jezgri gradova“ koji može biti izračunat i za Grad Sarajevo. S tim u vezi uzete su površine općina Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo i Novi Grad u iznosu od 171.480.000 m

2 (171.48 km

2). Uzimajući u obzir površinu javnog

zelenila u ove četiri općine u iznosu od 2.649.095 m2, procentualna zastupljenost zelenih urbanih područja u jezgri

grada Sarajevo iznosi samo 1,54 %, što grad Sarajevo smješta na samo dno ljestvice evropskih gradova po pitanju ovog problema.

Osnovni koncept ozelenjivanja u Urbanističkom planu Grada Sarajevo za period od 1986. do 2015. godine60

je, pored maksimalnog očuvanja postojećih zelenih površina, formiranje novih iz kategorije urbanog zelenila javnog korištenja, te njihovo povezivanje u jedinstven sistem. Zelene površine ostalih kategorija (ograničenog korištenja i specijalne namjene) posmatrane su kroz urbanističke cjeline u sklopu stanovanja, zona rada, društvene infrastrukture, a za koje se planiralo od 30 % do 50 % površine ovih namjena. Podizanje i uređenje zelenih površina je u uskoj vezi sa mogućnošću racionalnog korištenja prostora, što podrazumijeva etapnu izgradnju i postepeno privođenje namjeni.

Urbanističkim planom Grada Sarajevo za period od 1986. do 2015. godine, planirano podizanje i uređenje zelenih površina bi se vršilo po etapama i postepeno privodilo namjeni, tako da ukupna površina urbanog zelenila iznosi 47,97 m

2 po stanovniku.

S obzirom na preračunate dostupne podatke: (i) dostupnih 9 m2 zelene površine po stanovniku KS, (ii) pokrivenost

KS javnim zelenim površinama iznosi 0,31 % te (iii) zastupljenost zelenih urbanih područja u jezgri grada Sarajevo od 1,54 %, što je minimalni standard po pitanju ovog problema, može se zaključiti da je stanje po pitanju javnog urbanog zelenila u KS veoma loše.

Neki od uzroka ovakvog stanja po pitanju urbanog zelenila su:

Devastacija tokom ratnog perioda i izostanak sanacije iste (neplanska šteta, sječa, požari i dr.),

Nepoštivanje urbanističko-planske dokumentacije,

Nedorečenost i nelogičnost zakonske legislative (npr. kategorizacija zelenila nije usaglašena u planskoj dokumentaciji, Zakonu o prostornom uređenju KS i Uredbi o uređivanju i održavanju zelenih i rekreativnih površina u KS).

Vrlo čest izostanak hortikulturnih projekata u procesu intenzivne izgradnje. (npr. TIBRA stambeni kompleks ima samo 2 m

2 zelenih površina),

Nedovoljna finansijska sredstva koja se izdvajaju za redovno održavanje javnih zelenih površina,

Izrada i izvođenje hortikulturnih projekata od strane nestručnih i neovlaštenih pravnih i fizičkih lica,

Vandalizam – često negativan i nemaran odnos prema elementima urbanog zelenila,

Izostanak planske proizvodnje stabala koja moraju biti dva puta školovana kako bi bila prilagođena životu u urbanoj sredini, odgovarajuće provenijencije i vrste,

Povećan broj oboljelih stabala koja narušavaju ekološku stabilnost prostora.

Posljedice gore identifikovanih problema su:

Degradacija zelenih površina,

Smanjenje broja zelenih površina,

Smanjen stepen sigurnosti uslijed mogućnosti loma dijela ili cijelog stabla,

Otežan proces održivog gospodarenja zelenim površinama,

Narušena ekološka stabilnost prostora.

3.9.3 Uvjeti stanovanja

Prema projekciji stanovanja i stambenoj izgradnji Prostornog plana KS, zamišljeno je da budući razvoj stanovanja ne podrazumijeva prostorno širenje, nego razvoj u smislu podizanja kvaliteta stanovanja u svim segmentima i to kako zatečenog stambenog fonda, tako i pojedinih naselja u cjelini.

Analizirajući trenutno stanje na području KS, uočeno je da se broj stambenih objekata povećava i da se postojeće zelene površine koriste za izgradnju istih. Zastupljen je tradicionalni skeletni sistem izgradnje stambenih objekata,

59 SZO,Prostorno planiranje, okoliš i zdravlje, 2010. 60 „Sl. novine KS”, br. 5/99


46

odnosno prisutna je neadekvatna gradnja s aspekta planiranja prostora (npr. nedovoljna prostorna udaljenost između susjednih objekata). Također, grade se objekti koji sadrže veliki broj stanova (stanovnika), ali zaostaje izgradnja popratne 'infra' i 'supra' strukture (parkovi, parking prostori, igrališta, vrtići, škole, banke, trgovine i dr.).

Na području Grada osnovu za razvoj funkcije stanovanja čine aktivnosti na sanaciji, rekonstrukciji i revitalizaciji najvećeg broja postojećih naselja te podizanja kvaliteta građevinskog fonda, kako u pogledu opremljenosti, prostornog standarda, zamjene neuslovnih stambenih jedinica, tako i u pogledu poboljšanja termičkih, zvučnih i drugih karakteristika. U okviru centralne gradske zone, prema Prostornom planu su predviđeni postupci transformacije stambenih prostora u korist društvene infrastrukture, što je, prema trenutnoj analizi već prisutno. Stambeni objekti u centru (Stari Grad i Centar) se napuštaju jer stanovnici traže kvalitetnije stanovanje i življenje (npr. prigradska naselja), a napušteni objekti preuzimaju funkciju poslovnih objekata i sl.

Manji dijelovi općine Novi Grad, područje općine Ilidža i područje općine Vogošća, su izloženi najintenzivnijoj izgradnji. Nepovratno se, za potrebe stambenih objekata, uzurpira poljoprivredno zemljište, zaštitne zone pitke vode, postojeće i potencijalne zone eksploatacije termalnih i termo-mineralnih voda, područja prirodnog i graditeljskog nasljeđa, trase vitalnih saobraćajnih pravaca i slično. Bez obzira na današnje trendove i očekivani porast broja stanovnika na Ilidži, za potrebe stambene izgradnje Prostorni plan

61 nije predvidio zauzimanje novog

zemljišta. Terenskim obilaskom ustanovljeno je da trenutna situacija pokazuje drugačije: zastupljena je gradnja stambenih, poslovnih objekata i turističkih naselja.

Slika 3. Urbana i van-urbana područja sa oznakama režima građenja62

Područje općine Vogošća raspolaže značajnim površinama koje se mogu koristiti za potrebe stanogradnje. Dio ovih površina je namijenjen za stanogradnju, uređen i opremljen na osnovu donesene odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije, a dio je rezultat stihijskog i bespravnog korištenja zemljišta. Ove površine je također potrebno

61 MPUGZO KS, Prostorni plan KS za period 2003.-2023.godinu, 2003. 62 Ibid.


47

rekonstruirati i sanirati. Unutar postojećeg građevinskog zemljišta u Vogošći postoje rezerve koje omogućuju zadovoljenje stambenih potreba današnjih i budućih stanovnika. U urbanom području općine Trnovo predviđa se izgradnja stambenih kapaciteta prema potrebama planiranog broja stanovnika. Međutim, za vrijeme izrade dokumenta KEAP KS mediji ističu slučaj planirane izgradnje stambeno- turističkog grada Buroj Ozone u naselju Dejčići – Prečko Polje, za koje investitor kod nadležnog ministarstva (FMOiT) nije pokrenuo zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš

63. Lokacija za izgradnju planiranog kompleksa predstavlja ruralno naselje i sa sjeverozapadne i

zapadne strane je okruženo vodozaštitnom zonom, prema Urbanističkom planu KS. Usvojen je Regulacioni plan „Sportsko rekreacioni centar Bjelašnica Donja Grkarica – Prečko Polje, - Kolijevka” I Faza – Prečko Polje

64, i

postavljen kamen temeljac za njegovu izgradnju.

Distribucija stanovništva u prostoru ukazuje da će do 2023. godine određeni broj naselja:

- biti u stagnaciji - ostati na zatečenom nivou razvoja - imati intenzivniji razvoj.

Prema trenutnoj procjeni i prethodno analiziranom broju stanovnika po naseljima, može se konstatirati da su u stagnaciji naselja općine Stari Grad i Ilijaš; nijedno naselje nije ostalo na zatečenom nivou razvoja, dok intenzivniji razvoj imaju sva naselja ostalih općina, čemu je pridonijela intenzivna i masovna prodaja zemljišta stranim pravnim licima sa Bliskog Istoka. U posljednje vrijeme u tijeku su inspekcijske provjere od strane Službe za strance BiH o legalnosti kupovine zemljišta i imovine stranim licima na području KS. Inspekcijskom provjerom je bilo obuhvaćeno oko 108 firmi koje su registrirane na području KS i čiji su vlasnici strana lica iz Kuvajta, Libije, UAE, Sirije, Katra i dr.). Zemljište u Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim (bh.) gradovima se najviše kupuje preko specijaliziranih agencija za promet nekretninama. Prema važećim bh. zakonima (Zakon o stvarnim pravima

65, Zakon o stranim

ulaganjima FBiH66

i Zakon o privrednim društvima67

), strani državljani mogu kupiti nekretninu u BiH ako u ovoj zemlji imaju registriranu firmu, a na osnovu inspekcijske provjere sumnja se da su mnoge firme fiktivne, da im je prioritet kupovina zemljišta, a ne ulaganje u bh. privredu.

Nažalost, nekontrolirana prodaja zemljišta i imovine, a potom i izgradnja vikend objekata za sve veći broj posjetitelja iz zemalja Bliskog Istoka, nije mogla da se predvidi u Prostornom planu, Urbanističkim i Regionalnim planovima i stoga mijenja sadašnje i buduće uslove stanovanja na području KS i utječe negativno na stanje okoliša te su potrebne izmjene i dopune istih.

3.9.3.1 Nelegalna gradnja

Za izradu KEAP-a KS, analiziran je i problem nelegalne gradnje. Bespravnim objektima se smatraju građevine ili njihov dio, koji je izgrađen bez odobrenja, građevine u čijoj je izgradnji odstupljeno od odobrenja i građevine dograđene ili nadzidane bez odobrenja.

Procjenjuje se da trenutno u KS ima oko 40.000 bespravno izgrađenih objekata, a njihov broj raste svakim danom

68. Trend bespravne gradnje počeo je 70-tih godina, jer je Sarajevo tada bilo snažan industrijski centar u

kojem su se otvarala brojna radna mjesta i sve više ljudi se doseljavalo u grad. Tada je na okolnim brdima počela gradnja privremenih objekata za smještaj radnika, da bi se oni vremenom preselili u druge dijelove grada. Privremeni objekti nisu nakon toga srušeni. Trend neplanske gradnje nastavio se i u 80-tim godinama sve do danas. Talas bespravne gradnje se prvenstveno vezuje za period nakon rata u BiH, a lokacijski se razlikuje po tome što počinje i uzurpacija svih drugih slobodnih gradskih zona (Osjek, Nedžarići, Briješće, i dr.) ne štedeći pri tome ni vodozaštitnu zonu, poljoprivredno zemljište itd.

Problemi koje sa sobom donosi nelegalna gradnja u KS su sljedeći:

• uzurpacija zelenih površina koje su često planskom dokumentacijom planirane za drugu namjenu, što dalje vodi betonizaciji grada,a zatim i do negativnog utjecaja na okoliš

• nestabilnost terena - pojava klizišta, pojava poplava uslijed betonizacije i smanjenja zelenih površina • preopterećenost infrastrukturnih sistema uslijed njihove prekapacitiranosti uzrokovane većim brojem

priključaka. Isto se odnosi i na saobraćajni sistem i društvenu infrastrukturu. 63 Informacije dobivene od FMOiT (03.10.2016.) 64 ZzPR KS, Odluka o usvajanju Regulacionog plana “Sportsko rekreacioni centar Bjelašnica Donja Grkarica – Prečko Polje, - Kolijevka” I Faza – Prečko Polje; Općina Trnovo; maj 2016.godina 65 Sl. novine FBiH, br. 66/13, 100/13 66 Sl. novine FBiH, br.61/01, 50/03 i 77/15 67 Sl. novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 75/13) 68 Arhitekonski fakultet u Sarajevu, Časopis 303, Asocijacija studenata arhitekture, 2014.


48

Postupak legalizacije u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju69

i Odluci o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera

70 investitori su mogli pokrenuti podnošenjem zahtjeva za

izdavanje naknadne urbanističke saglasnosti do 31.01.2016. godine. Odluke o legalizaciji su omogućavale investitorima da prvo izgrade objekat a nakon toga, kroz postupak dobivanja naknadnih odobrenja regulišu i status objekta. Može se zaključiti, da na osnovu čestih izmjena i dopuna osnovne Odluke u smislu produžavanja roka za podnošenje zahtjeva za naknadne urbanističke saglasnosti, potencijalnim bespravnim graditeljima se daje poticaj za bespravnu gradnju.

Prema dostupnim podacima iz nadležnog kantonalnog ministarstva, u periodu od 24.02.2006. do 31.12.2012. godine, u KS je podneseno 41.710 zahtjeva za naknadne urbanističke saglasnosti (Tabela 22).

Tabela 22. Rješavanje zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata po općinama KS i za Grad Sarajevo

Općina

Broj podnesenih zahtjeva za naknadne

urbanističke saglasnosti od 24.02.2006. do

31.12.2012.

Broj donesenih naknadnih

urbanističkih saglasnosti u

odnosu na ukupan broj podnesenih

zahtjeva

Broj podnesenih zahtjeva za naknadno

odobrenje za građenje

Broj donesenih naknadnih

odobrenja za građenje

Broj podnesenih zahtjeva za izdavanje naknadne upotrebne

dozvole

Broj donesenih naknadnih upotrebnih

dozvola

Centar 4.722 2.517 738 564 251 231

Hadžići 652 468 304 238 39 39

Ilidža 10.423 4.042 1978 1.722 675 645

Ilijaš 1.220 911 546 518 55 50

Novi Grad 16.560 2.813 1409 718 154 145

Novo Sarajevo 3.589 1.400 252 289 243 213

Stari Grad 3.834 1.599 676 454 384 324

Trnovo 174 97 58 48 19 18

Vogošća 533 370 186 172 40 30

Grad 3 2 1 1 1 1

Ukupno 41.710 14.219 6.148 4.724 1.861 1.696

Prema broju podnesenih zahtjeva za naknadne urbanističke saglasnosti može se zaključiti da je najveći broj bespravno izgrađenih objekata na području općina Novi Grad i Ilidža. Za svega 30 % podnesenih zahtjeva za naknadne urbanističke saglasnosti iste su i donesene. Također, uočljivo je da je broj podnesenih zahtjeva za izdavanje naknadnih urbanističkih saglasnosti nesrazmjeran broju podnesenih zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje. Razlog ove situacije je, prema navodima općina

71, najčešće materijalna situacija građana koji zbog

nemogućnosti plaćanja svih propisanih naknada nisu mogli podnijeti zahtjev za naknadno odobrenje za građenje. Razlog ove situacije je, prema navodima općina, najčešće materijalna situacija građana, koji zbog nemogućnosti plaćanja svih propisanih naknada nisu mogli podnijeti zahtjev za naknadno odobrenje za građenje. Od dana stupanja na snagu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera

72, odnosno od 29.12.2015. kada je Odluka stupila na

snagu, a prema kojoj su se zahtjevi za donošenje rješenja o naknadnoj urbanističkoj saglasnosti mogli podnijeti do 31.01.2016. godine, u osam općina (Centar, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad i Vogošća) podneseno je 6.589 zahtjeva za naknadnu urbanističku suglasnost, od čega je 808 zahtjeva pozitivno riješeno.

Međutim, ni do sada donošene odluke, nisu usporile nelegalan pristup obezbjeđivanja stambenog prostora, između ostalog i iz slijedećih razloga:

• nije uspostavljena kontinuirana kontrola nad prostorom; • građevinske inspekcije su relativno neefikasne, kako zbog čestih organizacionih promjena, tako i zbog

nedostatka tehničkih sredstava i kadrova; • evidencija kako bespravnih, tako i legalno izgrađenih objekata nije uspostavljena; • bespravno priključivanje i slaba kontrola priključaka na mrežu komunalne infrastrukture, itd.

69 Sl. novine KS, br. 07/05 70 Sl. novine KS, br. 06/06, 18/07, 18/08, 51/15 71 Vlada KS – Zaključak sa 22. sjednice održane 02.12.2015. godine 72 „Sl. novine KS“, br. 51/15


49

Kao glavne razloge zbog kojih se odlučuju na započinjanje bespravne gradnje, investitori navode komplikovanu i dugu zakonsku proceduru za dobivanje svih potrebnih saglasnosti i odobrenja ili to što ne mogu riješiti pitanja imovinsko-pravne prirode nad zemljištem.


Ubrzani razvoj KS i grada nije usklađen sa okolišnim resursima. Analizom postojećeg stanja i podataka, može se zaključiti da:

• U KS ne postoji sinergija u planiranju prostora između institucija na kantonalnom nivou, prije svega MPUGZO KS i ZzPR KS kao nosioca pripreme prostorno-planskih dokumenata na kantonalnom nivou i općina nadležnih za donošenje planskih akata nižeg reda. Loše ili nedovoljno planiranje posljedično se odražava negativno na kvalitet okoliša;

• Prostorno – planskom dokumentacijom koja je na snazi nije predviđeno značajno povećanje broja stanovnika u van-urbanom području, iako trenutna analiza pokazuje suprotno (povećan broj stanovnika i stambenih objekata);

• Uništavaju se postojeće zelene površine „betonizacijom“, i izgradnjom skeletnog sistema stambenih objekata prisutna je nehumana gradnja za što građevinske dozvole izdaju nadležne općinske službe;

• Ubrzan razvoj stambenih objekata nije usklađen sa zaostalim razvojem 'infra' i 'supra' strukture, odnosno općine izdaju dozvole za gradnju objekata ne uvažavajući prostorno-plansku dokumentaciju višeg reda, prije svega Prostorni plan KS 2003. - 2023. godine;

• Ne postoji baza sa ažuriranim podacima o bespravno izgrađenim objektima po općinama, odnosno općine ne vode ažurnu evidenciju o zastupljenosti bespravno izgrađenih objekata;

• Postupak legalizacije bespravnih objekata i donošenje Odluka o njegovom produžavanju podstiču dodatnu bespravnu gradnju;

• U KS je značajno smanjen broj zelenih površina prvenstveno uslijed intenzivne gradnje prilikom koje vrlo čest izostaju hortikulturni projekti;

• Stanje javnog urbanog zelenila u KS je loše. U KS je dostupno 9 m2 zelene površine po stanovniku KS,

pokrivenost KS javnim zelenim površinama iznosi 0,31 %, a zastupljenost zelenih urbanih područja u jezgri grada Sarajevo od 1,54 %;

• Javnim zelenim površinama u KS upravlja više javnih komunalnih preduzeća, nedovoljno je zajedničko planiranje u ovoj oblasti, ne postoji ažuran digitalni Katastar javnih zelenih površina KS kako je propisano Uredbom o uređivanju i održavanju zelenih rekreativnih površina u KS („Sl. novine KS“, br. 22/16);

• Kategorizacija zelenih površina nije usaglašena u Prostornom planu KS 2003.-2023., Zakonu o prostornom uređenju KS i Uredbi o uređivanju i održavanju zelenih i rekreativnih površina u KS;

• Izostaje planska proizvodnja stabala i povećava se broj oboljelih stabala koja narušavaju ekološku stabilnost prostora.

3.10 Upravljanje otpadom

Plan upravljanja otpadom73

pokazuje trenutnu situaciju upravljanja otpadom na području KS s ciljem učinkovitijeg planiranja i implementacije novog koncepta integralnog upravljanja otpadom. Porast proizvodnje otpada povezan je s razvijanjem privrede, rastom broja stanovnika, te povećanjem životnog standarda. Otpad, i način na koji se njime upravlja, uzrokuju emisĳe štetnih tvari u vode, zrak i tlo, koje mogu utjecati na zdravlje ljudi i okoliš. Značaj i opseg utjecaja zavisi od količine i svojstava otpada te od načina na koji se s njim postupa.

Za upravljanje komunalnim otpadom zaduženo je KJKP "Rad" d.o.o. Sarajevo, proizvodni otpad tretiraju generatori te vrste otpada (industrija i operatori postrojenja), dok su za posebne kategorije otpada zadužena pravna lica po prethodno stečenoj dozvoli za upravljanje otpadom.

Tabela 23 prikazuje pokazatelje korištene za analizu stanja upravljanja otpadom na području KS, prema DPSIR metodologiji.

Tabela 23. Okolišni indikatori u oblasti upravljanja otpadom

Okolišni pokazatelji u oblasti upravljanja otpadom Tip pokazatelja

Komunalni otpad

• Nastajanje komunalnog otpada CSI 016 P

73 Skupština KS, Plan upravljanja otpadom KS za period 2015. - 2020. godine, 21.07.2015.


50

Okolišni pokazatelji u oblasti upravljanja otpadom Tip pokazatelja

• Prikupljanje komunalnog otpada i pokrivenost uslugom P

• Obrada komunalnog otpada R

• Broj registriranih odlagališta komunalnog otpada P

• Broj nelegalnih odlagališta otpada S

• Stupanj uspostave regionalnih sanitarnih odlagališta R

• Nastajanje i reciklaža ambalažnog otpada P

• Financiranje upravljanja otpadom R

• Stopa naplate P

Proizvodni otpad

• Neopasni proizvodni otpad P

• Opasni proizvodni otpad P

• Stanje okoliša i posljedice S

• Postojeći kapaciteti za zbrinjavanje opasnog i neopasnog proizvodnog otpada R

Posebne kategorije otpada

• Otpad iz zdravstvenih ustanova P

• Ambalaža i ambalažni otpad P, R

• Električni i elektronički otpad P, R

• Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad P, R

• Stara vozila P, R

• Otpadne gume P, R

• Otpadne baterije i akumulatori P, R

• Građevinski i inertni otpad P, R

• Otpad životinjskog porijekla P, R

• Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda P, R

• Otpad iz poljoprivrede (biljna proizvodnja) i šumarstva P, R

• Postojeći kapaciteti za zbrinjavanje posebnih kategorija otpada R

3.10.1 Komunalni otpad

Prema Zakonu o upravljanju otpadom74

, komunalni otpad je otpad iz domaćinstva kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili sastava sličan otpadu iz domaćinstva. Upravljanje otpadom na području KS regulisano je Zakonom o komunalnim djelatnostima

75 i Zakonom o komunalnoj čistoći

76. Obavljanje komunalnih djelatnosti na polju

prikupljanja, odvoza komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih objekata i njegovog odlaganja na deponiju, stavljeno je u nadležnost KS koji je tu obavezu povjerio Kantonalnom javnom komunalnom preduzeću "Rad" d.o.o. Sarajevo (KJKP „Rad“).

Općine na području KS trenutno nemaju značajnijih nadležnosti u oblasti upravljanja čvrstim otpadom, niti imaju usvojenih odluka kojim se propisuje upravljanje otpadom. Nadležnosti općina se svode na davanje saglasnosti na Operativni plan održavanja čistoće, sudjelovanje u procesu definisanja vremena za odvoz otpada i na određivanju mjesta za postavljanje posuda za prikupljanje otpada. Također, utvrđuju i odobravaju lokacije za odlaganje građevinskog otpada i zemlje od iskopa sa gradilišta.

3.10.1.1 Nastajanje komunalnog otpada

Područje KS prema procjenama zasnovanim na podacima77

, ima prosječno nastajanje komunalnog otpada od 1,234 kg/st/dan. Godišnji nastanak komunalnog otpada po stanovniku iznosi 450 kg/st/god.

74 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 72/09 75 Sl. novine KS, br. 14/16 i 43/16 76 Sl. novine KS, br. 14/16 i 43/16 77 Podaci preuzeti iz anketnog upitnika dobivenih od općina u KS, provedenog u periodu januar/februar i juli/august 2016. godine


51

Tabela 24. Nastajanje komunalnog otpada u KS po općinama u 2015. g.

Općina Broj

stanovnika78

Procenat stanovnika obuhvaćenih

prikupljanjem i odvozom otpada

Količina proizvedenog komunalnog

otpada (t/god.)

Proizvodnja otpada

Godišnja (kg/stan/god.)

Dnevna (kg/stan/dan)

Centar 55.181 100 % 27.973,00 506,93 1,40

Hadžići 23.891 100 % 10.464,30 438,00 1,20

Ilidža 66.730 95 % 36.500,00 546,98 1,50

Ilijaš 19.603 60 % 8.853,00 451,60 1,24

Novi Grad 118.553 100 % 33.500,00 282,60 0,77

Novo Sarajevo 64.814 99,5 % 33.501,00 516,88 1,42

Stari Grad 36.976 100 % 19.000,00 513,85 1,41

Trnovo 1.502 100 % 712,70 474,5 1,30

Vogošća 26.343 90 % 8.400,00 318,87 0,87

Ukupno KS 413.593 93,83 178.904,00 450,00 1,234

Komunalni otpad sa područja KS prikuplja KJKP "Rad" sa procentom obuhvata područja (prosjek) od 93,83 % i odlaže na Regionalnu deponiju "Smiljevići" koja je opremljena vagom.

Tabela 25 prikazuje vrste i ukupne količine otpada po kategorijama tretiranog na području KS iz 2015. godine.

Tabela 25. Vrste i ukupne količine otpada po kategorijama proizvedenog ili tretiranog na području KS iz 2015. godine

79

R.br. Šifra Vrsta Količina (t) Procenat (%)

1. 02 02 03 materijali neprikladni za preradu (otpad od pripremanja i prerade mesa, ribe itd)

1484 0,70%

2. 16 03 05*-16 03 06

organski otpad 960 0,45%

3. 17 01 06*-17 01 07

mješavine crijepova, betona, opeke i keramike 8498 3,99%

4. 17 05 03*-17 05 04

zemlja i kamenje 23826 11,20%

5. 20 02 01 biorazgradivi otpad 22263 10,47%

6. 20 02 02 zemlja i kamenje 1048 0,49%

7. 20 02 03 ostali otpad koji nije biorazgradiv 2095 0,98%

8. 20 03 01 miješani komunalni otpad 145049 68,19%

9. 20 03 02 otpad sa pijace 1004 0,47%

10. 20 03 03 ostaci čišćenja sa ulica 491 0,23%

11. 20 03 07 krupni otpad 1310 0,62%

12. 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran 3683 1,73%

13. 20 01 01 papir i karton 1006 0,47%

14. 15 01 03 ambalaža od plastike 10 0,00%

Ukupno 212.727,00 100,00 %

S obzirom da se prikupljanje komunalnog otpada ne vrši na cijelom teritoriju KS zbog nemogućnosti pristupa određenim lokacijama, jedan dio otpada završi na divljim (ilegalnim) deponijama.

78 Agencija za statistiku BiH, Rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, 2013. 79 KJKP „Rad“, Izvještaj o prikupljenim vrstama i količinama otpada za 2015. godinu i stanju deponije


52

Prema izvještaju KJKP "Rad" d.o.o. Sarajevo o prikupljenim vrstama i količinama otpada za 2015. godinu na području KS ukupno je odvojeno prikupljeno 1.006 tona papira i kartona, dok je prema podacima dobivenih od strane MPUGiZO KS prikupljeno ukupno 2.893 tona papira i kartona od strane drugih ovlaštenih operatora.

Na području KS postavljen je veliki broj kontejnera za selektivno prikupljanje otpada, kojima se između ostalog prikuplja i ambalažni otpad (plastika, papir i karton). Tokom 2015. godine KJKP "Rad" d.o.o. ukupno je prikupio 10 tona ambalaže od platike, dok je od strane ovlaštenih operatora prikupljeno ukupno 166 tona ambalaže od plastike. Ukupna količina ambalaže od papira i kartona koja je prikupljena u 2015. godini od strane ovlaštenih operatora iznosila je 3.325 tone.

Pored vage na Regionalnoj deponiji "Smiljevići" izgrađena je sortirnica (2007. godine) u kojoj je predviđeno i čija je namjena izdvajanje reciklažnih materijala iz mješanog komunalnog otpada kao što su: papir, karton, kompozitni materijali, staklo, metal, PET, plastične kese i tvrda plastika. Međutim, aktivnosti na izdvajanju reciklažnih materijala iz mješanog komunalnog otpada se ne vrši, što je jako nepovoljno iz razloga što se velika količina otpada bespotrebno odlaže na Regionalnu deponiju "Smiljevići" čime se smanjuje vijek trajanja odlaganja otpada na deponiju.

Tokom 2008. godine u sortirnici je izvršena analiza strukture mješanog komunalnog otpada koja se odlagala na deponiju Smiljevići. Rezultati analize pokazali su procentualni udio reciklažnog otpada zastupljenog u mješanom komunalnom otpadu. Tabela 26 prikazuje procentualni udio pojedinih komponenti reciklažnog otpada kao i moguće količine reciklažnog otpada unutar ukupnog mješanog komunalnog otpada (145.049 t) koji je odložen na deponiju "Smiljevići" tokom 2015. godine.

Tabela 26. Ukupne količine i procentualni udio reciklažnog otpada zastupljenog u mješanom komunalnom otpadu

Vrsta otpada KS

Količina (t) Procenat (%)

Papir i karton 24.658,33 17,00 %

PET, plastika meka i tvrda 20.306,86 14,00 %

Staklo 3.626,225 2,50 %

Biorazgradivi otpad i otpad iz vrtova 21.757,35 15,00 %

Ostali otpad 74.700,235 51,50 %

Ukupno 145.049,00 100,00 %

3.10.1.2 Prikupljanje komunalnog otpada i pokrivenost uslugom

KJKP ''Rad'' je jedini operator koji je ovlašten za prikupljanje komunalnog otpada sa područja svih devet općina KS. KJKP ''Rad'' trenutno je u vlasništvu KS.

KJKP ''Rad'' je ovlašten za sljedeće djelatnosti:

• prikupljanje, odvoz i deponovanje otpadaka, • održavanje Regionalne deponije "Smiljevići", • čišćenje i pranje javnih površina, • održavanje, uređenje i izgradnja javnih saobraćajnica i • proizvodnja hladnog asfalta (asfaltna baza) i • zimska služba.

Prikupljanje komunalnog otpada vrši se redovno prema Operativnom planu i programu rada KJKP "Rad", a u skladu sa Zakonom o komunalnoj čistoći. Pokrivenost područja KS obuhvaćenih uslugama prikupljanja, transporta i odlaganja komunalnog otpada iznosi 88,33 % (Tabela 27). Pored komunalnog otpada, KJKP "Rad" prikuplja i ostale vrste neopasnog otpada sličnog komunalnom iz privrednih i komercijalnih subjekata i zdravstvenih ustanova.

Usluge prikupljanja, transporta i odlaganja komunalnog otpada pružaju se svim stanovnicima u pet općina (Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad i Trnovo), dok u ostalim općinama pokrivenost uslugama je manja.

Razlozi manje pokrivenosti su:

• nedovoljan broj i kapacitet posuda za prikupljanje otpada,


53

• nepostojanje tehničkih uslova za odvoz otpada (neadekvatan pristup za kamione- uske, novoformirane i nagib ulica),

• loše stanje pristupnih saobraćajnica (makadam), • neredovan odvoz itd.

Glavni pokazatelji uspješnosti funkcionisanja prikupljanja otpada u sklopu sistema upravljanja otpadom, na osnovu podataka dobivenih od KJKP "Rad", su sljedeći:

• pokrivenost područja uslugama odvoza otpada, • broj posuda za sakupljanje otpada, • dinamika odvoza otpada, • odvojeno sakupljanje otpada, • sakupljanje glomaznog (kabastog) otpada.

Tabela 27. Prikupljanje komunalnog otpada na području KS

Općina Procenat

pokrivenosti područja

MZ koje nisu adekvatno pokrivene uslugama prikupljanja otpada

Problem Učestalost

prikupljanja Broj

kontejnera/kanti

Centar 100 % Sve MZ pokrivene uslugama

U padinskim dijelovima zbog nagiba i uskih ulica otežan pristup

3 - 6 x sedmično u zavisnosti od zone općine

1.400 kontejnera (1.100 l);

200 kanti (120 l)

Novi Grad 70 % Švrakino Selo II, Otoka, Saraj Polje, Dobrinja C i D, Alipašin Most, Briješće i Dobroševići

Nedovoljan broj posuda



49 reciklažnih kont. (1.100 l);

629 kanti (120 l)

Novo Sarajevo 100 % Sve MZ pokrivene uslugama

- 2 - 3 x sedmično u zavisnosti od zone općine


230 korpi;

Stari Grad 100 % Sve MZ pokrivene uslugama

Neredovan odvoz i uske ulice

centar - svaki dan,

2 zona - svaki drugi dan;

brdski dio - 3 x sedmično

450 kontejnera (1.100 l);

Trnovo 100 % Sve MZ pokrivene uslugama

- 2 x sedmično (kontejneri);

po potrebi (ostale posude)


17 korpe (5, 8 i 0,2 m

3);

2 kante (100 l)

Hadžići 90 % Doljani, Dragovići i Mokrine

Nije omogućen pristup vozilima za odvoz



kese;

Ilidža 90 % Hrasnica i Stupsko Brdo Nedovoljan broj kontejnera

centar - svaki dan,

3 x sedmično


Ilijaš 60 % Seoska područja (planinski dio Općine), MZ Crna Rijeka, Ljubinići, Gajevi i Dragoradi

Planinski dijelovi nisu obuhvaćeni, u navedenim MZ nisu postavljeni kontejneri

centar - svaki dan,



70 korpi (5, 8 m3);

Vogošća 85 % Naselja: Ugorsko, Kremeš, Blagovac i Gora

Brdsko područje (putevi uski)

3 x sedmično 550 kontejnera (1.100 l)

Ukupno/ prosjek

88,33 - - - 9.054 kontejnera (1.100 l);

831 kante; 317 korpi;


54

Prema podacima KJKP "Rad", građani odlaganje otpada vrše u:

• plastičnim kesama (centralni dio grada i stara gradska jezgra); • kućnim kantama (padinski dijelovi grada i uske ulice); • kontejnerima (veliki broj neispravnih posuda – oštećeni poklopci, izvitopereni limovi, bez točkova itd. koje

je potrebno obnoviti); • otpad iz privrednih objekta se prikuplja i u korpama zapremina od 5 i 7 m

3, i u preskontejnerima (15 kom.)

zapremine 10, 15 i 18 m3;

• komunalni otpad sa javnih površina se prikuplja u uličnim korpicama.

Veliki broj kontejnera nalazi se na neadekvatnim lokacijama kao što su: trotoari, saobraćajnice, zelene površine itd. Kako bi se riješio ovaj problem, općine su u saradnji sa KJKP "Rad" pristupile izgradnji niša za smještaj kontejnera.

Tabela 28. Prikaz izgrađenih niša na području KS

Općina Natkrivene niše Otvorene niše Ukupno

Centar 20 42 62

Hadžići - - -

Ilidža 203 5 208

Ilijaš - - -

Novi Grad 145 202 347

Novo Sarajevo 102 55 157

Stari Grad 35 6 41

Trnovo 16 0 16

Vogošća 34 86 120

Ukupno KS 555 396 951

Selektivnim prikupljanjem komunalnog otpada na području KS optočelo je postavljanjem kontejnera za odvojeno prikupljanje papira/kartona (plava boja) i plastike (žuta boja) uz kontejnere za miješani otpad. Postavljanjem kontejnera za selektivno prikupljanje u nišama uz kontejnere za miješani otpad napravljen je prvi korak u formiranju zelenih otoka. Na području KS ukupno je raspoređeno 560 posuda za selektivno prikupljanje otpada (1.100 l) i 12 posuda tzv. zvona za reciklažu (2.000 l). U toku je priprema baze podataka o postojećoj kontejnerskoj infrastrukturi.

U aprilu 2016. godine Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo, KJKP RAD d.o.o. Sarajevo i Ekopaka – Društvo za postupanje sa ambalažnim otpadom d.o.o. Sarajevo su započeli pilot projekt „Razvoj sistema primarne selekcije ambalažnog otpada iz komunalnog čvrstog otpada u Kantonu Sarajevo“. KJKP RAD d.o.o. Sarajevo zaprimio je ukupno 20 (podzemnih (9) i (11) polupodzemnih) kontejnera različite namjene: papir, staklo, plastiku i ostali otpad zapremine 3000 litara.

Na području KS mehanizacija za prikupljanje i zbrinjavanje otpada je uglavnom zastarjela i ima limitirane performanse. Jedan od najvećih problema komunalnog preduzeća predstavlja nedovoljan broj i starost vozila za odvoz komunalnog otpada čiji prosjek starosti iznosi cca 15 godina.

3.10.1.3 Broj registriranih odlagališta komunalnog otpada

Komunalni otpad sa područja KS odlaže se na deponiju "Smiljevići" koja se nalazi na lokalitetu Buća potok, općini Novi Grad Sarajevo u ulici Adema Buće br. 422 u Sarajevu, gdje se nalazi glavna (službena) kapija ulaza u krug deponije. Deponija je ograđena betonskom ogradom visine 2,5 m.

Regionalna deponija ispunjava osnovne tehničke uslove koji garantuju minimalan negativan utjecaj na okoliš. Trenutna površina deponije je cca 60 ha. Međutim, postoji mogućnost proširenja deponije na 94,5 ha sa zaštitnim pojasom. U 2016. godini otpočeli su građevinski radovi na izgradnji novih odlagališnih ploha (15.000 m

2), kao i

proširenje sortirnice, kao i instalacija nove kamionske vage.

Na lokalitetu deponije pored ploha za odlaganje nalaze se i sljedeći objekti:

1. Ulazni objekat sa vagom 2. Upravna zgrada 3. Energana na deponijski plin 4. Sortirnica otpada


55

5. Meteorološka stanica 6. Radionica za održavanje vozila 7. Praonica za gume vozila prije izlaska u javni saobracaj 8. Postrojenje za tretman procjednih voda.

Slika 4. Lokacija Regionalne deponije "Smiljevići"80

3.10.1.4 Stopa naplate

Cijene komunalnih usluga se u svim općinama KS obračunavaju na mjesečnoj razini. Za fizička lica cijena usluge prikupljanja, odvoza, tretmana i odlaganja otpada se obračunava na osnovu kvadrature stambenog prostora i iznosi 0,11 KM/m

2.

Tabela 29 prikazuje cijene komunalnih usluga za privredni sektor, koje se također obračunavaju na osnovu kvadrature objekta bez obzira na karakter proizvodnje privrednog subjekta.

Tabela 29. Cjenovnik usluga za privredni sektor81

Privreda Cijena

Poslovni prostori, ugostiteljske i trgovinske djelatnosti 1,50 KM/m2 + PDV

Poslovni prostori ostalih djelatnosti 0,90 KM/m2 + PDV

Administrativni poslovi 0,20 KM/m2 + PDV

Poslovni prostori humanitarnih djelatnosti 0,10 KM/m2 + PDV

Kiosci/mjesečno 15,0 KM/m2 + PDV

Ljetne bašte/mjesečno 20,0 KM/m2 + PDV

Tokom proteklih godina stopa naplate se nije bitno mjenjala i u prosjeku je iznosila 70 % za fizička lica, a 73 % za privredni sektor na nivou KS.

3.10.2 Proizvodni otpad

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u procesu proizvodnje i koji više nije pogodan za vraćanje u proizvodni proces. Sastoji se od raznovrsnih i nestabilnih tvari organskog i anorganskog porijekla, a prema svojim karakteristikama se dijeli na opasni otpad

82 i neopasni otpad

83.

80 Plan upravljanja okolišem za deponiju "Smiljevići" (EMP) 81 Skupština Kantona Sarajevo, Plan upravljanja otpadom Kantona Sarajevo za period 2015. - 2020. godine, 21.07.2015.


56

Analiza podataka o generiranju proizvodnog otpada na području KS bazirala se na osnovu postojećih podataka FZzS, podataka o proizvodnom otpadu iz federalnih i kantonalnih okolišnih dozvola postojećih postrojenja u KS, dozvola za upravljanje otpadom ovlaštenih operatoran na području KS, podataka dobivenim anketiranjem o otpadu koje je provedeno prilikom izrade Kantonalnog plana zaštite okoliša KS za period 2016.-2021. godina. Značajni privredni subjekti su analizirani s obzirom na granu industrije kojoj pripadaju i prema broju zaposlenika. Korišteni anketni upitnici imali su za cilj predstavljanje sveobuhvatne slike – prikupljanje podataka o samom preduzeću, o strukturi vlasništva i sistema upravljanja, glavnim djelatnostima, korištenim sirovinama te količinama i vrstama otpada koji se generira u cilju identifikovanju glavnih okolišnih aspekata.

Tabela 30 prikazuje najznačajnije vrste proizvodnog otpada generisanog od strane pogona i postrojenja koja posjeduju okolišne dozvole (federalne i kantonalne), a prikazane su prosječne količine proizvodnog otpada u toku jedne godine, mjesta nastanka otpada i konačno zbrinjavanje otpada

84.

Klasifikacija proizvodnog otpada napravljena je prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama, tj. grupe otpada i pojedinačni nazivi otpada označeni su šestoznamenkastim ključnim brojevima gdje prve dvije znamenke označavaju djelatnost iz koje potječe otpad, druge dvije označavaju proces u kojem je otpad nastao i zadnje dvije znamenke označavaju dio procesa iz kojeg otpad potječe. Opasni otpad je u skladu s Pravilnikom označen zvjezdicom (*).

Tabela 30. Vrste i količine proizvodnog otpada u KS

82 Opasni otpad je svaki otpad koji je utvrđen Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH, br. 9/05) i koji ima jednu ili više karakteristika koje uzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliš po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasni i reguliran provedbenim propisom. Prema Zakonu o upravljanju otpadom FBiH zabranjen je uvoz opasnog otpada radi njegovog odlaganja. 83 Neopasni otpad je otpad koji ne spada u kategoriju opasnog otpada, prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama, a predstavlja otpad nastao u procesu proizvodnje, koji se ne koristi kao sekundarna sirovina u industriji u kojoj je nastao. Taj otpad, po svojim osobinama, nije sličan komunalnom otpadu. 84 Okolišna dokumentacija za pravna lica u KS iz FMOiT nadležnosti i nadležnosti MPUGiZO KS u postupcima izdavanja okolišnih dozvola

Kataloški broj

Vrsta otpada Mjesto nastanka Ukupna količina

Mjesto konačnog zbrinjavanja

1. Prehrambena industrija

02 02 02 02 02 03

otpad od pripremanja i prerade mesa, ribe i drugih namirnica životinjskog porijekla

"Mujanović" d.o.o. Sarajevo 1.825 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 05 00 otpad iz mljekarske industrije "Teloptic" d.o.o. Sarajevo 1.050 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 06 00 otpad iz pekarske i slastičarske industrije

"Klas" d.o.o. Sarajevo 8.200 t/god KJKP "Rad" d.o.o.

02 07 01 otpad od ispiranja, čišćenja i mehaničke obrade sirovina

"Sarajevska pivara" d.d. Sarajevo

5.117,18 t/god suhog trebera

Prodaja poljoprivrednicima

02 07 03 otpad od hemijske obrade 65,42 t/god mokrog tropa 0,382 t/god neiskorištenog kvasca

Prodaja poljoprivrednicima

02 07 04 materijali neprikladni za potrošnju ili preradu

56,225 t/god kiselgura

KJKP "Rad" d.o.o.

13 02 08* ostala ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

2.090 l/god Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

02 03 00 otpad od pripremanja i prerade voća, povrća, žitarica, jestivih ulja, kakaa, kafe, čaja i duhana; konzerviranja; proizvodnje kvasca i ekstrakata kvasca, pripreme i fermentacije melase

"Bosnet" d.o.o. Hadžići 1.050 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 05 00 otpad iz mljekarske industrije "Milkos" d.d. Sarajevo 2.500 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 06 00 otpad iz pekarske i slastičarske industrije

"Sprind" d.d. Sarajevo 500 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 02 00 otpad od pripremanja i prerade „Argeta“ d.o.o. Hadžići 2.100 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

http://mpz.ks.gov.ba/content/sprind-dd-sarajevo


57

mesa, ribe i drugih namirnica životinjskog porijekla

02 02 00 otpad od pripremanja i prerade mesa, ribe i drugih namirnica životinjskog porijekla

"Ovako" d.o.o. Hadžići 1.100 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 02 01 02 02 02 02 02 03


"Brojler" d.o.o. Sarajevo 5.025 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

13 01 10* 13 01 11*

otpadna ulja 100 l/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

02 07 00 otpad od proizvodnje alkoholnih i bezalkoholnih pića (isključujući kafu, čaj i kakao)

"Coca-Cola HBC- BH" d.o.o.

Sarajevo

1.300 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 02 00 otpad od pripremanja i prerade mesa, ribe i drugih namirnica životinjskog porijekla

"PETITOR" d.o.o. Sarajevo 1.700 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 02 01 02 02 02 02 02 03


"Mujanić" d.o.o. Sarajevo 107 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 01 06 životinjske fekalije, gnoj i urin 127 t/god. Prodaja poljoprivrednicima

04 01 99 otpad iz krznarske, kožarske industrije

72 t/god. Prodaja trećim licima

02 02 01 02 02 02 02 02 03


"Visočica" d.o.o. 540 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 02 01 02 02 02 02 02 03


"Tref" d.o.o. 1.500 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 02 01 02 02 02 02 02 03


IPP "Nišići" d.o.o. 900 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 02 01 02 02 02 02 02 03


"DUDE" Gavrići 600 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 02 01 02 02 02 02 02 03


"Wald-Product" d.o.o. 195 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 02 01 02 02 02 02 02 03


"Lok-Pil" d.o.o. 540 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 02 01 02 02 02 02 02 03


"Mukinja" d.o.o. 900 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 02 01 02 02 02 02 02 03


"Konkurs" d.o.o. 1.152 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 02 01 02 02 02 02 02 03


SPD "Tyson" d.o.o. 510 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

02 02 01 02 02 02 02 02 03


SD "Bostexfarm" d.o.o. 900 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

2. Drvna industrija

03 01 05 Otpad od prerade drveta "Euroholz" d.o.o. Vlakovo 3.200 m3/god. Proizvodnja briketa

unutar pogona

03 01 05 Otpad od prerade drveta "Hulio No 1" d.o.o. Ilidža 4.320 m3/god. KJKP "Rad" d.o.o.

03 01 05 Otpad od prerade drveta „D-ALFA“ export-import d.o.o. Ilijaš

2.400 m3/god. KJKP "Rad" d.o.o.

03 01 05 Otpad od prerade drveta “TISA” d.o.o. Hadžići 2.400 m3/god. KJKP "Rad" d.o.o.

03 01 05 Otpad od prerade drveta „KLEJTON” d.o.o. 2.000 m3/god. KJKP "Rad" d.o.o.

03 01 05 Otpad od prerade drveta „Xylon Corporation“ d.o.o.

Sarajevo


http://mpz.ks.gov.ba/content/ovako-doo-hadzici

http://mpz.ks.gov.ba/content/brojler-doo

http://mpz.ks.gov.ba/content/coca-cola-hbc-bh-doo-sarajevo

http://mpz.ks.gov.ba/content/coca-cola-hbc-bh-doo-sarajevo

http://mpz.ks.gov.ba/content/petitor-doo-sarajevo

http://mpz.ks.gov.ba/content/mujanic-doo

http://mpz.ks.gov.ba/content/hulio-no-1-doo

http://mpz.ks.gov.ba/content/d-alfa-export-import-doo-ilijas

http://mpz.ks.gov.ba/content/d-alfa-export-import-doo-ilijas

http://mpz.ks.gov.ba/content/tisa-doo-hadzici

http://mpz.ks.gov.ba/content/klejton-doo


58

03 01 05 Otpad od prerade drveta „CIPI“ d.o.o. Sarajevo 2.820 m3/god. KJKP "Rad" d.o.o.

03 01 05 Otpad od prerade drveta „Colak“ d.o.o. Sarajevo 2.820 m3/god. KJKP "Rad" d.o.o.

3. Hemijska industrija

07 05 00* otpad od proizvodnje, formulacije, primjene i prodaje farmaceutika

"Bosnalijek" d.d. Sarajevo 3,0 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

07 05 00* otpad od proizvodnje, formulacije, primjene i prodaje farmaceutika

"Farmavita" d.o.o. Sarajevo 1,0 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

07 06 00* otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene masti, ulja, sapuna, detergenata, sredstava za dezinfekciju i kozmetičkih sredstava

"Likval" d.o.o. Vogošća 0,3 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

16 05 06* laboratorijske hemikalije 5 kg/god. Kemis BH d.o.o.

05 01 17 bitumen „Bitumenka“ d.d. Sarajevo 1,5 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

06 13 02* istrošeni aktivni ugljen "Frimeco" d.o.o. Sarajevo 3 t/god. Kemokop d.o.o.

4. Mineralna industrija

05 01 17 bitumen "Sarajevoputevi" d.d. Sarajevo

1,3 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

05 01 17 bitumen GP "Put" d.d. Sarajevo 0,5 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

05 01 17 bitumen "Euro - Asfalt" d.o.o., Sarajevo 1,6 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

10 13 01 odbačene mješavine prije pečenja

"W&P Milos" d.o.o. Sarajevo 3.000 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

17 01 01 beton "House Milos" d.o.o. Sarajevo 3.500 m3/god. KJKP "Rad" d.o.o.

17 01 02 opeka/glina "Tvornica opeke" d.o.o. Ilidža 1.000 m3/god. KJKP "Rad" d.o.o.

05 01 17 bitumen KJKP "Rad" d.o.o. Sarajevo 0,4 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

17 01 01 beton "Hidrogradnja" d.d. Sigma Sarajevo

500 m3/god. KJKP "Rad" d.o.o.

05 01 17 bitumen "Strabag" d.o.o. Sarajevo 2,2 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

17 01 01 beton GP „BOSNA” d.d. Sarajevo 640 m3/god. KJKP "Rad" d.o.o.

17 01 01 beton „TBG BH“ d.o.o. Kakanj - podružnica Sarajevo


5. Industrija za obradu metala i plastike

12 01 03 12 01 04

otpad od oblikovanja i fizičke i mehaničke obrade metala i plastike (strugotine i opiljci)

"Volkswagen" Sarajevo d.o.o. 300 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

13 02 05* otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

200 l/god. Aida Commerce d.o.o.

13 08 02* ostale emulzije 350 l/god. Aida Commerce d.o.o.

17 04 05 željezo i čelik "Energoinvest" d.d. Sarajevo 224,66 t/god. Ekosirovina d.o.o. Visoko

17 04 04 cink 6 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

12 01 18* metalni mulj (otpadno blato) 56 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

10 01 02 pepeo 10 t/god. KJKP "Rad" d.o.o.

16 11 03* vatrostalni otpad Željezara "Ilijaš" d.d. Ilijaš 145 t/god. Deponija industrijskog otpada unutar pogona

10 09 03 troska iz visoke peći 2.800 t/god. Deponija industrijskog otpada unutar pogona

10 09 99 troska nastala prilikom 195 t/god. Deponija

http://mpz.ks.gov.ba/content/cipi-doo-sarajevo

http://mpz.ks.gov.ba/content/gp-bosna-dd-sarajevo


59

transporta industrijskog otpada unutar pogona

10 09 05* neiskorišteni lijevački pijesak 148,5 t/god. Deponija industrijskog otpada unutar pogona

10 09 09* prašina (čvrsti otpad) 614 t/god. Deponija industrijskog otpada unutar pogona

10 09 11* sitna metalna sačma 220 t/god. Deponija industrijskog otpada unutar pogona

10 09 13* sitni metalni dijelovi 522,5 t/god. Deponija industrijskog otpada unutar pogona

12 01 03 12 01 04

otpad od oblikovanja i fizičke i mehaničke obrade metala i plastike (strugotine, prašina i opiljci od željeza i obojenih metala)

"Unis Pretis" d.o.o. Vogošća 300,33 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

12 01 19* biorazgradivo ulje za obradu 400 l/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

13 01 10* nehlorirana hidraulična ulja na bazi mineralnih ulja

200 l/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

16 04 01* 16 04 03*

otpad od municije i ostali otpad od eksploziva


16 05 07* 16 05 08*

odbačene anorganske i organske hemikalije


20 01 01 papir i karton "Unioninvestplastika" d.d. Sarajevo

600 t/god. Papir servis d.o.o.

20 01 39 plastika 50 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

6. Namjenska industrija

06 01 01* 11 01 05*

kiseline "Zrak" d.d. Sarajevo 4.050 l/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

06 03 13* 06 03 11* 11 01 09*

soli 14,0 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

13 03 09* 13 01 13*

otpadna ulja 2.400 l/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

16 06 02* materijali na bazi azbesta 0,2 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

11 01 05* 11 01 07* 11 01 13* 11 01 98* 16 05 06* 16 05 07* 16 05 08*

otpadne hemikalije i sirovine 30 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

08 01 11* otpadne boje i lakovi 1,2 t/god. Ovlaštena kompanija za ovu vrstu otpada

11 01 98* 11 01 13*

otpadne vode iz procesa galvanizacije i kalionice


7. Energetska industrija

13 01 10* 13 01 11*

otpadna ulja "Messer BH Gas" d.o.o. Sarajevo


15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materija ili je onečišćena opasnim materijama


13 01 10* 13 01 11*

otpadna ulja "Istrabenz Plini" d.o.o. Sarajevo


10 01 01 pepeo sa rešetki ložišta, šljaka i prašina iz kotlova

Toplane d.o.o. Sarajevo (ukupno 74 kotlovnice)

1,48 t/god. KJKP "Rad" d.o.o. Sarajevo

13 01 10* otpadna ulja 2.220 l/god. Ovlaštena kompanija


60

Na osnovu prezentiranih podataka (Tabela 30) može se konstatovati da u okviru proizvodnih procesa prethodno navedenih klasa pogona i postrojenja na području KS, nastaju značajne količine proizvodnog otpada. U nastavku dokumenta biće identifikovani najznačajniji privredni subjekti sa područja KS sa aspekta generisanja proizvodnog otpada.

3.10.2.1 Neopasni proizvodni otpad

Najznačajniji generatori neopasnog proizvodnog otpada u KS (bilo po količinama ili po svojstvu i utjecaju generiranog otpada) su sljedeće industrije:

Prehrambena industrija,

Drvna industrija,

Hemijska industrija,

Mineralna industrija,

Industrija za obradu metala i plastike,

Namjenska industrija,

Farmaceutska industrija,

Tekstilna industrija i

Građevinarstvo.

Na području KS egzistiraju ukupno 74 kotlovnice koje posjeduju okolinsku dozvolu (federalna i kantonalna). Tokom normalnog rada kotlovnice nema kontinuiranog nastanka značajnih količina otpada. Otpad uglavnom nastaje tokom redovnog godišnjeg remonta. U postupku čišćenja kotlova sa dimne strane (dimnih cijevi i plamenice) mehaničkim struganjem nastaje pepeo kao i produkti sagorijevanja, sakupljena količina je zanemarljiva obzirom da je u većini slučajeva korišten gas i ne prelazi zapreminu plastične kese (čvrsti produkti sagorijevanja iznos 20 kg/kotlu). Na osnovu dostupne okolinske dokumentacije ukupna količina šljake iz visoke peći koja nastaje prilikom godišnjeg remonta i održavanja kotlovnica i proizvodnih procesa metalne industrije iznosi 165,60 t/god. Na temelju godišnjih izvještaja o ispunjenju uslova iz dozvola za upravljanje otpadom ovlaštenih operatora dostavljenih MPUGZO KS iz 2015. godine ukupna količina prikupljene šljake (10 03 16) iznosila je 163,50 t/god.

Osim pepela, po količinama značajan je i otpad koji nastaje preradom drveta i proizvodnjom ploča i namještaja. Važno je napomenuti da ovaj otpad može poslužiti kao energent za dobivanje toplotne energije, a sam je i biorazgradiv. Podaci dobiveni iz okolinske dokumentacije privrednih subjekata koji generiraju ovu vrstu otpada količinski iznose 25.720 m

3/god. Uzimajući u obzir da je prosječna gustoća drvenog otpada 600 kg/m

3, navedene

količine su iskazane u tonama i one iznose 15.432 t/god. za ovu vrstu otpada.

Neopasan proizvodni otpad čini i otpad od mehaničkog oblikovanja i fizičke i mehaničke površinske obrade metala (prašina i čestice koje sadrže željezo, strugotine i opiljci obojenih metala, obojeni metali, metali sa sadržajem željeza itd.). Uvidom u godišnje izvještaje o ispunjenju uslova iz dozvola za upravljanje otpadom ovlaštenih operatora dostavljenih MPUGZO KS iz 2015. godine utvrđeno je da na području KS godišnje ukupno se prikupilo 111,19 t navedene vrste otpada (12 01 03 i 12 01 04).

Željezo i čelik čini značajan udio, u poređenju sa otpadom od mehaničkog oblikovanja i fizičke i mehaničke površinske obrade metala, ukupne količine željeza i čelika koje nastaju u proizvodnim procesima, prema godišnjem izvještaju o ispunjenju uslova iz dozvola za upravljanje otpadom ovlaštenih operatora dostavljenih MPUGZO KS iz 2015. godine iznosi 4.689,7 tona.

Pored navedenih vrsta i količina metalnog proizvodnog otpada, u procesima proizvodnje nastaje i otpad od obojeni metali, metali sa sadržajem željeza, bakra, bronze, mesinga, aluminijuma, olova, cinka i kablova. Ukupne količine navedenih vrsta otpada prikazuje Tabela 31.

Tabela 31. Vrste i količine metalnog proizvodnog otpada85

R.br. Šifra Vrsta otpada Prikupljene količine otpada u 2015. g. (t/god.)

1. 16 01 17 metali sa sadržajem željeza 18.717,342

2. 16 01 18 obojeni metali 1.756,759

85 Podaci preuzeti iz godišnjih izvještaja o ispunjenju uslova iz dozvola za upravljanje otpadom ovlaštenih operatera dostavljenih MPUGiZO KS iz 2015. godine

13 01 11* za ovu vrstu otpada


61

R.br. Šifra Vrsta otpada Prikupljene količine otpada u 2015. g. (t/god.)

3. 17 04 01 bakar, bronza, mesing 724,431

4. 17 04 02 aluminijum 3.723,498

5. 17 04 03 olovo 249,805

6. 17 04 04 cink 96,664

7. 17 04 11 kablovi 16,00

Najveće količine industrijskog neopasnog otpada nastaju u prerađivačkoj industriji naročito u kompanijama koje se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda (otpad iz mljekarske, pekarske, slastičarske, prerade voća, žitarica i proizvodnje pića). Uvidom u okolinsku dokumentaciju na području KS ukupno se proizvede 19.840 t ove vrste otpada.

Ukupna količina neopasnog proizvodnog otpada u KS, prema podacima iz okolišnih dozvola iznosi 65.686,5 t/god.

3.10.2.2 Opasni proizvodni otpad

Uzimajući u obzir svojstva opasnog proizvodnog otpada kao i posljedice izlaganja istom, važno je pravilno rukovati opasnim proizvodnim otpadom jer isti može uzrokovati ozbiljne posljedice kako po prirodno okruženje, tako i po zdravlje ljudi.

Veliki problem predstavlja nepostojanje tačnih podataka o vrsti i količini opasnog proizvodnog otpada što onemogućava adekvatno planiranje upravljanja ovom vrstom otpada.

Najveće količine nastalog opasnog proizvodnog otpada spadaju u građevinski otpad i otpad od rušenja i rekonstrukcije objekata (uključujući otpad od izgradnje cesta i uključujući otpad od iskapanja onečišćenog tla). Trenutno ne postoje konkretni podaci podaci o količinama opasnog građevinskog otpada nastao kao posljedica rušenja i rekonstrukcije objekata.

Također, bitno je spomenuti da na području KS razvijena hemijska industrija, odnosno da na području kantona egzistiraju pogoni u kojima se vrši proizvodnja eksploziva i smješa, municije, baruta, oružja, sapuna i detergenata u kojima se generiše opasni otpad (otpad od municije, soli, kiseline, otpadne anorganske i organske otpadne hemikalije i sirovine). Na osnovu podataka koje navodi okolišna dokumentacija, ukupna količina ove vrste opasnog otpada iznosi 53 t/god.

Na području KS egzistiraju i pogoni za skladištenje naftnih derivata (Terminal naftnih derivata - Blažuj i Holdina d.o.o. - Podlugovi) gdje nastaju u većim količinama otpadna goriva i ulja, zauljeni otpad (rukavice, odijela, materijal za brisanje), zauljena zemlja, zauljena voda iz separatora ulja i masti. Također otpadna ulja se najčešće produkuju i kod ostalih privrednih subjekata tj. proizvodnim pogonima održavanja pogona i remonta opreme. Na osnovu okolinske dokumentacije ukupna količina ove vrste otpada iznosi 9.170 l/god.

Bitno je napomenuti da u toku 2016. godine Željezara "Ilijaš" d.d. Sarajevo dobila okolišnu dozvolu za puštanje u pogon livnice radijatora sa pripadajućom infrastrukturom i sadržajima. Unutar pogona planirana je deponija industrijskog otpada. U procesu proizvodnje liva nastaju određene količina troske u zavisnosti od čistoće metala koji se topi, otpadni vatrosstalni materijali, pijesak, sitni metalni otpad, prašina te metalna sačma. Ukupna količina navedenog opasnog otpada koja bi se odlagala na lokaciji deponije industrijskog otpada na osnovu okolišne dozvole iznosi 5.314,99 t/god.

Veliki problem za adekvatno planiranje upravljanja opasnim proizvodnim otpadom predstavlja nepostojanje tačnih podataka o vrsti i količini ove vrste otpada, odnosno razlika između podataka iz statistike, podataka dobivenim uvidom u okolinsku dokumentaciju i realnog stanja, te se smatra da su navedene količine proizvodnog opasnog otpada mnogo veće.

Ukupna količina opasnog proizvodnog otpada u KS, prema podacima iz okolinskih dozvola iznosi 5.400 t/god.


62

3.10.3 Posebne kategorije otpada

3.10.3.1 Otpad iz zdravstvenih institucija

Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom86

uređuju se opći principi za upravljanje otpadom, planiranje upravljanja medicinskim otpadom, uspostavljanje odbora za upravljanje otpadom, te prijenos medicinskog otpada na treće lice. Navedenim Pravilnikom također se uspostavlja i sistem planiranja tretmana medicinskog otpada i upravljanja medicinskim otpadom u cilju smanjenja rizika po zdravstvene radnike, radnike na upravljanju otpadom, širu javnost i okoliš.

U skladu sa članom 5. Pravilnika, sve zdravstvene ustanove su bile dužne donijeti Plan upravljanja medicinskim otpadom u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Proizvođači medicinskog otpada, odnosno velike zdravstvene ustanove, imaju pravo na obradu, reciklažu i/ili zbrinjavanje vlastitog medicinskog otpada obavljati i samostalno, ukoliko raspolažu odgovarajućom opremom i ukoliko pribave dozvolu za upravljanje medicinskim otpadom

Prema Pravilniku o upravljanju medicinskim otpadom, medicinski otpad je otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja. Pod medicinskim otpadom se podrazumijeva sav otpad nastao u zdravstvenim ustanovama bez obzira na njegov sastav, osobine i porijeklo.

Na području KS ukupno egzistira 18 javnih zdravstvenih ustanova, te samo jedna veterinarska ustanova.

Prema FZzS prosječna proizvodnja otpada iz zdravstvenih ustanova iznosi 3,26 kg/krevet/dan, od čega se infektivnog otpada proizvede 0,88 kg/krevet/dan. Prema podacima FZzS, broj bolesničkih dana ispisanih bolesnika na području KS u 2015. g. je iznosio 537.063 dana. Uzimajući u obzir prethodno navedenu prosječnu proizvodnju otpada, dolazi se do broja od 1.751 t/god. proizvedenog neopasnog otpada iz zdravstvenih ustanova (ovo uključuje otpad iz zdravstvenih ustanova komunalnog tipa te neopasni medicinski otpad), kao i 473 t/god. proizvedenog infektivnog (opasnog) medicinskog otpada.

Na osnovu godišnjeg izvještaja opće bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" o ispunjenju uslova iz dozvola za upravljanje otpadom ovlaštenih operatora dostavljenih MPUGZOKS u kojem je dostavljen pregled obrađenog infektivnog otpada u iznosu od 31,77 tona po komitentima u 2015. godini iz koga se vidi da je od 184 korisnika (javne zdravstvene ustanove, domovi zdravlja, ginekološke i stomatološke ordinacije itd.), infektivni otpad dostavlja na obradu njih 104, a ne dostavlja njih 80 što je podatak za odgovarajuće inspekcijske organe. Prema izvještaju o upravljanju infektivnim medicinskim otpadom iz 2015. godini u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu ukupno je proizvedeno 87,154 tone infektivnog otpada (18 01 03*).

Značajnu količinu otpada iz zdravstvenih institucija predstavlja i farmaceutski otpad a koji nastaje radom kompanija kao što su Bosnalijek d.d., Farmavita d.o.o., privatne apoteke, stomatološke ordinacije itd. Uvidom u okolinsku dokumentaciju ukupna količina ove vrste otpada iznosi 30 t/god.

Za tretman infektivnog otpada KS se opredijelio da infektivni i potencijalno infektivni medicinski otpad, kao i oštre predmete u procesu predobrade, obrađuje sterilizacijom u uređajima Sintion sa mikrovalovima, nakon čega se vrši drobljenje kako bi se otpad učinio neprepoznatljivim i spriječila zloupotreba. Ovi uređaji su smješteni u JU Klinički centar Univerziteta u Sarajevu i JU Opća bolnica Prim. dr. Abdulah Nakaš Sarajevo. Uređaji u JU Opća bolnica na raspolaganju su i ostalim proizvođačima medicinskog otpada. Na samom mjestu nastanka, infektivni otpad se sakuplja u posebnu ambalažu koja svojim karakteristikama omogućava i olakšava njegovo razvrstavanje. Otpad se sa mjesta inicijalnog skladištenja transportuje, odgovarajućim prijevoznim sredstvima, do mjesta sekundarnog skladištenja.

Institucije u KS koje imaju dozvolu za zbrinjavanje dijela medicinskog i farmaceutskog otpada u KS: Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Opća Bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" i kompanija „Reciklon“ d.o.o. Sarajevo.

3.10.3.2 Otpadne gume

Otpadne gume treba sakupljati u okviru sistema odvojenog prikupljanja, putem reciklažnih dvorišta za odvojeno prikupljanje, kada su u pitanju gume čije je porijeklo iz domaćinstava. Pravna lica posjednici otpadnih guma ih trebaju zbrinjavati putem ovlaštenih operatora koji imaju dozvolu za sakupljanje i tretman otpadnih guma

Na osnovu podataka Agencije za identifikacijske/identifikacione isprave/dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH iz 2015. godine, na području KS ukupno je registrovano 133.948 vozila. Uzimajući u obzir da svako

86 Sl. novine FBiH“, br. 77/08


63

vozilo promjeni dva puta gume godišnje (najčešće po četiri gume po vozilu) procjenjuje se da na području KS u 2015. godine nastane 3.074,00 tona otpadne gume.

Prema godišnjem izvještaju o ispunjenju uslova iz dozvola za upravljanje otpadom ovlaštenih operatora dostavljenih MPUGZO KS ukupna količina prikupljene otpadne gume u 2015. godini iznosi 188,82 tona.

Na teritoriji KS registrirano je 6 ovlaštenih sakupljača za preuzimanje i zbrinjavanje starih guma.

Tabela 32. Ovlašteni operatori za preuzimanje otpadnih guma u KS

R.br. Naziv sakupljača otpada Šifra i vrsta otpada Aktivnosti propisane dozvolom

1. „Inos-Trade“ d.o.o. Sarajevo 16 01 03 - stare gume Prikupljanje, privremeno skladištenje,fizički tretman, manipulacija i transport otpada

2. „Spojler“ d.o.o. Sarajevo 16 01 03 - stare gume Tretman autootpada

3. „TSP – Euroguma“ 16 01 03 – stare gume Privremeno skladištenje, fizički tretman (reciklaža guma), manipulacija i transport otpada

4. „Makbel-Trade“ d.o.o. Sarajevo

16 01 03 – stare gume Skladištenje, fizički tretman (reciklaža guma), manipulacija i transport otpada

5. „C.I.B.O.S“ d.o.o. Sarajevo 16 01 03 – stare gume Prikupljanje, privremeno skladištenje, fizički tretman, manipulacija i transport otpada

6. „Lolo“ d.o.o. Sarajevo 16 01 03 – stare gume Sortiranje, privremeno skladištenje, rastavljanje/ demontaža i transport auto otpada

Na području BiH postoje određena industrijska postrojenja, koja, zahvaljujući povoljnim uslovima sagorijevanja, imaju potencijal za adekvatno zbrinjavanje znatnih količina otpadnih guma, kao što su cementare u Lukavcu i Kaknju i termoelektrane u Tuzli i Kaknju. Fabrici cementa Lukavac, FMOiT je izdalo dozvolu za obavljanje djelatnosti spaljivanja otpadnih guma.

3.10.3.3 Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad

Prema procjenama baziranim na ukupnom broju registrovanih vozila u KS, prosječnoj potrebi motora za uljem, koeficijentu trošenja ulja te učestalosti mijenjanja ulja, procijenjena količina otpadnih ulja u KS iznosi 2.680 tone.

Upravljanje otpadnim uljima i drugim zauljenog otpada regulisano je Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada

87 koja određuje obaveze za generatore rabljenih ulja i krajnjih korisnika mazivih

ulja da prikupljaju i zbrinjavaju nastalo rabljeno ulje.

Na osnovu okolinske dokumentacije privrednih subjekata na području KS ukupno se proizvede 9.170 l/god. zauljenog otpada.

Upravljanje rabljenim uljima u KS podrazumijeva angažiranje firmi ovlaštenih za prikupljanje i zbrinjavanje otpadnih ulja. Prema Planu upravljanja otpadom KS za period 2015. - 2020. i dobivenim informacijama od strane firmi ovlaštenih za upravljanje rabljenim uljima, ovu vrstu aktivnosti provodi manji broj pravnih lica, odnosno oni kojima je to obavezna mjera smanjenja negativnog utjecaja na okoliš prema okolišnoj dozvoli ili ISO certifikatu o upravljanju okolišem 14001:2004. Studija „Uvodna analiza za razvoj i uspostavljanje sistema upravljanja mazivima i uljima“

88 pokazala je da se najmanje 90 % individualno prikupljene količine rabljenih maziva za vozila (motora i

ulja za mjenjače vozila) spaljuje kao jeftina alternativa uobičajenom lož-ulju u običnim kotlovima. Navedena studija je također ukazala na problem postojanja crnog tržišta rabljenim uljima, kao i na problem povremenog ispuštanja rabljenih ulja direktno u vodotoke.

Na teritoriji KS trenutno su registrirana dva operatora za zbrinjavanje otpadnih ulja i masti: „Trgosirovina“ d.o.o. Sarajevo i „C.I.B.O.S“ d.o.o. Sarajevo.

3.10.3.4 Otpadna vozila

Prema podacima FZzS (2014)89

, i Agencije za identifikaciju dokumenata, evidenciju i razmjenu podataka, na području KS je registrovano 122.469 vozila prosječne starosti 12,9 godina, pretpostavlja se da će sva ova vozila trebati zbrinuti u toku sljedećih 10 godina.

87 Sl. novine FBiH, br.38/06 88 FMOiT, Uvodna analiza za razvoj i uspostavljanje sistema upravljanja mazivima i uljima, 2006. 89 FZzS, Statistički godišnjak/ljetopis 2013.


64

S obzirom da je trenutno nemoguće predvidjeti prosječnu godišnju stopu nastajanja neupotrebljivih starih vozila, broj starih neupotrebljivih vozila koje treba zbrinuti u toku sljedećih 10 godina treba povećati i za dio vozila koja su trenutno stara 8-15 godina.

Stara motorna vozila u KS preuzimaju se od strane auto-otpada. Konsultant u toku pripreme KEAP-a nije uspio doći do podataka o daljim aktivnostima oko manipulisanja ovim vrstama otpada na auto-otpadu.

Otpadno vozilo je vozilo koje radi oštećenja, dotrajalosti ili drugih uzroka posjednik odbacuje, namjerava ili ga mora odbaciti. Ovakva vozila završavaju na autootpadu gdje se vrši ponovna upotreba iskoristivih dijelova dok se neiskoristivi dijelovi autolimarije prodaju otkupljivačima starog željeza. Napuštena vozila koja se odlažu u okoliš uklanjaju se od strane privatnih lica koja se bave preprodajom starog željeza. Prema godišnjim izvještajima o ispunjenju uslova iz dozvola za upravljanje otpadom ovlaštenih operatora za ovu vrstu otpada dostavljenih MPUGZO KS iz 2015. godine ukupno je zbrinuto 6,5 tona starih vozila.

Na teritoriji KS registrirano je 6 ovlaštenih operatora za stara i napuštena vozila.

Tabela 33. Ovlašteni operatori za sakupljanje otpadnih vozila u KS

R.br. Naziv sakupljača

otpada Šifra i vrsta otpada Aktivnosti propisane dozvolom

1. "EKOMETAL" d.o.o. Sarajevo

16 01 06 - stara vozila koja ne sadrže ni tečnosti ni druge opasne komponente

Prikupljanje, privremeno skladištenje, fizički tretman, manipulacija i transport otpada

2. „Trgosirovina“ d.o.o. Sarajevo

16 02 13* - stara oprema koja sadrži opasne komponente koja nisu navedene pod 16 02 09 do 16 02 12


3. „Spojler“ d.o.o. Sarajevo

16 01 04 * napuštena vozila Tretman autootpada

4. „C.I.B.O.S“ d.o.o. Sarajevo

16 01 04 * napuštena vozila 16 01 06 - stara vozila koja ne sadrže ni tečnosti ni druge opasne komponente (osim 16 08 07)


5. „Lolo“ d.o.o. Sarajevo 16 01 04* - napuštena vozila -Sortiranje, privremeno skladištenje, rastavljanje/ demontaža i transport auto otpada

6. „Neex“ d.o.o. Sarajevo, podružnica Vogošća

16 01 06 - stara vozila koja ne sadrže ni tečnosti ni druge opasne komponente (osim 16 08 07)


3.10.3.5 Građevinski otpad i otpad od rušenja

Građevinski otpad nastaje u procesu gradnje i u procesu rušenja izgrađenih objekata. Otpad koji nastaje u toku gradnje i rekonstrukcije objekata se planira. Dosadašnja praksa je pokazala da se odlaganje građevinskog otpada, uglavnom, na Regionalnoj deponiji "Smiljevići". Kako regionalna deponija može primiti samo ograničene količine ovog otpada (za pokrivku) otpad se odlaže na slobodne površine na području KS, pri čemu nastaju nove, divlje deponije često locirane uz riječne tokove.

Na osnovu izvještaja KJKP "Rad" o prikupljenim vrstama i količinama otpada za 2015. godinu, na deponiju "Smiljevići" ukupno je odloženo sljedeće vrste i količinegrađevinskog otpada:

8.498 tona mješavina crijepova, betona, opeke i keramike i 23.826 tona zemlje i kamenja.

Na osnovu okolinske dokumentacije za pogone koji se planiraju rušiti, kao objekte koji se planiraju izgraditi (rekonstruisati) ukupna količina građevinskog otpada iznosi 20.840 m

3/god.

3.10.3.6 Kabasti otpad

KJKP "Rad" svake godine organizira proljetnu i jesensku akciju prikupljanja kabastog otpada kada putem javnih glasila obavještavaju građane o mjestu i vremenu prikupljanja ovog otpada. Odlaganje kabastog otpada se odvija i izvan predviđene akcije što otežava rad KJKP "Rad" koji zbog toga dva puta sedmično angažira specijalno vozilo grajfer koje prikuplja kabasti otpad na problematičnim lokacijama. Otpad se odlaže na sanitarnu deponiju u Smiljevićima.


65

Na osnovu izvještaja KJKP "Rad" o prikupljenim vrstama i količinama otpada za 2015. godinu, na deponiju "Smiljevići" ukupno je odloženo 1.310 tona kabastog otpada.

3.10.3.7 Otpad koji sadrži azbest

Na osnovu Plana upravljanja građevinskim otpadom u KS trenutno na području KS količina azbestnog otpada iznosi 531 tona. Značajnu količinu azbesta na području KS predstavljaju i postojeće vodovodne cijevi koje su stare oko 50 godina, a čija ukupna dužina iznosi 190 km azbestnih cijevi, što predstavlja 20% od ukupne dužine vodovodne mreže grada.

Kantonalno ministarstvo će provesti edukativnu kampanju putem radija, televizije i novina o štetnosti azbesta i postupanju s građevinskim otpadom koji sadrži azbest.

3.10.3.8 Otpad životinjskog porijekla

Prema dokumentu Stanje okoliša FBiH – Izvještaj za 2010. godinu procjenjuje se da se najviše otpada u stočarstvu generira u obliku stajnjaka na farmama. Vezano za ovu vrstu otpada, količina stajnjaka preuzeta je iz raspoložive okolišne dokumentacije pravnih lica sa područja KS koja se bave uzgojem tovljenih pilića lake i teške linije te koka nosilja i iznosi 1.100 t/god.

Što se tiče količine uginulih životinja, mortalitet pojedinih vrsta stoke i pilića procjenjuje se prema pretpostavkama: da će uginuti oko 2 % ukupnog fonda odraslih goveda, oko 6 % ukupnog fonda sitnih preživara (ovce, koze), uginut će oko 3 % ukupnog fonda odraslih pilića i oko 4 % ukupnog fonda odraslih svinja

90. Za utvrđeno brojno stanje

stoke i plića (okolinska dokumentacija) i prosječnu težinu životinja91

, ukupna količina uginulih životinja na području KS iznosi 14.569 t/god.

Prema Odluci o nusproizvodima životinjskog porijekla i njihovim proizvodima koji nisu namijenjeni ishrani ljudi92

nusproizvodi životinjskog porijekla su cijeli životinjski trupovi ili dijelovi trupova, ili proizvodi životinjskog porijekla koji nisu namijenjeni za ishranu ljudi, uključujući jajne ćelije, embrione i sjeme za osjemenjavanje životinja. Količina klaoničkog otpada (otpadno životinjsko tkivo) preuzeta iz okolinske dokumentacije iznosi 5.025 t/god. (uz napomenu da je podatak o generiranoj količini obuhvatio klaonice većih kapaciteta).

Na osnovu izvještaja KJKP "Rad" o prikupljenim vrstama i količinama otpada za 2015. godinu, na deponiju "Smiljevići" ukupno je odloženo 960 tona animalnog otpada.

3.10.3.9 Elektronski i električni otpad - EEO

Električni i elektronski otpad se prikuplja u okviru sistema odvojenog prikupljanja putem reciklažnih dvorišta i sakupljača električnog i elektronskog otpada ovlaštenih od Federalnog operatera sistema, koji posjeduju dozvolu za upravljanje otpadom.

Ovlašteni operateri sistema upravljanja otpadnom električnom i elektronskom opremom u FBiH je društvo ZEOS eko-sistem d.o.o. Sarajevo i Kim Tec Eko d.o.o.

Operater sistema ili sakupljač, ovlašten od strane operatora sistema, dužni su otpadnu opremu iz domaćinstva besplatno preuzeti od krajnjeg korisnika. Dozvolu za upravljanje EEO izdaje FMOiT operatoru, koji na temelju javnog natječaja ponudi najviše ciljeve za sakupljanje i obradu EEO i ispunjava sve uslove propisane Pravilnikom, koji se odnose na privremeno skladištenje i obradu otpadne opreme.

Budući da ne postoji nacionalni registar o nastajanju EEO, godišnja količina ove vrste otpada koja se generira na području KS dobivena je na osnovu procentualnog udjela (1 %) ove vrste otpada na deponiju "Smiljevići" i količine iz okolišne dokumentacije iznosi 180 t/god.

Operatori koji imaju dozvolu za upravljanje EEO u KS su C.I.B.O.S d.o.o. Sarajevo i „Zimet Eko“ d.o.o. Sarajevo.

90Stanje okoliša FBiH – Izvještaj za 2010. godinu 91Stanje okoliša FBiH – Izvještaj za 2010. godinu 92 Sl. novine BiH, br. 19/11


66

3.10.3.10 Biorazgradivi otpad

Iskorištavanje biorazgradivog otpada koji nastaje u domaćinstvima planira se riješiti poticanjem kućnog kompostiranja u rubnim područjima Kantona i općina, gdje je stanovanje većinom u individualnim domaćinstvima, a gdje bi kompost stanovništvo koristilo kao gnojivo u vlastitoj vrtlarskoj proizvodnji.

Također, u toku je izgradnje kompostane u krugu deponije "Smiljevići", te bi se na ovaj način uspješno riješilo zbrinjavanje biorazgradivog otpada.

Na osnovu izvještaja KJKP "Rad" o prikupljenim vrstama i količinama otpada za 2015. godinu, na deponiju "Smiljevići" ukupno je odloženo 22.263 tona biorazgradivog otpada.

3.10.3.11 Otpadne baterije i akumulatori

Na osnovu stručne procjene temeljene na podacima iz Federalnog plana upravljanja otpadom, gdje se procjenjuje da na području FBiH godišnje nastane oko 4.000 t otpadnih akumulatora, može se zaključiti da na području KS godišnje nastane oko 900 t otpadnih akumulatora.

Na osnovu izvještaja operatora koji imaju dozvolu za upravljanje otpadom u KS, tokom 2015. godine, prikupljeno je 155,7 tona akumulatora i baterija.

3.10.3.12 Mulj iz otpadnih voda

Karakteristični dotoci na postrojenje za preradu otpadnih voda na Butilama, prema kojima je ono i dimenzionirano, predstavlja način za proračun otpadnog mulja za postrojenje u radu, s kojim je počelo u novembru 2016. godine

Usvojeno je specifično opterećenje otpadnih voda od 60 g/stan/dan.

• 413.593 stanovnika x 0,06 kg/stan/dan 24.815 kg/dan • opterećenje industrije s rezervom 11.340 kg/dan • ukupno opterećenje 36.115 kg/dan

Prema proračunu, očekivana količina otpadnog mulja iznosila bi oko 37 t/dan.

3.10.3.13 Otpad tekstila i obuće

Proizvedena količina otpadnog tekstila i obuće može se dobiti na osnovu proračuna. Obzirom da se na području KS u prosjeku godišnje proizvede preko 178.904 tone komunalnog otpada i da 7,3 % udjela čini tekstil i odjeća, dolazi se do podatka da se na području KS generiše preko 13.060 tona/godišnje otpadnog tekstila i odjeće. Kako se prikupljanjem ove vrste otpada ne bavi niti jedna firma, isti se odlaže na deponiju "Smiljevići" sa preostalim komunalnim otpadom.

3.10.3.14 Otpad koji sadrži polihlorirane bifenile (PCB) i polihlorirane terfenile (PCT)

PCB (polihlorirani bifenil) se koristio i još se uvijek koristi kao dielektrični fluid ili izolator u kondezatorima i transformatorima. U cilju minimizacije utjecaja na okoliš, transformatori punjeni sa PCB uljima, moraju se redovno održavati i nadzirati, a posebno osigurati zaštitu od požara i eventualnih curenja ulja sa PCB.

Ukupna količina otpada koji sadrži PCB, a koji je trenutno spreman na izvoz iz BiH radi konačnog zbrinjavanja i uništenja, iznosi 106,167 kg, od čega je oko 70 % kondenzatora, 25 % transformatora i 3 % ulja u bačvama.

93

Na osnovu provedbenog preliminarnog inventara, Skupina za inventar PCB je u okviru izrade Nacionalnog plana provedbe Stockholmske konvencije u BiH (2016.), izvršila terenski obilazak i pregled elektroenergetske opreme koristeći indentifikacione pločice i uzorkovanje.

Na temelju navedenih istraživanja ustanovilo se da se na području KS, odnosno na lokaciji Elektrodistribucije Sarajevo (skladište EDSA, Azići) nalazi ukupno 208 (ukupne težine 6.878 kg) kondenzatora koji sadrže PCB i koji je potrebno konačno zbrinuti.

Vlasnik uređaja u upotrebi koji sadrži PCB ili za koji postoji mogućnost da je kontaminiran sadržajem PCB-a, dužan je izvršiti ispitivanje sadržaja PCB preko ovlaštene laboratorije za ispitivanje otpada.

93 Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Nacionalni plan provedbe Stockholmske konvencije u BiH, mart 2016.


67

Kompanije koje obavljaju prikupljanje, tretman, dekontaminaciju ili odlaganje PCB otpada moraju imati odgovarajuću dozvolu, voditi evidenciju o prikupljenim, tretiranim ili odloženim količinama. Na području KS kompanija C.I.B.O.S d.o.o. i „Zimet Eko“ d.o.o. Sarajevo su ovlašteni za prikupljanje i konačno zbrinjavanje transformatora i kondezatora koji sadrže PCB-e (16 02 09*).


3.10.4.1 Upravljanje komunalnim otpadom

Problemi u upravljanju komunalnim otpadom u KS zapravo su odraz općeg stanja u ovoj oblasti u cijeloj BiH.

Najznačajniji problemi u oblasti upravljanja komunalnim otpadom koji su identificirani u KS su:

• unatoč postojanju tehničkih uslova za izdvajanje sekundarnih sirovina iz iz mješanog komunalnog otpada kao što su: papir, karton, kompozitni materijali, staklo, metal, PET, plastične kese i tvrda plastika, aktivnosti na njihovom izdvajanju na regionalnoj deponiji Smiljevići se ne vrše

• na regionalnoj deponiji Smiljevići još uvijek nije pušten u pogon postrojenje za tretman procjednih voda, čime ova deponija ne zadovoljava u potpunosti zahtjeve sanitarnog odlaganja

• lokacije za smještaj kontejnera nisu sistematski analizirane i optimizirane postojećom prostrono- planskom dokumentaciom KS te se velik broj kontejnera nalazi na neadekvatnim lokacijama kao što su: trotoari, saobraćajnice, zelene površine itd.

• postojeći sistem upravljanja komunalnim otpadom ne zadovoljava u potpunosti potrebe KS, prije svega jer se odvoz kabastog otpada, za što je zaduženo KJKP "Rad, vrši se nedovoljnom frekvencijom i ne postoje adekvatna zbirna mjesta na koja građani mogu ostaviti kabasti otpad. Sadašnja praksa odlaganja kabastog otpada pored kontejnera za komunalni otpad, te izvan predviđenog perioda njegova odlaganja od strane građana, dovodi do zagušenja obližnjih saobraćajnica i pješačkih zona, ali i pojave neadekvatnog odlaganja sitnog komunalnog otpada pored kontejnera i njegova raznošenja

• naplata za usluge prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada vrši se na osnovu kvadrature prostora za fizička i pravna lica u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima (Sl. novine KS, br. 14/16) umjesto na osnovu količine otpada, čime građani i pravna lica nemaju inicijativu da smanje količinu komunalnog otpada kojeg proizvode i kojeg je potrebno zbrinuti

• KJKP Rad ne posjeduje adekvatne tehničke kapacitete za održavanje sistema upravljanja komunalnim otpadom. Prije svega, većina opreme i mehanizacije starija je od 15 godina kao i posude za sakupljanje otpada koje su oštećene

• Nisu sve općine izradile općinske Planove upravljanja otpadom (trenutno su izrađena samo tri i to za općine Centar, Novo Sarajevo i Ilijaš)

• Vlada KS još nije donijela Zakon o upravljanju komunalnim otpadom kojim bi se detaljno odredile nadzorne obaveze i kaznene odredbe, čijom bi se primjenom dodatno definisale obaveze aktera u oblasti upravljanja komunalnim otpadom

3.10.4.2 Upravljanje proizvodnim otpadom

Analizom raspoložive okolišne dokumentacije i anketiranjem preduzeća koja su glavni generatori proizvodnog otpada, utvrđeni su problemi u upravljanju proizvodnim otpadom :

• Podaci o količinama proizvodnog otpada koje vodi FZzS, podataka prikazanih u okolišnim dozvolama te onih koji se izvještavaju po obavezi iz dozvola za upravljanje otpadom nisu usklađeni te se ne može sagledati stvarna količina ove vrste otpada koja nastaje na području KS

• Okolišna dozvola kao upravni akt kojim se propisuju mjere zaštite okoliša ne propisuje u potpunosti adekvatne mjere za zbrinjavanje proizvodnog otpada. Primjer za ovakvu praksu je animalni otpad iz prehrambenih industrija na području KS, koji se odlaže na deponiju Smiljevići, iako to nije dozvoljeno a navedeni subjekti posjeduju okolišne dozvole izdate od strane MPUiZO. Također, okolišna dozvola izdata od strane FMOiT za željezaru "Ilijaš" d.d. Ilijaš predviđa odlaganje otpada iz industrijskog procesa ovog subjekta na industrijsku deponiju u krugu željezare bez sagledavanja mogućih posljedica na okoliš, prvenstveno na rijeku Bosnu u čijoj se neposrednoj blizini nalazi

• Kantonalna uprava za inspekcijske poslove KS nije adekvatno tehnički i kadrovski osposobljena za vršenje inspekcijskog nadzora nad provođenjem mjera propisanih okolišnom dozvolom

3.10.4.3 Upravljanje posebnim kategorijama otpada

Analizom postojećeg stanja identificirani su glavni problemi u oblasti upravljanja posebnim kategorijama otpada na području KS:

http://kuip.ks.gov.ba/kontakti


68

• Iako je uspostavljen sistem upravljanja medicinskim otpadom na području KS, od 184 zdravstvenih institucija, 80 nije dostavilo svoj infektivni otpad na obradu u 2015. godini

• Iako je upravljanje otpadnim uljima i drugim zauljenog otpada regulisano Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada

94 uvidom u podatke

95 evidentno je postojanje crnog tržišta rabljenim uljima,

kao i problem povremenog ispuštanja rabljenih ulja direktno u vodotoke • Nije definiran zakonski okvir za upravljanje otpadnim vozilima za što je nadležan FMOiT. Ovakva vozila

završavaju na autootpadu gdje se vrši ponovna upotreba iskoristivih dijelova dok se neiskoristivi dijelovi autolimarije prodaju otkupljivačima starog željeza. Napuštena vozila koja se odlažu u okoliš uklanjaju se od strane privatnih lica koja se bave preprodajom starog željeza

• Nije definiran zakonski okvir za upravljanje građevinskim otpadom za što je nadležan FMOiT. Određena količina ovog otpada odlaže se na deponiji Smiljevići, kao prekrivka, a također je sveprisutna praksa odlaganja na slobodne površine na području KS, pri čemu nastaju nove, divlje deponije često locirane uz riječne tokove.

• Nije definiran zakonski okvir za upravljanje otpadom koji sadrži azbest za što je nadležan FMOiT • Fragmentacija i preklapanje nadležnosti nad izdavanjem okolišnih dozvola i dozvola za upravljanjem otpadom

(nedostatak horizontalne i vertikalne komunikacije između institucija nadležnih za upravljanje otpadom i okolišne dozvole).

3.11 Vodni resursi

3.11.1 Korištenje voda

3.11.1.1 Korištenje voda za vodosnabdijevanje

Prikaz postojećeg stanja kvantitativnih karakteristika voda (površinskih i podzemnih) koje se koriste u javnim sistemima vodosnabdijevanja stanovništva i privrede u KS, zatim stanja infrastrukture i glavnih karakteristika javnih sistema, te lokalnih vodovodnih sistema daje se u nastavku.

Kvantitativne karakteristike izvorišta u javnim sistemima vodosnabdijevanja u KS

Glavni resursi vode za centralni javni sistem vodosnabdijevanja u KS su izvorište Sarajevsko polje (podzemna akumulacija vode sa bunarima u Konacima, Bačevu, Sokolovići koloniji i Stupu) sa kojeg se zahvata cca 2.400 l/s što je preko 70 % ukupnih količina vode. Sa planinskih izvorišta zahvata se cca 350 l/s, a odgovarajućim tretmanom otvorenih tokova vode do 500 l/s. Istovremeno vrši se i kupovina vode iz Jahorinskih vrela, Tilave i Peračkog vrela u ovom sistemu. Raspoložive količine u prosjeku iznose 3.500 l/s

96. Trenutno je na prostoru Bačeva, Konaka,

Sokolović kolonije i Stupa u funkciji 36 bunara.

Na prostoru KS postoje četiri javna komunalna preduzeća koja upravljaju izvorištima koja su uključena u javne sisteme vodosnabdijevanja stanovništva i privrede i to: Kantonalno javno komunalno preduzeće vodovod i kanalizacija, d.o.o. Sarajevo (KJKP ViK), Javno komunalno preduzeće Komunalac, d.o.o. Hadžići (JKP Komunalac), Javno komunalno preduzeće Trnovo, d.o.o. (JKP Trnovo) i Javno komunalno preduzeće Vodostan, d.o.o. Ilijaš (JKP Vodostan).

Tabela 34 daje pregled izvorišta koja su uključena u centralni javni sistem vodosnabdijevanja kojim upravlja KJKP VIK Sarajevo. Tabela 35 daje pregled izvorišta kojim upravljaju drugi operatori sistema, a sa kojih KJKP ViK Sarajevo kupuje određene količine vode i distribuira ih u centralni sistem.

94 Sl. novine FBiH, br.38/06 95 FMOiT, Uvodna analiza za razvoj i uspostavljanje sistema upravljanja mazivima i uljima, 2006. 96 Tenderska dokumentacija za nabavku usluga „Izrada studije za smanjenje neprihodovane vode u KS“, Sarajevo, mart. 2016. God.


69

Tabela 34. Izvorišta u centralnom javnom sistemu vodosnabdijevanja kojim upravlja KJKP ViK Sarajevo97,98

Izvorište

Raspoloživi kapacitet

/Max. izdašnost

(l/s)

Vrsta izvorišta

Zahvatni objekat/način

zahvatanja

Transport vode ka zoni snabdijevanja/objektu

Općina na kojoj se nalazi izvorište

Naziv Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće

Zakonski osnov u skladu sa kojim je donesena Odluka

Mošćanica 25-10099

vrelo -izvor kaptaža/gravitacija

ka rezervoarima Brusulje i Čebedžije i zoni snabdijevanja sa ovog izvorišta Stari Grad Sarajevo

Odluka o zaštiti planinskih izvorišta vode za piće sarajevskog vodovodnog sistema i dijela otvorenog toka rijeke Mošćanice („Sl.novine KS“, br. 22/1997)

Zakon o vodama („Sl. list SRBiH“, br. 36/75 i 41/75)

Crnil 9100 ka zoni snabdijevanja sa ovog izvorišta

Kovačići 80101 ka rezervoaru Kovačići (zona snabdijevanja su naselja Kovačići, Vraca, Grbavica)

Novo Sarajevo

Sedrenik 2102 ka zoni snabdijevanja sa ovog izvorišta Stari Grad Sarajevo

Vrelo vode 8103 ka rezervoaru Nahorevo Centar Sarajevo

Uroševo vrelo 5104 ka zoni snabdijevanja sa ovog izvorišta

Hrasnica 50 ka rezervoaru Hrasnica Ilidža

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju („Sl. novine Grada Sarajeva“, br. 2/1987) Vrelo Bosne 5,5-15,2 ka zoni snabdijevanja sa ovog izvorišta

Filter postrojenje (FP) Mošćanica

120105

površinske vode

vodozahvat na rijeci/pumpanje

ka rezervoaru Grdonj i zoni snabdijevanja sa ovog izvorišta

Stari Grad Sarajevo

Odluka o zaštiti planinskih izvorišta vode za piće sarajevskog vodovodnog sistema i dijela otvorenog toka rijeke Mošćanice („Sl. novine KS“, br. 22/1997)

FP Bosna 1 i 2 400106 ka rezervoaru Bačevo Ilidža Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju („Sl. novine Grada Sarajeva“, br. 2/1987)

FP Vogošća107 120 ka rezervoarima Vogošća i Kobilja Glava

Vogošća

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu rijeke Vogošće (Skupština opštine Sokolac, 08.07.1986. godine); Odluka o zaštiti Peračkog vrela i zahvata iz

Zakon o vodama („Sl.list SRBiH“, br. 36/75 i 41/75) Nova odluka o zaštiti izvorišta Peračko vrelo i rijeka Vogošća

97 Podaci iz KJKPViK Sarajevo, juli-august 2016. godine 98 Projekat „Čista rijeka Miljacka-Priprema podloga - II faza Studije, oktobar 2011 99 važeći vodni akti za izvorište Vrelo Mošćanice sa filterskim postrojenjem za korisnika KJKP ViK Sarajevo (AVPRS, Rješenje o vodnoj dozvoli za zahvatanje voda, UP-I/25-3-40-220-6/13 od 19.07.2013.god. ) 100 važeći vodni akti za izvorište Vrelo Crnil za korisnika KJKP ViK Sarajevo (MPKS, Rješenje o vodnoj dozvoli za zahvatanje voda, Br. 07-06-25-10455/14 od 22.10.2014.god. ) 101 važeći vodni akti za izvorište Kovačići za korisnika KJKP ViK Sarajevo (AVPRS, Rješenje o vodnoj dozvoli za zahvatanje voda, UP-I-25-3-40-561-4/14 od 25.08.2015.god. ) 102 važeći vodni akti za izvorište Vrelo Sederenik za korisnika KJKP ViK Sarajevo (MPKS, Rješenje o vodnoj dozvoli za zahvatanje voda, Br. 07-06-25-10454/14 od 22.10.2014.god. ) 103 važeći vodni akti za izvorište Vrelo vode za korisnika KJKP ViK Sarajevo (MPKS, Rješenje o vodnoj dozvoli za zahvatanje voda, Br. 07-06-25-10453/14 od 22.10.2014.god. ) 104 važeći vodni akti za izvorište Uroševo vrelo za korisnika KJKP ViK Sarajevo (MPKS, Rješenje o vodnoj dozvoli za zahvatanje voda, Br. 07-06-25-10452/14 od 22.10.2014.god. ) 105 važeći vodni akti za izvorište vrelo Mošćanice sa filterskim postrojenjem za korisnika KJKP ViK Sarajevo (AVPRS, Rješenje o vodnoj dozvoli za zahvatanje voda, UP-I/25-3-40-220-6/13 od 19.07.2013.god. ) 106 KJKP ViK Sarajevo, Projektni zadatak za izradu projekta “Filter Bosna 3” 107 nevažeći vodni akti za korištenje vode Peračkog vrela i rad filter. postrojenja Vogošća za korisnika KJKP ViK Sarajevo (AVPRS, Rješenje o vodnoj dozvoli za korištenje vode, UP-I/25-3-40-343-10/09 od 29.07.2011. )


70

Izvorište


/Max. izdašnost

(l/s)

Vrsta izvorišta


zahvatanja


Općina na kojoj se nalazi izvorište



otvorenog toka rijeke Vogošće, Skupština opštine Vogošća, br. 01-022-5/89 od 15.02.1989. godine108

do vodozahvata FP Vogošća nije još uvijek donesena. KJKP ViK Sarajevo je dostavio Općini Vogošća-Općinskom vijeću- Elaborat o zaštiti ovog izvorišta 26.02.2013. godine, uz molbu da pristupe donošenju Odluke u skladu sa članom 68. Zakona o vodama („Sl. novine FBiH“, br. 70/06)109

Sarajevsko polje-Konaci 450

podzemne vode

10 bunara/pumpanje

ka rezervoaru Bačevo

Ilidža Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju („Službene novine Grada Sarajeva“, br. 2/1987)

Zakon o vodama („Sl.list SRBiH“, br. 36/75 i 41/75)

Sarajevsko polje- Bačevo -Mojmilo

1200 13

bunara/pumpanje ka rezervoaru Mojmilo

Sarajevsko polje - Bačevo - Alipašin most

550 5

bunara/pumpanje ka rezervoaru Alipašin most

Sarajevsko polje - Bačevo-mreža (Igmanski bunar-IB1)

- 1 bunar/pumpanje zoni snabdijevanja Igman

Sarajevsko polje - Stup 150110 3

bunara/pumpanje

ka rezervoaru Stup (zona snabdijevanja su naselja Butmir, Donji Kotorac i Otes)

Sarajevsko polje – Sokolović kolonija

300111 4

bunara/pumpanje ka rezervoaru Mojmilo

108 nevažeći vodni akti za zahvatanje vode na Peračkom vrelu za korisnika objekta Bags-Energotehnika, d.d. Vogošća (AVPRS, Rješenje o vodnoj dozvoli za zahvatanje vode, UP-I/25-3-40-098-10/10 od 16.12.2010. ) 109 KJKP ViK Sarajevo, Dopis ka općini Vogšća –Općinskom vijeću, broj: 26-02-01/13 od 26.02.2013. god. 110 važeći vodni akti za izvorište Stup za korisnika KJKP ViK Sarajevo (AVPRS, Rješenje o vodnoj dozvoli za zahvatanje voda, UP-I-25-3-40-540-3/15 od 31.12.2015.god. ) 111 važeći vodni akti za izvorište Sokolovići za korisnika KJKP ViK Sarajevo (AVPRS, Rješenje o vodnoj dozvoli za zahvatanje voda, UP-I-25-3-40-562-4/14 od 27.08.2015.god. )


71

Tabela 35. Izvorišta sa kojih KJKP ViK Sarajevo kupuje vodu (kojim upravljaju drugi operatori sistema) a koja se uključuju u dio centralnog javnog sistema vodosnabdijevanja u KS

Izvorište Raspoloživi

kapacitet /Max. izdašnost (l/s)

Iskorišteni kapacitet

(l/s)

Vrsta izvorišta


zahvatanja


Općina na kojoj se nalazi

izvorište/zahvatni objekat



Peračko

vrelo112,113

120 85

površinske vode

kaptaža/gravitacija ka rezervoaru Vogošća i zoni snabdijevanja sa ovog izvorišta

Vogošća114

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu rijeke Vogošće (Skupština opštine Sokolac, 08.07.1986. godine); Odluka o zaštiti Peračkog vrela i zahvata iz otvorenog toka rijeke Vogošće, Skupština opštine Vogošća, br. 01-022-5/89 od

15.02.1989. godine115

Zakon o vodama („Sl. list SRBiH“, br. 36/75 i 41/75) (Nova odluka o zaštiti izvorišta Peračko vrelo i rijeka Vogošća do vodzahvata FP Vogošća nije još uvijek donesena. KJKP ViK Sarajevo je dostavio Općini Vogošća-Općinskom vijeću- Elaborat o zaštiti ovog izvorišta 26.02.2013. godine, uz molbu da pristupe donošenju Odluke u skladu sa članom 68. Zakona o vodama („Sl. novine FBiH“, br.

70/06)116

Jahorinska

vrela117

400 - vrelo -izvor kaptaža/gravitacija

ka rezervoaru Pogledine

Opština Pale –Republika Srpska

- -

Tilava 180118

- površinske

vode kaptaža/gravitacija

ka zoni snabdijevanja Stup

Istočno Novo Sarajevo- Republika Srpska

112 Nevažeći vodni akti za zahvatanje vode na Peračkom vrelu za korisnika objekta Bags-Energotehnika, d.d. Vogošća (AVPRS, Rješenje o vodnoj dozvoli za zahvatanje vode, UP-I/25-3-40-098-10/10 od 16.12.2010.) 113 Izvještaj o postojećem stanju sistema za snabdijevanje vodom „Peračko vrelo“, KJKPViK, Pogon Vodovod, 05.06.2015. godine; Analiza stanja vodosistema Gornja zona Vogošća i lokalitet industrijske zone Vogošća, Bags – Energotehnika, d.d. Vogošća, April 2015. God. 114 u dostupnim podacima iz MKPiIKS se navodi da se izvorište Peračko vrelo nalazi na području općine Centar. Ova informacija zahtijeva zvanične provjere i potvrde jer može uticati na nadležnosti u donošenju buduće Odluke o zaštiti ovog izvorišta. 115 nevažeći vodni akti za zahvatanje vode na Peračkom vrelu (AVPRS, Rješenje o vodnoj dozvoli za korištenje vode, UP-I/25-3-40-098-10/10 od 16.12.2010.god. ) 116 KJKP ViK Sarajevo, Dopis ka općini Vogšća –Općinskom vijeću, broj: 26-02-01/13 od 26.02.2013. god. 117 Projekat „Čista rijeka Miljacka-Priprema podloga - II faza Studije-Sliv rijeke Miljacke, oktobar 2011. KJP „Vodovod i kanalizacija“ Pale upravlja ovim izvorištem. 118 Projekat „Čista rijeka Miljacka-Priprema podloga - II faza Studije-Sliv rijeke Dobrinje, oktobar 2011. KP “Vodovod i kanalizacija”, a.d. Istočno Sarajevo upravlja ovim izvorištem.


72

Nijedno izvorište u centralnom javnom sistemu vodosnabdijevanja nema usvojenu odluku o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama u skladu sa Pravilnikom o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva („Sl. novine FBiH“, br. 88/12). Postoje stare odluke iz perioda 1987. godine a koje su urađene na osnovu Zakon o vodama iz 1975. godine.

U maju 2013. godine završen je Elaborat zaštite izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje“. Vlada KS je u aprilu 2014. godine usvojila ovaj Elaborat i prihvatila prednacrt odluke o zaštiti ovog izvorišta na području KS sa Programom mjera koji sadrži izvore i način finansiranja provođenja mjera za period od 10 godina. Rezultati provedenih analiza tokom izrade Elaborata, kao i analiza raspoloživih podataka iz studija koji obrađuju problematiku izvorišta „Sarajevskog polja“, pokazali su da je eksploatacija izvorišta na granici održivosti, a količinu zahvaćenih voda iz intergranularnog akvifera „Sarajevskog polja“ nije moguće značajno povećati izgradnjom novih zahvatnih objekata, jer je raspoloživost ograničena količinom koja se infiltrira iz rubnih vodotoka Željeznice i Bosne. Ovaj Elaborat, iako za primarni cilj ima zaštitu kvaliteta, ukazao je još jednom na značaj zaštite količina voda, kao i potrebu nastavka aktivnosti započetih prije skoro 15 godina, na osiguranju dodatnih količina vode za KS za potrebe dugoročnog vodosnabdijevanja stanovmništva i privrede.

119

Od aprila 2014. godine pa do danas u KS iznalaze se rješenja za prevazilaženje problema u donošenju nove Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju”. FMPVŠ dalo je preporuku da Odluku o zaštiti izvorišta u Sarajevskom polju donese KS, zbog nemogućnosti usvajanja ovog propisa kako je to definisano članom 68. stav 5. Zakona o vodama FBiH, a koji utvrđuje način donošenja Odluke u slučaju kad izvorišne zone prelaze entitetske granice kao što je to slučaj vezan za izvorište Sarajevsko polje. Ovaj član predviđa da se odluka donosi sporazumno sa drugim entitetom, odnosno odluku donosi Vlada FBiH sporazumno sa Vladom RS-a. U Zakonu o vodama u RS-u

120 Odluku donose nadležna ministarstva entiteta. Ključni problem je neusaglašenost entitetskih zakona o vodama

u situacijama kada se zaštitne zone izvorišta vode za piće protežu na području dva entiteta. Trenutno je u proceduri donošenja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama u FBiH, u kojem će se utvrditi rješenje za ovakve slučajeve. U oktobru 2016. godine Skupština KS je donijela Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o vodama KS

121

kojim utvrđuje nadležnost za donošenje Privremene odluke o zaštiti izvorišta vode od značaja za buduće snabdijevanje vodom za piće za područje KS, do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta u skladu sa članom 68. stav 5. Osnovnog zakona. Privremene mjere zaštite izvorišta voda biće definisane u Odluci i Elaboratu o zaštiti izvorišta. Također, stupanjem na snagu Privremene odluke o zaštiti izvorišta prestaje da važi Odluka o zaštiti izvorišta za piće u Sarajevskom polju („Službene novine Grada Sarajeva“, br. 2/87), za to izvorište, a koju su donijeli organi Grada i općina prije stupanja na snagu izmjene i dopune ovog Zakona.

Tabela 36 daje pregled izvorišta koja su uključena u javni sistem vodosnabdijevanja na području općine Hadžići a kojim upravlja JKP Komunalac Hadžići.

119 http://vlada.ks.gov.ba/aktuelno/sjednica-vlade-kantona-sarajevo-usvojen-elaborat-zastite-izvorista-pitke-vode 120 Zakon o vodama ("Sl. glasnik RS" broj 50/06 od 31.05.2006. i 92/09 od 16.10.2009.g.); Zakon o izmjeni Zakona o vodama ("Sl. glasnik RS" broj 121/12 od 25.12.2012.god. ) 121 Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o vodama KS (“Sl. novine KS”, br. 43/16)

http://vlada.ks.gov.ba/aktuelno/sjednica-vlade-kantona-sarajevo-usvojen-elaborat-zastite-izvorista-pitke-vode


73

Tabela 36. Izvorišta u javnom sistemu vodosnabdijevanja kojim upravlja JKP Komunalac Hadžići122

Naziv vodovodnog sistema

Izvorište


/Max. izdašnost (l/s)

Vrsta izvorišta


zahvatanja


Naziv Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Zakonski osnov u skladu sa kojim je donesena Odluka

Hadžići

Krupa 56 površinske

vode kaptaža/gravitacija snabdijeva uže gradsko područje Hadžića Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Krupa

(„Sl. novine KS“, br. 18/15)

Pravilnik o načinu utvrđivanja uslova

za određivanje zona sanitarne

zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta

vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva („Sl. novine FBiH“ br. 88/12); Zakon o

vodama (“Sl. novine FBiH”, br. 70/06), Zakon o vodama KS (“Sl. novine KS“, br.

18/10)

Jeleč 30 podzemne

vode bunar/pumpanje

ka rezervoaru Dupovci (snabdijeva područje općine Hadžići -alternativa

izvorištu Krupa i uključuje se u sistem povremeno)

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Jeleč („Sl. novine KS“, br. 18/15)

Garovci 20 ka rezervoaru Garovci (rezervno izvorište za

snabdijevanje područja općine Hadžići) Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Garovci


Ormanj I-Bijele vode

12

vrelo -izvor

kaptaža/gravitacija

ka rezervoaru Ormanj I i snabdijeva područje općine Hadžići

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Ormanj I („Sl. novine KS“, br. 18/15)

Ormanj II-Grivići

12 ka rezervoaru Grivići i snabdijeva

prigradsko naselje Grivići Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Ormanj

II („Sl. novine KS“, br. 18/15)

Matići 5 snabdijeva prigradsko naselje Matići Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Matići-Ušivak („Sl. novine KS“, br. 18/15)

Malotina 20 ka rezervoaru Binježevo i snabdijeva

naselje Binježevo Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Malotina („Sl. novine KS“, br. 18/15)

Danac 5 ka rezervoaru Miševići i snabdijeva MZ

Miševiće Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Danac

(„Sl.novine KS“, br. 18/15)

Pazarić

Brečak 5

vrelo -izvor

ka rezervoaru Dragovići i zoni snabdijevanja naselja Resnik

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Brečak („Sl. novine KS“, br. 18/15)

Ramići 3 ka rezervoaru Ramići i zoni snabdijevanja

naselja Ramići Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Ramići


Kradenik 12 ka rezervoaru Pazarić i zoni snabdijevanja

tj. užem području Pazarića Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Kradenik


Ljubovača 10 ka rezervoaru Lokve-Kasatići i zoni

snabdijevanja tj. području Lokvi i okolnim naseljima

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Ljubovača („Sl. novine KS“, br. 18/15)

122 Podaci iz Službe za prostorno uređenje, urbanizam i građenje, Općina Hadžići i JKP Komunalac, d.o.o. Hadžići, septembar 2016. God.


74

Naziv vodovodnog sistema

Izvorište



Vrsta izvorišta


zahvatanja


Naziv Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Zakonski osnov u skladu sa kojim je donesena Odluka

Gornji Zovik (Lužak i Slatina)

1,5+2,5=4 ka rezervoaru Gornji Zovik i zoni

snabdijevanja naselja Gornji Zovik Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Lužak i

Slatina („Sl. novine KS“, br. 18/15)

Tarčin

Dukat 3

vrelo -izvor kaptaža/gravitacija

ka rezervoaru Vilovac i zoni snabdijevanja tj. području Tarčina i okolinih naselja

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Dukat („Sl. novine KS“, br. 18/15)

Mehina Luka 1 i 2

Mehina Luka 3

17 ka rezervoaru Vilovac i zoni snabdijevanja

tj. području Tarčina i okolinih naselja

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Mehina Luka 1 i 2 („Sl. novine KS“, br. 18/15)

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Mehina Luka 3 („Sl. novine KS“, br. 18/15)

Dobra voda 5

ka rezervoaru Trzanj

izvorište nije trenutno uključeno u sistem vodosnabdijevanja

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Dobra voda („Sl. novine KS“, br. 18/15)

Perkovići 5 ka rezervoaru Trzanj i zoni snabdijevanja tj.

području Korča-Trzanj-Duranovići Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Perkovići („Sl. novine KS“, br. 18/15)

Crno Vrelo 3 vrelo je povezano na vodovodni sistem

Mehine Luke Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Crno

Vrelo („Sl. novine KS“, br. 18/15)


75

Od ukupnog broja stanovnika u općine Hadžići, oko 85% je korisnika vode sa izvorišta u javnom sistemu vodosnabdijevanja, a ostalih 15% stanovništva se snabdijeva sa nekog od lokalnih izvorišta

123. Svih devetnaest

izvorišta u javnom sistemu vodosnabdijevanja imaju usvojene odluke o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama u skladu sa Pravilnikom o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva („Sl. novine FBiH“, br. 88/12).

JKP Vodostan Ilijaš upravlja izvorištima koja su uključena u javni sistem vodosnabdijevanja i određenim brojem lokalnih sistema na području općine Ilijaš a čiji se pregled daje u narednoj tabeli.

Tabela 37. Izvorišta u javnom sistemu vodosnabdijevanja i lokalnim sistemima kojim upravlja JKP Vodostan Ilijaš

124

Naziv vodovodnog

sistema Izvorište

Raspolož. kapacitet

/Max. izdašnost

(l/s)

Vrsta izvorišta


zahvatanja

Transport vode ka zoni

snabdijevanja/ objektu

Naziv Odluke o zaštiti izvorišta

vode za piće

Zakonski osnov u

skladu sa kojim je

donesena Odluka

Gradski (javni)

vodovodni sistem

Rijeka Misoča 150 površinske

vode

Tirolski vodozahvat/

pumpanje

Grad Ilijaš i prigradske

zone

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Mahmutović

rijeka i rijeka Misoča („Sl.

novine FBiH“, br.87/10)

Pravilnik o uvjetima za određivanje

zona sanitarne zašute i zaštitnih mjera za izvorišta

voda koja se koriste ili planiraju da

koriste za piće ("Sl. novine

FBiH", br. 51/02); Zakon o vodama

(“Sl. novine FBiH”, br. 70/06), Zakon o

vodama KS (“Sl. novine

KS“, br. 18/10)

Srednje Sokolina 20

vrelo -izvor


ka zoni snabdijevanja

naselja Srednje sa ovog izvorišta

Odluka o zaštiti izvorišta

''Sokolina''Srednje Ilijaš („Sl. novine

KS“,br.3/09)

Donji Čevljanovići

Crepala i Ajkunino

vrelo 0,5

ka zoni snabdijevanja naselja Donji

Čevljanovići sa ovog izvorišta

Izrada elaborata o vodozaštitnim

zonama je trenutno u postupku

MZ Kamenica

Jasikovac, Kokočino

vrelo i Zajazine

3,16

kaptaža/pumpanje

ka zoni snabdijevanja MZ Kamenica

sa ovog izvorišta

Odluka o zaštiti izvorišta Jasikovac,

Kokočino vrelo i Zajazine za

vodosnabdijevanje u MZ Kamenica u općini Ilijaš („Sl.

novine KS“, br.3/09)

Nišići Junakovac 1,5

ka zoni snabdijevanja naselja Nišići

sa ovog izvorišta

Izrada elaborata o vodozaštitnim


MZ Dragoradi

Petnjik, Javor, Tuk

1 kaptaža/gravitacija

ka zoni snabdijevanja MZ Dragoradi

sa ovog izvorišta

Odluka o zonama sanitarne zaštite i

zaštitnim mjerama za izvorišta

''Petnjik, Tuk, Javor i Korita '' u

MZ Dragoradi („Sl. novine KS“, br.

44/15)

Za 3 vodovodna sistema u općini Ilijaš usvojene su odluke o zaštiti izvorišta vode za piće u skladu sa starim Pravilnikom

125, dok je samo za 1 sistem usvojena odluka u skladu sa važećim Pravilnikom iz 2012. godine

126. Za 2

123 Podaci iz JKP Komunalac, d.o.o. Hadžići, septembar 2016. god. 124 Podaci iz općine Ilijaš i JKP Vodostan, d.o.o. Ilijaš, septembar 2016. god.


76

sistema je u toku izrada elaborata o zaštiti izvorišta prema zahtjevima važećeg Pravilnika. Za novo izvorište Vrutak donesena je Odluka o zaštiti izvorišta („Sl. novine KS“, br. 44/15). Izvorištem još uvijek ne upravlja JKP Vodostan d.o.o Ilijaš

127.

Rijeka Misoča je od izuzetnog značaja i važnosti za grad Ilijaš i prigradska naselja jer je glavni i trenutno jedini vodni resurs za javno vodosnabdijevanje stanovništva i privrede. Elaborat zaštitnih mjera i određivanje zona sanitarne zaštite vodozahvata Misoča - Ilijaš precizno je definirao zone i mjere zaštite. Posljednjih godina intenzivirano je zahvatanje vode uzvodno od postojećeg vodozahvata za javni sistem vodosnabdijevanja Ilijaša, na područjima općina Vareš i Breza, a što je uticalo na značajno smanjenje količina vode koje se mogu koristiti u slivnom području rijeke Misoče.

128 Ovim aktivnostima ugroženo je redovno vodosnabdijevanje stanovnika općine Ilijaš u ljetnim

mjesecima i u mjesecima sa minimalnim protocima, što nije bio slučaj u periodima dok se ovi vodozhvati nisu izveli. Kako navedeni problem prevazilazi ingerencije općine Ilijaš, za njegovo rješenje nužno je uključivanje viših nivoa vlasti (kantonalnih i federalnih).

Tabela 38 daje pregled izvorišta koja su uključena u javni sistem vodosnabdijevanja na području općine Trnovo a kojim upravlja JKP Trnovo.

Tabela 38. Izvorišta u javnom sistemu vodosnabdijevanja kojim upravlja JKP Trnovo iz Trnova

Izvorište



Vrsta izvorišta Zahvatni

objekat/način zahvatanja


snabdijevanja/objektu


vode za piće

Zakonski osnov u

skladu sa kojim je

donesena Odluka

Omenik 0,7

Vrelo-izvor

kaptaža/pumpanje Obla Brda, Prečani, Umčani, Rahovići

nije donesena Odluka

-

Lubenica 0,7


Presjenica

Duganja 3 Dejčići, Šabanci, Bare,

Ostojići Izrada

elaborata o vodozaštitnim


Jezero 2 Površinske vode Gaj, Mijanovići,

Brutusi, Trebečaj

Krsinja 5

Vrelo-izvor

Gračanica, Pendičići

Suva česma 1,5 Ilovice


Češljani 1,5 Bašci

Bič 0,7 Bašci

Radakovac 0,7 Jelačići

Kremenac 0,7 Šišići

Bliznice 0,7 Govedovići

Riđan 2,5 Durakovići

Velika strana 2,5 Boljanovići

Zabojska 3 Delijaš, Karovići,

Pomenovići, Sjeverovići

Izrada elaborata o

vodozaštitnim zonama je trenutno u postupku

Mandre 1,5 Čunčići


Pod Košutom 2 Hamzići

Balbašići 0,7 Balbašići

125 Pravilnik o uvjetima za određivanje zona sanitarne zašute i zaštitnih mjera za izvorišta voda koja se koriste ili planiraju da koriste za piće ("Sl. novine FBiH", broj 51/02) 126 Pravilnik o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva („Sl. novine FBiH“ br. 88/12) 127 Ibid. 128 Podaci iz JKP Vodostan, d.o.o. Ilijaš, septembar 2016. god.


77

Izvorište



Vrsta izvorišta Zahvatni

objekat/način zahvatanja


snabdijevanja/objektu


vode za piće

Zakonski osnov u

skladu sa kojim je

donesena Odluka

Zilin potok - Ledići, Husremovac

Točila 1,1 Godinja

Ština lokva - Lukavac

Potoci 0,6 Kramari

Kuhačića 0,6 Bobovica

Vrtača - Brda

Gornje polje - Umoljani

Mala vrela 6,7 kaptaža/

pumpanje

Rakitnica, Šabići, Lukavac, Brda, Milišići

Izrada elaborata o


Kalaštak 0,6 Ozimine nije donesena

Odluka

Crni potok 2,6


Sinanovići, Pervizi, Tušila

Izrada elaborata o


Studenac 0,9 Dujmovići nije donesena

Odluka

Problem zaštite izvorišta vode za piće u Trnovu još uvijek nije riješen. U toku je izrada elaborata o zaštiti izvorišta sa kojih se vrši vodosnabdijevanje naselja u općini i to za: Crni potok, Jezero, Krsinja, Duganja, Mala vrela i Zabojska.

Za potrebe vodosnabdijevanja turističkog grada Buroj Ozone planirano je kaptiranje izvorišta Pandurica, Tijesni klanac, Bara i Prštetak odakle će se voda gravitaciono transportovati do dva rezervoara. Planirano je zahvatanje 28 l/s. Analize kvantiteta i kvaliteta izvorišta rađene od 2012.- 2016. godine pokazale su da se radi o izdašnim vrelima, a kvalitet vode sa biološkog i hemijskog aspekta je bio izuzetno dobar. Za izvorište Prštetak se trenutno radi i elaborat o zaštiti izvorišta.

129

Za vodosnabdijevanja Igmana i Bjelašnice, te naselja Umoljani, trenutno nema dovoljnih količina vode za piće sa izvorišta na prostoru općine Trnovo. U Dugoročnom programu snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede u slivnom području rijeke Save u FBiH, navodi se da se prognozirani deficit za vodom za KS planira pokriti izgradnjom otvorenog zahvata na rijeci Bosni i akumulacije Crna rijeka. Trenutno je izgrađen sistem za vještačku infiltraciju pod nazivom „Filter Bosna“, opremljen sa dva paket postrojenja za prečišćavanje vode. Izgradnja akumulacije Crna rijeka svojevremeno je planirana do 2015. godine, ali zbog opsežnih istražnih radova, koji bi trebali prethoditi izgradnji iste, kompleksnosti sistema, kao i nedostatka materijalnih sredstava još uvijek nije izgrađena. Akumulacija Crna rijeka osiguravala bi količinu vode od 1,5 m

3/s .

130 Za dugoročno vodosnabdijevanje

cjelokupnog područja KS, akumulacija Crna rijeka je od strateškog značaja.

Pregled izvorišta i zona sanitarne zaštite na području KS za koje postoje podaci u Informacionom sistemu voda (ISV) u nadležnoj Agenciji za vodno područje rijeke Save (AVPRS) u Sarajevu dat je na narednoj slici.

129 Podaci iz općine Trnovo, septembar 2016. god. 130 Dugoročni program snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede na vodnom području slivova rijeke Save u FBiH na kantonalnom i podslivovskom nivou, Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, oktobar, 2003.


78

Slika 5. Izvorišta i zone sanitarne zaštite u KS u ISV-u u AVPRS 131

Neplansko, nekontrolisano i neadekvatno korištenje prostora unutar zona sanitarne zaštite svih izvorišta vode za piće u javnim sistemima vodosnabdijevanja u KS su ključni problem koji utiče na kvalitativno-kvantitativne karakteristike izvorišta. Nadležna kantonalna ministarstva (prostornog uređenja, građenja, privrede, komunalne privrede i infrastrukture) i zavodi, te nadležne općinske službe (prostornog uređenja, građenja, privrede, komunalne privrede) nisu rješavali dovoljno i efikasno ove probleme sistemskim, harmonizovanim i zajedničkim radom i planiranjem prioriteta u proteklom periodu.

Stanje infrastrukture i glavne karakteristike javnih sistemima vodosnabdijevanja u KS

KJKP VIK Sarajevo je u vlasništvu KS i pruža usluge javnog snabdijevanja pitkom vodom za oko 450.000 stanovnika, te poslovnim i javnim klijentima. Centralni javni sistem vodosnabdijevanja, predstavlja kombinaciju pumpnog i gravitacionog sistema. Voda se zahvata iz bunara, sa gravitacionih kraških vrela i preko postrojenja za kondicioniranje vode otvorenih tokova. Sistem je baziran na principu prepumpavanja, koristeći rezervoare i pumpne stanice sa svom pratećom elektro i hidromehaničkom opremom. Transportni sistem je najvećim dijelom pumpni zbog neujednačene topografije i velike razlike u visinskim kotama i ukupno zahvaćena voda pumpanjem iznosi prosječno 90 %, a gravitacijom 10 %

132. Ukupan broj priključaka na mrežu u javnom sistemu

vodosnabdijevanja je 70.680 (Tabela 39). KJKP ViK je u 2015. godini prosjeku obezbjeđivalo komunalnu uslugu za 158.622 korisnika (domaćinstva-privatne kuće i objekti kolektivnog stanovanja; privredni subjekti). Stepen naplate za usluge vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda, po osnovu ispostavljenih računa, u centralnom sistemu u 2015. godini je iznosio 94 %

133.

Tabela 39. Broj priključaka na vodovodnu mrežu kojom upravlja KJKP ViK Sarajevo, po općinama, za 2015. god. 134

Tip Broj priključaka na vodovodnu mrežu

Centar Hadžići Ilidža Novi Grad Novo Stari Grad Trnovo Vogošća

131Podaci iz ISV-a, AVPRS Sarajevo, septembar 2016. 132Tenderska dokumentacija za nabavku usluga „Izrada studije za smanjenje neprihodovane vode u KS“, Sarajevo, mart. 2016. god. 133 Podaci iz KJKP ViK Sarajevo za 2015. god. 134 Podaci iz KJKPViK Sarajevo za 2015. godinu


79

Sarajevo

Objekti kolektivnog stanovanja

1.957 0 776 1.492 1.159 610 41 398

Domaćinstva 6.707 0 14.324 13.935 5.553 9.383 2 4.882

Privreda 1.835 5 1.951 1.969 1.681 1.497 34 489

Ukupno 10.499 5 17.051 17.396 8.393 11.490 77 5.769

U okviru vodovodnog sistema izgrađena su 63 rezervoara sa ukupnom zapreminom oko 102.500 m3. Rezervoar

Mojmilo je najveći sa zapreminom od 20.000 m3 i snabdijeva značajno područje unutar grada. Većinom položaj

rezervoara je u funkciji izravnanja dnevne neravnomjernosti, održavanja pritiska u vodovodnoj mreži i održanja rezervi za potrebe gašenja požara. Starost rezervoara je u rasponu od 1-100 godina. U okviru vodovodnog sistema izgrađena je 31 pumpna stanica i 16 hidrofleks stanica, sa više od 80 pumpi koje potiskuju vodu prema rezervoarima. U sistemu se nalazi ukupno 15 hlornih stanica. Za održavanje kvaliteta pitke vode koristi se gasna hlorinacija (preko 95 %).

Ukupna dužina vodovodne mreže iznosi cca 1.200 km glavnih vodovodnih cijevi raznih profila i materijala, te cca 750 km priključnih cijevi. Procjenjena dužina glavnih transportnih cjevovoda je 115 km, sa cijevima čiji su dijametri u rasponu od 100 do 1.000 mm i materijalom većinom liveno željezo i čelik (85% LŽ i 15% Č). Pod transportne cjevovode svrstavaju se glavni dovodi sa izvorišta kao i spojni transportni cjevovodi između dva rezervoara. Starost transportnih cjevovoda također je u velikom rasponu. Najstariji dio mreže je svakako u općini Stari Grad. Rezervoari su raspoređeni na cijelom području grada i snabdijevaju vodom određenu zonu (ukupno je uspostavljeno 56 zona). Distribucioni sistem uključuje mrežu cjevovoda koja raspoređuje vodu iz distribucionih rezervoara. Voda se većinom distribuira gravitacijom, izuzev nekih manjih područja gdje je neophodno pumpanje. Zastupljenost materijala kod distributivnih cjevovoda je raznolika - čelik, liveno željezo, azbest cement, PVC, daktil. KJKP ViK raspolaže vlastitom radio mrežom, a u funkciji je telemetrijski sistem koji omogućava daljinski nadzor i upravljanje skoro svih izvorišta i pumpnih stanica. GIS je uspostavljen 2006. godine. GIS baza sadrži podatke o vodovodnoj mreži i objektima, kvarovima na vodovodnoj mreži, ulaznim količinama vode u zone snabdijevanja, ulicama, kanalizacionoj mreži kao i lokaciji vodomjernih mjesta. Podaci se pravovremeno ažuriraju primjenom web aplikacija ili softevera koji imaju direktnu komunikaciju sa bazom, te koriste za različite analize po zadanim kriterijima, izradu tematskih karti i slično. Gubici vode unutar sistema vodosnabdijevanja su izrazito visoki i iznose preko 70 %. Gubici nastaju iz više razloga: starost i dosta loše stanje infrastrukture (vodovodne mreže i vodnih objekata), kompleksnost sistema koja je uslovljena konfiguracijom terena i lokacijom izvorišta sa kojih se voda transportuje, visoki pritisci, bespravna gradnja, ilegalni priključci i sl. Ipak, starost vodovodne mreže ima najveći utjecaj na nivo gubitaka u vodovodnom sistemu.

Tabela 40 prikazuje neoprihodovanu vodu za period 2014.-2015. godina (praćena je kroz komponente proizvedenih i registrovanih količina vode u m

3), odnosno gubitaka u centralnom sistemu vodosnabdijevanja.

Tabela 40. Količina neoprihodovane vode u centralnom javnom sistemu vodosnabdijevanja kojim upravlja KJKP ViK Sarajevo, za period 2014.-2015. god.

135

I-XII 14 g. I-XII 15 g. status %

Proizvedene količine (m

3/god) 95.398.302 97.357.800 povećanje 2,05

Registrovane količine (m

3/god) 24.555.800 24.529.781 smanjenje -0,11

Odnos R/P (%) 25,74 25,20 smanjenje -0,54

Neoprihodovana voda (m

3/god) 70.842.502 72.828.019 povećanje 2,80

Ukupni gubici (%) 74,26% 74,80% povećanje 0,54

Centralni sistem vodosnabdijevanja je kompleksan, a konfiguracija terena je uticala na formiranje posebnih zona vodosnabdijevanja, kojih trenutno ima 56. Otežano vodosnabdijevanje manifestuje se u 5 zona i to: Zona Kobilja Glava; Zona Skenderija, Zona Hambina Carina, Zona Mojmilo – Hrasno i naselje Dobrinja, Zona Vogošća. Navedene

135 KJKP ViK Sarajevo, podaci za 2015. god.


80

zone su prostorno najveće, sa velikom gustinom priključaka i sa starom i dotrajalom mrežom, što za posljedicu ima noćno obaranje pritiska

136.

Rubni dijelovi gradskih općina, gdje je najvećim dijelom prisutna nelegalna gradnja, ugrožavaju sigurnost i snabdijevanje vodom u okviru sanitarno-tehničke bezbjednosti, zbog nepoštivanja važećih tehničkih pravila i propisa KJKP ViK. Urbanizacija, porast broja stanovnika i turista u KS naglašavaju kontinuirano problem snabdijevanja vodom. Svakodnevno u KS se zahtijeva neprekidno snabdijevanje stanovništva i privrede potrebnim količinama vode visokog kvaliteta. Za utvrđivanje bilansa voda, te svih vrsta gubitaka vode u sistemu, potrebno je imati kvalitetan i kontinuiran monitoring na osnovu kojeg se dobivaju tačni podaci o količinama vode koja ulazi u sistem i koja se isporučuje potrošačima u određenom vremenskom periodu.

Specifičan problem u javnom sistemu predstavljaju i kućne instalacije u objektima kolektivnog stanovanja (zgradama) i gubici na istim, a koji prema dosadašnjim istraživanjima i podacima u KS su velika nepoznanica. Nadležnost nad upravljanjem unutrašnjim instalacijama po važećem zakonu imaju upravitelji, a ne KJKP ViK. Prvi koraci realizacije projekta "Vodomjer u svaki stan" napravljeni su još davne 1996. godine. Usvajanjem propisa i normi iz oblasti prostornog uređenja i zaštite potrošača, sistem individualnog mjerenja potrošnje vode postao je obaveza na nivou KS. U proteklih 10-ak godina realizovano je nekoliko pilot projekata u objektima kolektivnog stanovanja u KS (najviše na području Alipašinog polja ), međutim prezentacije konačnih rezultata, analiza i preporuka iz ovih pilot projekata nisu bile javne i transparentno dostupne svim zainteresiranim stranama od strane nadležnog Ministarstva.

Ključni problemi u centralnom sistemu su: stara vodovodna mreža, nedovoljno održavanje mreže, visoki gubici vode (preko 70 %), veliki broj ilegalnih priključaka/potrošnje, nedovoljna pokrivenost mjernom opremom za monitoring i upravljanje sistemom i poteškoće u obezbjeđenju pogonske sigurnosti sistema. Nadležno MKPiI KS, KJKP ViK i gradske općine nisu rješavali dovoljno ove probleme sistemskim, harmonizovanim i zajedničkim radom i planiranjem u proteklom periodu.

U centralnom sistemu vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda postoje izuzetno važne vodne građevine i radovi a koji su od posebnog značaja za KS. U Zakonu o prostornom uređenju KS (“Sl. novine KS“, br. 07/05) , član 84. tretira zahtjeve za donošenje urbanističkih saglasnosti koji se podnose općinskom načelniku, gradonačelniku ili Ministarstvu tj. nadležnom organu. U ovom članu Zakona navodi da se da će Vlada KS utvrditi građevine i radove koji su od interesa za KS. Također, u istom članu se navodi da će gradonačelnik utvrditi građevine i radove od interesa za Grad uz prethodno pribavljanje mišljenja Vlade KS. Ove liste građevina i radova od interesa za KS i Grad Sarajevo, u proteklih 11 godina još uvijek nisu donesene od strane Vlade KS i Grada Sarajeva. Definisanje objekata od interesa za različite nivoe vlasti bi doprinijelo: jasnom i preciznom utvrđivanju nadležnosti, dobivanju podataka o imovini i njenom stanju, te adekvatnijem i efikasnijem planiranju budućih radova i finansijskih ulaganja u objekte i radove kojima trenutno upravljaju KJKP.

Na području općine Hadžići postoje tri sistema javnog vodosnabdijevanja kojim upravlja JKP Komunalno Hadžići i to: Hadžići, Pazarić i Tarčin. U vodovodnom sistemu Hadžići koristi se 9 izvorišta. Ukupno je 13 rezervoara u sistemu sa ukupnom zapreminom od 2.225 m

3. Ukupna dužina glavnih dovodnih cjevovoda od izvorišta do

rezervoara je 22.800 m. Profili su u rasponu od Φ50-Φ300, različitih materijala (ACC, ductil, plastika). Ukupna dužina odvodnih cjevovoda, od rezervoara do potrošača, je 89.303 m. Profili su u rasponu od 1/2" do 300 mm, različitih materijala (ACC, ductil, plastika). Ukupan broj pumpnih stanica u ovom sistemu je 6, a još 2 pumpna postrojenja su instalirana u objektima rezervoara. U vodovodnom sistemu Pazarić koristi se 5 izvorišta. Postoji 6 rezervoara sa ukupnom zapreminom od 492 m

3. Ukupna dužina glavnih dovodnih cjevovoda od izvorišta do

rezervora je 10.650 m. Profili su u rasponu od Φ50-Φ200, a cijevi su od azbest-cementa. Ukupna dužina odvodnih cjevovoda, od rezervoara do potrošača, je 44.030 m. Profili su u rasponu od 1/2" do 200 mm, različitih materijala (ACC i plastika). U ovom sistemu nema pumpnih stanica, tj. snabdijevanje se vrši gravitacijom. U vodovodnom sistemu Tarčin koristi se 6 izvorišta. 3 su rezervoara u ovom sistemu sa ukupnom zapreminom od 880 m

3.

Rezervoarski prostor Crnog vrela je 25 m3 ali se trenutno ne koristi zbog pojave mutnoće na izvorištu. Ukupna

dužina glavnih dovodnih cjevovoda od izvorišta do rezervora je 8.315 m. Profili su u rasponu od Φ80-Φ150, a cijevi su od različitih materijala (PVC, PEHD, plastika). Ukupna dužina odvodnih cjevovoda, od rezervoara do potrošača, je 30.490 m. Profili su u rasponu od 1/2" do 200 mm, različitih materijala (ACC i ductil). U ovom sistemu nema pumpnih stanica, tj. snabdijevanje se vrši gravitacijom.

137 Količina zahvaćene vode, u 2015. godini, u sistemu

vodsnabdijevanja kojim upravlja JKP Komunalno iznosila je 2.208.000 m3/god. U isto vrijeme, gubici vode u sistemu

su bili 52 %. Ukupan broj priključaka (domaćinstva, objekti kolektivnog stanovanja, privreda) u 2015. godini bio je

136 Ibid. 137Podaci iz JKP „Komunalac“ Hadžići, septembar/oktobar 2016.


81

6.992. Stepen naplate usluga vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda138

u 2015. godini bio je 68 %.139

Ključni problemi u javnom sistemu vodosnabdijevanja u općini Hažići su

140(i) gubici vode zbog starosti mreže i pojedinih

vodnih objekata, (ii) većina rezervoara ima manje zapremine u odnosu na stvarne potrebe, (iii) preuzeti lokalni vodovodni sistemi urađeni su nepropisno i preko privatnih parcela ( uzrok ilegalnih priključenja), (iv) loš kvalitet ugrađenih cijevi i spojnog materijala, kao i nedovoljni profili (ACC, PVC i sl.), (v) nasipanje ili skidanje terena na trasama instalacija od strane trećih lica, (vi) oštećenja mreža radi nepropisnog polaganja drugih instalacija, od strane trećih lica, te (vii) nelegalno i nestručno priključivanje na mrežu ilegalnih korisnika. .

Sistem javnog vodosnabdijevanja u općini Ilijaš vrši se dominantno iz rijeke Misoče sa otvorenim (tirolskim) tipom vodozahvata. Voda se zahvata pumpnim postrojenjima i transportuje na objekat za kondicioniranje vode koji se nalazi na Karašnici. Filtersko postrojenje Karašnica (4 filtera projektovanog kapaciteta 100 l/s) ima određene nedostatke i oštećenja koja zahtijevaju nužnu snaciju. U ljetnim mjesecima vodosnabdijevanje Ilijaša sa rijeke Misoče je otežano uz redukcije vode. Prosjek potrošnje je oko 65 l/s oko osam mjeseci, a u ljetnim mjesecima potrebe narastu i do 85 l/s, kada je zahvatanje te količine nemoguće zbog smanjenog kapaciteta na izvorištu tj. rijeci Misoči.

141 U sistemu postoje tri rezervoara zapremina: 3.000 m³, 1.000 m³ i 600 m³. Voda se krajnjim

korisnicima distribuira gravitaciono i putem pumpnih postrojenja. U ovom sistemu egzistiraju dvije vodovodne mreže kao zasebne cijeline, tj. vodovodne mreže više i niže zone, koje su spojene na odvojene sabirne rezervoare, a na filter stanici kondicioniranje vode vrši se odvojeno. Dužina primarnog cjevovoda u cijelom sistemu iznosi 112.453 m od čega je LŽ 22.425 m, a PE cijevi 90.028 m. JKP Vodostan pored javnog vodovoda upravlja i lokalnim vodovodima. Rezervoari na lokalnim vodovodima koji su predati na upravljanje i održavanje JKP Vodostan su: Srednje (100 m³), Donji Čevljanovići (40 m³), MZ Kamenica (100 m³), Nišići (100 m³), Dragoradi (jedan rezervoar 25 m³ i jedan 100 m³). Ukupan broj zahvatnih objekata sa izvorišta (kaptaža) je 6, zatim 9 rezervoara te 22 pumpne stanice

142. Na gradski vodovod u Ilijašu je priključeno ukupno 5.572 domaćinstava i 235 privredna i društvena

subjekata. Stanje vodovodne gradske mreže je relativno loše, zbog starosti (50 godina) i dotrajalosti, pa je nužno kontinuirano ulaganje u rekonstrukciju i popravke iste

143. Općina Ilijaš je u periodu 2014.-2016. godini pokrenula

značajnije aktivnosti i projekte na rekonstrukciji vodovodnog sistema a kojima se značajno smanjuju gubici vode u sistemu. Trenutno gubici vode iznose 41%

144.

Centralni dio općine Trnovo snabdijeva se: iz centralnog javnog sistema vodosnabdijevanja kojim upravlja KJKPVIK napajanjem iz pumpnog vodovodnog sistema Hrasnice (Bjelašnica) te javnog sistema kojim upravlja JKP Trnovo. U ovom drugom sistemu vodosnabdijevanja nalazi se 28 izvorišta, 54 rezervoara, 4 pumpne stanice, te 6 rasteretnih komora na području Trnova. Sitem vodosnabdijevanja je kombinacija gravitacionog i pumpnog. Ukupna dužina primarne mreže u ovom sistemu je oko 61,5 km. Naselja u kojima povratak stanovništva još uvijek nije ostvaren, kao što su naselja Bistročaj, Divčići i Krsmanići nisu snabdijevena vodom, niti imaju funkcionalni kanalizacioni sistem. Stepen priključenosti stanovništva u općini Trnovo na javni sistem vodosnabdijevanja je 95 %. Na javni sistem je priključeno ukupno 1.375 domaćinstava i 17 privrednih subjekata (pravnih lica). Podaci o količinama zahvaćene vode, u 2015. godini, u ovom sistemu vodsnabdijevanja ne postoje iz razloga: nepostojanja vodomjernih mjesta za mjerenje zahvaćenih količina vode i nepristupačnosti većini izvorišta u sistemu jer se nalaze na planinskim predjelima i nepristupačnim terenima. Istovremeno, zbog nepostojanja sistema mjerenja zahvaćenih i distribuiranih količina vode prema krajnjim potrošačima, JKP Trnovo ne raspolaže podacima o količini gubitaka u sistemu kojim upravlja. Usluga vodosnabdijevanja se naplaćuje paušalno, a stepen naplate u 2015. godini bio je oko 30 %.

145 Ključni problemi u sistemu su: nepostojanje kvalitetnog monitoringa na osnovu koga se dobivaju tačni

podaci o količini vode koja ulazi u sistem i količini koja se isporučuje potrošačima u određenom vremenskom periodu; nedovoljne količine vode za vodosnabdijevanje naselja Umoljani, te za prostor Igmana i Bjelašnice, nepokrivenost javnim sistemom vodosnabdijevanja za lokalitet Trnovo-Kisjelice i naselje Ilovice, te stara vodovodna mreža u određenim naseljima.

Nadležno MKPiI KS, JKP Komunalno, JKP Vodostan, JKP Trnovo, te općine Hadžići, Trnovo i Ilijaš nisu rješavali dovoljno i efikasno glavne probleme sistemskim, harmonizovanim i zajedničkim radom i planiranjem prioriteta u proteklom periodu.

138 Ne postoje zasebni podaci o stepenu naplate za vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda jer se usluge zajedno fakturišu tamo gdje postoji sistem javne odvodnje 139 Podaci iz JKP „Komunalac“ Hadžići, septembar/oktobar 2016. 140 Podaci iz JKP „Komunalac“ Hadžići, septembar/oktobar 2016. 141 Podaci iz JKP Vodostan Ilijaš, septembar 2016. god. 142 Podaci iz JKP Vodostan Ilijaš, septembar 2016. god. 143 Strategija održivog razvoja općine Ilijaš za period 2013-2017. godina, januar 2012. god. 144 http://radioilijas.ba/odrzana-40-sjednica-opcinskog-vijeca-ilijas/ 145 Podaci iz JKP Trnovo, septembar 2016. god.


82

Lokalna izvorišta i vodovodi u KS

Lokalni vodovodi su izgrađeni za snabdijevanje pojedinih sela i zaseoka na području KS, najčešće bez ikakvog nadzora, jer vlasnici ovih objekata ne izvršavaju zakonske obaveze u skladu sa Zakonom o vodama KS.

Na tim

vodovodima se voda slobodnim padom dovodi do rezervoara, a zatim razvodi do domaćinstava. Razvodna mreža većine seoskih- lokalnih vodovoda je stara, neadekvatna i neplanski se proširuje. Zaštitne zone nisu utvrđene i uspostavljene. Ne postoje redovne kontrole fizičko-hemijske i bakteriološke ispravnosti vode za piće i ne vrši se dezinfekcija vode za piće. Kaptirani objekti nemaju uspostavljen higijenski nadzor i najčešće nemaju određeno lice koje bi se brinulo o vodnom objektu. Lokalni vodovodi na području KS su pod ograničenim nadzorom stručnih službi JU Zavod za javno zdravstvo KS (ZzJZ KS) (Tabela 41). Prema raspoloživim podacima, u 6 općina na području KS nalazi se 25 lokalnih vodovoda koje nadzire ZzJZ KS. Za individualne bunare i kaptirana izvorišta ova ustanova nema podataka o njihovom broju i kvalitetu vode iz istih.

Tabela 41. Lokalni vodovodi u KS pod nadzorom ZzJZ KS, za period od 2011.-2015. godine146

R.br. Općina Naselje Ime vodovoda/izvorišta

1.

Centar

Slatina Kokorevac

2. Nahorevo Muharemovići

3. Nahorevo Nahorevo stijena

4. Nahorevo Nahorevo Brda

5. Mrkovići Čavljak

6. Radava Radava

7.

Ilidža Rakovica

Kobiljača I

8. Kobiljača II

9. Puhovik

10. Rukodol147

11. Lokalni vodovod JU TZ Kampus-Kešelji

12. Novi Grad Sarajevo

Ahatovići Djevojačke vode

13. Rječica Rječica

14.

Ilijaš

Srednje Srednje

15. Čevljanovići Čevljanovići

16. Nišići

Nišići

17. Crna rijeka

18.

Vogošća

Blagovac Blagovac

19. Svrake I

Sedam vrela

20. Paljevo

21. Donja Vogošća Donja Vogošća

22. Tihovići Tihovići

23. Krivoglavci Krivoglavci

24. Gora Lokalni vodovod OŠ Dubovo-Gora

25. Hadžići Suhodol Lokalni vodovod FMUP-Suhodol

Rezultati ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće iz lokalnih vodovoda na području KS za period od 2011.-2015. godine dati su u narednoj tabeli.

146 JUZzJZKS, dopis br:05.3.34-2736-1/16 od 23.06.2016. godine 147 od jula 2015. godine nije pod nadzorom


83

Tabela 42. Prikaz rezultata analiza vode za piće iz lokalnih vodovoda u KS na mikrobiološku i fizičko-hemijsku ispravnost, za period od 2011-2015. godine

148

Godina Ukupan broj

uzoraka

Mikrobiološka analiza Fizičko-hemijska analiza

Ispravno Neisprav. %

Neisprav. Ispravno Neisprav. % Neisprav.

2011. 597 427 59 13,00 108 3 3,00

2012. 578 425 51 11,00 101 1 1,00

2013. 420 311 24 8,00 80 5 6,00

2014. 355 253 12 5,00 77 13 15,00

2015. 389 287 26 9,00 65 11 15,00

UKUPNO 2.339 1.703 172 10,00 431 33 8,00

Tokom perioda 2011.-2015. godine od ukupno 2.339 uzoraka vode, 10 % je bilo mikrobiološki neispravnih a 8 % fizičko-hemijski neispravnih uzoraka

149. Utvrđena neispravnost uzoraka vode iz lokalnih vodovoda je uglavnom bila

zbog prisustva indikatora fekalnog zagađenja, a što uvijek iziskuje primjenu korektivnih mjera kao što su: mehaničko čišćenje, dezinfekcija i hiperhlorinacija kaptaže, rezervoara i distributivne mreže. U ovakvim situacijama se korisnici obavještavaju da voda nije za piće, za ličnu higijenu i higijenu posuđa u kome se hrana priprema i distribuira, te da konzumiraju vodu za piće iz alternativnih izvora (cisterne i flaširana voda).

Katastar, odnosno precizniji podaci o ukupnom broju lokalnih vodovoda, te stanju izvorišta, objekata i mreže u istim u KS, ne postoji. Sve općine u KS su nadležne za lokalne vodovode i iste bi trebale da vode ove katastre.

3.11.1.2 Korištenje voda za navodnjavanje

Što se tiče zemljišta i navodnjavanja na području KS, sva poljoprivredna zemljišta mogu biti potencijalno pogodna za navodnjavanje. Prema OECD tipologiji

150 KS spada u predominantno urbana područja (manje od 15% populacije

živi u ruralnim zajednicama). Na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku udio poljoprivrednog zemljišta u KS je 18,84%. Navodnjavanje se vjerovatno vrši na privatnim posjedima građana-na parcelama u okućnicama, plastenicima i sl. Precizni podaci o korištenju voda za navodnjavanje na privatnim posjedima u KS trenutno ne postoje. Intenzivnog i obimnog navodnjavanja za potrebe poljoprivrede u KS još uvijek nema, a ne postoje ni bilo kakvi planovi razvoja istog. Stoga nema ni podataka o korištenju vode za navodnjavanje u ovu svrhu. Imajući u vidu sve češće slučajeve ekstremnih klimatskih promjena ljeti (suša), navodnjavanje može biti rješenje za ublažavanje posljedica u ovakvim slučajevima. Ovo pitanje treba definirati strategijom razvoja poljoprivrednog sektora što je u nadležnosti Ministarstva privrede u KS, kao i mogućnosti obezbjeđenja potrebnih količina vode za navodnjavanje sa stanovišta prostorne distribucije i rezervi.

3.11.1.3 Korištenje voda za potrebe privrede

U općini Stari Grad Sarajevo, na lokalitetu Bistrik, od privrednih subjekata koji koriste vodu iz bunara nalazi se samo „Sarajevska Pivara“ d.d. Sarajevska pivara raspolaže sa tri eksploataciona bunara (B-1, B-2 i B-3), koja se koriste u redovnom radu fabrike za sve proizvodne aktivnosti. Za ovo izvorište je urađen projekat Zaštitne zone i zaštitne mjere izvorišta „Sarajevska pivara“, koji sadrži i prednacrt Odluke o zaštiti ovog izvorišta. Međutim, aktivnosti na usvajanju ove Odluke još uvijek nisu završene. Ukupni maksimalni kapacitet ovog izvorišta je Qmax = 116 l/s. Kvalitet ovih podzemnih voda pokazuje stabilnost u dužem vremenskom periodu, što je od izuzetne važnosti, s obzirom da je ovo izvorište locirano u užem gradskom području.

151

U općini Hadžići, na području industrijske zone Blažuj, identificirano je više bunara koja se koriste u industrijama i to: Coca – Cola, Teleoptic (Sinalco i Milcos), te MI Ovako-Akova impex.

Tokom 2006 godine, Institut za geologiju GF u Sarajevu izradio je „Studiju korištenja vode rijeke Zujevine“ 152

u okviru koje su detaljno elaborirane „raspoložive količine i kvalitet podzemnih voda između Hadžića i Blažuja, njegovo trenutno stanje sa aspekta adekvatnog i optimalnog korištenja sa stručnim procjenama i datim prioritetima u istraživanju i korištenju“. Iz zaključka pomenute Studije značajno je izdvojiti sljedeće navode: „Pitke

148 ZzJZ KS, dopis br:05.3.34-2736-1/16 od 23.06.2016. god. 149 Ibid 150 Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2015. - 2019. godine 151 Zaštitne zone i zaštitne mjere izvorišta „Sarajevska pivara“, Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu-Institut za geologiju, 2005. 152 Studija korištenja vode rijeke Zujevine, Institut za geologiju građevinskog fakulteta u Sarajevu, 2006.


84

vode vodonosnika međuzrnske poroznosti su zahvaćene bunarima: Stari bunar- Coca-Cola, Teloptic-Sinalco, Ovako-Akova Impex, Bosanka-Blažuj i Garovci. Izdašnost bunara je do 20 l/s. Progozne i potencijalne rezerve su 77 l/s, odnosno 12.645.936 m

3/godinu. Vodonosnik kavernozno-pukotinske poroznost je formiran u karbonatima

trijasa predstavljenim krečnjacima, dolomitičnim krečnjacima i dolomitima. Termalne vode ovog vodonosnika su zahvaćene bunarom "CC Well" u krugu kompanije Coca-Cola na Mostarskom raskršću. Izdašnost bunara "CC Well" je 32 l/s. Kvalitet voda ovog vodonosnika je vrlo dobar. Bilansne rezerve bunara "CC Well" su 32 l/s a potencijalni prognozne 36,2 l/s. Režim podzemnih voda je slabo proučen. Vodonosnik sa slobodnim nivoom ima relativno, do veoma ne povoljne hidrogeološke uvjete zaštite.“

Podaci iz registra ugovora o koncesijama u KS a za korištenje podzemne vode za potrebe privrede se prezentiraju u nastavku (Tabela 43).

Tabela 43. Podaci iz registra ugovora o koncesijama za korištenje podzemne vode za potrebe privrede153

Resorno ministarstvo

Ministarstvo privrede KS

Identifikacioni broj u registru koncesija

18001 18002 18003 18004 18005

Predmet koncesionog ugovora

Pravo korištenja pitke vode sa bunara BS-1

Pravo korištenja termomineralne vode sa bušotine IB-2 (Zmijska stijena) u obimu od 78 l/s

Eksploatacija pitke podzemne vode sa bunara B-1, B-2 i B-3

Pravo korištenja pitke podzemne vode iz bunara OB-1

Pravo korištenja pitke podzemne vode iz bunara B-1

Lokacija koncesionog dobra

Hadžići Ilidža Stari Grad Sarajevo

Hadžići Hadžići

Period na koji je data koncesija

25 godina 30 godina 20 godina 30 godina 10 godina

Datum početka korištenja koncesije

21.07.2004. godine

09.08.2004. godine

03.09.2010. godine

06.06.2013. godine

07.06.2013. godine

Podaci o namjeni utroška naknada koje se prikupljaju po osnovu datih koncesija privrednim subjektima nisu raspoloživi.

Prema podacima iz AVPRS154

, privredna društva koja koriste vodu iz vlastitog vodozahvata, a koji su registrovani u Službi za prikupljanje vodnih naknada za iste nisu izdati vodni akti od strane Agencije su:

1. BREZA DOM, d.o.o. Sarajevo,

2. MUJANOVIĆI, d.o.o. Vogošća,

3. HM-TENAX, d.o.o. Ilidža,

4. SCHIEDEL, d.o.o. Ilijaš,

5. HIDROGRADNJA, d.d. SIGMA, Sarajevo,

6. BRAJLOVIČ, d.o.o. Ilidža,

7. BANJA TERME Ilidža,

8. SPD TYSON, Vogošća.

Prema podacima iz ISV-a, pravni subjekti kojima je od strane AVPRS izdat vodni akt za zahvatanje (flaširanje) mineralne i prirodne vode su:

1. COCA COLA HBC B-H, Binježevo, općina Ilidža-vodna dozvola za zahvatanje voda iz bunara B1 i bunara BS-1;

2. TELOPTIC, d.o.o. Sarajevo, prethodna vodna saglasnost i vodna saglasnost za zahvatanje pitke podzemne vode iz bušotine na lokaciji Vijenac-Koncesionar MP KS;

3. ILIDŽA VODE, d.o.o., općina Ilidža, prethodna vodna saglasnost-Koncesionar MPKS;

4. AKOVA IMPEX, d.o.o. , općina Hadžići, prethodna vodna saglasnost za vode iz bunara OB-1-lokacija Mostarsko raskršće-Koncesionar MP KS;

153 Ministarstvo finansija KS, Izvod iz registra ugovora o koncesijama, 28.03.2016. godine 154 Podaci iz AVPRS, Sekor za izdavanje vodnih akata, septembar 2016. god.


85

5. ILIDŽANSKI DIJAMANT, d.o.o. Sarajevo-proslijeđeno na nadležnost MP KS zbog zahvatanja voda u količini manjoj od 10 l/s.;

6. SARAJEVSKA PIVARA, d.d., općina Stari Grad – izdata vodna dozvola za zahvatanje vode iz bunara B1, B2 i B3 u krugu pivare.

Podaci o namjeni utroška naknada koje se ubiru po osnovu zahvatanja i korištenja voda u AVPRS od navedenih privrednih subjekata nisu raspoloživi.

3.11.2 Zaštita voda

3.11.2.1 Odvodnja i tretman otpadnih voda iz domaćinstava i industrije

Nivo pokrivenosti područja KS javnim sistemom vodosnabdijevanja je znatno veći od nivoa pokrivenosti javnim sistemom prikupljanja i odvodnje otpadnih voda. Centralni dio Sarajevo (Stari Grad, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Novi Grad Sarajevo) se drenira najviše ka rijeci Miljacki, te dijelom ka Dobrinji, dok se područje Ilidže i Trnova drenira dominantno prema rijekama Željeznici i Bosni. Područje Ilijaša i Vogošće se drenira ka rijeci Bosni. Centralni sistem za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda (kanalizacioni sistem) je poprilično star, a neki dijelovi su stari i preko 100 godina. KJKP ViK je odgovoran za rad i održavanje centralnog sistema, kao i PPOV u Butilama. Pokriva područje općina Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Ilidža i dio Vogošće.

Centralni kanalizacioni sistem je projektovan kao separatni, s tim da su kroz uže gradsko jezgro fekalni kolektori dimenzionirani tako da mogu primiti i dio oborinskih voda sa područja iz sistema mješovite kanalizacije. Na primarnim fekalnim kolektorima je predviđena izgradnja kišnih preliva koji imaju za cilj rasterećenje fekalnih kanala od veće količine oborinskih voda. Pošto je u međuvremenu uglavnom izgrađivana kanalizacija fekalnog tipa, na koju su nelagalno priključene i oborinske vode, pogoršalo se stanje funkcionalnosti sveukupne kanalizacione mreže. Mješoviti sistem je u početku građen da opslužuje područje starog dijela grada Sarajeva, ali se na novoizgrađenim područjima gradio separatni sistem. Može se reći da funkcionišu istovremeno 3 različita kanalizaciona sistema: mješoviti, separatni i nepotpuni separatni sistem. U užem području grada Sarajeva, u pogledu pokrivenosti kanalizacionom mrežom, je neujednačena pokrivenost pojedinih naselja i općina. Prema procjenama, postojeći sistem pokriva oko 80% stanovništva.

155 Samo u centralnim područjima općina djelimično je

riješena odvodnja otpadnih voda separatnom kanalizacijom, a u padinskim dijelovima sa individualnom stambenom izgradnjom oborinske vode zajedno sa fekalnim uključene su u fekalnu javnu kanalizaciju koja nizvodno preopterećuje glavne kolektore i izaziva probleme u funkcionisanju sistema.

Korisnici centralnog kanalizacionog sistema su stanovništvo i privreda. Osnovni linijski objekti (glavni kolektori) ovog sistema su

156, 157,158:

- Glavni Gradski kolektor (A) (dužine oko 13,5 km, profila od 500 do 1600 mm); - Koševski kolektor (B) (dužine oko 1,27 km, profila od 300 do 500 mm); - Grbavički kolektor (C) (pravac Grbavica – Hrasno – Otoka) (dužine oko 6,8 km, profila od 300 do 1200

mm); - Lukavički kolektor (D) (pravac Lukavica – Nedžarići) (dužine oko 5,8 km, profila od 300 do 800 mm); - Butmirski kolektor (E) (dužine oko 2,86 km, profila od 700 do 800 mm); - Hrasnički kolektor (F) (dužine oko 8,3 km, profila od 300 do 1100 mm); - Blažujski kolektor (G) (dužine oko 8,4 km, profila od 300 do 1100 mm); - Rajlovački kolektor (H) (dužine oko 1,7 km, profila 300- 800 mm).

Dužina glavnih kolektora iznosi oko 55 km. Kolektori transportuju otpadnu vodu iz kanalizacionog sistema centralnog dijela Sarajeva ka PPOV u Butilama. Hadžićki kolektor, a koji dolazi na PPOV u Butilama, nije sastavni dio centralnog kanalizacionog sistema. Ukupna dužina ovog kolektora je 18.734 m, a izrađen je od polietilena. Prečnik ovog kolektora varira od 500 do 600 mm.

155 Podaci iz MKPiI KS i KJKP ViK Sarajevo, septembar 2016. god. 156 Program «Sanacija dotrajalih dijelova vodovodnog i kanalizacionog sistema» (za 2011. god. i period 2012.-2020.god.), KJKP ViK Sarajevo, decembar 2010. god. 157 The feasibility study of the wastewater treatment plant of Sarajevo City in Bosnia and Herzegovina – Final Report, (1999), by Tokyo Engineering Consultants Co., Ltd and Nihon Suido Consultants Co., Ltd. 158 „Dugoročno rješavanje vodosnabdjevanja, odvodnje i tretmana otpadnih voda u KS, Studija izvodljivosti“, GIBB/KCIC/EE Consortium, Javno preduzeće za „Vodno područje slivova rijeke Save“, 2000 godina, Sarajevo. Master plan-Nacrt, Aneks 10 – Sistem prikupljanja otpadnih voda


86

Stanovništvo koje živi u područjima bez kanalizacionog sistema, svoje otpadne vode uglavnom ispušta u septičke jame. Većina septičkih jama su starijeg datuma gradnje, uglavnom vodopropusne, te se neredovno prazne i čiste. Ne postoje podatci o ukupnom broju septičkih jama.

U nastavku se daju osnovni podaci o centralnom kanalizacionom sistemu iz katastra KJKP ViK Sarajevo159

:

- Ukupna dužina kanalizacije iznosi cca 1.300 km, od čega je cca 200 km mješovitog tipa, 645 km fekalnog

tipa, dok je 455 km mreže za oborinske (atmosferske) vode. Ukupna dužina kanalizacione mreže u općini

Stari Grad Sarajevo je 220 km, u općini Centar Sarajevo je 270 km, u općini Novo Sarajevo je 225 km, u

općini Novi Grad Sarajevo je 280 km, u općini Ilidža 250 km i u općini Vogošća 59 km. Cijevni materijal je

60 % od azbesta, 25 % od centrifugalnog poliestera i oko 15 % od dotrajalog betona;

- U sistemu postoji 16 kišnih preliva – na glavnom gradskom kolektoru na desnoj obali rijeke Miljacke

izgrađeno je 10 preliva a na Grbavičkom kolektoru 6 kišnih preliva;

- Za prihvatanje oborinskih voda sa padinskih dijelova izgrađeno je 40 ulaznih građevina;

- Za redovno održavanje i čišćenje kanalizacione mreže koristi se cca 45.000 revizionih okana (šahtova);

- U naseljima sa izraženom bespravnom gradnjom (npr. Osijek), općine su uz pomoć sredstava domicilnog

stanovništva izgradile cca 120 km kanalizacione mreže. Ista nije nikada tehnički primljena od strane KJKP

ViK, jer ne zadovoljava kriterije nosivosti i trajnosti;

- Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda nalazi se u Butilima, općina Novi Grad. Locirano je na desnoj

obali rijeke Miljacke, neposredno na njenom ušću u rijeku Bosnu. Postrojenje je obnovljeno, sredstvima

zajma Svjetske banke i donatorskim sredstvima kroz IPA programe, trenutno se nalazi u probnom radu i

pod stalnim nadzorom izvođača radova.

Veliki problem u svim općinama KS je pojava izgradnje „bespravne kanalizacione mreže“ (Tabela 44) koja ugrožava ukupan sistem odvodnje otpadnih voda kao i sanitarnu bezbjednost vodosnabdijevanja. Veoma često lokalne zajednice i investitori finansiraju i grade lokalnu kanalizacionu mrežu bez provedene propisane zakonske procedure, te ne poštuju propisane tehničke uslove u izdatim saglasnostima KJKP ViK. Ova mreže se ne preuzima na upravljanje i održavanje od strane KJKP VIK-a, te se u sistemu vodi kao „bespravna“. Bespravna kanalizaciona mreža izgrađena je uglavnom sa tehničkim nedostacima, od neadekvatnih materijala, a što u konačnici ima za posljedicu i česte kvarove na istoj. Vrlo često izgrađena je samo fekalna kanalizacija sa ispustima u vodotoke, jaruge ili u nepoznati recipijent. Ukoliko postoje uslovi (blizina javne kanalizacione mreže) samovoljno se vrši priključenje na istu ne vodeći računa o propusnoj moći postojećih kolektora. Zastupljenost ovako izgrađene kanalizacione mreže je velika, posebno po rubnim dijelovima općina i sa trendom daljeg porasta.

Tabela 44. Podaci o korisnicima kanalizacije iz GIS-a u KJKPViK (po općinama) i bespravnoj kanalizaciji 160

Stari Grad Sarajevo Centar Sarajevo Novo Sarajevo Novi Grad Sarajevo Ilidža Vogošća

Na području

općine

registrovano

je 15.000

potrošača

vode

(korisnika

kanalizacije),

a od toga su

987 bespravni

korisnici.

Na bespravnu

kanalizaciju

otpada cca 7

% ukupne

kanalizacije

Na području

općine je

31.612

potrošača

vode

(korisnika

kanalizacije) i

1.289

bespravnih

korisnika.

Na bespravnu

kanalizaciju

otpada cca

4% ukupne

kanalizacije

Na području

općine je

33.024

potrošača

vode

(korisnika

kanalizacije) i

1.242

bespravnih

korisnika.

Na bespravnu

kanalizaciju

otpada cca

3,7 % ukupne

kanalizacije

Na području

općine je

46.651

potrošača

vode

(korisnika

kanalizacije) i

5725

bespravnih

korisnika.

Na bespravnu

kanalizaciju

otpada cca 13

% ukupne

kanalizacije

Na području

općine je

24.366

potrošača

vode

(korisnika

kanalizacije) i

6.651

bespravni

korisnik.

Na bespravnu

kanalizaciju

otpada cca 27

% ukupne

kanalizacije

Na području

općine je

8.335

potrošača

vode

(korisnika

kanalizacije) i

2.495

bespravnih

potrošača.

Na bespravnu

kanalizaciju

otpada cca 30

% ukupne

kanalizacije

Problematika odvodnje područja koja nisu pokrivena javnim kanalizacionim sistemom rješavaju se kroz Razvojne planove koje izrađuje ZzPR KS. ZzI KS je kroz katastar podzemnih instalacija registrovao faktičko stanje na terenu bez obzira je li nešto legalno ili bespravno izgrađeno. Svi bespravno izgrađeni hidrotehnički objekti koji su na

159 Podaci iz KJKP ViK, Sarajevo, august 2016. god. 160 Podaci iz KJKP ViK, Sarajevo, august 2016. god


87

ovakav način registrovani kroz Katastar podzemnih instalacija i dalje su bespravni, jer njihov status definiše postojeća zakonska procedura.

Postojeća regulativa rješava problematiku bespravne kanalizacione mreže na području KS, odnosno svih općina. Zakonom o komunalnim djelatnostima („Sl. novine KS“, br. 31/04), članom 9. je regulisana nadležnost u održavanju kanalizacije lokalnog značaja tj.: „Grad i općine u njegovom sastavu, kao i općine koje nisu u sastavu Grada, u okviru svog samoupravnog djelokruga, obezbjeđuju obavljanje slijedećih komunalnih djelatnosti: (2) odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda kanalizacijom lokalnog značaja, te crpljenje, odvoz, zbrinjavanje fekalija iz septičkih jama.

Otpadne vode stanovništva koje su zagađivači voda u KS su:

- Otpadne vode sa lokaliteta Igmana i Bjelašnice odvode se fekalnim kanalom dužine cca 18,7 km do Hadžićkog kolektora. Zbog dotrajalosti te kanalizacije, već nekoliko godina se vrši rekonstrukcija i zamijenjen je potez od Babinog dola do Radave vode. Nažalost, intenzivnu gradnju na tom lokalitetu ne prati i izgradnja oborinske kanalizacije, pa se do sada izgrađeni dio oborinske mreže ispušta u najbliže uvale bez kontrolisane odvodnje i prethodnog tretmana. Zbog intenzivne izgradnje i planirane buduće gradnje za koje se u zadnje vrijeme podnose zahtjevi za saglasnost, trebalo bi provjeriti mogućnost prihvata i fekalnih voda u postojeći profil DN 300.;

- Zbog loše izvedenih spojeva u Hadžićki kolektor se infiltriraju podzemne voda iz potoka Zujevina i otpadne vode sa velikim razrjeđenjem dolaze do Uređaja za prečišćavanje;

- Zasvedeni vodotoci (Koševski potok, Čadordžin potok, Čolin potok, Kevrin potok, Sjenički potok, Buća potok) predstavljaju najveće zagađivače rijeke Miljacke. Služe kao recipijent za otpadne vode bespravno izgrađenih naselja na gradskoj periferiji;

- Koševski potok spada među najveće zagađivače, jer prolazi kroz naselje Nahorevo koje nema kanalizacije. Kroz korito zasvedenog dijela tog potoka položen je fekalni gradski kolektor. U prošlosti je više puta bio oštećen, a teško se održava zbog nedostatka revizionih okana i nemogućeg pristupa;

- Pojedina naselja iako koriste gradsku vodovodnu mrežu nemaju izgrađene kanalizacije (Dobroševići, Rakovica) i objekti ispuštaju otpadne vode u najbliže rigole i vodotoke.

Odvođenje fekalnih i oborinskih otpadnih voda na užem području općine Hadžića riješeno je separatnim sistemom kojim upravlja JKP Komunalac. Međutim, na nekim dijelovima se u stvarnosti radi o djelimično mješovitom kanalizacionom sistemu, jer su brojni nelegalni priključci fekalnih voda spojeni na kanale oborinskih voda i obratno. Prema podacima iz 2015. godine na području općine Hadžića postoji cca 30 km kanalizacione mreže u tri podsistema kojom upravlja JKP Komunalac. Od toga je u Hadžićima oko 21 km, u Pazariću 5,8 km a u Tarčinu 3,6 km.

161 Naselja na lijevoj i desnoj obali rijeke Zujevine su priključena na glavni kolektor (Blažujski), kojim se otpadne

vode odvode na PPOV u Butilama. Glavni kolektor Hadžići – Mostarsko raskršće - Blažuj, zbog lošeg izvođenja i održavanja ne zadovoljava svoju funkciju. U 2015. godini broj stanovnika kojima se pruža usluga prikupljanja i odvođenja otpadnih voda je 8.992. Broj kanalizacionih priključaka je bio 1.724. Broj domaćinstava koja su koristila uslugu prikupljanja i odvođenja otpadnih voda bio je 2.883. Ukupna količina otpadne vode koja je produkovana u 2015. godini iznosila je 352.800 m

3.

162 U proteklih 5 godina, općina Hadžići je uložila velike napore na

unaprjeđenju stanja i izgradnji novih dijelova sistema za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda. Trenutno je u fazi priprema Glavnog projekta fekalne kanalizacije i PPOV za područje Tarčina sa okolnim naseljima.

Odvođenje fekalnih i oborinskih otpadnih voda na području općine Ilijaš je veliki problem. Grad Ilijaš ima kanalizacionu mrežu u užem urbanom dijelu i na nekoliko lokaliteta (industrijska zona “Željezara”, Podlugovi – Sovrle, naselje Lješevo, dio naselja Kadarići), kao i niz manjih mreža. Fekalna kanalizacija u slivu Misoče obuhvata 5 naselja ukupne dužine 8.624 m. Fekalna kanalizacija je izgrađena i u još nekim dijelovima naselja u općini Ilijaš (Stari Ilijaš, Hadžići, Vlaškovo, Popovići, Salkanov Han, Mrakovo, novo naselje uz Gnionicu, Čifluk, Ljubnići, Balbegovići, Gornji i Donji Malešići, Kamenica) u ukupnoj dužini od oko 13,2 km. Od 5.572 domaćinstava u općini, 4.247 ima priključak na kanalizacionu mrežu. U ostatku općine koji nema izgrađenu kanalizacionu mrežu koriste se septičke jame. Otpadne vode iz kanalizacione mreže ispuštaju se u rijeke i potoke na području općine, bez ikakvog tretmana. Mnogo je objekata u općini Ilijaš koji nisu izgradili ni septičke jame i fekalne vode se izlijevaju na tlo, ili su izgradili neadekvatne septičke jame čiji preliv bez prečišćavanja teče na tlo. Na području koje je obuhvaćeno izgrađenom kanalizacionom mrežom nepostoji glavni kolektor i PPOV. Kroz područje općine protiču rijeke Bosna, Misoča, Rača, Ljubina i Stavnja, kao i više manjih i većih potoka u koje se upuštaju otpadne vode bez prečišćavanja.

161 Podaci iz JKP Komunala Hadžići, oktobar 2016. god. 162 Ibid


88

Uže urbano područje Trnova pokriveno je kanalizacionom mrežom za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda do uređaja. Broj priključaka na javnu kanalizaciju je trenutno nepoznat. Otpadne vode naselja Brutusi, Trebečaj, Gračanica i Pendičići nemoguće je gravitaciono evakuirati bez prepumpavanja do lokacije postojećeg PPOV u Trnovu, pa je nužna izgradnja pumpne stanice. Za većinu naselja u općini koja nisu imala kanalizaciju su izvedeni fekalni kolektori, od polietilenskih armiranih kanalizacionih cijevi (GRP) profila Φ 200, Φ 250 i Φ 300 mm. Primarni kolektori položeni su duž lokalnih saobraćajnica kojim su naselja međusobno povezana. U proteklom periodu urađen je projekat sanacije kolektora od Štinjeg dola do Igmana, te Idejna rješenja za izgradnju kanalizacionih sistema i manjih PPOV u općini. U 2006. godini urađeno je Idejno rješenje zaštite vodotoka u općini Trnovo, kojim je nakon provedene tehno-ekonomske i analize rizika definiran optimalan način prikupljanja, odvođenja i tretmana otpadnih voda 53 naselja. Obzirom na obim projekta predloženo je fazno planiranje i projektovanje, odnosno izgradnja kanalizacije. Općina je izradila Glavne projekte za izgradnju kolektora, a u toku je izrada projekta za četiri centralna PPOV. Urađeni su Glavni projekti za glavne kolektore za sva naseljena mjesta (Dujmovići, Delijaš, Pomenovići, Sjeverovići, Trebečaj, Gračanica, Pendičići, Zarije, Rakitnica, Šabići, Brda, Milišići, Kramari, Sinanovići, Pervizi, Ozimine, Hamzići, Karovići, Durakovići, Ostojići i Godinja). Fekalni kolektori od Šabanaca, Dejčića i Dujmovića se trenutno grade. Za naselja Ostojići, Delijaš, Pomenovići, Sjeverovići, Hamzići, Durakovići, Zarije, Rakitnica, Šabići Lukavac, Brda i Kramare su izgrađeni fekalni kolektori, a u Šabićima je izgrađeno PPOV.

Po uvidu inspekcija i prilikom čišćenja može se konstatovati da većina septičkih jama koje postoje u KS nije izvedena kao vodonepropusna i po novim zahtjevima i standardima. S druge strane, ne postoji jedinstven katastar septičkih jama sa svim potrebnim tehničko-sanitarnim podacima u nadležnom ministarstvu i KJKPViK KS, kao ni u općinama.

Nadležno Ministarstvo za komunalnu infrastrukturu i privredu KS, KJKP ViK, JKP Komunalno, JKP Vodostan, JKP Trnovo, te sve općine u KS nisu rješavali glavne probleme u sistemima prikupljanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda na jedan sistemski i harmonizovan način, te zajedničkim radom i planiranjem prioriteta u proteklom periodu.

Sve prethodno navedeno ukazuje na zaključak da su najveći zagađivači voda u KS komunalno-fekalne otpadne vode koje zbog lošeg stanja kanalizacione infrastrukture, nepokrivenosti svih naselja istom, kao i nepostojanja adekvatnog tretmana ovih voda, utiču značajno na kvalitet površinskih i podzemnih voda.

Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u KS

PPOV nalazi se u Butilama, općina Novi Grad Sarajevo. Locirano je na desnoj obali rijeke Miljacke, neposredno na njenom ušću u rijeku Bosnu. Površina na kojoj je izgrađeno postrojenje iznosi 413.752,96 m

2. PPOV grada Sarajeva

pušteno je u rad 1982. godine, a projektovano je za 600.000 ES (učešće industrije 30 %) sa mogućnošću proširenja, a pojedini dijelovi postrojenja, kao što su objekti za predtretman i tretman mulja, bili su izgrađeni za konačnu fazu od 900.000 ES. Funkcionisanje PPOV je zasnovano na procesu aktivnog mulja. Izgrađenim sistemom kanalizacije, koji vodi na postrojenje, prihvataju se otpadne vode iz centralnog dijela grada, srednje – istočnog dijela Ilidže i sjevero – istočnog dijela Hadžića. Postrojenje sačinjava 25 objekata, a KJKP ViK upravlja istim. Rad postrojenja je prekinut u aprilu 1992. godine. Zbog brojnih problema koji su bili izazvani nefunkcioniranje PPOV, njegova obnova se nametnula kao najveći prioritet u poslijeratnom periodu. Rekonstrukcija PPOV je planirana fazno. Nakon rekonstrukcije I faze PPOV će obrađivati otpadnu vodu iz KS. Tokom II faze, postrojenje će biti poboljšano sa dodanom funkcijom uklanjanja nutrijenata kako bi se postiglo potpuno usklađivanje sa B&H/EU propisima. PPOV je planirano i projektovano za faze I i II. Shodno obezbijeđenim sredstvima PPOV je izgrađeno za I fazu, kapaciteta 600.000 ES. Početkom marta 2016. godine završeni su građevinski radovi, a početkom aprila krenula je testna faza rada u trajanju od četiri mjeseca. Potom se postrojenje, uz zadovoljenje svih uslova od strane izvođača radova, stavlja u svakodnevnu funkciju, ali pod nadzorom izvođača radova od godinu dana.

Općina Vogošća je jedna od općina u KS koja ima najmanji učinak na izradi provedbeno-planske dokumentaciji koja tretira odvodnju šireg područja tj. riješavanje koncepcije primarnih kolektora do recipijenta. Samo za područje općine Vogošća u prethodnim planskim dokumentima bila je planirana izgradnja manjeg PPOV na lokalitetu Dvor. Tokom 2014. godine općine Vogošća, Ilijaš i Breza izrazile su interes da zajednički riješe pitanje odvodnje i tretmana otpadnih voda sa njihove teritorije. U martu 2014. godine načelnici općina potpisali su sporazum o izradi investicijske i tehničke dokumentacije za projekat “Izgradnja zajedničkog prečistača i kolektorske mreže otpadnih voda na području općina Vogošća, Ilijaš i Breza u BiH” sa donatorom Centar za međunarodno sodelovanje in razvoj (CMSR) Slovenija, te konsultantskom firmom iz Nove Gorice. Do sada je urađen Idejni projekat u kome je analizirano nekoliko varijantnih rješenja izgradnje osnovne kolektorske mreže otpadnih voda i pozicije PPOV. Odabrano rješenje podrazumijeva izgradnju glavnog kolektora u dužini oko 23,5 km, izgradnju 11 pumpnih i 4 prepumpne stanice, izgradnju kanalizacione mreže u dužini od oko 235,3 km i izgradnju PPOV kapaciteta 78.000 ekvivalentnih stanovnika (ES). Za ovaj projekat je urađena i Studija utjecaja na okoliš u skladu sa domaćim zakonodavstvom i relevantnim EU direktivama.


89

Najznačajniji objekat u općini Trnovo izveden u proteklom periodu, u cilju zaštite kvaliteta voda, je PPOV urbanog dijela Trnova koji se nalazi na području FBiH. Postrojenje je izvedeno 1991. godine i nakon probnog rada, zbog ratnih dejstava, je prestalo sa radom. Namjena postrojenja bila je da tretira otpadne vode stanovništva i Tvornice prediva, kapaciteta 5.000 ES za količinu otpadne vode od 40 l/s. Ovo postrojenje je u cijelosti rekonstruisano poslije rata, te je konačno tokom 2010. godine pušteno u probni rad. U postojenju se tretiraju otpadne vode užeg urbanog dijela općine Trnovo, kao i otpadne vode iz Trnovo (RS), koje se preko kanalizacione mreže naselja Turovi i Širokari dovode na isti. Iako ovo PPOV radi punim kapacitetom, učinkovitost tretmana otpadnih voda je upitna.

U općini Hadžići, za područje Tarčina izrađen je Idejni projekat kanalizacije fekalnih otpadnih voda u zoni koridora autoceste kroz naselje Tarčin i Idejno rješenje PPOV. Generalna koncepcija iz ovog Idejnog rješenja je da se sve fekalne vode Tarčina i gravitirajućih naselja vode do planiranog PPOV u donjem toku rijeke Bijele, nizvodno od mosta prema Kreševu. U junu 2016. godine počeo je da se radi Glavni projekat fekalne kanalizacije za područje Tarčina sa okolnim naseljima i PPOV. Namjena postrojenja je da tretira otpadne vode stanovništva, a planirani kapacitet je 13.200 ES.

163

3.11.2.2 Emisije organske materije

Organske materije u površinske vodotoke i podzemne vode dospijevaju kroz emisije otpadnih voda porijeklom iz tačkastih i difuznih izvora zagađenja. U tačkaste izvore zagađenja spada prije svega stanovništvo čije se otpadne vode prikupljaju putem javnog sistema odvodnje, industrijski ispusti otpadnih voda, sanitarne deponije sa uređenim sistemom prikupljanja i odvodnje otpadnih voda. Otpadne vode difuznih izvora zagađenja nastaju od poljoprivredne aktivnosti, stočarstva, neuređenih deponija otpada, te stanovništva koje nije priključeno na kanalizacionu mrežu. Pri razmatranju emisija organskih materija u površinske vodotoke i podzemne vode na teritoriji KS razmatraju se sve kategorije zagađivača u nastavku.

Stanovništvo

Za utvrđivanje opterećenja emisijama organskih materija u vode, porijeklom od stanovništva, korišten je model izračuna primijenjen u okviru dokumenta Nacrt plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save

164. Tabela

45 prikazuje ulazne komponente proračuna za cjelokupni izračunati teret zagađenja.

Tabela 45. Emisija zagađenja od stanovnika sa koeficijentom umanjenja za tretirane otpadne vode165

Opis BPK5 N P SM

g/stan/dan

Ekvivalentni broj stanovnika 60 10 2 55

Faktor redukcije (%) Postrojenje sa sekundarnim tretmanom

80% 35% 20% 90%

Septičke jame 25% 15% 10% 40%

Kanalizacija 0 0 0 0

Ekvivalentni broj stanovnika (EBS) je literaturni podatak, koji se zasniva na pretpostavci zagađenja od strane jednog stanovnika u iznosima BPK5 (biohemijska potrošnja kiseonika), N (ukupnog azota), P (ukupnog fosfora) i SM (suspendovanim materijama) u navedenom iznosu opterećenja (Tabela 45). Pri tome treba se uzima u obzir i faktor redukcije zagađenja, ovisno o nivou prečišćavanja (literaturni podatak). Kao ulazni podatak za proračun koriste se podaci o broju stanovnika priključenih na javni sistem odvodnje sa ili bez završetka na PPOV u Butilama. Za potrebe dalje elaboracije uzima se da PPOV u Butilama radi sa zahtijevanom efikasnošću i u punom kapacitetu. Podaci o broju stanovnika koji su priključeni na kanalizacionu mrežu su dati u Tabela 46. Prema podacima KJKP VIK centralni kanalizacioni sistem pokriva područje općina Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Ilidža i mali dio Vogošće (veći dio otpadnih voda Vogošće se ipak ispušta direktno u rijeku Bosnu ili manje potoke). Općina Hadžići ispušta veći dio otpadne vode u kanalizacionu mrežu, a kolektor je na kraju uvezan sa PPOV Butile.

163 Podaci dobiveni iz općine Hadžići, Služba za prostorno uređenje, urbanizam i građenje, septembar 2016. god. 164 AVPRS, Nacrt plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u FBiH (2016 - 2021), februar 2016 165 Ibid


90

Tabela 46. Podaci o broju stanovnika priključenih na kanalizacijsku mrežu166

sa ili bez tretmana na PPOV u Butilama

167

Općina Sliv Broj

naseljenih mjesta

Broj stanovnika

Broj stanovnika priključenog na kanalizacionu

mrežu

Procenat priključenja na kanalizacionu

mrežu

Tretman

Centar Sarajevo Miljacka 6 59238 52651 88,88 X

Hadžići Zujevina 60 24979 7384 29,56 X

Ilidža Željeznica 12 71892 39670 55,18 X

Ilijaš Misoča 63 20504 14705 71,72

Novi Grad Sarajevo

Miljacka 3 124471 92395 74,23 X

Novo Sarajevo Miljacka 3 68802 55035 79,99 X

Stari Grad Sarajevo

Miljacka 8 38911 28374 72,92 X

Trnovo Željeznica 46 1830 843 46,07

Vogošća Bosna 18 27816 6965 25,04

Ukupno

438443 298022 67,97

Tabela 47. Teret zagađenja porijeklom od stanovništva u KS

168

Tip Broj

stanovnika BPK5

(t/god) SM

(t/god) N

(t/god) P

(t/god)

Priključeno na kanalizacijsku mrežu sa tretmanom u Butilama 275.508 1.207 654 161 553

Bez kanalizacije (ispuštanje u septičke jame) 140.421 2.306 436 92 1.691

Samo kanalizacija 22.514 493 82 16 452

Ukupno 4.006 1.171 270 2.696

Industrije Prema podacima iz Nacrta plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u FBiH

169 prepoznato je 40

malih i 39 velikih zagađivača na području KS, sa ukupnim opterećenjem od oko 215.867 EBS (Tabela 48).

Tabela 48. Opterećenje voda industrijskim otpadnim vodama -KS170

Općina Mali zagađivači Veliki zagađivači Ukupno

Broj EBS Broj EBS Broj EBS

Centar 0 0 5 47.744 5 47.744

Hadžići 4 1.035 6 11.361 10 12.396

Ilidža 13 3.230 12 24.872 25 28.102

Ilijaš 6 899 1 926 7 1.825

Novi Grad 5 1.647 4 12.322 9 13.969

Novo Sarajevo 6 1.904 7 94.080 13 95.984

Stari Grad 0 0 1 10.153 1 10.153

Trnovo 0 0 0 0 0 0

Vogošća 6 1.452 3 4.242 9 5.694

Ukupno 40 10.167 39 205.700 79 215.867

166 Ibid. 167 Proračun autora 168 Proračun autora 169AVPRS, Nacrt plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u FBiH (2016 - 2021), februar 2016 170 Ibid.


91

Slika 6. Potencijalni tačkasti zagađivači –industrije u KS iz ISV-a AVPRS

171

Pretpostavlja se da su u Nacrtu plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save korišteni podaci za 2013. godinu ili ranije godine. Od AVPRS su dobiveni podaci za emisije zagađenja u 2015. godini (Tabela 49). U razmatranje su uzeti i mali zagađivači. Potrebno je naglasiti da su elaborirane ukupne emisije iz industrija, bez obzira da li su iste organskog ili anorganskog tipa. Treba napomenuti da definicija tereta zagađenja izraženog preko EBS-a u FBiH nije u potpunosti u skladu sa međunarodnom definicijom. Detaljno proračunat EBS za industrije u FBiH je povećan putem faktora, uključujući temperaturu i toksičnost otpadne vode koji se ne razmatraju u međunarodnoj definiciji EBS-a. Osim toga, do 2011. godine vrijednost EBS-a koji je utvrđen u industrijama je bio još veći zbog činjenice da je metodologija proračuna EBS-a u starom zakonodavstvu (izmijenjen i dopunjen 2011.) propisivala EBS kao zbir doprinosa organske tvari (BPK5), azota i fosfora, umjesto korištenja samo maksimalne vrijednosti. Tabela 49. Opterećenje voda industrijskim otpadnim vodama –KS-stanje za 2015. god.

172

Mali zagađivači Veliki zagađivači Ukupno

Broj EBS Broj EBS Broj EBS

Kanton Sarajevo 91 (od čega 25 sa 0 EBS) 185.466 31 76.792 122 262.259

Za industrijske zagađivače za koje se raspolaže samo podacima o teretu zagađenja izraženom kao EBS, korišteni su koeficijenti za proračun usvojeni za stanovništvo na način da jedan EBS odgovara opterećenju od 60g BPK5/dan, 10g N/dan, 2g P/dan i 55 g SM/dan, a uz pretpostavku da pogon ne posjeduje vlastito postrojenje za tretman voda i da je tokom 2015. godine radio 251 dan. Tabela 50. Rezultati proračuna tereta zagađenja porijeklom od industrije KS

173

Tip EBS BPK5

(t/god) SM

(t/god) N

(t/god) P

(t/god)

Otpadne vode industrije 262.259 3.950 658 132 3.620

Obrađivačima su na uvid date i sve važeće okolinske dozvole koje su izdate u periodu 2004.-2015. za pogone i postrojenja, odnosno infrastrukturne objekte na području KS. MPUGZO KS je ustupilo ukupno 137 dozvola koje su izdali u okviru svojih nadležnosti u periodu 2011.-2016. godine, dok su od strane FMOiT ustupljene 72 dozvole izdate u periodu 2009.-2016. godine. U dozvolama nema preciznih podataka o količinama emisija. Svi operatori imaju obavezu izvještavanja o svojim emisijama i rezultatima monitoringa istih nadležna tijela. MPUGZO je do sada

171 Podaci iz AVPRS, septembar 2016. 172 Podaci iz AVPRS o teretima zagađenja malih i velikih zagađivača na području KS, septembar 2016 173 Proračun autora.


92

primilo samo izvještaje od 2 operatora za emisije u vode i monitoring istih (Holdina-2015, Benzinska pumpa Unamx Group-2015) . AVPRS je ustupila obrađivačima liste malih i velikih zagađivača (koji su kao pravna lica registrovani u KS) sa utvrđenim teretom zagađenja za 2015. godinu. Podaci o godišnjim izvještajima za emisije u vode (iz Izvještaja o monitoringu) iz registra zagađivanja u FMOiT i ISV-u u AVPRS nisu bili dostupni. Pregledom i analizom svih okolinskih dozvola i liste zagađivača koji plaćaju EBS utvrđuje se sljedeće:

136 pogona i postrojenja za koje je MPUGZO KS izdalo okolinsku dozvolu ima produkciju određene vrste otpadne vode u zavisnosti od djelatnosti (tehnološke, sanitarno-fekalne i oborinske). Jedan pogon je u fazi zatvaranja.

Od ukupno 137 pogona i postrojenja u nadležnosti MPUGZO KS, njih 99 ima neki vid prečišćavanja otpadne vode u zavisnosti od vrste djelatnosti/aktivnosti (odmuljne jame, separatori, taložnici, te uređaj za prečišćavanje otpadnih voda). Od ukupno 137 pogona i postrojenja, njih 19 ima obavezu vršenja monitoringa sa ciljem utvrđivanja EBS-a i plaćanja vodne naknade. 100 pogona i postrojenja ima obavezu redovnog monitoringa kvaliteta otpadnih voda. Podaci tj. godišnji izvještaji i analize rezultata ovih monitoringa iz AVPRS nisu dostupni.

70 pogona i postrojenja odnosno infrastrukturnih objekata u KS za koje je FMOiT izdalo okolinsku dozvolu

174 ima produkciju određene vrste otpadne vode u zavisnosti od djelatnosti (tehnološke,

sanitarno-fekalne i oborinske), od ukupno analiziranih 72.

Od ukupno 72 pogona i postrojenja i infrastrukturna objekta u nadležnosti FMOiT, njih 54 imaju neki vid prečišćavanja otpadne vode u zavisnosti od vrste djelatnosti/aktivnosti (odmuljne jame, separatori, taložnici, te uređaj za prečišćavanje otpadnih voda). Od 72 pogona i postrojenja i infrastrukturna objekta, njih 12 ima obavezu vršenja monitoringa sa ciljem utvrđivanja EBS-a i plaćanja vodne naknade. 45 pogon i postrojenje i infrastrukturnih objekata ima obavezu redovnog monitoringa kvaliteta otpadnih voda. Podaci tj. godišnji izvještaji i analize rezultata ovih monitoringa iz AVPRS nisu dostupni.

Podaci iz okolinskih dozvola i podaci o zagađivačima iz AVPRS ne koincidiraju, uviđa se neharmonizovanost u smislu identifikacije obaveznika za vršenjem monitoringa o EBS-u (iz okolinskih dozvola) te trenutne liste zagađivača koji realizuju ovaj monitoring i dostavljaju podatke AVPRS sa ciljem plaćanja vodnih naknada.

Treba napomenuti da AVPRS registruje EBS za neke zagađivače na temelju lokacije glavnog sjedišta pravnog subjekta a ne na bazi lokacije mjesta ispuštanja otpadnih voda. Velika preduzeća kao što su na primjer benzinske stanice (Holdina i sl.) imaju registrovan veliki EBS prikazan na području KS iako je isti nastao zbrajanjem velikog broja malih ispusta na svakoj pojedinačnoj lokaciji u FBiH. Na temelju ovako vođene evidencije i dostupnih podataka nije moguće egzaktno utvrditi teret zagađenja generisanog na području KS. Zbog ovoga su i više vrijednosti tereta zagađenja od industrija izračunate u okviru ovog izvještaja

AVPRS ima na raspolaganju dodatne izvore podataka za procjenu opterećenja zagađenjem iz industrija. Monitoring izvještaji o kvalitetu otpadnih voda iz industrija su detaljniji (u pogledu učestalosti i parametara spitivanja) nego izvještaji o utvrđenom EBS-u Međutim, većina prikupljenih podataka iz ovih izvještaja još uvijek nije unesena u bazu podataka ISV-a, a izvještaji se trenutno arhiviraju u papirnom obliku. Analize rezultata monitoringa kvaliteta otpadnih voda iz industrija i donošenja odgovarajućih zaključaka na osnovu istih u AVPRS se trenutno ne vrše.

U ovom izvještaju pretpostavljeno je da se zagađenje iz industrija ispušta direktno u recipijent. Međutim značajan broj preduzeća u KS može ispuštati otpadne vode u javni kanalizacioni sistemu koji ima u funkciji PPOV u Butilama i tako smanjiti opterećenje zagađenjem površinskih voda u KS.

Stočarstvo Organsko zagađenje koje je porijeklom od stočarstva je preuzeto iz Nacrta plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u FBiH u cjelini (Tabela 51). Tabela 51. Rezultati proračuna tereta zagađenja porijeklom od stočarstva u KS

175

Kanton EG P (KM2) EG/km2 N(t/god) P (t/god)

Kanton Sarajevo 16.351,90 1.276,90 12,81 1.177,46 340,38

Poljoprivreda

174 dozvole ustupilo MPUGIZOKS konsultantu u septembru 2016. god. 175 Proračun autora.


93

Zagađenje koje je porijeklom od poljoprivrednih aktivnosti izračunato je korištenjem modela primijenjenog u dokumentu plana upravljanja

176 (tzv. SRBMP metoda), te korištenjem podataka o procentualnoj zastupljenosti

poljoprivrednog, urbanog i drugog zemljišta177

. Tereti zagađenja od otpadnih voda porijeklom od poljoprivredne proizvodnje su predstavljeni u narednoj tabeli. Tabela 52. Rezultati proračuna tereta zagađenja porijeklom od poljoprivrednih aktivnosti KS

178

Klasifikacija zemljišta Površina (ha) N (t/god) P (t/god)

Urbano 12.555,9 82,9 13,8

Poljoprivredno pod usjevima 18.000,0 144,0 18,0

Šume 76.439,7 84,1 4,6

Vodne površine 328,2 2,2 0,4

Pašnjaci 16.000,0 35,2 1,6

Ostalo 3.516,9

Ukupno 123.323,8 348,3 135,7

Deponije čvrstog otpada U Sarajevu se nalazi jedna sanitarna deponija Smiljevići. Prema podacima prikupljenih od strane AVPRS, teret zagađenja otpadnih voda deponije Smiljevići iznosi 9.111,96 EBS

179, što je iskorišteno za proračun tereta zagađenja

organskim materijama i nutrijentima koji je predstavljen u narednoj tabeli. Tabela 53. Tereta zagađenja porijeklom od procjednih voda deponija - KS

180

Kanton EBS BPK5

(t/god) SM

(t/god) N

(t/god) P

(t/god)

Kanton Sarajevo 9.111,96 200 33 7 183

Osim toga izvršen je uvid u dokument Čista rijeka Miljacka- II faza (svi slivovi), oktobar 2011. godine181

, gdje je izvršen veoma detaljan terenski pregled divljih odlagališta kada je u slivu rijeke Bosne identificirano 6 divljih odlagališta, u slivu rijeke Željeznice - 23,u slivu rijeke Miljacke- 38, U slivu rijeke Dobrinje -21 i u slivu rijeke Zujevine - 15 , što čini ukupno 103 divlje deponije na teritoriji Kantona. Tom prilikom je izvršen obilazak svih navedenih deponija te izmjerena površina. Prosječna površina jedne deponije iznosila je 500 m

2. Uvidom u

dokument Plana upravljanja otpadom KS za period 2015. – 2020, juni 2015 godine, evidentirano je ukupno 113 deponija, što je približno prethodno spomenutom podatku. Na osnovu zabilježene prosječne površine divlje deponije, da se pretpostaviti da je oko 56,5 ha (56500 m

2) pokriveno ilegalnim deponijama. Radi izračuna

opterećenja zagađenja porijeklom od procjednih voda deponija, preuzet je način opisan u Nacrtu plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save

182. Teret zagađenja je proračunat kao proizvod prosječnog protoka i

prosječnog sastava filtrata. Pri tome su količine otpadne vode proračunate na osnovu površine deponije i prosječnih padavina, uz koeficijent infiltracije 1. Relativno visok koeficijent infiltracije pretpostavljen je radi činjenice da deponije nemaju adekvatan pokrov što dovodi do situacije da se ukupna količina padavina procjeđuje kroz otpad i pojavljuje kao filtrat. Prateći efekti evapotranspiracije, površinskog oticanja i prirodnog tretmana filtrata su zanemareni, što povećava koeficijent sigurnosti proračuna. Uzevši u obzir činjenicu da prosječna količina padavina na prostoru KS iznosi 912 l/m

2, tako bi i maksimalna ukupna količina procjednih voda sa nelegalnih tijela

deponije iznosila 51.528 m3, odnosno 141,17 m

3 na dan. Prosječan kvalitet procjednih voda deponija u BiH je

predstavljen u narednoj tabeli.

176 Nacrt plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u FBiH (2016 - 2021), februar 2016. 177Novelacija Studije upotrebne vrijednosti zemljišta za područje KS za potrebe izrade Prostornog plana KS za period 2003. do 2023.godine“, Sarajevo, mart 2012.god. 178Proračun autora 179 Podaci iz AVPRS, septembar 2016. godine 180 Proračun autora 181 Čista rijeka Miljacka, Priprema podloga – II faza za slivove rijeka Miljacke, Željeznice, Dobrinje, Zujevine i Bosne do VS Reljevo, Institut za hidrotehniku GF u Sarajevu, Enova Sarajevo, Dvokut Sarajevo, Institut za vode – Bijeljina; oktobar 2011 god. 182 AVPRS, Nacrt plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u FBiH (2016 - 2021), februar 2016


94

Tabela 54. Prosječni kvalitet procjednih voda deponija u BiH183

BPK5 (mg/l) SM (mg/l) TN (mg/l) TP (mg/l)

Prosječni kvalitet procjednih otpadnih voda u BiH 2038 744 449 4

Koristeći se podatkom o prosječnom kvalitetu i ukupnoj maksimalnoj količini otpadne vode porijeklom od procjedne vode nelegalnih deponija na području KS, izvršen je proračun ukupnog opterećenja organskim materijama. Tabela 55. Teret zagađenja porijeklom od procjednih voda nelegalnih deponija -KS

184

BPK5 (t/god)

SM (t/god)

N (t/god)

P (t/god)

Teret zagađenja od nelegalnih deponija 105 38 23 0

Ukupno opterećenje organskih materija

Ukupno opterećenje organskih materija porijeklom od zagađivača na prostoru KS je predstavljeno u narednoj tabeli. Najveći teret zagađenja organskim materijama dolazi od otpadnih voda porijeklom od stanovništva. Značajno je i opterećenje nutrijentima porijeklom od stočarstva. Tabela 56. Ukupno opterećenje površinskih i podzemnih voda organskim materijama na teritoriji KS

BPK5

(t/god) SM

(t/god) N

(t/god) P

(t/god)

Stanovništvo (sa lili bez priključka na kanalizaciju) 4.006 1.171 270 2.696

Industrije 3.950 658 132 3.620

Stočarstvo

1.177,46 340,38

Poljoprivreda 348,3 135,7

Deponije(sanitarna i ilegalne deponije) 305 71 30 183

Ukupno 8.261 1.900 1.957 6.975

U okviru projekta Čista rijeka Miljacka185

, tokom 2010-2011. godine realizovan je sveobuhvatni monitoring kvaliteta površinskih voda i ispusta otpadnih voda, na ukupno 62 mjerna profila u 5 hidroloških ciklusa, u slivu rijeka Miljacke, Željeznice, Dobrinje, Zujevine i Bosne do VS Reljevo. Na svakom profilu mjeren je protok i ispitivana su 43 parametra (fizičko-hemijski i biološki parametri i prioritetne supstance) sa ciljem utvrđivanja ukupnog bilansa voda i ekološkog statusa vodotoka. Također utvrđeni su i tereti zagađenja rijeka Miljacke, Željeznice, Dobrinje, Zujevine i Bosne do VS Reljevo, te tereti zagađenja svih ispusta u rijeku Miljacku. Rijeka Miljacka je u KS jedna od najzagađenijih rijeka. Tokom monitoringa u periodu niskih vodostaja (august 2011. godine) ukupni teret zagađenja utvrđen na 9 profila na rijeci Miljacki, kao i teret zagađenja na SVIM ispustima u rijeku Miljacku, dat je u Tabela 57. Istovremeno, utvrđeni su i doprinosi količine otpadne vode i tereta zagađenja na svim ovim profilima.

Tabela 57. Doprinos količine otpadne vode i tereta zagađenja na rijeci i ispustima u rijeku Miljacku, august 2011. godine

Mjerno mjesto Količina vode - protok

(l/s) Teret zagađenja (EBS) Količina vode % Teret zagađenja %

Lapišnica (M-7) 19 402 0,67 0,04

Miljacka Kozija Ćuprija (M-8) 485 37.589 17,14 3,48

183AVPRS, Nacrt plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u FBiH (2016 - 2021), februar 2016 184 Proračun autora 185Čista rijeka Miljacka, Priprema podloga – II faza za slivove rijeka Miljacke, Željeznice, Dobrinje, Zujevine i Bosne do VS Reljevo, Institut za hidrotehniku GF u Sarajevu, Enova Sarajevo, Dvokut Sarajevo, Institut za vode – Bijeljina; oktobar 2011 god.


95

Mjerno mjesto Količina vode - protok

(l/s) Teret zagađenja (EBS) Količina vode % Teret zagađenja %

Mošćanica ušće (M-10) 21 1.996 0,74 0,18

Bistrički potok (M-11) 72 21.060 2,54 1,95

Sarajevska pivpvara_ispust 1.

(M-12)

6 13.160 0,21 1,22

Sarajevska pivpvara_ispust 2.

(M-13)

25 11.730 0,88 1,09

Ramića potok_kod Carevog

mosta (M-14)

24 8.559 0,85 0,79

Kevrin potok (M-15) 28 13.509 0,99 1,25

Koševski potok ušće (M-17) 299 98.091 10,6 9,09

Sušica ušće (M-20) 74 28.340 2,61 2,62

Pofalički potok Bristol (M-21) 71 39.182 2,5 3,63

Miljacka ispust kod mosta

Otoka (M-22)

3 288 0,1 0,03

Miljacka ispust na Buća potoku

(M-23)

21 14.285 0,74 1,32

Miljacka Ispust kod kotlovnice

Otoka 1. (M-24)

2 1.893 0,07 0,18

Miljacka Ispust kod kotlovnice

Otoka 2. (M-25)

25 27.699 0,88 2,57

Miljacka ispust kod Vistafona

(M-26)

332 168.427 11,71 15,6

Miljacka Gradski kolektor

Butile (M-27)

790 461.795 27,9 42,8

Miljacka ušće u Bosnu (M-28) 2835 1.079.236 100 100

Iz prethodne tabele se može zaključiti da je vrijednost tereta zagađenja rijeke Miljacke (mjerni profil u Halilovićima) već prije ispusta kolektora Butile bila više od 550.000 EBS, što je doprinos gradskih ispusta poput Sarajevske pivare, a posebno Bistričkog, Kevrinog i Koševskog potoka kao i potoka Sušica koji služe isključivo kao recipijenti komunalnih i industrijskih otpadnih voda. Prema ovim rezultatima, moguće je zaključiti da je doprinos navedenih potoka, industrijskih ispusta i kolektora Butile bio gotovo isti, što nije zanemarljivo kada se radi o pomenutim pritokama s obzirom da je njihov doprinos prema ovim mjerilima jednak gradskom kolektoru bez tretmana. Stoga je veoma važno obratiti posebnu pažnju na stanje ovih vodnih tijela u slivu Miljacke, te dugoročno smanjenju emisija organske materije i tereta zagađenja istih. Početkom rada PPOV u Butilama očekuje se značajno smanjenje emisija organske materije od komunalnih otpadnih voda u slivu rijeke Bosne.


3.11.3.1 Korištenje voda

Na osnovu raspoloživih podataka i provedenih analiza, mogu se identifikovati sljedeći ključni problemi i zapažanja u oblasti korištenja voda u KS:

- Enormno veliki gubici vode (74,8 %) u centralnom javnom sistemu vodosnabdijevanja kojim upravlja KJKP VIK. U općinama Hadžići gubici vode su 52 %, u općini Ilijaš su 41 %

186., a u općini Trnovo su još

uvijek nepoznati jer se ne mjeri zahvaćena i potrošena količina vode.

- Dotrajala i stara vodovodna mreže, kao i pojedini vodni objekti (u centralnom sistemu, te u općinama Hadžići i Ilijaš), te loš kvalitet ugrađenih cijevi i spojnog materijala u prethodnom periodu (ACC, PVC i sl.) koji zahtijevaju urgentnu rekonstrukciju.

- Nepostojanje odluka o zonama sanitarne zaštite za sva izvorišta za vodosnabdijevanje u KS, u centralnom sistemu vodosnabdijevanja i općini Trnovo, te za dio izvorišta u općinama Ilijaš u skladu sa važećim Pravilnikom iz 2012. godine.

186 http://radioilijas.ba/odrzana-40-sjednica-opcinskog-vijeca-ilijas/


96

- Na području općine Hadžići najozbiljniji problem je pojava zamućenja vode na izvorištima u vrijeme jačih kiša, a što je posebno izraženo na izvorištima Krupa, Jeleč, Bijele vode, Ramići i Malotina. Glavni uzrok pojave zamućenja je nekontrolisana sječa šume i eksploatacija drvne mase sa područja Bjelašnice, Igmana i Ormanja, kao i devastacija terena uslijed probijanja i izgradnje šumskih puteva.

- Za sva izvorišta koje se koriste u sistemu javnog vodosnabdijevanja u općini Ilijaš a za koje je odluka o zaštiti izvorišta donesena prije stupanja na snagu Pravilnika iz 2012. godine, nije izvršeno usklađivanje sa odredbama ovog Pravilnik, odnosno nisu novelirani elaborati i odluka o zaštiti .

- Neplansko, nekontrolisano i neadekvatno korištenje prostora unutar zona sanitarne zaštite svih izvorišta vode za piće u javnim sistemima vodosnabdijevanja u KS su ključni problem koji utiče na kvalitativno-kvantitativne karakteristike izvorišta. Nadležna kantonalna ministarstva (prostornog uređenja, građenja, privrede, komunalne privrede i infrastrukture) i zavodi, te nadležne općinske službe (prostornog uređenja, građenja, privrede, komunalne privrede) nisu rješavali dovoljno i efikasno ove probleme sistemskim, harmonizovanim i zajedničkim radom i planiranjem prioriteta u proteklom periodu.

- Nedovoljne količine vode u javnim sistemima vodosnabdijevanja u svim općinama u KS ponovo aktualiziraju problematiku rješavanja dugoročnog vodosnabdijevanja vodom stanovništava i privrede (višenamjenska akumulacija Crna rijeka i korištenje sliva Misoče).

- Kontinuirani monitoring u javnim sistemima vodosnabdijevanja na osnovu kojeg se dobivaju tačni podaci o količinama vode koja ulazi u sisteme i količinama koje se isporučuju potrošačima u određenom vremenskom periodu ne postoji. Specifičan problem predstavljaju i kućne instalacije u objektima kolektivnog stanovanja (zgradama) i gubici na istim, a koji prema dosadašnjim istraživanjima i podacima u KS su velika nepoznanica.

- Katastar, odnosno precizniji podaci o ukupnom broju lokalnih vodovoda, te stanju izvorišta, objekata i mreže u istim u KS, ne postoji.

- Podaci o korištenju voda za navodnjavanje na privatnim posjedima u KS trenutno ne postoje. Intenzivnog i obimnog navodnjavanja za potrebe poljoprivrede u KS još uvijek nema, a ne postoje ni bilo kakvi planovi razvoja istog.

- Ne postoji jedinstveni katastar korištenja voda za sve potrebe (za stanovništvo, industriju, navodnjavanje i sl.) u KS.

3.11.3.2 Zaštita voda

Na osnovu raspoloživih podataka i provedenih analiza, mogu se identifikovati sljedeći ključni problemi i zapažanja u oblasti zaštite voda u KS:

- Najveći teret zagađenja organskim materijama dolazi od otpadnih voda porijeklom od stanovništva. - Postojeća kanalizaciona mreža u KS je najvećim dijelom dotrajala i stara, te je loš kvalitet ugrađenih

cijevi i spojnog materijala. Stanje glavnih kolektora nije u cijelosti poznato. - Trenutno su dosta manje investicije u rekonstrukciju i proširenje kanalizacionog sistema u poređenju

sa vodosnabdijevanjem, pa je i stepen priključenosti stanovništva na kanalizacioni sistem dosta manji. - Veliki problem u svim općinama u KS je pojava izgradnje bespravne kanalizacione mreže koja

ugrožava sistem odvodnje otpadnih voda, kao i sanitarnu bezbjednost vodosnabdijevanja. Ova kanalizaciona mreža izgrađena je sa tehničkim nedostacima, od neadekvatnih materijala, i na njoj su česti kvarovi. Obično je izgrađena samo fekalna kanalizaciona mreža sa ispustima u vodotoke, jaruge ili u nepoznati recipijent. Zastupljenost ove kanalizacione mreže u KS je velika, posebno po rubnim dijelovima općina i sa trendom daljeg nastavljanja gradnje.

- Otpadne vode sa lokaliteta Igmana i Bjelašnice odvode se fekalnim kanalom do Hadžićkog kolektora. Zbog dotrajalosti te kanalizacije, već nekoliko godina se vrši rekonstrukcija. Intenzivnu gradnju na tom lokalitetu ne prati i izgradnja oborinske kanalizacije, pa se do sada izgrađeni dio oborinske mreže ispušta u najbliže uvale bez kontrolisane odvodnje i prethodnog tretmana. Ova praksa u velikoj mjeri ima utjecaja na kvalitet vode izvorišta rijeke Bosne.

- Zbog loše izvedenih spojeva u Hadžićki kolektor se infiltriraju podzemne voda iz potoka i Zujevine, te otpadne vode sa velikim razrjeđenjem dolaze do uređaja za prečišćavanje u Butilama.

- Zasvedeni vodotoci (Koševski potok, Bistrički potok,Čadordžin potok, Čolin potok, Kevrin potok, Sjenički potok, Buća potok, Sušica) predstavljaju najveće zagađivače rijeke Miljacke, jer služe kao recipijent za otpadne vode stanovništva i bespravno izgrađenih naselja u gradskoj periferiji. Koševski potok spada među najveće zagađivače, jer prolazi kroz naselje Nahorevo koje nema nikakvu kanalizaciju.


97

- Pojedina naselja iako koriste gradsku vodovodnu mrežu nemaju izgrađene kanalizacije (Dobroševići, Rakovica) i objekti ispuštaju otpadne vode u najbliže rigole i vodotoke, a što je u suprotnosti sa važećim zakonima u ovoj oblasti.

- Općine Vogošća, Ilijaš i Trnovo imaju značajan problem sa odvodnjom i prečišćavanjem otpadnih voda, odnosno proširenjem pokrivenosti stanovništva kanalizacionom mrežom. Dio općine Hadžići (Tarčin) se suočava sa istim problemima. I ako se dosta ulaže u projekte odvodnje otpadnih voda u protekle 2-3 godine u ovim općinama, problem je i dalje aktuelan.

- Nemogućnost priključenja naselja u općinama Vogošća, Ilijaš, Trnovo i naselja Tarčin na centralni uređaj za prečišćavanje otpadnih voda u Butilama.

- Većina septičkih jama koje postoje u KS nije izvedena kao vodonepropusna i po novim zahtjevima i standardima. Ne postoji jedinstven katastar septičkih jama sa svim potrebnim podacima u nadležnom ministarstvu i KJKPViK KS, kao ni u općinama.

- Podaci iz okolinskih dozvola i podaci o zagađivačima iz AVPRS ne koincidiraju, uviđa se neharmonizovanost u smislu identifikacije obaveznika za vršenjem monitoringa o EBS-u (iz okolinskih dozvola) te trenutne liste zagađivača koji realizuju ovaj monitoring i dostavljaju podatke AVPRS sa ciljem plaćanja vodnih naknada. Analize rezultata monitoringa kvaliteta otpadnih voda iz industrija i donošenja odgovarajućih zaključaka na osnovu istih u nadležnim institucijama se ne vrše.

- Tokom monitoringa realizovanog u periodu 2010-2011. godine vrijednost tereta zagađenja rijeke Miljacke (mjerni profil u Halilovićima) bio je više od 550.000 EBS, što je doprinos gradskih ispusta poput Sarajevske pivare, a posebno Bistričkog, Kevrinog i Koševskog potoka kao i potoka Sušica koji služe isključivo kao recipijenti komunalnih i industrijskih otpadnih voda. Doprinos navedenih potoka zagađenju nije zanemarljiv s obzirom da je njihov doprinos prema ovom monitoringu bio skoro jednak doprinosu iz gradskog kolektora bez tretmana.

- Nedovoljan je inspekcijski nadzor u cilju zaštite voda u KS.

4 PROCJENA STANJA OKOLIŠA I UČINCI

4.1 Priroda

4.1.1 Prirodno okruženje

4.1.1.1 Biodiverzitet

Geografski položaj KS, koji pripada kontinentalnom dijelu bh. Dinarida, uslovljava pojavu različitih tipova pejzaža. Diverzitet ekosistema smještenih u geomorfološki bogatom krajoliku rezultira i visokim diverzitetom pejzaža. Pejzaže planinskog pojasa Bjelašnice, Igmana, Treskavice i Jahorine izgrađuju:

ekosistemi vegetacije oko snježnika, klase Salicetea herbaceae Br.-Bl. 1947.;

ekosistemi planinskih rudina na bazifilnim tlima, klase Elyno-Seslerietea Br.-Bl. 1948.;

ekosistemi planinskih rudina na kiselim tlima, klase Cariceta curvulae Br.-Bl.1948.;

ekosistemi sa vegetacijom u pukotinama stijena, klase Asplenietea rupestris (H.Meier) Br.-Bl. 1934.;

ekosistemi na siparima, klase Thlaspietea rotundifolii Br.-Bl. 1947. Ekosistemi planinskog pejzaža egzistiraju u uvjetima niskih srednjih godišnjih temperatura, kratkog vegetacionog perioda, dugog zadržavanja snježnog pokrivača, visokog intenziteta zračnih strujanja i sl. Sa aspekta biološke raznolikosti planinski prostor KS je od izuzetno visoke vrijednosti. Floristički sastav navedenih tipova ekosistema čini veliki broj endema i glacijalnih relikata među kojima su i Oxytropis dinarica (Murb.) Wettst., Edraianthus serpyllifolius (Vis.) A.DC., Veronica satureioides Vis., Dryas octopetala L., Achillea clavenae L., Saxifraga sedoides subsp. Prenja (G. Beck), Avenastrum blavii (Asch. & Janka) Beck, Athamantha haynaldi, Draba lasiocarpa Rochel, Arabis flavescens Griseb, Drypis spinosa L. i brojne druge vrste. Intenzitet i kvalitet ekoloških faktora koji vladaju u planinskom prostoru KS se mijenjaju na vrlo malim udaljenostima. Stoga, mikroklimatski, ekopedološki i geološki uvjeti rezultiraju mozaikom velikog broja životnih zajednica, koje se singenetski i sinekološki nadovezuju i smjenjuju. Pejzaži pretplaninskog pojasa na području KS su bogato zastupljeni i raznoliki. Čine ih:

ekosistemi pretplaninskih rudina na bazifilnim tlima klase Elyno-Seslerietea Br.-Bl. 1948.;

ekosistemi pretplaninskih rudina na kiselim tlima Cariceta curvulae Br.-Bl.1948.;

ekosistemi sa vegetacijom u pukotinama stijena klase Asplenietea rupestris (H.Meier) Br.-Bl. 1934.;

ekosistemi na siparima klase Thlaspietea rotundifolii Br.-Bl. 1947.;

ekosistemi izvora i potoka klase Montio-Cardaminetea Br.-Bl. Et Tx 1943.;

jezerski ekosistemi;


98

ekosistemi močvara klase Phragmietetea Tx. et Prsg. 1942.;

ekosistemi niskih cretova klase Scheuzerio-Caricetea fuscae (Nordh. 1936.) R.Tx.1937.;

ekosistemi pretplaninskih vriština klase Rhodoreto –Vaccinietea Lkšić et al. 1979.;

ekosistemi klekovine bora klase Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. 1939.;

ekosistemi pretplaninskih šuma smrče klase Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. 1939.;

ekosistemi pretplaninskih bukovih šuma klase Querco-Fagetea Br.-Bl. et Vlieg. 1937. Bogate livade koje se razvijaju iznad gornje granice visoke šume čine jedno od obilježja KS. U okviru endemičnih fitocenoloških jedinica višeg i nižeg ranga, razvijene su populacije dinarskih i balkanskih endema, kao što su: Primula kitaibeliana Schott., Gentiana dinarica G. Beck., Alchemilla velebitica Borb s ex Janch., Linum capitatum Kit. ex Schult., Knautia sarajevensis (Beck) Szabó, Gentiana lutea subsp. symphyandra, Euphrasia dinarica (Beck) Murb., Viola zoysii Wulf., Trolius europaeus L. itd. Iako planinski i pretplaninski pejzaži Treskavice imaju, s obzirom na planinska jezera i okolne ekosisteme, specifične ekološke i estetske vrijednosti, neophodno je istaći da su estetske vrijednosti ovih pejzaža neprocjenjive i jedinstvene na svakoj planini u KS. Pejzaže gorskog pojasa na vertikalnim profilima planina u KS čine:

ekosistemi mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma klase Querco-Fagetea Br.-bl. 1939.,reda Fagetalia Pawl. 1928, sveza Luzulo-Fagion, Fagion moesiacae Bleč. Et Lkšić 1970., Fagion illyricum Ht (1938.) 1950.; Acerion pseudoplatani Oberd.1967.;

ekosistemi četinarskih šuma klase Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. 1939., reda Vaccinio-Piceetalia Br.-Bl. 1939., sveze Vaccinio-Piceion Br.-Bl. 1938.;

ekosistemi četinarskih šuma sa sfagnumskim mahovinama;

ekosistemi visokih cretova klase 0xycocco-Sphagnetea Br.-Bl. et Tx. 1943.;

ekosistemi niskih cretova klase Scheuzerio-Caricetea fuscae (Nordh. 1936) R.Tx.1937.;

ekosistemi izvora i potoka klase Montio-Cardaminetea Br.-Bl. 1t tx 1943.;

ekosistemi vodenjara, bara i močvara klasa Potamogetonetea pectinati R. Tx. & Prsg. 1942. orr. Oberd. 1979. i Phragmitetea R. Tx. & Preising. 1942.;

ekosistemi higrofilnih šuma i šibljaka johe klase Alnetea glutinosae Br.-Bl. et Tx 1943.;

ekosistemi pukotina stijena klase Asplenietea rupestris (H. Meier) Br.-Bl. 1934.;

ekosistemi termofilnih visokih zeleni klase Trifolio-Geranietea sanguinei Th. Mull. 1961.;

ekosistemi visokih zeleni klase Mulgedio-Aconitetea Hadač et Klika in Klika 1948.;

ekosistemi mezofilnih livada klase Arrhenatheretea Br.-Bl. 1947., reda Arrhenatheretalia Pawl. 1928, sveze Pančićion Lkšić 1966.;

ekosistemi higrofilnih livada klase Molinio-Juncetea Br.-Bl. 1947.;

ekosistemi termofilnih livada, kamenjarskih pašnjaka i kamenjara;

ekosistemi tercijernog tipa sa vegetacijom na nitrificiranim i ugaženim staništima, te

vegetacijom okopavina. U sastav šumskih ekosistema gorskog pojasa ulazi veliki broj vrsta među kojima su: Fagus sylvatica. Abies alba Mill., Picea abies (L.) H.Karst., Prenanthes purpurea L., Paris quadrifolia L., Dentaria enneaphyllos L., Valeriana montana L., Asarum europaeum L., te Ursus arctos L., Sus scropfa L., Glis glis L. i brojne vrste ptica, amfiba i gmizavaca. Jedna od specifičnosti planinskog masiva Igman-Bjelašnica jeste pojava inverznih smrčevih šuma u gorskom pojasu, što je u vezi sa izraženim temperaturnim inverzijama na ovom prostoru, a naročito na prostoru Velikog i Malog polja na Igmanu. Livadski ekosistemi se odlikuju visokim stepenom diverziteta i endemizma vrsta koje ulaze u njihov sastav. Tu se razvijaju populacije vrsta: Lilium bosniacum (G. Beck) G. Beck Fritch, Crepis conyzifolia (Gouan) A.Kern., Achillea lingulata Waldst. & Kit., Pedicularis brachyodonta Schloss. & Vuk., Campanula witasekiana Vierh., Silene sendtneri Boiss. i druge. Navedeni ekosistemi, mozaično uklapani u geomorfološki diverzitet prostora gorskog pojasa, čine izvanrednu raznolikost pejzaža planina KS. Neophodno je istaknuti da se ekosistemi gorskog vegetacijskog pojasa karakterišu najvišim stepenom bioprodukcije na prostoru KS, te da sa ovog aspekta predstavljaju jedan od osnova ukupnog kvaliteta životne sredine. Na prelazu između gorskog i brdskog vegetacijskog pojasa, na planinama KS razvija se i montani vegetacijski pojas, kojeg također zauzimaju visokoproduktivni šumski ekosistemi, kao što su montane šume bukve i hrasta kitnjaka. Na termofilnim staništima ovog pojasa razvija se veliki broj šuma i šikara sa crnim grabom, bjelograbićem, crnim jasenom, hrastom meduncem, glogom, smrekom, jesenjom šašikom, lijeskom itd. Za razliku od ovih, na higrofilnim staništima, u blizini manjih tokova, razvijene su montane šume crne i sive johe. Pejzaže brdskog pojasa prostora KS čine brojni ekosistemi. Ekosistemi brdskog pojasa nalaze pod najvećim intenzitetom i efektima antropogenih faktora, te su u ovom pojasu naročito razvijeni brojni ekosistemi sekundarnog i tercijarnog tipa vegetacije. Klimatogeni ekosistemi brdskog pojasa su:


99

ekosistemi lišćarsko listopadnih šuma klase Querco-Fagetea Br.-bl. 1939., o reda Fagetalia Pawl. 1928., sveze Carpinion betuli illyrico-moesiacum Ht 1956., o reda Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931.) 1932. sveze Ostryo-Carpinio orientalis Ht 1954 em.

1958.; o reda Ostryo-Carpinetalia orientalis Lkšić, Pavlović, Redžić 1982., sveza Seslerio-Ostryon Lkšić,

Pavlović, Redžić 1982., Cotino-Cotoneastrion Fuk. (1958)1979 i Ostryo - Carpinion orientalis Ht. 1954. emend 1958.;

o reda Quercetalia pubescentis Br. - Bl. (1931. n. nud.) 1932., sveze Quercion pubescentis - petraeae Br. - Bl. 1931. i Quercion petraeae - cerris (Lakušić 1976.) Lkšić et Jovanović 1980.;

o reda Quercetalia robori-petraeae R. Tx. (1931.) 1937., sveze Quercion robori -petraeae Br. -Bl. 1932.;

o reda Populetalia albae Br. - Bl. 1931., sveze Salicion albae Soo (1930.) 1940.

ekosistemi higrofilnih šuma johe klase Alnetea glutinosae R. Tx. 1937., reda Alnetalia glutinosae R. Tx. 1937., sveze Alnion glutinosae (Malcuit 1929) Meijer Drees 1936.;

ekosistemi pukotina stijena klase Asplenietea trichomanis Br. -Bl. 1934. corr. Oberd.1977., reda Potentilletalia caulescentis Br. -Bl. 1926. i reda Amphoricarpetalia Lkšić 1968.;

ekosistemi sipara klase Thlaspietea rotundifolii Br. - Bl. et all. 1947. Sekundarni ekosistemi brdskog pojasa su široko zastupljeni. To su :

ekosistemi mezofilnih livada klase Molinio-Arrhenatheretea R.Tx. 1937 emend 1970.; o reda Arrhenatheretalia Pawl. in Pawl., Sokol. et Wallisch 1928., sveze Arrhenatherion elatioris

R.Tx. 1937.; o reda Agrosti-Festucetalia rubrae Puscaru et al. 1956, sveze Festuco – Agrostion capillaris Redžić

1990.;

ekosistemi termofilnih livada kamenjarskih pašnjaka i kamenjara; o klase Festuco- Brometea Br.- Bl. et R. Tx. 1943., reda Brometalia erecti (W. Koch 1926.) Br. - Bl.

1936., sveze Mesobromion erecti Br. - Bl. et Moor 1938. Emend Oberd. 1957., Xerobromion erecti Br. - Bl. et Moor 1938. emend Moravec in Holub et al. 1967. i reda Scorsoneretalia villosae H - IĆ 1975., sveze Satureion subspicatae Ht 1962. (Chrysopogoni - Satureion Ht et H-ić 1934. p.p.);

o klase Sedo-Scleranthetea Br. - Bl. emend Moravec 1967.;

ekosistemi higrofilnih livada klase Molinio-Juncetea Br.-Bl. 1947., reda Molinietalia W.Koch 1926., sveza Molinion coeruleae W.Koch 1926. i Filipendulo-Petasition Br.-Bl. 1947.

U ruralnim, a naročito u urbanim područjima KS, najzastupljeniji su ekosistemi tercijarnog tipa, odnosno ekosistemi na neuređenim ugaženim staništima. To su:

ekosistemi klase Bidentetea tripartiti Tx., Lohm. Et Prsg 1950.;

ekosistemi klase Artemisietea vulgaris Lohm., Prsg. Et Tx. 1950.;

ekosistemi klase Artemisietea absinthii;

ekosistemi klase Chenopodietea Br.-Bl. 1931. em 1936.;

ekosistemi klase Agrostietea stoloniferae Oberd.et Mull. Ex Gors 1968.;

ekosistemi klase Plantaginetea majoris Tx. 1950. U KS, dosadašnjim istraživanjima konstatirano je preko 470 različitih životnih zajednica na nivou asocijacije i subasocijacije. Florni sastav područja KS odlikuje prisustvo velikog broja taksona evidentiranih na predloženoj Crvenoj listi flore FBiH

187. Ove vrste pretežno naseljavaju ekosisteme planinskih područja (Bjelašnica, Igman, Trebević itd.) i različitog

su statusa kada je u pitanju njihova ugroženost unutar FBiH. Na području KS evidentirano je oko 175 vrsta sa predložene Crvene liste flore FBiH što čini oko 26 % od ukupnog broja vrsta sa liste (Grafikon 22).

187 Službena internet stranica FMOiT (dostupno na adresi: http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf)

http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf


100

Grafikon 22. Distribucija biljnih vrsta po kategorijama ugroženosti na području KS (%)

Najveći broj biljnih vrsta spada u kategoriju ranjivih (VU) – 31 %, dok je kritično ugroženih biljnih vrsta (CR) 6,9 %. Za 13,2 % vrsta nema dovoljno podataka te je njihov status još uvijek nedefiniran. Za procjenu statusa vrsta sa Crvene liste flore korištene su kategorije Crvene liste Međunarodne unije za konzervaciju prirode (IUCN), verzija 3.1.

Na listi predloženih vrsta za Crvenu listu sisara FBiH, evidentirano je 18 vrsta sisara koje imaju staništa na području KS. U odnosu na ukupan broj vrsta predloženih za Crvenu listu sisara FBIH, na području KS je evidentirano je 23 % vrsta od čega je najviše vrsta (72,2 %) su najmanje zabrinjavajuće vrste.

Prema posljednjem popisu u BiH je zabilježeno 329 vrsta ptica (Kotrošan, 2008/2009). Na osnovu obrađenih podataka, na području KS je u datom periodu zabilježeno 268 ptičjih vrsta, što predstavlja više od 2/3 historijski registrovane faune ptica u BiH. Od ovog broja, 30 vrsta je predloženo za stavljanje u odgovarajuću IUCN kategoriju ugroženosti u okviru Crvene liste za ptice FBiH. Za ovu listu predložene su vrste ptica za koje se zna da su se gnijezdile ili trenutno gnijezde na datom području ali i vrste za koje se zna da su prisutne u drugim sezonskim aspektima (seoba, zimovanje ili su prisutne u periodu gnježdenja ali se ne gnijezde u KS), a smatraju se značajnim za faunu ptica FBiH odnosno KS. U KS registrirano je oko 4,6 % vrsta u odnosu na ukupan broj predloženih vrsta za Crvenu listu za ptice FBiH, od čega 40 % vrsta ima status ugroženih, dok status najmanje zabrinjavajućih ima oko 4 % vrsta (Grafikon 23). Kritično ugrožene ptičje vrste su Netta rufina Pallas, Tetrao urogallus L., Phalacrocorax carbo L., Asio flammeus Pontoppidan, Falco naumanni Fleischer i Turdus pilaris L.

Grafikon 23. Distribucija ptičjih vrsta po kategorijama ugroženosti na području KS (%)

Na području FBiH registrirano je ukupno 28 vrsta gmizavaca (Lelo, 2011) od čega je 8 vrsta predloženo za Crvenu listu gmizavaca FBiH. Na području KS registrirane su 3 vrste gmizavaca sa predložene Crvene liste. Rizične vrste gmizavaca u KS su Emys orbicularis L., Testudo hercegovinensis Werner i Elaphe quatuorlineata Lacépede.

Od 14 vrsta vodozemca registriranih u FBiH (Lelo&Vesnić, 2011) 7 vrsta predloženo za Crvenu listu vodozemaca FBiH. Na području KS registrirane su 2 vrste u fauni vodozemaca sa predložene Crvene liste. Obje vrste pripadaju kategoriji rizičnih vrsta na području FBiH (Lissotriton vulgaris L. i Triturus macedonicus Karaman).


101

Prema dugogodišnjim prijeratnim naučnim istraživanjima ihtiofaune KS ustanovljeno je da ihtiofauni KS pripadaju 54 (pod)vrste iz 36 rodova i 13 familija. Najbogatiji specijski biodiverzitet je u familijama Ciprinidae i Salmonidae

188.

Na predloženoj Crvenoj listi riba FBiH su Hucho hucho L. i Lampetra planeri Bloch označene kao ugrožene vrste riblje faune.

Od 86 taksona gljiva koje je potrebno uključiti u Crvenu listu gljiva FBiH189

, na području KS evidentirano je 76 taksona. Za najveći broj taksona će biti neophodno pribaviti dodatne podatke prije definisanja njihovog statusa za Crvenu listu gljiva, dok 11 vrsta gljiva prisutnih u KS pripada kategoriji kritično ugroženih. Crvene liste flore, faune i gljiva FBiH, na osnovu kojih su prezentirani prethodni podaci, izrađene su pretežno na osnovu literaturnih podataka, te će za izradu Crvenih knjiga trebati provjeriti sve literaturne navode za svaku od vrsta koje su budu našle na popisu, te sprovesti opsežna višegodišnja terenska istraživanja koja će uključivati veliki broj istraživača. Jedan od prioriteta prethodnog KEAP-a KS za oblast prirode je izrada mape biodiverziteta realizacijom sljedećih aktivnosti: (a) Utvrđivanje areala i strukture pojedinih tipova staništa (ekosistema) na području Kantona, (b) Priprema baze podataka i (c) Priprema karte tipova staništa na području Kantona. Do danas nije izrađena mapa biodiverziteta jer, kako je navedeno u Izvještaju o provođenju KEAP-a

190, nije obezbijeđena kvalitetna ponuda za

realizaciju projekta. Realizirani su određeni projekti, uglavnom unutar zaštićenih područja, kroz koje su urađene podloge za područja Skakavca, Bijambara, Vrela Bosne, Bentbaše i Trebevića. Tek nakon što bude izrađena mapa biodiverziteta, odnosno kada se izvrši inventarizacija flore, faune, fungije i identifikacija tipova staništa u KS, moći će se pristupiti realizaciji i drugih prioriteta iz ranije urađenog KEAP-a KS, a to su procjena stepena ugroženosti vrsta i staništa u skladu sa IUCN i monitoring stanja biološke i geološke raznolikosti KS.

4.1.1.2 Geološka raznolikost

Geološka građa i tektonski sklop terena u prostoru KS, nastali su kao rezultat složenih endodinamičkih procesa u dugoj geološkoj historiji, pri čemu su formirane vrlo raznolike formacije, zastupljene unutar svih definiranih geoloških epoha (Paleozoik – Mezozoik – Kenozoik). Dominantno učešće izraženo je prisustvom mezozojskih tvorevina, premda je sjeverozapadni dio terena, okarakteriziran zapaženim učešćem paleozojskih, pa i kenozojskih depozicionih masa. Paleozoik (Pz), predstavljen je pretežno stijenskim materijalima Silura, Devona, Karbona i Perma. Silur (S), zastupljen je unutar paleozojskih tvorevina u predjelu Tarčina i Trešanice. Izdvojena su dva paketa (

2Pz i

3Pz), metamorfnih stijena, predstavljenih filitima u donjem, te kvarcitima i liditima u gornjem dijelu škriljavog

kompleksa. Bliža starost ovih tvorevina,međutim, još nije utvrđena. Devon (D), izdvojen je u predjelu Vareša, te Crnoj Rijeci u okolini Trnova. Formiran je od krečnjačke komponente, dolomita, škriljaca, pješčara, rožnaca, breča i dijabaza. Indicije o kontinuitetu sedimentacije u razdoblju definiranom kao Silur – Devon, potvrđene su od brojnih istraživača, koji su ostavili značajan trag u determinaciji geološke istorije ovog regiona. Karbon (C), zabilježen je istočno od Crne Rijeke (uglavnom izvan granica KS), a litološki je definiran prisustvom filita, lidita, agrilošista i pješčara sa sočivima mermeriziranih krečnjaka. Perm (P), izdvojen je u široj okolini Tarčina. Sedimentacija mu započinje grubozrnim konglomeratima, sa sočivima pješčara i glinaca u višim nivoima, na koje se konkordantno talože slojeviti laporoviti i škriljavi krečnjaci s prekristalisanim gastropodima. U ovoj zoni nalazi se granica s Donjim Trijasom u krovini, što je mnogo jasnije izraženo u predjelu Prače i Renovice. Mezozoik (Mz), unutar granica KS, pretežno je zastupljen karbonatnim tvorevinama Trijasa i flišnom serijom jursko-kredne i gornjo-kredne starosti. Trijas (T), zastupljen je kroz prisustvo sve tri stratigrafske cjeline: Donji Trijas (T1), izgrađen je od raznovrsnih sedimentnih stijena, predstavljenih sajskim katom, gdje preovlađuju pješčari, laporci i glinci (podrijeđeno sa slojevima i sočivima pjeskovitih krečnjaka). Kampilski kat, prepoznatljiv je po postepenom povećanju učešće laporaca i krečnjaka, koji preovlađuju na prelazu u Srednji Trijas. Karakteristična facija ove cjeline su tzv.»sarajevski pješčari», izdvojeni u terenima oko Crepoljskog, Trebevića i Trnova. Srednji Trijas (T2), na ovom terenu razvijen je u cijelosti. Anizički kat okarakteriziran je zastupljenošću krečnjaka i dolomita. Ladinik (posebno stariji Ladinik), karakterizira prisutnost porfirit-rožnačke serije za koju su vezane pojave i ležišta crnih (mangan) i obojenih metala u zoni Borovica-Vareš-Draževići (olovo,cink, barit, živa).

188 KZzZKHiPN Sarajevo, Prirodna baština KS, Sarajevo, 2008. 189 Službena internet stranica FMOiT (dostupno na adresi: http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20gljiva%20FBiH.pdf 190 MPUGZO KS, Izvještaj o provođenju Kantonalnog plana za zaštitu okoliša (KEAP-a)-prijedlog, 2012.

http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20gljiva%20FBiH.pdf


102

Submarinski vulkanizam ove epohe rezultirao je ležištima željeznih ruda u klastitima «Verfena», gdje se nalaze značajne koncentracije obojenih metala (Droškovac, Smreka i dr.). Iznad porfirit-rožnačke serije zabilježeno je prisustvo rumenkastih i sivih slojevitih krečnjaka (često s muglama rožnaca), na kojim slijedi debeli kompleks bankovitih i masivnih krečnjaka srednjeg i Gornjeg Trijasa (T2,3), koji, zbog jednoličnog razvoja i nedostatka faune, nije kvalitetno raščlanjen. Gornji Trijas (T3), gradi velike dijelove terena Igmana i Bjelašnice. U sastavu ovog stratigrafskog člana dominiraju bankoviti krečnjaci s megalodonima, po kojim su označeni kao «megalodonski krečnjaci». Jura (J), od produkata marinske sedimentacije ovog perioda, spominju se samo dvije manje mase brečastih krečnjaka, izdvojene u strukturno-facijalnoj jedinici «Ledići-Ozren», te u dolini rijeke Bijele (južno od Mijanovića). Jura-kreda (J, K), dominantno je zastupljena fliševima, stvaranim od Titona kroz čitavu Donju Kredu. Litološki, ovo su mase formirane od laporaca, pješčara i krečnjaka. U granicama KS su zastupljeni na južnoj strani Bjelašnice, oko Presjenice i sjeverno od Vogošće, prema Varešu i Nišićima. Raščlanjivanje ovog preko 500 m debelog kompleksa, izvršeno je samo lokalno. U tom smislu, između Blažuja i Buhotine (sliv Zujevine i Lepenice na jugu), te u slivu Misoče, sjeverno od Sarajevsko-Zeničkog Basena (Ravan Nabožić), izdvojeni su fliševi gornjo-kredne starosti. U njima zapaženo učešće imaju bankoviti brečasti krečnjaci, kalkareniti i pješčari. Važno je naglasiti da je iz ovih krečnjaka izdvojena i determinirana mikrofauna, kojom se dokazuje turon-senonska starost predmetnih naslaga. Kenozoik (Kz) je u području KS primarno istaložen na mezozojske tvorevine, od kojih su naslage Kampan-Mastrihta konstatovane kao najmlađe tvorevine. U tom smislu, pretpostavlja se da je marinska sedimentacija na ovom prostoru završena krajem Krede. Miocenski (M), sedimenti jugozapadnog dijela sarajevsko-zeničkog bazena su jezerskog porijekla. Taloženi su od srednjeg do kraja Gornjeg Miocena, a na jugozapadnom rubu (Kobiljača), očuvane su i tanje partije pliocenskih glina. Ugalj (karakterističan za Miocen), nije zabilježen na ovom prostoru, što se smatra krupnim nedostatkom u smislu kreiranja energetskog bilansa grada i KS. Kvartar (Q), zastupljen je brečama, konglomeratima, ilovačama i šljuncima. Poznavanje ovih naslaga od velikog je praktičnog značaja u smislu vodosnabdijevanja grada Sarajeva (unutar sarajevskog polja nalaze se najznačajniji resursi voda za piće, označeni kao glavna akvifer sredina predmetnog urbanog prostora. Tektonika KS označena je tektonskom zonom Središnjih Dinarida BIH. Litostatigrafske jedinice koje grade ove terene, tvore sve glavne strukturne oblike karakteristične za Dinaride u cjelini (pravac pružanja SZ – JI, polegle bore prema JZ, prisutni dijelovi navlaka, kraljušasta građa itd.). Na prostoru Kantona izdvojene su slijedeće strukturno-facijalne jedinice: A – Strukturno-facijalna jedinica Crna Rijeka B – Strukturno-facijalna jedinica Srednjebosanske Škriljave Planine C – Strukturno-facijalna jedinica Bjelašnica – Visočica D – Strukturno-facijalna jedinica Bare – Ledići – Ozren E – Strukturno-facijalna jedinica Trebević– Crepoljsko F – Strukturno-facijalna jedinica Jursko – Kredni i Kredni Fliš G – Strukturno-facijalna jedinica Sarajevsko – Zenički Neogeni Basen Vrijedno je naglasiti da ovakva podjela po strukturno-facijalnim jedinicama, podcrtava globalnu tektonsku rejonizaciju na prilično velikom prostoru, što upućuje na promišljanje i o mogućem drugačijem pristupu determinacije strukturnog sklopa ovog terena, s mnogo detaljnijim izdvajanjima. U tom smislu, kao generalni zaključak može se s puno osnova konstatirati da geološki sastav terena unutar kog se nalazi administrativno definiran prostor KS, bitno utiče na prostorno i urbano planiranje Kantona kroz više aspekata (hidrogeološke karakteristike, stabilnost terena, pogodnost za građenje, seizmološke karakteristike, mineralne sirovine), kojim se daje dobar osnov, kako za razvoj privrednih kapaciteta, tako i za humaniju urbanizaciju, odnosno razvoj kulturoloških, turističkih i rekreacionih kapaciteta kantona, čija je temeljna svrha poboljšanje kvaliteta življenja na ovom prostoru.

4.1.1.3 Zaštićena prirodna područja i aktivnosti na proglašenju novih

Prirodno naslijeđe su dijelovi prirodnog okoliša u KS, izdvojeni i zaštićeni posebnim zakonskim aktima kao dobra sa identifikovanim visokim vrijednostima biološke raznolikosti i geodiverziteta. Poslove zaštite prirode u KS vrši MPUGZO KS i Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo (KZzZKHiPN Sarajevo) u okviru svoje nadležnosti utvrđene osnivačkim aktom i Statutom.


103

Prema principima koje je odredila IUCN a na kojima je baziran i Zakon o zaštiti prirode FBiH191

, moguće je izvršiti kategorizaciju u odnosu na sedam predviđenih kategorija: od strogog rezervata prirode do zaštićenog područja upravljanja resursima (Tabela 58).

Tabela 58. Kategorizacija zaštićenih područja i nadležnosti nad istima192

Kategorija zaštićenog područja Institucija koja

proglašava područje zaštićenim

U slučaju sukoba nadležnosti (dva ili

više kantona)

U slučaju sukoba nadležnosti (entiteti)

Ia

Ib

Strogi rezervat prirode

Parlament FBiH

Parlament FBiH

FMOiT za FBiH i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, u skladu sa Međuentitetskim tijelom za okoliš i njihovim programom

Područje divljine

II Nacionalni park

IIIa

IIIb

Park prirode

Kantonalna skupština

Spomenik prirode i prirodnih obilježja

IV Područje upravljanja staništima/vrstama

Va

Vb

Zaštićeni pejzaž (morski i kopneni)

Regionalni park

VI Zaštićeno područje sa održivim korištenjem prirodnih resursa

Uvažavajući navedenu kategorizaciju, u KS se izdvajaju četiri zaštićena područja prirode (Tabela 59).

Tabela 59. Zaštićena prirodna područja u KS

Naziv zaštićenog područja

Kategorija po IUCN

Površina (ha)

Odluka/Zakon o proglašenju Ključni elementi zaštite

Spomenik prirode „Skakavac“

III 1.430,70 Odluka o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" spomenikom prirode ("Sl. novine KS", br. 10/02); Zakon o proglašenju šireg područja vodopada “Skakavac” spomenikom prirode (“Sl. novine KS”, br. 11/10)

Zaštita ili očuvanje trajnih prirodnih karakteristika od izuzetne važnosti pružanja mogućnosti za naučna istraživanja, obrazovanje i korištenje i sl., te otklanjanja i sprječavanja eksploatacije ili posjeta koje mogu dovesti do promjene i oštećenja prirode za omogućavanje koristi stanovništvu koje živi na tom području, a koje je u skladu sa ciljevima upravljanja. Zaštita hidrološke, geološke, florističke i faunističke raznolikosti, te sakralnog naslijeđa.

Spomenik prirode „Vrelo Bosne“

III 603,00 Zakon o proglašenju Spomenika prirode "Vrelo Bosne" ("Sl. novine KS", br.16/06); Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proglašenju Spomenika prirode "Vrelo Bosne" ("Sl. novine KS", br. 36/09); Zakon o proglašenju spomenika prirode „Vrelo Bosne“ – prečišćeni tekst („Sl. novine KS“, br. 6/10)

Očuvanje brojnih prirodnih, pejsažnih, hidroloških, kulturno-historijskih, socioloških, edukativnih, naučnih i ekonomskih vrijednosti, te usklađivanje vrijednosti sa zaštitom, korištenjem i razvojem područja

Zaštićeni pejzaž V 497,00 Zakon o proglašenju Očuvanje geološke raznolikosti i

191 Sl. novine FBiH, br. 66/13 192 Ibid.


104

Naziv zaštićenog područja

Kategorija po IUCN

Površina (ha)

Odluka/Zakon o proglašenju Ključni elementi zaštite

„Bijambare“ zaštićenog pejzaža Bijambare („Sl. novine KS“, br. 21/03); Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Bijambare" ("Sl. novine KS", br. 36/09); Zakon o proglašenju zaštićenog pejzaža „Bijambare“ – prečišćeni tekst („Sl. novine KS“, br. 6/10)

prirodnog naslijeđa, hidrološke raznolikosti kao i visokog stepena florističke raznovrsnosti. Područje namijenjeno za očuvanje pejzaža, naučno istraživanje, ekološku edukaciju i vaspitanje, te rekreaciju i turizam u svim sezonama u toku godine.

Zaštićeni pejzaž „Trebević“

V 400,20 Zakon o proglašenju zaštićenog pejzaža „Trebević“ („Sl. novine KS“, br. 15/14)

Zaštita specifične ekološke, biološke, kulturne i estetske vrijednosti područja.

Ukupna površina proglašenih zaštićenih područja u KS iznosi 2.930,90 ha što čini oko 2,3 % od ukupne površine Kantona. Svako od navedenih područja ima svoje specifičnosti u oblasti fizičko-geografskog i biološkog diverziteta kao i različito administrativno ustrojstvo.

Na narednoj slici prikazan je prostorni raspored zaštićenih područja unutar KS.

Slika 7. Prostorni raspored zaštićenih prirodnih područja na području KS

Pored već zaštićenih područja u KS, Prostornim planom KS za period 2003. do 2023. godine utvrđene su prirodne cjeline, kojima je na bazi ranijih analiza i studija dodijeljena određena kategorija zaštite, te ih je potrebno staviti i pod zakonsku zaštitu

193. To su:

Rezervat prirode „Misoča“, (535,00 ha)

Nacionalni park - površine masiva Igman, Bjelašnica, Treskavica i kanjon rijeke Rakitnice (Visočica)

Zaštićeni pejzaži: Ozren (6.958,00 ha), Zvijezda (3.050,00 ha), Debelo Brdo (1.768,00 ha), Jahorina (1.478,00 ha), Podlipnik (1.328,00 ha), Čemerska planina (1.637,00 ha), Bentbaša (147,70 ha).

Inicijativa da se južni dijelovi Kantona na području Igmana i Bjelašnice područje proglase nacionalnim parkom krenula je 1986. godine od strane Olimpijskog centra Sarajevo. Najprije je za proglašenje nominiran relativno mali prostor obuhvaćen regulacionim planovima, ali je kasnije proširen na područja Treskavice, Visočice i kanjona rijeke Rakitnice. Ipak, konačna odluka o uspostavljanju nacionalnog parka je politička odluka koja nikada nije donesena. Trenutno je u toku projekt „Postizanje očuvanja biološke raznolikosti kroz uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim područjima i izgradnju kapaciteta za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini“, finansiran od strane Globalnog fonda za okoliš, a kojeg implementira UNEP. Cilj projekta je podrška sistemu zaštićenih područja u BiH kao i njegovo proširenje, te izgradnja kapaciteta za efikasno upravljanje biodiverzitetom. Projektom će se, između

193 MPUGiZO KS, Informacija o zaštićenim prirodnim područjima u KS, 2008.


105

ostalog, uraditi analiza i valorizacija područja Bjelašnica – Igman – Treskavica - Kanjon rijeke Rakitnice na dijelu masiva koji pripada KS, a na osnovu koje će se utvrditi kategorija zaštite po IUCN-u (pretpostavka je da će biti predložena kategorija Park prirode odnosno III kategorija).

Međutim, Općinsko vijeće Trnovo je, na sjednici održanoj 26.06.2007. godine donijelo Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana „Sportsko-rekreacioni centar Bjelašnica-Donja Grkarica-Prečko polje-Kolijevka“ I Faza – Prečko Polje

194, te je isti i usvojen u maju 2016. godine. Prostor obuhvaćen granicama I faze Plana se nalazi i unutar zone

koja je Prostornim planom KS za period 2003.-2023. označena kao kulturno - historijsko i prirodno naslijeđe, a na njemu je predviđena izgradnja objekata turističkog naselja te se da zaključiti da planski dokument nižeg reda nije usklađen sa planskim dokumentom višeg reda odnosno Prostornim planom KS.

Važeći Zakon o zaštiti prirode FBiH propisuje obavezu provedbe strateške procjene plana i programa čije provođenje može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, a što u ovom slučaju nije ispoštovano niti se poštuje u ostalim slučajevima kada je riječ o prirodnim cjelinama definisanim Prostornim planom KS za period 2003.-2023. godina. Nadalje, treba napomenuti da FMOiT nije donijelo podzakonski akt kojim se određuje način provedbe strateške procjene plana i programa koji ima značajan utjecaj na okoliš, a za koji je Zakonom određena obaveza strateške procjene. Evidentna je potreba za pojačanim inspekcijskim nadzorom od strane kantonalnog inspektora za zaštitu prirode ili inspektora za zaštitu okoliša. Međutim, trenutno je u KUzIP zaposlen samo jedan inspektor za zaštitu okoliša iako su Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji predviđena tri, a od predviđena dva radna mjesta za inspektora zaštite prirode, oba su upražnjena i u toku je procedura zapošljavanje jednog inspektora za zaštitu prirode.

Za područje planiranog zaštićenog pejzaža Bentbaša izvršena je valorizacija prirodnih i kulturno-historijskih obilježja prema međunarodnim kriterijima, a MPUGZO KS je krajem 2014. godine pripremilo Prednacrt zakona o proglašenju zaštićenog pejzaža “Bentbaša” u skladu sa Prostornim planom KS za period 2003.-2023. godina., odredbama Federalnog zakona o zaštiti prirode, te izvršenoj valorizaciji, kroz Stručno obrazloženje za proglašenje Zaštićenog pejzaža „Bentbaša“, koje je obezbijeđeno putem KZzZKHiPN Sarajevo. Općinsko vijeće Stari Grad je na sjednici održanoj 31.08.2016. godine dalo saglasnost da se uspostavi zaštićeni pejzaž Bentbaša uz uslov da mjere zaštite budu u skladu sa mjerama zaštite koje se odnose na prirodno-graditeljsku cjelinu Isa-begove zavije i historijski spomenik Kozija ćuprija. MPUGZO KS trenutno priprema dokumentaciju koja će se uputiti Vladi KS, Skupštini KS i potom na javnu raspravu kada bi se područje Bentbaše zvanično proglasilo zaštićenim područjem. Površina planiranog zaštićenog pejzaža „Bentbaša“ iznosi 160,9 ha. I u slučaju ovog planiranog zaštićenog područja, usvojen je dokument prostornog uređenja nižeg reda odnosno Regulacioni plan „Rekreaciono - sportsko područje Bentbaša“

195, koji nije usklađen sa Prostornim planom KS za period 2003.-2023., te je u periodu njegove primjene

izgrađen veliki broj objekata na prostoru planiranog zaštićenog pejzaža Bentbaša.

Osim aktivnosti na proširenju zaštićenih područja u KS, MPUGZO KS je izdvojilo namjenska sredstva za realizaciju projekta “Analiza stanja i prijedlog mjera zaštite za sve evidentirane pojedinačne spomenike prirodne baštine, sa analizom stanja i preispitivanje kategorije zaštićenih područja KS“ koji se provodi u dvije faze:

I faza: “Analiza stanja i prijedlog mjera zaštite za sve evidentirane pojedinačne spomenike prirodne baštine KS, i

II faza: „Analiza stanja i preispitivanje kategorija zaštićenih područja Kantona Sarajevo“.

Ova aktivnost MPUGZO KS je u skladu sa ciljevima Federalne strategije za zaštitu okoliša (Cilj 4.4.2.1. Uspostava bioindikatora i revizija postojećeg stanja ranije zaštićenih područja FBiH), a također i u skladu sa jednim od prioriteta prethodnog KEAP-a.

Ciljevi I faze projekta su: (1) Valorizacija stanja identifikovanih prirodnih vrijednosti na području KS, (2) Uspostava odgovarajućih mjera zaštite na prirodno vrijednim područjima, (3) Usklađivanje liste evidentiranih područja pojedinačnih Spomenika prirode sa važećim Zakon o zaštiti prirode FBiH i IUCN kategorizacijom i (4) Priprema inicijalne liste staništa na područjima sa povoljnim konzervacijskim statusom u KS.

Ovdje do izražaja dolazi problem u primjeni Zakona o zaštiti prirode FBiH jer isti nije definisao kategoriju zaštite za pojedinačna obilježja (objekte) prirodne baštine iako bi ista, prema IUCN-u

196, pripadala kategoriji III - Spomenik

prirode i prirodna obilježja. Naime, u članu 138. Zakona navodi se da kategorija III predstavlja manja zaštićena

194 „Sl. novine KS“, br. 26/07 195 „Sl. novine KS“, br. 18/05 196 https://www.iucn.org/theme/protected-areas/about/protected-area-categories/category-iii-natural-monument-or-feature

https://www.iucn.org/theme/protected-areas/about/protected-area-categories/category-iii-natural-monument-or-feature


106

područja, često sa visokim turističkim potencijalom. Također, Zakon ne propisuje ni način donošenja određenog propisa zaštite pojedinačnih prirodnih vrijednosti. Ciljevi II faze projekta su: (1) Preispitivanje i utvrđivanje kategorije zaštićenih područja (zaštićeni pejzaž Bijambare i spomenici prirode Skakavac i Vrelo Bosne) u kontekstu Zakona o zaštiti prirode

197 , a kroz analizu sadašnjeg stanja

zaštićenih prirodnih cjelina i (2) Sagledavanje održivosti i adekvatnosti zadovoljenja višestrukih zahtjeva, te određivanje daljih mjera zaštite i obima intervencija neophodnih za poboljšanje stanja zaštićenih prirodnih područja. Svim zaštićenim područjima u KS upravlja Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja (KJUzZPP). Zadaci KJUzZPP su zaštita i očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti (geoloških, hidroloških, bioloških) i ambijentalne raznolikosti, kao i obezbjeđivanje nesmetanog odvijanja prirodnih procesa, te nadzor nad provođenjem uslova i mjera zaštite na zaštićenim područjima. Poslovi i zadaci iz nadležnosti KJUzZPP obavljaju se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode FBiH, Odlukom o osnivanju KJUzZPP

198, važećim zakonima o proglašenju zaštićenih

područja (Tabela 59), prostornim planova područja posebnih obilježja, planovima upravljanja i drugim propisima koji regulišu ovu oblast. Sva zaštićena područja u KS imaju Planove upravljanja izuzev Zaštićenog pejzaža „Trebević“ za koji se trenutno izrađuje Plan upravljanja. Planovi upravljanja zaštićenim područjima se donose za period od 10 godina. Plan upravljanja Spomenikom prirode Vrelo Bosne donesen je za period 2007.-2017., dok je Plan upravljanja Zaštićenim pejzažem Bijambare donesen za period 2008.-2018. te je evidentna da isti ubrzo prestaju važiti. Međutim, bez obzira na period trajanja, u okviru „Analize stanja i preispitivanje kategorija zaštićenih područja Kantona Sarajevo“ (II faze gore navedenog projekta) predložene su revizije planova upravljanja za zaštićena područja Vrelo Bosne i Skakavac.

Trenutno, nadležno ministarstvo, KJUzZPP, te KZzZKHiPN Sarajevo nemaju dovoljno stručnih kadrova koji bi se bavili poslovima zaštite prirode i biodiverziteta. Dodatno, KZzZHiPN Sarajevo nije adekvatno ni institucionalno organiziran. U okviru ovog zavoda postoji sektor za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i sektor pravnih, općih i finansijskih poslova i pet službi od kojih nijedna nije služba za zaštitu prirode, te sav posao iz oblasti prirode obavlja jedna osoba. Mali broj zaposlenih kompenziran je tijesnom saradnjom sa ekspertima i ustanovama bliskih djelatnosti.

Nadalje, sa razvijanjem novih usluga i otvaranjem novih procedura u zaštićenim područjima, u KJUzZPP ukazala se potreba za upošljavanjem nove radne snage koja se često ne može zamijeniti s povremenom radnom snagom. Naime, u Javnoj ustanovi postoji stalna potreba za dodatnim angažmanom i jačanjem kadrovske strukture da bi se održalo postignuto stanje i obezbjedio razvoj i širenje djelatnosti na ostale prirodne vrijednosti KS. Najveći deficit je u broju zaposlenih nadzornika prirode jer ih je trenutno zaposlenih sedam što je nedovoljno s obzirom na upravljanje u četiri zaštićena područja i kompleksnost problema sa kojima se svakodnevno susreću. Također, njihove trenutne ovlasti su ograničene, što otežava nadzor i čuvanje zaštićenih područja. Osim što u Javnoj ustanovi nije zaposlen ni glavni nadzornik, potrebno je uposliti i veći broj radnika na naplati ulaza, te provođenju mjera zaštite, a u Službi za stručne, operativne i poslove održavanja potrebno je uposliti stručnog saradnika za biodiverzitet i održivi razvoj kako je unutrašnjom sistematizacijom radnih mjesta i predviđeno.

4.1.1.4 Identifikacija ekosistema sa visokim vrijednostima biodiverziteta

Identifikacija ekosistema sa visokim vrijednostima biodiverziteta data je u poglavlju 4.1.1.1. Pored ovih ekosistema, analizom tipova staništa, na području KS je utvrđeno postojanje 22 tipa staništa

199 koja se

nalaze u Aneksu I Direktive o staništima Evropske Unije koja daje listu tipova prirodnih staništa od interesa zajednice, čija konzervacija zahtijeva uspostavu zaštićenih područja. To su:

Slatkovodna staništa o 3240 (24.224 x 44.112) Obale planinskih rijeka obrasle zajednicama sive vrbe Salix elaeagnos

Vrištine i šibljaci umjerenog područja o 4030 (31.2) Suhe evropske vrištine; o 4060 (31.4) Planinske i pretplaninske vrištine. o 4070 (31.5) *klekovina bora Pinus mugo i dlakave alpske ruže Rhododendron hirsutum

Primarni i sekundarni pašnjaci o 6110* (34.11) Kraški pašnjaci (Alysso-Sedion albi); o 6170 (36.41-36.45) Planinske livade na krečnjaku; o 6210 (34.31-34.34) Sekundarni suhi pašnjaci na karbonatnim supstratima (Festuco-Brometalia);

197 „Sl. novine FBiH“ br. 66/13 198 „Sl. novine KS“ br.6/10 – prečišćeni tekst,14/11, 15/14 199 Drešković, N., Đug, S., Stupar, V. et al. , NATURA 2000 u BiH, Sarajevo, 2011.


107

o 6230* (35.1) Vrstama bogati Nardus pašnjaci, na silikatnim supstratima; o 6430 (37.7 i 37.8) Eutrofne visoke zeleni; o 6510 (38.2) Nizinske visoke livade (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis); o 6520 (38.3) Gorske visoke livade.

Visoka tresetišta, bare i močvare o 7110* (51.1) Aktivni visoki treseti;

Staništa u stijenama i pećinama o 8120 (61.2) Krečnjački sipari od brdskog do alpijskog regiona o 8210 (62.1 i 62.1A) Karbonatne klisure sa hazmofitskom vegetacijom; o 8310(65) Pećine zatvorene za javnost.

Šume o 9110 (41.11) Acidofilne bukove šume; o 91E0 *(44.3) Rezidualne aluvijalne šume; o 91L0 (41.A2) Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) o 91K0 Ilirske bukove šume sveze Aremonio-Fagion o 91F0 (44.4) Nizijske šume tvrdih lišćara o 9410 (42.21 -> 42.23) Acidofilne četinarske šume. o 95A0 (42.7) Subalpske oro- mediteranske šume endemičnih balkanskih borova

Većina navedenih tipova staništa, koji su dio pejzažne raznolikosti KS, još uvijek se odlikuju dovoljnim stepenom očuvanosti da bi bili predmet legitimne zaštite.

4.1.2 Konverzija staništa

Konverzija staništa je proces u kojem staništa, koja imaju svoju organizaciju i integraciju, prelaze u staništa karakteristična za niže oblike organizacije uslijed djelovanja jednog ili više ekoloških i antropogenih faktora. Konverzije mogu biti uslovljene i određenim prirodnim katastrofama (požari, poplave, odroni) ili mogu nastati u dugotrajnim procesima regresivne sukcesije biocenoza. Konverzija je, po pravilu, uvijek nepovoljan proces za autohtone ekosisteme višeg reda i biološku raznolikost tih ekosistema.

Porastom potreba čovjeka za prostorom u svrhu izgradnje industrijskih postrojenja, širenja agrikulturnih prostora i naselja izražen je veći trend pretvorbe prirodnih staništa u niže oblike organizacije. Konverzija staništa predstavlja veliku opasnost za veliki broj vrsta, posebno ugroženih i zaštićenih. Najviše ugroženi ekosistemi konverzijom u KS su šumski ekosistemi, planinski vodeni ekosistemi, ekosistemi kanjona rijeka, te ekosistemi planinskih livada.

4.1.2.1 Konverzija primarnih ekosistema

Pod primarnim ekosistemima smatraju se svi veliki osnovni prirodni ekosistemi (biomi). Na prostoru KS to su:

primarna šumska staništa,

planinska staništa,

slatkovodna staništa.

Glavni uzrok konverzije primarnih šumskih ekosistema na u KS su: širenje urbanih prostora u prirodu, neplanska gradnja i neplanska i neadekvatna sječa. Od prirodnih uzroka konverzije najvažnija su požarišta i neadekvatna izgradnja infrastrukture (putevi, energetska postrojenja, eksploatacija mineralnih resursa i dr.). Vrlo važni i na iznenadne promjene osjetljivi šumski ekosistemi unutar teritorije KS su:

Šume medunca i crnog graba (Querco-Ostryetum carpinifoliae);

Šume kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum);

Šume kitnjaka (Quercetum petraeae montanum);

Šume lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris);

Šume crne johe (Alnetum glutinosae);

Šume bukve (Fagetum montanum);

Šume bukve i jele (Abieti - Fagetum);

Šume bukve i jele sa smrčom (Piceo – Abieti – Fagetum);

Šume jele i smrče (Abieti – Piceetum).

Konverzija šumskih staništa u KS naročito je izražena u planinskim predjelima gdje se vrši legalna i ilegalna eksploatacija šumskog bogatstva.

Primarna šumska staništa na prostoru KS trenutno zauzimaju 40.822,13 ha prostora, što čini oko 32 % od ukupne teritorije KS. Posmatrajući brojke, može se zaključiti da primarna šumska staništa KS u prošlosti nisu bila pod većim


108

negativnim utjecajem čovjeka ali i da se njihova površina smanjuje, te je neophodno djelovati kako bi se iste očuvale i proširile na do 40 % od ukupne površine KS.

Konverzija planinskih staništa, je naročito izražena u KS, što se posebno odnosi na ekosisteme planinskih livada na bazičnim i kiselim tlima sa mnogim endemičnim vrstama biljaka i životinja. Pored istih, posebno su ugrožene i planinske livade koje na vertikalnom vegetacionom profilu zauzimaju nešto niže nadmorske visine i to: brdske i gorske livade, termofilne livade, kamenjarski pašnjaci i kamenjari. Navedeni ekosistemi su posebno ugroženi planiranom gradnjom stambenih i poslovnih objekata u svrhu razvoja turizma, zbog atraktivnih lokacija u prirodi.

Slatkovodna staništa na području KS su ugrožena degradacijom staništa, prije svega samog korita i uređenjem obala. Mnoga korita rijeka, posebno onih u urbaniziranim područjima su regulisana, čime je izgubljeno naselje dna (bentos) ali i naselja obala rijeka i potoka. Nekadašnji industrijski giganti na području KS više ne vrše najveće opterećenja na površinske vodotoke već su tu ulogu uzela manja preduzeća, te kanalizacioni ispusti. Posebno značajno zagađenje, te samim tim i izmjena staništa, ogleda se u rijekama: Miljacka, Bosna (kod naselja Reljevo), te Željeznica. Uzrok prekomjernom opterećenju (zagađenju) rijeka su kanalizacioni odvodi nepovezani na bilo koji prečistač otpadnih voda, te nefunkcionisanje samog centralnog prečistača otpadnih voda grada Sarajeva na Butilama. Treba napomenuti da jedan dio tereta opterećenja vodotoka dolazi i iz RS, što se posebno odnosi na vodotoke Miljacka i Željeznica.

Veliki problem u KS predstavlja i degradacija slatkovodnih staništa uzrokovana neplanskom izgradnjom u priobalnom pojasu voda, neuravnoteženom izgradnjom putnih komunikacija, izgradnjom objekata za zaštitu od poplava, kamenoloma i eksploatacija šljunka.

4.1.2.2 Konverzija sekundarnih staništa

Pod sekundarnim ekosistemima smatraju se svi prirodni ekosistemi nastali kao posljedica uplitanja čovjeka u primarne ekosisteme, te ekosistemi nastali u procesima prirodne sukcesije, uslijed djelovanja prirodnih katastrofa (npr. požari). Na prostoru KS to su:

• Sekundarni šumski ekosistemi,

• Livadski ekosistemi.

Sekundarni šumski ekosistemi su nastali kao posljedica pošumljavanja, sječe i izgradnje unutar primarnih šumskih ekosistema. Iako su nastala uplitanjem čovjeka, danas su ovi ekosistemi pod velikim pritiscima uslijed neuravnotežene i nekontrolisane sječe, te uslijed nedovoljno stručnog zasađivanja kultivara i napada nametnika. Na prostoru KS navedeni ekosistemi su raspoređeni fragmentirano na cjelokupnom prostoru kantona sa nešto većom zastupljenošću u blizini granica urbanog područja, te u predjelima gdje čovjek održava prostor za rekreaciju (npr. park-šume, dijelovi zaštićenih područja i sl.). Primarni šumski ekosistemi će u dogledno vrijeme prerasti u sekundarne šumske ekosisteme, uslijed sukcesije.

Livadski ekosistemi su nastali uslijed krčenja šumskih staništa u svrhe ispaše stoke. Danas su ovi ekosistemi poznati po velikom broju zeljastih vrsta biljaka po čemu su naročiti poznate brdske livade. Ovi su ekosistemi ugroženi prekomjernom ispašom stoke, neadekvatnim agrikulturnim zahvatima (oranje, kopanje i dr.), te uslijed nastupa prirodne sukcesije nastale zbog zapuštenosti ovih ekosistema. Ovi ekosistemi su fragmentirano raspoređeni na cjelokupnoj teritoriji kantona sa posebnim naglaskom na brdska područja od 800-1050 m nadmorske visine.

Livadski ekosistemi u KS zauzimaju prostor od 34.119,6 ha što čini oko 27% teritorije KS.

Konverzija refugijalno-reliktnih staništa na teritoriji KS se može smatrati potencijalno opasnom po ova vrijedna staništa. Poznata reliktno-refugijalna staništa na teritoriji KS su

200:

1. Kanjon rijeke Stavnja, 2. Kanjon rijeke Misoča, 3. Vodopad Skakavac, Perački potok, kanjon Sušice, 4. Klisura Nahorevskog i Koševskog potoka, 5. Izvorišno područje rijeke Mošćanice, sa amfiteatrom Gornji Faletići, 6. Kanjon rijeke Miljacke, od Sastavaka do Bentbaše, 7. Kanjon rijeke Željeznice od Trnova do brane Bogatići, 8. Kanjon Crne rijeke, 9. Izvorište rijeke Bosne,

200 FMOiT (2008): Bosna i Hercegovina zemlja raznolikosti (Prvi nacionalni izvještaj BiH za Konvenciju o biološkoj raznolikosti), Sarajevo, 2008.


109

10. Klisura u dolomitnom kompleksu rijeke Lepenice (desna pritoka rijeke Fojnica), 11. Ušće rijeke Zujevine i Miljacke u Bosnu.

Od navedenih reliktno-refugijalnih staništa posebno su ugoženi: kanjon rijeke Miljacke, od Sastavaka do Bentbaše, izvorište rijeke Bosne, te ušće rijeke Zujevine i Miljacke u Bosnu. Kanjon rijeke Miljacke je ugrožen zagađenjem koje dolazi iz RS, te izgradnjom stambenih, poslovnih i drugih infrastrukturnih objekata. Ušće Zujevine i Miljacke u Bosnu, kao i Vrelo Bosne su ugroženi organskim opterećenjem (zagađenjem) izazvanim nekontrolisanim kanalizacionim ispustima u Gradu Sarajevu i prigradskim naseljima.

4.1.3 Prekomjerna eksploatacija resursa i zagađenje

Pod prekomjernom eksploatacijom prirodnih resursa podrazumijeva se iskorištavanje resursa do te mjere da je onemogućeno njihovo prirodno obnavljanje.

Faktori koji mogu dovesti do prekomjerne eksploatacije sa negativnim utjecajima na okoliš prema Strategiji zaštite okoliša FBiH 2008.-2018. su:

• otvaranje kamenoloma sa visokom učestalošću na malom prostoru, u geološkim područjima koja čine unikatna i veoma vrijedna staništa (saharoidni dolomiti, ofiolitske stijene, kanjoni, sedrene naslage, visokovrijedne ambijentalne cjeline, termomineralne zone itd.),

• naglašena eksploatacija vodenih resursa (uključujući sve tipove vodnih staništa) u energetske svrhe, melioracije i snabdijevanja, a naročito podzemnih depoa voda,

• nekontolisana i intenzivna upotreba ljekovitih jestivih i vitaminskih biljaka iz slobodne prirode u herbalnom sektoru,

• nekontrolisani i ilegalni lov i ribolov i sakupljanje divljih životinja (puževi, reptili, amfibi, ribe i ptice), • ilegalna trgovina rijetkim, zaštićenim i unikatnim genofondom, te geološkom raznolikošću (stalaktiti,

stalagmiti, šljunak, pijesak).

Stanje biološke i geološke raznolikosti uslovljeno prekomjernom eksploatacijom resursa se karakteriše, prije svega, promjenom strukture ekosistema i promjenama općeg stanja ekosistema. Na području KS postoje značajni mineralni resursi (krečnjak, dolomit, glina, podzemne vode i dr.). Korištenje navedenih resursa nije na zavidnom nivou, ali uz njihovo racionalno korištenje isti mogu predstavljati značajan faktor razvoja privrede KS.

Trenutno, na teritoriji KS egzistiraju kamenolomi koji eksploatišu mineralne sirovine krečnjak i dolomit, dok postoji svega jedna eksploatacija gline kod Rapajla (općina Ilidža)

201.

Na području KS postoji sistem kontinuiranog i sistematskog praćenja stanja okolišnih komponenti, od čega je najzastupljenije praćenje kvaliteta zraka za koji postoji i registar zagađivača i emisija na nivou kantona

202.

Specifično zagađenje zemljišta se dogodilo uslijed ratnih sukoba na ovom prostoru, a ogleda se u kontaminaciji zemljišta sa minsko - eksplozivnim sredstvima (zaostala minska polja), te ostacima municije proizvedene od osiromašenog uranijuma. Najveća koncentracija minsko-eksplozivnih sredstava se nalazi na području nekadašnjih ratnih dejstava, posebno na području planina Bjelašnica i Treskavica ali i u blizini gradskih naselja kao npr. u kanjonu rijeke Miljacke, te na pojedinim neočišćenim obroncima planine Trebević.

4.1.4 Utjecaj klimatskih promjena na prirodu

Klimatske promjene su globalni problem koji nije zaobišao ni BiH, te samim tim ni prostor KS. One su praćene su pojavom temperaturnih i padavinskih ekstrema i njihovom neravnomjernom distribucijom što dovodi do velikih promjena u ekosistemima koje se odražavaju i na opstanak pojedinih zajednica i vrsta. Temperaturni i padavinski ekstremi se bilježe gotovo svake godine što se ogleda u redovnoj pojavi ekstremnih suša ali i ekstremnih padavina koje često rezultiraju poplavama. Klimatske promjene, posmatrajući sa aspekta promjene mikroklime, ostavljaju velike posljedice po lokalnu biološku raznolikost, posebno po primarne producente ekosistema, odnosno biljnu zajednicu. Povlačenje pojedinih ekosistema na više nadmorske visine, te sve veće isušivanje manjih rijeka i potoka nesumnjivo će se odraziti na prirodu i biološka raznolikost uopće. Posebno veći utjecaj klimatskih promjena za očekivati je u primarnim šumskim ekosistemima, reliktno-refugijalnim staništima klisura i kanjona rijeka te u samim vodenim ekosistemima.

201 ZzPR KS, Prostorni plan KS za period od 2003. do 2023. godine, Sarajevo, 2008. 202 CETEOR Sarajevo,Registar emisija u zrak za područje KS za 2010. godinu – skraćena verzija, Sarajevo, 2012.


110

4.1.5 Invazivne vrste

Nedovoljno je podataka o kvalitativno-kvantitativnoj zastupljenosti invazivnih biljnih i životinjskih vrsta na području KS, ali se može reći da je i na prostoru ovog kantona slična zastupljenost invazivnih stranih vrsta kao i u cijeloj BiH. Trenutno, ne postoji zvanična lista invazivnih vrsta za prostor BiH.

Na području BiH pa tako i na području KS evidentirano je više invazivnih vrsta biljaka od kojih se izdvajaju: (i) Ailanthus altissima (Mill) Swinglle (Pajasen), (ii) Amaranthus blitoides S. Watson, (bljutavi štir), (iii) Asclepias syriaca L. (cigansko perje), (iv) Ambrosia artemisifolia L. (ambrozija), (v) Bidens bipinnata L. (kozji rogovi), (vi) Bidens frondosus L. (lisnati dvozub), (vii) Bunias erucago L. (čunjasti repušac), (viii) Coniza canadensis (L.) (repušnjača), (ix) Erigeron annus (L.) Pers.(krasolika), (x) Galinsoga parviflora Cav. (sitna konica), (xi) Helianthus tuberosus L. (čičoka), (xii) Iva xanthifolia Nutt. (obična iva), (xiii) Phragmites communis L. (trska), (xiv) Iris germanica L. (Perunika bogiša), (xv) Robinia pseudacacia L. (bagrem), (xvi) Syringa vulgaris L. (jorgovan). Pojedine vrste kao npr. ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) predstavljaju i veliku prijetnju po zdravlje ljudi, te ju je potrebno redovno uništavati kako bi se stavila pod kontrolu.

Od invazivnih vrsta svakako su poznatije one koje uzrokuju zdravstvene probleme. Među njima najpoznatija je alergena invazivna vrsta Ambrosia artemisifolia L. za koju je izrađen digitalni katastar staništa u KS

203.

Prema podacima iz katastra, ukupno je na teritoriji KS registrovano 105 tačaka sa ambrozijom.

Pored ambrozije na snimanim tačkama zabilježeno je još ukupno 68 vrsta zeljastih biljaka različitih frekvencija. Najčešće se javlja prava livadarka (75 lokacija), ovčja vlasulja 75, divlji pelin (67), pirevina (64), konjogriz (64), dvogodišnji dimak (46), divlji kumin (34), divlja nana (33), rastavić veliki (31), hajdučka trava (29), čičak (28), maslačak (27), divizma (26), abdovina (23).

Ambrozija predstavlja veliki problem, jer se širi pretežno uz puteve, te na zapuštena poljoprivredna zemljišta a sa ambrozijom se šire i druge vrste alergenih biljaka. Borba protiv ambrozije je prepoznata kao problem i na većim nivoima vlasti u BiH, te je na nivou FBiH donesena Odluka o mjerama za sprječavanje širenja i uništavanje ambrozije („Sl. novine FBiH“, br. 51/09).

O invazivnim vrstama životinja nema dovoljno preciznih podataka ali su iste unesene od strane čovjeka jer su prvenstveno služile u cilju uzgoja, kao pratioci nekih biljnih kultura ili za neku drugu korist čovjeku. Trenutačno najpoznatiji ali i najveći problem predstavljaju invazivne vrste riba. Od alohtonih vrsta u slivu rijeke Bosne evidentirane su sljedeće vrste riba: Oncorhynchus mykiss Walbaum, 1792 - (kalifornijska pastrmka), Salvelinus fontinalis Mitchill, 1814 - (potočna zlatovčica), Ctenopharyngodon idella Valenciennes in Cuvier & Valenciennes, 1844 - (amur), Ameiurus nebulosus Lesueur, 1819 - (američki patuljasti somić) i Lepomis gibbosus L. 1758) (sunčanica).

Prema podacima iz Ribolovnih osnova za područja II, IV i VI u sastavu ihtiopopulacije ovih ribolovnih područja evidentirane su tri alohtone vrste: kalifornijska pastrmka, amur i babuška. Ove vrste se ujedno mogu smatrati i invazivnim.

4.1.6 Stanje javne svijesti

U KS kao i cijeloj BiH, svijest o značaju očuvanja okoliša i zaštiti biodiverziteta kao i prirode u cijelosti nije na zadovoljavajućem nivou. S jedne strane se radi o nedostatku osnovne kulture i nedovoljnoj educiranosti stanovništva, dok s druge strane, kod određenog sloja stanovništva postoji jasna želja za sticanjem profita raznim neprihvatljivim sredstvima pri čemu se ne preza ni od najradikalnijih zahvata u okolišu.

U obrazovnom sistemu je oblast zaštite okoliša i vrijednosti biološke raznolikosti nedovoljno zastupljena, izučava se fragmentarno u okviru nekih nastavnih predmeta (npr. Moj okoliš, Biologija i sl.), gdje se obrađuju pojmovi kao npr. ekosistemi, genetički resursi, zaštićena područja, ugrožene vrste, akvakultura, šumarstvo, invazivne vrste i sl. Zavisno od škole, vannastavne aktivnosti se odvijaju u vidu ekoloških sekcija. Ekološke sekcije svoje aktivnosti obavljaju kroz različite oblike rada (npr. obilježavanje ekoloških datuma, izrada tematskih radova, izleti i posjete muzejima, rad na izradi bioloških zbirki i sakupljanje botaničkog i zoološkog materijala, učešće u pošumljavanju ogoljelih površina, njega biljaka u školskim prostorijama i sl.

Nevladin sektor ima veliku ulogu kada je riječ o komuniciranju, podizanju javne svijesti i educiranju o zaštiti okoliša, uključujući biološku raznolikost u BiH. Postoje brojne nevladine organizacije (NVO) koje se bave ovom tematikom, a prepoznate su kao organizacije građana ili udruženja profesionalaca/stručnjaka. Međutim, aktivnosti NVO u ovoj

203 JP Bosanskohercegovačke šume, Izrada digitalnog katastra staništa ambrozije u KS, Sarajevo, 2014.


111

oblasti su sporadične i nedovoljne za jačanje svijesti i zaštiti okoliša i biološke raznolikosti. Stanje okoliša u KS ukazuje na činjenicu da kroz ove aktivnosti nije dostignut zadovoljavajući nivo okolinske svijesti zbog čega izostaju očekivani doprinosi građana.

Mediji ne pokazuju dovoljno interesa za tematike zaštite okoliša i biološke raznolikosti. U BiH ne postoje istraživanja niti monitoring medija u smislu zastupljenosti i načina interpretacije vrijednosti biološke raznolikosti. Općenito se može konstatovati da nema planskih i sistemskih aktivnosti obrazovanja i edukacija u ovoj oblasti.

O aktivnostima MPUGZO KS na obrazovanju o okolišu i podizanju svijesti javnosti o okolišu pa tako i biodiverzitetu u KS elaborirano je u poglavlju 5.5.


Na osnovu trenutno dostupnih podataka i stanja u oblasti zaštite prirode na području KS može se zaključiti slijedeće:

Za područje KS nije urađena mapa biodiverziteta što je bila jedna od mjera prethodnog KEAP-a KS odnosno nije izvršena inventarizacija flore, faune, fungije i identifikacija tipova staništa u KS koju će pratiti odgovarajuća baza podataka. MPUGZO KS trenutno finansira realiziraju projekta “Analiza stanja i prijedlog mjera zaštite za sve evidentirane pojedinačne spomenike prirodne baštine, sa analizom stanja i preispitivanje kategorije zaštićenih područja KS“ koji će, pored ostalog, rezultirati i inicijalnom identifikacijom staništa u pojedinim spomenicima prirode u KS što će poslužiti daljem razvoju mape staništa Kantona.

Izrađena mapa biodiverziteta je preduslov da se uradi procjena stepena ugroženosti vrsta i staništa u KS u skladu sa IUCN, te da se počne vršiti monitoring stanja biološke i geološke raznolikosti KS.

Kanton Sarajevo daleko prednjači nad ostalim kantonima FBiH u provođenju različitih aktivnosti na zaštiti prirode. Ukupna površina koju zauzimaju zaštićena područja Kantona iznosi oko 2,3 %. Sva zaštićena područja u KS imaju praktičnu zaštitu i njima upravlja KJUzZPP.

Važećim Prostornim planom KS evidentirane su brojne cjeline prirodnog naslijeđa KS kojima je na bazi ranijih analiza i studija dodijeljena određena kategorija zaštite, te ih je potrebno staviti i pod zakonsku zaštitu. MPUGZO postepeno provodi aktivnosti na proglašenju zaštite ovih područja. Trenutno je u proceduri zaštita područja Bentbaše u kategoriji zaštićenog pejzaža. Međutim, prema dosadašnjim iskustvima MPUGZO KS, odredba Zakona o zaštiti prirode FBiH, po kojoj se uspostava zaštićenih područja može provoditi uz saglasnost općinskog vijeća na čijem teritoriju se prostire zaštićeno područje, predstavlja ključnu prepreku u povećanju broja zaštićenih područja, iako to ne bi trebalo predstavljati prepreku, budući da svako područje za koje se priprema i zakonska zaštita ima svoju kategoriju zaštite utvrđenu Prostornim planom KS za period 2003.-2023.

Evidentirano je prisustvo međusobne neusklađenosti prostorno-planskih dokumenata, preciznije rečeno, donose se odluke o usvajanju i provođenju regulacionih planova za područja koja su u obuhvatu cjelina prirodnog naslijeđa utvrđenih Prostornim planom KS.

U KS se ne provodi strateška procjena planova i programa čije provođenje može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, a koja je propisana Zakonom o zaštiti prirode FBiH. FMOiT nije ni donijelo podzakonski akt kojim se određuje način provedbe ovakve strateške procjene.

Iako su Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji KUzIP predviđena dva radna mjesta za inspektore zaštite prirode, trenutno nije zaposlen nijedan. U toku je procedura zapošljavanja jednog inspektora.

U Zakonu o zaštiti prirode FBiH nije definisana kategorija zaštite za pojedinačne spomenike prirodne baštine kao ni način donošenja određenog propisa njihove zaštite, osim da je neophodno donijeti zakon o zaštiti prirodne vrijednosti.

Plan upravljanja Spomenikom prirode Vrelo Bosne i zaštićenim pejzažom Bijambare ističu 2017. odnosno 2018. godine. Iako Plan upravljanja Spomenikom prirode Skakavac važi do 2021. god., kroz realizaciju projekta „Analiza stanja i preispitivanje kategorija zaštićenih područja Kantona Sarajevo“ predložene su mjere koje zahtijevaju njegovu reviziju. Ovaj projekat definira određene mjere i za ostala dva zaštićena područja kada je u pitanju izrada novih planova upravljanja.

U MPUGZO KS, KJUzZPP, te u KZzZKHiPN Sarajevo zaposlen je nedovoljan broj stručnog kadra koji radi na poslovima zaštite prirode i biodiverziteta:

o U MPUGZO KS nema dovoljan broj stručnog kadra koji će obavljati poslove vezane za zaštitu biodiverziteta, odnosno praćenje stanja i zaštite biodiverziteta u KS.

o U KZzZKHiPN Sarajevo ne postoji služba za zaštitu prirode sa adekvatnim stručnim kadrom. o U KJUzZPP nema dovoljan broj kadrova u nadzorničkoj službi (glavni nadzornik, dodatni

nadzornici prirode, radnik za praćenje i naplatu ulaza, stručnjak za biodiverzitet i održivi razvoj).


112

Nedovoljno stručno osposobljavanje kadrova u KJUzZPP i KZzZKHiPN Sarajevo da samostalno rade na izradi Planova upravljanja za zaštićena područja.

Sa izuzetkom digitalnog katastra staništa ambrozije u KS, ne postoji katastar za ostale invazivne vrste biljaka i životinja na prostoru KS. Izrada ovog katastra bi olakšala monitoring i upravljanje površinama u smislu zaštite prirode i građana.

4.2 Vodni resursi

4.2.1 Zaštita voda

4.2.1.1 Kvalitet površinskih voda

Redovan monitoring kvaliteta površinskih voda u KS vrši laboratorija AVPRS. Na Slika 8 su prezentirane lokacije monitoring profila na kojima osoblje laboratorije AVPRS vršilo uzorkovanje i analizu odabranih parametara kvaliteta, u zavisnosti od vrste monitoringa tokom perioda 2011-2014. godina.

2011. godina 2012. godina

2013. godina 2014.godina

Slika 8. Monitoring profili za praćenje kvaliteta površinskih voda u KS u periodu 2011.-2014. 204

Kako je i preporučeno Okvirnom direktivnom o vodama EU i aktualnom legislativom (nova Odluka iz 2014. godine

205) na području FBiH se provode tri vrste monitoringa površinskih voda: nadzorni, operativni i istraživački

monitoring.

204 Podaci iz AVPRS, septembar 2016. god.


113

Nadzornim monitoringom se smanjuje stepen nesigurnosti metoda procjene rizika/utjecaja i rezultata, kroz otkrivanje različitih trendova u kvaliteti i količini vode, kao i prikupljanje informacija korisnih za kreiranje daljih aktivnosti vezanih za monitoring. Operativni monitoringom se vrši procjena statusa za vodna tijela ocijenjenih kao „vodna tijela pod rizikom“ kao i procjenu učinka primijenjenih mjera. Operativni monitoring bavi se vodnim tijelima koja su pod utjecajem pritisaka, te je tako i odabir parametara kvaliteta direktno ovisan o pritiscima. Istraživački monitoring se primjenjuje u slučajevima kad su razlozi za pogoršanje statusa nepoznati, kad se javlja potreba za dodatnim informacijama koje nije moguće dobiti pomoću nadzornog i operativnog monitoringa i u slučaju incidentnih zagađenja.

U periodu 2011. – 2013. godine sistematski monitoring kvaliteta je vršen na 14 monitoring profila (Slika 8), na način da je na godišnjem novu monitoringom bilo obuhvaćeno 3 –12 mjesta (Tabela 60).

Tabela 60. Lokacije monitoring profila kvaliteta površinskih vodotoka i frekvencija ispitivanja na području KS u periodu 2011.-2013.

206

R. br. Naziv monitoring profila Kod vodnog tijela Vodotok

Tip monitoringa*

2011 2012 2013

1. Bosna Reljevo BA_BOS_6 Bosna O - -

2. Bosna izvor BA_BOS_7 Bosna O O O

3. Ljubina ušće BA_BOS_LJUB_1 Ljubina - N O

4. Miljacka ušće BA_BOS_MILJ_1 Miljacka - O O

5. Miljacka – Kozija ćuprija BA_BOS_MILJ_3 Miljacka - N O

6. Misoča ušće BA_BOS_MIS_1 Misoča - N O

7. Stavnja ušće BA_BOS_STAV_1 Stavnja - O O

8. Stavnja nizvodno od Vareša BA_BOS_STAV_2 Stavnja - N -

9. Željeznica ušće BA_BOS_ZELJ_1 Željeznica - N N

10. Željeznica nizvodno od ušća Bijele rijeke

BA_BOS_ZELJ_2A Željeznica - N -

11. Željeznica nizvodno od ušća Crne rijeke

BA_BOS_ZELJ_3B Željeznica - N -

12. Zujevina ušće BA_BOS_ZUJ_1 Zujevina - O O

13. Tilava ušće u rijeku Željeznicu BA_BOS_ZELJ_TIL_1 Tilava - - N

14. Bijela ušće u rijeku Željeznicu BA_BOS_ZELJ_BIJELA_1 Bijela - N -

*O-Operativni monitoring N-Nadzorni monitoring

Rezultati sistematskog monitoringa površinskih voda služe za određivanje rizika i statusa površinskih voda, odnosno za definisanje i praćenje specifičnih ciljeva koji u konačnici treba da dovedu vodno tijelo do minimalno dobrog ekološkog statusa. Određivanje statusa površinskih voda, AVPRS je izvršila na osnovu rezultata monitoringa za period 2011. – 2013. godina (Tabela 61), imajući u vidu preporuke Okvirne direktive o vodama. U ovom periodu još nije bila donesena, za područje FBiH, Odluka o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uslovima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda (ista je usvojena u 2014. godini).

Tabela 61. Tabelarni prikaz ocjene ekološkog, hemijskog i ukupnog statusa vodotoka na području KS u periodu 2011.-2013.

207

R.br. Naziv monitoring

profila Kod vodnog tijela Vodotok

Ekološki status

Hemijski status

Ukupni status

1. Bosna Reljevo BA_BOS_6 Bosna LOŠ LOŠ LOŠ

2. Bosna izvor BA_BOS_7 Bosna DOBAR LOŠ LOŠ

3. Ljubina ušće BA_BOS_LJUB_1 Ljubina UMJEREN LOŠ LOŠ

4. Miljacka ušće BA_BOS_MILJ_1 Miljacka LOŠ LOŠ LOŠ

5. Miljacka – Kozija ćuprija

BA_BOS_MILJ_3 Miljacka UMJEREN LOŠ LOŠ

6. Misoča ušće BA_BOS_MIS_1 Misoča SLAB DOBAR SLAB

7. Stavnja ušće BA_BOS_STAV_1 Stavnja SLAB DOBAR SLAB

205 Odluka o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uslovima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda, („Sl. novine FBiH“, broj 1/14) 206 Podaci iz AVPRS, septembar 2016. god. 207 Podaci iz AVPRS, septembar 2016. god.


114

R.br. Naziv monitoring

profila Kod vodnog tijela Vodotok

Ekološki status

Hemijski status

Ukupni status

8. Stavnja nizvodno od Vareša

BA_BOS_STAV_2 Stavnja DOBAR DOBAR DOBAR

9. Željeznica ušće BA_BOS_ZELJ_1 Željeznica UMJEREN DOBAR UMJEREN

10. Željeznica nizvodno od ušća Bijele rijeke

BA_BOS_ZELJ_2A Željeznica DOBAR DOBAR DOBAR

11. Željeznica nizvodno od ušća Crne rijeke

BA_BOS_ZELJ_3B Željeznica SLAB LOŠ LOŠ

12. Zujevina ušće BA_BOS_ZUJ_1 Zujevina UMJEREN DOBAR UMJEREN

13. Tilava ušće u rijeku Željeznicu

BA_BOS_ZELJ_TIL_1 Tilava UMJEREN DOBAR UMJEREN

14. Bijela ušće u rijeku Željeznicu

BA_BOS_ZELJ_BIJELA_1

Bijela DOBAR LOŠ LOŠ

Određivanje statusa površinskih voda, primjenom nove Odluke iz 2014. godine, AVPRS je izvršila na osnovu rezultata monitoringa u 2014. godini (Tabela 62) i 2015. godini (Tabela 63).

Tabela 62. Tabelarni prikaz ocjene ekološkog, hemijskog i ukupnog statusa vodotoka na području KS u 2014.god. 208

Tabela 63. Tabelarni prikaz ocjene ekološkog, hemijskog i ukupnog statusa vodotoka na području KS u 2015.god. 209

Rezultati analiza u 2014. godini ukazuju da je koncentracija žive iznad vrijednosti dobrog statusa voda. Živa je prisutna na svim analiziranim profilima, na različitim rijekama, pa čak i na samom izvorištu rijeke Bosne. Teško je elaborirati prisustvo žive na tako širokom području, a bez poznatog antropogenog pritiska ovom vrstom zagađenja. 2014. godina je bila godina poplava u BiH, kada su rijeke dostizale nivoe 100 godišnjih voda, a pod utjecajem

208 Podaci iz AVPRS, septembar 2016.god. 209 Podaci iz AVPRS, septembar 2016.god.

HEMIJSKI

STATUS

Vo

de

ni m

akro

be

skič

me

nja

ci(S

I-

Pan

tle

Bu

ck)

Bio

lošk

i sta

tus

Po

uzd

ano

st

Hid

rom

orf

olo

gija

Po

uzd

ano

st

Ge

ne

raln

i fiz

ičko

-he

mij

ski

par

ame

tri

Po

uzd

ano

st

Spe

cifi

čne

zag

ađu

juće

mat

eri

je (

za

pro

cje

nu

eko

lošk

og

stan

ja)

Po

uzd

ano

st

BA_BOS_7 Bosna - izvor Bosna 1,89 DOBAR DOBAR VISOK 5 LOŠ 5 LOŠ 3 LOŠ Hg 12 1 pH*

BA_BOS_ZELJ_CRNA.RIJ_1Crna rijeka - ušće Crna rijeka 1,78 DOBAR VAN UMJERENOG 5 DOBAR 5 LOŠ 4 LOŠ OCP, Hg 4 2 Otopljeni kisik*

BA_BOS_DOBR_1 Dobrinja - ušće Dobrinja 2,84 SLAB VAN UMJERENOG 5 DOBAR 5 LOŠ 4 LOŠ PAH, Hg 4,6,10,15 3 BPK5

BA_BOS_ZUJ_TRN_RAK_2Rakovica - izvor Rakovica 1,91 DOBAR DOBAR 5 LOŠ 5 LOŠ 4 LOŠ Hg 12 4 HPK-permanganat

BA_BOS_VOG_1 Vogošča - ušće Vogošća 2,68 SLAB VAN UMJERENOG 5 LOŠ 5 LOŠ 4 LOŠ PAH, Hg 3,4,6,8,9,10,12,15 5 Uk. organski ugljik (TOC)

6 Amonijum jon (N)

7 Nitrati (N)

8 Ortofosfat (P)

9 Ukupni nitrogen (TN)

10 Ukupni fosfor (TP)

11 Arsen

12 Bakar

13 Hrom

14 Cink

15 Vodeni makrobeskičmenjaci

Vo

dn

o t

ije

lo

Mje

rno

mje

sto

Rij

eka

EKOLOŠKI STATUS

UK

UP

NI S

TATU

S

Nap

om

en

a: P

aram

etr

i ko

ji is

kaču

iz d

ob

rog

stat

usa

(he

mij

ski s

tatu

s)

Nap

om

en

a: P

aram

etr

i ko

ji is

kaču

iz d

ob

rog

stat

usa

Biološki element kvalitetaHYMO Gen.fiz.-hem par. Specifične zagađujuće

materije

UK

UP

NI E

KO

LOŠK

I STA

TUS

Po

uzd

ano

st u

kup

no

g e

kolo

ško

g st

atu

sa

HEM

IJSK

I STA

TUS

Po

uzd

ano

st h

em

ijsk

og

stat

usa

Po

uzd

ano

st u

kup

no

g st

atu

sa

Bio

lošk

i sta

tus

Hid

rom

orf

olo

gija

Gen

eral

ni f

izič

ko-

hem

ijski

par

amet

ri

Spec

ifič

ne

zaga

đu

juće

mat

erije

(za

pro

cjen

u

eko

5ko

g st

anja

)

UK

UP

NI E

KO

LOŠK

I

STA

TUS

BA_BOS_ZUJ_TRN_RAK_1 Rakovica Slab / Loš Dobar Loš Loš Loš 3,6,8,10 OCP

BA_BOS_VOG_JOSANICKIPOTOK_1 Jošanički potok Umjeren / Dobar Dobar Umjeren Dobar Umjeren / /

BA_BOS_7 Bosna Dobar Dobar Visok Dobar Dobar Dobar Dobar / /

*Legenda:1,00 pH* 6,00 Amonijum jon (N) 11,0 Hrom

2,00 Otopljeni kisik* 7,00 Nitrati (N) 12,0 Arsen

3,00 BPK5 8,00 Ortofosfat (P) 13,0 Bakar

4,00 HPK-permanganat 9,00 Ukupni nitrogen (TN) 14,0 Cink

5,00 Uk. organski ugljik (TOC) 10,0 Ukupni fosfor (TP)

Nap

om

ena:

Par

amet

ri iz

van

do

bro

g st

atu

sa (

gen

eral

ni

fizi

čko

-hem

ijski

i sp

ecif

ičn

i)

Nap

om

ena:

Par

amet

ri iz

van

do

bro

g st

atu

sa (

hem

ijski

stat

us)

Vo

dn

o t

ijelo

Vo

do

tok

EKOLOŠKI STATUS

HEM

IJSK

I STA

TUS

UK

UP

NI S

TATU

S


115

velikog sapiranja i podizanja podzemnih voda dolazilo je i do pokretanja klizišta na širem području KS. Kao vanredni ekološki rizik, period poplava se tako može povezati sa prisustvom žive u tom periodu. 2015. godine nije zabilježen ovaj utjecaj. Živa kao izuzetno toksičan metal, koji se akumulira u živom tkivu i okolišu općenito, svakako skreće ozbiljnu pažnju u slučaju ponovnog prisustva u površinskim vodotocima KS. Osim toga, zabilježeno je i prisustvo poliaromatskih hidrokarbona, koji se uobičajeno povezuje sa produktima sagorijevanja fosilnih goriva. Na pojedinim profilima je ustanovljeno i prisustvo organohlornih pesticida što je povezano sa utjecajem poljoprivredne proizvodnje. Od općih hemijskih parametara vodna tijela su bila izvan statusa dobrog stanja i zbog prisustva organskih materija i nutrijenata (HPK,BPK5, N, P), naročito na ušćima u rijeku Bosnu. Generalno, loše stanje pojedinih vodnih tijela je posljedica neadekvatnog upravljanja otpadnim vodama, bilo da su one porijeklom od stanovništva, industrije, poljoprivrede ili procjednih voda deponija.

4.2.1.2 Kvalitet podzemnih voda

Podaci o kvalitetu podzemnih voda ne postoje, s obzirom da se ne obavlja sistematsko praćenje kvaliteta podzemnih voda u KS. U okviru Nacrta Plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u FBiH

210, planira se

uspostava monitoringa za kontrolu kvaliteta podzemnih voda u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama EU, koji će osim izvorišta koja se koriste za vodosnabdijevanje, uključiti još i nova izvorišta. Dostupnu podaci o kvaliteti podzemnih voda su vezani za podzemne vode koje se koriste za vodosnabdijevanje, a za koje zakonska regulativa nalaže kontrolu higijenske ispravnosti vode za piće. Vodonosni slojevi koje stanovništvo uglavnom koristi za individualne potrebe iskopavanjem bunara su bez posebne evidencije i kontrole, a podataka o njihovom broju, načinu i intenzitetu eksploatacije gotovo i nema.

Teritoriju KS pokrivaju grupe vodnih tijela (GVT) podzemnih voda i to: „Sarajevsko-Zeničko polje“ (BA_BO_GW_I_3), „Igman – Jahorina“ (BA_BO_GW_K_1) i „Zapadna Romanija (BA_BO_GW_K_2)

(Slika 9, Slika

10).211

Slika 9. Karta grupa vodnih tijela podzemnih voda u slivu Save na teritoriji FBiH 212

210 AVPRS, Nacrt plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u FBiH (2016 - 2021), februar 2016. 211 Akvifer,izdan = Podzemni vodonosni sloj poroznih stijena, pijeska ili šljunka koji je nastao dejstvom vode. To je geološka struktura u kojoj se voda deponuje i iz kojeg se mogu iscrpjeti određene količine vode. 212 AVPRS, Nacrt plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u FBiH (2016 - 2021), februar 2016.


116

Slika 10. Grupa vodnih tijela podzemnih voda na području KS 213

GVT „Sarajevsko – Zeničko polje“ nalazi se u centralnom dijelu BiH. Najveći dio GVT nalazi u FBiH a jako mali jugozapadni dio GVT je u RS. Ova GVT uslovno je pod kvantitativnim pritiskom. Prema kvalitativnim karakteristikama, voda koja se nalazi u okviru GVT „Sarajevsko – Zeničko polje“ je dobrog kvaliteta. Prema hemijskim karakteristikama, glavni joni su HCO3 – Ca (izvorište Sarajevsko polje), Ca – Mg – SO4 – HCO3 (Vrutak Buci), odnosno HCO3 – SO4 – Ca – Mg (Kraljeva Sutjeska). Podzemna voda ove GVT uslovno je pod kvalitativnim pritiskom. GVT „Igman – Jahorina“ pripada slivu rijeke Bosne i nalazi se u centralnom dijelu BiH, uglavnom južno od Sarajeva. Ova GVT ima interentitetski karakter, budući da se sjeveroistočni i krajnji jugoistočni dio GVT nalazi u RS a ostatak u FBiH. GVT čini ukupno pet odvojenih cjelina (vodnih tijela) koje prema genezi pripadaju istoj grupi. GVT u ovom momentu se definiše kao GVT podzemnih voda uslovno pod kvantitativnim pritiskom, ali da istovremeno, treba voditi računa o količini eksploatacije u budućem periodu. Prema kvalitativnim karakteristikama, voda iz karstnog akvifera je jako dobrog kvaliteta, ove vode su pretežno HCO3 – Ca – Mg, što odgovara petrološkom sastavu krečnjaka u kojima se i formiraju. To su vode generalno bez boje, mirisa i ukusa, pH neutralne, temperature u granicama temperature vazduha i niske mineralizacije. Koncentracije analiziranih elemenata (nitriti, nitrati, amonijum joni, gvožđe i dr.) nalaze se ispod maksimalne dozvoljene koncentracije. Ove GVT podzemnih voda nisu pod kvalitativnim pritiskom. GVT „Zapadna Romanija“ (BA_BO_GW_K_2) nalazi se u istočnom dijelu BiH i interentitetskog je karaktera budući da se jugoistočni dio GVT nalazi u RS, dok je drugi u FBiH. Ova GVT je izdužena pravcem JI – SZ i prostire se od Sokoca do Vareša, obuhvatajući planine Romaniju, Sljemensku, Zvijezdu i Ozren. GVT nije pod kvantitativnim pritiskom. Prema kvalitativnim karakteristikama, podzemna voda formirana u karstnom akviferu je generalno dobrog kvaliteta. Prema hemijskim karakteristikama, ove vode su pretežno hidrokarbonatne klase i kalcijumskog tipa što odgovara petrološkom sastavu krečnjaka iz kojih potiče podzemna voda. Također, prema fizičkim osobinama, ove vode su bez boje, ukusa i mirisa, temperature u granicama srednjegodišnje temperature vazduha. GVT podzemnih voda nije pod kvalitativnim pritiskom.

4.2.1.3 Kvalitet vode za piće

Za potrebe izrade ovog dokumenta prikupljeni su podaci o ispitivanju kvaliteta vode za piće, za period 2013.-2015., a koja se koristi u javnim sistemima vodosnabdijevanja kojim upravljaju javna komunalna preduzeća u KS.

Uvidom u rezultate analiza uzoraka vode sa izvorišta kojim upravlja KJKP ViK Sarajevo tj. prosječne, minimalne i maksimalne mjesečne vrijednosti uzoraka vode sa kontrolnih tačaka u distributivnom sistemu generalno se može konstatovati sljedeće: voda u bunarima je prema mikrobiološkim parametrima zdravstveno ispravna, voda na vrelima nema koliformnih bakterija ili ima manji broj koliformnih bakterija, a voda na vodozahvatima rijeka Bosna i Vogošća ima veći broj koliformnih bakterija. Voda u distributivnom sistemu (nakon dezinfekcije) je prema mikrobiološkim parametrima zdravstveno ispravna a vrlo rijetko se dešavaju odstupanja uslijed sekundarnog zagađenja prilikom uzorkovanja ili zbog drugih razloga. Voda na izvorištima je prema fizičko-hemijskim

213 Podaci iz AVPRS, septembar 2016.


117

parametrima zdravstveno ispravna a do odstupanja dolazi jedino uslijed povećanja vrijednosti parametara mutnoća na vrelima Uroševo, Vode, Crnil, Sedrenik, Hrasnica, Bosna, Peračko vrelo i Mošćanica i vodozahvatima Bosna i Vogošća. Voda u distributivnom sistemu je zdravstveno ispravna osim u manjem broju slučajeva kada dođe do zamućenja vode na vrelima a u tom slučaju se vrelo isključuje iz distribucije (osim vrela Mošćanica koja ide na filtersko postrojenje). Osim toga povremeno se dešava prekoračenje koncentracije rezidualnog hlora zbog konfiguracije sistema za doziranje hlora na pojedinim objektima.

Najčešća odstupanja se dešavaju u zoni vodosnabdijevanja sa vrela Uroševo, Vode, Crnil i Sedrenik i to zbog pojave zamućenja vrela i zbog konfiguracije sistema za doziranje tečnog rastvora hlora uslijed čega povremeno dolazi do prekoračenje granične koncentracije hlora od 0,5 mg/L ali i do slučajeva da je koncentracija hlora ispod vrijednosti koje su propisane internim dokumentima KJKPVIK.

Tokom izvršenih analiza uzoraka vode iz distributivnog sistema u toku 2014, godine stanje je bilo sljedeće:

- Fizičko-hemijske analize: ukupno je uzeto 7.787 uzoraka od kojih je 85 uzoraka odstupalo od zahtijeva Pravilnika;

- Mikrobiološke analize: ukupno je uzeto 7.748 uzoraka od kojih je 35 uzoraka odstupalo od zahtijeva Pravilnika.

Dakle, ukupno 0,4 % analiziranih uzoraka vode iz distributivnog sistema je pokazivalo odstupanja od zahtjeva za usklađenost prema mikrobiološkim parametrima. Najvjerovatniji uzroci odstupanja su bili sekundarno zagađenje pri uzorkovanju, a osim toga mogući razlozi za odstupanja na određenim kontrolnim tačkama su sljedeći: kraći zastoji u hlorinaciji na vrelima Crnil (1 uzorak) i Uroševo (6 uzoraka) i mala koncentracija rezidualnog hlora zbog dužine distributivne mreže u Rakovici (3 uzorka). Ukupno 1,1 % analiziranih uzoraka vode iz distributivnog sistema je pokazivalo odstupanja od zahtjeva za usklađenost prema fiziklano-hemijskim parametrima. Analiziranjem uzroka ovih pojava zaključuje se da postoje tri razloga za ovu pojavu:

- Malo prekoračenje doziranja rastvora natrijumhipohlorita do kojeg dolazi zbog konfiguracije sistema za doziranje na vrelima Uroševo u 10 slučajeva, Crnil u 2 slučaja, Sedrenik u 7 slučajeva i Kovačići u 3 slučaja.

- Pojava povećanja mutnoće nakon jakih kiša na kraškim vrelima (Uroševo u 13 slučaja, Vode u 9 slučaja, Crnil u 2 slučaja, Sedrenik u 2 slučaja, Bosna u 2 slučaja) nakon čega su vrela isključena iz sistema vodosnabdijevanja.

- Kratkotrajna pojava mutnoće u uzorcima vode sa filterskih postrojenja Vogošća i Bosna i sa Peračkog vrela i vrela Hrasnica. S obzirom da se mutnoća vode na filterskim postrojenjima i na Peračkom vrelu i vrelu Hrasnica kontinuirano prati putem monitornga na postrojenju i mjeri svakih sat vremena u pogonskoj laboratoriji, ova prekoračenja mutnoće su bila kratkotrajna jer je na vrijeme izvršena korekcija rada postrojenja ili isključenje postrojenja iz sistema vodosnabdijevanja.

Tokom 2014. godine izvršene su analize uzoraka vode sa izvorišta a stanje je bilo sljedeće:

- Fizičko-hemijske analize: ukupno je uzeto 1.340 uzoraka od kojih niti jedan nije odstupao od zahtijeva Pravilnika;

- Mikrobiološke analize: ukupno je uzeto 605 uzoraka od kojih je 25 uzoraka odstupalo od zahtijeva Pravilnika.

Tokom izvršenih analiza uzoraka vode iz distributivnog sistema u toku 2015. godine stanje je bilo sljedeće:


- Mikrobiološke analize: ukupno je uzeto 7.077 uzoraka od kojih je 11 uzoraka odstupalo od zahtijeva Pravilnika.

U isto vrijeme vršene su analize uzoraka vode sa izvorišta a stanje je bilo sljedeće:


- Mikrobiološke analize: ukupno je uzeto 454 uzorka od kojih je 16 uzoraka odstupalo od zahtijeva Pravilnika.

Dakle, od 7.077 uzoraka vode iz distributivne mreže uzetih u svrhu redovne kontrole, prema vrijednostima mikrobioloških parametara Pravilniku nije odgovaralo 0,15 % uzoraka. Najvjerovatniji uzroci odstupanja su bili sekundarno zagađenje pri uzorkovanju, a osim toga mogući razlozi za odstupanja na određenim kontrolnim tačkama su sljedeći: katkotrajni zastoj u hlorinaciji na vrelu Crnil u 3 slučaja, vrelu Uroševo 1 slučaj i vrelu Vode 2 slučaja. Od 7.167 uzoraka vode iz distributivne mreže uzetih u svrhu redovne kontrole, prema vrijednostima fizičko-hemijskih parametara Pravilniku nije odgovaralo 1,4 % uzoraka. Analiziranjem uzroka odstupanja zaključuje se da postoje tri razloga za ovu pojavu:


118

- Malo prekoračenje doziranja hlora do kojeg dolazi zbog konfiguracije sistema za doziranje na vrelima (Uroševo 7 slučajeva , Vode 8 slučajeva, Sedrenik 7 slučajeva i Crnil 1 slučaj).

- Pojava povećanja mutnoće nakon jakih kiša na kraškim vrelima (Uroševo 4 slučaja, Vode 5 slučaja, Crnil 10 slučajeva, Sedrenik 2 slučaja i Bosna 1 slučaj) nakon čega su vrela isključena iz sistema vodosnabdijevanja.

- Kratkotrajna pojava mutnoće u uzorcima vode sa filterskih postrojenja Vogošća u 6 slučajeva i Mošćanica u 8 slučajeva. S obzirom da se mutnoća na filterskim postrojenjima kontinuirano prati putem monitoringa na postrojenju i mjeri svakih sat vremena u pogonskoj laboratoriji na filterskim postrojenjima, ova prekoračenja mutnoće su bila kratkotrajna jer je na vrijeme izvršena korekcija rada postrojenja ili isključenje postrojenja iz sistema vodosnabdijevanja.

Kao jedan od najozbiljnijih problema u javnom sistemu vodosnabdijevanja u općini Hadžići je pojava zamućenja vode na izvorištima u vrijeme jačih kiša, a što je posebno izraženo na izvorištima Krupa, Jeleč, Bijele vode, Ramići i Malotina. U ovim situacijama isporuka vode se obustavlja do trenutka dok se stanje kvaliteta vode ne popravi i stabilizira. Glavni uzrok pojave zamućenja je nekontrolisana sječa šume i eksploatacija drvne mase sa područja Bjelašnice, Igmana i Ormanja, kao i devastacija terena uslijed probijanja i izgradnje šumskih puteva.

214.

U ovom sistemu redovno se vrši praćenje fizičko-hemijske i mikrobiološke ispravnosti vode za piće. Rezultati ispitivanja u prethodne dvije godine daju se u nastavku.

U periodu od 01.01.2014. do 31.12.2014.god. JKP "Komunalac" d. o.o. Hadžići je sa 16 vodovodnih sistema kojima upravlja uzeo 674 uzorka za mikrobiološku analizu vode. Svi uzorci uzeti na distributivnom cjevovodu su odgovarali propisima Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Od uzoraka vode uzetih na izvorištima (sirova voda) 43 uzorka nisu odgovarali propisima Pravilnika. Za fizičko-hemijsku analizu vode uzeto je 114 uzoraka od kojih 8 uzoraka nije odgovaralo propisima Pravilnika.

U periodu od 01.01.2015. do 31.12.2015.god. JKP "Komunalac" d. o.o. Hadžići je sa 17 vodovodnih sistema kojima upravlja uzeo 470 uzorka za mikrobiološku analizu vode. Svi uzorci uzeti na distributivnom cjevovodu su odgovarali propisima Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Od uzoraka vode uzetih na izvorištima (sirova voda) 2 uzorka nisu odgovarala propisima Pravilnika. Za fizičko-hemijsku analizu vode uzeto je 198 uzoraka od kojih 2 uzorka nisu odgovarala propisima Pravilnika.

Iz prethodno navedenog može se konstatovati da se najviše uzoraka koji ne odgovaraju propisima iz Pravilnika problema vezano za kvalitet vode za piće pojavljuje na izvorištima tj. u sirovoj vodi.

Na području općine Ilijaš, aktivnosti na planu kontrole kvaliteta vode se provode planski i kontinuirano. Kvalitet ulazne (neobrađene) vode je pod automatskim nadzorom monitoring uređaja koji automatski zapisuje parametre stanja vode i izraženi su stalno na monitorima. JKP Vodostan kvalitet vode kontroliše u internoj labaratoriji u objektu filter stanice, te eksterno od strane ZzJZ KS. Na centralnom vodovodu u općini Ilijaš, prema izvještajima JKP Vodostan i izvještaju ZzJZ KS, voda za piće iz distributivne mreže Ilijaškog gradskog vodovoda na mjestu krajnjeg potrošača, sa mikrobiološkeog i fizičko hemijskog aspekta odgovara Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće već dugi niz godina. Na lokalnim vodovodima se dešavaju problemi jer zbog nemogućnosti obrade i tretmana vode u periodima velikih padavina kada dođe do zamućenja vode koji utiče na kvalitet, posebno sa fizičko-hemijskog aspekta.

Kvalitet voda na izvorištima koja se koriste za vodosnabdijevanje općine Trnovo prati se kroz mjesečne analize prvenstveno mikrobioloških parametara kvaliteta, a koje vrši ZzJZ KS. Voda za piće iz distributivne mreže javnog sistema vodosnabdijevanja u općini Trnovo na mjestu krajnjeg potrošača, sa mikrobiološkog i fizičko hemijskog aspekta odgovara Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće već dugi niz godina.

Treba napomenuti da niti jedno komunalno preduzeće u KS, a koje upravlja i djeluje u sektoru proizvodnje i distribucije vode za piće, nema implementiran međunarodni standard HACCP , odnosno sistem samokontrole a koji je zahtijevan Zakonom o hrani („Sl. BiH“, br. 50/04) i Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće

215.

4.2.2 Zaštita od voda

4.2.2.1 Raspoloživi podaci za hidrološke stanice u KS

AVPRS je tokom posljednjih 20-tak godina razvila i uspostavila novi moderan sistem automatskog hidrološkog monitoringa. Taj sistem se trenutno sastoji od preko 80 automatskih stanica opremljenih modernom opremom za

214 Ibid 215 Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (“Sl. glasnik BiH”, br. 40/10)


119

mjerenja i prenosa podataka u hidrološki centar u okviru ISV-a Agencije. Od spomenutih 80 automatskih stanica na teritoriji KS egzistira ukupno 15 hidroloških automatskih stanica i dvije hidrološke stanice na kojima se osmatranje vrši, svako jutro u isto vrijeme, od strane angažovanog osmatrača (Slika 11).

Slika 11. Lokacije hidroloških i meteoroloških stanica u KS

216

Osnovni podaci za hidrološke stanice u KS, za period od 2005. godine do danas, date su u Tabela 64. Hidrološka stanica Butile n/B je trenutno van funkcije zbog radova na uređenju obale na ovoj lokaciji. Od meteoroloških/padavinskih stanica u KS u nadležnosti Agencije je jedna stanica i to MS Delijaš.

216 Podaci iz AVPRS, septembar 2016.god.


120

Tabela 64. Raspoloživi podaci za hidrološke i meteorološke stanice u KS iz AVPRS217

217 Podaci iz AVPRS, septembar 2016. godine

R/B Naziv stanice Vrsta stanice Sliv/PodslivGodina

osnivanja/obnovePeriod rada A.S Vodotok

Površina sliva

(km2)

Kategorija

vodotokaKanton

Općina/Nas

eljex y

Mjerenje

radar (R) ili

sonda (S)

Osmatranje datumvrijednost

(cm)

1 HS Vrelo Bosne Automatska Bosna 1960/2005 17.8.2005 Bosna/Sava 4,04 I

Kanton

Sarajevo Sarajevo 6522020,05 4853051,65 S vodostaj

02. decembar

2010./15. maj 2014. 96/68

2 HS Rimski Most Automatska Bosna 1950/2006 21.8.2006 Bosna/Sava 12 I

Kanton


09. januar 2010./15.

maj 2014. 204/150

3 HS Otes Automatska Bosna 2009 30.6.2009 Bosna/Sava - I

Kanton


06. januar 2010./14.

maj 2014. 356/317

4 HS Butile n/B Automatska Bosna 2009 19.10.2009. Bosna/Sava - I

Kanton

Sarajevo Sarajevo 6523218,16 4858233,49 S vodostaj 15.maj 2014. 739

5 HS Ljubnići Automatska Bosna 2009 1.7.2009 Bosna/Sava - I

Kanton

Sarajevo Ilijaš 6521027,55 4869049,63 S vodostaj 15.maj 2014. 463

6 HS Ilidža Automatska Bosna 1965/2005 17.8.2005 Željeznica/Bosna/Sava 399 I

Kanton


01. decembar

2010./14. maj 2014. 219/145

7 HS Podteljig Automatska Bosna 1963/2008 24.1.2008.

Crna

Rijeka/Željeznica/Bosna/

Sava 90 II

Kanton

Sarajevo Trnovo 6537238,97 4837985,76 S vodostaj

5. februar 2012./15.

maj 2014. 251/177

8 HS Bogatići Osmatrač Bosna 1960/2005 1.1.2012.

Bijela

Rijeka/Željeznica/Bosna/

Sava 114 II

Kanton

Sarajevo Trnovo 6532717,93 4843005,25 - vodostaj 14. maj 2014. 150

9 HS Hadžići Osmatrač Bosna 1966 1.1.2013. Zujevina/Bosna/Sava 60 II

Kanton

Sarajevo Sarajevo 6515948,76 4852617,21 - vodostaj 14. maj 2014. 120

10 HS Blažuj Automatska+Osmatrač Bosna 1950/2001 ('09) 30.6.2009 Zujevina/Bosna/Sava 156 II

Kanton


11 HS Doglodi Automatska Bosna 2009 30.6.2009 Dobrinja/Bosna/Sava - II

Kanton


12 HS Kozija Ćuprija Automatska Bosna 2008 18.12.2007. Miljacka/Bosna/Sava - II

Kanton

Sarajevo Sarajevo 6537161,26 4856685,45 S vodostaj 14.maj 2014. 287,6

13 HS Vodoprivreda Automatska Bosna 2014 31.12.2013. Miljacka/Bosna/Sava - II

Kanton

Sarajevo Sarajevo6532016,55 4856545,48

R vodostaj 14.maj 2014. 184

14 HS Butile n/M Automatska Bosna 2008 1.1.2009. Miljacka/Bosna/Sava 373 II

Kanton


15 HS Semizovac Automatska Bosna 2009 1.7.2009 Ljubina/Bosna/Sava - II

Kanton

Sarajevo Vogošća 6525837,90 4864143,62 S vodostaj 15.maj 2014. 272

16 HS Ilijaš Automatska Bosna 2009 1.7.2009 Misoča/Bosna/Sava - II

Kanton


17 HS Podlugovi Automatska Bosna 2009 1.7.2009 Stavnja/Bosna/Sava - II

Kanton


18 MS Delijaš Automatska/kišomjer

Bosna/Željeznica/Crn

a Rijeka 11.3.2008 - - -

Kanton

Sarajevo Trnovo 6543302 4837871,3 -

padavine,

temp.zraka - -

OSNOVNI PODACI VREMENSKI PODACI PROSTORNI PODACIMaksimalno zabilježeni vodostaj

(nakon 2000. godine do 02.2016.)

SLIV RIJEKE BOSNE


121

Tabela 65 prikazuje karakteristične maksimalne protoke za podsliv rijeke Bosne, u granicama KS. Ovi podaci su korišteni za izradu mapa opasnosti i mapa rizika u FBiH, na vodotocima I kategorije.

218

Tabela 65. Protoci velikih voda za sliv rijeke Bosne219

4.2.2.2 Izgrađenost zaštitnih objekata

Velike klimatske promjene u svijetu, pa time i u BiH, dovele su do povećanog rizika od poplava, koji je značajan na području cijele države. Dosadašnji radovi na zaštiti od poplava u KS bili su prvenstveno usmjereni na zaštitu samo centralnih dijelova nekih naselja. Na vodotocima I kategorije (u nadležnosti AVPRS) korita i obale su regulisane na veoma kratkim dionicama. Rijeka Željeznica u KS protiče u ukupnoj dužini od 14,6 km na području općina Trnovo i Ilidža. Od toga je regulisano 3,5 km na području općine Ilidža, na potezu od mosta na zapadnom prilazu gradu u naselju Otes do mosta Spasa u naselju Butmir. Rijeka Bosna kroz područje KS protiče u ukupnoj dužini od 32,7 km na području općina Ilidža, Novi Grad, Vogošća i Ilijaš. Korito rijeke je najvećim dijelom neregulisano osim na nekim kratkim kritičnim dionicama u svim pomenutim općinama. Na vodotocima II kategorije (u nadležnosti MP KS), radovi na uređenju korita uglavnom podrazumijevaju regulaciju korita rijeka kroz urbane dijelove općinskih centara, te izgradnju nasipa i obaloutvrda na pojedinim dijelovima područja koja su izložena plavljenjima. Radovi na zaštiti od štetnog djelovanja voda rađeni su parcijalno i nisu dovoljni za sigurnu odbranu od poplava. Rizik od poplava uvećava i činjenica da postojeća regulaciona korita nisu održavana dugi niz godina.

MP KS je u periodu 2011.-2015. finansiralo značajan broj projekata, u saradnji sa općinama u KS, vezani za uređenje i regulaciju korita vodotoka, čišćenje korita i sanacije istih na vodotocima II kategorije. AVPRS je tokom perioda 2014.-2016. godine realizovala 4 projekta uređenja korita rijeke Bosne (na područjima općina Ilidža, Vogošća i Ilijaš) tj. uređenja korita vodotoka I kategorije u KS. Detaljniji podaci o ovim projektima prezentirani su u Poglavlju 5.4.

4.2.2.3 Operativni planovi odbrane od poplava

Operativni planovi odbrane od poplava donose se s ciljem provođenja mjera zaštite od poplava i leda, a primjenjuju se u vrijeme neposredne opasnosti od pojave velikih (poplavnih) voda i u vrijeme trajanja poplava i otklanjanja posljedica poplava. Na nivou FBiH donose se Federalni i kantonalni operativni planovi odbrane od poplava.

Operativni plan odbrane od poplava za područja uz površinske vode I kategorije je Federalni operativni plan odbrane od poplava (FOP). U okviru FOP-a iz 2015. godine analizirani su svi vodotoci i izvršene hidrološke i hidrauličke analize, a date su i smjernice za izradu kantonalnih planova za odbranu od poplava (KOP). Analizirana su rijeka Bosna i Željeznica (sa ključnim pritokama) i izvršene su hidrološke i hidrauličke analize, te su dobiveni mjerodavni proticaji i nivoi za karakteristične velike vode (1/20, 1/100 i 1/500) i definisane su tri poplavne linije (Slika 12). Na taj način definisana su područja koja su potencijalno pod prijetnjom poplava.

218 „Metodologija izrade mapa rizika i mapa opasnosti od poplava na vodotocima I kategorije u FBiH“ , HEIS, decembar 2013.god. 219 Podaci iz projekta„Podrška razvoju ekosistema rijeke Bosne i njenih pritoka , II Faza - Podrška izradi hidrološkog plana za sliv rijeke Bosne”


122

Slika 12. Prikaz poplavne linije ranga pojave velikih voda 1/20, 1/100 i 1/500 na vodotocima u KS

220

Tabela 66 prikazuje područja uz površinske vode I kategorije na KS na kojima ne postoje zaštitni vodni objekti, prema FOP-u.

Tabela 66. Područja uz površinske vode I kategorije na kojima ne postoje zaštitni vodni objekti

Vodno područje Poplavno područje Naselje/dijelovi naselja

Rijeka Sava Rijeka Bosna– dionica ušće r. Željeznice – most na M17- Reljevo

Doglodi,Butila, Lađenici, Reljevo, Mihaljevići, Osijek, Crkvine

Rijeka Sava Rijeka Željeznica- dionica želj.most Ilidža – ušće u r. Bosnu

Otes, Vreoca

Kantonalnim operativnim planom odbrane od poplava (KOP) naziva se operativni plan odbrane od poplava uz površinske vode II kategorije. U martu 2013. godine izrađen je KOP za KS

221, sa propisanim sadržajem. KOP-om su

definisana naselja i dijelovi naselja koja mogu biti poplavljena.

KS se nalazi u vodnom području rijeke Save i malim dijelom u vodnom području Jadranskog mora. Sastoji se iz 9 općina. Vodotoci I kategorije koji protiču kroz KS su: (i) rijeka Bosna i (ii) rijeka Željeznica. Općine kroz koje protiču ovi vodotoci su: (i) rijeka Bosna: Ilidža, Novi Grad, Vogošća i Ilijaš, (ii) rijeka Željeznica: Trnovo i Ilidža.

Povijesne i buduće poplave identificirane kroz KOP na dionicama vodotoka I kategorije (Tabela 67, Slika 13) navode se i prikazuju u nastavku.

Tabela 67. Poplavna područja u KS na vodotocima I kategorije222

Kanton Općina

Naselje

Vodotok Kategorija vodotoka

Podsliv

Povijesne poplave

Buduće poplave

KS

Trnovo Ilovice Ilovice

Željeznica I Bosna Pendičići Pendičići

Ilidža Hrasnica Hrasnica Željeznica I Bosna

220 Podaci iz AVPRS, septembar 2016.god. 221 Kantonalni operativni plan odbrane od poplava KS (HEIS, novembar 2012 god. 222 Preliminarna procjena poplavnog rizika na vodotocima I i II kategorije u FBiH (HEIS, april 2013.god.)


123

Kanton Općina

Naselje


Podsliv

Povijesne poplave

Buduće poplave

Plandište Bosna Sava

Butila Butila

Vogošća Semizovac Bosna I Sava

Ilijaš Ilijaš Bosna I Sava

Slika 13. Poplave na području KS na vodotocima I kategorije223

Povijesne i buduće poplave identificirane kroz KOP na dionicama vodotoka II kategorije (Tabela 68, Slika 14) navode se i prikazuju u nastavku.

Tabela 68. Poplavna područja u KS na vodotocima II kategorije224

Kanton Općina Naselje


Podsliv Povijesne poplave Buduće poplave

Kan

ton

Sar

ajev

o

Ilidža

Stup Dobrinja

II Bosna

Hrasnica, Kovači

Večerica

Blažuj Trnava

Azići Miljacka

Blažuj Blažuj Zujevina

Butmir Tilava

Rakovica, Gladno Polje

Rakovica

Novi Grad Zabrđe Lepenica II Bosna

Vogošća

Hrastovina, Poriječ

Poriječ Ljubina

II Bosna Vogošća Jošanički potok

Vogošća Vogošća

Trnovo

Jelačići Sjeverović

Jelačići Crna rijeka

II Bosna

Gračanica Gračanica Krsinja

D. Presjenica D. Presjenica Presjenica

Ledići Bijela rijeka

Sinanovići, Ozmine

Sinanovići, Ozmine

Tušilska rijeka

223 Ibid 224 Ibid.


124

Kanton Općina Naselje


Podsliv Povijesne poplave Buduće poplave

Rakitnica Rakitnica Rakitnica

Hadžići

Binježevo, Dupovci, Gradac, Pazarić

Binježevo, Dupovci, Gradac, Pazarić

Zujevina

II Bosna

Vrančići Smrečanski potok

Pazarić Pazarić Kradenik

Pazarić Pazarić Resnik

Grivići Vihrica

Japalaci Bjelašnica

Tarčin, Jabuka

Bijela rijeka

Ilijaš

Podlugovi Podlugovi Stavnja

II Bosna

Podlugovi Gnionica

Ilijaš Ilijaš Misoča

Ilijaš, Srednje

Srednje Ljubina

Srednje Srednje Rača

Centar

Koševski potok

II Bosna Miljacka

Sušica

Stari Grad

Mošćanica

II Bosna

Miljacka

Sedrenički potok

Čolin potok

Crbelj

Bistrički potok

Slika 14. Poplave na području KS na vodotocima II kategorije225

225 Ibid.


125

4.2.2.4 Područje pod rizikom od poplava

Prateći evropske trendove i stvarajući preduslove za značajniju tehničku i finansijsku pomoć EU, AVPRS i AVPJM pokrenule su program izrade preliminarne procjene poplavnog rizika

226 (PPPR). Prvi korak u pripremi PPPR-a bio je

razvoj „Metodologije preliminarne procjene rizika od poplava u slivu rijeke Save za vodotoke I kategorije.

U periodu od 2009.-2013. godine izrađena je PPPR za FBiH, na vodnim područjima rijeke Save i sliva Jadranskog mora. Time su definisana područja koja su ugrožena od poplava i kojima je dodijeljen indeks poplavnog rizika (Tabela 69).

Tabela 69. Klasifikacija poplava prema značaju

Indeks Značaj

0-50 Nije značajna

50-100 Umjereno značajna

100-500 Značajna

>500 Izuzetno značajna

U nastavku su prikazana poplavna područja u KS rangirana u odnosu na vrijednosti sumarnog poplavnog indeksa.

Izuzetno značajne povijesne poplave na vodnom području rijeke Save, su se javile na ukupno 2 općina u KS i to: Ilidža (Butila) i Ilijaš (Podlugovi, Ilijaš, Breza). Značajne poplave su se javile u 3 općine u KS i to: Trnovo (Ilovice), Ilidža (Hrasnica, Blažuj, Butmir, Stup, Azići) i Ilijaš (Ilijaš). Umjereno značajne poplave su se javile u 2 općine u KS i to: Ilidža (Hrasnica, Kovači, Blažuj) i Vogošća (Semizovac). Poplave koje su kategorisane kao Nije značajna su se javile u 7 općina i to: Ilidža (Plandište, Butmir, Gladno polje, Rakovica), Trnovo (Rakitnica, Jelačići, Sinanovići, Ozmine, Ledići, Gračanica, Pendičići, Donja Presjenica), Hadžići (Pazarić, Gradac, Japalaci, Grivići, Vraničići, Binježevo), Vogošća (Porijeć), Ilijaš (Srednje, Ilijaš, Podlugovi, Ljubina), Stari Grad Sarajevo (Baruthana, Hrid, Bistrik, Inat kuća, Faletići, Crnjelj, Kozija Ćuprija), Centar Sarajevo (Drvenija, Betanija, Radava, Nahorevo), Vogošća (Vogošća, Hrastovina).

Na temelju PPPR nije moguće definitivno utvrditi područja sa značajnim rizikom od poplava. Nakon prihvaćanja PPRP, za područja definisana kao potencijalna AFA

227 područja trebaju biti provedene dalje, detaljnije analize, tj.

izrada mapa opasnosti i mapa rizika.

Područja sa značajnim rizikom od poplava u KS (područja okarakterisana kao značajna i izuzetno značajna – AFA područja – Tabela 70, Tabela 71), definisana su PPPR u KS.

Tabela 70. Područja sa značajnim rizikom od poplava u KS228

Naziv poplavnog područja Površina (km2) Općina

Novo Naselje 0,21 Vogšća

Osijek 0,47 Ilidža

Plandište 6,19 Ilidža (3,93 km2) / Novi Grad (2,26 km2)

Rečica 0,25 Novi Grad

Stup 0,08 Ilidža

Tabela 71. Prikaz poplavnog rizika za značajna i izuzetno značajna poplavna područja u KS

R.br. Općina Poplavno područje Vodotok

Kat

ego

rije

V

od

oto

ka

Po

dsl

iv

Sum

arn

i in

de

ks

Kat

ego

rija

po

pla

ve

sum

arn

o

1. Ilijaš Podlugovi, Ilijaš, Breza Stavnja II Bosna 935.523 IV

226 Ibid. 227 Area for Further Assessment - područja za koja je, na temelju Preliminarne procjene poplavnog rizika, rizik ocijenjen kao potencijalno značajan i za koja je potrebno izvršiti detaljnu procjenu stepena rizika od poplava, kako bi se predložile mjere za upravljanje i smanjenje rizika od poplava. 228 Preliminarna procjena poplavnog rizika na vodotocima I kategorije u FBiH (HEIS, april 2013.god.)


126

R.br. Općina Poplavno područje Vodotok

Kat

ego

rije

V

od

oto

ka

Po

dsl

iv

Sum

arn

i

ind

eks

Kat

ego

rija

p

op

lave

sum

arn

o

2. Ilidža Butila, Ilidža Bosna I Sava 564.034 IV

3. Ilidža Butmir, Ilidža Tilava II Bosna 116.528 III

4. Ilidža Stup, Ilidža Dobrinja II Bosna 158.155 III

5. Ilidža Hrasnica, Ilidža Željeznica I Bosna 202.561 III

6. Ilidža Azići, Ilidža Miljacka II Bosna 165.497 III

7. Ilijaš Ilijaš Bosna I Sava 234.550 III

8. Trnovo Ilovice, Trnovo Željeznica I Bosna 242.684 III

Za područje Općina Vogošća, Novi Grad Sarajevo i Ilidža, koje se nalaze na vodotocima I kategorije izrađene su mape opasnosti i mape rizika.


4.2.3.1 Zaštita voda

Nakon analize podataka i pokazatelja u oblasti zaštite voda može se zaključiti sljedeće:

- Loše stanje pojedinih vodnih tijela površinskih voda je posljedica neadekvatnog upravljanja otpadnim vodama, bilo da su one porijeklom od stanovništva, industrije, poljoprivrede ili procjednih voda deponija.

- Kontrole kvaliteta vode za piće u svim javnim sistemima vodosnabdijevanja u KS se provode planski i kontinuirano. Uglavnom je voda u bunarima je prema mikrobiološkim parametrima zdravstveno ispravna, voda na vrelima ponekad ima manji broj koliformnih bakterija, a voda na vodozahvatima površinskih vodotoka ima veći broj koliformnih bakterija. Voda u distributivnom sistemu (nakon dezinfekcije) je prema mikrobiološkim parametrima zdravstveno ispravna a vrlo rijetko se dešavaju odstupanja uslijed sekundarnog zagađenja prilikom uzorkovanja ili zbog drugih razloga. Sirova voda na izvorištima je prema fizičko-hemijskim parametrima zdravstveno ispravna a do odstupanja dolazi najčešće uslijed povećanja vrijednosti parametra mutnoće.

- Ne provode se populaciona istraživanja o utjecaju pojedinih riziko faktora okoliša na zdravlje ljudi, a koja su neophodna za donošenje cjelovitih zaključaka o utjecajima i planiranju i provođenju mjera zaštite voda.

- Cjelovito, plansko i sistemsko rješavanje prikupljanja i odvodnje otpadnih voda od stanovništva i industrije, odnosno tačkastih izvora zagađenja u KS ne postoji.

- Sistem praćenja kvaliteta podzemnih voda u skladu sa preporukama iz Nacrta Plana upravljanja slivom Save još uvijek nije zaživio, te redovno praćenje kvaliteta vode na lokalnim izvorištima u KS.

- Ni jedno komunalno preduzeće u KS, a koje upravlja i djeluje u sektoru proizvodnje i distribucije vode za piće, nema implementiran međunarodni standard HACCP , odnosno sistem samokontrole koji je zahtijevan Zakonom o hrani („Sl. BiH“, br. 50/04) i Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (“Sl. glasnik BiH”, br. 40/10).

4.2.3.2 Zaštita od voda

Nakon analize podataka i pokazatelja u oblasti zaštite od voda može se zaključiti sljedeće:

Radovi na zaštiti od štetnog djelovanja voda rađeni su parcijalno i nisu dovoljni za sigurnu odbranu od poplava.

Postojeći objekti za zaštitu od voda su u dosta lošem stanju zbog neblagovremene sanacije i rekonstrukcije istih.

Postojeći ulazni objekti zacijevljenih vodotoka su često zatrpani raznim otpadnim materijalima zbog neredovnog čišćenja istih.

Mali broj izgrađenih zaštitnih vodnih objekata ne može obezbijediti dovoljnu zaštitu od poplava u KS.

Postoje urađeni Federalni i kantonalni operativni plan (KOP) odbrane od poplava za KS.

Urađena je i Preliminarna procjena poplavnog rizika na vodotocima I i II kategorije u FBiH, odnosno za vodotoke na području KS. Nadalje izrađene su i mape rizika i opasnosti za vodotoke I kategorije u KS.

KOP-om su definisana naselja i dijelovi naselja koja mogu biti poplavljena u KS, kao i prioritetne mjere i dionice vodotoka koje je potrebno urediti sa ciljem zaštite od voda.


127

Nedostaje Plan upravljanja poplavnim rizikom za Kanton Sarajevo kojim bi se identificirale mjere za smanjenje poplavnog rizika i definirao stepen prioriteta za svaku, potrebna sredstva za implementaciju i dinamika provođenja mjera.

4.3 Upravljanje kvalitetom zraka

Kvalitetom zraka treba upravljati. Da bi se nekom pojavom upravljalo potrebno je elemente te pojave pratiti, tj. imati jedinice i metode praćenja. Sistem jedinica i metoda praćenja, uključujući organizaciju dobivanja i korištenja datih podataka koji se odnose na zrak naziva se Sistem praćenja kvaliteta zraka (Monitoring kvaliteta zraka). Monitoring kvaliteta zraka je osnovni alat za osiguranje potrebnog kvaliteta zraka. Historijski gledano, postoje u praksi tri pristupa monitoringu. Prvi, najstariji je praćenje zagađenosti kako bi se znali parametri zraka i mogle ocijeniti štetne posljedice, te donijela odluka da je potrebno nešto poduzeti. Drugi, savremeniji način je praćenje ne samo zagađenosti, nego i zagađivanja kako bi se znali pokazatelji kvaliteta zraka i mogle ocijeniti štetne posljedice, te donijela odluka šta treba poduzeti. Treći, suvremeni način je planiranje i prognoziranje kvaliteta zraka, kako bi se osigurali parametri zraka koji ne bi dovodili do štetnih posljedica, kako ne bi bilo potrebno da se išta naknadno poduzima. Razlika je očita. Prvi pristup daje saznanje i pokazuje se građanima da se o njima vodi briga, ali tu brigu ne slijede akcije. Drugi pristup omogućuje da se briga zaista vodi i sprovode (nekada i skupe) sanacione mjere. Treći pristup traži više odgovornosti i znanja, a rezultat je da se briga i ne pojavljuje. Ukoliko se sve moguće štetne posljedice adekvatno vrednuju, onda je on i troškovno efikasniji i daje najbolje rezultate.

Kvalitet zraka nekog područja tj. vremenska, kvantitativna i kvalitativna promjenjivost sastava zraka u nekom prostoru, ovisan je o mnogim faktorima, no ipak neke treba izdvojiti sljedeće:

I. PRIRODNE KARAKTERISTIKE

• orografskekarakterisitike posebno u smjerovima sjever- jug i istok- zapad, • klimatske karakterisitike, • prostorne i vremenske manifestacije bazičnih sistema, • lokalnu cirkulaciju i vremenske promjene.

II. LOKALNA EMISIJA

• neujednačena prostorna raspodjela plošnih, linijskih i tačkastih izvora, • relativno mala heterogenost tih izvora vezano za vrste emisije, • neujednačena kontinuiranost emisije pojedinih izvora, • postojanje (ili saniranje) starih ili novih crnih tačaka .

III. DALJINSKI TRANSPORT

• transport prirodnom emisijom onečišćene mase zraka, • transport antropogenom emisijom onečišćene mase zraka, • složenost cirkulacijskih sistema u kotlinama, • superpozicija s lokalnim emisijama, • problem definiranja objektivnih pokazatelja, • promjena koncentracija po visini, • prostorno- vremenske razlike učinaka, • specifični lokalni transport • moguće sinergističke učinke

Ako prihvatimo tumačenja prema definiciji Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO), ... zrak je onečišćen ako sadrži tvari koje potječu od ljudske aktivnosti ili prirodnih procesa, u koncentraciji, trajanju i/ili uvjetima da može narušiti kvalitet življenja, zdravlje i dobrobit ljudi i okoliša . Uvaživši ove definicije, jasno je da su navedeni faktori od gotovo isključivog značaja, općenito, ali i posebno u slučaju KS.


128

4.3.1 Emisije u zrak

4.3.1.1 Emisija kiselih gasova (acidifirajuće supstance) u FBiH CSI001

Indeks zakiseljavanja je parametar kojim se procjenjuje ukupna količina tvari koja doprinosi zakiseljavanju zraka. Emisijom zakiseljavajućih supstanci povećava se njihova koncentracija u zraku što dovodi do promijene hemijske ravnoteže u okolišu. Pokazatelj pokazuje trend i ukupne antropogene emisije zakiseljavajućih gasova NOX, NH3 i SO2 izraženih preko procijenjene potencijalne vrijednosti zakiseljavanja. Indeks zakiseljavanja je izračunat korištenjem težinskih koeficijenata: 0,0313 za SO2, 0,0217 za NOX i 0,0588 za NH3.

Grafikon 24. Emisije kiselih gasova SO2, NOX i NH3

Izvršen je proračun za 2013. godinu za BiH prema podacima datim u Nacionalnom Izvještaju prema UNFCCC. Vidi se da, ako se uzme 1990. godina kao bazna (100%) da još ni 2013. nisu dostignute emisije kiselih gasova iz bazne godine (Grafikon 24).

Specifično za KS urađen je Registar emisija u zrak za područje KS za 2010. godinu.

Acidequivalent indeks (ktona) za FBiH iznosi u 2013. godini 9.832 ktacideq, a isti indeks proračunat za KS iznosi 0.14 ktacideq.

CSI 001 indikator emisije kiselih gasova za KS je zanemarljiv u odnosu na odgovarajući za FBiH.

Tabela 72. Registar emisija u zrak (t/g) za područje KS za 2010. godinu

Tabela 73. Registar emisija u zrak (t/g) za područje KS za 2013. godinu

U 2013. godini vidljiv je porast emisija PM10 od 25,4% u odnosu na 2010. godinu. I ostali parametri emisije su u porastu izuzev NOx i CO2.


129

4.3.1.2 Emisija prekursora ozona

Prekursori ozona su supstance koje doprinose formiranju prizemnog, odnosno troposferskog ozona. Pokazatelj pokazuje ukupnu emisiju i trend prekursora prizemnog ozona (NOx, CO, CH4 i NMVOC) izraženih preko procijenjene potencijalne vrijednosti formiranja prizemnog ozona. Faktori potencijala stvaranja troposferskog ozona su: 1,22 za NOX, 1 za NMVOC, 0,11 za CO i 0,014 za CH4.

Grafikon 25. Emisije prekursora ozona

Grafikon 25 urađen je prema podacima Trećeg nacionalnog izvještaja BiH prema UNFCCC za 2013. godinu. Za proračun CSI 02 indikatora za KS korišteni su podaci iz Registra emisije za 2010. godinu.

Vrijednost indikatora za KS iznosi 17,2 NMVOC kilotonaeqvivalent. Procjena je da podaci iz 2010. godine mogu biti približno tačni i za 2013. za koju se odnose zadnji podaci za FBiH i BiH. Gledajući procentualno emisija ozon preekursora u KS iznosi 10,6 % emisije u FBiH .

4.3.1.3 Emisija primarnih čestica PM2,5 i PM10

Pokazatelj prikazuje ukupnu emisiju i trend primarnih suspendovanih čestica manjih od 2,5 i 10 mikrometara (PM2,5 i PM10) i sekundarnih prekursora čestica NOX, NH3 i SO2 izraženih preko procijenjene potencijalne vrijednosti formiranja suspendovanih čestica. Prilikom izračunavanja emisija pojedinih zagađujućih materija se množi sa faktorom potencijala stvaranja čestica: 1 za PM10, 0,88 za NOX, 0,54 za SO2 i 0,64 za NH3.

Za KS izvršen je proračun ovog indikatora prema posljednjem Registru emisija za 2013. godinu.229

Tabela 74. Tabela proračuna CSI za PM10

POLUTANT FAKTOR EM. TONA CSI ZA PM10

PM10 1 2544 2544

NOX 0.88 3554 3129

S02 0.54 1654 893.2

NH3 0.64 61 39

SUMA 7823 6605

CSI PM10 za KS iznosi za 2010. godinu 6.343 tone, a za 2013 iznose 7823 t/g . Postoje i podaci o emisijama polutanata za KS iz Registra emisija u FBiH

230. Procjena govori da su oni nepotpuni, jer očigledno je da je prikazana

emisija PM10 u KS nerealna (1,6 tona godišnje), dok u registru emisija za KS u 2010. godini emisija PM10 iznosi 2.029 tona/godišnje, 2013. 2544 t/g.

229Registaremisija u zrakzapodručje KS za 2010.god. 230FHMZ, BiH, Bardakčije 12, Sarajevo


130

Očigledno je da Registar emisija za FBiH ne funkcioniše, jer svi emiteri ne dostavljaju podatke u ovaj Registar.

Tabela 75. Emisija lebdećih čestica (PM10) po kantonima i procentualno učešće kantona u ukupnoj emisiji iz FBiH u 2013. god. prema podacima dostavljenim u Registar

Izrada Registra emisija je bitan element upravljanja kvalitetom zraka .Da bi se podaci Registra mogli kvalitetno dobiti i biti uporedivi sa Evropskim i svjetskim podacima neophodno je koristiti propisana pravila i procedure kontrole Registra emisija i to:

Kontrola kvalilitete (QC),

Osiguranje kvalitete (QA),

Pregled metodologije ocjene nesigurnosti,

Dokumentiranje nesigurnosti.

Bez ovih procedura i podataka, uporedivost CSI –indikatora nije kvalitetna jer podaci o emisijama nisu relevantni.

Postojeći registar na Federalnom i kantonalnom nivou nema kvalitetene i relevantne podatke zbog narednih problema:

ne postoji funkcionalan zakonski okvir koji će omogućiti blagovremenu i efikasnu kontrolu i verifikaciju podataka o emisijama zagađujućih materija u zrak;

neprilagođen Registar sa potrebama za kontrolu i izvještavanja o emisijama zagađujućih materija u zrak;

ne postoji Pravilnik ili drugi važeći zakonski akt koji će definisati i unificirati metodologije izračuna emisija zagađujućih materija u zrak;

ne postoji edukacija svih subjekata koji učestvuju u izvještavanju prema Registru.

4.3.1.4 Emisija stakleničkih gasova

IPCC metodologija i pristup omogućavaju da se osigura načelo transparentnosti, potpunosti, konzistentnosti, usporedivosti i tačnosti proračuna. Metodologija zahtijeva određenu procjenu nesigurnosti proračuna i verificiranje ulaznih podataka i rezultata, kako bi se povećali kvalitet, tačnost i unaprijedila pouzdanost proračuna. Također, jedna od internih provjera proračuna unutar metodologije je i proračun emisije CO2 zbog izgaranja goriva, na dva različita načina: prvi, detaljniji način, tzv. sektorski pristup (eng. SectoralApproach), i drugi, jednostavniji, tzv. referentni pristup (eng. Reference Approach). Procjenu kvaliteta inventara emisija, koja uključuje pažljivu provjeru tačnosti podataka, faktore emisije i procjenu nesigurnosti u skladu sa Smjernicama IPCC-a proveo je međunarodni stručnjak koji nije bio uključen u izradu inventara.

Budući da pojedini staklenički gasovi imaju različita radijaciona svojstva, različito doprinose efektu staklenika. Kako bi se omogućilo međusobno zbrajanje i ukupni prikaz emisije, potrebno je da se emisija svakog gasa pomnoži s njegovim stakleničkim potencijalom (eng. GWP ‒ Global WarmingPotential). Staklenički potencijal je mjera utjecaja nekog gasa na staklenički efekat u odnosu na utjecaj CO2. U tom slučaju emisija stakleničkih gasova iskazuje se jedinicom Gg CO2e (masa ekvivalentnog CO2).


131

Tabela 76. Potencijali globalnog zagrijavanja pojedinih gasova za period od 100 godina

Ugljen-dioksid (CO2) je jedan od najznačajnijih stakleničkih gasova, posebno kada se razmatraju posljedice ljudskih aktivnosti. Procjenjuje se da je odgovoran za oko 50% globalnog zagrijavanja. Gotovo svugdje u svijetu, pa tako i u BiH, najznačajniji antropogeni izvori CO2 su sagorijevanje fosilnih goriva (za proizvodnju električne energije, industriju, saobraćaj, grijanje, itd.), industrijske aktivnosti (proizvodnja čelika, cementa), promjene u korištenju zemljišta i aktivnosti u šumarstvu (u BiH zbog prirasta drvne mase u ovom sektoru postoji negativna emisija ‒ ponor).

Tabela 77. Ukupna emisija CO2 po godinama prema Trećem nacionalnom Izvještaju BiH 231za UNFCCC

Proračuni su pokazali da 2/3 emisije CO2 otpada na FBiH, a 1/3 na entitet Republika Srpska i Distrikt Brčko.

4.3.1.5 Analiza okolinskih dozvola i rezultata godišnjih izvještavanja o emisijama prema monitoringu iz dozvola

Uspostava sustava izdavanja okolišnih dozvola utemeljena je na modernim europskim standardima i procedurama i tretira sve utjecaje koje pogoni i postrojenja, odnosno aktivnosti uglavnom gospodarskih subjekata imaju na pojedine segmente okoliša i okoliš u cjelini.

Analiza okolinskih dozvola (OD) sa aspekta emisija u zrak izvršena je u sklopu izrade ovog izvještaja. Analize raspoloživih OD pokazuju da se vodilo računa o ograničenju emisija u zrak. Iz OD je vidljivo da su sve emisije u zakonskim granicama. U OD nema dovoljno podataka da se izračunaju godišnje emisije u zrak, iako su negdje dati podaci o rezultatima mjerenja emisija, radi potvrde graničnih vrijednosti emisije.

Takodjer su utvrđene obaveze izvještavanja po pojedinom parametru za svako postrojenje, koje emituje. Naravno obaveze se, zavisno od parametara, kreću od osmatranja svake godine ili svake druge godine.

Uzimajući u obzir rezultate stanja kvaliteta zraka u KS, izvršena je analiza za parametre SO2 i čestice PM10. Ovi rezultati se dostavljaju u Registar emisija, koji je uspostavljen u KS. U narednoj tabeli su prikazani ukupan broj parametara emisije u zrak, a posebno će biti obrađeni rezultati emisija SO2 i PM10 za 2013. i 2014. godinu, kao najkompletnije godine iz Registra u KS.

Tabela 78. Analiza OD i parametara emisija u zrak u KS

GODINA 2011 2012 2013 2014 2015

UKUPNO PARAMETARA 21 9 255 234 59

SO2 4 1 26 25 12

PM10 2 0 13 14 7

231Konvencija UN o Klimatskimpromjenama


132

Tabela 78 prikazuje da su 2013 i 2014. godina najkompletnije godine, 255 i 234 dostavljena parametra emisija u zrak. U Registar je podatke dostavilo cca. 50 operatora. Podatke o emisijama SO2 je u 2013. godini dostavilo 26 operatera, a u 2014. godini 25. Ukupna emisija SO2 je u 2013. godini iznosila 4,4 t/g., a u 2014. godini 137,7 t/g. ( ukupno 25 izvora emisije-operatora).

Naravno da se mora uzeti u obzir da su podaci o emisijama uzeti prema rezultatima Registra KS i da nisu, prema ocjeni obađivača, prošli kontrolu kvaliteta. Naprimjer za Tvornicu opeke na Ilidži emisija SO2 bila je 2013. godine 207 kg/g, 2014.godine 136726 kg/g, a 2015. godine 166622 kg/g. Emisije prašine PM10 na godišnjem nivou su se kretale od 22,7 t/g 2013. godine do 24,7 t/g. 2014. godine.

Uvidom u OD i Registar emisija može se zaključiti sljedeće:

Svi operateri koji su dobili OD ne izvršavaju svoje obaveze izvještavanja o emisijama u zrak, jer postoji

značajna razlika u podacima u Registru emisija u KS i u izdatim OD. Čak i neki veći operateri ne dostavljaju

izvještaje o emisijama u zrak (Bags Energotehnika iz Vogošće; Sarajevska pivara, Sarajevo)

Ne vrši se redovna kontrola kvaliteta podataka iz izvještaja a koji se unose u Registar emisija KS;

U izvještajima za Registar emisija ne postoje podaci o vrstama i potrošnji energenata.

4.3.2 Kvalitet zraka

4.3.2.1 Proizvodnja i potrošnja spojeva koji oštećuju ozonski omotač

Sintetizirane supstance koje sadrže fluor, hlor ili brom (CFC - hlorofluorougljici, HCFC – halogeniranihlorofluorougljikovodici, BFC - bromofluorougljici, HBFC - halogeniranibromofluorougljikovodici i metil-bromid), u donjim troposferskim slojevima atmosfere vrlo stabilne i uglavnom netopive u vodi.U stratosferi, navedene supstance se razlažu uslijed djelovanja UV zračenja pri čemu se oslobađaju vrlo reaktivni slobodni radikali fluora, hlora i broma i sudjeluju u nizu hemijskih reakcija koje vode do oštećenja ozonskog omotača vezujući se s kisikom iz molekule ozona (O3). Pojednostavljeni prikaz u procesu oštećenja O3 je sljedeći, a za primjer je uzeta supstanca CFCCl2:

- slobodni radikali hlora reagiraju s ozonom i tvore hlormonoksid, uzimajući pri tome jedan atom kisika od O3 i pretvarajući molekulu ozona u O2,

- molekula hlormonoksida reagiraju sa slobodnim atomima kisika, dajući svoj atom kisika za stvaranje molekule O2 i slobodnih radikala hlora,

- novooslobođeni radikal hlora ponovo započinje proces uzimajući atom kisika od druge molekule O3. Pokazatelj „proizvodnja i potrošnja spojeva koji oštećuju ozonski omotač (SOOO)“ kvantificira proizvodnju i potrošnju spojeva koji oštećuju ozonski omotač (ODS) u Evropi. Izražava se u milionima kg ODS-a po potencijalu oštećivanja ozona: Potrošnja (ODS tona) = Potrošnja (metričke tone) x faktor potencijala oštećivanja ozona. Prema podacima koje navodi Izvještaj o stanju okoliša BiH, potencijal oštećenja ozona (ODPpotencijal) u BiH smanjio se za preko 90% od 2002. do 2008. godine zbog provođenja Montrealskog protokola, ali i zbog toga što se u državi ne proizvode SOOO.

Grafikon 26. Potrošnja SOO-i u BiH u razdoblju 1995.- 2008.god. (ODP potencijal u tonama/godina)


133

Budući da BiH nije proizvođač SOOO, prezentiranje podataka o SOOO za potrebe predmetnog dokumenta tiče se uvoza i izvoza SOOO za područje FBiH i KS, uz pretpostavku Konsultanta da se sva uvezena količina SOOO koja nije izvezena, potroši. S ciljem prikupljanja podataka o uvozu i izvozu SOOO za FBiH i područje KS, Konsultant seobratio FZzS. FZzS ne prikuplja vlastite podatke o proizvodnji i potrošnji SOOO nego ih preuzima od Agencije za statistiku BiH koja prikuplja podatke Jedinstvenih carinskih isprava (JCI) Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje BiH. Prema podacima dobivenim od FZzS, u periodu 2013.-2015. godina, nije bilo izvoza SOOO u druge zemlje.U nastavku su prezentirani podaci o uvozu traženih SOOO u FBiH za period 2013. – 2015. godine, atraženi su podaci u skladu sa popisom SOOO iz Priloga 1. Odluke Vijeća ministara BiH o uslovima i načinu provođenja Montrealskog protokola i postepenog isključivanja iz upotrebe SOOO u BiH („Sl. glasnik BiH“, br. 36/07, 67/15) koja regulira uvoz ovih supstanci u BiH po raznim osnovama i namjenama. Kako pokazuju podaci prezentirani u Tabela 79, na područje KS u protekle tri godine nije bilo uvoza supstanci koje oštećuju ozonski omotač. Ipak, bitno je naglasiti da se podaci odnose samo na uvoz po mjestu carinjenja, te da podaci ne podrazumijevaju da potrošnje SOOO nije bilo u potpunosti na području ovog kantona jer je moguć transport SOOO iz drugih kantona u koje je bilo uvoza u protekle tri godine, o čemu se ne vodi evidencija. Tabela 79. Uvoz SOOO na područje FBiH - KS za period 2013.-2015. god.

4.3.2.2 Kiselost padavina

Kisele padavine nastaju uslijed hemijskih reakcija aero-polutanata (SO2, CO2 i NO2) s vodom u: - reakcija CO2 i vode daje ugljičnu kiselinu (H2CO3) (CO2 + H2O --> H2CO3),reakcija NO2 i vode daje

nitritnu (HNO2) i nitratnu (HNO3) kiselinu (2NO2 + H2O --> HNO2 +HNO3), - reakcija SO2 i vode daje sumporastu (H2SO3) i sumpornu kiselinu (H2SO4) (SO2 + H2O --> H2SO3; SO3 +

H2O --> H2SO4). Kisele padavine imaju pH vrijednost manju od normalne kiše; pH vrijednost normalne kiše iznosi otprilike oko 5,5, a pH vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4-4,5. Budući da je ugljična kiselina slaba i nepostojana anorganska kiselina267,nitratna i sumporna kiselina imaju najveću odgovornost za kiselost padavina. Primjena pH vrijednosti više prema kiselom268 može na razne načine štetno djelovati na kopnene i vodene ekosisteme. Iako kisele padavine mogu neposredno oštetiti nadzemne dijelove biljaka, kisele padavine najčešće štetno djeluje na biljke tako što mijenjaju hemijske i fizičke karakteristike tla. U jezerima, zakiseljavanje može izazvati pomor ribe i drugih oblika vodenog života.Vezano za pojavu kiselih padavina u BiH, FHZ u Sarajevu vrši redovne analize kiselosti padavina. Za FBiH, podaci o pojavi kiselih padavina su redovno dostupni samo za meteorološke stanice„Bjelave“ i neredovno „Ivan Sedlo“ u KS. Prema podacima koje navodi Izvještaj o stanju okoliša BiH, učestalost pojava kiselih padavina u Sarajevu je bila u stalnom porastu od 1996. do 2006. godine, nakon čega je došlo do smanjenja postotka pojave kiselih padavina do 2009. godine, a zatim do ponovnog povećanja 2010. godine. Visok postotak pojave kiselih padavina pripisuje se zračnim strujanjima sa sjevera i sjeverozapada Sarajeva, iz industrijskih gradova Kaknja i Zenice te zagađivača sa sjeverozapada Evrope. Ipak, najveći broj pojava kiselih padavina, objašnjava se daljinskim transportom frontalnih zračnih masa koje su u najvećoj mjeri zagađivane krećući se preko zapadne i centralne Evrope. Uzimajući u obzir zračnu udaljenost Sarajeva, kisele padavine pojavljuju se tokom cijele godine. U ljetnom periodu zabilježeno je 4-8% od ukupnog godišnjeg broja kiselih padavina, a mjeseci sa najučestalijim pojavama kiselih padavina su januar, februar i decembar (12-14%).


134

Grafikon 27. Učestalost pojava kiselih padavina u Sarajevu (MS Bjelave) u periodu 1996.-2010. god.

4.3.2.3 Izloženost ekosistema acidifikaciji atmosfere, eutrofikaciji i ozonu

U skladu sa Konvencijom o dalekosežnom prekograničnom zagađenju zraka, te Protokolom o dugoročnom finansiranju programa saradnje za praćenje i procjenu dalekosežne transmisije zagađivača zraka u Evropi (eng. Co-operative programme for monitoringandevaluationofthelongrangetransmissionofairpollutantsin Europe - EMEP), koje je BiH ratificirala sukcesijom iz bivše SFRJ 1. septembra 1993. godine, predviđeno je izvještavanje o supstancama koje mogu prouzročiti dalekosežno prekogranično zagađenje zraka (u skladu sa članom 1. Konvencije, znači zagađenje koje fizički potiče u potpunosti ili djelimično iz područja koje je pod nacionalnom nadležnošću jedne države a ima nepovoljan utjecaj na područje koje je pod nadležnošću druge države na takvoj udaljenosti da globalno nije moguće razlučiti u kojoj mjeri emisija iz pojedinačnih izvori ili grupe izvora ima utjecaja). Podaci o emisijama SOx i NOx i ambijentalnim koncentracijama O3 izmjerenim na pozadinskim stanicama između 8 i 20 sati dostavljaju se godišnje UNECE277/EMEP-u i EU. EMEP/MSC-W koristi dobivene podatke za izračunavanje transporta spojeva azota i sumpora u atmosferi, dok se podaci o ozonu se na odgovarajući način interpoliraju.

4.3.2.4 Prekoračenje graničnih vrijednosti parametara kvaliteta zraka u urbanim područjima

Rezultati monitoringa kvaliteta zraka za period 2000.-2013. godina Uspostavljeni sistem praćenja kvaliteta zraka omogućava kontinuirani uvid, kao i djelovanje usmjeru pronalaženja i otklanjanja uzroka zagađenja. Izvršena je analiza rezultata višegodišnjeg monitoringa putem manuelnih stanica (2000.-2013.) i petogodišnjeg monitoringa kvaliteta zraka putem automatskih stanica (2009.-2013.).Analizom rezultata izmjerenih vrijednosti na manuelnim stanicama, konstatovano je slijedeće: Izmjerene koncentracije za sumpor dioksid (SO2), kao i prethodnih godina, najveće su na lokalitetu Ilidže u periodu januar, februar i decembar za sve tri manualne stanice i ne prelaze granične vrijednosti (Grafikon 28). U 2009. godini zabilježen je nagli porast koncentracija zbog prestanaka isporučivanja prirodnog gasa u BiH od strane ruskog isporučioca.

Grafikon 28. Prosječne godišnje koncentracije SO2 izmjerene na manualnim stanicama

Praćenje koncentracija čađi na tri manualne stanice (Grafikon 29) ukazuje da su najvećeizmjerene koncentracije zabilježene u januaru, oktobru, novembru, decembru i martu, što sepoklapa s grijnom sezonom.


135

Grafikon 29. Prosječne godišnje koncentracije čađi izmjerene na manuelnim stanicama

Analizom rezultata izmjerenih vrijednosti na automatskim stanicama, konstatovano je slijedeće: Koncentracije lebdećih čvrstih čestica u zraku (PM10) su izrazito visoke u toku cijele godine, a naročito u zimskom periodu. Periodi s najvišim izmjerenim koncentracijama su uglavnom januar, februar i decembar (Grafikon 30). Konstatovan je rast koncentracije ovog polutanta tokom svih mjeseci na mjerenim lokalitetima u odnosu na iste periode predhodnihgodina.

Grafikon 30. Prosječne mjesečne koncentracije PM10 izmjerene na automatskoj stanici Alipašina u petogodišnjem periodu

Koncentracije azotnih oksida (NOx), također, bilježe kontinuiran rast u odnosu na iste periode predhodnih godina. Specifičnost koja je primijećena je, da je koncentracija azot dioksida tokom 2012. i 2013. godine u konstantnom blagom porastu tokom cijele godine (Grafikon 31). Razlog tome su neispravni sistemi izduvnih gasova iz automobila, budući da se vozila kod kojih se ustanove povišene koncentracije izduvnih gasova prilikom vršenja redovnih tehničkih pregleda, ne isključuju iz saobraćaja, odnosno redovno prolaze tehnički pregled.


136

Grafikon 31. Prosječne mjesečne koncentracije NO2 izmjerene na automatskim stanicama u petogodišnjem periodu

Prekidi pojedinih linija pokazuju prekide rada analizatora, koji uslijed različitih razloga (najčešće uslijed nedostatka sredstava za popravku), nisu blagovremeno stavljeni u funkciju. Na svim lokalitetima zabilježeno je povećanje koncentracije sumpordioksida (SO2), koji iz godine u godinu bilježi samo rast. Ovaj polutant pokazuje najveće vrijednosti na lokalitetu Ilidže.

Grafikon 32. Prosječne mjesečne koncentracije SO2 izmjerene na automatskim stanicama u petogodišnjem periodu

Koncentracija sumpordioksida na lokalitetu Alipašine nije praćena od sredine marta mjeseca 2013. godine, kada je došlo do kvara na analizatoru, koji do danas nije otklonjen. Stoga smo, nažalost, za 2013. godinu uskraćeni za rezultate mjerenja ovog iznimno važnog parametra, jer trendovi pokazuju porast koncentracija ovog polutanta najviše tokom grijne sezone radi povećane potrošnje čvrstog goriva. Na lokalitetu Ilidža (Mobilna), SO2 analizator je instaliran 2012.godine. Ako se uzmu svi prosjeci zadnje tri godine, od juna mjeseca 2013.godine bilježi se povećanje prosječnih mjesečnih vrijednosti SO2 za više od 50% (Grafikon 32). Poređenjem trendova iz prethodnih godina primjećuje se da koncentracija sumpordioksida raste ne samo tokom grijne sezone, već i tokom ljetnih mjeseci što je posljedica daljinskog transporta.


137

Grafikon 33. Utjecaj emisije SO2 iz TE Kakanj

Ilustracije radi pokazujemo da daljinski transport iz TE Kakanj i u toplijem dijelu godine doprinosi povećanju koncentracija SO2.Prikazani su rezultati mjerenja na automatskoj stanici Bjelave u Sarajevu (Grafikon 33). Jasno se vide pikovi povećanih vrijednosti SO2, koji u toplijem dijelu godine , kada nije sezona loženja, dostižu i preko 300 mikrogama po metru kubnom.Analizom vjetra pokazuje se da pri sjeverozapadnom vjetru dolazi SO2 direktno transportom iz TE Kakanj. Tabela 80. Srednje dnevne vrijednosti koncentracija lebdećih čestica (PM2,5 i PM10) u 2015. god. na mjernim

stanicama izražene u g/m3

Prosjek za mjesec januar 2015. god.

Prosjek za mjesec novembar 2015. god.

Prosjek za mjesec decembar 2015. god.

Dnevni prosjek za dan 15.01.2015. god.

Podaci iz Tabela 80

232 iz Zadnjeg izvještaja o kvalitetu zraka za 2015. godinu prikazuju kako specifičnosti Sarajevske

kotline utiču na prosječne mjesečne koncentracije PM10/2,5. Naime, uočava se da su ove vrijednost vrlo visoke za KS u Sarajevskoj kotlini prilikom pojave čestih temperaturnih inverzija zraka. Pokazuje se da su mjesečne koncentracije LČ PM10/2,5 u zimskim mjesecima u KS veoma visoke. Tako, u mjesecu januaru, prosječne mjesečne vrijednosti pokazuju veće vrijednosti nego na stanicama u Tuzli, Lukavcu, Zenica, Jajce. Slična je situacija i u mjesecu decembru. Posebno se to pokazuje i u dnevnim prosjecima PM10 u KS, kada su pojačane temperaturne inverzije. Koncentracije PM10 su u KS skoro bile duplo veće od ostalih centara. Ove konstatacije govore da KS sa aspekta kvaliteta zraka, u hladnijem dijelu godine ima velike probleme i da je jedina mogućnost da se smanji emisija u zrak.

232Godišnjiizvještaj o kvalitetuzraka u FBiH za 2015.god.


138

Slika 15. Sarajevo u magli

Naravno, MPUGZO KS preduzima mjere na poboljšanju kvaliteta zraka, ali se mora uvijek imati u vidu kada dođe do pojave temperaturnih inverzija, kapacitet Sarajevske kotline da primi zagađujuće materije postaje izrazito smanjen.

4.3.2.5 Ocjena stanja kvaliteta zraka u KS

Na osnovu Odluke o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u KS, kvalitet zraka se određuje kombinovano, i to mjerenjima i metodama procjene na osnovu standardizovanih matematičkih modela. Na taj način se može pouzdano pratiti kvalitet zraka na čitavom području i ujedno vršiti prognoziranje za slučaj promjena u emisijama ili u uslovima rasprostranjenja. Na osnovu Zakona o zaštiti zraka FBiH i Kantonalne Odluke, prema nivou zagađenosti zraka, razlikuju se tri kategorije:

a. I Kategorija: čist ili neznatno zagađen zrak - područja u kojima nisu prekoračene graničnevrijednosti (GV) niti za jednu zagađujuću supstancu;

b. II Kategorija: umjereno zagađen zrak - područja u kojima su prekoračene granične vrijednostizagađenosti (GV) za jednu ili više zagađujućih supstanci, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti(TV) ni za jednu zagađujuću supstancu i

c. III Kategorija: prekomjerno zagađen zrak - područja u kojima su prekoračene tolerantne vrijednosti za jednu ili više zagađujućih supstanci.

Da bi se odredile kategorije kvaliteta zraka za područje Kantona, ključni preduslov je izrada Registra (Katastra) emisija u zrak. MPUGZOKS je u saradnji sa Centrom za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj Sarajevo, 2012. godine izradilo Registar emisija u zrak za područje KS za 2010. godinu, a za 2013. godinu 2015. godine. Inače, obaveza izrade Registra je utvrđena članom 26. Zakona o zaštiti zraka FBiH, po kojem su svi kantoni dužni objavljivati izvještaje o emisijama zagađujućih materija u zrak za pretprošlu godinu. KS je jedini Kanton koji je realizovao navedenu obavezu. Nakon izrade Registra emisija u zrak za 2010. godinu, bila je planirana izrada disperzionog (matematičkog) modela, te putem proračuna stanja kvaliteta zraka i rezultata mjerenja, klasificiranje područja KS prema kategorijama kvaliteta zraka. Nažalost, zbog nedostatka sredstavata aktivnost nije izvršena u 2012. godini. U 2014. godini su obezbijeđena sredstva, izrađen je Registar emisija za 2013. godinu, a u januaru 2015.godine je trebalo okončati poslove određivanja kategorija kvaliteta zraka. Registar emisija iz 2013. godine predstavlja skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih materija u zrak. Registar je urađen za sljedeće zagađujuće materije: sumpor dioksid, azot okside, ugljen dioksid, ugljen monoksid, amonijak, metan, nemetanskeugljovodonike, benzen i čvrste čestice do 10 μm. Do završetka izrade Registra sa disperzionim modelom, može se pouzdanije tvrditi o stanju kvaliteta zraka u Kantonu, samo za parametar PM10, odnosno čvrste čestice, jer je rađen posebni Akcioni plan za redukciju, kroz čiju pripremu je izvršeno ocjenjivanje kvaliteta zraka i kategorizacija područja. U tom smislu se može zaključiti, da stanje kvaliteta zraka za pomenuti parametar na lokacijama stanica Otoka i Alipašina, spada u kategoriju III ili prekomjerno zagađen zrak za sve godine mjerenja, dok je kvalitet zraka na lokaciji stanice Bjelave kategorije II. Navedene kategorije su karakteristične za bliže okruženje mjesta na kojima su vršena mjerenja kvaliteta zraka, dok će, kao što je istaknuto, stanje kvaliteta zraka i kategorije područja KS, biti određene realizacijom projekta koji je u toku, i to na parametre čvrstih čestica, sumpor dioksidai azotnih oksida. Registar emisija u zrak je inače, polazna tačka za planiranje razvoja naselja, simuliranje unošenjem budućih objekata, proračun prizemnih koncentracija, izbor lokacija za zagađivače, sanaciju postojećeg stanja i sl. U okviru Registra se predlažu i mjere za unapređenje stanja, koje mogu biti zakonodavne, organizacione, tehničke i planske. Bitan segment je prognoza stanja kvaliteta zraka, koja se vrši na osnovu postojećeg stanja i planiranih novih izvora


139

emisije u zrak. Registar emisija u zrak je, dakle, bazni element za prostorno planiranje, jer usmjerava buduću gradnju pogona ili objekata, sagledavajući njihov očekivani utjecaj na kvalitet zraka. Iz tog razloga MPUGZOKS je pokušalo inicirati značajnije uključivanje i korištenje već urađenog Registra emisija za 2010. i za 2013. godinu od strane ZzPR KS, ali bez značajnog uspjeha. Kao primjer disperzionog modeliranja prikazujemo „Kartu rasprostiranja SO2 iz kontrolisanih ispusta i prostorne emisije iz koksare ArcelorMitala u Zenici. Korišten je savremeni disperzioni model, uz korištenje AUSTAL–a (Lagranžijan raspodjele), GIS podloga Zenica sa trodimenzionalnim orografskim karakteristikama, emisija iz ArcelorMitala, kao i meteoroloških parametara stabilnosti atmosfere na području Zenice uz uzimanje u proračun i orografskih karakteristika područja.

Slika 16. Izgled proračuna imisije –disperzioni model

Nakon što se završi projekat utvrđivanja kategorija kvaliteta zraka po područjima Kantona, ZzPR KS mora intenzivnije koristiti ovaj savremeni instrument, jer se željeni kvalitet zraka, između ostalog, prioritetno osigurava integrisanjem okolinskog i prostornog planiranja. U skladu sa Odlukom o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka, kad se izvrši kategorizacija, ne bi se smjele izdavati dozvole za nove zahvate u prostoru ili rekonstrukcije postojećih izvora, ukoliko ti zahvati mogu ugroziti utvrđenu kategoriju kvaliteta zraka. Također, nadležni organ neće moći izdati dozvole za novi izvor zagađenja zraka u području treće kategorije (prekomjerno zagađen zrak), ako se novom gradnjom ne osigurava smanjenje zagađenja. Također ako novi izvor doprinese da kategorija kvaliteta zraka iz II kategorije prelazi u III kategoriju kvaliteta zraka ne može se dobiti dozvola za izgradnju novog izvora emisije.


140

Tabela 81. Granične vrijednosti, gornja i donja granica ocjenjivanja, tolerantne vrijednosti i pragovi upozorenja / uzbune

233.

4.3.2.6 Uzroci postojećeg stanja kvaliteta zraka

Na kvalitet zraka u KS djeluju emisije zagađujućih supstanci iz industrijskog,stambenog sektora i saobraćaja. Pored toga, kvalitet zraka ovisi od niza drugih faktora, kao što su: orografske karakteristike područja, stepen izgrađenosti prostora, meteorološki parametri, prisustvo zelenila itd. Inače, emisija je ispuštanje određenih materija iz izvora u atmosferu, koje u određenim koncentracijama mogu biti štetne za ljude i prirodu.U javnom sektoru i industriji nastaju emisije sagorijevanjem goriva za potrebe grijanja, a u taj sektor se svrstavaju toplane, individualne kotlovnice za proizvodnju energije za grijanje i tehnološke potrebe. Najčešći uzroci povećane emisija iz ovog sektora su:

niska energetska intenzivnost,

slabo održavanje energetskih i industrijskih postrojenja, posebno one opreme od koje zavisie emisija zagađujućih supstanci,

korištenje neadekvatnih goriva,

neusaglašenost korištenja goriva sa tipovima ložišta,

sporo uvođenje principa „čišće proizvodnje“ u vođenju pogona ili postrojenja, kao i

tehnološkog unaprijeđenja. U novonastaloj situaciji, povećane cijene prirodnog gasa, kao i nesigurnosti kontinuiranog dotoka dovoljnih količina, vrši se zamjena prirodnog gasa sa čvrstim ili tečnim gorivima. To se dešava i sa privrednim pogonima i postrojenjima, ali je daleko izraženiji trend u domaćinstvima, odnosno stambenom sektoru. S tim u vezi najčešći uzroci prekomjernih emisija iz stambenog sektora su:

233propisane Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH 1/12)


141

visoki toplotni gubici i rastrošni objekti u smislu potrošnje energije,

neodgovarajuće konstrukcije ložišta, sobne peći i kotlovi male snage, uglavnom pravljeni po zapadno-evropskim licencama (konstruirani za druge vrste uglja) onemogućavaju efikasno i malo zagađujuće sagorijevanje domaćeg uglja,

nepostojanje oplemenjenog uglja ili pogodnih oblika biomase za potrebe malih ložišta. Značajniji utjecaj na kvalitet zraka u Kantonu ima saobraćajni sektor. Razlozi povećenog zagađenja zraka iz saobraćaja su:

Ekspanzivni rast broja motornih vozila u KS;

Neodgovarajuća mreža saobraćajnica (saob. traka, parkirališta ... ) što produkuje neprihvatljiv rad

vozila u tzv. „praznom hodu“ ;

Nepostojanje strategije razvoja cestovne mreže;

Nedovoljna koordinacija između odgovornih subjekata i saradnja sa Istočnim Sarajevom po pitanju

cestovnog saobraćaja;

Zelene i slobodne površine pored saobraćajnica pod utjecajem lokalnih lobija, neodgovorne politike i

lošeg planiranja izrastaju u zgrade tako da dolazi do zagušenja tranzitnih/primarnih cesta, smanjuje

se protočnost istih.

Javni prijevoz u KS posljednjih godina stagnira što doprinosi dominaciji osobnog prijevoza, a

povremeno su prisutne „paralelne linije“ autobusnih i ilegalnih kombi prijevoznika.

Nedovoljan nivo usluge javnog prijevoza usljed lošeg, ne domaćinskog i ne odgovornog upravljanja,

zastarjelog voznog parka i prateće infrastrukture. Red vožnje javnog prijevoza se ne održava prema

javno objavljenom rasporedu – redu vožnje.

Starost vozila, ne kvalitetne (ne eliminatorne) provjere emisije izduvnih gasova na tehničkim

pregledima uz ne odgovarajuće održavanja vozila;

Ne postoji Centar za nadzor i regulaciju saobraćaja jer nemamo potrebnu koordinaciju i saradnju

između odgovornih upravitelja cesta, nadležnih ministarstava, policije ...;

Nedovoljne informativne, obrazovne i promotivne aktivnosti u cilju unapređenja kvalitete saobraćaja

i smanjenja emisija zagađujućih gasova.

4.3.2.7 Sadržaj teških metala u ukupnim lebdećim česticama

Prema podacima dobivenim iz Odjela za kvalitetu zraka Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), podaci o sadržaju teških metala u ukupnim lebdećim česticama se ne prate kontinuirano ni za jednu mjernu stanicu za praćenje kvalitete zraka u FBiH. FHMZ je na MS „Bjelave“ Sarajevo izvršio osposobljavanje laboratorije za praćenje sadržaja teških metala u ukupnim lebdećim česticama koja je ove godine počela sa probnim radom i kalibracijom uređaja. Također je i u Zavodu za javno zdravstvo KS (ZzJZ KS) uspostavljena laboratorija za praćenje teških metala u lebdećim česticama.

Plan FHMZ je da se u laboratoriji vrše periodična uzorkovanja i analize sadržaja teških metala u ukupnim lebdećim česticama sa mjernih stanica lociranih u Sarajevu, te MS „Ivan Sedlo“. Uzorkovanjelebdećih čestica za analizu teških metala će se raditi u skladu sa odabranom metodologijom, 40 puta u godini dana. Slijedom navedenog, trenutno ne postoje podaci o sadržaju teških metala u ukupnim lebdećim česticama na području KS.

4.3.3 Monitoring kvaliteta zraka

4.3.3.1 Pregled postojećeg stanja monitoringa kvaliteta zraka

Praćenja kvaliteta zraka u KS- Historijat

Prva praćenja kvaliteta zraka u Sarajevu su počela 1967. godine. Vršena su na sljedećim lokacijama: Katedrala, Bjelave, Vijećnica, Skenderija, Higijenski zavod, Grbavica, Dolac Malta. Od 1980. godine uključena su još područja: Butmir, Otoka, Ilijaš, Hadžići, Vogošća i Pale.Ova mjerenja su prekinuta 1991. godine. Stanica Bjelave, na kojoj mjerenja i dalje vrši FHMZ, nastavila je s radom, uz prekid od dvije ratne godine. Mjerenja se vrše i danas na istoj lokaciji. Šezdesetih i sedamdesetih godina veliki problem kvaliteta zraka u Sarajevu su bile vrlo visoke koncentracije sumpordioksida (SO2) i crnog dima (čađi). Izabrana je ova stanica, jer ima najduži niz praćenja. Sa Grafikon 34 se jasno vidi da je prije ovoga rata navedeni problem sa SO2i čađi bio aktuelan, a da poslije rata SO2 nije više toliki problem, ali se uočava također da koncentracije crnog dima sve više rastu iz godine u godinu i da već prelaze i


142

vrijednosti prije rata. Međutim, također je alarmantna činjenica da je 2004. godine prosječna maksimalna koncentracija crnog dima, u toku 24 časa, izmjerena na ovoj stanici (749 μg/m3), bila četvrta vrijednost u posljednjih 30 godina. Iako je najveća vrijednost ovog parametra zabilježena na stanici Bjelave, prema podacima u posljednjih pet godina, najduže epizode visokih koncentracija crnog dima bilježe se na stanici Otoka, pa slijedi stanica Higijenski zavod i dr.

Grafikon 34. Prosječna godišnja koncentracija SO2 i dima u Sarajevu u periodu 1975.-2010. god.234

Analize pokazuju da je ovaj problem sezonski, odnosno da se visoke koncentracije ovih parametara kvaliteta zraka bilježe u hladnijem dijelu godine, posebno u zimskim mjesecima, što je svakako posljedica specifičnih klimatskih karakteristika područja kotline KS.

Kriteriji monitoringa kvaliteta zraka

1. kriteriji za određivanje minimalnog broja mjernih mjesta i lokacija za uzimanje uzoraka u slučaju fiksnih mjerenja i u slučaju kada su fiksna mjerenja dopunjena indikativnim mjerenjima ili postupcima modeliranja, a sve u zavisnosti od namjene površine, sadržaja i kapaciteta;

2. metodologija mjerenja i ocjenjivanja kvaliteta zraka (referentne metode mjerenja i kriteriji za ocjenjivanje koncentracija);

3. zahtjevi u pogledu podataka koji se koriste za ocjenjivanje kvaliteta zraka; 4. način obezbjeđenja kvaliteta podataka za ocjenjivanje kvaliteta zraka (prema zahtjevu standarda BAS EN

ISO/IEC17025); 5. obim i sadržaj informacija o ocjenjivanju kvaliteta zraka.

Zahtjevi kvaliteta zraka

1. granične vrijednosti zagađujućih materija u zraku; 2. gornje i donje granice ocjenjivanja zagađujućih materija u zraku; 3. granice tolerancije i tolerantne vrijednosti; 4. koncentracije opasne po zdravlje ljudi i koncentracije o kojima se izvještava javnost (pragovi upozorenja i

prag uzbune); 5. kritični nivoi zagađujućih materija u zraku; 6. ciljne vrijednosti, nacionalni i dugoročni ciljevi zagađujućih materija u zraku; 7. rokovi za postizanje graničnih i/ili ciljnih vrijednosti, u slučajevima kada su one prekoračene.

Vrijednosti iz stava 1. se utvrđuju za pojedina područja pri izradi prostornih i urbanističkih planova, izrade programa toplifikacije i prometa, mogućeg unošenja zagađujućih materija u prostor, izbora lokacije izvora zagađivanja i određivanje parametara ispusta (dimnjaka), a da prirodni sadržaji (ljudi, biljke i životinje) i izgrađena

234Izvor:FHMZ, 2011


143

dobra ne budu ugroženi djelovanjem zagađujućih materija, kao i kod poduzimanja sanacionih mjera čiji je cilj zaštita zdravlja ljudi, ekosistema i izgrađenih sadržaja od djelovanja zagađujućih materija u ambijentalnom zraku.

Monitoring stanice za praćenje kvaliteta zraka

Monitoring kvaliteta zraka u Sarajevu vrše FHMZ i ZzJZ KS. Pregled raspoloživih stanica u KS daje se u nastavku.

Automatska stanica „Bjelave“- stanicom upravlja FHMZ, nalazi se u upravnoj zgradi FHMZ u naselju Bjelave, općina Centar. Stanica nije bila u funkciji gotovo cijelu godinu. U decembru 2015. godine izvršena je nabavka novih analizatora i servis postojećih na ovoj stanici. Na stanici „Bjelave“ je nastavljen višedecenijski niz mjerenja manuelnom stanicom za praćenje dnevnih vrijednosti sumpordioksida i dima (čađi).

Manuelna stanica „Sarajevo – Bjelave“-- stanicom upravlja FHMZ, nalazi se u upravnoj zgradi FHMZ u naselju Bjelave, općina Centar. Stanica je u funkciji od 60-tih godina prošlog stoljeća. I danas je u funkciji radi potrebe poređenja njenih podataka sa podacima sa novijih automatskih stanica.

Automatska stanica „Otoka“ –stanicom upravlja ZzJZ KS. Stanica je u maju 2015. godine isključena radi premještanja na novu lokaciju (150 metara udaljena je od prvobitne lokacije. Nova lokacija stanice je 20 m udaljena od glavne gradske saobraćajnice, 10 metara do korita rijeke odnosno 20 m od vodotoka Miljacke.). Premještanje stanice uslovljeno izgradnjom višespratnih stambenih objekata u jednom od najzageđenijih dijelova grada (općina Novi Grad Sarajevo, naselje Otoka). Stanica je vraćena u funkciju na novoj lokaciji krajem septembra 2015. godine. U periodu do mjeseca maja i od oktobra do decembra stanica je funkcionisala ispravno sa ograničenim brojem mjerenih polutanata.

Automatska stanica „Alipašina“-stanicom upravlja ZzJZ KS. Stanica je isključena 30. novembra 2015. godine radi premještanja na novu lokaciju u gradu Sarajevu (općina Stari Grad Sarajevo, lokacija Bentbaša). Do ovog perioda stanica je funkcionisala ispravno sa ograničenim brojem mjerenih polutanata.

Mobilna stanica na Ilidži-stanicom upravlja ZzJZ KS. Stanica se nalazi na lokaciji ispred Doma zdravlja Ilidži, općina Ilidža. Lokacija je asfaltirani prostor u blizini parkinga oko 30 m od saobraćajnice Ilidža -Butmir. Kretanje zraka na ovoj lokaciji je uglavnom neometano.U ranijim godinama mobilna stanica je imala programe mjerenja na više lokacija u KS, a u 2015. godini cijeli period mjerenja je boravila na navedenoj lokaciji u središtu Ilidže. Stanica je funkcionasala ispravno najvećim dijelom godine sa ograničenim brojem mjernih parametara.

Stanica „Ivan Sedlo“- stanicom upravlja FHMZ. Stanica je servisirana i vraćena u funkciju u oktobru 2015. godine. Navedene aktivnosti i okolnosti su direktno uticale da u 2015. godini postoji relativno mali broj validnih podataka na području Sarajeva za ocjenu kvaliteta zraka.

Problem ii nedostaci u postojećem sistemu praćenja kvaliteta zraka u KS

Kada se analizira realizacija prijedloga aktivnosti iz KEAP-a za period 2005-2012. godina može se zaključiti da je ostvaren značajan napredak. Stučno tijelo za provedbu Plana interventnih mjera na području KS vrši redovno obavještavanje Operativnog štaba i što se tiče koordinacije prilikom epizoda prekomjerne zagađenosti, može se reći da je na zadovoljavajućem nivou. Dosadašnje aktivnosti u KS na praćenju kvaliteta zraka ukazuju na specifične probleme i nedostatke, a koji su rezultat nepostojanja:

Pouzdane vremenske prognoze koja je do sada često bila neprecizna i postojali su tokom godine neusklađenosti u stanju na terenu i dostavljenoj vremenskoj prognozi za KS od strane FHMZ.

Kontinuiranog rad na prikupljanju podataka sa postojećih mjernih stanica i mjernih uređaja, te pokrivenosti svih općina u KS mjernim stanicama i uređajima za provedbu što uspješnijeg monitoringa u KS.

Sistemskog plana kretanja i praćenja zagađenja zraka putem mobilne stanice u najugroženijim općinama u KS, uz saglasnost svih relevantnih institucija.

Svakodnevne validacija prikupljenih podataka i procjena stanja kvaliteta zraka.

Mjesečnih i godišnjih izvještaja o kvalitetu zraka na osnovu mjerenih vrijednosti praćenih parametara sa komentarom, te dnevnih informacija o kvalitetu zraka i prezentacija istih na web-stranici.

Komentara informacija, izrada preporuka i uputstava za pojedine kategorije stanovništva.

Obaveza obavještavanja stanovništva putem sredstava javnog informisanja u slučajevima povećanog zagađenja s preporukama o načinu ponašanja u takvim izvanrednim okolnostima.

Blagovremenog unaprijeđenje internog plana interventnih mjera za slučajeve prekomjernog zagađenja u KS. Mjere trebaju biti provodljive, a nadležne institucija koje su uključene u provedbu Plana moraju biti više zainteresovane za efikasniju koordinaciju i realizaciju u cilju zaustavljanja daljnjeg zagađenja u KS.


144

Analize sastava čestične tvari koje bi dale analizu realne ugroženosti stanovništva i ekosistema u KS, kada je u pitanju ovaj polutant. ZzJZ KS ne vrši samostalno analizu čestične tvari.

Analize dobivenih trenutnih vrijednosti s vrijednostima prethodnih godina uz preporuke za naredni period u cilju boljeg upravljanja kvalitetom zraka na području KS, te

Planiranja i provođenja svih aktivnosti u cilju obezbjeđenja kontinuiranog monitoringa kvaliteta zraka svih relevantnih institucija koje mogu svojim angažmanom doprinijeti smanjenju zagađenja naročito u zimskom periodu a na osnovu prioriteta koji su postavljeni u Akcionom planu smanjenja čestične tvari na području KS.


Zrak kao ograničavajući faktor razvoja Grada Sarajeva zbog prirodnih i orografskih uslova je bitan ograničavajući faktor. Posebno se to odnosi na hladniji period godine, kada zbog pojave temperaturnih inverzija i slabe cirkulacije zraka dolazi do kumuliranjazagadjujučih materija u ograničenom sloju atmosfere iznad grada. Naime, istraživanja su pokazala da granica inverznog sloja, koja se u najvećem broju slučajeva podiže do visine 300 m iznad baze kotline, predstavlja barijeru i granicu iznad koje se ne transportuju zagađujuće materije. Ta barijera se nalazi do 830 m nadmorske visine, odnosno cca 300 metara od baze Sarajevske kotline ( 500 do 540 metara nadmorske visine). Kada stabilne vremenske situacije potraju više dana dolazi do kumuliranja zagađujućih materija u atmosferi grada i pojave epizoda visokih koncentracija. U ovakvim vremenskim situacijama nema skoro nikakvih generalnih vazdušnih strujanja u prizemnom sloju atmosfere – ispod inverzne granice. Naravno postoje lokalni vjetrovi koji premještaju zagađeni zrak od istoka prema zapadu- u noćnim satima i zapada prema istoku u dnevnim satima, ali sve naravno ostaje u Sarajevskoj kotlini ispod granice temperaturne inverzije. Ovo provjetravanje sa istoka prema zapadu ima pozitivne efekte, jer donosi čisti zrak širim kanjonom rijeke Miljacke prema zapadu. Naravno strujanje vjetra se mijenja i od prije podneva počinju da duvaju zapadni vjetrovi, koji nanose zagađenje sa zapada prema opštinama Stari Grad, Centar i Novo Sarajevo.

Ilustrirat ćemo kako se to odražava na kvalitet zraka izmjeren na stanicama Bentbaša i Otoka.

Grafikon 35. Grafički prikaz izmjerenog zagađenja na stanicama Bentbaša i Otoka

Iako se mislilo da je Otoka zagađenija od Bentbaše i Starog Grada ovaj grafikon govori drugačije. Naime , kada duvaju zapadni vjetrovi, donose zagađenje sa Otoke i do Bentbaše. U takvim situacijama, vidi se na grafikonu, zagađenje sa sitnim česticama PM10-plava boja na Bentbaši je duplo veće nego na Otoci. U toku noći hladni zrak dolinom Miljacke donosi vazdušne mase koje su čiste i pročišćavaju zrak nad Starim Gradom, Centrom i dalje. Izgradnju velikih objekata koji spriječavaju prirodnu cirkulaciju, kada su u Sarajevskoj kotlini enormna zagađenja zraka, treba potpuno zabraniti na osi sjeveroistok-jugozapad. Inače sva rješenja poboljšanja ustvari se svode na smanjenje emisije zagađujućih materija u zrak.


145

Sarajevo je prije rata uvelo plin kao energent za zagrijavanje. Posljednjih godina se uočava trend povećanja SO2 i crnog dima u atmosferi grada, a što je posljedica sve veće potrošnje ugljeva u domaćinstvima i nekim kotlovnicama. Ugalj koji se koristi je sumnjivog kvaliteta –povećanog sadržaja sumpora. Postoje odluke u zakonskim propisima KS o vrsti ugljeva koji se mogu koristiti na području Kantona. Nema kontrole nabavke i ulaska ugljeva u KS, niti podataka o vrstama i količinama ugljeva koji se trenutno koriste u Kantonu. Trenutna situacija i rješenja u KS ne idu u prilog destimulacije korištenja ugljeva, kao i stimulacije korištenja plina ili alternativnih goriva, energije sunca, vjetra i slično. Rješenja za smanjenje emisija u zrak trebaju biti dugoročna, jer je kapacitet Sarajevske kotline u hladnijem dijelu godine ograničen visinom sloja temperaturne inverzije. Stimulacija uvođenja plina kao goriva u automobilima je jedno od mogućih rješenja koja doprinose poboljšanju kvaliteta zraka. I ako postoji zakonski osnov, ne vrši se kontinuirana kontrola saobraćajnica i ispuštanja crnog dima iz automobila, te isključivanja istih iz saobraćaja. Podrška Ministarstva prometa i komunikacija KS i Direkcija za ceste na izgradnji i proširenju gradskih transverzala, longitudinale, parkirališta i podzemnih garaža u značajnoj mjeri može doprinijeti poboljšanju stanja kvaliteta zraka u kritičnim mjesecima u KS. Bolja regulacija saobraćaja na postojećim saobraćajnicama (uspostava Centra za regulaciju saobraćaja na nivou Kantona) radi ubrzanja saobraćaja u KS i povećanja brzine na izlaznim saobraćajnicama mora biti u funkciji među ostalim i zaštite i unaprjeđenja kvaliteta zraka u KS.

S obzirom da ne postoje ciljana istraživanja utjecaja lošeg kvaliteta zraka u KS na zdravlje stanovništva, nužno je uključiti sve nadležne zdravstvene ustanove, tehničke fakultete i druge specijalnosti u cilju provođenja ovakvih istraživanja u budućnosti.

Povećanje energetske efikasnosti

BiH troši skoro pet puta više energije po jedinici društvenog proizvoda nego države Evropske unije, a dva i po puta više od svjetskog prosjeka. Istovremeno, ukupna potrošnja energije po stanovniku u našoj zemlji je manja od svjetskog i evropskog prosjeka. Ovo znači da smo sa jedne strane vrlo siromašni, sa niskim standardom i slabo razvijenom privredom, a sa druge strane vrlo rastrošni kada je u pitanju korištenje energije.

Važno je istaći da se energetska efikasnost ne smije posmatrati kao štednja energije. Riječ štednja podrazumijeva određena odricanja dok energetska efikasnost nikako ne znači narušavanje uslova rada i življenja.

Stimulisanje uvođenja obnovljivih izvora energije

Zemlje EU su se složile da do 2020. godine smanje emisiju stakleničkih plinova za 20% u odnosu na 1990. godinu, da učešće energije iz obnovljivih izvora dostigne nivo od 20%, te da se poboljša efikasnost korištenja energije za 20%. KS treba da ima i svoje opredjeljenje vezano za smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanja efikasnosti korištenja energije. Ponovno aktualiziranje projekta izgradnje davno planirane longitudinale Baščaršija – tunel ispod Bjelava, te strateško opredjeljenje u vezi sa istim bi trebalo biti konačno riješeno u KS. U KS treba stvoriti preuslove i planske aktivnosti kojima će se dugoročno smanjivati korištenje sagorijevanja uglja kao energenta, a stimulisati korištenje plina kao osnovnog energenta uz obnovljive izvore energije.

4.4 Zemljište

4.4.1 Struktura ukupnog zemljišta

Struktura ukupnog zemljišta po općinama prikazana je u TABELA 82. Prema navedenim podacima, šumsko zemljište zauzima najveću površinu kantona 60,3% ili 76.439,7 ha. Poljoprivredno zemljište zauzima 34.003,5 ha ili 26,8% površine kantona. Neplodno zemljište zahvata površinu 16.401,0 ha ili 12,9% od ukupne površine Kantona i čini ga neplodno i izgrađeno zemljište i vodne površine. Tabela 82. Zemljišne površine prema namjeni korištenja po općinama

235

Općina


Šumsko zemljište

Neplodno zemljište

Izgrađeno zemljište

Rijeke Jezera Ukupno

Površina (ha)

Centar 1.032,1 1.339,6 8,6 906,6 5,5 0,0 3.292,5

Stari Grad 1.246,9 2.860,1 6,6 838,6 15,4 0,0 4.967,6

235 Ibid.


146

Općina


Šumsko zemljište

Neplodno zemljište


Rijeke Jezera Ukupno

Površina (ha)

Novi Grad 1.307,4 1.145,9 6,9 2.236,5 37,1 0,0 4.733,8

Novo Sarajevo 120,5 60,4 0,0 728,1 9,3 0,0 918,3

Ilidža 2.989,6 7.814,5 48,2 2.728,0 97,7 0,0 13.677,9

Ilijaš 7.697,6 21.565,2 3,4 1.494,8 90,8 2,3 30.854,1

Hadžići 7.106,9 17.448,3 848,7 1.868,6 10,2 0,0 27.282,7

Vogošća 1.675,9 4.311,8 0,0 1.144,2 37,2 0,0 7.169,0

Trnovo 10.826,8 19.893,9 2.594,6 610,5 7,6 15,0 33.948,4

Ukupno KS 34.003,5 76.439,7 3.516,9 12.555,9 310,8 17,4 126.844,2

% 26,8 60,3 2,8 9,9 0,2 0,01 100

Slika 17. Zemljišne površine prema namjeni korištenja u KS

4.4.2 Struktura urbaniziranog zemljišta

Građevinsko zemljište na području KS zauzima površinu od 18.103 ha. U strukturi ovog zemljišta preovladava kategorija Stanovanje individualno koje čini 44,4% u ukupnoj strukturi. Na drugom mjestu je kategorija Zaštitno zelenilo koje u ukupnoj strukturi zauzima 26,7%. Struktura građevinskog, odnosno urbaniziranog zemljišta prikazana je u TABELA 83.


147

Tabela 83. Struktura urbaniziranog zemljišta (2013)236

Namjena Površina (ha)

Društvena infrastruktura 573,7

Elektroenergetika 23,1

Groblje 122,3

Kamenolomi 119,6

Komunalna infrastruktura 28,2

Komunalni objekti i površine 98,5

Mrs_gas 5,0

Parkovi 44,0

Privreda 819,5

Radno-poslovna 59,6

Saobraćaj 42,4

Specijalna namjena 725,1

Sport i rekreacija 1.552,7

Stambeno-poslovna 54,6

Stanovanje individualno 8.028,7

Stanovanje kolektivno 757,1

Vazdušni saobraćaj 106,8

Veze 15,5

Zaštitno zelenilo 4.839,7

Željeznica-depo 86,9

Ukupno 18.103,0

4.4.3 Korištenje zemljišta

4.4.3.1 Promjena namjene

Donošenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu237

i Uputstva o stručnim mjerilima za razvrstavanje zemljišta u bonitetne kategorije

238 najvrjednija poljoprivredna zemljišta, koja služe za proizvodnju hrane, zaštićena su od

drugih potrošača. Prema ovim propisima, površine poljoprivrednog zemljišta u pravilu se ne bi mogle smanjivati niti koristiti u nepoljoprivredne svrhe, dok se ne donesu prostorni i urbanistički planovi. Kanton donosi kartu upotrebne vrijednosti zemljišta (površine poljoprivrednog i šumskog zemljišta), odnosno bonitetnu kartu. Karta zemljišnog pokrivača/načina korištenja zemljišnog prostora i karta upotrebne vrijednosti zemljišta predstavljaju polaznu osnovu za utvrđivanje pojedinih kategorija namjene i korištenja zemljišnog prostora. Kartom upotrebne vrijednosti zemljišta definišu se prirodne potencijalne osobine zemljišta (bonitetne kategorije) sa aspekta poljoprivredne proizvodnje, odnosno proizvodnje hrane, te bio produkcije u šumarstvu i zone za različite načine korištenja prostora. Upotrebna vrijednost zemljišta za poljoprivredu, prema usvojenoj agropedološkoj kategorizaciji, podijeljena je u tri agrozone:

1. Agrozona 1 (I-IV bonitetne kategorije) zemljište isključivo namijenjeno za poljoprivredu, 2. Agrozona 2 (V-VI bonitetne kategorije) zemljište koje se može koristiti za građenje uz promjenu namjene, 3. Agrozona 3 (VII-VIII bonitetne kategorije) zemljište koje se manje ili nikako ne koristi za poljoprivredu.

Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta treba da se utvrdi prostornim planom. Prilikom dobivanja dozvole investitor je dužan da priloži dokaz o plaćanju nadoknade za promjenu namjene. Sve nadoknade prikupljene za

236 ZzPR KS 237Sl. novine FBiH, br. 52/09 238Sl. novine FBiH, br. 78/09


148

trajni ili privremeni gubitak poljoprivrednog zemljišta obavezno treba da se koriste za razvoj poljoprivrednog zemljišta (ravnanje, melioriranje, navodnjavanje, komasaciju, istraživanje i sl.). Kanton Sarajevo je 2012. godine izradio Kartu upotrebne vrijednosti zemljišta i Kartu zemljišnog pokrivača/načina korištenja zemljišnog prostora u mjerilu 1: 10 000. Ovo je bio poseban napor Zavoda za prostorno planiranje KS i Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS za potrebe izrade Prostornog plana 2003.-2023 kada je urađena „Novelacija Studije upotrebne vrijednosti zemljišta za područje KS za potrebe izrade Prostornog plana KS za period 2003. do 2023.godine“ iz 2005. godine. Novelaciju Studije izradio je Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo u GIS formatu. Osim ove Studije, urađena je i Studija „Inventarizacija stanja i izrada baze podataka pokrivenosti i načina korištenja zemljišta Kantona Sarajevo u GIS tehnologiji“. Međutim, ovu kartu bi trebalo ažurirati obzirom na nastale promjene u prostoru što je uslov za bolje prostorno planiranje na lokalnom nivou. To je ujedno vid monitoringa stanja i promjena u samom prostoru kako bi se adekvatnije vodila politika upravljanja prostorom.

4.4.3.2 Godišnji prosjek pretvaranja poljoprivrednog zemljišta

Prema podacima Ministarstva privrede KS, ukupna prenamijenjena površina poljoprivrednog zemljišta u KS u periodu 2012.-2015. godina iznosi 7,94 ha (2012-1 ha; 2013-2,58 ha; 2014-1,88 ha; 2015-2,48 ha). U svim slučajevima prenamjene poljoprivrednog zemljišta radi se o trajnoj prenamjeni pod kojom se smatra fizičko nestajanje zemljišta izazvano gradnjom ili drugim načinom korištenja zemljišta, pri čemu se isto trajno gubi za poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, ovi podaci ne odražavaju stvarno stanje kada je riječ o prenamjeni površina što je elaborirano u nastavku.

4.4.3.3 Razvijenost sistema monitoringa korištenja zemljišta

Funkcionalni i jedinstveni sistem trajnog monitoringa zemljišta nije uspostavljen na području KS što onemogućava praćenje stanja i promjena u prostoru. Podaci o zemljištu KS nalaze se u različitim institucijama. To rezultira i različitim podacima o načinu korištenja zemljišta i stepenu njihove ažurnosti. Nedostatak sistema monitoringa promjena zemljišnog prostora, dovodi do pitanja koji je izvor podataka o poljoprivrednim površinama relevantniji i vjerodostojniji. Odlukom o provođenju Prostornog plana KS za period od 2003. godine do 2023. godine, članom 139. definisana je obaveza izrade Izvještaja o stanju u prostoru za najmanje dvogodišnji period. Ovaj izvještaj priprema ZzPR KS, a na temelju monitoringa. Izvještaj daje pregled konkretne realizacije planova i projekata koji su najviše uticali na stanje u prostoru. U okviru studije „Inventarizacija stanja i izrada baze podataka pokrivenosti i načina korištenja zemljišta Kantona Sarajevo u GIS tehnologiji“ napravljena je inventarizacija stanja i izrađena je baza podataka pokrivenosti i načina korištenja zemljišta KS u GIS tehnologiji prema EU CORINE Land Cover metodologiji IV nivoa. IV nivo CORINE klasifikacije osigurava vrlo precizne i detaljne podatke o pokrivenosti ili načinu korištenja neke površine, te osigurava da se vrijednosti zemljišta sagledaju sa stanovišta različitih privrednih grana i korisnika zemljišnog prostora. Na osnovu pripremljenih podataka utvrđen je bilans stanja zemljišnih resursa i kategorije pokrivenosti i upotrebe zemljišta. Ova baza podatka može biti polazna osnova za praćenje stanja i promjena u prostoru na području KS. Redovno ažuriranje ove baze pokazuje šta se stvarno dogodilo s pojedinom kategorijom zemljišnog pokrivača, odnosno kolika površina je u posmatranom periodu prešlo iz jedne kategorije pokrivenosti u drugu te praćenje čitavog niza dinamičkih promjena u prostoru uzrokovanih prirodnim procesima ili antropogenim utjecajem. Ovakve ulazne podatke za potrebe prostornog planiranja ima samo KS u cijeloj BiH pa i šire što je veoma solidna osnova za sve dalje aktivnosti u prostoru i uspostavu sistematskog monitoringa.

4.4.3.4 Miniranost poljoprivrednog zemljišta

Prema podacima MAC-a (2016), sumnjive minirane površine poljoprivrednog zemljišta na području Kantona Sarajevo iznose 776 ha. Najveće sumnjive površine nalaze se na području općina Trnovo i Ilijaš. Tabela 84. Sumnjiva površina pod minama

239

OPĆINA SUMNJIVA POVRŠINA

POLJOPRIVREDA km2

ha

Hadžići 0,92 92

239 Izvor: MAC, 2016


149

OPĆINA SUMNJIVA POVRŠINA

POLJOPRIVREDA km2

ha

Ilidža 0,22 22

Ilijaš 2,53 253

Stari Grad 0,20 20

Trnovo 3,60 360

Vogošća 0,29 29

Ukupno 776

4.4.4 Zaštita zemljišta

4.4.4.1 Emisije u zemljište

Emisije polutanata potencijalno mogu da dospiju u zemljište iz različitih izvora. Najznačajnije emisije dolaze iz industrijskih postrojenja, saobraćaja na prometnicama, kao i postrojenja koja koriste fosilna goriva (nafta i ugalj) ili drvo kao energent. Emisioni procesi odvijaju se i u zemljištu pri čemu jedan dio materija odlazi u podzemne i površinske vode, a drugi u atmosferu, što ovu materiju čini još više kompleksnom. Sa stajališta očuvanja zdravlja ljudi i životinja, vrlo je važno pratiti koji su agensi uključeni u ovaj proces, u kojim količinama i kojom dinamikom, kako bi se blagovremeno poduzimale potrebne mjere. Ovo je važno zbog direktne izloženosti živog svijeta utjecaju emisionih agenasa udisanjem, uzimanjem hrane ili direktnim kontaktom. Obzirom na dokazani biotoksicitet, izuzetna je važnost emisije teških metala, radio nuklida i PAH-ova u tlo, koji također, djeluju mutageno i teratogeno. Trenutno nema dovoljno sistematski mjerenih podataka o emisijama različitih polutanata na i u zemljište na području KS, te se i ne mogu dati konkretni pokazatelji prije prethodnog ad hoc mjerenja i nakon toga uspostave redovnog praćenja.

4.4.4.2 Degradacija zemljišta

Degradacija zemljišta je pad kvaliteta izazvan njegovim nepravilnim korištenjem, obično za potrebe poljoprivrede, prekomjernom ispašom, utjecajem industrijskih postrojenja na zemljište, utjecaj urbanizacije i infrastrukture ili neke druge aktivnosti

240. Ova pojava se najčešće manifestira gubitkom organske materije (humusa), padom

plodnosti, pogoršanjem stabilnosti strukture, ubrzanom erozijom, promjenama pH reakcije zemljišta, te pojačanim prisustvom toksičnih polutanata. Na području KS kao osnovi oblici i prijetnje degradacije zemljišta ističu se:

• trajni gubitak poljoprivrednih površina pretvorbom u druge namjene, • odnošenje erozijom bilo da se radi o antropogenom utjecaju ili da je ovaj degradacijski proces prirodan, • potencijalna opasnost od povećanog sadržaja polutanata, teških metala, rezidua pesticida i PAH-ova, što

može da vodi u pravcu kontaminacije zemljišta. Destrukcija najboljeg poljoprivrednog zemljišta, u vidu njegovog trajnog gubitka iz sfere poljoprivredne proizvodnje veoma je izražen na području cijelog KS, a naročito u aluvijalnoj ravni rijeke Bosne i padinskih dijelova oko Sarajeva. Fizička oštećenja, veoma su izražena, a pojava klizišta poprima enormne razmjere. Uglavnom se radi o nelegalnoj izgradnji. Uz pojačanu gradnju i naseljavanje, svakako idu i drugi prateći oblici pritisaka, kao što je povećan broj automobila, povećana potrošnja fosilnih energenata i emisija polutanata u zemljište, neplansko odlaganje otpada i sl. Sa sigurnošću se može konstatovati, na osnovu fragmentiranih raspoloživih informacija, kako je ruralizacija urbanih područja jedan od glavnih faktora degradacije zemljišta, kako poljoprivrednih, tako i šumskih i parkovskih na lokalnom nivou. Ipak, egzaktni pokazatelji o degradaciji zemljišta na području KS ne postoje. Rezultat antropogenih utjecaja i promjena u prostoru rezultira i formiranjem klizišta. Na prostoru KS trenutno postoji 855 registrovanih klizišta (Tabela 85). Ona su se formirala uglavnom na padinskim dijelovima grada gdje je bila i najintenzivnija neplanska gradnja objekata. Veća klizišta se nalaze na lokalitetima Buća potoka, Huma, Velešića, Hambine Carine, Trebevićke ul., Gradačačke ul., Gatačke ul., ul. Vladimira Preloga, Hotela Grand, Betanije, Novopazarske ul., naselja Svrake, Reljevo, Dobroševići, Bioča, Koševo-Breka, Tihovići itd.

240http://www.environment.nsw.gov.au/soildegradation/


150

Tabela 85. Ukupan broj registrovanih klizišta po općinama u (2016)241

Općina Ukupan broj registrovanih klizišta

Centar 148

Stari Grad 116

Novo Sarajevo 108

Novi Grad 180

Ilidža 15

Vogošća 213

Ilijaš 53

Trnovo 13

Hadžići 9

Ukupno 855

Slika 18. Klizišta u KS242

Kada je riječ o degradaciji koju izaziva poljoprivredna proizvodnja, glavni problemi odnose se na upotrebu teške poljoprivredne mehanizacije i sa tim povezano problem zbijanja zemljišta. To se prije prije svega odnosi na ravničarski dio terena u dolini rijeke Bosne gdje se koristi teška mehanizacija. Kao posljedica zbijanja podpovršinskih horizonata dolazi do veoma čestog ležanja oborinskih voda na površini poljoprivrednog zemljišta i stvaranja anaerobnih uslova što je sa stanovišta terestrialnog poljoprivrednog ekosistema i mikrobiološke aktivnosti veoma nepovoljno. Primjeri loših praksi u obradi zemljišta se vide i na obodnim strmim položajima gdje se primjenjuje sistem obrade uz i niz padinu umjesto po izohipsi. Sistem terasiranja i zaustavljanja procesa erozije skoro je u potpunosti zanemaren. Obradu zemljišta iznad 15% nagiba terena bi trebalo u potpunosti izbjegavati i na tim površinama tlo držati stalno pokriveno. Jedan od problema je i nestručna primjenu mineralnih i organskih đubriva, naročito na propusnim skeletnim zemljištima u ravničarskim dijelovima reljefa, kao i na nagnutim gdje erozioni procesi odnose supstance iz zemljišta i sedimentiraju ih u vodotocima. Ovakve prakse dovode do zagađenja i kontaminacije zemljišta, podzemnih voda, vodotoka i sl. Ova zagađenja i kontaminacija se u prvom redu odnose na nitrate, fosfate, ali i kontaminaciju zemljišta teškim metalima i organskim polutantima (PAH) .

4.4.4.3 Osjetljivost zemljišta

Jedna od definicija osjetljivosti zemljišta kaže kako je to njegova sposobnost da se nakon poremećaja, odnosno izlaganja određenom stresu odupre. Ova osobina tla je u direktnoj vezi sa njegovom sposobnošću da se odupre

241 Izvor: ZzI KS, stanje januar 2016 242 Izvor: http://zik.ks.gov.ba/sites/zik.ks.gov.ba/files/gis/gis_files/frame.htm


151

promjeni u situaciji kada je izloženo stalnom ili cikličnom opterećenju243

. Pored poznavanja osobina zemljišta sa stanovišta njegovih fizičko-hemijskih karakteristika, vrlo je važno poznavati i stepen osjetljivosti zemljišta na seizmičke pojave i procese u cilju planiranja lokacija za gradnju na određenom području. Osobine zemljišta su, također, važan faktor u praćenju stanja klizišta, kao i predviđanja njihove potencijalne pojave. Osjetljivost tla na klizanje, pored nagiba terena i njegove pokrivenosti vegetacijom, direktno korelira sa građom tla na vertikalnom presjeku profila i sa njegovim fizičko mehaničkim karakteristikama. U principu, najveći broj klizišta se javlja na tlima anizotropne (slojevite) građe profila, tamo gdje se smjenjuju propusni sa nepropusnim slojevima. Ove karakteristike tla potrebno je uzeti u obzir pri pravljenju planova izgradnje prometnica, stambenih naselja ili bilo kakvih objekata koji opterećuju ili vrše pritisak na tlo. Prema Studiji stabilnosti terena Kantona Sarajevo (2011), sa aspekta stabilnosti terena prostor KS podijeljen je u tri osnovne kategorije:

• Stabilni tereni su najviše zastupljeni 81,3%. U pogledu pogodnosti za građenje ovi tereni imaju najpovoljnije uslove, te se na njima stambeni objekti, saobraćajnice i sl. mogu graditi bez ikakvih ograničenja.

• Uslovno stabilni tereni zauzimaju 12,1% teritorija i najvećim dijelom su locirani na padinskim dijelovima urbanih područja.

• Nestabilni tereni, mada su procentualno najmanje zastupljeni (6,6%), ipak zahvataju značajne površine unutar prostora za potencijalnu izgradnju.

Prema dostupnim informacijama, osjetljivost tla na ove, ali i druge pojave se ne proučava u sklopu postojećih programa praćenja okolišne osjetljivosti, što u uslovima krupnih globalnih klimatskih i seizmičkih događanja, može biti vrlo ozbiljan problem.

4.4.4.4 Kiselost zemljišta

Kiselost zemljišta je jedna od njegovih osobina koja ima vrlo važnu ulogu za rast i razvoj vegetacije na njemu, utiče na nivo biogenih procesa u tlu, stabilnost strukture, pokretljivost elemenata ishrane biljaka, kao i raznih polutanata koji dospijevaju u tlo. Na području KS pH vrijednost tla se kreće u širokom rasponu <4,6 i >8,3. Zakiseljavanje zemljišta kao posljedica ispiranja baza prirodan je proces u svim zemljištima, a može biti ubrzan aktivnostima čovjeka. Općenito kiselost tla je njegovo prirodno svojstvo koje nasljeđuje od geološke podloge. Na kiselim geološkim supstratima nastaju kisela tla. Modifikacije u tom pravcu čini organska materija u površinskim horizontima koja ovu prirodnu kiselost mineralnog dijela tla može da poveća za izvjestan nivo do pH 0,5-1,0. S druge strane organska materija poboljšava buferna svojstva tla tako da se taj negativan efekat anulira. Stepen zakiseljavanja zavisi od čitavog niza faktora, unošenja u zemljište supstanci iz atmosfere (kisele kiše), mineralnih đubriva pri čemu se putem visokih prinosa iznose baze iz zemljišta i na taj način zakiseljava tlo. Ocjedne vode kiselih zemljišta mogu sadržavati materije, posebno aluminij koji ima štetan utjecaj na kvalitet površinskih i podzemnih voda i negativno djelovanje na biljke, životinje, posebno ribe u vodotocima i jezerima. Na području KS 47,4% zemljišnih površina su kisela zemljišta.

Tabela 86. Zastupljenost zemljišta prema pH vrijednosti244

Vrijednost pH Površina (ha) %

Alkalno (> 8,3) 294,4 0,2

Slabo alkalno (7,7-7,9) 12.850,0 10,1

Neznatno alkalno (7,3-7,6) 19.325,3 15,2

Neutralna (6,7-7,2) 34.235,9 27,0

Neznatno kisela (5,9-6,7) 30.972,6 24,4

Kisela (5,3-5,8) 25.559,7 20,1

Vrlo kisela (4,7-5,2) 3.065,3 2,4

Vrlo jako kisela (<4,6) 546,6 0,4

126.849,9 100

243http://scholarsmine.mst.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2693&context=icrageesd 244 Izvor: „Novelacija studije upotrebne vrijednosti zemljišta za područje Kantona Sarajevo za potrebe izrade prostornog plana za period 2003-2023“, mart 2012


152

Slika 19. Karta reakcije tla

4.4.4.5 Kontaminacija teškim metalima i ostalim hemijskim agensima

Na odabranim lokacijama u KS redovito se provodi monitoring na prisustvo teških metala u tlu od strane Federalnog zavoda za agropedologiju, sa nekim od rezultata ispitivanja prikazanih u Tabela 87. Tabela 87. Prisustvo teških metala na nekim lokacijama na području KS

245

Lokacije Godine ispitivanja Olovo(Pb) Kadmij(Cd) Živa (Hg)

Mg/kg

Glavno izvorište rijeke Bosne

2012 296,30 5,31 0,14

2014 327,83 3,52 0,12

2016 267,70 1,98 0,22

Centralni dio nukleusa 2012 101,20 3,20 0,12

2014 127,33 1,50 0,75

2016 120,00 1,26 0,25

Fijakersko stajalište Vrelo Bosne

2012 130,60 5,10 0,16

2014 154,03 1,68 0,18

2016 130,90 0,53 0,13

Nedaleko od uređaja za prečišćavanje otpadnih voda na Vrelu Bosne

2012 109,30 4,46 0,22

2014 118,50 1,60 0,17

2016 89,80 0,74 0,22

U blizini Šumarske 2012 21,70 3,00 0,37

245FZzA, Izvještaj o monitoringu tla na području spomenika prirode „Vrelo Bosne“, Sarajevo, juni, 2016.


153

Lokacije Godine ispitivanja Olovo(Pb) Kadmij(Cd) Živa (Hg)

Mg/kg

škole 2014 57,33 1,04 0,11

2016 44,40 0,52 0,19

Tabela 88. Granične ukupne vrijednosti polutanata propisane Pravilnikom o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja

Polutanti Granične vrijednosti (mg kg

-1)

Pjeskovito zemljište Praškasto - ilovasto zemljište Teško zemljište

Kadmij (Cd) 0,5 1 1,5

Bakar (Cu) 50 65 80

Nikl (Ni) 30 40 50

Olovo (Pb) 50 80 100

Cink (Zn) 100 150 200

Hrom (Cr) 50 80 100

Živa (Hg) 0,5 1 1,5

Kobalt (Co) 30 45 60

Molibden (Mo) 10 15 20

Arsen (Ar) 10 15 20

Barij (Ba) 60 80 100

Vanadij (Va) 30 40 50

Talij (Tl) 0,5 1 1

Bor (B) 30 40 50

Tako na primjer, dobiveni rezultati monitoringa na području glavnog izvorišta rijeke Bosne indiciraju prekoračenje dozvoljenih graničnih vrijednosti olova u svim godinama ispitivanja, sa vrijednostima u rasponu od 267.70 do 327.83 mg/kg. Isti je slučaj i kod pojave kadmija u tlu, sa vrijednostima koje variraju u rasponu od 1.98 do 5.31 mg/kg, te se prema nalazima ispitivanja, sve navedene lokacije smatraju onečišćenima ovim teškim metalima. U slučaju žive, nije konstatovana kontaminacija ovim izuzetno toksičnim polutantom. Visoke koncentracije Pb i Cd u tlu na ispitivanom području govore o zabrinjavajućim procesima kontaminacije na prostoru Sarajeva. Uzorci su, pored ostalog, uzimani na prostoru vodozaštitne zone, gdje bi u odnosu na druge dijelove grada nivo emisija ovih kontaminanata teoretski trebao biti daleko manji nego u drugim zonama. Vrlo su slične vrijednosti dobivene i istraživanjima uz glavne prometne pravce u kantonu, pri čemu je ustanovljeno ekstremno visoko povećanje sadržaja Mn u blizini puta M-18, u mjestima Krivajevići i Srednje.

246

Sve ovo ukazuje na potrebu sveobuhvatnijeg i kompleksnijeg monitoringa i mjerenja količina ovih agenasa, jer je jasno da postojeći monitoring ne može ni u kom slučaju zadovoljiti potrebu za dobivanjem kvalitetnih informacija. S druge strane, kao prioritet se izdvaja potreba utvrđivanja porijekla teških metala što bi bila realna polazna osnova za monitoring, a ne da se samo vrše mjerenja i konstatuje stanje. Ovo je zanimljivo, također, i sa stajališta sigurnosti hrane koja direktno korespondira i sa zdravljem ljudi, jer je jasno da hrana uzgojena u urbanim zonama ne može zadovoljiti kriterije zdravstvene ispravnosti na način na koji se to može u odnosu na onu koja dolazi iz zona manje ugroženosti.

4.4.4.6 Zdravstveno stanje zemljišta

Prema FAO definiciji, zdravstveno stanje zemljišta je “Sposobnost tla da funkcionira kao živi sistem, sa ekosistemom i granicama za korištenje zemljišta, da održava biljnu i životinjsku produktivnost, održava ili poboljšava kvalitetu vode i zraka, te unapređuje zdravlje biljaka i životinja. Zdrava tla u sebi održavaju raznoliku zajednicu organizama koji pomažu u borbi protiv biljnih bolesti, štetnih insekata i korova, stvaraju korisne simbiotske asocijacije s korjenjem biljaka; recikliraju biljkama neophodne hranjive tvari; poboljšavaju strukturu tla s pozitivnim reperkusijama na sposobnost tla da zadrži vodu i hranjiva, te u konačnici poboljšavaju proizvodnju usjeva" (FAO, 2008).

246 Izvor: „Novelacija studije upotrebne vrijednosti zemljišta za područje Kantona Sarajevo za potrebe izrade prostornog plana za period 2003-2023“, mart 2012.


154

Dodatni element ovoj definiciji bi mogla biti činjenica da zdravo tlo ne zagađuje okoliš niti doprinosi globalnom povećanju količina ugljičnog dioksida. Zdravstveno stanje zemljišta je dakle, vrlo kompleksna funkcija sa puno varijabli i trebala bi biti cilj svakog razvojnog programa koji se tiče zemljišta kao medija.

Raspoloživi literarni izvori ne idu u prilog konstataciji da se radilo puno na istraživanju zdravstvenog stanja zemljišta, pa se može konstatirati da ono u određenom stupnju korespondira sa bonitetnim klasama tla, odnosno, viša bonitetna klasa u principu sa visokom sigurnošću indicira bolje zdravlje tla u cjelini.

4.4.4.7 Fizički gubitak zemljišta

Egzaktni podaci o fizičkim gubicima zemljišta ne postoje. Intenzivna urbanizacija u određenim područjima KS praćena vrlo često agresivnom izgradnjom, odnosi svake godine značajne površine primarno poljoprivrednih zemljišta koja na taj način fizički nestaju i postaju nedostupna za ovu djelatnost. Ovo se događa unatoč postojanju urbanističkih planova, što govori da općinske i kantonalne vlasti znaju za ovaj problem, ali prešutno prelaze preko njega, iako imaju zakonske mehanizme regulacije. Imajući u vidu navedeno stanje, postavlja se logično pitanje: hoće li vlasti na svim nivoima u KS nastaviti tolerirati gubitke tla i dopustiti procese izgradnje i ruralizacije urbanih zona do tačke fizički maksimalnog opterećenja prostora kada nastupa trenutak u kojem se o zelenilu, zaštićenim područjima, parkovskim površinama, prostoru za reakciju prestaje u potpunosti razgovarati?

U Tabela 89 prikazani su podaci o poljoprivrednom i izgrađenom zemljištu za općine KS za 2010. godinu, i to CORINE podaci o pokrivenosti (IV nivo nomenklature) i podaci katastarske evidencije. Za istraživački projekat pokrivenosti i načina korištenja zemljišta u KS razvijena je CORINE klasifikacija sa četiri standardna nivoa za mjerilo karte 1:5.000. Ovaj nivo klasifikacije osigurava vrlo precizne i detaljne podatke o pokrivenosti ili načinu korištenja neke površine. Tabela 89. Podaci CORINE (IV nivo) i katastarske evidencije o poljoprivrednom i izgrađenom zemljištu za KS (ha)

247

Općina

CORINE CLC Katastarska evidencija Razlika





Razlika poljoprivredno

zemljište

Razlika izgrađeno zemljište

Centar 1.032,06 906,61 1.513,30 665,40 -481,24 241,21

Stari Grad 1.246,87 838,59 1.661,80 649,30 -414,93 189,29

Novi Grad 1.307,39 2.236,52 2.164,00 1.069,90 -856,61 1.166,62

Novo Sarajevo

120,46 728,08 187,30 678,80 -66,84 49,28

Ilidža 2.989,57 2.727,97 4.650,20 1.777,60 -1.660,63 950,37

Ilijaš 7.697,57 1.494,82 7.946,10 1.160,00 -248,53 334,82

Hadžići 7.106,93 1.868,62 8.920,60 1.025,40 -1.813,67 843,22

Vogošća 1.675,90 1.144,20 2.413,10 688,40 -737,20 455,80

Trnovo 10.826,76 610,50 15.178,30 623,20 -4.351,54 -12,70

Ukupno 34.003,51 12.555,90 44.634,70 8.338,00 -10.631,19 4.217,90

Katastarska evidencija pokazuje da poljoprivredno zemljište u KS zauzima površinu od 44.634,7 ha što je za 10.631,2 ha veća površina od one koja je utvrđena analizom pokrivenosti. S druge strane, prema katastru izgrađeno zemljište zauzima površinu od 8.338,0 ha, što je za 4.217,9 ha manja površina od one koja je utvrđena analizom ortofoto snimaka. Ovo je rezultat intenzivne nelegalne gradnje koja je vrlo prisutna na području kantona.

4.4.4.8 Zbijenost zemljišta

Faktori koji doprinose zbijanju tla su najčešće vezani za kretanje mehanizacije kod intenzivne proizvodnje, posebno u uslovima koji su van optimalnih, loša struktura tla, kao i nepridržavanje plodoreda. Ova osobina tla nije obuhvaćena postojećim monitoring programima, ali je sa poljoprivredno-ekološkog stajališta važna i trebala bi biti predmetom primarno edukativnog rada, koji bi se na najbolji način mogao prakticirati kroz usluge savjetodavne službe.

247Izvor: „Novelacija Studije upotrebne vrijednosti zemljišta za područje KS za potrebe izrade Prostornog plana KS za period 2003. do 2023.godine“, Sarajevo, mart 2012.godine; ZzPR KS


155

4.4.4.9 Struktura prema bonitetnim klasama

Bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljišta po općinama prikazane su u Tabela 90. Na području kantona zastupljene su sve bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljišta (Slika 20). Najzastupljenija je V kategorija (32,2% ukupnih poljoprivrednih zemljišta), a najmanje je zastupljena I kategorija (1,1%). Iz naprijed navedenog, vidljivo je da je odnos kvalitetnijih prema manje kvalitetnim kategorijama u sadašnjem stanju pomjeren u stranu manje kvalitetnih, a to poljoprivrednoj proizvodnji nameće više stočarski nego ratarski, povrtlarski i drugi karakter. S obzirom na relativnu ograničenost u pogledu zastupljenosti kvalitetnijih kategorija zemljišta, u svim programima unapređenja biljne proizvodnje mora postojati tendencije sprečavanja otuđivanja dobrog poljoprivrednog zemljišta I II, III i IV (IVa i IVb) kategorije u nepoljoprivredne svrhe. Očigledno je da se do sada tome problemu nije poklanjala odgovarajuća pažnja, jer su mnogi objekti podizani na najkvalitetnijim zemljištima.

Tabela 90. Bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljišta po općinama

248

Općina Poljoprivredno zemljište

Ukupno (ha) I II III IVa IVb V VI VII

Centar 63,7 16,3 354,3 393,5 176 28,2 1.032,10

Stari Grad

2,8 431,1 531,3 257,6 24 1.246,90

Novi Grad

169,5 151,6 11,5 399,3 558,8 16,5 1.307,40

Novo Sarajevo

19,2 86,9 14,3 120,5

Ilidža 333,7 820,8 281,8 301,8 820,3 309,4 94,6 27,3 2.989,60

Ilijaš 41,9 34,7 289,8 228 2.279,50 3.584,00 1.164,10 75,7 7.697,60

Hadžići 67,9 526,4 135,6 1.891,20 1.229,00 2.112,20 1.144,70 7.106,90

Vogošća 202,1 13,2 462,5 804 187,9 6,2 1.675,90

Trnovo 175,1 71,2 1.283,70 3.447,30 3.674,50 2.175,00 10.826,80

Ukupno KS

375,6 1.092,90 1.690,60 780,4 7.941,10 10.944,20 7.697,60 3.481,20 34.003,50

% 1,1 3,2 5,0 2,3 23,4 32,2 22,6 10,2 100

248Ibid.


156

Slika 20. Bonitetne kategorije

4.4.4.10 Razvijenost monitoringa kvaliteta zemljišta

Obzirom na brzinu kojom se tla izlažu degradacionim procesima, kao i ekonomske i gubitke u biodiverzitetu koji oni uzrokuju, u svim je razvijenim zemljama svijeta ubrzan proces izgradnje i održavanja sistema praćenja (monitoringa) kvalitete i općeg stanja tla. Ovo je tema brojnih naučnih istraživanja i skupova, te se u nekim od radova navodi kako je sistem monitoringa zemljišta potrebno uspostaviti kao osnov politika kojima se definira zaštita resursa na nivou pojedinačnih država. Čustović (2010.) navodi kako je cjelovita zaštita tla conditio sine qua non utemeljenja opstanka i unapređenja svake životne sredine, te kako EU definira tri međusobno povezana područja djelovanja:

1. Inventarizacija stanja tala-pedosfere-vrste i intenziteta oštećenja tala na području svake općine ili kantona, kao i trajnih gubitaka promjene namjene zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko, kao najvećeg problema u razvoju svih gradova,

2. Trajni monitoring stanja, 3. Informacioni sistem tala.

Na osnovu inventarizacije stanja tala potrebno je utemeljiti mreže stanica za trajni monitoring tla na tipičnim lokacijama obzirom na tip tla i način njegovog korištenja. Dobiveni bi se rezultati monitoringa trebali redovito unositi u informacioni sistem tala koji bi bio integralan dio navedenog koncepta. Na području Kantona poduzet je izvjestan broj koraka u smislu djelovanja opisanog u uvodnom dijelu, kroz redoviti monitoring prisustva teških metala i PAH-ova koje provodi Federalni zavod za agropedologiju (FZzA). Ipak, sistem monitoringa se mora razvijati i proširiti, te početi sa praćenjem najvažnijih indikatora degradacije zemljišta. Monitoring zemljišta je dakle, već dobio svoju institucionalnu formu i rezultati tog rada se redovito objavljuju i koriste u raznim analitičkim prikazima, ali nažalost, prema dostupnim informacijama, još uvijek nisu dijelom politika. Razlog ovome može biti zbog početne faze provođenja ove aktivnosti, dijelom to može biti i zbog lošeg medijskog pozicioniranja, a dio ovoga svega može biti i u činjenici da se monitoring mora učiniti kompleksnijim i robusnijim, što svakako podrazumijeva i stvaranje i proširivanje odgovarajućeg institucionalnog okvira.


Zemljište na području KS je pod stalnim pritiskom i fizičkim nestajanjem. Sistemi monitoringa nisu razvijeni, tako da ne postoje egzaktni pokazatelji o kojim se privremenim ili trajnim gubicima zemljišta radi, niti kakav je kvalitet istog. S druge strane, prenamjena zemljišta pokazuje da su vrlo male površine poljoprivrednog zemljišta prenamijenjene u građevinsko, a takvi lažni pokazatelji su rezultat bespravne gradnje koja se zvanično ne evidentira. Rezultat lošeg načina korištenja i upravljanja zemljišnim resursima jesu brojna klizišta na području kantona. Sistem monitoringa teških metala i PAH-ova je djelimično razvijen.


157

Struktura zemljišnih površina u KS i općinama pojedinačno je nepovoljna, sa dominirajućom pojavom lošijih bonitetnih klasa tala sklonih eroziji, plitkog biogenog sloja i skeletnosti, odnosno horizonta, relativno male plodnosti i izražene sklonosti degradaciji. Osim navedenih ograničenja zemljišta područja kantona su na značajnim površinama kisela, male buferne sposobnosti. Ovo je važno znati sa stanovišta osobina tla u cilju smanjenja utjecaja štetnih polutanata koji sve više, zahvaljujući ljudskoj aktivnosti dospijevaju na i u zemljište, što može imati negativne posljedice ne samo na kvalitet poljoprivrednih proizvoda, nego i na kvalitete površinskih i podpovršinskih voda. To se najbolje ogleda kroz geomorfološki položaj Sarajevskog polja, i uopće ravničarskih dijelova kantona koji su pod stalnim antropogenim pritiskom izgradnje infrastrukture i intenzivne poljoprivredne proizvodnje, te erozionih procesa okolnog izdignutog terena zbog sječe šume. S druge strane, izdignuti dijelovi reljefa su najčešće karstnog karaktera, veoma porozni, ograničene buferne sposobnosti što dugoročno može imati posljedice na kvalitet površinskih i podzemnih voda, a time naravno i zemljišta na kojem se proizvodi hrana. Zbog toga je od krucijalnog značaja praćenje i monitoring pojedinih osjetljivih tipova zemljišta obzirom na njihove fizičko hemijske osobine i položaj u reljefu na nivou svake općine. Na ovaj način bi se mogao preciznije odredio potencijal i osjetljivost različitih tipova zemljišta za određenu namjenu, a u okviru potrebe prostornog planiranja i zaštite životne sredine.

Navedeno ukazuje na potrebu uspostavljanja mreže praćenja i uspostave validnih indikatora koji bi u kontinuitetu prostorno i vremenski pratili stanje i promjene kako bi se mogle donositi validne odluke i mjere. Naročito bi bio važan indikator trajnih gubitaka poljoprivrednog zemljišta i njihove prenamjene u građevinsko. Osim ovoga indikatora kroz redovnu kontrolu plodnosti i monitoring mogli bi se pratiti i parametri stanja organske materije u najosjetljivijim poljoprivrednim tlima, mikrobiološka aktivnost, dinamika pojedinih mikro elemenata, teških metala, pesticida i policikličnih aromatskih vodonika (PAH-ova), te njihovih izvora.

Inače se može reći da KS za razliku od mnogih drugih kantona u FBiH ima najbolje podloge kada je u pitanju zemljište i njegova pokrivenost. Ove podloge su urađene prema Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH („Sl. novine Federacije BiH“, br. 2/06, 72/07 i 32/08)). Isto tako, urađena je i pokrivenost zemljišnog prostora na bazi EU metodologije CORINE i to njen IV nivo u M 1:10000, a kao podloga korišteni su satelitski i ortofoto snimci M 1:5000. Na osnovu ova dva dokumenta ZzPR KS u saradnji sa MPUGZO KS stvorilo je veoma solidnu osnovu za izradu Prostornog plana KS 2003-2023 godine. To je, također, veoma dobra osnova za uvođenje sistema monitoringa i planiranja razvoja kantona općenito, a u okviru toga i poljoprivredne proizvodnje. Obzirom da je promjena u prostoru na području KS veoma dinamična, nameće se potreba da se već sada pristupi ažuriranju navedenih podloga. Na taj način bi se uspostavio sistem praćenja dinamike promjena u prostoru i stvorili uslovi za konačnu uspostavu stanja zemljišta na najkritičnijim tačkama.

4.5 Šume

Šumski resursi predstavljaju opće dobro od posebnog značaja za KS, ne toliko zbog njihovog privrednog značaja, koliko zbog višestruko korisnih funkcija koje šume permanentno vrše na mnogo širem prostoru od onog kojeg pokrivaju: i) funkcija staništa za mnoge vrste flore i faune; ii) funkcija stvaranja kisika i pročišćavanja zraka od prašine i štetnih plinova; iii) funkcija sprečavanja erozije i svih njenih štetnih okolišnih posljedica (vode i tlo) i privrednih posljedica, iv) funkcija prostora rekreacije za lokalno stanovništvo; v) funkcija povoljnog utjecaja na mikroklimu, vodni režim, plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju; vi) funkcija vrijednog turističkog resursa (posebno kroz podizanje estetske vrijednosti pejzaža i stvaranje kvalitetnog prostora za boravak i rekreaciju). Uzimajući u obzir istraživanje zahtjeva stanovništva u KS prema šumi, stanovnici KS itekako su svjesni multifunkcionalnih karakteristika šumskih resursa te kod istih nedvojbeno preovladavaju zahtjevi ekološkog karaktera od šumskih resursa (npr. zaštita vode, zraka, zemljišta).

249

Tabela 91 prikazuje listu okolišnih (S i R) pokazatelja za oblast šumskih resursa.

Tabela 91. Lista okolišnih pokazatelja za oblast šumskih resursa

Okolišni pokazatelji u oblasti šuma [tip pokazatelja]

Šume i šumska područja [S]

Certificirane šume - FSC [R]

249 Fazlić, S., Avdibegović, M., Marić, B., Delić, S., Muslimović, Dž. (2010). Zahtjevi stanovništva u Kantonu Sarajevo prema šumi. Rad Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, br.2.2010. Sarajevo


158

4.5.1 Šume i šumska područja

4.5.1.1 Površina šumskog pokrivača i vlasništvo

Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta na području KS iznosi 82.998,88 ha. Uzimajući u obzir ukupnu površinu KS od 1.276,9 km

2 (126.850 ha) šumovitost iznosi 65,43% što je iznad prosjeka BiH (prosjek šumovitosti BiH je oko

55%).250

Od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta, u državnom vlasništvu se nalazi 70.746,80 ha (85,24%) a u privatnom 12.252,08 ha (14,76%), što približno odgovara obrascu šumo-posjedovnih odnosa u BiH (82:18).

251

Prema površini šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu KS se nalazi na šestom mjestu od ukupno 10 kantona FBiH, a manje površine šuma i šumskih zemljišta za upravljanje, poredeći sa KS, imaju sljedeći kantoni: Tuzlanski kanton, Zapadno-hercegovačka županija, Bosansko-podrinjski kanton te Posavska županija.

252

Državnim šumama i šumskim zemljištem na području KS upravlja Ministarstvo privrede putem Uprave za šumarstvo, a Ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja državnim šumama na KJP “Sarajevo-šume“ d.o.o Sarajevo. Na području KS formirana su četiri šumsko-gospodarska područja (ŠGP) šuma u državnom vlasništvu: (i) Gornjebosansko, (ii) Igmansko, (iii) Trnovsko, i (iv) Bistričko. Za sva četiri ŠGP-a donesene su šumskogospodarske osnove (ŠGO)

253. Tabela 92 prikazuje period važenja donesenih šumskogospodarskih osnova

ŠGP-a KS.254

Tabela 92. Informacije o period trajanja ŠGO državnih i privatnih šuma KS255

Šumskogospodarsko područje Period važenja

Gornjebosansko 01.01.2013. - 31.12.2022.

Igmansko 01.01.2014. - 31.12.2023.

Trnovsko 01.01.2015. - 31.12.2024.

Bistričko 01.01.2015. - 31.12.2024.

Privatnim šumama upravljaju njihovi vlasnici u skladu sa Zakonom o šumama KS

256, podzakonskim propisima i

odredbama ŠGO. Vlasnik privatne šume ugovorom prenosi obavljanje stručnih poslova Upravi za šumarstvo ili pravnom licu za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama. ŠGO za privatne šume KS usvojena je 2008. godine, a ista vrijedi do 2017. godine. Tabela 93 daje detaljne podatke o strukturi šuma i šumskih zemljišta na području KS. Tabela 93. Površine šuma po tipovima, vlasništvu i kategorijama šuma u KS

Kategorija šuma Državne šume Privatne šume Ukupno

ha % ha % ha %

Visoke šume 34.752,80 49 6.069,33 49 40.822,13 49

Šumski zasadi 2.963,10 4 34,28 0 2.997,38 4

Izdanačke šume 9.283,70 13 5.219,33 43 14.503,03 17

Produktivne goleti 4.712,80 7 200,17 2 4.912,97 6

Neproduktivne goleti

11.098,30 16 607,92 5 11.706,22 14

Minirane površine 7.936,10 11 121,05 1 8.057,15 10

Ukupno 70.746,80 100 12.252,08 100 82.998,88 100

Struktura i kvalitet šuma na području KS je veoma nepovoljna:

Struktura šuma i šumskog zemljišta državnih šuma u KS nešto je povoljnija od prosjeka FBiH, ali je i dalje nepovoljna. Učešće visokih šuma u ukupnoj površini državnih šuma KS iznosi 47 % što je više od prosjeka u

250 Uprava za šumarstvo KS, Odgovor na dopis Instituta za hidrotehniku d.d. Sarajevo broj: TO-01-66516-9 od 07.06.2016. godine. 251 Ibid. 252 Ibid. 253 ŠGO izrađene su na principima gospodarenja prema kojima će se osigurati prirodno pomlađivanje i biološka raznolikost, a sve u cilju uspostavljanja prirodne strukture šuma kao i osiguranja važnih općekorisnih funkcija. 254 Dopis br. 0103-1507-1/16 dostavljen od strane KJP “Sarajevo-šume“ d.o.o Sarajevo, 27.06.2016. godine. 255 Ibid. 256 Sl. novine KS, br. 5/13


159

FBiH (38,8 %), ali učešće visokih degradiranih šuma sa 6 % je četiri puta veći od prosjeka FBiH (1,6 %). Učešće izdanačkih šuma od 15 % je manje od prosjeka u FBiH (22,3 %). Procentualno učešće neproduktivnih goleti i uzurpacija

257 je skoro dva puta veće od prosjeka u FBiH (11 %) što može biti

zabrinjavajuće, ali nisu dostupni detaljni podaci o površinama potkategorija u ovoj kategoriji. Visok procenat površina neproduktivnih goleti i uzurpacija su posljedica ratnih dejstava kako je već izvještavano u KEAP-u KS 2005-2012.

Struktura šuma i šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu KS je nepovoljnija od strukture šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu. Najbolji pokazatelj nepovoljne strukture šuma i šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu KS jesu skoro jednake površine visokih šuma i izdanačkih šuma. Učešće visokih šuma od 49,5 % jeste veće od prosjeka u FBiH (38,8 %), ali učešće izdanačkih šuma sa 42 % je dva puta veće od prosjeka u FBiH (11 %).

Kontaminirane površine šuma i šumskog zemljišta minsko eksplozivnim sredstvima

Kontaminirane površine šuma i šumskih zemljišta minsko eksplozivnim sredstvima na području KS iznose 8.057,15 ha (10 % od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta, a što odgovara i prosjeku za FBiH). Od navedene površine na površine šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu otpada 7.936,10 ha (98,5 %), a na površine šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu 121,05 ha (1,5 %).

4.5.1.2 Dominirajuće vrste drveća

Dominirajuće vrste drveća u KS su: bukva, smrča, jela, hrast kitnjak, grab i bor krivulj.

4.5.1.3 Šumske zalihe i sječa

Drvna zaliha šuma je pored površine šuma i šumskog zemljišta najvažniji element u prikazu stanja šuma (a posebno sa ekonomskog stanovišta). Stanje drvnih zaliha je iskazana u krupnom drvetu, a krupno drvo čine svi dijelovi stabla deblji od 7 cm bez zapremine panja. Tabela 94 prikazuje zalihe, godišnji zapreminski prirast i etat

258 šuma u

KS po tipovima vlasništva, kategorijama šuma i vrsti drveća.

Tabela 94. Zalihe, godišnji zapreminski prirast i etat259 šuma u KS po tipovima vlasništva, kategorijama šuma i vrsti drveća

260

Stanje drvnih zaliha u državnim i privatnim šumama:

Visoke šume Izdanačke šume

četinari m

3

m3/ha

lišćari m

3

m3/ha

ukupno m

3

m3/ha

lišćari m

3

m3/ha

Državne 5.154.851 136 4.518.290 120 9.673.141 256 885.789 95

Privatne 672.321 110 762.208 125 1.434.529 235 466.981 89

Ukupno 5.827.172 133 5.280.498 120 11.107.670 253 1.352.770 93

Stanje godišnjeg zapreminskog prirasta u državnim i privatnim šumama:

Visoke šume Izdanačke šume

četinari m

3

m3/ha

lišćari m3

m3/ha

ukupno m

3

m3/ha

lišćari m

3

m3/ha

Državne 157.260 4,1 89.141 2,36 246.401 6,53 17.190 1,85

Privatne 23.468 3,8 16.079 2,63 39.547 6,47 10.603 2,03

Ukupno 180.728 4,1 105.220 2,40 285.948 6,52 27.793 1,91

Stanje godišnjeg sječivog etata u državnim i privatnim šumama:

Visoke šume Izdanačke šume Ukupno

četinari

lišćari

ukupno

lišćari m

3

četinari lišćari

m3

Ukupno

Državne 106.143 82.345 188.488 11.190 106.143 93.535 199.678

Privatne 11.730 11.904 23.634 5.992 11.730 17.896 29.626

Ukupno 117.873 94.249 212.122 17.182 117.873 111.431 229.304

257 Neproduktivne goleti i uzurpacije: visoke i izdanačke šume nepodesne za gospodarenje, zaštitne šume iznad granice gospodarske šume, krš i goleti nepodesni za pošumljavanje, planinski pašnjaci i rudine, stalne šumske čistine i stovarišta, prosjeke ispod dalekovoda, šumske komunikacije preko tri metra širine, kamenolomi, pozajmišta, bare i manji vodotoci, deponije i ostale neproduktivne površine. 258 Godišnji obim sječa 259 Godišnji obim sječa 260 Uprava za šumarstvo KS (2016). Odgovor na dopis Instituta za hidrotehniku d.d. Sarajevo broj: TO-01-66516-9 od 07.06.2016.


160

Iz podataka koji su prikazani u tabeli vidljivo ja da je ukupna drvna zaliha svih šuma u KS jednaka 12.460.440 m3, od

čega je 89 % (11.107.670 m3) u kategoriji visokih šuma. Ukupna zaliha državnih šuma u KS iznosi 10.558.930 m

3, od

čega je 91,6 % u kategoriji visokih šuma. Odnos drvne zalihe lišćarskih i četinarskih vrsta je manje više ujednačen bez obzira na vlasništvo. Kod šuma u državnom vlasništvu, odnos drvne zalihe lišćarskih i četinarskih vrsta iznosi 53:47 u korist četinarskih vrsta.

Prosječna drvna zaliha svih šuma po hektaru šumskog zemljišta za KS (150,2 m3/ha) manja je od prosjeka za FBiH

(196,6 m3/ha)

261, što ukazuje na relativno nizak kvalitet šuma za industrijsku preradu u KS.

Ukupni godišnji zapreminski prirast u visokim šumama iznosi 285.948 m3, od čega na četinarske vrste otpada 63 %

tj. 180.728 m3, a na lišćarske vrste 37 % tj. 105.220 m

3. Ukupni godišnji zapreminski prirast izdanačkih šuma iznosi

27.793 m3.

Prosječan godišnji zapreminski prirast u visokim šumama KS iznosi 6,52 m3/ha, i veći je od prosječnog godišnjeg

zapreminskog prirasta u visokim šumama FBiH (6,26 m3/ha). Prosječan godišnji zapreminski prirast u izdanačkim

šumama po hektaru iznosi 1,91 m3/ha (prosjek za FBiH je 2,47 m

3/ha).

Ukupni etat svih šuma KS iznosi 229.304 m3. U ukupnom etatu najveće učešće imaju visoke šume (92 %), tj. visoke

šume četinara (51 %).

Iz odnosa godišnjeg zapreminskog prirasta i sječivog etata, vidljivo je da je godišnji sječivi etat (229.304 m3) manji

od godišnjeg zapreminskog prirasta (313.741 m3) za 84.437 m

3. Iako je godišnji sječivi etat manji od godišnjeg

zapreminskog prirasta za 27 % isto nije dovoljno za značajnije povećanje ukupne drvne zalihe. U 2014. godini, godišnji sječivi etat FBiH bio je manji za 34 % od ukupnog prirasta u FBiH. S tim u vezi može se zaključiti da je pritisak na šumske ekosisteme u KS veći od prosjeka za FBiH.

Analizom realizacije obima sječa po ŠGP-u vidi se da je KJP “Sarajevo-šume“ d.o.o Sarajevo uglavnom pratilo planirani obim sječe za visoke šume, s tim da su imali malo pojačane intenzitete u pojedinim kategorijama šuma. Obim sječa u kulturama sa procijenjenom drvnom masom i izdanačkim šumama je nedovoljno realizovan i treba nastojati da se radovi uzgojnog karaktera intenziviraju pri planiranju u ostatku perioda realizacije ŠPO-a.

262

4.5.1.4 Zdravlje šuma i pošumljavanje

Zdravstveno stanje šuma

Uslijed globalnih klimatskih promjena te aktuelnih bioekoloških trendova, šumski ekosistemi na području KS izloženi su stalnim negativnim utjecajima abiotskih i biotskih faktora.

Korektna ocjena zdravlja i ugroženosti šuma od djelovanja bilo kojeg štetnog faktora (biljne bolesti, štetočine, emisije štetnih gasova, prašine i tečnosti, požari, štete od čovjeka i dr.), moguća je samo na temelju dugogodišnjih sistematskih praćenja. Ovlaštene institucije i preduzeća iz oblasti šumarstva vrše sve neophodne aktivnosti na monitoringu zdravstvenog stanja šuma KS shodno Pravilniku o načinu praćenja zdravstvenog stanja šuma na području KS

263 ali detaljni rezultati monitoringa šuma nisu dostupni uzimajući u obzir činjenicu da je relevantni

pravilnik usvojen 2014. godine.

U proteklim godinama područje KS bilo je izloženo ekstremnim vremenskim neprilikama, što podrazumijeva obilne padavine i sušne periode, a što se odrazilo na stanje šumskog fonda i izazvalo višestruke negativne posljedice koje se najviše ogledaju u znatnom broju preloma, snijegoizvala ili sušika. Ova drvna masa je potencijalni izvor napada štetnika i biljnih bolesti koji značajno ugrožavaju zdravstveno stanje zdravih dijelova sastojina, tako da je primjetno prenamnožavanje insekata i pojave raznih biljnih bolesti. Direktna posljedica dugotrajnih padavina u proljeće 2014. godine je pojava erozije tla i klizišta na šumskom zemljištu ili infrastrukturnim objektima, a indirektna progradacija

264 štetnih insekata i biljnih bolesti u šumama i šumskim rasadnicima.

265

Doznaka sanitarnih užitaka se provodi da bi se uklonila izvaljena, prelomljena, suha, zaražena i bolesna stabla, kao preventivna mjera borbe protiv prenamnoženja insekata i poboljšanja zdravstvenog stanja šuma a u skladu sa Projektima za izvođenje sanitarne sječe, potom se pristupi sječi, izradi i izvozu doznačenih stabala da bi se spriječilo ulančavanje štetnih faktora koji bi doveli do dodatnih šteta u sastojini s ciljem što hitnije stabilizacije zdravstvenog

261 FMPViŠ, Informacija o gospodarenju šumama u FBiH u 2014. godini i planovima gospodarenja šumama za 2015. godinu, 2015. 262 Ibid. 263 Službene novine KS, br. 08/14 264 Kada broj jedinki postupno raste 265 Uprava za šumarstvo KS (2016). Odgovor na dopis Instituta za hidrotehniku d.d. Sarajevo broj: TO-01-66516-9 od 07.06.2016.


161

stanja sastojine. Ekstremno loši biotski i abiotski faktori u 2014. godini imali su za posljedicu sušenje velikog broja stabala (11.840). Tako je izvršena doznaka stabala i realizacija projekata sanitarne sječe, koja je daleko veća od višegodišnjeg prosjeka.

Tabela 95. Doznačeno krupno drvo po vrsti sanitarnog užitka u 2014. god.

Sanitarni užitak Doznačeno stabala Procent. Učešće

Doznačena drv.masa Procent. Učešće

kom. % m3 %

Izvala 3.836 16,25 4.605,07 15,85

Prelom 5.601 23,72 6.580,19 22,65

Sušika 11.840 50,15 15.596,55 53,69

Ostalo 2.332 9,88 2.267,04 7,80

UKUPNO 23.609 100 29.048,47 100

Dodatna šteta na ŠGP “Trnovsko” uzrokovana je orkanskim vjetrom, koji je 25.06.2014. godine zahvatio nekoliko lokaliteta i izazvao štete čiji obim iznosi 3.934,79 m

3 mase krupnog drveta četinara i lišćara. Štete od jakog vjetra

nastale su najvećim dijelom u odjelima GJ „Gornja Rakitnica“ i manjim dijelom u GJ „Hojta–Presjenica“, te su tretirani kao sanitarni užitci.

U okviru zaštite šuma od insekata i biljnih bolesti sačinjavaju se projekti za izvođenje kontrole brojnosti populacije potkornjaka smrče Ips typographus L .(veliki smrčin potkornjak) i Pityogenes chalcographus L. (mali smrčin potkornjak) u potencijalno ugroženim sastojinama KS a u skladu sa istim vrši se postavljenje klopki sa feromonskim mamcima (Pheroprax, Chalcoprax). Izvještaj o brojnom stanju potkornjaka, odnosno intenzitetu napada nije dostupan za vrijeme pisanja ovog dokumenta.

Požari

Šumski požari su najdestruktivniji abiotski faktor koji utiče na šumske ekosisteme. Štete nastale šumskim požarima definišu se kao direktne štete koje čine: štete u drvnoj masi, rekultivacija i sanacija požarišta i troškovi gašenja požara. Indirektne štete su štete koje oštećuju cjelokupni ekosistem i prouzrokuju značajno umanjenje svih funkcija šuma, a iste su mnogostruko veće i značajnije od direktnih šteta.

Kantonalna ministarstva nadležna za oblast šumarstva, putem kantonalnih uprava i kantonalnih šumskogospodarskih društava dužna su za svoja područja utvrditi stepen ugroženosti šuma od požara i nakon toga izraditi pregledne karte u razmjeri 1:25.000 ili većoj, na kojima će se označiti odgovarajućom bojom šumske površine po stepenima ugroženosti od požara za područje kojim gospodare

266. Na prijedlog Kantonalne uprave

civilne zaštite KS, Vlada KS je utvrdila dokument "Procjena ugroženosti od požara KS" 2013. godine, koji je postao sastavni dio Procjene ugroženosti područja KS od prirodnih i drugih nesreća. KJP “Sarajevo-šume“ d.o.o Sarajevo svake godine priprema plan zaštite od požara za cijelo područje KS. Općine KS koje su izradili procjene ugroženosti i planove zaštite od požara su: Hadžići, Ilidža i Stari Grad.

Svake godine u cilju adekvatne borbe protiv šumskih požara organizuju se sastanci na temu: Pripreme za predstojeću protivpožarnu sezonu u kojem učestvuju: Komandant kantonalnog štaba civilne zaštite sa saradnicima, predstavnici MUP-a KS, Kantonalna šumarska inspekcija, Uprava za šumarstvo KS, KJP „Sarajevo-šume“ d.o.o. Sarajevo i KJUzZPP.

S obzirom da u sastavu vrsta drveća koje grade šumske ekosisteme KS, četinari učestvuju sa 53 %, područje KS se može svrstati u kategoriju ugroženih od požara i štetnih insekata.

267

Grafikon 36 prikazuje opožarene površine šuma i šumskih zemljišta za period 2010.-2015. godina na području KS prema vlasništvu.

266 Odluka o Procjeni ugroženosti FBiH od prirodnih i drugih nesreća (V. broj 2003/2014 od 13.11.2014. godine. Sl. novine FBiH, br. 95/14. 267 Ibid.


162

Grafikon 36. Opožarene površine šuma i šumskih zemljišta za period 2010.-2015. god. na području KS268

Požari predstavljaju ozbiljan problem u upravljanju šumama u KS, te je prema dostupnim podacima u periodu 2010.-2015. godina zabilježeno 934,78 ha opožarene površine, od čega je 75,5 % u državnom vlasništvu.

Pošumljavanje

Prema podacima dostavljenim od KJP „Sarajevo-šume“ d.o.o. Sarajevo a prema novim ŠGO donesenim za 4 ŠGP-a za period od 2013.-2024. godine, predviđeno je pošumljavanje i popunjavanje kultura na površini od 1.400,22 ha.

Odstupanje ulaganja šumarskih poduzeća u šumsko-uzgojne mjere u odnosu na plan u KS je veoma izraženo. Dostupni podaci pokazuju da planirano pošumljavanje na godišnjoj razini za npr. 2012. godinu (20,5 ha) nije planirano u obimu koji je određen šumsko-gospodarskom osnovom (83,05 ha), tj. da je isto četiri puta manje.

269

Na području KS, veoma slaba realizacija plana pojedinih šumskouzgojnih radova je izražena kod ŠGP „Trnovsko“ gdje je za proteklih 10 godina ŠGO njega zasada realizirana oko 75 % od planiranog dok je njega prirodnog pomlatka realizirana samo oko 30 % od planiranog.

270

Bespravne sječe

Bespravne sječe predstavljaju ozbiljan problem upravljanja šumama u KS.

Prema podacima o podnesenim prijavama i otuđenom drvetu u 2014. godini, u KS je podneseno 556 prijava sa ukupnim štetama od 152.684 KM, od čega presuđena 71 prijava sa kaznama u iznosu od 34.084 KM a naplaćeno je 0 KM. Broj podnesenih prijava u KS učestvuje sa 12 % u ukupnom broju prijava u FBiH u istoj godini (4.568).

271

Tabela 96 prikazuje bespravne sječe u KS za period 2010.-2015. godina. Evidentno je povećavanja obima bespravnih sječa za dva puta u posmatranom periodu.

Tabela 96. Bespravne sječe u KS za period 2010.-2015. godina

Godina Evidentirane bespravne sječe (m3) Broj podnešenih prijava

Drvna masa pokrivena prijavama (m

3)

2010. 3.304,00 270 1.035,65

2011. 9.167,76 327 967,01

2012. 10.547,39 195 771,50

2013. 7.369,57 380 1.742,67

2014. 7.588,00 557 2.337,66

2015. 6.910,20 468 1.945,92

Ukupno 44.886,92 2.197 8.799,92

268 Uprava za šumarstvo KS, Odgovor na dopis Instituta za hidrotehniku d.d. Sarajevo broj: TO-01-66516-9 od 07.06.2016. godine. 269 Ured za reviziju institucija u FBiH Sarajevo, Nedovoljna obnova šuma u FBiH kao posljedica neefikasnog sistema upravljanja šuma, 2014. 270 FMPViŠ, Informacija o gospodarenju šumama u FBiH u 2014. godini i planovima gospodarenja šumama za 2015. godinu, 2015. 271 Ibid.


163


Šumama, kao jednom od najvrjednijih resursa KS, treba posvetiti posebnu pažnju zbog evidentne degradacije kao i rastuće potrebe za korištenjem svih funkcija šuma. Bez obzira na dešavanja u prethodnom periodu, koja su u nekim slučajevima imala negativan utjecaj na šumske ekosisteme KS, šume su ipak zadržale prirodnu strukturu. Brižnim upravljanjem i stručnim gospodarenjem takvim šumama mogla bi se i morala osigurati potrajnost

272. Vrlo

važno je osigurati stabilan zakonski okvir donošenjem Zakona o šumama FBiH i poduzeti konkretne aktivnosti na unapređenju organizacije gospodarenja šumama u cilju održivog korištenja resursa, očuvanja prirodne strukture, zaštite okoliša i drugo.

Identifikovani problemi u oblasti upravljanja šumama u KS su:

Struktura i kvalitet šuma je nepovoljna: visoko procentualno učešće visokih degradiranih šuma, procentualno učešće neproduktivnih goleti i uzurpacija skoro dva puta veće od prosjeka u FBiH, mala prosječna drvna zaliha svih šuma po hektaru šumskog zemljišta za KS (150,2 m

3/ha), mali prosječni

godišnji zapreminski prirast u izdanačkim šumama po hektaru. Velike površine šuma i šumskih zemljišta kontaminirane minsko eksplozivnim sredstvima na području KS (10 % od ukupne površine), što podrazumijeva realizaciju projekata deminiranja ovih površina, posebno područja koja su narušenog zdravstvenog stanja kao i područja koja se koriste od strane turista, lokalnog stanovništva i sl.

Pojačan intenzitet sječa u pojedinim kategorijama šuma i ne pridržavanje planova (ŠGO-a).

Narušeno zdravstveno stanje šuma uslijed biotskih i abiotskih faktora.Nedovoljno pošumljavanje i popunjavanje kultura i ne pridržavanje planova (ŠGO-a). Odstupanje ulaganja šumarskih poduzeća u šumsko-uzgojne mjere u odnosu na plan u KS je veoma izraženo. Ilegalne sječe predstavljaju ozbiljan problem u KS. U periodu 2010.-2015. godina evidentirano je 44.886,92 m

3 bespravnih sječa.

Požari također predstavljaju problem u upravljanju šumama KS. Prema dostupnim podacima u periodu 2010.-2015. godina zabilježeno 934,78 ha opožarene površine, od čega je 75,5 % u državnom vlasništvu.


4.6.1 Komunalni otpad

4.6.1.1 Broj nelegalnih odlagališta otpada

Divlje deponije se uglavnom javljaju na istim lokacijama kao posljedica navika neodgovornih stanovnika. Poseban problem predstavljaju divlje deponije na lokacijama u privatnom vlasništvu za čije čišćenje prije svega trebaju dozvole za ulazak na privatno vlasništvo. Obzirom da se kabasti otpad odvozi dva puta godišnje, građani ne poštuju ove termine i iznose kabasti otpad tokom čitave godine formirajući tako nove nelegalne deponije.

Na osnovu Plana upravljanja otpadom KS za period 2015. - 2020. i odgovorenih upitnika od strane pojedinih općina, na području KS ukupno je evidentirano 113 divljih deponija.

Tabela 97. Prikaz divljih deponija na području KS

Općina Broj divljih deponija

Centar 20

Hadžići 13

Ilidža 1

Ilijaš 24

Novi Grad 5

Novo Sarajevo 40

Stari Grad 7

Trnovo 2

Vogošća 1

Ukupno KS 113

272 Potrajnost je korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se trajno održi njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal te da ispune, sada i budućnosti, bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou, a da to ne šteti drugim ekosistemima.


164

Pojedine lokacije divljih deponija koje se već duže vrijeme koriste za odlaganje otpada su zarasle u rastinje i u periodima guste vegetacije nisu primjetne. Neke od ovih deponija sadrže manje količine komunalnog otpada i nalaze se na pristupačnim mjestima, tako da bi njihova sanacija bila relativno jednostavna.

4.6.2 Proizvodni otpad

4.6.2.1 Stanje okoliša i posljedice

Analiza upravljanja proizvodnim otpadom na području KS ukazala je na neadekvatno upravljanje proizvodnim otpadom, osobito za opasni proizvodni otpad.

Proizvodni otpad se u nekim slučajevima nepropisno zbrinjava, a ponekad odlaže i na komunalne deponije. Miješanje opasnih vrsta proizvodnog otpada sa komunalnim otpadom je nepoželjno jer tada i komunalni otpad poprima odlike opasnog otpada, a također se i umjetno povećava ukupna količina opasnog otpada.

Neadekvatno upravljanje opasnim proizvodnim otpadom od strane privrednih subjekata na području KS izaziva negativne posljedice po okoliš te direktno ugrožava zdravlje ljudi.

4.7 Buka

4.7.1 Stanje i učinci

Osnova za procjenu ugroženosti bukom je Zakon o zaštiti od buke KS. Ovaj Zakon predstavlja osnovu za procjenu ugroženosti, ali ne i stvarnog utjecaja na zdravlje stanovništva. Stvarni utjecaji buke na zdravlje, radnu i socijalnu sposobnost stanovništva se mogu procjenjivati isključivo na bazi svakog slučaja zasebno.

Izvori buke se moraju prepoznati u neposrednom okruženju a ključno je u momentu planiranja, lociranja, nabavke i puštanja u rad sagledati nivo emisije i procijenit i izmjeriti imisiju u skladu sa tolerantnim nivoom buke (propisima), a u skladu sa namjenom prostora otvorenog ili zatvorenog. U praksi se mjerenjem nivoa buke poslije puštanja u pogon i pritužbi na prekomjernu buku od strane korisnika na buku osjetljivih prostora konstatira ometajuća buka. Očito da se u nekoj od faza izbora uređaja, lokacije, načina ugradnje, zaštitnih mjera nije vodilo računa o konačnom utjecaju rezultirajuće buke.

Za stacionarne izvore buke je relativno jednostavno provjeriti da li su opravdane pritužbe na nivo buke i sanirati stanje. Kada se radi o pokretnim izvorima buke koji su promjenljivi po mjestu, nivou, trajanju, dobu dana ili noći, učestalosti, subjektivnom odnosu prema vrsti izvora buke, opravdanosti pojavljivanja i drugim finesama to je praktično nemoguće.

Mjerenjem ukupnog nivoa buke nije moguće pouzdano procjeniti realan a posebno subjektivan odnos prema raznim izvorima buke što je velika mana monitoringa.

Propisani, odnosno dozvoljeni nivoi buke iz praktičnih razloga su jednobrojni uz korekcije za različite vrste izvora i njihove karakteristike (impulsna buka, avionska, željeznica, avioni i dr.), ali su izvori buke najćešće utopljeni, tj. stopljeni u ambijentalnu buku. Monitoringom nivoa buke nije moguće sa sigurnošću pratiti bilo koju vrstu buke ukoliko nije zona u kojoj sa pojavljuje samo jedna vrsta buke dominantnog nivoa, što je veoma rijedak slučaj.

Dozvoljeni nivoi buke su čujna buka. Upravo ta čujna buka dozvoljenog nivoa kada se radi o prepoznatljivom ili poznatom izvoru buke, posebno u noćnim satima kad nema drugih vrsta buke, postaje iritantna buka. Viši nivoi buke preko 30 dBA u većini slučajeva izazivaju burne reakcije. Uglavnom su to buka od saobraćaja, šinskih vozila, fiksnih uređaja, te buka iz uslužnih ili ugostiteljskih djelatnosti.

4.7.2 Identifikacija postojećeg stanja

Ugroženost bukom u KS varira od lokacije do lokacije. Najugroženiji su djelovi grada sa intenzivnim prometom automobila, motora, autobusa i tramvaja. Tramvaji i motori su najjači izvori buke. Gdje nema tramvaja i u periodu kada je smanjen nivo saobraćaja primjetan je niži nivo 2-4 dBA. Sniženje nivoa buke 6-8 dBA tokom noćnih sati počinje tek od 0 do 6 sati, te se ne zadržava tokom cijelog noćnog perioda a nivo buke ostaje kritičan za okolne objekte u periodima od 22 do 24 sata. Procjena je da se trenutni nivo vanjske buke nije promjenio u odnosu na podatke iz 2009. godine. Na osnovu rezultata vanjske buke koja je prema monitoringu iz 2009. godine izmjerena na nivoima od 70-80 dBA, može se reći da je u okolnim stambenim prostorima zasigurno došlo do prekoračenja dozvoljenih nivoa. U nastavku su prikazane karte prekoračenja dozvoljenih nivoa buke u užem centru Sarajeva na kojima se vidi da su prekoračenja dozvoljenih nivoa za noćni period i do 30dBA (Slika 21 i Slika 22). Slično je i u Vogošći, Semizovcu, Ilijašu, Podlugovima, Ilidži, Blažuju, Hadžićima, Tarčinu i Trnovu gdje su stambeni objekti uglavnom uz prometnice. U tim naseljima nije uvjek kritičan nivo Leq dBA, nego L1. Nema podataka o nivoima buke uz autoputeve.


165

Slika 21. Karta noćnih prekoračenja nivoa buke u užem centru Sarajeva

Slika 22. Karta dnevnih prekoračenja nivoa buke u užem centru Sarajeva


166

Buka od aviona je na granici tolerancije tokom dana i povremeni letovi iza 22 sata znatno remete noćni mir u okolini aerodroma i stambenim područjima Ilidže. Buka od aviona se može rješiti jednstavnim korekcijama, i to: zabrana slijetanja više od 2 aviona u jednom 15 minutnom intervalu, kao i zabrana slijetanja avionima poslije 22 sata. U slučajevima da ovo nije moguće, potrebno je izraditi detaljnu studiju najugroženijih zona, te primjeniti sekundarne mjere zaštite na nivou recipijenta.

Industrijska buka pretežno u noćnim satim ugrožava stambene objekte u neposrednoj blizini čistog stanovanja, a opravdanje je niža tarifa energije a ponekad i tehnološki uslovi.

Buka od ugostiteljske djelatnosti je prividno u dozvoljenim granicama zahvaljujući ugradnji limitera i zabrani korištenja zvučnika van lokala. Povremena buka glasova u stanovima je posljedica loših zvučnih izolacija i neadekvatne kategorizacije namjene poslovnih prostora.

Prekomjerna buka u stambenim i drugim objektima prema Tabela 98 nije mjerena od pokretnih izvora (vanjska buka) iako je ista preko 35 dBA u noćnim satima. Buka od stacionarnih uređaja (rashladni kompresori) je mjerena na zahtjev i nivo buke je sanacijom snižen ispod 30 dBA. Buka od ostalih uređaja (liftovi, toplotne pumpe i dr.) nije mjerena iz financijskih razloga iako postoje prigovori.

U sklopu tehničkih prijema objekata se ne vrše mjerenja (provjera) zvučnih izolacija niti buke od stacionarnih uređaja nepoštovanjem člana 29. Zakona o zaštiti od buke KS. To se odnosi i na oblast planiranja i projektovanja zaštite od buke.

4.7.2.1 Analiza pristupa rješavanja problema buke kroz okolinske dozvole

Buka kao aspekt u okolinskim dozvolama je sagledavana do nivoa koji je naveo obrađivač studije, te detalji ovih zaključaka i preporuka nisu dalje provjeravani. U okolinskim dozvolama koje je izdavalo FMOiT su za največe emitere buke (kamenolome) navedene veoma uopštene mjere, te nisu konkretizovane obaveze operatera. Kao primjer se može navesti Ingrap - površinski kop, gdje su kao način za opće smanjenje buke navedeni primjeri kao što su uspostava zelenog pojasa od 25-30 m sa brzorastučim stablima i niskom ogradom, te su veoma grubo navedene činjenice da će se ovako smanjiti nivo buke za 15-20 dBA, što je skoro nemoguće za provesti. Za ovakvo smanjenje je potrebna izrazito gusta šuma, koja ne može biti realizovana ni za period od 10 godina, a ne za period važenja okolinske dozvole.Prema uvidu u ostalu dokumentaciju, sa uspostavom ovog zelenog pojasa se nije ni započelo. Generalni komentar je takođe da su propisani granični nivoi buke dati različito za svaku od okolinskih dozvola, što je problem koji se javlja zbog nepostojanja zoniranja, pa tako izrađivači studija i nadležna Ministarstva propisuju granične vrijednosti različito za svaki od pogona. U nekim dozvolama su navedene granične vrijednosti na granici postrojenja, te su te vrijednosti date za industrijsku zonu (60 dBA), dok su na drugim navedene granične vrijednosti ispred najbližih objekata, ali i ovde ima različitih primjena Zakona, pa se tako negdje propisuju granične vrijednosti od 50 dBA a negdje 55 dBA, računajući da su ti objekti u zoni koju ocjeni izrađivač studije, što ne mora biti korektno. Monitoring buke je uglavnom propisan na godišnjem nivou u dozvolama izdatim od strane FMOiT, ali se prilikom provedbe mjerenja veoma malo pažnje pridaje radnom režimu pogona te različitim uslovima prilikom mjerenja. U okolinskim dozvolama izdatim od strane MPUGZO KS, buka je r obrađena veoma paušalno. Kao primjer se može navesti okolinska dozvola za podzemne garaže u sklopu Stambeno-poslovnog kompleksa „Izvor“ gdje je npr. u fazi izgradnje korektno navedeno da se radovi ne smiju izvoditi u periodu od 22:00-06:00 sati ali je veoma paušalno navedeno da u toku gradnje mašine koje se koriste ne smiju proizvoditi buku iznad njihove atestirane, što ni u kom slučaju ne može osigurati nivo buke u okruženju ispod dozvoljenog. U fazi eksploatacije nije uzeta u obzir niti jedna činjenica koja bi analizirala novu buku od vozila prilikom korištenja garaže (pristupni putevi i sl.), te nije predviđen monitoring ni u jednoj fazi (izgradnje i eksploatacije). Kako je navedeno na prethodnim primjerima, buka jeste sastavni dio okolinskih dozvola, ali je stvarna namjena kontrole emisije izostavljena u okolinskim dozvolama. Jednostavno, obrađivači studija ne uključuju stručnjake iz ove oblasti, već prepisuju uslove i stavljaju veoma uopćene komentare koji se u okolinskim dozvolama ne navode kao obavezni, te nisu predmet inspekcijskog nadzora. Također se monitoring na nekim od pogona propisuje jednom godišnje gdje realno ova potreba ne postoji, dok se na drugim pogonima gdje postoji potreba redovnog monitoringa ova obaveza ne propisuje. Buka iz pogona i postrojenja, kao i iz objekata koji emituju buku postaje problem tek kada dođe do pritužbi građana, i mjerenjem se konstatuje da je nivo buke prekoračen. Ovakav pristup sanacije problema za buku je mnogostruko skuplji, te vrlo često tehnički neizvodiv, pa se ovi problemi provlače godinama i rješavaju isključivo ako građani više godina ustraju na pritužbama. U većini slučajeva građani odustaju od pritužbi iako nivo buke nije saniran i dalje prelazi dozvoljeni nivo.


167

Tabela 98. Tabelarni prikaz mjerenja buke po okolinskim dozvolama i pritužbama u KS

4.7.3 Karte buke

Kod planiranja, posebno u urbanizmu i prometu svih vrsta, nepohodno je sagledati nulto stanje nivoa buke po dva osnova: da li se planirana namjena sa stanovišta zaštite od buke može uklopiti u raspoloživi prostor i kakav je utjecaj novih namjena na postojeće namjene osjetljive na buku, te raspoloživih tehničkih i prostornih resursa. Upravo je nulto stanje nivoa buke ključni podatak za bilo kakvo ispravno planiranje kapaciteta prostora uključujući pristupne puteve kroz druga područja (povećanje nivoa buke).

Slika 23. Karta dnevnih nivoa buke u užem centru Sarajeva sa ucrtanim lokacijama i rezultatima monitoringa

Nivo vanjske buke je elementarni podatak koji je sadržaj karata buke. Karte buke su rezultat niza podataka koji moraju biti ažurni, pouzdani, permanentno dopunjavani, datirani i obrađeni uvjek istim programom što omogućava praćenje tokom vremena, a posebnu u slučajevima sanacija i drugih promjena u prostoru. U

Prilog 1.

Red.br Naručilac mjerenja datum mjerenja broj tačaka dan/noć komentar

1 Bosnalijek 26.05.2016. 24 dan i noć ne prelazi

2 NEXE Betonara 10.08.2016 11 dan ne prelazi

3 Strabag Sarajevo 18.08.2016. 10 dan ne prelazi


1 Privatni stan, vl. Haris Ćustović-naručilac Klas 07.04.2014. 1 noć ne prelazi

2 Betonara Almy Hađžići 15.04.2015. 9 dan ne prelazi

3 Studentski dom Nedžarići, Aleja Bosne Srebrene bb 02.06.2015. 1 dan ne prelazi

4 Prirodno-matematički fakultet, Zmaja od Bosne 33-35, Sarajevo 04.06.2015. 1 dan ne prelazi

5 Klas d.d. Sarajevo 02.06.2015. 1 noć ne prelazi

6 Policijska akademija Vraca, Dobojska 22, Sarajevo 16.06.2015 1 dan ne prelazi

7 Dom policije Džidžikovac, Tina Ujevića br. 1, Sarajevo 16.06.2015. 1 dan ne prelazi

8 18.05.2015 1 noć prelazi

9 01.07.2015. 1 noć ne prelazi

10 Privatni stan, korisnica Zahirović Dina-naručilac T.D. „MARKETI“ d.d. 26.06.2015 1 noć ne prelazi

11 Betonara NEXE d.o.o. Sarajevo 13.07.2015 11 dan ne prelazi

12 Olimpijski bazen, Bulevar Meše Selimovića 83-b, Sarajevo 04.08.2015 1 dan ne prelazi

13 Privatni stan, stanar Adi Sejdić-naručilac Klas d.d. 17.09.2015. 1 noć prelazi

14 J.P. Međunarodni aerodrom "Sarajevo" d.o.o. Sarajevo 24.08.2015. do 26.08.2015. 11 / ne prelazi

15 Asfaltna baza KJKP „Rad” 30.10.2015 10 dan ne prelazi

16 Strabag d.o.o. Sarajevo 20.11.2015 10 dan ne prelazi


1 J.P. Međunarodni aerodrom "Sarajevo" d.o.o. Sarajevo 06.12.2013. do 10.12.2013. 10 / 3 tačke prekorčuju , ostale OK

2 Importanne centar Sarajevo 26.02.2014 3 dan/noć ne prelazi

3 14.03.2014. 10

4 26.03.2014. 10

5 Bitumenka Sarajevo 19.05.2014 8 dan/noć ne prelazi

6 GP „Put“ d.d. Sarajevo 30.05.2014. 6 dan prelazi

7 BH POŠTA, ul. Put života bb 12.06.2014 2 dan ne prelazi

8 Betonara NEXE d.o.o. Sarajevo 21.07.2014 13 dan

prelazi 1 tačka, ostale ok-navedeno u

komentaru da je nemoguće odvojiti buku

od saobraćajnica

9 J.P. Međunarodni aerodrom "Sarajevo" d.o.o. Sarajevo 25.06.2014. do 26.06.2014 11 / 2 tačke prekorčuju , ostale OK

10 Coca-Cola HBC B-H d.o.o. Sarajevo 01.10.2014. 2 dan/noć ne prelazi

11 „Milkos“ d.d. Sarajevo 14.11.2014 5 dan ne prelazi

12 Strabag d.o.o. Sarajevo 10.11.2014 10 dan ne prelazi

Privatni stan, korisnik Prašljivić Almir-naručilacT.D. „MARKETI“ d.d.

Tabelarni prikaz mjerenja buke po okolinskim dozvolama i pritužbama

2014 godina

dan/noćdan ne moguće procjeniti/ noć prelazi

jedna tačkaKlas d.d. Sarajevo

2016 godina

2015 godina


168

preporukama EU se pominju software: Cadna i Soundplan ne bez razloga jer su značajne razlike u rezultatima primjećene naročito kod manje korištenih programa (cijela Austrija koristi Cadnu kao i mnoge druge zemlje u EU). Nepotpuni i neažurirani podaci rezultiraju kumulativnim i nesagledivim krivim rezultatima i iste je naknadno praktično nemoguće korigirati, a radi se o dragocjenim podacima koji gube smisao. Podaci budućeg stanja izvora buke moraju realno prognozirati promjene u prostoru i mogućnosti formiranja prihvatljive ambijentalne buke. Karte buke su najbolji alat za projektiranje sanacija i provjeru zaštitnih mjere. Karte buke sadrže podatke o vanjskoj buci i buci od izvora na objektima praktično uz fasade objekata bez podataka o kritičnoj strukturnoj buci u objektima što je predmet zvučne zaštite u zgradama.

Planiranje namjena u objektima kao i uz njih mora biti temeljito analizirano sa stanovišta zaštite od buke. U postojećim aglomeracijama odnosno zonama prema namjeni planski reducirati kritične namjene i striktno spriječiti povećanje kapaciteta ili novih bukom praćenih djelatnosti. Prenamjena poslovnih prostora nije jednoznačno bez analize zvučnih izolacija objekta što je zanemareno i pošto je urađen enterijer moguće je samo restriktivnim mjerama (limiter) dozvoliti ugostiteljsku djelatnost, a potpuna zabrana nije moguća bez konflikta. Trgovine prehrambenih proizvoda sve više povećavaju rashladne kapacitete i korištenje klimatizacije prostora što rezultira sve jačim izvorima zračne a posebno strukturne buke.

Elaborati zaštite od buke stambenih i drugih objekata obiluju netočnim podacima o zvučnim izolacijama prozora, vrata, zidova, stropova, prodora ventilacionih kanala ali i tehnički neispravnim rješenjima (tvrdi polistiren u plivajućim podovima).

U izgrađenim novim objektima su prisutni ometajući zvukovi rada liftova, toplotnih pumpi i klima uređaja, hidrocela i nemogućnosti otvaranja prozora zbog vanjske buke a sve postaje kritično u noćnim satima. Neadekvatna ugradnja elastičnih oslonaca (amortizera) ili izostavljanje istih povećava nivo buke za 8-12 dBA od raznih uređaja kao što su klima uređaji, toplotne pumpe, rashladni kompresori i kritiča se strukturna buka širi kroz zidove objekta i više etaža. Strukturnu buku moguće je efikasno reducirati samo na izvoru iste.

U stambenim i drugim objektima gdje borave ljudi a na osnovu podjele izvora buke na stacionarne i pokretne, prema Zakonu i prihvaćenoj praksi, dozvoljeni nivo buke u prostorijama prema namjeni od pokretnih izvora je 5 dBA viši od nivoa buke stacionarnih izvora. Na viši dozvoljeni nivo nema pritužbi ukoliko nije znatno prekoračen, kao buka od tramvaja, motora i slično, što je neophodno regulirati odgovarajućim mjerama.

Pritužbe na ometanje bukom su uglavnom na stacionarne izvore buke i pored prisustva višeg nivoa buke pokretnih izvora. Subjektivna selekcija raznih vrsta buke ne opravdava toleriranje viših nivoa posebno pri planiranju, jer moramo biti svjesni da su dozvoljeni nivoi nužno zlo i preporućčjivi nivoi su niži za 5 dBA. Zavisno od nivoa ambijentalne buke, a posebno u noćnim satima, kritični nivoi buke sporadičnih izvora su dominantni i mogu značajno ugroziti miran san. Mjerenje nivoa buke je praktično nemoguće ukoliko je buka pokretnih izvora viša od buke stacionarnih izvora. Monitoring buke znači registraciju ukupnog nivoa i nemoguća je selekcija čak i buka prirodnih izvora kao što su vjetar, kiša, grmljavina i sl. Monitoring u stanovima je moguć ukoliko u stanu niko ne boravi, inače je svaki rezultat mjerenja nepouzdan. Prema Zakonu o upravnom postupku mjerenju buke treba da prisustvuje vlasnik izvora buke što utiče na način korištenja izvora buke (pekara, ugostiteljski objekat i drugi izvori) što komplicira cijeli pristup do apsurda i praktično nije pravno utemeljen ukoliko mjerenju nije prisustvovao vlasnik ili izazivač buke.

Informacija o zaštiti od buke iz juna 2009. godine nema elemenata zaštite, nego je odličan izvor podataka za razradu akcionih planova, kako za redukciju pojedinih vrsta buke tako i za prostorno planiranje svih vrsta. Jasno je iz podataka o izmjerenim nivoima buke da je prisutan porast ukupne buke u zadnjih dvadesetak godina. Mjerna mjesta u užem centru Sarajeva daju podatke o buci od prometa automobila , tramvaja i motora, te karakterističnu raspodjelu po satima dana i noći. Zbirni nivo buke ne omogućava identifikaciju kritičnih izvora buke i identifikaciju neispravnih vozila, loših šina, ali je isto moguće izvršiti opažanjem kao pri prolazu motora. Šta uraditi kada je jasno koji je to izvor, posebno kada je buka rezultat objesne vožnje. Nema podataka o nivoima vanjske buke u boravišnim prostorima stanova, škola, obdaništa, zdravstvenih objekata i drugih na buku osjetljivih prostora gdje buka znatno otežava normalan rad i život.

Mnogo bukom ugroženih prostora je posljedica lošeg planiranja a praktično nema tehničkih rješenja niti financijskih sredstava da se reducira ometanje.

Moguće akcije za opće smanjenje nivoa vanjske buke u okviru planiranja date su u nastavku.

Detaljna analiza mogućnosti i tehničke prihvatljivosti lociranja namjena koje su praćene bukom, u najranijoj fazi planiranja je jedna od prioritetnih akcija. Zatim, preliminarno zoniranje prostora prema nivou buke i pretežnoj namjeni zone, te planiranje postepenog formiranja čistih zona.


169

Za pojedine namjene koje su izvor prekomjerne buke ili su ugrožene prekomjernom bukom, mjerenjem nivoa buke u skladu sa namjenom nameće potrenu izrade programe sanacije utjecaja buke, na osnovu stvarnih tehničkih mogućnosti za sanaciju ili usklađivanje namjene predvidjeti gašenje pojedinih namjena ili izmještanje ugroženih namjena. Okolinske dozvole moraju spriječiti održavanje nepropisnog i neprihvatljivog stanja u nedogled.

Za nove stambene objekte u okviru urbanističkih uslova potrebno je propisati minimalne zvučne izolacije fasada i fasadnih elemenata uz napomenu da iste nisu neograničene a neophodna ventilacija prostora nije moguća bez mehaničke ventilacije u specijalnoj izvedbi da kroz istu ne prodire buka (rekuperatori).

Buka od postojećih prometnica se može značajno smanjiti saniranjem neravnina, šahtova, odvodnje, vrste kolovoza i drugih dodatnih izvora buke (ležeći uspornici) i za 10 i više dBA.

Kontrolom tehničke ispravnosti putničkih motornih vozila, opremom komunalnog servisa, javnog saobraćaja, tramvajskih vozila i tramvajskih šina, mogu se identificirati i eliminirati mnogi uzroci povećanja ambijentalne buke. Na nekim lokacijama se pojavljuju ili izmjenjuju razni izvori buke tokom dana i noći i svako sniženje je poželjno.

Regulirati nivo zvuka alarmnih uređaja i maksimalno trajanje istih je također moguća aktivnost.

Maksimalno smanjiti broj pasa lutalica koji proizvode buku i večernjim satima, te time značajno doprinose nelagodi stanovništva, je jedna od mjera na koju u ovom trenutku treba obratiti posebnu pažnju.

Za navedene uzroke povećanja vanjske buke nije teško prepoznati nadležne službe i obaveze istih da u okviru svojih djelatnosti, uz minimalna sredstva, korigiraju stanje i eliminiraju niz neopravdanih pojačanja nepovoljne buke.

4.7.4 Ometajuća buke u stambenim objektima

Rashladni (klima) uređaji, toplotne pumpe, pumpe za vodu, strojarnice liftova, trafo stanice i mnogi drugi uređaji u objektima uzrokuju nastanak strukturne buke koja se širi kroz strukturu objekata a uzrok je neadekvatna ugradnja bez izolatora mehaničke buke (vibracija)kao i fleksibilnih spojeva.

Radovi na renoviranju stanova, rad veš mašina i slično kada se događa u noćnim satima izaziva istu vtstu buke koju je praktično nemoguće locirati.

Buka od koraka, dječije igre, pomjeranja namještaja i drugih aktivnosti u susjednim stanovima zavisi od načina korištenja, ali i od neadekvatne zvučne izolacije od zračne i strukturne buke.

Buku od ugostiteljske djelatnosti, osim muzike koju je moguće ograničiti, nije moguće adekvatno spriječiti. Tehnički propisi nalažu da zvučna izolacija prema poslovnim prostorima bude veća za 5 dB (Rw) što podrazumijeva kategorizaciju namjena. U praksi u postojećim objektima koji su opremljeni za ugostiteljsku djelatnost (uložena sredstva) nije moguće promijeniti namjenu. Pravovremenim planiranjem se može predvidjeti da stanovi budu odvojeni poslovnim prostorima. Značajan broj poslovnih prostora su izgradjeni prije više desetina godina i u vlasništvu općina, te je jedina solucija prilagođavanje načina korištenja istog. Za nove objekte obavezno mjerenjem zvučnih izolacija potrebno je odrediti moguću namjenu prostora i ograničenja koja uvjek postoje, jer su zvučne izolacije ograničene. Poslovne prostore, koji u praksi nemaju minimalnu zaštitu od buke prema drugim korisnicima objekta, treba prenamjeniti.

Projekti svih vrsta zgrada moraju sadržati elaborat zvučne zaštite od zračne i strukturne buke od svih izvora vanjske i unutrašnje buke, kao i minimalne zvučne izolacije sklopa razdjelnih konstrukcija i tehnička rješenja za specifične uređaje.

Da se izbjegne improvizacije podacima i osigura pouzdanost predviđanja realne zvučne zaštite objekta koja se kontrolira mjerenjem izolacija i buke izvedenog stanja postoji pouzdan program BASTIAN koji je usklađen EN 12454 i koristi se u više od 40 zemalja svijeta.

Podatke o nivou vanjske buke moguće je prikupiti mjerenjem vanjske buke za svaki objekat ili podatke uzeti iz karata buke za kritični nivo. Pouzdan program za izradu karte buke je CADNA.


Indikatori u akustici predstavljaju razne mjerne veličine i pojedine vrste buke se predstavljaju sa više indikatora. Navedene su vrste buke i izvori iste koje se pojavljuju u okruženju gdje ljudi žive i rade izloženi neprihvatljivim, često neopravdanim prekomjernim nivoima buke. Vanjska buka prodire u zatvorene prostore i ometa korištenje istih u zavisnosti od namjene, što sigurno ima štetan utjecaj na zdravlje.

Imajući u vidu sve prethodno navedeno ključni su sljedeći problemi vezano za buku u KS:

Buka od vozila se ne provjerava na tehničkim pregledima (putnička, teretna, autobusi i motori)


170

Neadekvatno je održavanje kolovoza i upravljanje semaforima (rupe, šahtovi, ležeći policajci, zeleni val, itd.)

Saobraćaj teretnih vozila u KS nije reguliran uzimajući u obzir i aspekt buke Autobuske linije, stanice (sa posebnim osvrtom na polazne) uzimajući u obzir i aspekt buke Neadekvatno i neredovno održavanje tramvajskih šina i tramvaja uzimajući u obzir i aspekt buke, Neadekvatno i neredovno održavanje željezničkih šina i kompozicija uzimajući u obzir i aspekt buke, Gustina avio saobraćaja utiče značajno na povećanje nivoa buke, Planiranje industrijskih zona uzimajući u obzir i aspekt buke se ne provodi, Izdavanje upotrebnih dozvola za industrijske pogone ne sagledava buku novog izvora, Upotrebne dozvole za obavljanje djelatnosti ne sagledavaju buku u odnosu na postojeće nivoe na

lokaciji, Ugostiteljske djelatnosti, sa posebnim osvrtom na otvoreni prostor, ne sagledavaju buku novog izvora,

te ograničenja u radnom vremenu Ne postoje norme u građevinarstvu za dijelove koji se odnose na zvučne izolacije i namjenu prostora

uzimajući u obzir i aspekt buke, Ne propisuju se uslovi na gradilištima sa aspekta emisije buke i vremenskog ograničenja, Prilikom izdavanja upotrebnih dozvola za nove objekte se ne provodi provjera ispunjenosti uslova

zaštite od buke, Nije izvršeno zoniranje u KS sa aspekta buke, odnosno karte buke i karte prekoračenja dozvoljenih

nivoa nisu dostupne, Kontinuirani monitoring na kontrolnim tačkama se ne provodi tako da nema potrebnih podataka.

4.8 Vještačko osvjetljenje

4.8.1 Stanje i učinci

U sklopu poglavlja o vještačkom osvjetljenju KS, analizirani su dostupni podaci o nadležnosti upravljanja i održavanju osvjetljenja i svjetlosne infrastrukture (rasvjetna tijela, reklamni panoi i sl.).

Konsultant je dostavio zvanične dopise o potražnji informacija o svjetlosnoj infrastrukturi Ministarstvu komunalne privrede i infrastrukture KS (MKPiI KS) te Ministarstvu saobraćaja – Direkciji za puteve. MKPiI KS navodi da su općine KS nadležne za reklamne panoe (svjetleće panoe do 12m

2). Na zahtjev pravnog ili fizičkog lica nadležna

Općinska služba razmatra urbanističko-tehničke uvjete za postavljanje firmi, reklama, reklamnih vitrina, reklamnih panoa i svjetlećih displeja na građevinama i fasadama, njihov oblik, veličinu i mjesto gdje će se postaviti i o tome donosi rješenje.

Za postavljanje reklama, fasadnih reklamnih panoa, displeja, reklamnih vitrina i izradu murala, rješenje se donosi u skladu sa usvojenim Elaboratom ili po prethodno pribavljenom mišljenju ZzPR KS, ukoliko nije urađen elaborat. Zavod za planiranje je nadležan samo za izradu Elaborata, koji se bazira na procjeni lokacija na kojima se mogu postavljati panoi.

Ukoliko se zahtijeva postavljanje reklama, fasadnih reklamnih panoa, displeja, reklamnih vitrina, satelitskih antena, tendi, te klima uređaja na objektima graditeljskog naslijeđa i ambijentalnih cjelina, rješenje se donosi na osnovu pozitivnog mišljenja Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo (ZzZKHiPN Sarajevo).

Saglasnost Ministarstva saobraćaja KS se pribavlja ukoliko se radi o konzolnim elementima koji mogu ugroziti pješački i kolski saobraćaj.

FMOiT je nadležno za izdavanje okolišne dozvole za svjetleće reklame (veće od 12m2). Naime, stanovnici su u

mogućnosti da upute žalbu za svjetlosno zagađenje MPUGZO KS, koje žalbu dalje prosljeđuje nadležnoj instituciji.

273

Površina reklamnih panoa komercijalnog karaktera, city lights-a (reklamne površine od 12m2, koji su postavljeni na

lokacije planirane Elaboratom „Reklamni panoi na području KS“) i pojedinačnih reklamnih panoa (reklamni totemi raznih dimenzija i oblika, koji nisu tretirani Elaboratom) ukupno iznosi 252 m

2, od kojih je veći dio osvijetljen i

dvostranog tipa274

. Također, podaci o reklamnim ormarićima (city lights) na tramvajskim nadstrešnicama, navode 44 reklamna ormarića, čija ukupna površina iznosi 88m

2 (pojedinačna površina za svaki ormarić iznosi 2m

2).

273 Prema dostavljenim podacima FMOiT o izdatim okolinskim dozvolima u periodu 2011.-2016.godine, nisu navedeni tržni centri. Potrebno je dodatno istraživanje o nadležnosti 274 ZzPR KS, 2006.godina


171

KJKP Park je nadležan za održavanje javne rasvjete u KS, uz osnovani Centar za nadzor i upravljanje javnom rasvjetom KS, prema Zakonu o komunalnim djelatnostima

275 i prema Uredbi o održavanju javne rasvjete

276, Vlada

KS je za održavanje javne rasvjete iz budžeta izdvojila 1.000.000 KM za 2016. godinu. MKPiI KS po prijavi kvara Centru preduzeću, prosljeđuje KJKP „Park“ nalog za intervenciju na terenu.

Analizom listi izdatih okolišnih dozvola za period 2011.-2016., utvrđeno je da iste ne sadrže okolišne dozvole koje se odnose na objekte (npr. shopping centre) koji imaju ugrađene svjetleće jumbo panoe. S druge strane, društvo „Victor Retail I“ d.o.o. Sarajevo u sklopu shopping centra Alta posjeduje okolišnu dozvolu, međutim, ista je izdata samo za 2 kotla Viessmann, plamenike Weishaupt i prostor kotlovnice sa pratećom opremom. Vještačko osvjetljenje u sklopu shopping centra Alta u obliku jumbo panoa nije opisano niti analizirano kao utjecaj

277.


Na osnovu dostavljenih podataka od strane Direkcije za puteve KS i na podataka dobivenih u komunikaciji sa stručnim osobljem iz ZzPR KS, zabilježeni su nedostaci u vođenju evidencije, podjeli nadležnosti za rasvjetna tijela između institucija i dr. Naime, zakonski nisu jasno definisane granice svjetlosnog zračenja koje nije štetno za stanovništvo. Također, nije definisana ni količina vještačke svjetlosti na određenim lokacijama, osim što Direkcija za puteve vrši procjenu mjesta za postavljanje određenih reklamnih panoa (svjetlećih i ne svjetlećih). Potrebna je jasna i koncizna analiza o svim svjetlosnim tijelima na području KS. Kako bi se dobila konačna slika o koncentraciji svjetlosnih tijela i intenzitetu vještačke svjetlosti na nepodobnim lokacijama (blizina stambenih objekata, zdravstvenih ustanova, zaštićenih područja i sl.), potrebno je izvršiti analizu jačine svjetlosnog zračenja te nakon toga provesti dodatne mjere smanjenja ili sprječavanja daljeg svjetlosnog zagađenja.

Prema prikazanim podacima, može se zaključiti da je najveća koncentracija svjetlosnih tijela uz saobraćajnice (regionalni i magistralni putevi) u obliku javne rasvjete, reklamnih panoa te u obliku city lights-a uz tramvajske stanice (ali su navedena svjetlosna tijela prihvatljiva jer su prethodno analizirana Elaboratom). Međutim, terenskim obilaskom KS, uočeno je da je najveća koncentracija vještačke svjetlosti na lokacijama Marijin Dvor (gdje su smješteni Sarajevo City Center, Alta Shopping Centar, Željeznička stanica (Twist Tower) te kružni tok Ilidža, put prema Sokolović Koloniji (Sara Centar, Grand Centar i dr.) i Skenderija. Navedeni izvori vještačke svjetlosti se nalaze u neposrednoj blizini stambenih objekata i saobraćajnica, a nisu sagledani kao mogući negativan utjecaj u procesu izdavanja okolišnih dozvola.

Na osnovu navedenih podataka, uočava se nepostojanje regulative za upravljanje vještačkim osvjetljenjem. Također, ne postoji pravni akt koji reguliše pitanje vještačke svjetlosti sa aspekta zaštite okoliša.

4.9 Zdravlje ljudi

4.9.1 Utjecaj kvaliteta okoliša na zdravlje

Zagađeni zrak, voda i zemljište, kontaminirana hrana, buka, jonizirajuće zračenje, UV zračenje, loši stambeni i radni uvjeti predstavljaju najznačajnije riziko faktore okoliša koji štetno djeluju na zdravlje stanovništva i pojedinih populacionih grupa.

Zdravstvena neispravnost vode za piće je najčešće uzrokovana: nepostojanjem zaštitnih zona oko izvorišta i neprovođenjem mjera zaštite izvorišta, nekontrolisanim aktivnostima u neposrednoj okolini izvorišta, odnosno u zaštitnim zonama (gradnja objekata, poljoprivredne aktivnosti, nelegalna sječa šume i sl.), neadekvatnim tretmanom kanalizacionih otpadnih voda i čvrstih otpadnih materija iz naselja, neadekvatno odloženim tečnim i čvrstim industrijskim otpadom, otpadom iz zdravstvenih ustanova itd. Bolesti koje se prenose vodom, od kojih su najčešće crijevne zarazne bolest predstavljaju glavne pokazatelje zdravstvene ispravnosti vode za piće koje je predložila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Hemijska kontaminacija vode za piće (teški metali, pesticidi, policiklični aromatski ugljikovodonici, fenoli, deterdženti itd.) takođe predstavlja opasnost za zdravlje stanovništva, posebno ako se uzme u obzir kumulativni efekat pojedinih hemijskih supstanci. Ukoliko u vodu za piće dospiju otpadne vode ili čvrsti otpad koji sadrže teške metale i ostale anorganske i organske toksične materije, može doći do pojave hroničnih, rjeđe akutnih intoksikacija kod stanovništva.

SZO procjenjuje da je zdravstveno neispravna hrana uzrok umiranja oko 2 miliona ljudi godišnje i da je odgovorna za više od dvije stotine različitih zaraznih i nezaraznih oboljenja. Na putu “od njive do trpeze” kvalitet sastavnica

275 Sl. novine KS, br.14/16 276 Sl. novine KS, br. 22/16 277 MPUGiZO KS, Rješenje o izdavanju okolišne dozvole 05-23-11073/13 DžD, izdato 18.05.2015.


172

okoliša (uključujući vodu, zemljište, zrak) direktno utiče na zdravstvenu ispravnost hrane, noseći rizike od zagađenja patogenim mikroorganizama, hemijskim kontaminantima kao što su teški metali, dioksini, policiklični difenili, policiklični aromatski ugljkovodici, rezidue pesticida itd., te rizik od kontaminacije radionuklidima.

U naporima da se osigura zdravstveno ispravna hrana i preveniraju bolesti izazvane hranom, javno zdravstveni sektor ima ulogu kontrole i praćenja zdravstvene ispravnosti hrane, zdravstveno statističkog izvještavanja, te kontrole i nadzora na bolestima izazvanim hranom. U tok kontekstu, obavezno je prijavljivanje slijedećih najčešćih bolesti izazvanih neispravnom hranom: salmoneloza (salmonellosis), trovanje hranom (toxiinfectio alimentaris) i bruceloza (brucellosis). Svakako, niz hroničnih nezaraznih oboljenja posebno karcionoma, također se dovode u vezu sa izloženošću hemijskim kontaminantima koji mogu dospjeti u organizam i putem hrane.

Aerozagađenje predstavlja jedan od najvažnijih okolišnih faktora rizika za nastanak hroničnih opstruktivnih plućnih oboljenja (akutni i hronični bronhitis, astma i emfizem). Uporedo sa porastom aerozagađenja dolazi do postepenog porasta stope ovih oboljenja. Glavni izvori zagađenja zraka na području KS su saobraćaj i individualna ložišta koja kao gorivo pored drveta i uglja, često koriste gumu, plastiku, ivericu i slične materijale. Iz godine u godinu, u kantonu Sarajevo se kontinuirano bilježe povećane koncentracije zračnih polutanata, što se odražava na zdravstveno stanje stanovništva, naročito u zimskom periodu, kada se bilježi porast stopa respiratornih oboljenja.

Opasnost od zagađenja površinskih vodotoka je stalno prisutna, jer većina njih služe kao recipijenti za otpadne vode. Otpadne vode se mogu klasifikovati na komunalne otpadne vode, otpadne vode nastale usljed poljoprivrednih aktivnosti (primjena vještačkih đubriva, pesticida i sl.) i uzgoja stoke, te otpadne vode industrije koje često karakterišu visoke koncentracije teških metala i drugih toksičnih materija. Na području KS 90% stanovništva je priključeno na javnu kanalizacionu mrežu, čije je stanje dosta loše pa su komunalne otpadne vode tj. otpadne vode iz naselja ujedno i glavni zagađivači površinskih vodotoka. Prečišćavanje otpadnih voda se uglavnom ne vrši. Na osnovu rezultata ispitivanja kvaliteta površinskih voda i vodotokova na području KS, koje je proveo ZzJZ KS u posljednje tri godine, uočljivo je da su mikrobiološki najviše zagađene rijeke Zujevina, Miljacka, Dobrinja i Željeznica. Najčešći uzročnici zagađenja su Escherichia coli, Streptococcus faecalis, Enterobacter species i Clostridium species, koji se redovno nalaze u komunalnim otpadnim vodama. Što se tiče hemijskih kontaminanata nađen je visok sadržaj amonijaka, nitrata, nitrita i hlorida, što takođe ukazuje na fekalno zagađenje vodotoka otpadnim vodama iz naselja. Korištenjem ovih voda u rekreativne svrhe stanovništvo je izloženo pojavi niza zaraznih bolesti (crijevne zarazne bolesti, infekcije kože, očiju i sl.)

278. Patogeni mikroorganizmi koji se nalaze u

otpadnim vodama, mogu u određenim slučajevima dospjeti u vodu za piće i prouzrokovati epidemije crijevnih i drugih zaraznih bolesti. Značajan problem predstavlja i nekontrolisano odlaganje čvrstog otpada na divljim deponijama i u koritima rijeka. Zbog visokog sadržaja patogenih klica (npr. bacili tuberkuloze, stafilokoki, streptokoki, uzročnici dizenterije, trbušnog tifusa, zarazne žutice, jaja crijevnih parazita, gljivice itd), kao i niza toksičnih supstanci koje se mogu naći u otpadu naselja, njegovo adekvatno zbrinjavanje ima veliki zdravstveni značaj.

U okviru projekta “Izrada digitalnog katastra staništa ambrozije u KS”, pokazalo se da je ambrozija najprisutnija u općinama Ilijaš, Hadžići i Vogošća. Kod osoba osjetljivih na polen ambrozije, koja se smatra najalergogenijom biljkom, alergijske reakcije se mogu javiti već pri koncentraciji peludnih zrnaca od 20 do 30 po kubnom metru zraka, zbog čega predstavlja značajan zdravstveni rizik za stanovništvo.

Povrede od ujeda pasa lutalica se uglavnom registruju u gradskoj sredini i također predstavljaju značajan javno zdravstveni problem. Stalan porast broja pasa donosi i povećanje rizika od ujeda koji ostavljaju i fizičku i psihološku traumu, a sama rana je primarno inficirana različitim mikroorganizmima i potencijalni je izvor antropozoonoza. U ranijim godinama najveći rizik za javno zdravlje predstavljala je mogućnost transmisije bjesnila, ali je danas zbog bolje epidemiološke kontrole i primjene antirabične vakcine, ova opasnost znatno manja.

Prema rezultatima istraživanja u zemljama Evrope povrijeđeni su češće muškarci, a povrede su uglavnom na donjim ekstremitetima. Ugrizi pasa se registruju u svim starosnim grupama, ali je specifična stopa za starosnu grupu ispod 10 godina značajno viša. Zabrinjavajući je i podatak da je većina povreda kod djece na licu i gornjim dijelovima tijela.

Neeksplodirana eksplozivna sredstva su poseban okolišni riziko faktor s kojim se suočava stanovništvo Kantona Sarajevo. Prema procjenama Centra za uklanjanje mina u BiH, oko Sarajeva se nalazi oko 1.500 minskih polja. Prema podacima istog izvora, u periodu od 2013.-2015. godine, na području FBiH od mina i eksplozivnih sredstava povrijeđeno je 15 osoba (od toga 7 djece starosti do 18 godina), dok je smrtno stradalo 8 osoba (od toga 2 djece starosti do 18 godina). Od toga je u KS, na području Hadžića i Sarajeva-Stari Grad, povrijeđeno šest osoba.

278 Izvor:JU ZzJZKS, podaci o kvalitetu površinskih voda na području KS za period 2013-2015. godina, oktobar 2016. godine


173

4.9.2 Javno-zdravstveni monitoring riziko faktora okoliša

Prema zakonu o zdravstvenoj zaštiti279

ZzJZ KS u cilju smanjenja rizika od obolijevanja i drugih štetnih posljedica po zdravlje, vrši: praćenje/monitoring kvaliteta zraka, nadzor na objektima vodosnabdijevanja, kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće, vode za rekreaciju, površinskih i otpadnih voda, zdravstvene kontrolu ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće upotrebe.

Na području KS, preko 95 % stanovništva je priključeno na javni sistem vodosnabdijevanja. Izvorišta javnih vodovoda uglavnom imaju reguliranu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite, a voda se kontinuirano hlorira i kontroliše na zdravstvenu ispravnost. Prema podacima ZzJZ KS u proteklom petogodišnjem periodu, zdravstvena ispravnost vode za piće iz sistema centralnog vodosnabdijevanja kontinuirano je odgovarala propisima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće

280. Individualni objekti vodosnabdijevanja (manja vrela, bunari, cisterne,

čatrnje) uglavnom nemaju definisane zone sanitarne zaštite, a voda za piće se ne kontroliše na zdravstvenu ispravnost. ZzJZ KS ne raspolaže podacima o broju bunara i izvora i kvalitetu vode za piće iz istih na području KS, ZzJZ KS provodi monitoring kvaliteta zraka ali se on obavlja u ograničenom obimu (na tri lokacije) i ne uključuje sve potrebne parametre, kao što su PM2,5 i teški metali.

U sklopu laboratorijske djelatnosti vrši se kontrola zdravstvene ispravnosti namirnica i vode, a izvještaji pokazuju da je u periodu od 2013. do 2015. godine, broj kontrolisanih uzoraka, kako iz proizvodnje tako i iz prometa, porastao dok procenti neispravnih uzoraka nisu bilježili velike oscilacije i relativno su niski. Prema podacima ZzJZ FBiH za KS procenti mikrobiološki neispravnih uzoraka iz proizvodnje su se kretali od 1,21 % do 2,53 %, dok su se procenti mikrobiološki neispravnih uzoraka iz prometa kretali od 3,36 % do 4,97 %. Nadalje, procenti hemijski neispravnih uzoraka iz proizvodnje su se kretali od 2,38 % do 3,2 %, dok su se procenti hemijski neispravnih uzoraka iz prometa kretali od 3,37 % do 5,12 %. Ovi nalazi korespondiraju sa nalazima izvještaja susjednih zemalja.

Treba međutim napomenuti, da se zbog nedovoljne kapacitiranosti laboratorija za kontrolu zdravstvene ispravnosti namirnica koje djeluju na području KS, ispitivanje hrane na određene hemijske parametre zdravstvene ispravnosti (pesticidi, hormoni, antibiotici) obavlja u veoma ograničenom obimu ili se uopšte ne vrši. Također, sistematski, kao ni ciljani monitoring hrane, se ne provodi.

Na osnovu Programa monitoringa radioaktivnosti u okolišu, ZZJZ FBiH vrši kontrolu radioaktivnosti uzoraka iz okoliša na odabranim lokacijama (uzorkovanje i mjerenje sadržaja radionuklida u zemlji, površinskoj vodi, vodi za piće, zraku, ljudskoj i stočnoj hrani). U okviru Monitoringa radioaktivnosti životne sredine vrše se analize vode sa ciljem procjene efektivne doze. Rezultati analiza sadržaja radionuklida u prikupljenim uzorcima u razdoblju 2010.-2014. godine pokazuju da nisu prekoračene granice unosa vještačkih radionuklida u organizam. U okviru Monitoringa radioaktivnosti životne sredine u KS, u razdoblju od 2009.-2014. godine, dva puta godišnje je vršeno i ispitivanje uranovih izotopa u vodama za piće i površinskim vodama (rijeka Bosna), a svi rezultati su bili dozvoljenim granicama. Monitoring podzemnih voda ukazuje na prirodan sadržaj urana i nije detektirana kontaminacija osiromašenim uranom.

U okviru Monitoringa radioaktivnosti životne sredine u FBiH od 2009. godine redovno se uzorkuje i zrak na lokaciji Sarajeva. Vrijednosti za protekli petogodišnji period su na nivou vrijednosti zemalja u Regiji. U KS, kao i u cijeloj BiH ne postoji zakonska regulativa, kao ni program ispitivanja koncentracije radona u radnom i boravišnom prostoru. Radon je, od relevantnih međunarodnih organizacija, identifikovan kao jedan od vodećih (uz pušenje) uzročnika kancer oboljenja respiratornog trakta.

U okviru Monitoringa radioaktivnosti životne sredine u FBiH od 2004. godine, takođe se prati sadržaj i aktivnosti radionuklida u uzorcima zemlje u KS. Rezultati mjerenja se nalaze u granicama očekivanih vrijednosti. Najveći udio ima jonizirajuće zračenje radionuklida prirodnog porijekla, odnosno kosmičkog zračenja i zračenja tla, dok je doprinos radionuklida vještačkog porijekla praktično zanemariv.

I pored postojanja zakonske regulative o granicama sadržaja radionuklida vezano za predmete opšte upotrebe i građevinski materijal (Pravilnik o granicama sadržaja radionuklida u hrani, hrani za životinje, lijekovima, predmetima opće upotrebe, građevinskom materijalu i drugoj robi koja se stavlja u promet

281) nije obavljena ni

jedna kontrola ispravnosti u toj oblasti. To neminovno nameće potrebu za boljom koordinacijom nadležnih zakonodavnih i inspekcijskih tijela u KS.

279 Sl. novine FBiH, br. 41/10 280 Sl. glasnik BiH”, br. 40/10 281 Sl. glasnik BiH", br. 54/14


174

4.9.3 Organizacija zdravstva i sistem obavještavanja

Na području KS ima ukupno 25 ustanova koje čine sistem zdravstvene zaštite i to: Ministarstvo zdravstva KS, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, JU Opća bolnica „Prim.dr Abdulah Nakaš“, Psihijatrijska bolnica KS, OJ DZ Specijalističko konsultativna djelatnost, JU DZ Centar, JU DZ Hadžići, JU DZ Ilijaš, JU DZ Ilidža, JU DZ Novi Grad, JU DZ Novo Sarajevo, JU DZ Stari Grad, JU DZ Trnovo, JU DZ Vogošća, JU Zavod za javno zdravstvo KS, JU Zavod za medicinu rada KS, JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS, JU Zavod za zaštitu zdravlja studenata Univerziteta KS, JU Zavod za sportsku medicinu KS, JU Zavod za zaštitu radnika u saobraćaju KS, JU Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika „FDS“ Sarajevo, JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a KS, JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva KS, JU Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije KS, JU Apoteke Sarajevo. Sve institucije su povezane u sistem zdravstvene zaštite KS i za rad su odgovorne Ministarstvu zdravstva KS iz čijeg se budžeta izdvajaju sredstva za zdravstvenu zaštitu. Ministarstvo zdravstva KS vrši upravne i stručne poslove utvrđene Ustavom, zakonom i drugim propisima, koji se odnose na ostvarivanje nadležnosti Kantona u oblasti zdravstva. Društvena briga za zdravlje na nivou kantona, definisana je članom 13. Zakona o zdravstvenoj zaštiti

282 Pored

ustanova koje se nalaze u sistemu zdravstvene zaštite, u KS prema posljednjim raspoloživim podacima, postoji i 140 privatnih ljekarskih ordinacija i klinika i 195 privatnih stomatoloških ordinacija.

Shodno Zakonu o statistici FBiH („Sl. Novine FBiH“, br. 63/03) i Programu statističkih istraživanja FBIH kantonalni zavodi su odgovorni za prikupljanje i analizu pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva, te organizacije i djelatnosti sistema zdravstvene zaštite.

Epidemiološki nadzor u FBiH, pa i u KS, temelji se na obaveznom prijavljivanju zaraznih bolesti (sukladno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti

283 i Pravilniku o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti

284). Za praćenje stanja

zaraznih bolesti zadužena je Služba za epidemiologiju ZzJZ KS koja vrši kontinuirano prikupljanje podataka, vrši analizu i procjenu epidemiološke situacije, evaluaciju poduzetih mjera prevencije i suzbijanja, te ispunjava obavezu prijave i izvještavanja o oboljelim od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznoj prijavi, kao i obavezu prijave epidemija zaraznih bolesti.

4.9.4 Bolesti koje se prenose vodom, zrakom i hranom

Vodom se najčešće prenose uzročnici crijevnih infekcija (Escherichia coli, Bacilus proteus, Streptococcus faecalis, enterovirusi, jaja crijevnih parazita i dr.), od kojih je najzastupljeniji akutni enterokolitis. U periodu od 2011.-2015. godine stopa obolijevanja od akutnog enterokolitisa na području KS je imala neujednačen trend. Najviša stopa je zabilježena u 2012. godini - 512,13/100.000 sa 2.247 oboljelih, najniža u 2014. godini-243,28/100.000 stanovnika sa 1.077 oboljelih, dok je u 2015. godini ponovno došlo do porasta stope obolijevanja od akutnog enterokolitisa, kada je sa 1746 oboljelih iznosila 392,49/100.000 stanovnika.

U proteklom petogodišnjem periodu u KS nije zabilježena niti jedna epidemija enterokolitisa.

Kada je u pitanju aerozagađenje, prosječne godišnje koncentracije PM10 (50 µg/m3) su prekoračene svake godine u periodu od 2011-2015., dok je godišnja prosječna vrijednost NO2 prekoračena u 2014. godini na mjernoj stanici u ulici Alipašina (raskrsnica), što se može dovesti u vezu sa gustim saobraćajem u ovom dijelu grada i prisustvom velikih količina izduvnih gasova. KS ima problem sa zagađenošću lebdećim česticama (PM10 i PM2,5) tokom čitave godine, a naročito u zimskom periodu.

Stopa obolijevanja od hroničnih opstruktivnih plućnih oboljenja na području KS imala je neujednačen trend u periodu od 2011.-2015. godine. Najviša stopa je zabilježena u 2013. godini kada je iznosila 198,61/10.000 (8.792 oboljela), dok je najniža stopa zabilježena u 2015. godini, kada je iznosila 131,94/10.0000 stanovnika (5.896 oboljelih) - Grafikon 37.

282 Sl. novine FBiH, br. 46/10 i 75/13 283 Sl. novine FBiH, br. 29/05 284 Sl. novine FBiH, br. 101/12


175

Grafikon 37. Kretanje stope morbiditeta od hroničnih opstruktivnih plućnih oboljenja na području KS, 2001-2015.god.

285

Najviša stopa hroničnih opstruktivnih plućnih oboljenja u 2013. godini može se dovesti u direktnu vezu sa prosječnim godišnjim koncentracijama PM10, SO2 i azotnih oksida na području KS, čije su najviše vrijednosti izmjerene upravo u 2013. godini, prema podacima ZZJZ KS.

Ovome treba dodati da je prema anketi za istraživanje javnog mijenja o stanju okoliša u Kantonu Sarajevo, da je zrak najugroženija komponenta okoliša.

Vezano za bolesti izazvane kontaminiranom hranom, u periodu od 2011.-2015. godine stopa obolijevanja od salmoneloze na području KS je imala neujednačen trend. Najviša stopa je zabilježena u 2011. godini (56,07/100.000) sa 246 oboljelih, najniža stopa u 2014. godini (20,01/100.000) sa 89 oboljelih, dok je u 2015. godini došlo do naglog porasta stope obolijevanja od salmoneloze (49,01/100.000 stanovnika) sa 218 oboljelih, usljed epidemije salmoneloze u JU Djeca Sarajeva. U navedenom petogodišnjem periodu, na području KS zabilježena je još jedna epidemija salmoneloze i to u 2014 godini.

U periodu od 2011.-2015. godine najviša stopa obolijevanja od bruceloze je zabilježena u 2014. godini (2,47/100.000) sa 11 oboljelih, dok je u 2015. godini došlo do njenog značajnog pada (0,90/100.000 stanovnika) sa 4 oboljela

286, što se može povezati sa poduzetim preventivnim mjerama (vakcinacija stoke, adekvatna dispozicija

životinjskih leševa, itd).

U periodu od 2011.-2015. godine stopa obolijevanja od trovanja hranom na području KS je imala postepeni silazni trend. Najviša stopa je zabilježena u 2012. godini (45,36/100.000) sa 199 oboljelih, dok je najniža stopa zabilježena u 2015. godini (23,38/100.000 stanovnika)sa 104 oboljela

287. U navedenom petogodišnjem periodu, alimentarne

toksikoinfekcije su se nalazile na zadnjim mjestima liste deset vodećih zaraznih oboljenja u FBiH.

U proteklom petogodišnjem periodu, na području KS, zabilježeno je ukupno 13 epidemija alimentarnih toksikoinfekcija i intoksikacija.


Na osnovu analize najvažnijih okolišnih problema i posljedične pojave zaraznih i nezaraznih oboljenja kod stanovništva na području KS, zaključuje se:

1. Zbog nedostatnog registra vodoopskrbnih objekata, nema adekvatnog nadzora niti kontrole vode za piće u jednom dijelu lokalnih i većini individualnih objekata vodosnabdijevanja, što nosi rizik za kontaminaciju vode i pojavu hidričnih epidemija (najčešći uzrok su fekalni streptokoki, Escherichia coli, virus hepatitis A, ostali uzročnici crijevnih zaraznih bolesti);

2. Lokalni objekti vodosnabdijevanja (lokalni vodovodi i individualni vodni objekti) najčešće nemaju uspostavljene zaštitne zone, što predstavlja rizik od kontaminacije vode mikrobiološkim ili hemijskim kontaminantima i može imati za posljedicu pojavu crijevnih zaraznih bolesti i intoksikacija;

3. Uglavnom se ne vrši dezinfekcija vode u individualnim objektima vodosabdijevanja, a kaptaže, rezervoari i instalacije se nedovoljno održavaju, što predstavlja rizik od mikrobiološke kontaminacije vode i pojave crijevnih zaraznih bolesti i hidričnih epidemija (najčešće akutnog enterokolitisa);

285 Podaci ZzJZ KS 286 Ibid. 287 Ibid.


176

4. Ne postoje sistemi za prečišćavanje svih otpadnih komunalnih i industrijskih voda, što predstavlja rizik od kontaminacije vode za piće i pojave crijevnih zaraznih bolesti i intoksikacija kod stanovništva;

5. Opremljenost laboratorija za vršenje analiza na određene hemijske parametre zdravstvene ispravnosti je nedostatna, što onemogućava identifikaciju i ocjenu rizika za pojavu bolesti izazvanih hranom, te nezaraznih bolesti koja se dovode u vezu sa vodom i hranom;

6. Sistematski monitoring niti ciljani monitoring hrane na određene kontaminante se ne provodi, što onemogućava adekvatnu procjenu rizika za pojavu bolesti uzrokovanih hranom odnosno ocjenu utjecaja na zdravlje ljudi;

7. U sistemu nadzora nad zaraznim bolestima glavni problemi su podprijavljivanje, neadekvatni kapaciteti i nepostojanje referentnih laboratorija za dijagnostiku, tj izolaciju i identifikaciju određenih uzročnika oboljenja, što za posljedicu ima manjkavu procjenu epidemiološke situacije.

8. Postoji veći broj „divljih“ deponija, koje predstavljaju rizik od kontaminacije podzemnih voda i pojave crijevnih zaraznih bolesti i intoksikacija kod stanovništva.

9. Dispozicija opasnog otpada je nezadovoljavajuća (hemijski otpad, medicinski otpad, otpad koji sadrži azbest), što predstavlja rizik od kontaminacije zemljišta, podzemnih i površinskih voda i hrane mikrobiološkim i hemijskim uzročnicima i rizik od pojave crijevnih, respiratornih, kožnih zaraznih oboljenja, te trovanja teškim metalima i opasnim hemikalijama;

10. Aerozagađenje u zimskom periodu, izazvano velikim brojem individualnih ložišta, predstavlja rizik za pojavu akutnih i hroničnih respiratornih oboljenja (od kojih su najčešći akutni i hronični bronhitisi i astma);

11. Ne postoji sistem prečišćavanja otpadnih gasovitih materija u industrijskim objektima, što usljed povećane koncentracije polutanata predstavlja rizik za porast stope akutnih i hroničnih respiratornih oboljenja (od kojih su najčešći akutni i hronični bronhitisi i astma);

12. Prisutnost velikog broja tehnički neispravnih vozila i vozila koja koriste olovni benzin, praćen porastom koncentracija zračnih polutanata, takođe predstavlja rizik od porasta akutnih i hroničnih intoksikacija i hroničnih nezaraznih bolesti,.

13. Ne mjere se lebdeće čestice malih promjera (PM2,5), koje predstavljaju najveći rizik za pojavu hroničnih opstruktivnih plućnih oboljenja, kao i kardiovaskularnih oboljenja;

14. Ne postoji zakonska regulativa, kao ni program ispitivanja koncentracije radona u radnom i boravišnom prostoru, te je potrebno donijeti istu;

15. Ne provode se populaciona istraživanja o utjecaju pojedinih riziko faktora okoliša na zdravlje ljudi, posebno aerozagađenja, koja su neophodna za donošenje cjelovitih zaključaka o utjecajima na zdravlje, te za planiranje i provođenje adekvatnih mjera zaštite.

16. Veliki broj pasa lutalica predstavlja značajan rizik za zdravlje stanovništva, jer povrede od njihovih ujeda ostavljaju rizik od pojave fizičkih i psiholoških trauma.

4.10 Okolišni rizici, nesreće i hemikalije

4.10.1 Informacije o rizicima i nesrećama

Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH288

, uređuje se sistem zaštite i spašavanja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, materijalnih, kulturnih, historijskih i drugih dobara i okoliša od prirodnih nepogoda, tehničko–tehnoloških, ekoloških i drugih nesreća ili ratnih opasnosti. Najčešće prirodne nesreće u BiH, u smislu navedenog Zakona su zemljotresi, poplave, olujne nepogode praćene tučom, vjetrovi razornog intenziteta, snježni nanosi i lavine, nagomilavanje leda na jezerima i većim vodotocima, odronjavanje i klizanje zemljišta, suša, poplave, mraz, veliki požari, ekspanzije i eksplozije gasova, saobraćajne nesreće, rušenje brana na akumulacijama, epidemije, epizootije, biljne bolesti i štetočine, radioaktivno i drugo zagađenje zraka, vode, zemljišta i namirnica, rudarske nesreće, slijeganje zemljišta zbog eksploatacije ruda i drugih mineralnih sirovina, kao i druge slične pojave koje mogu ugroziti zdravlje i život većeg broja ljudi i uzrokovati velike materijalne štete. Glavni izvori okolišnih rizika su prouzročene ljudskom aktivnošću, kao npr. saobraćajem, oslobađanjem gasova preko dimnjaka, prodorom zagađenja u vodovod i kanalizacijski sistem, sječom šuma i požarima i devastiranjem poljoprivrednih dobara itd.

Procjenom ugroženosti FBiH i kantona, definisane su opasnosti od prirodnih nesreća kojima je izložen KS (Slika 24). Primarno, isti se odnose na grupu hidrometeoroloških opasnosti, te geoloških opasnosti i to prirodnih i vještačkih poplava, klizišta, požara i zemljotresa.

288 Sl. glasnik BiH, br. 50/08


177

Klimatske karakteristike predmetnog prostora, kao i ostale prirodne osobenosti, uzrokuju pojavu poplava određenih područja. Detaljnije o poplavama je napisano u Poglavlju 4.2.2.

Veći dio područja KS je prostor na kome je prisutan srednji (umjereni) stepen opasnosnosti od erozije. Prema seizmotektonskoj karti predmetno područje nalazi se u zoni maksimalno očekivanog intenziteta potresa VII MSK 64. za povratni period od 500 godina

289.

Klizišta na KS sanira Zavod za izgradnju KS na temelju prethodno pribavljene projektne dokumentacije i po odabiru najpovoljnijeg izvođača radova za sanaciju klizišta. ZzI KS tokom sanacionih radova vrši nadzor kvaliteta i kvantiteta sanacionih radova.

Na osnovu podataka Zavoda za izgradnju KS ukupan broj klizišta na području KS iznosi 855 (januar, 2016.).

Tabela 99. Pregled klizišta po općinama u KS

Općina Broj registrovanih klizišta

Stari Grad 116

Centar 148

Novo Sarajevo 108

Novi Grad 180

Ilidža 15

Vogošća 213

Hadžići 53

Ilijaš 9

Trnovo 13

Ukupno KS 855

Analiza potencijalnih opasnosti po okoliš prouzrokovanih dejstvom antropogenih faktora ogleda se u potencijalnim opasnostima uslijed akcidentnih aktivnosti na poslovnim i privrednim objektima (požari i eksplozije), veće saobraćajne nesreće, nekontrolisana urbanizacija, minska polja i sl.

Slika 24. Vrsta opasnosti – prirodne i druge nesreće po ugroženim područjima kantona FBiH

290

Privredne aktivnosti mijenjaju uslove okoliša, pa zbog toga njihov utjecaj i kada je veoma mali nije zanemarljiv. U KS je koncentrisan određen broj industrijskih objekata u kojima postoje povećane požarne opasnosti, i to:

289 Seizmogeološki povoljni tereni su do VII, seizmogeološki nepovoljni su VII i preko VII iste skale. 290Federalna uprava civilne zaštite, Procjena Ugroženosti FBiH od prirodnih i drugih nesreća, novembar, 2014.


178

"Messer BH Gas" d.o.o. Sarajevo - skladištenje tečnog kisika, argona i azota;

"Istrabenz Plini" d.o.o. Sarajevo - Punionica naftnih plinova i tehničkih plinova;

"Hidrogradnja Sigma" d.d. Sarajevo - Skladištenje opasnih materijala;

"Terminalni naftnih derivata" Blažuj - Skladištenje naftnih derivata;

"Holdina - Podlugovi" d.o.o. Sarajevo - Skladištenje naftnih derivata;

"Zrak" d.d. Sarajevo - Preduzeće za preciznu mehaniku, optiku, optoelektroniku i elektromehanik;

"Unis Pretis" d.o.o. Vogošća - proizvodnja metalnih proizvoda, municije i eksploziva itd.

Inače, gore navedena postrojenja, sistemom pravilnog vođenja procesa, redovnim održavanjem instalacija i opreme u ispravnom stanju, nadzorom odgovornih lica, čuvarske službe i postavljenih protupožarnih mjera, donošenjem potrebnih uputstava i procedura, mogućnost pojave akcidentnih situacija smanjuju na minimum, a sve navedeno je regulisano okolišnim dozvolama.

Utjecaj tehnoloških otpadnih voda iz ovih industrijskih kompleksa predstavlja rizik po okoliš, jer se radi o vodama koje u sebi sadrže teške metale: hrom, bakar, nikal, cink, te opasne materije kao što su cijanidi i nitriti, kisele otpadne vode od odmašćivanja i bazne ispirne vode od baznih koncentrata.

U skladu sa Programom razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u FBiH za period od sedam godina (septembar 2016)-prijedlog

291, kantoni i jedinice lokalne samouprave (JLS), u svojim programima razvoja

utvrđuju politiku razvoja u kojima su također sadržani strateški pravci razvoja sa akcijskim planovima, obuhvatajući i primjenjujući utvrđena strateška područja djelovanja od faze smanjenja rizika koji prethodni prirodnoj i drugoj nesreći do faze odgovora i oporavka nakon prirodne ili druge nesreće. Za ostvarivanje politike Programa razvoja odgovorni su: Skupština kantona, Vlada kantona, kantonalna ministarstva i drugi organi kantonalne uprave, vijeća JLS, nosioci izvršne vlasti JLS i njihove službe za upravu.

4.10.2 Informacije o hemikalijama

Glavni nosioci akcionog plana za zaštitu od utjecaja radioško-hemijsko-bioloških (RHB) agenasa i mjere za saniranje posljedica po ljude i okoliš, u FBiH su federalni organi zaduženi za oblast zdravstva, veterinarstva i okoliša, te kantonalni organi uprave. Federalni organi su izradili Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u BiH i uspostavili Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. Donešen je Program utjecaja radioloških, hemijskih i bioloških agenasa i mjere za saniranje posljedica po ljude i okolišna osnovu kojeg se provode redovne aktivnosti na prevenciji i ublažavanju nastanka posljedica po ljude i materijalna dobra od RHB sredstava, kao i odgovarajuće mjere zaštite i spašavanja, što sa aspekta nadležnosti i djelokruga rada ministarstava, podrazumijeva i provođenje niza zakonskih odredbi iz oblasti zaštite okoliša i upravljanja otpadom.

U skladu sa ovim programom formirana je RHB-jedinica od uposlenika ZzJZ FBiH, a u sastavu Federalne uprave civilne zaštite, s kojom ima ugovor o angažmanu i finansiranju.

Na području KS postoje sljedeće hemijske industrije koje se bave preradom hemikalija:

"Messer BH Gas" d.o.o. Sarajevo - skladištenje tečnog kisika, argona i azota;

"Istrabenz Plini" d.o.o. Sarajevo - Punionica naftnih plinova i tehničkih plinova;

"Hidrogradnja Sigma" d.d. Sarajevo - Skladištenje opasnih materijala;

"Bosnalijek" d.d. i "Farmavita" d.o.o. Sarajevo - proizvodnja farmaceutika;

"Likval" d.o.o. Sarajevo - proizvodnja sapuna i deterdženta;

"Bitumenka" d.d. Sarajevo - proizvodnja polimerbitumenskih i hidroizolacionih materijala;

"Zrak" d.d. Sarajevo - Preduzeće za preciznu mehaniku, optiku, optoelektroniku i elektromehanik;

"Unis Pretis" d.o.o. Vogošća - proizvodnja metalnih proizvoda, municije i eksploziva itd.

Navedene industrije u skladu sa okolišnom dozvolom posjeduju Plan upravljanja otpadom, Plan sprečavanja nesreća većih razmjera, Plan unutrašnjih i spoljnih intervencija, Studije o procjeni utjecaja na okoliš. Također imaju i Izvještaje o stanju sigurnosti koji sadrže: Plan spečavanja nesreća većih razmjera, identifikaciju i analizu mogućih rizika i mjera prevencije, mjere zaštite i plan intervencije, te unutrašnji i spoljni plan intervencije, koji je u skladu sa Pravilnikom o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih spoljnih planova intervencije.

291 Prijedlog Programa je trenutno u proceduri usvajanja od strane Doma naroda Parlamenta FBiH (http://fucz.gov.ba/wp-content/uploads/2016/09/New-PROGRAM-RAZVOJA-verzija-06-09-2016.pdf)

http://fucz.gov.ba/wp-content/uploads/2016/09/New-PROGRAM-RAZVOJA-verzija-06-09-2016.pdf

http://fucz.gov.ba/wp-content/uploads/2016/09/New-PROGRAM-RAZVOJA-verzija-06-09-2016.pdf


179

Kako bi se tehnološke eksplozije svele na minimum projektima, tehnološkim postupcima i radnim uputstvima su definisane maksimalno dozvoljene količine opasnih materija koje se u datom trenutku mogu nalaziti na određenom mjestu, te generalno upravljanje hemikalijama u gore navedenim preduzećima.

Inače, registracija aktivnosti koje se tiču hemikalija nije detaljno pravno regulisana u FBiH. Propisi usvojeni u predratnoj BiH su još uvijek na snazi: Zakon o prevozu opasnih roba

292, Zakon o zaštiti okoliša

293 i Zakon o trgovini

otrovima294

, te Pravilnik o načinu cestovnog prevoza opasnih materijala295

. Nije u potpunosti zakonski regulisano ni skladištenje opasnih hemikalija.

Donošenje Zakona o hemikalijama i Zakona o biocidima je u toku, te će se REACH296

u velikoj mjeri transponovati u pravni sistem FBiH, i razumno bi bilo očekivati da će se uskoro uspostaviti institucionalni i proceduralni sistem


Analizom potencijalnih opasnosti po životnu sredinu, sa aspekta prirodnih nesreća, može se zaključiti da su za KS potencijalno opasni zemljotresi, poplave, požari i klizišta, dok sa aspekta nesreća izazvanih antropogenim faktorom za KS problem predstavljaju požari i eksplozije.

Dana 21.01.2015. godine Vlada KS usvojila Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća područja KS za period 2014. – 2018. godina kojim su se odredili ciljevi, politika i strategija zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća na području Kantona. Procjena ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća te koji predstavlja osnovu za izradu programa i planova zaštite.

Evidencija o hemikalijama, tj. registracija aktivnosti koje se tiču hemikalija nije detaljno pravno regulisana u FBiH, pa tako ni u KS. Međutim, kompanije koje se bave hemijskom proizvodnjom, posjeduju odgovarajuće dokumente kojima regulišu upravljanje hemikalija u skladu sa njihovim okolišnim dozvolama.

5 ODGOVORI POLITIKA


5.1.1.1 Obrada komunalnog otpada

S obzirom da je na regionalnoj deponiji "Smiljevići" izgrađena sortirnica u kojoj se vrši odvajanje komunalnog otpada za recikliranje i da postoje podaci o procentualnoj zastupljenosti pojedinih vrsta komunalnog otpada koji se odlaže, KS jednim dijelom ispunjava operativni ciljeve Strategije upravljanja otpadom FBiH za period 2008.-2018. vezanih za odvojeno prikupljanje otpada. Količine odvojeno prikupljenog otpada date su u poglavlju 3.10.1.2 ovog dokumenta.

Trenutno je u toku faza izrada Studije opravdanosti izgradnje pogona za mehaničko-biološku obradu (MBO) otpada i njegovo dalje korištenje u energetske svrhe koju finansira Fond za zaštitu okoliša FBiH (FzZO FBiH). Uvođenjem MBO obrade otpada postiže se maksimiziranje količina obnovljivih sirovina, proizvodnja komposta, proizvodnja bioplina, proizvodnja čvrstog goriva iz otpada (RDF

297) i na kraju proizvodnja bio-stabiliziranog materijala za

odlaganje.

MBO je proces obrade komunalnog otpada koji određene frakcije komunalnog otpada odvaja mehaničkim putem, dok druge obrađuje biološkim procesima, tako da smanjuje ostatak frakcije, stabilizira je i priprema za moguću upotrebu. Izgradnja pogona za MBO je strateška odrednica integriranog upravljanja otpadom jer smanjuje količine komunalnog otpada namijenjene za finalno odlaganje uz efikasno iskorištavanje resursa. Rezultat MBO je:

reciklirani materijal, kao sirovina za industriju,

kompost, kao sekundarno gorivo, i

RDF (ostatak neiskorištenog otpada) gorivi materijal, kao gorivo za cementare i druge pogone za proizvodnju toplotne i električne energije.

292 Sl. glasnik SFRJ, br. 27/90 293 Sl. novine FBiH, br. 33/03, 39/09 294 Sl.glasnik SFRJ, br. 82/90 295 Sl.glasnik SFRJ, br. 13/91 296REACH je novi Propis Evropske zajednice o hemikalijama i njihovoj bezbjednoj upotrebi. Bavi se registracijom, ocjenjivanjem, odobravanjem i ograničavanjem hemijskih supstanci. Novi Propis stupio je na snagu 1. juna 2007. godine.REACH propisi se ne odnose na preduzeća izvan EU. 297 RDF – Refuse Derived Fuel


180

U osnovni sastav RDF-a ulaze papir i karton, plastika, drvo i tekstil. Još jedan od primjera otpada koji se koristi za proizvodnju RDF su ostaci visoke energetske vrijednosti (papir+plastika+guma) iz uljnih filtera.

298

Grafikon 38 prikazuje procentualni odnos ukupnih količina otpada za proizvodnju RDF-a, otpada za proizvodnju komposta, te ostalog otpada na području dobivenih na osnovu sprovedene analize morfološkog sastava mješanog komunalnog otpada u sortirnici.

Grafikon 38. Procentualni odnos ukupnih količina komunalnog otpada za proizvodnju RDF-a, otpada za proizvodnju komposta, te ostalog otpada na području KS

Na osnovu analize morfološkog sastava komunalnog otpada u sortirnici može se zaključiti da od ukupne količine prikupljenog otpada na području KS (145.049 tona), za proizvodnju RDF-a može se iskoristiti 44.965,2 tona otpada, a za kompostiranje 21.757,35 tona biorazgradivog otpada (otpad iz domaćinstva i otpad iz vrtova)

Ovaj projekat je usmjeren na opravdanost korištenja otpada (RDF) u energetske svrhe. Ova studija sagledat će funkciju sortirnice na lokaciji deponije "Smiljevići" u odnosu na momenat izrade studije. Studija je planirana nakon izgradnje sistema za razdvajanje otpada u kantonu, pa će preliminarni podaci o efektima biti poznati.

5.1.1.2 Stupanj uspostave regionalnih sanitarnih odlagališta

U skladu sa ciljevima Federalnog plana upravljanja otpadom za period 2012.-2017. godina, u KS je izgrađena regionalna sanitarna deponija "Smiljevići" koja posjeduje sve prateće objekte prilagođene regionalnom konceptu odlaganja. Trenutno na deponiji je faza izgradnje novih ploha koji će omogućiti duži period odlaganja otpada, a također na lokaciji deponiji je u toku izgradnja reciklažnog dvorišta, kompostane kao i ploha za odlaganje građevinskog otpada i otpada od rušenja.

5.1.1.3 Postojeći kapaciteti za zbrinjavanje opasnog i neopasnog proizvodnog otpada

U okviru pogona i postrojenja iz područja poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, prehrambene industrije, tekstilne, kožarske, drvne i papirne industrije sa područja KS najveće količine nastalog otpada čini neopasni proizvodni otpad koji je ujedno i biorazgradiv.

Problem zbrinjavanja otpada koji nastaje preradom drveta riješen je na način da se tako nastali otpad koristi za grijanje pogona i postrojenja, a dio se prodaje domaćinstvima koja se griju na drvo.

Trenutna je praksa da se otpadna ambalaža, metalni otpad, bakar, plastika, željezo, aluminij, papir, karton, akumulatori, otpadna ulja, toneri i zauljeni filteri predaju ovlaštenim preduzećima na daljnje zbrinjavanje i reciklažu jer predstavljaju značajne sekundarne sirovine. Preduzeća koja vrše otkup, razdvajanje, mehaničku obradu i prodaju sekundarnih sirovina crne metalurgije i obojenih metala, kao i privremeno skladištenje opasnog i neopasnog proizvodnog otpada do konačnog zbrinjavanja ove vrste otpada na području KS prikazuje:

Tabela 100. Operatori koji upravljaju opasnim i neopasnim proizvodnim otpadom na području KS

R. Br. Kompanija Šifra Vrsta otpada

1 "C.I.B.O.S" d.o.o. Ilijaš 02 01 04 otpadna plastika

298Del Zotto i sar, 2014.

Series1; Otpad za

proizvodnju RDF-a;

31,00%; …

Series1; Biorazgradivi otpad - kompostir

anje; …

Series1; Ostali otpad;

54,00%; 54%

Otpad za proizvodnju RDF-a


181


02 01 10 otpadni metal

10 02 01 otpad od obrade šljake

10 03 05 otpad od aluminijuma

10 05 01 troska iz primarne i sekund. proizvodnje

10 09 03 troska iz visoke peći

11 05 01 tvrdi cink

11 05 02 cinkova prašina

12 01 01 strugotine i opiljci koji sadrže željezo

12 01 02 prašina i čestice koje sadrže željezo

12 01 03 strugotine i opiljci obojenih metala

12 01 04 prašina i čestice obojenih metala

13 02 05* nehlorirana ulja za motore

13 02 06* sintetska ulja za motore

13 02 07* biorazgradiva ulja za motore

13 02 08* ostala ulja za motore

15 01 01 ambalaža od papira i kartona

15 01 02 ambalaža od plastike

15 01 04 ambalaža od metala

15 01 05 kompozitna ambalaža

15 01 06 miješana ambalaža

16 01 03 stare gume

16 01 04* napuštena vozila

16 01 06 stara vozila

16 01 07* filteri za ulje

16 01 12 kočione obloge

16 01 13* tečnosti za kočnice

16 01 15 antifriz tečnosti

16 01 17 metali sa sadržajem željeza

16 01 18 obojeni metali

16 01 19 plastika

16 01 20 staklo

16 01 21* opasne komponente

16 01 99 otpad koji nije specificiran

16 02 09* transformatori i kondezatori koji sadrže PCB-e

16 02 10* stara oprema koja sadrži PCB

16 02 11* stara oprema koja sadrži HCFC, HFC

16 02 12* stara oprema koja sadrži azbest

16 02 13* stara oprema koja sadrži opasne komponente

16 02 14 stara oprema

16 02 15* opasne komponente izvađene iz stare opreme

16 02 16 neopasne komponente iz stare opreme

16 06 01* olovne baterije

16 06 02* nikl-kadmij baterije

16 06 04 alkalne baterije

16 06 05 ostale baterije i akumulatori

16 08 01 istrošeni katalizatori koji sadrže zlato, srebro, renijum, rodijum itd.

17 02 03 plastika

17 04 01 bakar, bronza, mesing

17 04 02 aluminijum

17 04 03 olovo

17 04 04 cink

17 04 05 željezo i čelik

17 04 06 kalaj


182


17 04 07 mješani metali

17 04 11 kablovi

19 01 02 željezni materijali izvađeni iz šljake

19 10 01 otpad od željeza i čelika

19 10 02 otpad od obojenih metala

19 12 01 drvo i karton



19 12 04 plastika i guma

19 12 06* drvo koje sadrži opasne mat.

19 12 07 drvo koje nije navedeno

19 12 08 tekstil

19 12 10 zapaljivi otpad (gorivo nastalo od otpada)

19 12 11* ostali otpad od mehaničke obrade otpada

19 12 12 ostali otpad od mehaničke obrade otpada koji nije naveden

19 12 99 otpad koji nije specificiran

20 01 01 papir i karton

20 01 10 odjeća

20 01 11 tekstil

20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu

20 01 23* odbačena oprema koja sadrži fluoro-hlorougljikovodike

20 01 33* baterije i akumulatori

20 01 34 baterije i akumulatori koji nisu navedene

20 01 35* odbačena EE oprema

20 01 36 odbačena EE oprema koja nije navedena

20 01 39 plastika

20 01 40 metali

2 "Aida-Commerce" d.o.o., Sarajevo


16 06 01* olovni akumulatori



17 04 02 aluminijum

17 04 03 olovo

17 04 04 cink


17 04 11 kablovi

4 "Trgosirovina" d.o.o. Sarajevo 13 02 05* nehlorirana ulja

13 03 07* nehlorirana izolaciona ulja


16 02 13* stara opasna oprema

16 02 14 stara oprema koja nije opasna

16 06 01* olovne baterije i akumulatori

16 06 02* nikl-kadmij baterije


17 04 02 aluminijum

17 04 03 olovo

17 04 04 cink


17 04 10* kablovi koji sadrže ulje, katran

17 04 11 kablovi

5 "HAREX" D.O.O. SARAJEVO 15 01 04 ambalaža od metala

16 01 03 stare gume

16 01 19 plastika


183


16 02 11* stara oprema koja sadrži hloro-fluorougljikovodike HCFC, HFC


16 02 14 stara neopasna oprema



17 04 02 aluminijum

17 04 03 olovo

17 04 04 cink


17 04 11 kablovi

20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad

20 01 39 plastika

6 "EKO-FORMA" d.o.o. Bugojno, PJ 2 Sarajevo



15 01 03 ambalaža od drveta


15 01 05 kompozitna ambalaža

15 01 06 miješana ambalaža

15 01 07 staklena ambalaža

15 01 09 tekstilna ambalaža

7 "Meltal" d.o.o. Sarajevo 10 03 16 šljaka

10 10 03 šljaka iz visoke peći

12 01 02 prašina i čestice koje sadrže željezo


12 01 04 prašina i čestice obojenih metala



16 02 16 komponente izvađene iz stare opreme


17 04 02 aluminijum

17 04 03 olovo

17 04 04 cink


17 04 06 kalaj


17 04 11 kablovi




20 01 40 metali

8 "NEEX" d.o.o. Sarajevo 16 01 06 stara vozila



16 08 01 istrošeni katalizatori koji sadrže zlato, srebro, renijum, rodijum itd.


17 04 02 aluminijum

17 04 03 olovo

17 04 04 cink


17 04 06 kalaj


184


17 04 11 kablovi

19 10 01 otpad od željeza i čelika




20 01 40 metali

9 "AHSUN - sirovinacomerc" d.o.o. Ilijaš


17 04 02 aluminijum

17 04 03 olovo

17 04 04 cink



10 "BH Recycling" d.o.o. Hadžići 10 03 16 šljaka




16 02 14 stara oprema koja nije opasna



17 04 02 aluminijum

17 04 03 olovo

17 04 04 cink


17 04 11 kablovi


20 01 39 plastika

11 "EKOMETAL" d.o.o. Sarajevo 11 05 01 tvrdi cink










17 04 02 aluminijum

17 04 03 olovo

17 04 04 cink


17 04 06 kalaj


17 04 11 kablovi




20 01 40 metali

12 "Spojler" d.o.o. Ilidža 16 01 03 stare gume





16 01 19 plastika


185


16 01 20 staklo

16 01 22 komponente koje nisu specificirane na drugi način


13 "Zimet Eko" d.o.o. Sarajevo 15 01 02 ambalaža od plastike

16 02 10* stara oprema koja sadrži PCB

16 02 12* stara oprema koja sadži azbest


16 02 14 stara neopasna oprema

16 02 15* opasne komponente iz stare opreme

16 02 16 neopasne komponente iz stare opreme

16 06 04 alkalne baterije




19 12 04 plastika i guma

19 12 12 ostali otpad

20 01 35* odbačena EE oprema

20 01 36 odbačena EE oprema koja nije opasna

14 "Papir Servis" d.o.o. Sarajevo 15 01 01 ambalaža od papira i kartona



20 01 39 plastika

20 03 01 mješani komunalni otpad

15 Opća bolnica "Prim. Dr. Abdulah Nakaš"

18 01 03* Ostali otpad čije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije inspekcije

16 "LOLO" d.o.o. Sarajevo 16 01 03 stare gume



17 Klinički centar Univerziteta u Sarajevu

18 01 03* Ostali otpad čije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije inspekcije

18 "Inos-Trade" d.o.o. Sarajevo 15 01 04 ambalaža od metala

16 01 03 stare gume

16 01 19 plastika

16 02 11* stara oprema koja sadrži HCFC, HFC

16 02 13* stara oprema koja sadrži opasne komponente

16 02 14 stara oprema koja nije navedena i opasna



17 04 02 aluminijum

17 04 03 olovo

17 04 04 cink


17 04 11 kablovi

20 01 21* fluorescentne cijevi

20 01 39 plastika

21 "Makbel-Trade" d.o.o. 16 01 03 stare gume

22 "TSP-EUROGUMA" d.o.o. Sarajevo

16 01 03 stare gume

23 "Bosnaplast" d.o.o. Sarajevo 15 01 02 ambalaža od plastike

15 01 05 višeslojna ambalaža

15 01 06 mješana ambalaža

17 02 03 plastika

20 01 39 plastika


186

Prema dostupnim dozvolama za upravljanje otpadom, navedeni operatori mogu preuzeti 136.342,85 t neopasnog proizvodnog otpada i 6.573,40 t opasnog otpada koji nastaje u procesima hemijske, metalne, prehrambene industrije, energetske, prerađivačke i drugih grana industrije. Dio preuzetog otpada se tretira na licu mjesta, a dio se izvozi u inostranstvo na daljnju preradu i konačno zbrinjavanje.

5.1.1.4 Postojeći kapaciteti za zbrinjavanje posebnih kategorija

Na području KS, registrovana su 33 operatora kojima je MPUGZO KS izdalo dozvolu za upravljanje otpadom i deset operatora imaju potvrdu o oslobađanju od obaveze posjedovanja dozvole zbog malih količina otpada koje tretiraju. Uglavnom su to privatna preduzeća čija djelatnost je prikupljanje i otkup sekundarnih sirovina. Osim navedenih operatora, na području KS aktivni su i operatori registrovani izvan Kantona.

Tabela 101. Operatori koji upravljaju posebnim kategorijama otpada na području KS

Vrsta otpada Operator u KS

Otpadna ulja (13 00 00) CIBOS d.o.o. Sarajevo TRGOSIROVINA d.o.o. Sarajevo SPOJLER d.o.o. Sarajevo

Otpadne baterije i akumulatori (16 06 00)

CIBOS d.o.o. Sarajevo AHSUN sirovinacomerc d.o.o. Ilijaš SPOJLER d.o.o. Sarajevo

Otpadne gume (16 01 03) INOS -TRADE d.o.o. Sarajevo CIBOS d.o.o. Sarajevo TRGOSIROVINA d.o.o. Sarajevo -SPOJLER d.o.o. Sarajevo -TSP -EUROGUMA MAKBEL -TRADE d.o.o. Sarajevo -Supplies Group International – SGI Sarajevo

Građevinski otpad i materijal od demolicija (17 01 06*-17 01 07) (17 05 03*-17 05 04)

KJKP RAD, samostalno građevinske firme na osnovu dozvole općinskih službi

Otpadna vozila (16 01 04*) CIBOS d.o.o. Sarajevo AHSUN sirovinacomerc d.o.o. Ilijaš SPOJLER d.o.o. Sarajevo

Električni i elektronski otpad (16 02 00)

C.I.B.O.S d.o.o. Sarajevo i „Zimet Eko“ d.o.o. Sarajevo

Kabasti otpad KJKP RAD

Medicinski otpad (07 05 00)

KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U Sarajevo JU Opća bolnica „Prim.dr.Abdulah Nakaš“ Sarajevo

Ambalažni otpad (15 01 00) Papir Servis d.o.o. Sarajevo BH Recycling d.o.o. Sarajevo Eko - forma d.o.o.

Za pojedine vrste otpada kao što su staklo, otpadne gume, postoje registrovani operatori, ali u nedostatku tržišta ove kategorije otpada ne prikupljaju ili prikupljaju u neznatnoj mjeri.

Tabela 102 daje prikaz kompanija koje se bave zbrinjavanjem opasnog otpada i njegovim izvozom prema odredbama Baselske konvecije.

Tabela 102. Pravna lica registrovana za aktivnosti zbrinjavanja opasnog otpada i njegovog izvoza prema odredbama Baselske konvecije

299

Naziv firme Vrsta opasnog otpada koji se zbrinjava/izvozi

„Grioss“ d.o.o. Grude Otpadni akumulatori, olovna prašina, pesticidi, kiseline, lužine, otpadne boje, otpad od lakiranja, fotografske hemikalije, istrošeni derivati mineralnih ulja, zagađena pakovanja-ambalaža, zagađeni usisni i filterski materijal, gasovi i aerosoli, laboratorijske hemikalije, olovni akumulatori, zagađena zemlja, građevinski materijali koji sadrže azbest, otpadni lijekovi, medicinski otpad, itd.

„Kemis BH“ d.o.o. Lukavac Pesticidi, kiseline, lužine, otpadne boje, otpad od lakiranja, fotografske hemikalije, istrošeni derivati mineralnih ulja, zagađena pakovanja-ambalaža, zagađeni usisni i

299Podaci preuzeti sa službene web stranice FMOiT-a: „Spisak kompanija u FBiH koje se bave zbrinjavanjem i izvozom opasnog otpada prema odredbama Baselske konvencije“ (http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/79/upravljanje-otpadom)


187

filterski materijal, gasovi i aerosoli, laboratorijske hemikalije, olovni akumulatori, zagađena zemlja, građevinski materijali koji sadrže azbest, otpadni lijekovi, medicinski otpad, elektronski i elektronički otpad, itd.

„Kemokop“ d.o.o. Tuzla Otpadna ulja sa polihloriranim bifenilima, piralenska ulja, transformatori sa PCB, otpadni lijekovi, itd.

„Delta Petrol“ d.o.o. Kakanj Otpadna ulja i zauljena zemlja

„C.I.B.O.S.“ d.o.o. Sarajevo Otpadni akumulatori

„Recikon“ d.o.o. Sarajevo Pesticidi, kiseline, lužine, otpadne boje, otpad od lakiranja, fotografske hemikalije, istrošeni derivati mineralnih ulja, zagađena pakovanja-ambalaža, zagađeni usisni i filterski materijal, gasovi i aerosoli, laboratorijske hemikalije, olovni akumulatori, zagađena zemlja, građevinski materijali koji sadrže azbest, otpadni lijekovi, medicinski otpad, itd

5.1.1.5 Financiranje upravljanja otpadom

Trenutno najrasprostranjeniji i općeprihvaćeni ekonomski instrument za upravljanje čvrstim otpadom jeste naplata usluga od korisnika. Ova vrsta naknade ima za cilj osigurati pokrivanje troškova prikupljanja i odlaganja otpada od strane korisnika usluga.

Ne postoji propisana metodologija za određivanje visine adekvatne naknade za otpad (sadašnji ekonomski instrument koji se primjenjuju u postupanju sa komunalnim otpadom), već se naknada koju KJKP „Rad“ naplaćuje zasniva na iznosu koji se obračunava po broju kvadratnih metara stambenog ili poslovnog prostora ili prema broju članova domaćinstva. Visina korisničke naknade data je u poglavlju 3.10.1.4.

S obzirom da je KJKP „Rad“ trenutno jedini operator ovlašten za prikupljanje komunalnog otpada na području KS, i s obzirom da se radi o zatvorenom sistemu, koji je u slučaju potrebe, a prema raspoloživim informacijama svake godine, sufinansiran iz kantonalnog budžeta, ekonomski instrumenti upravljanja, i eventualnog poboljšanja poslovanja se ne mogu definisati sa nivoa općina.

Glavni izvor prihoda KJKP „Rad“ u sektoru upravljanja otpadom jesu prihodi koji se ostvare naplatom od građana. Manji dio prihoda se ostvari prodajom reciklažnog materijala.

Iz budžeta Vlade KS finansiraju se usluge kolektivne javne higijene (mašinsko i ručno čišćenje javno-prometnih površina, pranje saobraćajnica i usluge kafilerije).

Fakturisanje usluga KJKP „Rad“- a i prikupljanje prihoda vrši se na nivou Preduzeća.

Cijena se formira na prijedlog KJKP "Rad" koji se dostavlja Nadzornom odboru i Skupštini preduzeća na odobravanje i usvajanje. Potom se cjenovnik šalje Vladi KS koji donosi konačnu odluku o cijeni usluge. Zahtjev za određivanje cijene usluge vrši se na troškovnom principu.

5.2 Šume

5.2.1 Certificirane šume – FSC

Certificiranje šuma nije zakonska obaveza, ali s obzirom na tržišni način privređivanja u šumarstvu i sve strožije međunarodne kriterije u pogledu plasmana proizvoda, pa i šumskih, poželjno je certificiranje kvaliteta gospodarenja šumama vlasnika ili upravljača šuma, u skladu sa određenim (ekološkim, socijalnim i ekonomskim) standardima, a s ciljem tržišnog podsticaja usklađenog sa principima održivog gospodarenja. Dobivanjem certifikata stječe se dokaz o odgovornom gospodarenju šumama i uspješnom provođenju zakonskih propisa u procesima gospodarenja u oblasti šumarstva.

U FBiH je po FSC300

sistemu izvršena certifikacija na 43,14 % površine šuma i šumskog zemljišta i predprocjena za certifikaciju na još 16,73 % površine šuma i šumskih zemljišta.

KJP “Sarajevo-šume“ d.o.o Sarajevo je u procesu certificiranja svih šuma u državnom vlasništvu u KS, te se očekuje da će proces certificiranja završiti do kraja 2017. godine.

301

300 FSC je međunarodno tijelo koje pojedinim institucijama za certificiranje daje dozvolu za izdavanje FSC certifikata, koji na taj način garantuju autentičnost njihovih nalaza. Cilj FSC programa je da promovira ekološki odgovorno, društveno korisno i ekonomski održivo gospodarenje šumskim resursima. Certificiranje po FSC programu podrazumijeva zadovoljavanje unaprijed definisanih standarda održivog gospodarenja šumama. FSC standardi su eksplicitno izraženi u formi principa. kriterija, čija primjena podrazumjeva poštivanje državnih i međunarodnih zakona i odredbi.


188

5.3 Okolinske institucije, okolinska politika i praćenje stanja okoliša

Na osnovu člana III, koji reguliše odnose između institucija BiH i entiteta, sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu Ustavom izričito povjerena institucijama BiH pripadaju entitetima

302, što znači da i pitanja zaštite okoliša pripadaju

entitetima FBiH i RS, a u određenoj mjeri i Distriktu Brčko, međutim sva pitanja zaštite okoliša koja potpadaju u sferu vanjskih poslova i međunarodnih obaveza BiH su u nadležnosti institucija BiH. Prema Ustavu BiH vanjska politika je u nadležnosti institucija BiH. Vijeće ministara je odgovorno za povođenje, između ostalog, i vanjske politike za zaštitu okoliša. U skladu sa Ustavom BiH svaki entitet treba da pruži svu potrebnu pomoć Vijeću ministara BiH kako bi mu se omogućilo da ispoštuje međunarodne obaveze BiH

303. Ovo znači da su entiteti dužni da

pruže pomoć Vijeću ministara BiH u implementaciji međunarodnih okolišnih ugovora.

Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine304

propisane su nadležnosti iz oblasti zaštitite okoliša Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH. Prema članu 9. navedenog Zakona ovo Ministarstvo je nadležno između ostalog za obavljanje poslova i zadataka iz nadležnosti BiH koji se odnose na definisanje politike, osnovnih principa, koordiniranje djelatnosti i usklađivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na međunarodnom planu u područjima poljoprivrede, energetike, zaštita okoline, razvoja i korištenja prirodnih resursa, te turizma.

Unutrašnja organizacija MVTEO BiH odnosa regulisana je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta MVTEO BiH

305. Ovim Pravilnikom je uspostavljen Sektor za prirodne resurse, energetiku i zaštitu

okoline, u kojem se obavljaju studijsko-analitički, upravni, normativno-pravni, stručno-operativni, informacijsko-dokumentacioni i administrativno-tehnički poslovi. Navedeni Sektor se dijeli na šest odsjeka među kojima se nalazi i Odsjek za zaštitu okoline koji:

U sastavu MVTEO kao upravne organizacije su Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja i Ured za veterinarstvo BiH306

.

Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja je nadležna za koordinaciju aktivnosti koje se odnose na zaštitu bilja, a također je nadležna za odredbe koje proizlaze iz Međunarodne konvencije o zaštiti bilja te zakonodavstva BiH.

Ured za veterinarstvo BiH ima za cilj unaprjeđenje efikasnosti i efektivnosti sistema veterinarske službe u BiH. Oblast zaštite životne sredine Ured za veterinarstvo BiH reguliše veterinarskom preventivom koja proizlazi iz Zakona o veterinarstvu BiH

307.

Tabela 103 prikazuje nadležnosti drugih institucija na nivou BiH a koje su vezane za zaštitu okoliš.

Tabela 103. Nadležnosti i odgovornosti relevantnih institucija BiH u oblasti okoliša

Naziv institucije Nadležnosti

Ministarstvo civilnih poslova BiH

308

Između ostalog nadležno za obavljanje poslova i izvršavanje zadataka koji su u nadležnosti BiH i koji se odnose na utvrđivanje osnovnih principa koordiniranja aktivnosti, usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti i definisanje strategije na međunarodnom planu u oblasti geodetskih, geoloških i meteoroloških poslova.

Agencija za statistiku BiH

309

Jedan od deset sektora Agencije za statistiku BiH je Sektor za poljoprivredu, okoliš i regionalne statistike, koji ima dva odsjeka: Odsjek za poljoprivredu i Odsjek za okoliš, energiju i regionalne statistike.

Agencija objavljuje okolišne podatke (zaštićena područja, atmosferske padavine), podatke o količinama, vrstama i tokovima proizvedenog otpada iz industrija, zanata i ostalih procesa, prati proizvodnju i zbrinjavanje otpada putem statističkih obrazaca koje popunjavaju komunalna

301 Dopis br. 0103-1507-1/16 dostavljen od strane KJP “Sarajevo-šume“ d.o.o Sarajevo, 27.06.2016. godine. 302 Ustav Bosne i Hercegovine (Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini – Aneks IV), Član III, stav 3. 303 Ustav Bosne i Hercegovine (Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini – Aneks IV), Član III, stav 2. tačka b) 304 Sl. glasnik BiH, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09 305 Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta MVTEO BiH donesen je od strane ministra u aprilu 2009. godine i potvrđen je na 84 sjednici Vijeća ministara BiH 17. aprila iste godine. Prve dopune ovog pravilnika donesene su u julu 2009. godine i potvrđene od strane Vijeća ministara BiH na svojoj 95. sjednici održanoj 23. jula 2009. godine, dok su druge dopune donesene 30. jula 2010. godine i potvrđene od strane Vijeća ministara BiH na 128 sjednici održanoj 14. jula 2010. godine. 306 Član 9. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09) 307 Sl. glasnik BiH, br. 34/02 308 Član 15. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09) 309Član 18. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09) i Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BiH, br. 26/04, 42/04)


189


preduzeća). Prikuplja, organizuje, obrađuje i objavljuje podatke u vezi s vodnim resursima.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva

310

Između ostalog nadležna za donošenje i izmjene zakonskih propisa iz oblasti zbrinjavanja farmaceutskog otpada.

5.3.1.1 Federacija BiH

U skladu sa Ustavom FBiH, Federalna vlast dijeli zajedno sa kantonima nadležnost za politiku zaštite čovjekove okoline i korištenja prirodnih resursa. U tekstu Ustava FBiH je naglašeno da odgovornosti koja su vezana za ova pitanja mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti

311.

FMOiT je nadležno za okoliš u FBiH312

. Ovo Ministarstvo vrši upravne, stručne i druge poslove iz nadležnosti FBiH koji se odnose na ekološku zaštitu zraka, vode i zemlje; izradu strategije i politike zaštite okoliša, standarde kvaliteta zraka, vode i zemlje, ekološko praćenje i kontrolu zraka, vode i zemlje. Na osnovu Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu FMOiT-a

313 ovo Ministarstvo je podijeljeno na šest (6) osnovnih organizacionih jedinica, među kojima se

nalaze sektor okoliša, sektor za okolinske dozvole i sektor za realizaciju projekata.

Neke od nadležnosti iz zaštite okoliša su dodijeljene i Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Ovo ministarstvo obavlja upravne, stručne i druge iz oblasti poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i veterinarstva, upravljanje vodnim područjima

314. Na osnovu Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Federalnog

ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva315

ovo Ministarstvo djeluje putem organizacionih jedinica, među kojima se nalaze sektor za vode, sektor za šume i sektor za poljoprivredu i prehrambenu industriju. U sastavu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nalaze se Federalna uprava za šumarstvo i Federalni zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi

316.

Osim navedena dva ministarstva pitanjima okoliša u FBiH se bave i druge institucije. Tabela 104 prikazuje nadležnosti u okolišu ostalih institucija na nivou FBiH.

Tabela 104. Nadležnosti drugih relevantnih ministarstava i institucija Federacije BiH u oblasti okoliša


Federalno ministarstvo prostornog uređenja

317

Ovo Ministarstvo je nadležno za prostorno planiranje FBiH, upotrebu zemljišta na nivou FBiH, dugoročno planiranje iskorištavanja prirodnih resursa te zaštitu nacionalnih spomenika i područja sa izrazitim prirodnim graditeljskim i kulturno-historijskim značajem. Nadležno je i za izdavanje urbanističke saglasnosti, građevinske dozvole, te upotrebne dozvole na nivou FBiH, u skladu sa Uredbom o građevinama i zahvatima od značaja za Federaciju

318.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije

319

Nadležno za korištenje prirodnih resursa i izradu energetskih politika. Učestvuje u pripremi i realizaciji programa zaštite okoliša, te ispunjava obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici, među kojima je i promocija i unapređenje energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije. Izdaje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih postrojenja.

Federalno ministarstvo zdravstva

320

Vrši pravne, stručne i druge poslove koji se odnose na nadležnosti FBiH u oblasti zdravstva. Također ima relevantne nadležnosti nad javnim zdravstvom i sanitarnim inspekcijama. U sastavu ovog Ministarstva je i Federalna uprava za zaštitu od zračenja i radijacijsku sigurnost koja obavlja stručne i upravne poslove iz oblasti zaštite od zračenja i radijacione sigurnosti utvrđene odgovarajućim federalnim zakonom.

310 Član 1. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima (Sl. glasnik BiH, br. 58/08) 311 Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Sl. novine FBiH, br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05 i 88/08), Poglavlje III. Podjela nadležnosti između federalne i kantonalne vlasti, Članovi 2 i 3. 312 Član 20a. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. novine FBiH, br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06 i 8/06) 313 Ovaj Pravilnik je donesen pod brojem: 01-02-2388/09 od strane Federalnog ministra okoliša i turizma 29.10.2009.godine. Vlada FBiH je dala saglasnost na ovaj Pravilnik na 121. sjednici održanoj 29.10.2009. godine, svojim aktom V. broj:814/2009 i 151. sjednici održanoj 20.07.2010. godine V. broj:643/2010 od 20.07.2010.godine. 314 Član 19. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. novine FBiH, br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06 i 8/06) 315 Ovaj Pravilnik je donesen od strane Federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 04.07.2013. godine. 316 Član 19. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. novine F BiH, br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06 i 8/06) 317 Član 18. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. novine FBiH, br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06 i 8/06) 318 Sl. novine FBiH, br. 85/07 319 Član 9. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. novine FBiH, br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06 i 8/06) 320 Član 14. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. novine FBiH, br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06 i 8/06)


190

ZzJZ FBiH321

Predlaže i provodi populaciona istraživanja u svrhu praćenja, analize i ocjene zdravstvenog ponašanja, prisutnosti populacionih faktora rizika i faktor rizika iz životne okoline, ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj faktora okoliša na zdravlje ljudi, te predlaže i sudjeluje u provođenju mjera za sprječavanje njihovih štetnih djelovanja.

FzZO FBiH322

Obuhvata djelatnosti u vezi sa prikupljanjem sredstava, podsticanjem i finansiranjem pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja stanja okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije.

Federalna uprava za inspekcijske poslove

323

Nadležna za nadzor nad uređenjem prostora, zaštitom okoliša i prirodnih resursa, usaglašavanje dokumenata prostornog uređenja i njihovo provođenje, zaštitu okoliša, spomenika kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, zaštitu voda, kontrolu iskorištenih i otpadnih voda i provođenje planova zaštite od zagađivanja voda, zaštitu prirode, obnovu i poboljšanje ekološkog kvaliteta.

Federalni zavod za statistiku

324

Objavljuje podatke o količinama, vrstama i tokovima proizvedenog otpada iz industrija, zanata i ostalih procesa. Prikuplja, organizira, obrađuje i objavljuje podatke u vezi s vodnim resursima.

Federalni hidrometeorološki zavod

325

Nadležan za monitoring u oblasti meteorologije, hidrologije, kvaliteta životne sredine i seizmologije; i za istraživanja u području atmosfere, vodnih resursa, kvaliteta životne sredine i seizmičke procese. Zavod je ovlaštena institucija za uspostavljanje, organizovanje i upravljanje sistemom nadzora kvaliteta zraka u FBiH, te za uspostavljanje informacionog sistema kvaliteta zraka.

Federalni zavod za agropedologiju

326

Vrši stručne poslove koji se odnose na kartiranje i utvrđivanje bonitetne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta; kontrolu plodnosti poljoprivrednog zemljišta; uređenje poljoprivrednog zemljišta; praćenje kontaminiranosti poljoprivrednog zemljišta polutantima (teškim metalima); rejonizaciju poljoprivrednog zemljišta i njegovo racionalno korištenje; praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i promjena u i na tlu; zemljišni informacioni sistema (ZIS) poljoprivrednog zemljišta i vođenje evidencije o poljoprivrednom zemljištu; davanje uputstava za upravljanje i gospodarenje poljoprivrednim zemljišnim resursima.

Federalni zavod za geologiju

327

Vrši vođenje slijedećih katastara: a)Katastar ležišta i pojava mineralnih sirovina FBiH, b)Katastar podzemnih pitkih voda FBiH, c)Katastar mineralnih, termalnih i termomineralnih voda FBiH i d)Katastar klizišta FBiH. Utvrđuje i predlaže Vladi Federacije strateške mineralne sirovine.

Agencija za područje sliva voda Jadranskog mora i Agencija za vodna područja rijeke Save

328

Vrši organiziranje, prikupljanje i distribucija podataka o vodnim resursima, uključujući i uspostavu i održavanje informacionog sistema vodoprivrede (ISV), hidrološki monitoring i monitoring kvaliteta voda, monitoring ekološkog stanja površinskih voda, priprema izvještaje o stanju voda i predlaganje potrebnih mjera. Priprema plan upravljanja vodama za pripadajuće vodno područje, bavi se izdavanjem vodnih, te poduzima hitne mjere na sprečavanju ili smanjenju štetnih utjecaja prouzrokovanih incidentnim zagađenjima i priprema planove za takve mjere.

5.3.1.2 Kanton Sarajevo

U KS oblast okoliša je u nadležnosti MPUGiZO KS. U skladu sa članom 8. Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija KS

329, ovo Ministarstvo vrši, upravne i stručne poslove koji se odnose na ostvarivanje

nadležnosti Kantona u oblasti prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, utvrđivanja stambene politike, uključujući i donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje, obnove i rekonstrukcije stambenih objekata i poslove stambene inspekcije.

U skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji MPUGiZO KS vrši poslove koji se odnose na opću politiku zaštite okoliša u ostvarivanju uslova za održivi razvoj, zaštitu zraka, tla, vode, biljnog i životinjskog svijeta i postupanja sa otpadom, izradu prednacrta, nacrta, prijedloga i normotehničku obradu zakona, drugih propisa i općih akata koji se odnose na zaštitu okoliša u KS, poslove prvostepenog upravnog rješavanja u postupku izdavanja okolinskih dozvola

321 Odluka o davanju saglasnosti na Statut Zavoda za javno zdravstvo FBiH (Sl. novine FBiH, br. 05/14) i Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Sl. novine FBiH, br. 46/10) 322 Zakon o Fondu za zaštitu okoliša (Sl. novine FBiH, br.33/03) 323 Član 23a. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. novine FBiH, br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06 i 8/06) i Zakon o inspekcijama FBiH (Sl. novine FBiH, br. 74/14) 324Član 25. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. novine FBiH, br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06 i 8/06) i Zakon o inspekcijama FBiH (Sl. novine FBiH, br. 74/14) 325 Član 26. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. novine FBiH, br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06 i 8/06) i Zakon o inspekcijama FBiH (Sl. novine FBiH, br. 74/14) 326 Član 29a. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. novine FBiH, br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06 i 8/06) i Zakon o inspekcijama FBiH (Sl. novine FBiH, br. 74/14) 327 Član 29d. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. novine FBiH, br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06 i 8/06) i Zakon o inspekcijama FBiH (Sl. novine FBiH, br. 74/14) 328 Zakon o vodama FBiH (Sl. novine FBiH, br. 70/06) 329 Sl. novine KS, br. 2/12, 41/12i 8/15


191

i dozvola za upravljanje otpadom, izradu strateških planova Kantona u oblasti okoliša i učestvuje u pripremi planova od značaja za FBiH, praćenje i predlaganje mjera za unapređenje stanja u oblasti zaštite okoliša, vođenje registra zagađivača (monitoring), vođenje informacionog sistema zaštite okoliša, ocjenjivanje uslova za rad pravnih i fizičkih lica iz oblasti zaštite okoliša, ostvarivanje saradnje sa drugim subjektima u zaštiti okoliša, predlaganje finansiranja projekata od posebnog značaja za stanje okoliša i zaštitu područja prirodnog nasljeđa i nadzor nad realizacijom tih projekata, podršku obrazovanju i unapređenju ekološke svijesti građana i podršku nevladinim ekološkim organizacijama.

U skladu sa navedenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji u Sektoru zaštite okoliša predviđeno je 11 uposlenika sa jasno definiranim funkcijama, a to su Pomoćnik ministra za zaštitu okoliša, Stručni savjetnik za planiranje politike održivog razvoja i opća pitanja zaštite okoliša, Stručni savjetnik za upravljanje otpadom, Stručni savjetnik za zaštitu zraka, Stručni savjetnik za zaštitu prirode, Stručni savjetnik za pripremu propisa i upravno postupanje, Stručni savjetnik za okolinske dozvole (2 izvršioca), Stručni saradnik za zaštićena prirodna područja, Stručni saradnik za okolinske dozvole, Viši referent za operativno-tehničke poslove

Sistematizacia radnih mjesta i zadataka definirana je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji MPUGiZO KS. U Sektoru za zaštitu okoliša trenutno je zaposleno 7 osoba. Radna mjesta koja nisu trenutno popunjena su Stručni savjetnik za planiranje politike održivog razvoja i opća pitanja zaštite okoliša, Stručni savjetnik za zaštitu prirode, Stručni saradnik za okolinske dozvole i Viši referent za operativno tehničke poslove. Važno je naglasiti da trenutno broj uposlenih ne može pokriti sve prethodno navedene nadležnosti MPUGiZO KS a potrebno je raditi i na reorganizaciji sistematizacije i prilagoditi je potrebama koje su vezane za raznovrsnost nadležnosti koje ovaj sektor pokriva.

U skladu sa članom 12. Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija KS330

, Ministarstvo privrede (MP) vrši, upravne i stručne poslove u oblasti vodoprivrede, poljoprivrede, šumarstva, lovstva i korištenja prirodnih bogatstava. Unutar ovog Ministarstva djeluje Sektor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Ovaj sektor vrši upravne i druge stručne poslove koji se odnose, između ostalog, na razvoj i unapređenje poljoprivrede, korištenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta, uređivanje režima voda, zaštite voda i vodotoka od zagađivanja, praćenje efekata ulaganja finansijskih sredstava, predlaganje pravaca razvoja iz oblasti voda, zaštitu od voda, praćenje stanja iz oblasti šumarstva, uzgoji zaštita šuma, pošumljavanje degradiranih šuma i goleti, razvoj i unapređenje šumarstva. U sastavu MP-a je i Uprava za šumarstvo koja vrši upravne i druge stručne poslove koji se odnose na ostvarivanje nadležnosti Kantona u oblasti šumarstva.

Osim navedenih na području KS djeluje i MKPiI koje u skladu sa članom 9. Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija KS

331 vrši upravne i stručne poslove u oblasti komunalnih djelatnosti, komunalne

privrede i infrastrukture. Unutar ovog Ministarstva djeluju dva sektora: Sektor komunalnih djelatnosti i infrastrukture i Sektor za pravne, ekonomsko-finansijske poslove i investicije. Budući da se radi o novom Ministarstvu koji je uspostavljen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija KS

332 a koji je usvojen u martu 2015. godine, u momentu pisanja ovog dokumenta, u

ovom Ministarstvu nisu još sva radna mjesta predviđena sistematizacijom popunjena. Na osnovu podataka dobivenih od strane MKPiI u proceduri je popunjavanje sljedećih mjesta: stručni savjetnik za oblast prikupljanja, odvoženja i odlaganja komunalnog otpada, viši stručni saradnik za stručno-operativnu kontrolu nad obavljanjem poslova zajedničke komunalne potrošnje (3 izvršioca), stručni savjetnik za upravno rješavanje i normativno pravne poslove, stručni saradnik za praćenje realizacije investicijskih projekata. Ostaju upražnjena sljedeća radna mjesta predviđena Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji ovog Ministarstva, a to su: pomoćnik ministra za komunalnu djelatnost i infrastrukturu, stručni savjetnik za komunalnu energetiku, stručni savjetnik za djelatnost pogrebnih poslova i djelatnost tržnica i pijaca na malo, stručni savjetnik za ekonomske poslove,viši samostalni referent za pripremu i praćenje realizaciju Budžeta i viši referent za obradu i vođenje evidencija utroška sredstava po programima za investicijska ulaganja. Kako bi ovo Ministarstvo moglo efikasno djelovati u narednom periodu bit će potrebno da se popune i ostala radna mjesta koja se neće u ovoj prvoj fazi popuniti.

Na području KS djeluje i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove KS koja vrši inspekcijske poslove iz nadležnosti kantonalnih inspekcija koje su organizovane u njenom sastavu i druge upravne i stručne poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima

333, među kojima su poduzimanje upravnih i drugih mjera u obavljanju inspekcijskog

nadzora, donošenje programa i planova obavljanja inspekcijskog nadzora za inspekcije u svom sastavu. Unutar Kantonalne uprave za inspekcijske poslove formirano je 8 inspektorata i jedno Odjeljenje za stručne i zajedničke poslove.

330 Sl. novine KS, br. 2/12, 41/12i 8/15 331 Sl. novine KS, br. 2/12, 41/12i 8/15 332 Sl. novine KS, br. 8/15 333 član 19. Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sarajevo Sl. novine KS, br. 2/12, 41/12i 8/15


192

Jedan od inspektorata je Inspektorat urbanističko-građevinske, ekološke i komunalne inspekcije u čijem nadležnosti su poslovi neposrednog inspekcijskog nadzora nad provođenjem zakona i drugih propisa iz oblasti urbanizma, građevinarstva, komunalne djelatnosti i ekologije te poduzimanje upravnih i drugih mjera po izvršenom inspekcijskom nadzoru. Prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u ovom Inspektoratu predviđen je jedan glavni inspektor, 3 kantonalna inspektora zaštite okoliša, jedan kantonalni inspektor za zaštitu dobara baštine, 2 kantonalna inspektora za zaštitu prirode, 4 kantonalna urbanističko-građevinska inspektora, te 6 kantonalnih komunalnih inspektora. Prema Izvještaju o radu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS za 2015. godinu trenutno su upražnjena 2 mjesta inspektora zaštite okoliša, mjesto kantonalnog inspektora za zaštitu dobara baštine, 2 mjesta kantonalnog inspektora za zaštitu prirode, 2 mjesta kantonalnog urbanističko-građevinskog inspektora i 3 mjesta kantonalnog komunalnog inspektora. Uzimajući u obzir da ovaj inspektorat treba pokrivati cijeli KS broj inspektora zaštite okoliša, zaštite prirode i za zaštitu dobara baštine nije dovoljan i područje KS nije adekvatno pokriveno po pitanju inspekcije iz oblasti zaštite okoliša, zaštite prirode, zaštite dobara baštine, urbanizma i komunalnih djelatnosti. Trenutno je u fazi popunjavanje mjesta jednog inspektora za zaštitu prirode.

Na području KS djeluje i Inspektorat poljoprivredne, vodne i šumske inspekcije koji obavlja poslove neposrednog inspekcijskog nadzora nad provođenjem zakona i drugih propisa iz oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te poduzima upravne i druge mjere po izvršenom inspekcijskom nadzoru. Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u ovom Inspektoratu predviđen je jedan glavni inspektor, 3 kantonalna poljoprivredna inspektora, 2 kantonalna vodna inspektora i 4 kantonalna šumarska inspektora. Međutim ni u ovom Inspektoratu nisi popunjena sva radna mjesta. Prema Izvještaju o radu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS za 2015. godinu ovaj Inspektorat broji 3 šumarska inspektora, jednog poljoprivrednog i jednog vodnog inspektora. Po ovlaštenju direktora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, jedan od kantonalnih šumarskih inspektora obavlja poslove glavnog inspektora. Ovo znači da je nepokriveno 5 radnih mjesta, tj. dva radna mjesta kantonalnog poljoprivrednog inspektora, jedno radno mjesto vodnog inspektora, jedno mjesto šumarskog inspektora i glavnog inspektora.

Osim navedenih institucija u KS postoje i druge institucije koje imaju nadležnosti u sektoru okoliša ili čiji rad ima direktan utjecaj na okoliš. Tabela 105 prikazuje nadležnosti u okolišu ostalih institucija na nivou KS.

Tabela 105. Nadležnosti drugih institucija na nivou KS u oblasti okoliša i drugih sektora koji imaju utjecaj na okoliš

Naziv institucije

Nadležnosti

ZzJZ KS Ispituje zdravstvenu ispravnost vode za piće, vode za dijalizu, vode za rekreaciju, površinske i otpadne vode, stanje vodosnabdijevanje, te zdravstvenu ispravnost životnih namirnica i predmeta opće upotrebe, vrši hemijske, bakteriološke, serološke, toksikološke i virusološke preglede i ispitivanja u vezi sa proizvodnjom i prometom životnih namirnica, vode, zraka i predmeta opće upotrebe, kao i preglede u vezi sa dijagnostikom zaraznih i nezaraznih bolesti.

KZzZKHiPN Sarajevo

Zaštita i čuvanje spomenika, evidentiranje pokretnog i nepokretnog naslijeđa, prikupljanje dokumentacije o spomenicima, valorizacija baštine, izrada separata zaštite naslijeđa u oblasti prostornog planiranja, izrada projekata, elaborata i studija, popularizacija kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.

KJUzZPP Zaštita, održavanje i promocija zaštićenih područja u cilju zaštite i očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, obezbjeđivanja nesmetanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih i kulturno-historijskih dobara, te nadzor nad provođenjem uslova i mjera zaštite.

Zavod za izgradnju KS

Vrši određene stručne i druge poslove, u ime i za račun Kantona, koji pretežno zahtijevaju primjenu stručnih i naučnih metoda rada i sa njima povezane upravne poslove, koji se odnose, između ostalog, i na opremanje građevinskog zemljišta za građenje prema uslovima iz urbanističke saglasnosti koju izdaje MPUGiZO; uspostavljanje, vođenje i ažuriranje analognog i digitalnog katastra komunalnih uređaja; pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta koje mu odlukom ili ugovorom povjere općine u Kantonu i Grad Sarajevo.

ZzPR KS Vrši određene stručne i druge poslove koji se odnose, između ostalog, na planiranje prostornog i društveno-ekonomskog razvoja Kantona; izradu, čuvanje i stavljanje na stalni javni uvid planova prostornog uređenja i davanje stručnih mišljenja i informacija u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti, rad i razvoj geografsko-informacionog sistema Kantona, koji se odnosi na nadležnosti Kantona u oblasti planiranja razvoja.


193

Naziv institucije

Nadležnosti

FzZO KS334

Obavlja poslove u vezi s pribavljanjem sredstava, podsticanjem i finansiranjem pripreme, provođenja i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području održivog korištenja, zaštite i unapređivanja stanja okoliša.

Teritorij KS čini 9 Općina kao jedinice lokalne samouprave. Na osnovu Zakona o principima lokalne samouprave FBiH

335, u okviru djelokruga jedinice lokalne samouprave su, između ostalog i, utvrđivanje i provođenje politike

uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline, upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture, uključujući prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada, održavanje javne čistoće i dr. Unutar Općina koje čine KS nalaze se službe ili sektori koji se bave zaštitom čovjekove okoline. Ispod se nalazi Tabela 106 koja sadrži pregled službi prema općinama i brojem uposleni. Navedeni podaci dobiveni su na osnovu anketiranja putem telefona.

Tabela 106. Općinske službe koje se nave pitanjima okoliša sa brojem uposlenih

Općina Naziv službe/sektora koja/i se bavi pitanjima zaštite okoliša Broj uposlenih u službi/sektoru

Stari Grad Služba za privredu i finansije Podatak nije dobiven

Centar Sarajevo Služba za privredu i Lokalni ekonomski razvoj (LER)

Služba za prostorno uređenje i komunalne poslove

4 uposlenih i 4 volontera (Privreda i LER)

Novo Sarajevo Služba za stambene i komunalne poslove, poslove obnove, razvoja i zaštite okoliša

5 uposlenih

Novi Grad Služba za urbanizam, imovinsko – pravne i geodetske poslove i katastar nekretnina

4 uposlenih

Ilidža Služba za razvoj, investicije i komunalne poslove 4 uposlenih

Trnovo Služba za prostorno uređenje, urbanizam, komunalne poslove, obnovu, razvoj i zaštitu čovjekove okoline

3 uposlenih

Hadžići Služba za razvoj, stambeno – komunalne poslove i mjesne zajednice 9 uposlenih

Vogošća Služba za privredu, integrisani lokalni razvoj i društvene djelatnosti 4 uposlenih

Ilijaš Služba za privredu, finansije i investicije

Služba za prostorno uređenje i stambeno komunalne poslove

6 uposlenih

Tabela 106 prikazuje da nijedna Općina nema jednu službu koja se bavi isključivo zaštitom čovjekove okoline, čak se zaštita okoliša ne spominje ni u nazivu službi osim u Općinama Trnovo i Novo Sarajevo. Budući da je zaštita čovjekove okoline u nadležnosti jedinica lokalne samouprave Općine bi trebale usvojiti nove akte o organizaciji i službeno odrediti službe i imenovati službenike koji će se baviti zaštitom čovjekove okoline.

5.3.2 Politika okoliša

5.3.2.1 Zakonski propisi iz oblasti zaštiti okoliša

Zaštita okoliša

Zaštita okoliša je rgulisana Zakonom o zaštiti okoliša FBiH336

kojim se uređuju očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološke kvalitete i kapacitete okoliša, kao i kvalitete života, mjere i uvjeti upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenja prirodnih resursa, pravne mjere i institucije očuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša, finansiranje djelatnosti vezanih za okoliš i poslovi i zadaci organa uprave na različitim razinama vlasti.

U skladu sa članom 43. Zakona o zaštiti okoliša FBiH337

, u nadležnosti MPUGiZO spada uspostavljanje i rukovođenje sistemom informiranja o okolišu u KS. Važno je naglasiti da navedeni sistem nije uspostavljen te da je za potrebe uspostavljanja jednog ovakvog sistema potrebno jačanje stručnih kapaciteta unutar samog ministarstva kao i

334 Osnivanje Fonda predviđeno je Zakonom o fondu za zaštitu okoliša KS (Sl. novine KS, br. 41/08), međutim Fond još nije osnovan 335 Sl. novine FBiH, br. 34/06 336 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 89/09 337 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 89/09


194

horizontalna i vertikalna saradnja i protok informacija između svih institucija u čijoj je nadležnosti okoliš na svim nivoima vlasti.

Na osnovu navedenog Zakona MPUGiZO vodi registar o pogonima i postrojenjima i zagađivanjima i priprema godišnji izvještaj o izdatim dopuštenjima za pogone i postrojenja. Na osnovu Pravilnika o registrima postrojenja i zagađivanjima

338 podatke u registar dostavljaju operateri kojima je izdata okolinska dozvola. Zakon o zaštiti okoliša

ne sadrži adekvatne kaznene odredbe kojima bi se sankcionisali oni operateri koji su dužni da u roku određenim ovim Pravilnikom pošalju nadležnom ministarstvu potrebne podatke. Kazne koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša su niske i inspekcija nema dovoljno uposlenih inspektora kako bi mogla popratiti neizvršavanje odredbi Zakona i Pravilnika. Ovo dovodi i do činjenice da MPUGiZO ne raspolaže sa tačnim podacima o količinama emisija na nivou KS.

Na osnovu Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu

339 MPUGiZO KS izdaje okolinsku dozvolu za pogone i postrojenja za koje nije potrebna procjena uticaja na

okoliš, za pogone i postrojenja ispod pragova utvrđenih Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu

340 i za pogone i postrojenja koja nisu utvrđena u navedenom Pravilniku. Okolinska dozvola

je upravni akt koji sadrži mjere zaštite okoliša tokom izgradnje i rada pogona i postrojenja koji zagađuju okoliš ili koji potencijalno mogu imati negativan utjecaj na isti. Na osnovu Pravilnika koji je usvojen na FBiH nivou MPUGiZO može zabraniti upotrebu ili puštanje u rad pogona i postrojenja ili dijelova pogona i postrojenja ukoliko postoje ozbiljni nedostaci kod mjera koje operator poduzima za sprečavanje ili ublažavanje nesreća ili ukoliko operator nije dostavio informaciju o stanju sigurnosti ili neku drugu traženu informaciju u navedenom roku. U praksi se desilo više puta da je FMOiT izdao okolišne dozvole za pogone i postrojenja koja se nalaze na području KS a da iste ne sadrže adekvatne mjere ili podatke o emisijama koje imaju negativan utjecaj na okoliš u KS. Potrebno je da se u proceduri izdavanja okolišnih dozvola na FBiH nivou poveća vertikalna saradnja i da se aktivno uključe institucije i organi na kantonalnom nivou, kao što je i propisano članom 55. Zakona o zaštiti okoliša FBiH.

Na osnovu člana 51. Zakona o zaštiti okoliša propisano je da organ nadležan za poslove prostornog uređenja pri izradi dokumenata prostornog uređenja koji mogu imati negativan utjecaj na okoliš dužan je izraditi stratešku procjenu okoliša (SEA). Međutim ova odredba se ne sprovodi uvijek te se dokumenti prostornog uređenja usvajaju bez prethodno urađene strateške procjene okoliša. Dodatno postojeći Zakon o prostornom uređenju KS je taj koji bi u svojim odredbama trebao sadržavati obavezu izrade SEA prije izrade prostornog plana KS i drugih prostornih planskih dokumenata kako bi se smanjili negativni utjecaji na okoliš u KS.

Zaštita voda

Vode, njihova zaštita i zaštita od voda su regulisani Zakonom o vodama u FBiH341

, Zakonom o vodama Kantona Sarajevo

342 i podzakonskim aktima koji su usvojeni na osnovu ova dva navedena Zakona. Zakonom o vodama u

FBiH uređuju se način upravljanja vodama unutar FBiH, vodno dobro i javno vodno dobro, vodni objekti, pravna lica i druge institucije nadležne za pojedina pitanja upravljanja vodama i druga problematika vezana za vode u FBiH. Zakonom o vodama Kantona Sarajevo

343 uređuju se pitanja organizacije i načina obavljanja poslova

upravljanja vodama koji su Zakonom o vodama FBiH preneseni u nadležnost KS.

Na osnovu ova dva Zakona Kanton treba da donese odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području više općina, Općinsko vijeće donosi odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području općine a Grad donosi odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području Gradsko vijeće. Do donošenja propisanih odluka o zaštiti izvorišta primjenjivat će se odluke o zaštiti izvorišta voda za piće koje su donijeli Skupština Kantona, organi Grada i općina prije stupanja na snagu Zakona o vodama KS.

Pravilnikom o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva

344 uređuju se uslovi o načinu određivanja zona sanitarne zaštite izvorišta

vode koja se po količini i kvalitetu mogu koristiti ili se koriste za javno vodosnabdjevanje stanovništva, mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite i postupak za donošnje odluke o zaštiti izvorišta. Važno je naglasiti da nijedno izvorište u centralnom javnom sistemu vodosnabdijevanja kojim upravlja KJKP ViK nema usvojenu odluku o

338 Sl. novine FBiH br. 82/07 339 Sl. novine KS, br. 8/11 340 Službene novine FBiH, br. 19/04 341 Sl. novine FBiH, br. 70/06 342 Sl. novine KS, br. 18/10 i 43/16 343 Sl. novine KS, br. 18/10 i 43/16 344 Sl. novine FBiH, br. 88/12


195

zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama u skladu sa navedenim Pravilnikom, već postoje stare odluke koje su urađene na osnovu Zakon o vodama iz 1975. godine. U općinama KS u kojima vodonabdijevanjem ne upravlja KJKP ViK situacija nije puno drugačija, osim za Općinu Hadžići u kojoj 19 izvorišta ima usvojene odluke o zaštiti izvorišta u skladu sa navedenim Pravilnikom. Što znači da je potrebno da se usvoje Odluke o zaštiti izvorišta za ona izvorišta koja ih nemanju a nalaze se u javnim sistemima vodosnabdijevanja u KS, i da se izmjene odluke tamo gdje su iste napravljene i usvojene po starim propisima koji više nisu na snazi.

Izmjenama i dopunama Zakona o vodama KS iz oktobra 2016 određeno je da stupanjem na snagu Privremene odluke o zaštiti izvorišta prestaje da važi Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u “Sarajevskom polju”

345. Važno je

naglasiti da se u slučaju zaštite vode za piće „Sarajevsko polje“ vidi nedostatak međuentitetske saradnje. Na osnovu člana 68. Zakona o vodama FBiH utvrđuje način donošenja Odluke u slučaju kad izvorišne zone prelaze entitetske granice na osnovu kojeg navedenu Odluku treba da donesu sporazumno Vlada FBiH i Vlada RS. Međutim u Zakonu o vodama u RS-u

346 propisano je da Odluku donose nadležna ministarstva entiteta, što znači da entitetski

Zakoni o vodama nisu usaglašeni te da je potrebno raditi na izmjenama i dopunama Zakona u saradnji između dva entiteta kako bi se pronašlo zajedničko rješenje i definisalo nadležnost organa kada su u pitanju izvorišta koja se prostiru na oba entiteta.

Kada je riječ o zaštiti od voda FBiH i KS trebaju da usvoje Operativne planove odbrane od poplava u skladu sa Uredbom o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda

347 koji imaju za cilj provođenje mjera

zaštite od poplava i leda, a primjenjuju se u vrijeme neposredne opasnosti od pojave velikih (poplavnih) voda i u vrijeme trajanja poplava i otklanjanja posljedica poplava. Federalni operativni plan odbrane od poplava (FOP) napravljen je 2015. godine za područja površinskih voda I kategorije, a 2013. godine usvojen je Kantonalni operativni plan odbrane od poplava (KOP) uz površinske vode II kategorije. Ova dva plana definišu poplavna područja u KS na vodotocima I i II kategorije. Dodatno urađena je i Preliminarna procjena poplavnog rizika za područje FBiH kojom su definisana područja sa značajnim rizikom od poplava i u KS.

Navedena Uredba o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda348

propisuje i izradu mapa opasnosti od poplava i mapa poplavnog rizika za područja za koja se smatra da postoje značajni rizici od poplava. Na osnovu Preliminarna procjena poplavnog rizika za područje FBiH urađene su mape opasnosti i mape rizika za područja općina Ilidža, Novi Grad Sarajevo i Vogošća. Potrebno je uraditi mape opasnosti i mape rizika za cijelo područje KS.

Što se tiče monitoringa kvalitete voda za piće na nivou KS ista je u nadležnosti ZzJZ KS. Članom 119. Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH

349 utvrđeno je da ZzJZ KS obavlja javnozdravstvenu djelatnost za područje Kantona. ZzJZ

KS ispituje zdravstvenu ispravnost vode za piće, vode za dijalizu, vode za rekreaciju, površinske i otpadne vode, stanje vodosnabdijevanje, te zdravstvenu ispravnost životnih namirnica i predmeta opće upotrebe, vrši hemijske, bakteriološke, serološke, toksikološke i virusološke preglede i ispitivanja u vezi sa proizvodnjom i prometom životnih namirnica, vode, zraka i predmeta opće upotrebe, kao i preglede u vezi sa dijagnostikom zaraznih i nezaraznih bolesti. Radna jedinica za mikrobiologiju vrši bakteriološki pregled vode za piće, vode iz otvorenih vodotoka i voda za rekreaciju, i bakteriološki pregled otpadnih voda, dok je Radna jedinica za zaštitu i unapređenje životne sredine zadužena za kontrolu sanitarno- higijenskog stanja lokalnih vodovoda, određivanje fizičko- hemijskih svojstava vode i rezidualnog hlora na terenu i dezinfekciju kaptaža i vode iz lokalnih vodovoda. Dodatno KJKP ViK Sarajevo putem Službe za sanitarnu zaštitu i kontrolu voda vrši fizičko-hemijsku i mikrobiološku analizu uzoraka vode iz distributivnog sistema i uzoraka vode sa izvorišta koji su u nadležnosti ovog preduzeća prema uputama iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće

350.

Na osnovu navedenog Pravilnika području FBiH se provode tri vrste monitoringa površinskih voda: nadzorni, operativni i istraživački monitoring. Redovan monitoring kvaliteta površinskih voda u KS vrši laboratorija AVPRS što je omogućilo ovoj instituciji i da odredi status površinskih voda.

AVPRS vodi Informacioni sistem voda koji je uspostavljen u skladu sa Zakonom o vodama FBiH i sadrži pregled izvorišta i zona sanitarne zaštite na području KS. Međutim na području KS ne postoji niti se vodi jedan sličan katastar te bi uspostava katastar sa podacima o ukupnom broju lokalnih vodovoda, te stanju izvorišta, objekata i

345 Sl. novine Grada Sarajeva, br. 2/87 346

Sl. glasnik RS, br. 50/06, 92/09 i 121/12 347 Sl. novine FBiH, br. 26/09 348 Sl. novine FBiH, br. 26/09 349 Sl. novine FBiH, br. 46/10 350 Sl. glasnik BiH, br. 40/10


196

mreže u istim u KS doprinijelo u planiranju razvoja mreže vodosnabdijevanja. U Informacionom sistemu voda AVPRS vodi i podatke o zaštiti od voda na nivou FBiH i podatke o zagađivačima.

Sistem praćenja kvaliteta podzemnih voda u skladu sa preporukama iz Nacrta Plana upravljanja slivom Save još uvijek nije zaživio, te redovno praćenje kvaliteta vode na lokalnim izvorištima u KS. U skladu sa Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sistem javne kanalizacije

351 operatori pogona i postrojenja koji rade i

imaju otpadne vode dužni su da realizuju monitoring otpadnih voda ovisno o protoku otpadnih voda (m3/dan),

definisanom dinamikom. Zagađivači tj. operatori pogona i postrojenja plaćaju vodne naknade u skladu sa utvrđenim teretom zagađenja izraženim preko EBS-a.

Tokom analize vodnih akata koji su izdati za područje KS i okolinskih dozvola koje su izdate od strane FMOiT i MPUGiZO KS primijećeno je da se podaci iz okolinskih dozvola i podaci o zagađivačima iz AVPRS ne podudaraju, što znači da ne postoji horizontalna ni vertikalna harmonizacija ni saradnja tokom procesa identifikacije zagađivača a koji su obaveznici za vršenje monitoringa o EBS-u (u smislu okolinskih dozvola) i zagađivača koji su identifikovani kroz vodne akte i koji realizuju ovaj monitoring i dostavljaju podatke AVPRS-u sa ciljem plaćanja vodnih naknada. Potrebno je harmonizirati proces identifikacije zagađivača a koji su obaveznici vršenja monitoringa o EBS-u i uspostaviti efikasniji nadzor nad uplatom naknada za navedene zagađivače.

Zaštita prirode

Zaštita prirode je regulisana Zakonom o zaštiti prirode FBiH352

kojim se uređuju mjere očuvanja prirode, ocjena prihvatljivosti zahvata u prirodi, tipovi staništa i ekološki značajna područja, zaštita i očuvanje biodiverziteta, mjere zaštite vrsta i podvrsta, zaštićene prirodne vrijednosti, planiranje i organizacija, inventarizacija i monitoring, pristup informacijama i sudjelovanje javnosti, finansiranje zaštitite prirode, inspekcijski nadzor, kaznene i druge odredbe a koje su vezane za zaštitu prirode. Na osnovu ovog Zakona MPUGiZO KS vrši poslove zaštite prirode iz nadležnosti kantona, a KZzZKHiPN Sarajevo vrši poslove za zaštitu prirode u okviru svoje nadležnosti utvrđene osnivačkim aktom i Statutom. Međutim bitno je naglasiti da navedene institucije nemaju dovoljno stručnog kadra niti adekvatnu sistematizaciju kako bi se poslovi zaštite prirode koji su propisani Zakonom mogli u potpunosti izvršiti. U okviru KZzZHiPN Sarajevo postoji sektor za zaštitu kulturno-historijskog, prirodnog naslijeđa i sektor pravnih, općih i finansijskih poslova i pet službi, međutim zaštita prirode nije u nadležnosti ovih službi, tako da poslove zaštite prirode obavlja jedan uposlenik.

Osim KZzZHiPN, na nivou KS osnovana je i KJUzZPP koja upravlja zaštićenim područjima na području KS. Međutim i u ovoj ustanovi nema dovoljno uposlenih, trenutno je uposleno sedam nadzornika, što ne omogućava adekvatan rad i upravljanje zaštićenim područjima. Osim što u Javnoj ustanovi nije zaposlen ni glavni nadzornik, potrebno je uposliti i veći broj radnika na naplati ulaza, te provođenju mjera zaštite, a u Službi za stručne, operativne i poslove održavanja potrebno je uposliti stručnog saradnika za biodiverzitet i održivi razvoj kako je unutrašnjom sistematizacijom radnih mjesta i predviđeno.

Prema Zakonu o zaštiti prirode FBiH Skupština KS Proglašava zaštićene prirodne vrijednosti dok MPUGiZO KS donosi Plan upravljanja zaštićenim područjem te su na osnovu navedenog Zakona na nivou KS usvojeni sljedeći Zakoni i Planovi upravljanja zaštićenim područjima:

Zakon o proglašenju Spomenika prirode "Vrelo Bosne"353

,

Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Bijambare"354

,

Zakon o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac" Spomenikom prirode355

,

Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Trebević"356

,

Plan upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo Bosne"357

,

Plan upravljanja Spomenikom prirode "Skakavac"358

,

Plan upravljanja Zaštićenim pejzažem "Bijambare"359

i

Privremene upravljačke smjernice za Zaštićeni pejzaž „Trebević“.

351 Sl. novine FBiH, br. 101/15 i 1/16 352 Sl. novine FBiH, br. 66/13 353 Sl. novine KS, br. 6/10 354 Sl. novine KS, br. 6/10 355 Sl. novine KS, br. 11/10 356 Sl. novine KS, br. 15/14 357 Sl. novine KS, br. 25/07 358 Sl. novine KS, br. 18/11 359 Sl. novine KS, br. 35/08


197

Kao što se može vidjeti iz navedene liste sva zaštićena područja u KS imaju Planove upravljanja osim Zaštićenog pejzaža „Trebević“ za koji se trenutno izrađuje Plan upravljanja i koji je potrebno usvojiti. Budući da se Planovi upravljanja zaštićenim područjima donose na period od 10 godina te da je Plan upravljanja Spomenikom prirode “Vrelo Bosne” donesen je za period 2007.-2017. a Plan upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare” donesen za period 2008.-2018. potrebno je u narednom period raditi na izradi novih Planova upravljanja navedenih zaštićenih područja. izradom novih planova upravljanja za ova područja.

Važno je naglasiti da je pripremljen Prednacrt zakona o proglašenju zaštićenog pejzaža “Bentbaša” i dobivena saglasnost Općinskog vijeća Stari Grad za proglašenje zaštićenog pejzaža, što je u skladu sa Prostornim planom KS. Osim navedenih zaštićenih područja Prostornim planom KS identifikovane i druge prirodne cjeline koje je potrebno u narednom periodu zaštititi. Međutim u praksi se dešava da prostorni dokumenti nisu svi usklađeni tako da općine usvajaju Regulacione planove kojima se odobrava gradnja na prirodnim cjelinama koje su Prostornim planom KS prepoznate, što ugrožava zaštitu prirodnih vrijednosti na području KS. Dodatni problem u povećanju broja zaštićenih područja jeste Zakonom propisana procedura uspostavljanja zaštićenih područja na osnovu koje uspostava zaštićenih područja može se provoditi uz saglasnost općinskog vijeća na čijem teritoriju se prostire prirodna cjelina koja bi se na osnovu Prostornog plana trebala zaštiti. Općine zbog finansijskih i razvojnih interesa odobravaju izgradnju objekata na ovim područjima.

Od prostornih planova za zaštićena područja do sada su usvojena dva i to Prostorni plan posebnog područja prirodnog naslijeđa "Vodopad Skakavac"

360 i Prostorni plan područja posebnih obilježja zaštićeni pejzaž

"Bijambare"361

. Međutim za Spomenik prirode "Vrelo Bosne" i Zaštićeni pejzaž "Trebević“ prostorni planovi nisu izrađeni.

Što se tiče inventarizacije i praćenja stanja zaštite prirode bitno je naglasiti da je Zakonom o zaštiti prirode FBiH propisana uspostava Federalnog zavoda za zaštitu prirode koji bi trebao da prati i organizira praćenja stanja očuvanosti prirode, te da vodi informacijski sistem zaštite prirode. Zavod bi trebao da prikuplja, obrađuje i objedinjuje podatke o stanju prirode, izrađuje izvještaje i vodi baze podataka u sklopu informacijskog sistema zaštite prirode, te da uspostavi i provodi inventarizaciju svih dijelova biološke i pejzažne raznolikosti (biološke vrste/podvrste, tipovi staništa i tipovi pejzaža), kartiranje ugroženih vrsta/podvrsta i tipova staništa, te njihovo stalno i pravovremeno dopunjavanje. Do sada navedeni Zavod nije uspostavljen. Na osnovu navedenog i Zakona Kantoni mogu za obavljanje stručnih poslova u području zaštite prirode osnivati zavode za zaštitu prirode za svoje područje koji bi trebali imati iste nadležnosti kao i Federalni zavod samo na kantonalnom nivou a među kojima su i vođenje informacijskog sistema zaštite prirode i katastra biološke i pejzažne raznolikosti, osnivanje i održavanje baze podataka o biljnim, gljivljim i životinjskim vrstama, stanišnim tipovima, ekološkim sistemima i pejzažima, što bi omogućilo inventarizaciju i monitoring nad zaštitom prirode na nivou KS.

Na nivou KS dakle ne postoji sistematsko praćenje i izvještavanje o stanju biološke i pejzažne raznolikosti. Podaci koji postoje su pretežno zastarjeli te se biološka izvještaj o biološkoj raznolikosti djelomično vrši u pogledu implementacije pojedinih projekata. Kantonalni zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo kao javna ustanova se institucionalno i na osnovu zakonskih ovlaštenja bavi problematikom istraživanja, evidentiranja, zaštite, korištenja i obnove svih vrsta kulturno-historijskih i prirodnih dobara na području KS. U prethodnim godinama ukazala se potreba za analizu i reviziju pojedinačnih spomenika prirode za koje ovaj Zavod nema dovoljno stručnih i kadrovskih kapaciteta. Navedena revizija je urađena u okviru projekta „Analiza stanja (revizija konzervacijskog statusa) i prijedlog mjera zaštite za evidentirane pojedinačne spomenike prirodne baštine, sa analizom stanja zaštićenih područja KS“ koji je finansiran kroz budžet KS za 2014. godinu.

Kada je riječ o invazivnim vrstama koje mogu ugroziti i imaju negativan utjecaj na autohtonu floru i faunu, na nivou FBiH usvojena je Odluka o mjerama za sprječavanje širenja i uništavanje ambrozije

362. Na nivou KS je izrađen i

katastar staništa ambrozije koji je potrebno redovno ažurirati. Osim ambrozije za druge invazivne vrste ne postoje pravni akti kojima se uređuju mjere sprječavanja njihovog širenja niti katastri na nivou KS.

Zaštita šuma

Šume i šumsko zemljište na nivou KS su regulisane Zakonom o šumama KS363

kojim se uređuje planiranje u šumarstvu, šume i šumsko zemljište sa posebnim režimom gospodarenja, zaštita šuma i njihovih funkcija, upravljanje šumama, katastar šuma i ekonomske funkcije šuma i korištenje šuma u druge svrhe. Ne postoji Zakon o

360 Sl. novine KS, br. 32/09 361 Sl. novine KS,br. 23/09 362 Sl. novine FBiH, br. 51/09 363 Sl. novine KS, br. 05/13


198

šumama na nivou FBiH tako da je potrebno usvojiti isti kako bi se ove odredbe mogle regulisati i na nivou FBiH i uspostavio monitoring na tom administrativnom nivou.

Na području KS MP je nadležno za praćenje stanja iz oblasti šumarstva, uzgoj i zaštitu šuma, pošumljavanje degradiranih šuma i goleti, razvoj i unapređenje šumarstva. Kao upravna organizacija u sastavu ministarstva nalazi se Uprava za šumarstvo KS koja prati stanje i stepen oštećenosti šuma i o tome obavještava Federalnu upravu za šumarstvo. KJP “Sarajevo-šume“ d.o.o Sarajevo samostalno obavlja poslove upravljanja, uzgoja, zaštite i korištenja šuma i šumskog zemljišta. Na području KS formirana su četiri šumsko-gospodarska područja (ŠGP) šuma u državnom vlasništvu: (i) Gornjebosansko, (ii) Igmansko, (iii) Trnovsko, i (iv) Bistričko.

Na osnovu navedenog Zakona Kantonalna uprava za šumarstvo dužna je da izradi katastar šuma ze da jedan primjerak izrađenog katastra dostavi općini na čijem se području šuma nalazi. Za šume koje se nalaze na području KS izrađen je katastar državnih i privatnih šuma KS, te se ova odredba koja je Zakonom propisana implementira.

Korisnik državnih šuma dužan je izvršavati poslove biološke reprodukcije šuma među kojima se nalazi i certificiranje upravljanja šumama. KJP “Sarajevo-šume“ d.o.o Sarajevo je u procesu certificiranja svih šuma u državnom vlasništvu u KS, te se očekuje da će proces certificiranja završiti do kraja 2017. godine, što bi značilo potpuna implementacija i ove odredbe Zakona.

Osim Zakona o šumama KS usvojen je set podzakonskih akata kako bi se odredbe Zakona bolje definisale i uredile. Podzakonski akti koji su usvojeni su sljedeći:

Pravilnik o načinu obračuna direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih šumski požarima364

,

Pravilnik o načinu utvrđivanja i nadoknadi štete pričinjene u šumama i na šumskom zemljištu365

,

Pravilnik o elementima za izradu, postupku donošenja i reviziji šumsko privrednih osnova366

,

Pravilnik o načinu vođenja katastra šuma za državne i privatne šume367

,

Pravilnik o načinu obilježavanja granica državnih šuma i šumskog zemljišta, kao i vrsti i postavljanju graničnih znakova

368,

Pravilnik o načinu izvršavanja zadataka, obliku i sadržaju legitimacije čuvara šuma, izgledu uniforme i općim kriterijima za utvrđivanje čuvarskih rejona

369,

Pravilnik o obimu mjera za uspostavljanje i održavanje šumskog reda i način njihovog provođenja370

,

Pravilnik o načinu praćenja zdravstvenog stanja šuma371

,

Pravilnik o načinu doznake i obilježavanja površina za sječu šume372

,

Pravilnik o načinu i obliku vođenja registra evidencija u šumarstvu373

,

Pravilnik o sadržaju planova za zaštitu šuma od požara374

. Na osnovu Pravilnika o načinu praćenja zdravstvenog stanja šuma na području KS

375 ovlaštene institucije i

preduzeća iz oblasti šumarstva vrše sve neophodne aktivnosti na monitoringu zdravstvenog stanja šuma, međutim detaljni rezultati monitoringa šuma nisu dostupni.

Na osnovu gore navedenih podzakonskih akata, programi zaštite šuma na području Kantona Sarajevo se realizuju putem Planova zaštite šuma i Planova zaštite šuma od požara. Planovi zaštite šuma se rade na bazi monitoringa zdravstvenog stanja šuma i neophodnih aktivnosti iz domena zaštite šuma u cilju stabilizacije i unapređenja zdravstvenog stanja resursa.

U okviru programa zaštite šuma svake godine korisnici šuma su dužni izraditi Planove zaštite šuma od požara. MP KS, putem Uprave za šumarstvo KS KJP “Sarajevo-šume“ d.o.o Sarajevo dužno je za svoja područja utvrditi stepen ugroženosti šuma od požara i nakon toga izraditi pregledne karte u razmjeri 1:25.000 ili većoj, na kojima će se označiti odgovarajućom bojom šumske površine po stepenima ugroženosti od požara za područje kojim

364 Sl. novine KS, br. 30/14 365 Sl. novine KS, br 20/14 366 Sl. novine KS, br 19/14 367 Sl. novine KS, br 12/14 368 Sl. novine KS, br 12/14 369 Sl. novine KS, br 12/14 370 Sl. novine KS, br 08/14 371 Sl. novine KS, br 08/14 372 Sl. novine KS, br 28/13 373 Sl. novine KS, br 48/13 374 Sl. novine KS, br 49/13 375 Sl. novine KS, br. 08/14


199

gospodare376

. Na prijedlog Kantonalne uprave civilne zaštite KS, Vlada KS je utvrdila dokument "Procjena ugroženosti od požara KS" 2013. godine, koji je postao sastavni dio Procjene ugroženosti područja KS od prirodnih i drugih nesreća. KJP “Sarajevo-šume“ d.o.o Sarajevo svake godine priprema plan zaštite od požara za cijelo područje KS. Općine KS koje su izradili procjene ugroženosti i planove zaštite od požara su: Hadžići, Ilidža i Stari Grad. Potrebno je pripremiti dokumente procjena ugroženosti od požara za sve općine u KS. Osim toga ljudski kapaciteti nisu opremljeni na adekvatan način kada je u pitanju odbrana od požara, što znači da je potrebno nabaviti adekvatnu opremu za ovu namjenu.

Osim požara, ilegalna sječa uzrokuje velike štete šumama, međutim sami inspekcijski nadzor nije dovoljan da spriječi ovu vrstu uzurpacije, te je potrebno da se uvede i adekvatna novčana kazna i za čuvare šuma kako bi se ojačao sistem kontrole.

Zaštita zraka

Zaštita kvaliteta zraka je regulisana Zakonom o zaštiti zraka377

kojim se uređuju tehnički uvjeti mjere za sprečavanje ili smanjivanje emisija u zrak prouzrokovanih ljudskim aktivnostima koje se moraju poštovati u procesu proizvodnje, planiranje zaštite kvaliteta zraka, posebni izvori emisija, katastar emisija, kvalitet zraka, nadzor i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica. U ovoj oblasti treba se naglasiti da se dosta toga uradilo na nivou KS te da se Zakon i njegovi podzakonski akti primjenjuju u onoj mjeri koja je omogućenu uzimajući u obzir nedostatak institucija, stručnih kadrova, opreme i ostalih barijera.

Planiranje koje je propisano ovim Zakonom se implementira na nivou KS kroz izradu KEAP-a, a isti sadrži i mjere koje je potrebno implementirati kako bi se kvalitet zraka na nivou KS poboljšao. Osim navedenog plana usvojen je i Akcioni plan za smanjenje emisije čestičnih tvari u zrak na području KS čije su mjere i implementirane. Međutim, do sada se nije radio monitoring provedbe istog, odnosno analizu implementiranih mjera i koliko su iste bile adekvatne i utjecale na za smanjenje emisije čestičnih tvari u zraku.

Na osnovu Pravilnika o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka

378 za potrebe monitoringa kvaliteta zraka i prikupljanja

podataka u FBiH, pored Federalnog hidrometeorološkog zavoda, nadležni su organi kantona i jedinice lokalne samouprave koji bi trebali da osiguraju mjerne stanice i/ili mjerna mjesta za fiksna mjerenja u federalnoj i lokalnim mrežama, kontinuirano i/ili povremeno mjerenje/uzimanje uzoraka zagađujućih materija na fiksnim lokacijama, povremeno mjerenje/uzimanje uzoraka zagađujućih materija na mjernim mjestima koja nisu obuhvaćena mrežom monitoringa kvaliteta zraka, vrše prijenos, obradu, provjeru validnosti i analizu rezultata dobivenih mjerenjem i/ili uzimanjem uzoraka i analizom te provjeru kvaliteta mjernih postupaka kao i održavanje mjernih mjesta, mjernih instrumenata sa pratećom opremom i opreme za prijem i prijenos podataka, u cilju osiguranja zahtjeva kvaliteta podataka koji se koriste za ocjenjivanje kvaliteta zraka. Na osnovu člana 21. navedenog Pravilnika nadležno ministarstvo za poslove zaštite okoliša bi trebalo da informiše javnost o kvaliteti zraka na osnovu podataka dobivenih iz instaliranog Sistema za praćenje kvaliteta zraka na području KS.

MPUGiZO objavljuje izvještaje o kvalitetu zraka na osnovu podataka koje dobije od ZzJZ KS jer je zbog nedostatka institucija koje se bave monitoringom emisija u zrak ovaj Zavod nadležan navedeni monitoring. Kvalitet zraka prati se putem automatskih i manuelnih stanica kojima rukovodi Zavod. ZzJZ svakodnevno vrši mjerenje i određuje zagađenost zraka za sumpor dioksid (SO2), azotni dioksid (NO2), ugljen monoksid (CO), čvrste čestice (PM10) i ozon (O3). Ministarstvo je obezbijedilo informatičko uvezivanje stanica u mrežu, sa web prikazom aktuelnih satnih vrijednosti zagađujućih materija, čiju koncentraciju kontinuirano mjere analizatori, koji su instalirani u stanicama. Aktuelne vrijednosti kvaliteta zraka moguće je pratiti na web strani http://air-monitoring.ba/. U skladu sa federalnim propisima, a u cilju jednoobrazne obrade podataka i izvještavanja javnosti, uvezane su kantonalne stanice sa stanicama kojim rukovodi Federalni hidrometeorološki zavod, a koje se nalaze na području Kantona: Bjelave i Ivan Sedlo. Međutim važno je naglasiti da ipak provedba gore navedenih odredaba nalazi na probleme jer su za mjerenja zraka potrebna velika sredstva koja kako se ZzJZ bavio ovim aktivnostima, a osim finsnijskih sredstava nema dovoljno stručnog kadra i edukacije osoblja koje radi na mjerenju zraka. Otežavajući faktor jeste i činjenica da u BiH ne postoji jedna referentna laboratorija za proces mjerenja koja bi obezbijedila kalibraciju i verifikaciju mjernih uređaja i sljedivost podataka.

376 Odluka o Procjeni ugroženosti FBiH od prirodnih i drugih nesreća (Sl. novine FBiH, br. 95/14)

377 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 4/10 378 Sl. novine FBiH, br. 1/12


200

Kada je riječ o uzimanju uzoraka za mjerenje emisija teških metala, PAH-ova i drugih emisija iz postrojenja za sagorijevanje

379, važno je naglasiti da i akreditovane laboratorije nemaju opremu koja bi im omogućila adekvatnu

proceduru uzorkovanja. Nedostatak finansijskih sredstava onemogućuje laboratorijima da urade adekvatno uzorkovanje navedenih emisija iz postrojenja za sagorijevanje i rezultati mjerenja nisu u potpunosti tačni.

U maju 2016. godine Skupština KS je donijela Odluka o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u KS380

kojom se uređuje uključivanje nadležnih organa uprave i upravnih organizacija KS, Grada i općina, te drugih pravnih lica u sistem upravljanja kvalitetom zraka, identifikaciju izvora i registar emisija u zrak, ogranićenje i nadzor emisija u zrak, kvalitet zraka koji se određuje mjerenjem i metodom procjene na osnovu matematičkih modela, ocjenu ugroženosti zdravlja građana i ekosistema, održavanje dimovodnih objekata, informisanje i edukaciju u svrhu poboljšanja kvaliteta zraka.

Navedena Odluka propisuje da MPUGiZO treba da izradi Registar emisija u zrak za područje KS i da ga vodi zajedno sa FMOiT-om, Ministarstvom saobraćaja KS, MP KS, ZzPR KS, ZzJz KS, uz tehničku podršku Zavoda za informatiku i statistiku KS. Navedeni Registar je uspostavljen međutim isti nije adekvatan instrument koji na najbolji način prikazuje realnu sliku količine emisija u zraku zato jer isti ima manjkavosti koje dovode do činjenice da nema sigurnosti da su podaci koji se u njemu nalaze potpuno tačni. Nijednim podzakonskim aktom se nije uredila uspostava jedne institucije/laboratorije koja bi vršila validaciju podataka koji se unose u Registar od stratne operatera. Osim određivanja institucija za validaciju podataka koji se šalju u registar podzakonskim aktom nisu propisana pravila i procedure kontrole registra, odnosno pravila i procedure za kontrolu kvalitete (QC), osiguranje kvalitete (QA), pregled metodologije ocjene nesigurnosti i dokumentiranje nesigurnosti. Sve ovo je potrebno kako bi podaci koji se nalaze u registru bili uporedivi sa europskim i svjetskim podacima.

Dodatno institucije koje su nadležne za popunjavanje registra nemaju obučen kadar za popunjavanje istog, a isto tako operateri nisu obučeni za pravilan unos podataka tako da je potrebno da se radi na obuci svih subjekata koji su uključeni u izradi registra.

U FBiH nema propisa koji definiše i unificira metodologije izračuna emisija zagađujućih materija u zrak, a nedostatak jednog ovakvog propisa dovodi do nesigurnosti u metodologiji koju određene laboratorije koriste za proračun emisija u zrak. Uspostava jednog ovakvog podzakonskog akta bi bila od velike koristi i za nadzor koji provode inspekcije zato što ne bi bilo dilema o metodologiji koja se koristila tokom proračuna emisija.

Kada je riječ o inspekciji i inspekcijskom nadzoru potrebno je naglasiti da inspekcije nisu opremljene u smislu obuke, adekvatne opreme, softvera, stručnog kadra kako bi ispunili obaveze koje im propisuju pravni akti. Na primjer članom 33. Zakona o zaštiti zraka

381 propisuje se da inspektor uzimanjem uzoraka provjerava da li je sadržaj

sumpora u gorivima koja se koriste u pogonima sa sagorijevanjem koji koristi teška ulja u skladu sa odredbama koje su propisane Zakonom. Inspekcije nemaju adekvatnu opremu niti stručnog kadra kako bi se ova odredba mogla primjenjivati. Potrebno je osposobiti inspekcije da rade navedene analize ili uspostaviti jednu referentnu laboratoriju na nivou kantona koja će biti na usluzi inspekcije i institucije koja bi se bavila validacijom podataka. Referentna laboratorija u ovom slučaju bi trebala biti na usluzi navedenim institucijama i ne bi trebala pružati usluge pravnim licima, a ista bi trebala biti imenovana od strane MPUGiZO.

MPUGiZO bi trebao da donese podzakonski akt kojim bi dao posebna ovlaštenja laboratorijima koja se bave analizom emisija u zrak, a među uslovima za ovlaštenja bi trebalo da bude da su navedene laboratorije akreditovane, da imaju obučen kadar i da su opremljene za analizu polutanata u skladu sa metodologijom koja bi se trebala usvojiti posebnim podzakonskim aktom.

Problemi kvalitete zraka nalaze se i u činjenici da druga ministarstva poput, Ministarstvom saobraćaja KS, MP KS, MKPiI KS, te ostale institucije koje se nalaze na području KS, kao i Općine nisu uključene na adekvatan način u smanjenju emisija, iako im je to propisano, i ne rade na adekvatan način na implementaciji mjera koje bi poboljšale kvalitetu zraka u KS. Dakle problem je u nedostatku koordinacije i sinergije (horizontalne i vertikalne) između određenih institucija unutar KS i na drugim administrativnim nivoima. U ovom slučaju je jako bitno spomenuti i neadekvatnu međuentitetsku saradnju koja ima velike utjecaje na zagađenje zraka.

Neadekvatna saradnja na raznim administrativnim nivoima se može uočiti kroz sistem okolinskih dozvola i kroz planiranje prostora i uređenje istog. Što se tiče okolinskih dozvola, tokom procedure izdavanja istih ne rade se adekvatna mjerenja emisija te se tako spuštaju kriteriji za izdavanje istih i odobri se uspostava postrojenja koja zagađuju okooliš na nivou KS.

379 Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl. novine FBiH, br. 3/13) 380 Sl. novine KS, br. 23/16 381 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 4/10


201

Jedan od načina za smanjenje emisija jeste uvođenje mjera energetske efikasnosti. Međutim potrebno je naglasiti da genralno na nivou KS ne postoji energetska strategija, da Zakon o energijskoj efikasnosti FBiH nije još usvojen (isti se nalazi u formi Prijedloga), da Akcioni plan energetske efikasnosti za FBiH nije usvojen. Ovo znači da KS nema jasnu politiku za energetski sektor koji ima velikih utjecaja na kvalitetu zraka. Usvajanjem Zakon o energijskoj efikasnosti FBiH stvoriti će se i obaveze za KS kao i za jedinice lokalne samouprave (Grad i općine). KS će biti nadležan za izradu i donošenje Plana energijske efikasnosti na svom području, za upravljanje potrošnjom energije u zgradama koje organi vlade, javne službe i preduzeća čiji je osnivač kanton, koriste za obavljanje djelatnosti, za utvrđivanje podsticajnih mjera za poboljšanje energijske efikasnosti i za vođenje informacionog sistema energijske efikasnosti na nivou kantona. Jedinice lokalne samouprave će biti nadležne i odgovorne za donošenje općinskih i/ili gradskih programa poboljšanja energijske efikasnosti, upravljanje energijom u zgradama i drugim izgrađenim objektima koje, za obavljanje djelatnosti, koriste organi lokalne samouprave, javne službe i javna preduzeća čiji je osnivač lokalna samouprava, utvrđivanje podsticajnih mjera za poboljšanje energijske efikasnosti i vođenje informacionog sistema potrošnje energije u zgradama jedinice lokalne samouprave. Ovo znači da će usvajanje navedenog Zakona stvoriti potrebe za stručnim kadrom, opremom i finansijskim sredstvima kako bi se na nivou KS i jedinica lokalne samouprave mogle primijeniti propisane odredbe.

Trenutno se jako malo radi po pitanju energetske efikasnosti bez koordincije između 4 ministarstva unutar koja ovaj segment spada (MPUGiZO KS, Ministarstvom saobraćaja KS, MP KS, MKPiI KS) koja bi mogla primjenjivati mjere energetske efikasnosti, a sve što je do sada urađeno, urađeno je neplanski i kroz implementaciju projekata koja su finansirana pretežno od strane međunarodnih institucija. Potrebno je da se adekvatno podjele nadležnosti između institucija na nivou KS i da nakon usvajanja Zakona o energijskoj efikasnosti se počne sa primjenom istog na nivou KS. Do sada jedini strateški plan koji je usvojen a koji je vezan za sektor energije jeste Akcioni plan energetski održivog razvoja (SEAP) Grada Sarajeva kojim je definisan je proces uštede energije u Sarajevu, kontinuirano praćenje energetske potrošnje i primjena obnovljivih izvora energije. Međutim ne postoji monitoring implementacije mjera koje su propisane SEAP-om i da li su iste imale pozitivan utjecaj na smanjenje emisija u zraku. FzZO FBiH je krajem 2015. godine usvojio pravni akt kojim je uspostavljen Revolving fond, odnosno fond određenih novčanih sredstava za finansiranje unaprijed definisanih, odgovarajućih projekata iz domena energetske efikasnosti. Sredstvima Revolving fonda će se u budućem period putem zajma finansirati mjere energetske efikasnosti u stambenim objektima, nestambenim objektima, industrijskim procesima, postojećim izvorima toplote i primarnim distributivnim sistemima i mjere obnovljivih izvora energije. Sredstva Revolving fonda će omogućiti finansiranje mjera energetske efikasnosti i na području KS.

Dodatni utjecaj na kvalitetu zraka ima saobraćaj. Ne postoji na nivou KS strategija razvoja cestovnog saobraćaja te se isti razvija neplanski i prema regulacionim planovima koji nisu u potpunosti usklađeni sa Prostornim planom KS. Neadekvatno planiranje saobraćajnica je posljedica nedovoljne saradnje između nadležnog ministarstva na nivou KS, općinskih nadležnih službi i nadležnog ministarstva na nivou FBiH. Dodatno na području KS nije uspostavljen pravnim aktom jedan centar za nadzor i upravljanje saobraćajem koji bi nadzirao kretanje saobraćajnog toka I nastanak zagušenja što bi olakšalo u predlaganju mjera za smanjenje emisija od saobraćaja.

Zaštita zemljišta

Zakonom o poljoprivredi382

u Federaciji BiH uređuju se: ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, definira se poljoprivredno gazdinstvo, određuje pojam poljoprivrednika, institucionalna podrška, obavještavanje u poljoprivredi i vođenje registara, upravni i inspekcijski nadzor, kaznene odredbe kao i druga pitanja od značaja za poljoprivredu.

Mjere zemljišne politike (Član 27.) čini skup mjera kojima se utiče na pravilno i racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem kao dobrom od interesa za Federaciju BiH u skladu sa važećim propisima i uz sistematsku zaštitu okoliša.

Mjere zemljišne politike su:

dodjela prava korištenja (koncesija i zakup) i prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države poljoprivrednim gazdinstvima radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti,

unapređenje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što podrazumijeva grupiranje zemljišta poljoprivrednih gazdinstava u veće i pravilnije čestice i izgradnju prateće infrastrukture (saobraćajnice, hidrotehnički, hidromelioracijski i agromelioracijski zahvati oko uređenja zemljišta),

zaštita poljoprivrednog zemljišta od neracionalnog korištenja, infekcije, kontaminacije, degradacije i destrukcije,

382 Sl. novine FBiH, br. 88/07


202

zaštita zemljišta od erozije,

utvrđivanje namjene i pogodnosti korištenja poljoprivrednog zemljišta (jako strme oranice pretvoriti u pašnjake ili pošumiti), odnosno promjena načina korištenja ovih zemljišta,

uspostavljanje sistema kontrole plodnosti tla,

donošenje programa poljoprivrednog zemljišta (odvodnjavanje, navodnjavanje, komasacija i dr.),

uvođenje zemljišnog monitoringa, odnosno praćenje stanja i promjena na zemljišta i u zemljištu,

ostale mjere. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu

383 utvrđeno je upravljanje, zaštita, korištenje i uređenje poljoprivrednog

zemljišta. Poljoprivredno zemljište kao prirodno bogatstvo utvrđeno je kao dobro od općeg interesa.

Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH, br. 2/06, 72/07 i 32/08) planiranjem se smatra plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštita prostora Federacije BiH kao osobito vrijednog i ograničenog dobra (Član 1.).

Prema Uputstvu o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u bonitetne kategorije (Sl. novine Federacije BiH, br. 78/09), a u skladu sa Članom 28., zemljišta se razvrstavaju u osam bonitetnih kategorija gdje prva (I) kategorija predstavlja najbolje zemljište, a osma (VIII) najlošije.

Programom mjera prostornog uređenja FBiH, kao posebnim dokumentom, utvrđena je i obaveza uređenja zemljišta od značaja za FBiH i izvori finansiranja njegovog uređenja, te rokovi u kojima je određeno zemljište potrebno privesti planiranoj namjeni. Zakon je, između ostalog, utvrdio principe očuvanja i zaštite tla u okviru izrade Studije uticaja na okoliš i strateških procjena uticaja na okoliš (SEA).

Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja384

reguliše da li se u Federaciji BiH određeno poljoprivredno zemljište može smatrati onečišćeno teškim metalima ili ne, a u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

U FBiH i KS ne postoji jedinstveni Zakon o zaštiti zemljišta bez obzira na način korištenja. Na osnovu Zakona o poljoprivrednom zemljištu FMPViŠ i MP KS provode mjere zemljišne politike u saradnji sa FZzA i Federalnom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove, kao i stručnim institucijama u oblasti poljoprivrede.

Podzakonskim aktima regulišu se specifična pitanja uređenja, upravljanja i zaštite zemljišta. Za poljoprivredno zemljište na snazi su sljedeći pravilnici:

Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metodi njihova ispitivanja

385,

Pravilnik o sadržaju i obliku obrazaca i načinu vođenja evidencije o poljoprivrednom zemljištu386

,

Uputstvo o stručnim mjerilima za razvrstavanje zemljišta u bonitetne kategorije387

,

Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta388

,

Pravilnik o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u kategorije pogodnosti

389.

Na nivou BiH, Federacije, pa ni KS ne postoji uspostavljen sistem monitoringa promjena na zemljišnom pokrivaču/načinu korištenja zemljišta, niti stanja zemljišta u smislu praćenja njegovih funkcija u ekosistemu. Kod uspostave sistema neophodno je izvršiti unifikaciju modela izvještajnih podataka nadležnih institucija u vidu indikatora, čime bi se olakšala njihova integracija za potrebe internog, ali i međunarodnog izvještavanja o čemu treba voditi računa.

Federalni zavod za statistiku publikuje u svom godišnjaku procjene o poljoprivrednim površinama po kategorijama korištenja (na nivou općina i kantona) koje su izrađene na osnovu procjena koje dostavljaju općinske službe za poljoprivredu, te na osnovu izvještaja koje podnose pravni subjekti.

Federalni zavod za agropedologiju je na području Federacije BiH uspostavio monitoring zemljišta u cilju utvrđivanja stepena kontaminiranosti zemljišta teškim metalima i organskim polutantima na ukupno 260 lokacija. Istraživanja

383 Sl. novine FBiH, br. 52/09 384 Sl. novine FBiH, br. 72/09 385 Sl. novine FBiH, br.72/09 386 Sl. novine FBiH, br.72/09 387 Sl. novine FBiH, br. 78/09 388 Sl. novine FBiH, br. 38/11 389 Sl. novine FBiH, br. 43/11


203

u Federaciji BiH uključuju utvrđivanje sadržaja sljedećih teških metala u tlu: olovo (Pb), kadmij (Cd), cink (Zn), bakar (Cu), nikal (Ni), hrom (Cr), kobalt (Co), mangan (Mn). Parcijalni monitoring teških metala uspostavljen je na području KS.

Međutim, treba zapaziti da uspostavljen sistem praćenja ne služi za izvještavanja prema EU ili nekim drugim međunarodnim tijelima, odnosno isti nije usklađen sa nekom od međunarodnih metodologija praćenja na osnovu čega bi takav sistem bio prihvatljiv za međunarodna izvještavanja.

Praksa pokazuje da su granične vrijednosti sadržaja teških metala u poljoprivrednom zemljištu propisane Pravilnikom o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja (Sl. novine Federacije BiH, br. 72/09) prilično strogo postavljene u odnosu na slične pravilnike u zemljama EU. Nedostatak zakonske legislative u Federaciji BiH, koja tretira problematiku sadržaja teških metala u zemljištu, je taj što ista ne uzima u obzir sva zemljišta već samo zemljišta namijenjena za poljoprivrednu proizvodnju. Granične vrijednosti definirane navedenom legislativom su određene na osnovu odnosa zemljište - biljka, a ne na osnovu odnosa zemljište – biljka - ljudsko zdravlje, iz čega proizilazi logičan zaključak da granične vrijednosti za teške metale u poljoprivrednim zemljištima ne bi smjele biti mjerodavne za zemljišta drugih namjena.

Zakonom o poljoprivrednom zemljištu predviđena je uspostava Zemljišno-informacionog sistema (ZIS) FBiH, odnosno sistema evidencije i praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta koji se uspostavlja i vodi u FMPViŠ i FZzA. Međutim ZIS još nije uspostavljen. Postojeći podaci o zemljištu se nalaze u različitim institucijama, međutim isti se ne objedinjuju u svrhe izvještavanja jer baze podataka se ne dijele među institucijama što ukazuje na nedostatak horizontalne i vertikalne saradnje između institucija koje su nadležne za politike zemljišta. Ovo dovodi do činjenice i da ne postoji jedna jasna politika zaštite zemljišta, već se aktivnosti i mjere provode sporadično i nesistematično.

Na nivou KS usvojena je Uredba o visini naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe

390. Sredstva koja se prikupljaju kroz naknadu iz navedene Uredbe se raspoređuju prema godišnjem Programu

korištenja sredstava, kojeg za svaku godinu donosi MP KS uz saglasnost Vlade KS. Jedna od aktivnosti za koju se troše navedena sredstva jeste vrednovanja korištenja i zaštite zemljišta i izrada karata upotrebnih vrijednosti zemljišta što spada u mjere zemljišne politike. Kanton Sarajevo je 2012. godine izradio Kartu upotrebne vrijednosti zemljišta i Kartu zemljišnog pokrivača/načina korištenja zemljišnog prostora u mjerilu 1: 10 000. Kartu bi trebalo ažurirati obzirom na nastale promjene u prostoru što je uslov za bolje prostorno planiranje na lokalnom nivou. To je ujedno vid monitoringa stanja i promjena u samom prostoru kako bi se adekvatnije vodila politika upravljanja prostorom. Navedena karta upotrebne vrijednosti se ne ažurira sistematski te je potrebno omogućiti sredstva za njeno kontinuirano ažuriranje.

Korištenje zemljišta na nivou KS je regulisano Zakonom o prostornom uređenju391

kojim se uređuje plansko uređenje prostora, planovi prostornog uređenja, njihov sadržaj i postupak donošenja, parcelacija i uređenje građevinskog zemljišta, odobravanje građenja, izrada investiciono-tehničke dokumentacije, izgradnja građevina. Na osnovu navedenog Zakona Prostorni plan KS donosi Skupština KS dok je usvajanje regulacionih planova u nadležnosti općina. Odlukom o provođenju Prostornog plana KS za period 2003.-2023. definisane su granice urbanog područja te granice građevinskog zemljišta van urbanog područja. Osim navedenog ova Odluka sadrži i mjere za provođenje zemljišne politike te odredbu koja nalaže reviziju provedbenih planova radi usklađivanja sa Prostornim planom KS, odnosno novoizrađenim ili revidovanim urbanističkim planovima i izradu novih provedbenih planova. Iako je namjena korištenja zemljišta na nivou KS definisana ovim Prostornim planom, važno je naglasiti da mnogi provedbeni planovi kao što su Regulacioni planovi koji su usvojeni od strane Općina neusklađeni sa Prostornim planom KS tako da je došlo do izmjene u namjeni zemljišta koja je predviđena Prostornim planom.

Bespravna gradnja je jedan od uzroka prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište. Međutim, ne postoje tačni podaci o ovoj vrsti prenamjene. Razloge za datu situaciju možemo pronaći u činjenici da su procedure prenamjene duge i skupe, a nadležne institucije ne insistiraju na striktnom poštivanju ovoga postupka.

Na osnovu Zakona o prostornom uređenju KS podaci o bespravnoj gradnji bi trebali da se nalaze u jedinstvenom prostornom informacionom sistemu. Na osnovu Člana 148.navedenog Zakona KS, Grad Sarajevo i općine bi trebali da obezbijede, putem službi za dokumentaciju kod organa uprave i upravnih ustanova, uspostavljanje i održavanje jedinstvenog prostornog informacionog sistema. Navedeni prostorno informacioni sistemi se ne vode kao što je Zakonom propisano te isti ne sadrže podatke koji bi trebali biti uneseni kao što Zakon propisuje. Na osnovu Odluke

390 Sl. novine KS, br. 12/99 391 Sl. novine KS, br. 7/05


204

o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera392

koju je usvojio KS nadležni organ Općine treba da sačini evidenciju bespravno izgrađenih građevina za koje bude izdato rješenje o legalizaciji, međutim ova evidencija ne uključuje i bespravne građevine za koje ne postoji riješenje o legalizaciji tako da ne pokazuje realnu sliku.

Na području KS donesena je Uredba o uređivanju i održavanju zelenih i rekreativnih površina u KS393

koja propisuje da nadležno komunalno preduzeće treba da izradi i vodi katastar javnih zelenih provršina te da jednom godišnje informiše MKPiI KS o promjenama u katastru. Navedeni katastar nije izrađen te je potrebno da KJKP “Park” izradi isti za što će biti potrebno da se osposobe uposlenici uz obuku i nabavku adekvatnog softvera. Prije nego što se katastar uspostavi potrebno je uraditi usklađivanje kategorizacije javnih zelenih površina iz navedene Uredbe sa kategorizacijom koja se nalazi u Zakonu o prostornom uređenju

394 KS i Prostornom planu. Sve ovo bi omogućilo

lakše praćenje zemljišta koje je namijenjeno za rekreaciju i zelene površine.

Uzimajući u obzir prethodno, evidentno je da ne postoje razvijene zemljišne politike, posebno sa stanovišta zaštite zemljišta bez obzira na njegovu funkciju u ekosistemu. U KS fokus treba biti usmjeren na ukupni zemljišni prostor, a ne samo na poljoprivredno zemljište obzirom da su sva zemljišta na području kantona veoma osjetljiva. Isto tako, ne postoji monitoring korištenja zemljišta, promjena u prostoru niti stanja zemljišta u smislu praćenja njegovih funkcija u ekosistemu, s napomenom da KS ima baze podataka pripremljene 2012 godine koje treba ažurirati, a koje bi mogle poslužiti kao osnova za uspostavu ZIS-a, sistema monitoringa i sl. Dakle, za KS može se reći da ima najbolje pretpostavke u cijeloj Federaciji da se sistem praćenja, informisanja, donošenja i implementacije adekvatnih mjera i politika uspostavi, pod pretpostavkom da se donese odluka o uspostavi trajnog sistema praćenja stanja i promjena u prostoru. Generalno, ne postoji sistemski i održiv pristup u uspostavi sistema praćenja, zaštite, remedijacije i uopšte uređenja krajolika. Također, vidljiv je i problem nedostatka implementacije zakona, podzakonskih akata, primjene kaznenih odredbi sl., kao i finansijske podrške za uspostavu jedinstvenog i uvezanog sistema za zemljište koji će se redovno ažurirati i biti na raspolaganju svim institucijama koje se direktno i indirektno bave upravljanjem zemljišnom i okolišnom na nivou KS. Zemljište se općenito ne može zaštiti ako svi u lancu odlučivanja i interesnih grupa ne budu unijeli u svoje programe i planove mjere zaštite i održivog upravljanja zemljištem, a to prije svega podrazumijeva jasnu finansijsku podršku.

Upravljanje otpadom

Upravljanje otpadom regulisano je Zakonom o upravljanju otpadom395

koji uređuje sve kategorije otpada osim radioaktivni otpad, gasove ispuštene u atmosferu, i otpadne vode, i sve vrste aktivnosti u upravljanju otpadom, operacije i postrojenja. Na osnovu ovog Zakona usvojeni su i podzakonski akti, među kojima se nalaze:

Pravilnik koji određuje postupanje sa opasnim otpadom koji se ne nalazi na listi otpada ili čiji je sadržaj nepoznat

396

Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom397

,

Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom398

,

Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda399

. Kao što se može vidjeti, neke vrste otpada su regulisane podzakonskim aktima dok za određene vrste otpada ne postoji pravni akt kojim se njihovo odlaganje propisuje. U nekim dijelovima podzakonski akti nisu u potpunosti usklađeni sa krovnim Zakonom.

Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom je regulisao upravljanje medicinskim otpadom. Na osnovu navedenog Pravilnika zdravstvene ustanove donose Planove upravljanja medicinskim otpadom koji trebaju biti usklađeni sa PUO KS koji je usvojen. Plan upravljanja medicinskim otpadom odobrava MPUGiZO KS. Međutim problem je u neusklađenost ovog Pravilnika sa Zakonom o upravljanju otpadom u pogledu nadležnost inspekcije po pitanju inspekcijskog nadzora nad aktivnostima upravljanja medicinskim otpadom. Na osnovu Zakona o upravljanju otpadom

400 nadzor nad aktivnostima upravljanja otpadom i ispunjenjem uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom

vrše inspektori zaštite okoliša, na federalnom nivou - federalni inspektor i na kantonalnom nivou - kantonalni

392 Sl. novine KS, br. 6/06, 18/07, 18/08, 35/12 i 51/15 393 Sl. novine KS, 22/16 394 Sl. novine KS, br. 7/05 395 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 72/09 396 Sl. novine FBiH, br. 09/05 397 Sl. novine FBiH, br. 77/08 398 Sl. novine FBiH, br. 8/16 399 Sl. novine FBiH, br. 8/16 400 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 72/09


205

inspektor, dok Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom propisuje da nadzor nad provođenjem navedenog Pravilnika vrši nadležni inspektor zdravlja. Ova neusklađenost dovodi do činjenice da okolišni inspektor koji vrši inspekcijski nadzor kod jedne zdravstvene ustanove, ukoliko uoči nepravilnosti u upravljanju medicinskim otpadom nema nikakve nadležnosti. Ovo znači da je potrebno da se Pravilnik izmjeni i da se inspekcijski nadzor nad medicinskim otpadom stavi u nadležnosti inspektora zaštite okoliša.

Kao što je spomenuto za pojedine vrste otpada ne postoji pravni akt kojim se reguliše njihovo odlaganje. Među glavnim vrstama otpada se nalazi građevinski otpad tako da njegovo odlaganje nije adekvatno definisano, što dovodi i do porasta divljih deponija. Osim građevinskog otpada, povećanju broja divljih deponija doprinosi i neadekvatan propisan način upravljanja kabastim otpadom koji se odvozi na deponiju dva puta godišnje. Dodatno FMOiT nije definisao podzakonskim aktom ni upravljanje otpadnim vozilima, što dodatno povećavaju rizik od divljih deponija a usput dovodi i do ilegalne prodaje starog željeza koji je pronađen ostavljen u okoliš.

Općine na području KS trenutno nemaju značajnijih nadležnosti u oblasti upravljanja čvrstim otpadom. Trenutno nadležnosti općina se svode na davanje saglasnosti na Operativni plan održavanja čistoće, sudjelovanje u procesu definisanja vremena za odvoz otpada i na određivanju mjesta za postavljanje posuda za prikupljanje otpada. Također, utvrđuju i odobravaju lokacije za odlaganje građevinskog otpada i zemlje od iskopa sa gradilišta. Ovo je zbog toga što su Statuti općina usvojeni u skladu sa starim Zakonom o lokalnoj samoupravi KS koji nije usklađen sa Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH

401. Na osnovu Zakona na FBiH nivou, u okviru djelokruga jedinice

lokalne samouprave su, između ostalog, upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture, uključujući prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada, održavanje javne čistoće i dr.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove KS nije adekvatno tehnički i kadrovski osposobljena za vršenje inspekcijskog nadzora kao što je Zakonom propisano. Na osnovu Člana 50 Zakona o upravljanju otpadom inspektor ima pravo da uzima uzorke otpada. U slučaju uzimanja uzoraka inspektor je dužan uzorak iz otpada čuvati u neizmijenjenom obliku u svrhu budućeg testiranja ili dokazivanja. Inspekcija nije opremljena adekvatnom opremom i laboratorijom za testiranje i analizu otpada tako da nije osposobljena da izvršava sve zadatke koji su predviđeni ovim Zakonom. Potrebno je osposobiti inspekciju adekvatnom opremom i stručnim kadrom kako bi mogla primijeniti odredbe Zakona o upravljanju otpadom.

Među ciljevima Zakona o upravljanju otpadom nalazi se povećanje reciklaže, međutim važno je naglasiti da trenutna tarifna politika za usluge odvoza otpada i njegovog odlaganja nije poticajna za reciklažu. Cijene komunalnih usluga se u svim općinama KS obračunavaju na mjesečnom nivou, te se za fizička lica cijena usluge prikupljanja, odvoza, tretmana i odlaganja otpada obračunavaju po m

2 stambenog prostora u skladu sa Zakonom o

komunalnim djelatnostima402

. Ukoliko se želi povećati količina recikliranog otpada i smanjiti proizvodnju istog potrebno je promijeniti tarifnu politiku i obračunavati navedene usluge po količini otpada koji se odvozi, što je u skladu i sa ciljevima Federalnog plana upravljanja otpadom 2012-2017. kao i Plana upravljanja otpadom Kantona Sarajevo za period 2015. - 2020.godina

Osim Zakona o upravljanju otpadom403

, upravljanje otpadom na nivou KS je regulisano Zakonom o komunalnim djelatnostima

404 i Zakonom o komunalnoj čistoći

405. Zakonom o komunalnoj čistoći se uređuju komunalna čistoća,

utvrđuju obaveze preduzeća i drugih pravnih lica i građana u održavanju komunalne čistoće, način finansiranja i druga pitanja od značaja za komunalnu čistoću na teritoriji KS. Međutim na nivou KS još nije usvojen Zakon o upravljanju otpadom kojim bi se uredili svi segmenti upravljanja otpadom na nivou KS.

Kada je riječ o smještaju kontejnera za odlaganje otpada na području općina važno je naglasiti da lokacije nisu pristupačne građanima a ujedno i vozilima i radnicima KJKP "Rad". Lokacija kontejnera nije definisana urbanističkim i regulacionim planovima što dovodi do poteškoća u procesu izdavanja dozvola za niše. Tokom planiranja novih naselja i novogradnje ne uzima se u obzir planiranje lokacija za odlaganje otpada te se desi da stanovnici određenih naselja nemaju u blizini kontejnere za odlaganje otpada pa se otpad odlaže na bližim zelenim površinama ili u blizini zgrada.

Kada je riječ o okolinskim dozvolama, i u ovom slučaju evidentno je spuštanje kriterija mjera zaštite okoliša koje su vezane za upravljanje otpadom. Okolišne dozvole sadrže samo procjene vrsta i količina otpada te način njihovog odlaganja. U nekim slučajevima odlaganje otpada nije propisano na adekvatan način. Riječ je pogotovo o klaoničarskom otpadu za koji se propisuje odlaganje na deponiju komunalnog otpada „Smiljevići“ što sa sobom

401 Sl. novine FBiH, br. 34/06 402 Sl. novine KS, br. 14/16 i 43/16 403 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 72/09 404 Sl. novine KS, br. 14/16 i 43/16 405 Sl. novine KS, br. 14/16 i 43/16

http://kuip.ks.gov.ba/kontakti


206

donosi dodatne probleme za zaštitu okoliša. Dodatno ne postoji dovoljno aktivnosti od strane drugih ministarstava na nivou KS u rješavanju problema otpada koji je proizveden od pogona koji su u njihovom resoru. Ovo znači da ne postoji dovoljno horizontalne i vertikalne saradnje kada je u pitanju upravljanje otpadom. Na međuentitetskom nivou situacija nije bolja jer ilegalne deponije koje se nalaze u RS-u u blizini KS poput Krupačka deponije imaju negativan utjecaj na površinske vode koje protiču kroz KS.

Ukoliko se utvrde zdravstveni problemi kod pasa lutalica njihovo zbrinjavanje i eutanaziranje se vrši po nalogu veterinarske inspekcije od strane Radne jedinice "Kafilerija" koja je u sastavu KJKP "Rad". Za potrebe kafilerije, na sanitarnoj deponiji Smiljevići izgrađene su četiri jame u koje se odlažu leševi uginulih i eutanaziranih životinja. Dodatni problem koji je vezan za pse lutalice i ostale domaće ljubimce I druge životinje jeste zbrinjavanje fekalnog otpada. Do sada nije usvojen podzakonski akt koji bi regulisao ovu problematiku a koji bi se mogao vezati za Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja („Sl. glasnik BiH“, br. 25/09). Osim nedostatka podzakonskih akata ne postoji ni adekvatna infrastruktura u koju bi se odlagao otpad od domaćih ljubimaca niti adekvatno podizanje javne svijesti o ovoj problematici.

Zakon o upravljanju otpadom FBiH406

sadrži opće uvjete za praćenje koji se odnose na proizvođača, operatera postrojenja za otpad i operatera odlagališta. Proizvođači otpada i operateri postrojenja za otpad dužni su provoditi program kontrole i praćenja, voditi evidenciju o dozvolama i drugim relevantnim podacima, jednom godišnje ili više puta, u skladu s dozvolom, dostavljati sve informacije o rezultatima praćenja, utjecajima na zdravlje i okoliš, kao i eventualnim akcidentnim situacijama, nadležnom federalnom ili kantonalnom ministarstvu ovisno o tome koje ministarstvo je izdalo dozvolu.

Na nivou KS proizvodnju i zbrinjavanje komunalnog, biorazgradivog, građevinskog i ambalažnog otpada, te papira i kartona prati i evidentira KJKP Rad d.o.o. Sarajevo, te u vidu godišnjeg izvještaja o prikupljenim vrstama i količinama, stanju deponije obavještava MPUGiZO KS. Ovlašteni operateri koji posjeduju dozvole za upravljanje otpadom (posebne kategorije otpada), koji prikupljaju, skladište, tretiraju i konačno zbrinjavaju otpad također izvještavaju MPUGiZO KS o prikupljenim godišnjim količinama otpada, a što je u skladu sa njihovim dozvolama za upravljanje otpadom, koje je izdalo navedeno ministarstvo. Privredni subjekti na području KS u skladu sa svojim okolišnim dozvolama (federalnim i kantonalnim) obavještavaju nadležna ministarstva (FMOiT i MPUGiZO KS) o proizvedenim vrstama i količinama otpada na nivou godine.

Praćenje proizvodnje i zbrinjavanja otpada, koje vrše Agencija za statistiku BiH i FZzS zasnovano je na statističkom obrascu koji ispunjavaju komunalna preduzeća. Kao što je već navedeno, komunalni otpad sa područja KS prikuplja KJKP "Rad" d.o.o. Sarajevo sa procentom obuhvata područja (prosjek) od 93,83 % i odlaže na Regionalnu deponiju "Smiljevići" koja je opremljena vagom. Dakle podaci koji se šalju od strane KJKP "Rad" d.o.o. Sarajevo su tačni i ne radi se o procjenama kao u drugim kantonima u kojima komunalna preduzeća nemaju vagu pa mogu izvještavati samo sa procjenama. Međutim za neke vrste otpada se ne vrši evidencija, tj. ne prati se u potpunosti proizvodnja animalnog otpada, farmaceutskog i medicinskog otpada, otpadnih ulja, guma, starih vozila, te otpada koji sadrži PCB.

Veliki problem za adekvatno planiranje upravljanja opasnim proizvodnim otpadom predstavlja nepostojanje tačnih podataka o vrsti i količini ove vrste otpada, odnosno razlika između podataka iz statistike, podataka dobivenim uvidom u okolinsku dokumentaciju i realnog stanja.

Buka

Zakon o zaštiti od buke KS407

propisuje dozvoljene nivoe buke, mjere zaštite od buke i način mjerenja buke, granične nivoe buke usklađene sa namjenom prostora i vremenom dana i nadzor nad provođenjem zakona. Navedeni Zakon je donesen u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke FBiH

408. Važno je naglasiti da se odredbe ovog

Zakona ne odnose na buku od aktivnosti u domaćinstvu ili buku iz susjednog domaćinstva, buku koja nastaje u prevoznim sredstvima, buku na radnom mjestu, buku od vojnih aktivnosti, kao i na buku kojoj su izloženi oni koji je stvaraju. Na primjer buka na radnom mjestu je regulisana Zakonom o zaštiti na radu

409 i Pravilnikom o mjerama i

normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama410

koji su usvojeni tokom SFRJ a koji se primjenjuju u FBiH. Navedeni propisi su zastarjeli i potrebno je usvojiti nove koji će adekvatno regulisati buku na radnom mjestu u skladu sa standardima koji se primjenjuju i u drugim državama, što će imati direktnog utjecaj i na smanjenje okolišne buke u krugu industrijskih pogona.

406 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 72/09 407 Sl. novine KS, br. 23/16 408 Sl. novine FBiH, br. 110/12 409 Sl. list SR BiH, br. 22/90 410 Sl. list SFRJ, br. 29/71


207

Na osnovu Zakona o zaštiti od buke KS, kantonalna, gradska i općinska tijela uprave, mjerodavna za poslove prostornog planiranja, bi trebala da osiguraju izradu karata buke za predviđanje, bilježenje i praćenje nivoa buke. Na primjer, prema ovom Zakonu početne ili strateške karte buke dužan je obezbijediti Kanton, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona, te ih ažurirati svake tri godine. Na osnovu strateških karata buke u Prostornom, Urbanističkom i Regulacionim planovima izrađuju se Akcioni planovi sa identifikacijom ugroženih zona sa planovima zaštite, mjerama i rokovima za smanjenje buke. Ova obaveza obezbjeđenja Akcionih planova odnosi se na vlasnike ili upravitelje industrijskim zonama, željezničkom prugom, aerodromom i cestama, izuzev lokalnih. Navedene odredbe se ne primjenjuju te nedostatak karata buke ima direktan negativan utjecaj tokom izrade planskih dokumenata i ne izrađuju se Akcioni planovi koji bi identifikovali moguće ugrožene zone sa mjerama zaštite i smanjenja buke. Dodatno ne postoji sinergija i koordinirani rad između Općina i MPUGiZO kada je u pitanju izrada karata buke niti adekvatna razmjena podataka o postojećim analizama buke.

Jedan od razloga zbog kojih se ove odredbe ne primjenjuju jeste činjenica da na nivou KS, kao ni na nivou FBiH, ne postoje akreditovane institucije koje imaju adekvatnu opremu za mjerenje nivoa buke prema propisanim standardima i dovoljno softvera za praćenje emisija nivoa buke, dok tijela uprave nemaju dovoljno stručnog kadra niti adekvatne opreme ni softvera za mjerenje buke. Zbog ovog razloga na nivou KS, kao i na nivou FBiH, ne postoji ni redovan monitoring buke. U praksi se mjerenja buke ne provode na sistematski način, pa ne postoje tačni podaci o izvorima i nivou buke. Sve to dovodi da se i izvještavanje o nivou buke na području KS ne provodi.

Nedostatak akreditovanih institucija za mjerenje emisija nivoa buke se odražava i na nedostatak mjerenja i mjera monitoringa tokom procedura izrade okolinskih dozvola. Na osnovu člana 10. Zakona o zaštiti od buke KS za pogone i postrojenja za koje je propisana obaveza procjene utjecaja na okoliš i za pogone i postrojenja koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, mjere zaštite od buke trebaju biti obuhvaćene u studijama procjene utjecaja na okoliš, planovima aktivnosti i okolinskim dozvolama. U praksi buka kao aspekt u navedenim dokumentima je obrađena i analizirana samo do nivoa koji je naveo izvođač studije, bez mjerenja emisija od buke što za posljedicu ima činjenicu da okolinske dozvole koje su izdate od strane FMOiT-a i MPUGiZO KS sadrže neadekvatne mjere za smanjenje nivoa buke kao i neadekvatan monitoring koji nije popraćen potrebnim mjerenjem emisija od buke.

Članom 15. Zakona regulisana je buka sa saobraćajnica te isti propisuje da se zaštita od buke koja nastaje na svim vrstama postojeće saobraćajne infrastrukture treba uskladiti sa dozvoljenim nivoima buke propisanima Zakonom implementacijom mjera poput regulisanje prometa, vremenskim ograničenjem, zabranom korištenja bučnih prometnih sredstava, rekonstrukcijom kolovoza ili tračnica. Ipak ove mjere nisu dovoljne sve dok se ne primjenjuju odredbe Zakona koje su vezane za izradu karata buke koje su relevantne i za prostorno planiranje saobraćajnica kao i za planiranje saobraćaja teretnih vozila. Dodatno osim regulisanja samog prometa potrebno je uvesti i provjeru buke od vozila tokom tehničkih pregleda te ustanoviti njihove emisije, kako bi se mogao odrediti njihov saobraćaj.

Kada je riječ o buci tokom građevinskih radova, Zakonom je regulisano da u sklopu Plana organizacije gradilišta potrebno izraditi Elaborat o zaštiti od buke kako bi se predvidjele i primjenile mjere zaštite od prekomjerne buke sa gradilišta iznad dopuštenog nivoa. Međutim ne postoji pravni akt koji definiše granične vrijednosti nivoa buke iz mašina koji se koriste na gradilištima.

Kada je riječ o izolaciji zgrada kako bi se spriječila buka potrebno je naglasiti da se trenutno koriste JUS standardi te isti nisu ažurirani. Potrebno je da Institut za standardizaciju BiH usvoji nove standarde koji se odnose na izolaciju zgrada od buke.

Potrebno je naglasiti da Zakon o zaštiti od buke KS ima jednu neusklađenost sa Zakonom na nivou FBiH a ista se nalazi u tabeli koja je vezana za dozvoljene nivoe vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke. Među područjima koje tabela propisuje nalazi se jedno više nego u Zakonu na nivou FBiH. U tabeli koja se nalazi u Zakonu na nivou KS dodano je jedno novo područje, odnosno Zona VII Zona mješovite namjene (poslovno, privredno, saobraćajno sa stanovima) čije vrijednosti vršnog nivoa je manji nego dozvoljeni dnevni i noćni nivo buke, što nije dobro napisano jer vršni nivo predstavlja nivoe buke, koji su prekoračeni u trajanju od 1% ukupnog vremena mjerenja, odnosno perioda dan ili noć, te isti bi trebali biti viši od graničnih dnevnih i noćnih nivoa buke.

Zdravlje ljudi

Zakon o zdravstvenoj zaštiti411

uređuje načela, mjere, način organizovanja i provođenja zdravstvene zaštite, nosioce društvene brige za zdravlje stanovništva, prava i obaveze lica u korištenju zdravstvene zaštite, te sadržaj,

411 Sl. novine FBiH, br. 46/10 i 75/13


208

način obavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene zaštite na teritoriji FBiH. Na osnovu člana 13. Navedenog Zakona društvena briga za zdravlje na nivou kantona obuhvata mjere za obezbjeđenje i provođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane na području kantona, a među kojima se nalazi donošenje zakona i podzakonskih akata iz nadležnosti kantona, praćenje zdravstvenog stanja stanovništva i rada zdravstvenih ustanova na području kantona, kao i staranje o provođenju utvrđenih prioriteta u zdravstvenoj zaštiti, donošenje strateškog plana zdravstvene zaštite za područje KS, planiranje i ostvarivanje kantonalnog programa za očuvanje i zaštitu zdravlja od zagađene životne okoline što je prouzrokovano štetnim i opasnim materijama u zrak, vodi i zemljištu, odlaganjem otpadnih materija, opasnih hemikalija, izvorima jonizujućih i nejonizujućih zračenja, bukom i vibracijama na svojoj teritoriji, kao i vršenjem sistematskih ispitivanja životnih namirnica, predmeta opšte upotrebe, mineralnih voda za piće, vode za piće i drugih voda koje služe za proizvodnju i preradu životnih namirnica i sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, radi utvrđivanja njihove zdravstvene i higijenske ispravnosti i propisanog kvaliteta od interesa za kanton, u skladu sa programom mjera koji donosi vlada kantona, na prijedlog kantonalnog ministra i kantonalnog ministra nadležnog za zaštitu okoline, provođenje epidemiološke, zdravstveno-statističke, socijalno-medicinske i zdravstveno-ekološke djelatnosti, te unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti na području kantona.

Na osnovu navedenih odredaba ZzJZ KS je nadležno za ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za piće, vode za dijalizu, vode za rekreaciju, površinske i otpadne vode, stanje vodosnabdijevanje, te zdravstvenu ispravnost životnih namirnica i predmeta opće upotrebe, vrši hemijske, bakteriološke, serološke, toksikološke i virusološke preglede i ispitivanja u vezi sa proizvodnjom i prometom životnih namirnica, vode, zraka i predmeta opće upotrebe, kao i preglede u vezi sa dijagnostikom zaraznih i nezaraznih bolesti. Ipak važno je naglasiti da laboratorije nisu adekvatno opremljene za vršenje analiza na određene hemijske parametre zdravstvene ispravnosti što onemogućava identifikaciju i ocjenu rizika za pojavu bolesti izazvanih hranom. Osim toga ne radi se ni sistematski monitoring hrane na određene kontaminante.

U skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti412

i Pravilnikom o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti

413 propisana je obaveza prijavljivanja zaraznih bolesti i epidemiološki nadzor. Za praćenje stanja zaraznih

bolest zadužena je Služba za epidemiologiju ZzJZ KS koja vrši kontinuirano prikupljanje podataka, analizu i procjenu epidemiološke situacije, evaluaciju poduzetih mjera prevencije i suzbijanja te ispunjava obavezu prijave i izvještavanja o oboljelim od zaraznih bolesti koje podliježu obveznoj prijavi, kao i prijave epidemija zaraznih bolesti. Međutim i u ovom slučaju bitno je naglasiti da postoji nedostatak stručnih kadrova kao i referentnih laboratorija za dijagnostiku uzročnika bolesti sa rizikom širenja bolesti.

Pravilnik o granicama sadržaja radionuklida u hrani, hrani za životinje, lijekovima, predmetima opće upotrebe, građevinskom materijalu i drugoj robi koja se stavlja u promet

414 propisuje granice sadržaja radionuklida u hrani,

hrani za životinje, lijekovima, predmetima opće upotrebe, građevinskom materijalu i drugoj robi koja se stavlja u promet. Analize na osnovu ovog Pravilnika se ne rade kontinuirano niti se objavljuju kontrole ispravnosti.

Kada je riječ o tenderima koji su vezani za nabavku usluga deratizacije, dezinfekcije i dezinsekcije problem predstavljaju dugi rokovi procedura koje su propisane Zakonom o javnim nabavkama

415. Zbog ove činjenice

deratizacija, dezinsekcija i dezinfekcija se ne urade na vrijeme i na taj način se povećava rizik širenja zaraza i bolesti.

5.3.2.2 Strateško planiranje zaštite okoliša

Zakonom o zaštiti okoliša416

propisano je planiranje zaštite okoliša na dva nivoa, federalni i kantonalni nivo, te je ostavljena mogućnost planiranja i na općinskom nivou. U skladu sa članom 45.navedenog Zakona planiranje zaštite okoliša na federalnom i kantonalnom nivou obuhvata donošenje Federalne strategije zaštite okoliša i Akcionog plana zaštite okoliša, te KEAP-a, dok član 46. navedenog Zakona propisuje usklađivanje planiranja zaštite okoliša sa dokumentima prostornog uređenja. Članom 49. Zakona o zaštiti okoliša

417 propisano je da su kantoni dužni donijeti

KEAP koji treba da bude usklađen sa Federalnom strategijom zaštite okoliša koja predstavlja politiku višeg nivoa.

Federalna Strategija zaštite okoliša 2008-2018. godine je izrađena na osnovu člana 45. Zakona o zaštiti okoliša418

. U skladu sa članom 48. navedenog Zakona, sastavni dio Federalne strategije zaštite okoliša čine Federalna strategija zaštite prirode, Federalna strategija zaštite zraka, Federalna strategija upravljanja vodama (koja se priprema 412 Sl. novine FBiH, br. 29/05 413 Sl.novine FBiH, br. 101/12 414 Sl. glasnik BiH, br. 54/14 415 Sl. glasnik BiH, br. 39/14 416 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 38/09 417 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 38/09 418 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 38/09


209

posebno) i Federalna strategija upravljanja otpadom, čija izrada je dodatno regulirana federalnim sektorskim zakonima. Za svaku od gore navedenih komponenti, osim za komponentu upravljanja vodama, data su načela i smjernice, kratki opis stanja okoliša, te ciljevi i mjere sa Akcionim planom.

Članom 24. Zakona o vodama419

predviđena je procedura pripreme i usvajanja Strategije upravljanja vodama kojom se definiše politika upravljanja vodama FBiH. Strategija upravljanja vodama FBiH 2010-2022. godine je usvojena 2010 godine i čini sastavni dio Strategije zaštite okoliša. S druge strane, Zakon o vodama ne propisuje obavezu izrade kantonalnih strategija upravljanja vodama. Svi ovi strateški dokumenti su postavili ciljeve po oblastima koje je potrebno dostići u planskom periodu kroz mjere i aktivnosti koje su u nadležnosti svih nivoa vlasti uključujući Kantone.

U skladu sa članom 6. Zakona u upravljanju otpadom420

pripremljen je Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017 i usvojen u decembru 2011. godine. Ovaj Plan predstavlja provedbeni dokument Strategije upravljanja otpadom FBiH 2008-2018, te krovni dokument Federacije BiH u oblasti upravljanja otpadom koji, kao sastavni dio Strategije, predstavlja osnovu razvoja kantonalnih i općinskih planova u ovoj oblasti. Njegov je osnovni cilj uspostava integralnog sistema upravljanja otpadom, odnosno identificiranje trenutnog stanja u sferi prikupljanja, odlaganja i tretmana otpada, te definisanje, na osnovu budućih potreba, potrebnih pravnih i infrastrukturnih zahtjeva/kapaciteta za dostizanje Strategijom postavljenih ciljeva. Navedeni Plan daje detaljne smjernice za rješavanje problema upravljanja otpadom kroz zatvaranje postojećih nesanitarnih općinskih deponija za komunalni otpad, otvaranje regionalnih centara za upravljanje otpadom čija je glavna infrastrukturna komponenta odlagalište neopasnog otpada i ekonomsko opravdano izdvajanje sekundarnih sirovina iz otpada.

Planiranje zaštite okoliša na kantonalnom nivou je dodatno regulisano federalnim sektorskim zakonima kojima se nalaže izrada KEAP-a, te sektorskih planova uključujući kantonalni PUO, kantonalni plan zaštite prirode i kantonalni plan zaštite kvaliteta zraka. Pri tome, sektorski zakoni ne naglašavaju da su prethodno navedeni kantonalni planovi sastavni dio KEAP-a. Međutim, obzirom da federalni zakon o zaštiti okoliša nalaže obavezu usklađivanja planskih dokumenata nižeg reda (kantonalnih i općinskih) sa planskim dokumentima višeg reda, potrebno je sintetizirati sve aspekte zaštite okoliša kroz planski dokument zaštite okoliša na kantonalnom nivou odnosno KEAP. Tako će ovaj KEAP KS integrirati informacije iz već usvojenog Kantonalnog plana upravljanja otpadom, te obraditi ostale segmente uključujući plan zaštite prirode i plan zaštite kvaliteta zraka. Osim toga KEAP će kroz svoj akcioni plan harmonizirati pristup sa federalnom Strategijom i dati prijedlog mjera koje će svojim rezultatima pomoći u dostizanju federalnih ciljeva i realizaciji zacrtanog strateškog puta.

Kada je riječ o politikama lokalnog nivoa, kao što je već prethodno spomenuto član 49. Zakona o zaštiti okoliša421

ostavlja mogućnost da Skupština kantona donese propis kojim će regulisati donošenje općinskih planova zaštite okoliša i njihov sadržaj. Iako u KS trenutno ne postoje propisi koji dodatno regulišu izradu općinskih planova zaštite okoliša (LEAP) važno je naglasiti da su u pojedinim općinama, poput Općine Centar, Stari Grad, Novi Grad, Ilidža, Trnovo, Vogošća i Hadžići, isti već usvojeni. Međutim mnogi od navedenih LEAP-a su zastarjeli i trebali bi se izraditi novi usklađeni sa ovim KEAP-om KS i sadržavati indikatore koji su sadržani u ovom KEAP-u. Tabela 107 ispod sadrži sažeti prikaz planskih dokumenata koji su usvojeni od strane općina sa područja KS a koji sadrže aspekte vezane za zaštitu okoliša. Kao što se može vidjeti u navedenoj tabeli, osim LEAP, Općine poput Centra, Ilijaša i Novog Sarajeva usvojile su PUO na lokalnom nivou. Na osnovu člana 9. Zakona o upravljanju otpadom

422 Kantonalnim propisom se

uređuju uvjeti za planiranje upravljanja otpadom u općinama, a na osnovu člana 10. navedenog Zakona Kantonalnim propisom utvrđuju se zadaci općina u izradi općinskih PUO. Navedeni član 10. propisuje da općinski PUO trebaju sadržavati najmanje:

programe o skupljanju opasnog otpada iz domaćinstava,

programe za korištenje komponenti iz komunalnog otpada,

programe za smanjenje procenta biorazgradivog otpada i ambalažnog otpada u komunalnom otpadu,

programe za podizanje javne svijesti u upravljanju otpadom,

lociranje postrojenja za upravljanje otpadom,

saradnja između općina radi postizanja zadatih ciljeva.

419 Sl. novine FBiH, br. 70/06 420 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 72/09 421 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 38/09 422 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 72/09


210

Osim LEAP-a i PUO-a, općine u KS su pristupile izradi i usvojile druge strateške dokumente, poput Strategije razvoja općine ili Strategije održivog razvoja općine, koji sadrže aspekte vezane za zaštitu okoliša. Tabela 107 prikazuje stanje izrade strateško-planskih dokumenata koji sadrže aspekte okoliša po općinama u KS.

Tabela 107. Stanje izrade strateško-planskih dokumenata koji sadrže aspekte okoliša po općinama u KS

Općina LEAP PUO Strategija

razvoja općine Strategija održivog

razvoja općine Strategija

lokalnog razvoja općine

Centar Usvojen 2007. Za period 2013. – 2018.

Do 2015. (Usvojen 2009.)

Stari Grad Usvojen u februaru 2006.

Za period 2014.- 2018.

Novo Sarajevo Za period 2016.-2021.

Integrirana Strategija do

2023.

-

Novi Grad Za period 2005. -2015.

Za period 2014. – 2020.

-

Ilidža Usvojen u maju 2013.

Za period 2014. – 2020.

Trnovo Usvojen u maju 2006.

Za period 2012. – 2016.

Ilijaš Za period 2014.-2019.

Za period 2013.-2017.

Vogošća Za period 2006. – 2011.

Za period 2014. – 2018.

Hadžići Usvojen u decembru 2007.

Za period 2011. – 2015.

5.3.3 Sistem upravljanja informacijama o okolišu i izvještavanje o okolišu

U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša u FBiH423

, sva regulatorna tijela i javne vlasti su dužna da objavljuju svoje informacije o okolišu u štampanom i elektronskom obliku, u formatima koji su lako dostupni javnosti. Prvi izvještaj o stanju okoliša na osnovu pokazatelja je objavljen 2009. godine u FBiH. Primijenjena metodologija izrade Izvještaja prvenstveno je određena karakteristikama problematike kojom se bavi (zaštita okoliša), nivoom uspostavljenosti sistema zaštite okoliša i njegovom dvojakom zadaćom - s jedne strane objedinjavanja, analiziranja i strukturiranog prezentiranja podataka i ocjene stanja okoliša, a s druge strane pružanja logičnog polazišta za daljnje planiranje i provedbu mjera zaštite okoliša na području Federacije BiH. Sadržaj Izvještaja strukturiran je prema tzv. DPSIR modelu.

FBiH je usvojila pravilnike o registraciji postrojenja i zagađivača. Registri ispuštanja i transfera zagađenja (PRTR) su izrađeni u FMOiT-u, a putem EU projekta 2007. godine osiguran je hardver i softver. Preduzeća su od 2008. godine dužna da objavljuju podatke, dok inspektori za okoliš imaju pravo kazniti firme i njihove uprave ako se ne pridržavaju propisa. U izvještajima koje preduzeća podnose relevantnim tijelima zaduženim za okoliš obično nedostaje značajan dio podataka.

Iako Evropska agencija za okoliš (EEA) i Evropska mreža za informacije o okolišu i praćenje stanja okoliša (eng. European Environment Information and Observation Network - EIONET) sarađuju s BiH, na državnom nivou još uvijek ne postoji tijelo koje bi bilo zaduženo za integriran informacioni sistem okoliša. EEA je razvila Osnovni set indikatora (CSI) koji pomaže u praćenju stanja u sektoru okoliša država koje su članice EEA i ostalima koje su u saradnji. BiH spada među zemljama u saradnji. Navedeni set indikatora je razvijen prema DPSIR metodi. BiH predaje oko 65% traženih podataka Evropskoj agenciji za okoliš (UN Ekonomska komisija za Evropu, 2011). Agencija za statistiku BiH je unaprijedila podatke o statistici okoliša, koji se objavljuju u nacionalnim statističkim godišnjacima.

Izvještaj o stanju okoliša (SoER) za BiH (MVTEO, 2012), koji predstavlja prvi izvještaj o okolišu BiH, baziran je na indikatorima EEA, ali u skladu sa podacima dostupnim u zemlji. Jedan od problema koji je naglašen kroz ovaj dokument jeste dostupnost podataka, neregularan proces monitoringa kao i neslaganje podataka između različitih administrativnih nivoa, te nedosljednost podataka koji jesu dostupni. Prema SoER-u kapacitet zemlje da prikupi i

423 Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 38/09


211

pruži pouzdane statističke podatke po evropskim standardima je generalno loš. Otežavajući faktor jeste i nepostojanje seta okolišnih indikatora usvojenog na FBiH nivou koji bi omogućio upravljanje informacijama i izvještavanje prema međunarodnim agencijama i institucijama, kao i prema Međunarodnim okolišnim sporazumima koje je BiH ratifikovala.


Kroz urađene analize iz prethodnih poglavlja kao i ovog poglavlja identifikovani su razni problemi pravnog i institucionalnog karaktera a koji su vezani za pojedinačne sastavnice okoliša. Ti problemi su već predstavljeni unutar specifičnih dijelova za svaku sastavnicu okoliša tako da isti neće biti ponovljeni u ovom dijelu. Na osnovu opisanog stanja koji je vezan za pravno-institucionalni okvir u sektoru zaštite okoliša kao i same politike okoliša u KS identifikovani su dodatni problemi koje je potrebno riješiti u narednom periodu kako bi se politika okoliša na području KS mogla sprovesti na adekvatan način:

Nedostatak kadrovskih kapaciteta u ministarstvima nadležnima za pitanja okoliša: Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji MPUGiZO-a u Sektoru zaštite okoliša predviđeno je 11 uposlenika, međutim trenutno nisu sva navedena mjesta popunjena. Sličan problem se može naći i unutar MP koji se bavi pitanjima voda i šumarstva kao i unutar MPKiI-a. Ovo znači da nema dovoljno kapaciteta unutar navedenih ministarstava kako bi se poslovi zaštite okoliša mogli izvršavati na što efikasniji način bez opterećenja uposlenih.

Nedovoljan broj kantonalnih inspektora u sektoru zaštite okoliša kao i ostalim sektorima koja su vezana za zaštitu okoliša: broj kantonalnih inspektora za nadzor u oblasti zaštite okoliša je nedovoljan za efikasan nadzor nad provedbom pravnog okvira i zahtjeva iz izdatih okolinskih dozvola, zbog čega postoji potreba za jačanjem istog u cilju ostvarivanja efikasnijeg inspekcijskog nadzora. U Inspektoratu urbanističko-građevinske, ekološke i komunalne inspekcije, u čijem su nadležnosti poslovi neposrednog inspekcijskog nadzora iz zaštite okoliša, predviđena su 3 kantonalna inspektora za zaštitu okoliša, dok je trenutno upražnjeno samo jedno mjesto. Ovo znači da je samo jedan inspektor za zaštitu okoliša zadužen za cijeli KS, što dovodi do poteškoća u adekvatnom inspekcijskom nadzoru u ovom sektoru. Potrebno je što prije popuniti i ostala dva mjesto te uvesti izmjene i povećati broj inspektora u ovoj oblasti. Osim inspektora za zaštitu okoliša isti problem je identifikovan i sa neupražnjenim mjestima jednog kantonalnog inspektora za zaštitu dobara baštine, 2 kantonalna inspektora za zaštitu prirode, 2 kantonalna urbanističko-građevinska inspektora i 3 kantonalna komunalnog inspektora. Unutar Inspektorata poljoprivredne, vodne i šumske inspekcije isto nisu popunjena sva radna mjesta, tj. dva radna mjesta kantonalnog poljoprivrednog inspektora, jedno radno mjesto vodnog inspektora, jedno mjesto šumarskog inspektora i glavnog inspektora.

Niske kazne za operatere pogona koji imaju okolišnu dozvolu a koji su dužni da dostave podatke potrebne za registar postrojenja i zagađivanjima: Zakon o zaštiti okoliša ne sadrži adekvatne kaznene odredbe kojima bi se sankcionisali oni operateri koji su dužni na osnovu navedenog zakona i Pravilnika o registrima postrojenja i zagađivanjima

424 da u roku određenim ovim Pravilnikom pošalju nadležnom ministarstvu

potrebne podatke. Kazne koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša su niske i iste se ne izvršavaju na adekvatan način. Ovo dovodi i do činjenice da ministarstvo nema pravu sliku o količini emisija na nivou KS od operatera za koja su izdate okolišne dozvole.

Nepostojanje adekvatnih sistema za praćenje svih segmenata okoliša: Na nivou KS ne postoji uspostavljen adekvatan sistem za praćenje svih segmenata okoliša a koji su propisni postojećim zakonima i podzakonskim aktima. Zakonima o zaštiti od buke na nivou FBiH i KS propisano je da FBiH, kantonalna, gradska i općinska tijela uprave, mjerodavna za poslove prostornog planiranja, u okviru svoje mjerodavnosti, osiguravaju izradu karata buke za predviđanje, bilježenje i praćenje razine buke. Ove odredbe se ne implementiraju sistematski tako da ne postoje izvještaji i sistematsko praćenje stanja buke na nivou KS. Isto tako na nivou KS ne postoji sistem za praćenje zemljišta što je potrebno uspostaviti kako bi se mogle pratiti promjene u zemljištu. Postoje samo procjene o poljoprivrednim površinama po kategorijama korištenja koje su izrađene na osnovu procjena koje dostavljaju općinske službe za poljoprivredu. Na osnovu Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisana je obaveza nadležnih kantonalnih ministarstava da prate stanje i promjenu na zemljištu i u zemljištu. Dakle potrebno je da se ispoštuju zakonske obaveze kantona u smislu praćenja segmenata okoliša.

424 Sl. novine FBiH br. 82/07


212

Nepostojanje jedinstvene baze podataka sa informacijama o stanju okoliša u KS: Prema Zakonu o zaštiti okoliša FBiH MPUGiZO treba da dostavlja podatke neophodne za rad sistema informiranja o okolišu koji bi se trebao uspostaviti pri FMOiT-u. Kako bi se olakšao budući rad MPUGiZO potrebno je da se ovakav jedan sistem uspostavi i na nivou KS što znači da je potrebno kreirati koncept informacionog sistema, izraditi informacioni sistem i ojačati bazu za prikupljanje i obradu podataka o stanju okoliša na nivou KS kroz zajedničke napore ministarstva, uprava i institucija nadležnih za praćenje stanja okolinskih medija i inspekcije.

Izvještaj o stanju okoliša (SoER) za BiH (MVTEO, 2012), koji predstavlja prvi izvještaj o okolišu BiH, baziran je na indikatorima EEA, ali u skladu sa podacima dostupnim u zemlji. Jedan od problema koji je naglašen kroz ovaj dokument jeste nedostupnost podataka, neregularan proces monitoringa kao i neslaganje podataka između različitih administrativnih nivoa, te nedosljednost podataka koji jesu dostupni. Prema SoER-u kapacitet zemlje da prikupi i pruži pouzdane statističke podatke po evropskim standardima je generalno loš. Otežavajući faktor jeste i nepostojanje seta okolišnih indikatora usvojenog na FBiH nivou koji bi omogućio upravljanje informacijama i izvještavanje prema međunarodnim agencijama i institucijama, kao i prema Međunarodnim okolišnim sporazumima koje je BiH ratifikovala.

Nepostojanje seta okolišnih indikatora za praćenje stanja okoliša Na svim administrativnim nivoima u BiH ne postoji usvojeni set okolišnih indikatora koji bi omogućio upravljanje informacijama i izvještavanje o okolišu BiH, prema međunarodnim agencijama i institucijama, kao i prema Međunarodnim okolišnim sporazumima koje je BiH ratifikovala. Potrebno je usvojiti na nivou BiH jedan set okolišnih indikatora sa metodologijom proračuna istih, institucijama koje su zadužene za izradu i praćenje indikatora kao i vremenski rok dostavljanja informacija o stanju indikatora.

Neusklađenost Statuta Općina na području KS sa Federalnim zakonom o principima lokalne samouprave FBiH: Na osnovu Zakona o principima lokalne samouprave FBiH

425, u okviru djelokruga jedinice lokalne

samouprave nalazi se i utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline, upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture, uključujući prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada, održavanje javne čistoće i dr. Važno je naglasiti da većina Općina ima usvojene Statute koji se temelje na starom kantonalnom Zakonu o lokalnoj samoupravi i među svojim nadležnostima nemaju zaštitu čovjekove okoline i upravljanje otpadom. Stoga je potrebno da sve Općine na području KS usklade svoje ustave sa Zakonom na nivou FBiH po pitanju navedenih nadležnosti.

Nepostojanje zvanično jedne osobe u općinama kojoj bi bio dodijeljen referat zaštite okoliša: Unutar Općina na području KS nije službeno imenovana jedna osoba kojoj bi se dodijelio referat zaštite čovjekove okoline, niti postoji jedna služba koja je zadužena ekskluzivno za zaštitu čovjekove okoline i komunalne poslove. Jedino se u Općinama Trnovo i Novo Sarajevo zaštita okoliša spominje u nazivu službi, koje se, između ostalog, bave i zaštitom okoliša. Zaštita čovjekove okoline je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave što znači da bi Općine trebale usvojiti nove akte o organizaciji i službeno odrediti službe i imenovati službenike koji će se baviti zaštitom čovjekove okoline.

Izrada LEAP-a od strane Općina i njihovo usklađenje sa KEAP-om KS: Kada je riječ o politikama u oblasti zaštite okoliša, te strateškim dokumentima i planiranju zaštite okoliša, posebno na nižim nivoima, izradom ovog KEAP-a uz Federalni strategiju zaštite okoliša i Federalnu strategiju upravljanja vodama, kao i druge strateške dokumente višeg reda, može se zaključiti da je zaokružena oblast zaštite okoliša na kantonalnom nivou u KS. Međutim, i dalje ostaje obaveza izrade planskih dokumenata na lokalnom nivou, jer na području KS, od devet općina nijedna nema novi usvojeni LEAP, a samo dvije Općine imaju PUO. Potrebno je da, nakon usvajanja ovog KEAP-a, sve Općine na području KS izrade i usvoje svoje LEAP-e koristeći metodologiju koja je primjenjena tokom izrade ovog KEAP-a i indikatore koji su potrebni za izvještavanje u sektoru okoliša. Osim izrade LEAP-a, Općine koje nemaju usvojen PUO trebaju da isti izrade i usklade ga sa PUO na nivou KS.

Nepostojanje na području FBiH i KS Zakona o hemikalijama niti Zakona o biocidima: Ni u FBiH, niti u KS, ne postoji pravni akt koji reguliše rukovanje hemikalijama, a isto tako registracija aktivnosti koje se tiču hemikalija nije detaljno regulisana. Potrebno je na nivou FBiH usvojiti Zakon o hemikalijama kojim bi se regulisalo razvrstavanje, pakovanje i označavanje i transport opasnih hemikalija, sigurnosno-tehnički likstovi i njihova upotreba, ograničenja i zabrane supstanci koje izazivaju zabrinutost, inventar hemikalija

425 Sl. novine FBiH, br. 34/06


213

proizvedenih i uvezenih, uvoz i izvoz hemikalija, odobrenja za vršenje djelatnosti proizvodnje opasnih hemikalija i odobrenja za navedene aktivnosti, stavljanje na tržište i korištenja opasnih hemikalija i druga pitanja od značaja za sigurno upravljanje hemikalijama. Potrebno je kroz navedeni zakon implementirati u FBiH zakonodavstvo i Uredbu (EZ) br. 1907/2006 o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju hemikalija (REACH) i osnivanju Evropske agencije za hemikalije. Osim Zakona o hemikalijama, potrebno je usvojiti na nivou FBiH i Zakon o biocidima kojem bi se uredilo korištenje biocide u FBiH, njihovo stavljanje na tržište, dozvole, pakovanje, označavanje i transport, sigurnosno-tehnički listovi i njihova upotreba, proizvodnja biocide i odobrenje za vršenje navedene djelatnosti, ograničenja kao i druga pitanja od značaja za sigurno upravljanje biocidima.

Nepostojanje pravnog akta kojim bi se regulisalo svjetlosno zagađenje na nivou FBiH i KS: Kada je riječ o svjetlosnom zagađenju u FBiH i KS ne postoji adekvatan pravni okvir kojim bi se ovaj problem regulisao. Poneke odredbe se mogu naći u aktima koji regulišu javnu rasvjetu međutim to nije dovoljno kako bi svjetlosno zagađenje bilo prepoznato kao problem. Potrebno je dakle usvojiti zakon o svjetlosnom zagađenju na nivou FBiH koji bi regulisao svjetlosno zagađenje, mjere zaštite prekomjernog osvjetljenja, planiranje postavljanja izvora svjetlosti (što ne podrazumijeva samo javnu rasvjetu nego i druge izvore svjetlosti), definisane nadležnosti vezane za svjetlosno zagađenje, institucije koje su nadležne za provođenje Zakona, zabrane u vezi svjetlosnog zagađenja, i druga pitanja u vezi za svjetlosnim zagađenjem.

5.4 Finansijski mehanizmi zaštite okoliša

5.4.1 Uvod

Zaštita i unaprjeđenje okoliša se, između ostalog, provodi primjenom ekonomskih mjera (ekonomskih instrumenata) u vidu prikupljanja naknada za zagađivanje okoliša i zaštitu okoliša, koje plaćaju svi zagađivači i korisnici okoliša.

Pozitivno djelovanje ekonomskih instrumenata je višestruko:

- omogućuju internalizaciju troškova okoliša u cijene proizvoda i usluga, - podupiru načelo da zagađivač plaća i načelo da korisnik plaća, tj. da direktno plaćaju oni koji zagađuju

okoliš i oni koji se koriste prirodnim resursima iz okoliša, - potiču razvijanje takvog ekonomskog i društvenog ponašanja koje manje narušava stanje okoliša, čime se

istovremeno smanjuje i potreba za skupim projektima sanacije okoliša, - važan su izvor sredstava za finansiranje zaštite okoliša, - pružaju dopunski poticaj za smanjivanje zagađenosti ispod granica propisanih zakonom, - potiču razvoj novih tehnoloških procesa proizvodnje i razvoj novih proizvoda, čime se postižu znatne

uštede i jača konkurentnost, - često su troškovno djelotvorniji nego naredbodavni i nadzorni instrumenti, - komplementarni su s drugim instrumentima politike zaštite okoliša.

Finansiranje zaštite okoliša vrši se kroz različite institucije čiji je zadatak kako prikupljanje sredstava po osnovu različitih vrsta naknada od fizičkih i pravnih lica, tako i namjenska raspodjela i dodjela prikupljenih sredstava, a u skladu sa propisima o načinu raspodjele sredstava i u skladu sa strateškim dokumentima iz oblasti zaštite okoliša.

5.4.2 Finansiranje zaštite okoliša u KS

Prema Zakonu o zaštiti okoliša426

finansiranje zaštite okoliša vrši se iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH i kantonalnih fondova za zaštitu okoliša. S obzirom da u Kantonu Sarajevo nije formalno uspostavljen kantonalni fond za zaštitu okoliša, finansiranje zaštite okoliša u ovom kantonu vrši se preko Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša (MPUGZO), Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture (MKPiI), te Ministarstva privrede (MP).

Na račun Fonda za zaštitu okoliša FBiH (FZZO FBiH)prikupljaju se sva sredstva po osnovu naknada za zagađivanje okoliša i zaštitu okoliša, a ista se zatim distribuiraju prema kantonima u odgovarajućim procentima, a u skladu sa udjelom naplaćene naknade na području pojedinog kantona.

426 „Službene novine FBiH“, br. 33/03


214

Procenat prikupljenih sredstava od naknada koji ostaje u FZZO FBiH distribuira se za zaštitu okoliša na teritoriji cijele FBiH u svrhu pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u polju konzervacije, održive upotrebe okoliša, zaštite i unapređenja stanja okoliša i upotrebe obnovljivih izvora energije. Sredstva Fonda dodjeljuju se na temelju provedenog javnog poziva i mogu se koristiti samo za namjene za koje su dodijeljene. Fond objavljuje javni konkurs u pravilu najmanje jednom godišnje, u skladu sa programom rada i finansijskim planom Fonda.

Prihodi Fonda za finansiranje zaštite okoliša obezbjeđuju se iz sljedećih naknada427

:

- naknada zagađivača okoliša, - naknada korisnika okoliša (nisu još utvrđene), - posebna naknada za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornih vozila, - općih i posebnih vodnih naknada.

Pored naknada, prihodi Fonda osiguravaju se i iz:

- sredstava osiguranih na osnovu međunarodne bilateralne i multilateralne saradnje, te saradnje u zemlji na zajedničkim programima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša,

- budžeta Federacije, - kredita banaka, - sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih lica i finansijskih institucija, - darovanim sredstvima i drugim vidovima podrške, - poslovanja Fonda (naknada za obavljene usluge, otplate glavnica, kamata, i dr.), - drugih izvora sredstava određenih posebnim zakonom, drugim propisima ili ugovorom.

FZZO FBiH je u 2013. godini uspješno uspostavio sistem praćenja naplate i distribucije naknada po kantonima, što ujedno omogućava, na osnovu baze podataka, izvještavanje i po lokalnim zajednicama. Fond je po osnovu prikupljenih naknada u 2015. godini sa područja KS po vrstama prikupio iznose koji se prezentiraju u nastavku.

Tabela 108. Prihodi FzZO FBiH sa područja KS i iznosi sredstava koji su vraćeni u KS (2015.g.)428

NAZIV PRIHODA (NAKNADA)

Sredstva prikupljena s područja KS (KM) Sredstva vraćena u KS

(KM)

2014 2015 2014 2015

Naknada za okoliš koja se plaća pri registraciji motornih vozila

3.020.091 3.106.311 2.114.064 2.174.420

Naknada od zagađivača zraka 29.962 76.316 20.973 54.114

Naknada za plastične kese tregerice

75.895 57.219 53.127 40.054

UKUPNO 3.125.948 3.239846 2.188.164 2.268.588

Finansijska sredstva koja se iz Fonda vraćaju KS uplaćuju se u Budžet Kantona. Sredstva se raspoređuju direktno u Budžetu, dodjeljuju posebnim zaključcima Vlade, te na osnovu Javnog poziva koje raspisuje MPUGZO.

Sredstva prikupljena od opće i posebnih vodnih naknada uplaćuju se direktno na depozitni račun javnih prihoda kantonalnog budžeta, odnosno prosljeđuju se na potrošačku jedinicu MP KS i MPUGZO KS.

427 Zakon o Fondu za zaštitu okoliša FBiH (Sl.novine FBiH, br.33/03) 428 Informacija FZZO FBiH, br. 01-08-38-454-246/16, septembar 2016.g.


215

Pored sredstava od naknada koja se prema odgovarajućim propisima i u određenim procentima vraćaju u Kanton Sarajevo, takođe se preko FZZO FBiH, po javnim pozivima i odlukama Upravnog odbora Fonda, vraćaju značajna sredstva u KS kroz finansiranje različitih projekata iz oblasti zaštite okoliša.

Slika 25 prikazuje ukupnu vrijednost projekata u KS u periodu 2010-2015.g. finansiranih direktno od strane FZZO FBiH.

Slika 25. Projekti u KS finansirani od strane FZZOFBIH429

Od ukupnog iznosa sredstava kojima su se u periodu 2010-2015.g. finansirali projekti iz oblasti zaštite okoliša, direktno od strane FZZO FBiH, 32% sredstava je uloženo o projekte iz oblasti otpadnih voda, 25% iz oblasti vodosnabdijevanja, 7% iz oblasti zaštite prirode, 5% za ostale projekte upravljanja vodama, 3% iz oblasti zaštite zraka, po 1% za upravljanje otpadom i energijsku efikasnost, te 26% za ostale projekte zaštite okoliša i podizanja javne svijesti.

U nastavku se daje pregled svih vrsta naknada za zaštitu okoliša i korištenje prirodnih resursa koje se primjenjuju na području KS.

5.4.3 Finansiranje zaštite okoliša preko Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša

Za raspodjelu namjenskih sredstava FZZO FBiH, koja pripadaju KS, MPUGZO svake godine raspisuje Javni poziv. U tu svrhu, Vlada KS donosi Zaključak kojim se daje ovlaštenje Ministru prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša da donese Rješenje o imenovanju Komisije za pripremu i provođenje postupka za dodjelu navedenih sredstava.

Komisija ima zadatak da pripremi prijedlog Programa raspodjele namjenskih sredstava, prijedlog akta o uslovima, kriterijima, načinu i postupku dodjele namjenskih sredstava, da pripremi javni poziv za korištenje namjenskih sredstava, te provede postupak. Na prijedlog Ministarstva, Vlada KS donosi Odluku o usvajanju Programa utroška raspoloživih sredstava utvrđenih u Budžetu KS za tekuću godinu na poziciji MPUGZO „projekti – programi iz namjenskih sredstava FZZO FBiH “ sa kriterijima raspodjele.

Pravilnik o utvrđivanju bližih uslova za provođenje Javnog poziva, odlučivanje o izboru korisnika sredstava i praćenje namjenskog korištenja sredstava, donosi Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

Nakon donošenja navedenih akata, objavljuje se Javni poziv u sredstvima javnog informisanja. Komisija vrši pregled o ocjenjivanje pristiglih prijava u skladu sa kriterijima, koji su propisani Pravilnikom o utvrđivanju bližih uslova za provođenje Javnog poziva, odlučivanje o izboru korisnika sredstava i praćenje namjenskog korištenja sredstava.

Tabela 109. Pregled ostvarenih prihoda od naknada za zaštitu okoliša (2013-2015)430

Naziv stavke 2013 2014 2015

Naknada zagađivača okoliša pravnih lica - 39.845 55.500

Naknada zagađivača okoliša fizičkih lica - 147 239

Naknada korisnika okoliša pravnih osoba - 36 36

Posebne naknade za okoliš koje plaćaju pravne osobe pri svakoj registraciji motornih vozila

- 382.895 589.581

Posebne naknade za okoliš koje plaćaju fizičke osobe pri svakoj registraciji motornih vozila

586.464 1.607.441 3.020.844

Ukupni prihodi 586.464 2.030.364 3.666.199

429 Informacija FZZO, august 2016.g. 430 Izvještaj o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo, 2014.g. i 2015.g.

1.405.000

3.465.850

4.827.001

672.866 100.000 565.000

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

2010 2011 2012 2013 2014 2015


216

Pregled kapitalnih ulaganja iz Budžeta Kantona, sa pozicije Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, u posljednje 3 godine prikazan je na slici ispod.

Slika 26. Kapitalni projekti MPUGZO KS431

Kada su u pitanju kapitalni transferi drugim nivoima vlasti, u 2013.g. i 2014.g. ovim sredstvima su finansirani različiti projekti isključivo iz oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda, dok su u 2015.g. finansirana samo dva projekta, i to uređenje korita Miljacke i izgradnja prostora za rekreaciju Hum. Naime finansiranje projekata iz oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda je u 2015.g. prešlo u nadležnost MKPiI KS.

Kapitalnim transferima neprofitnim organizacijama finansiraju se različiti projekti iz svih oblasti zaštite okoliša (vode, zrak, otpad, itd.). U 2014.g. preko transfera javnim preduzećima finansirani su projekti izgradnje i rekonstrukcije krovnih kotlovnica, te izgradnja prečistača otpadnih voda u Trnovu.

5.4.4 Finansiranje zaštite okoliša preko Ministarstva privrede

5.4.4.1 Oblast vodoprivrede

Iz namjenskih sredstava prikupljenih po osnovu naknada za iz oblasti voda (prema pripadajućem omjeru u skladu sa Zakonom o vodama FBiH) finansiraju se slijedeći poslovi u Kantonu Sarajevo:

432

1. zaštitni objekti - nasipi, obaloutvrde, uređena korita vodotoka, odvodni kanali, obodni (lateralni) kanali za zaštitu od vanjskih voda, odvodni tuneli, brane sa akumulacijama, ustave, retenzije, crpne stanice za odbranu od poplava i drugi pripadajući objekti, kao i objekti za zaštitu od erozija i bujica, koji pripadaju Kantonu;

2. objekti za odvodnjavanje, osnovna i detaljna odvodna kanalska mreža, crpne stanice za odvodnjavanje i drugi pripadajući objekti, koji pripadaju Kantonu;

3. ostale aktivnosti vezane za poslove zaštite izvorišta, upravljanja vodama (izrada tehničke dokumentacije, uređenje i održavanje vodotoka, podloga za izdavanje koncesija i dr.) u skladu sa petogodišnjim planom upravljanja vodama, na osnovu kojeg će se donositi godišnji planovi i programi utroška sredstava.

Sredstava od prikupljenih vodnih naknada se iz Budžeta Kantona razgraničavaju dijelom na poziciju Ministarstvo privrede, a dijelom na poziciju Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša. Sredstva se koriste na osnovu godišnjeg plana i programa, kojeg predlaže Ministarstvo privrede KS odnosno Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša KS, a usvaja Vlada Kantona. Pregled prikupljenih sredstava od vodnih naknada u Budžet KS za posljednje 3 godine prikazan je u nastavku.

Ministarstvo privrede KS izrađuje godišnje Programe utroška finansijskih sredstava za regulaciju riječnih korita i zaštite od poplava, koje usvaja Vlada KS. Pregled utoška sredstava ovog Ministarstva je prikazan u nastavku.

Tabela 110. Pregled ostvarenih prihoda od opće i posebnih vodnih naknada i pregled trošenja sredstava na projekte zaštite od poplava (2013-2015)


Ukupni prihodi od opće i posebnih vodnih naknada433

3.776.454 5.606.995 5.006.072

Utrošena sredstva Ministarstva privrede KS po osnovu vodnih naknada

434

1.246.000 211.200 1.295.700

431 Budžet Kantona Sarajevo 2013-2015.g. 432 Zakon o vodama KS, član 47, „Službene novine KS“, br. 18/10 433 Izvještaj o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo, 2014.g. i 2015.g. 434 Informacija Ministarstva privrede KS

2.741.600

5.464.266

700.000

594.465

1.475.906

3.138.963

490.000

0 1.000.000 2.000.000 3.000.000 4.000.000 5.000.000 6.000.000

2013

2014

2015

Kap. transf. javnim pred. Kap. transf. neprof. organ.

Kap. transf. dr. nivoima vlade


217

5.4.4.2 Oblast šumarstva

Iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona, prikupljenih po osnovu naknada za iz oblasti šuma, finansiraju se slijedeći poslovi:

435

1. izrada i revizija kantonalnog šumsko-razvojnog plana, 2. rad čuvarske službe, 3. izrada šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume, 4. nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko-privrednih osnova za državne i privatne šume, 5. biološke reprodukcije šuma u obimu većem od onog koji je predviđen šumsko privrednom osnovom, 6. obnove šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekata, požara i slično, 7. unapređenja proizvodnje šumskog reprodukcionog materijala, 8. očuvanja i unapređenja bioraznolikosti šumskih ekosistema, 9. pošumljavanje produktivnih a neobraslih šumskih zemljišta, 10. provođenje procesa deminiranja šuma i šumskog zemljišta, 11. izgradnja, održavanje i unaprjeđenje šumske putne infrastrukture, 12. sufinansiranja tehničkih specijalističkih kurseva, 13. naučna istraživanja i stručne analize, 14. kupovina šuma i šumskog zemljišta.

Sredstva prikupljenih po osnovu naknada za iz oblasti šuma troše se po Programu utroška sredstava, koji izrađuje Kantonalna uprava za šumarstvo, a usvaja Vlada Kantona. MP donosi Pravilnik kojim se propisuje postupak i kriteriji za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta Kantona.

Pregled prikupljenih sredstava od naknada za iz oblasti šuma u Budžet KS za posljednje 3 godine prikazan je u nastavku.

Tabela 111. Pregled prihoda i rashoda od naknada iz oblasti šuma (2013-2015)436

R.br


a Prikupljena sredstava po osnovu korištenja šuma 2.283.319 5.292.308 4.746.222

b Razgraničena sredstva 3.854.300 2.829.900 5.651.463

c Ukupni prihodi (c=a+b) 6.137.619 8.122.208 10.397.685

d Utrošena sredstva po osnovu korištenja šuma 3.311.050 4.931.898 2.286.569

5.4.4.3 Oblast poljoprivrede

Iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona, prikupljenih po osnovu naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, finansiraju se slijedeći poslovi:

437

1. izrada osnova, programa i projekata zaštite, korištenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta; 2. provođenje mjera zaštite, korištenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta i za inundaciona područja; 3. uspostava informacionog sistema za zemljište; 4. zemljišni monitoring; 5. izrada karte upotrebne vrijednosti zemljišta; 6. izrada projekta višenamjenskog vrednovanja; 7. realizacija poslova utvrđenih Strategijom i Programom gospodarenja; 8. dekontaminacija zemljišta i podizanje zaštitnih pojaseva u neposrednoj blizini putnih komunikacija.

Sredstva se koriste po Programu korištenja sredstava prikupljenih od promjene namjene poljoprivrednog zemljišta, kojeg za svaku godinu donosi MP uz saglasnost Vlade Kantona.

435 Zakon o šumama KS, član 62, „Službene novine KS“, br. 05/13 436 Informacija Ministarstva privrede KS br. 07-07-14-SL/16, od 17.10.2016. 437 Zakon o poljoprivrednom zemljištu, „Službene novine FBiH“, br. 52/09


218

Tabela 112. Pregled ostvarenih prihoda i rashoda od promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (2013-2015)

438


Ukupni prihodi 521.440 1.385.814 637.402

Utrošena sredstva 521.407 599.472 226.500

Sredstva od ovih naknada se uglavnom troše za sljedeće vrste projekata: tehničko – tehnološki projekti uređenja zemljišta, projekti odvođenja oborinskih i onečišćenih voda u cilju zaštite i osposobljavanja poljoprivrednog zemljišta, te projekti višenamjenskog vrednovanja korištenja i zaštite zemljišta i izrada karata upotrebnih vrijednosti zemljišta za općine na području kantona.

5.4.5 Finansiranje zaštite okoliša preko Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture

MKPiI KS je formirano 23.03.2015.g. te preuzelo dio odgovornosti koje je do tada obavljalo MPUGZO KS, a koje se tiče upravljanja komunalnom infrastrukturom u KS. Ovo Ministarstvo je također preuzelo obaveze subvencioniranja poslovanja svih kantonalnih javnih komunalnih preduzeća.

Kapitalni projekti ovog Ministarstva planirani su isključivo od prihoda iz vodne naknade, odnosno iz namjenski sredstava i razgraničenih prihoda iz prethodnih budžetskih godina. Najveći dio kapitalnih sredstava bio je usmjeren na rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže u općinama u kantonu.

Na prijedlog MP i MPUGZO predložen je Vladi na usvajanje „Program utroška finansijskih sredstava za regulaciju riječnih korita, vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda, na području KS za 2015.g.“. Program je koncipiran na način da MPUGZO u saradnji sa općinama definira prioritetne projekte iz oblasti vodosnabdijevanja, odvodnje i tretmana otpadnih voda, a MP zaduženo je da definira projekte koji obuhvataju segment regulacije i uređenja riječnih korita za vodotoke druge kategorije. Od svog osnivanja, MKPiI je u 2015.g. preuzelo implementaciju projekata prema navedenom Programu koji se odnose na vodosnabdijevanje i kanalizaciju.

MKPiI KS je za kapitalne projekte iz oblasti vodosnabdijevanja, odvodnje i tretmana otpadnih voda utrošilo ukupno 3.842.251,64 KM u 2015.g.

U 2016.g. MKPiI KS je za projekte iz oblasti vodosnabdijevanja, odvodnje i tretmana otpadnih voda planiralo ukupno 5.952.819 KM.


U svrhu trošenja sredstava prikupljenih od različitih naknada iz oblasti okoliša redovno se izrađuju odgovarajući Programi korištenja sredstava na godišnjem nivou, i to za svaku oblast pojedinačno - okoliš, vode, šume i zemljište, na osnovu Programa se raspisuju tenderi, a zatim i implementiraju projekti i dodjeljuju sredstva. Sredstva prikupljena po osnovu različitih naknada se troše namjenski. Međutim, poredeći prikupljena i potrošena sredstva, zaključuje se da veliki dio sredstava ne ostaje utrošen.

Analizom Izvještaja o izvršenju budžeta KS odnosno analizom prihoda i rashoda relevantnih Ministarstava, te njihovim poređenjem sa Izvještajima o realizaciji raspodjele namjenskih sredstava, primjećene su nepodudarnosti u iznosima, kako prikupljenih naknada, tako i potrošenih sredstava. Takođe, istom analizom je uočeno da se projekti Ministarstava prema Izvještajima o realizaciji raspodjele namjenskih sredstava ne mogu jasno pratiti u izvršenju budžeta KS.

5.5 Obrazovanje o okolišu, podizanje svijesti javnosti o okolišu i učešće javnosti

5.5.1 Pojam i značaj obrazovanja o okolišu

Obrazovanje o okolišu podrazumijeva podučavanje pojedinaca i zajednica u procesu prelaska u društvo koje poznaje okoliš i s tim povezane probleme, koje je svjesno rješenja ovih problema i koje je motivisano da rješava takve probleme. Obrazovanje o okolišu ne podrazumijeva samo obrazovanje u okviru školskog sistema već i aktivnosti na obrazovanju šire javnosti, uključujući štampane materijale, internet stranice, medije, kampanje odnosa s javnošću i slično (Lieberman i Hoody, 1998).

438 Izvještaj o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo, 2014.g. i 2015.g.


219

Ključne međunarodne konvencije o okolišu naglašavaju veliku važnost javne svijesti, obrazovanja, obuke i dostupnosti informacija kroz monitoring kao esencijalne elemente za uspjeh ovih konvencija. Naprimjer, Konvencija o biološkoj raznolikosti (koju je BiH ratificirala 2002. godine), naglašava značaj obrazovanja i svijesti javnosti kroz promoviranje i podsticajnje mjera neophodnih za očuvanje biodiverziteta. Od kako je Konvencija stupila na snagu 1995. godine, od država članica se očekuje da rade na unapređivanju obrazovanja i svijesti o biodiverzitetu.

Neophodno je spomenuti i „Agendu 21“ - globalni akcijski plan održivog razvoja, usvojenog na Konferenciji UN-a za zaštitu okoliša i razvoj u Rio de Janeiru 1992. godine, koji promovira poboljšanje kvaliteta obrazovanja, upoznavanje javnosti s pitanjem održivog razvoja i obuku. U poglavlju Agende 21 koji je posvećen obrazovanju, obuci i javnoj svijesti, navedena su četiri opća cilja:

Promovirati i poboljšati kvalitet obrazovanja: svrha je preusmjeriti cjeloživotno učenje na sticanje znanja, vještina i vrijednosti potrebnih građanima za poboljšanje kvalitete života,

Preusmjeriti kurikulume: od predškolske do fakultetske razine, o obrazovanju se mora ponovno promisliti i treba ga se reformirati kako bi postalo sredstvo prenošenja znanja, osmišljenih obrazaca i vrijednosti potrebnih za stvaranje održivog svijeta,

Podići razinu svijesti javnosti o konceptu održivog razvoja: to će pomoći razvoju svjesnog, aktivnog i odgovornog građanstva na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini,

Obučiti radnu snagu: kontinuirano tehničko i strukovno obrazovanje rukovoditelja i radnika, naročito onih koji rade u trgovini i industriji, doprinijet će usvajanju održivih modela proizvodnje i potrošnje.

Nadalje, Strategija održivog razvoja EU ističe da je obrazovanje preduvjet promoviranja promjene ponašanja i osiguravanja ključnih kompetencija za dostizanje održivog razvoja za sve građane.

Dodatni poticaj obrazovanju za održivi razvoj donijela je rezolucija UN-a Dekada obrazovanja za održivi razvoj 2005. - 2014., koja je nastojala integrisati načela, vrijednosti i prakse održivog razvoja u sve vidove odgoja i obrazovanja u cilju rješavanja društvenih, ekonomskih, kulturnih i okolišnih problema u 21. stoljeću te potaknuti promjene u ponašanju.

Obrazovanje i podizanje svijesti javnosti je identificirano kao ključni pokretač promjena i u BiH, što je vidljivo kroz razne strateške dokumente kao i fokus aktivnosti mnogih nevladinih organizacija, kako je opisano u nastavku.

5.5.2 Strateške odrednice

Obrazovanje o okolišu je prepoznato u Strategiji zaštite okoliša FBiH (2008-2018.) kao jedan od preduslova i osnovnih ciljeva u sprovođenju okolišne politike i osiguravanju društvenog i ekonomskog razvoja u budućnosti. Prema Strategiji, školski programi u sadašnjem sistemu obrazovanja ne uključuju okolišnu problematiku, te je potrebno izraditi programe koji će integrirati okoliš, u curriculum-e osnovnih, općih i stručnih srednjih škola, te univerziteta, a naročito na tehničke, bio-tehničke, ekonomske, pravne i fakultete prirodnih nauka. S obzirom na veliki nedostatak okolišno educiranih kadrova u BiH, potrebno je vršiti plansko, formalno i neformalno obrazovanje, univerzitetski obrazovanih stručnjaka različitih profila. Ove mjere su ključne za stvaranje nukleusa budućeg stručnog kadra u administraciji i privredi, a doprinose i stvaranju građanskog društva svjesnog okolišne problematike.

Stoga, operativni ciljevi u vezi sa obrazovanjem i podizanjem svijesti o okolišu, a koji su utvrđeni Strategijom, uključuju „stvaranje stručnih kapaciteta u sektoru okoliša u FBiH“ i „jačanje ekološke svijesti“. U Strategiji se nadalje navodi da uspješnost implementacije ukupne Strategije, ne samo zaštite prirode, već i zaštite okoliša, podrazumijeva i programe edukacije i informiranosti s ciljem pobuđivanja i jačanja ekološke svijesti kao sociološkog fenomena, što će doprinijeti razvoju adekvatnijeg sistema pojedinačne i društvene odgovornosti.

Također, Prijedlog Strategije razvoja KS do 2020. prepoznaje da „perspektive održivog okolinskog razvoja zahtijevaju stručne kadrove za obavljanje niza poslova iz te oblasti“ te da postoji potreba inovacija programa na školama i univerzitetima kako bi se u skorije vrijeme proizveo potreban broj kadrova iz oblasti održivog okolišnog razvoja. Interesantno je da u ovoj Strategiji obrazovanje o okolišu ne predstavlja jedan od strateških ciljeva Kantona.

5.5.3 Obrazovanje o okolišu u formalnom obrazovanju

U Bosni i Hercegovini, pa tako i u KS, obrazovanje je organizirano u četiri osnovna nivoa, a to su:

predškolski odgoj i obrazovanje (obavezno za svu djecu predškolskog uzrasta)

osnovno obrazovanje (obavezno devetogodišnje obrazovanje)


220

srednje obrazovanje (trogodišnje ili četverogodišnje srednje obrazovanje)

visoko obrazovanje (po tricikličkom Bolonjskom principu)439

Predškolski odgoj i obrazovanje

U KS djeluje 29 predškolskih ustanova u okviru Javne ustanove „Djeca Sarajeva“ i 19 registrovanih privatnih predškolskih ustanova

440.

Obrazovanje o okolišu započinje na nivou predškolskog odgoja i obrazovanja. Učenje o očuvanju zdrave životne okoline je jedan od zadataka predškolskog odgoja, prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju u KS iz 2008. god.

Osnovno obrazovanje U KS ima ukupno 78 osnovnih škola

441. Ukupan broj učenika u osnovnim školama u Kantonu u školskoj godini

2015/2016 je 36.093442

. U osnovnim školama, obrazovanje o okolišu se započinje u prvom razredu u okviru predmeta „Moja okolina“ gdje se obrađuju prve teme iz oblasti okoliša i razvija ekološka svijest kod djece, a u kasnijim razredima i u drugim predmetima, kao što su biologija, priroda, geografija, fizika, tjelesni i zdravstveni odgoj i sl. u kojima se djeci pružaju znanja o očuvanju okoliša, okolišnim problemima, značaju ličnog doprinosa okolini, ekologiji te se preduzimaju aktivnosti na razvijanju svijesti o okolišu i zaštiti okoliša

443. Vannastavne

aktivnosti se odvijaju u vidu bioloških/ekoloških sekcija.

Srednje obrazovanje

U KS ima ukupno 37 srednjih škola.444

Ukupan broj učenika u srednjim školama u Kantonu u školskoj godini 2015/2016 je 17.053

445. Jedna od stručnih srednjih škola je Srednja škola za okoliš i drvni dizajn koja pruža

obrazovanje u oblasti okoliša.

U srednjim školama, teme iz oblasti ekologije i zaštite okoliša se obrađuju u sklopu predmeta iz prirodnih nauka, kao i različitih predmeta u stručnim školama (kao npr. elektrotehnika, ekonomija, saobraćaj, geodezija i građevinarstvo, ugostiteljstvo i turizam, i sl.). Kroz takmičenja unutar i između škola promovira se pravilan odnos prema otpadu, recikliranju, čuvanju okoliša i ugroženih vrsta. Ove aktivnosti se uglavnom odvijaju kroz biološke/ekološke sekcije koje poduzimaju različite aktivnosti (npr. obilježavanje ekoloških datuma, izrada tematskih radova, izleti i posjete muzejima, rad na izradi bioloških zbirki i sakupljanje botaničkog i zoološkog materijala, učešće u pošumljavanju ogoljelih površina, njega biljaka u školskim prostorijama i sl.).

Visoko obrazovanje

Visoko obrazovanje u KS se realizira u okviru Univerziteta u Sarajevu i četiri privatna univerziteta.

Univerzitet u Sarajevu obuhvata 31 visokoškolsku ustanovu (23 fakulteta, 3 akademije i 5 instituta). Na Univerzitetu u Sarajevu u 2015/2016. školskoj godini upisano je 31.096 studenata

446.

Visoko obrazovanje je odgovorilo sve većoj potražnji za ekspertima u oblasti zaštite okoliša, tako da postoje različiti dodiplomski studiji, a i nekoliko studija drugog i trećeg ciklusa kojima je predmet izučavanja nauke i tehnologije zaštite okoliša, te ekologija, upravljanje prirodnim resursima, zaštitom zdravlja i kontrola životnih namirnica.

Na fakultetima Univerziteta u Sarajevu postoje različiti programi za ekologiju i zaštitu okoliša pomoću kojih se stiču akademske titule:

Prirodno-matematički fakultet (odsjek za biologiju – katedra za opću biologiju i katedra za ekologiju i zaštitu životne sredine; odsjek za geografiju – program za turizam i zaštitu životne sredine);

Građevinski fakultet (odsjek za hidrotehniku);

Šumarski fakultet (katedra za ekologiju šuma i urbanog zelenila; katedra za zaštitu šuma);

439 3+2+3 (3 godine za stepen dodiplomskog obrazovanja – bachelor, drugi stepen 2 godine – master, i treći stepen 3 godine – doktor nauka), odnosno 4+1+3 (4 godine za stepen dodiplomskog obrazovanja, 1 godina za master i 3 godine za stepen doktora nauka). 440 http://mon.ks.gov.ba/ustanove/lista/all (pristupljeno 17.08.2016. ) 441 http://mon.ks.gov.ba/ustanove/lista/all (pristupljeno 17.08.2016. ) 442 Informacija o upisu učenika u osnovne i srednje škole u školskoj 2015/16. godini u FBiH, FMON, novembar 2015., Mostar 443 Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu u FBiH, FMON, 2003. 444 http://mon.ks.gov.ba/ustanove/lista/all (pristupljeno 17.08.2016. ) 445 Informacija o upisu učenika u osnovne i srednje škole u školskoj 2015/16. godini u FBiH, FMON, novembar 2015., Mostar 446 Izvještaj o radu Univerzitet u Sarajevu za 2015., Prof.dr. Muharem Avdispahić, dr.h.c.

http://mon.ks.gov.ba/ustanove/lista/all




221

Mašinski fakultet (katedra za energetiku - smjerovi: energetika, klimatizacija grijanje i hlađenje i katedra za procesnu tehniku - smjerovi: procesno inženjerstvo i okolinsko inženjerstvo).

Od četiri privatna univerziteta u KS, jedino se na privatnoj visokoškolskoj ustanovi Sarajevo School of Science and Technology nudi dodiplomski program „okolinsko inženjerstvo“ pri Fakultetu inženjerskih nauka.

5.5.3.1 Stanje obrazovanja o okolišu i održivom razvoju

Obrazovanje o okolišu je procijenjeno kao nezadovoljavajuće u dva zasebna istraživanja sprovedena na području KSo:

1) Istraživanje zastupljenosti obrazovanja o okolišu i održivom razvoju u osnovnim i srednjim školama447

u nekoliko kantona u BiH (uključujući KS), realizirano anketiranjem

učeničke populacije, pokazalo je da

stanje obrazovanja o okolišu i održivom razvoju i zastupljenosti ovih sadržaja u nastavnim planovima i programima, odnosno nastavnim predmetima i aktivnostima nije zadovoljavajuće i zbog toga ne omogućuje sticanje potrebnog znanja i ne doprinosi razvoju ekološke svijesti i kulture te da ga treba unaprijediti i uvesti u sve oblike i aktivnosti obrazovnog sistema u cilju jačanja ekološke svijesti i izgradnje pozitivnog odnosna prema okolišu. Istraživanje je nadalje pokazalo da čak 87% učenika smatra da treba uvesti, unaprijediti i osavremeniti obrazovanje iz oblasti ekologije i zaštite okoliša u školi zbog razvoja ekološke svijesti i kulture.

2) Istraživanje obrazovanja za održivi razvoj u BiH448

je sprovedeno s ciljem da se prikupe i analiziraju postojeći sadržaji relevantni za tri dimenzije održivog razvoja (društvena, okolinska, društveno-ekonomska) u osnovnoškolskim nastavnim planovima i programima u KS. Istraživanje je pokazalo da je obrazovanje za održivi razvoj svedeno na obrazovanje o zaštiti prirodne sredine u sklopu školskih predmeta (biologija, moja okolina, priroda i društvo, itd.) i radu ekoloških sekcija. Analizom nastavnih programa i izabranih udžbenika pokazalo se da je okolišni aspekt najzastupljeniji aspekt obrazovanja za održivi razvoj i da se preko 95 % okolinskih elemenata u okvirnim nastavnim programima nalazi u području prirodnih nauka. Okolišni aspekt obrazovanja za održivi razvoj zastupljen je u svim razredima, što ukazuje da obrazovni sistem priznaje relevantnost okolinskog aspekta. Drugi po zastupljenosti je društveno-kulturni aspekt obrazovanja za održivi razvoj, dok su ekonomski elementi obrazovanja za održivi razvoj najmanje zastupljeni. Ovaj rezultat ukazuje da izrada okvirnog nastavnog programa i predmetnih programa nije vršena u skladu sa principima održivog razvoja i da nije u dovoljnoj mjeri uzimala u obzir ekonomski aspekt. Okvirni nastavni programi, izabrani predmeti nastani programi i izabrani udžbenici posvećuju dosta pažnje aspektu očuvanja prirode. Međutim, rezultati istraživanja pokazuju da ima mjesta i za poboljšanje, s obzirom da se ne spominju obnovljivi izvori energije i da su neki primjeri metoda za zaštitu prirodne okoline od zagađenja zastarjeli.

5.5.3.2 Podizanje svijesti javnosti o okolišu i učešće javnosti

Aarhus konvencija i mreža Aarhus centara u BiH BiH je 2008. godine pristupila Aarhuskoj konvenciji (Konvencija UNECE-a o pristupu informacijama, učešću javnosti u procesu odlučivanja i pristupu pravosudnim organima iz oblasti okoliša).

Od BiH kao potpisnice Konvencije se zahtijeva da osigura obavezno uključivanje javnosti u donošenje sljedećih odluka:

usvajanje pravnih propisa koji se tiču zaštite okoliša;

usvajanje okolinskih planova i programa;

odlučivanje o posebnim aktivnostima, koje mogu biti od značaja za okoliš.

Da bi se podržala implementacija Aarhuske konvencije u BiH, 2013. godine je formirana mreža Arhus centara koja predstavlja platformu za razmjenu informacija između nadležnih institucija s jedne i javnosti s druge strane, podstiče transparentnost rada javnih organa i građanima omogućava da iskažu svoja mišljenja o odlukama koje mogu imati uticaj na okoliš.

447 Rezultati istraživanja su objavljeni u radu „Stanje obrazovanja o okolišu i održivom razvoju u BiH“, Doc.dr. Šefket Goletić, Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem „Kvalitet 2007“, Neum, BiH, juni 2007. 448 Rezultati istraživanja su objavljeni u Istraživačkom izvještaju „Obrazovanje za održivi razvoj u BiH“, Enjoined - Educate for Sustainable Development, Sarajevo, oktobar 2011.

http://ssst.edu.ba/static-page/fakultet-inzenjerskih-nauka


222

Jedan od Arhus centara je uspostavljen i u Sarajevu, čija misija je da podržava i promovira primjenu Aarhuske konvencije na području Grada Sarajevo.

Arhus centri u BiH olakšavaju pristup informacijama iz oblasti okoliša građanima i institucijama, pružaju pomoć u ostvarivanju prava na učešće u donošenju odluka o okolišu, te pružaju podršku u pravnoj zaštiti ljudskih prava u oblasti okoliša. Arhus centri također prikupljaju, analiziraju, obrađuju, razmjenjuju informacije iz oblasti okoliša, obrazuju zainteresovane strane u oblasti okolišnog prava podstičući transparentnost rada organa uprave i aktivno učešće građana u odlučivanju po pitanjima okoliša.

Zakonske obaveze U Zakonu o zaštiti okoliša FBiH se navodi da svaki pojedinac i organizacija imaju mogućnost učešća u procesu donošenja odluka. Zakon također određuje obavezu javnih organa da pripremaju i usvajaju planove i programe u oblasti zaštite okoliša na svim nivoima. Predviđena je obaveza organa izvršne vlasti da pripremaju nacrte planova koje skupštine na svim nivoima trebaju usvojiti kao dokumente na osnovu kojih će se provoditi politika zaštite okoliša na svim nivoima. Također, Zakon eksplicitno navodi pravo na učešće javnosti u svim postupcima usvajanja ovakvih planova i to od ranih faza procedura.

Zakon propisuje slučajeve kada je neophodno provesti postupke procjene utjecaja na pojedine projekte koji mogu biti od uticaja na okoliš, te kada je obavezno da prije puštanja u rad određenog pogona ili postrojenja treba pribaviti okolinsku dozvolu. Odredba zahtijeva od organa da obavijesti javnost o prijemu zahtjeva za provođenje postupka procjene utjecaja i to na primjeren način (oglas u dnevnim novinama) te u tekstu navede najvažnije podatke o samom projektu i nosiocu projekta kao i način na koji javnost može pribaviti više podataka.

Javnost ima mogućnost aktivnog učestvovanja u postupcima izdavanja okolišnih dozvola, posebno u pogledu projekata koji su predmet procjene utjecaja na okoliš. Prema Zakonu, kantonalni organi pozivaju nevladine organizacije i lokalnu zajednicu da učestvuju u izdavanju dozvola tri mjeseca unaprijed putem svojih web stranica. Netehnički rezimei procjena utjecaja na okoliš se objavljuju za javnost. Datum javne tribine se objavljuje 30 dana unaprijed. Od investitora se zahtijeva da odgovori na komentare koje su dali pripadnici javnosti, putem entitetskog ministarstva za okoliš (odnosno kantonalnih organa), na tribini, u roku od 15 dana.

5.5.3.3 Aktivnosti na obrazovanju o okolišu i podizanju svijesti javnosti o okolišu u KS

U KS, javna tijela zadužena za okoliš kao i nevladine organizacije poduzimaju redovne aktivnosti iz oblasti zaštite okoliša, podizanju javne svijesti o problemima okoliša i pravima građana na zaštitu okoliša.

Aktivnosti MPUGZO KS

MPUGZO KS redovno finansira ili sufinansira projekte edukacije školske populacije o značaju zaštite okoliša i projekte unapređivanja ekološke svijesti javnosti putem organizovanja edukacijskih i informativnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša.

Također, Ministarstvo učestvuje i u organizaciji raznih projekata u oblasti promocije zaštite okoliša i podizanja svijesti javnosti o okolišnim problemima. Tako, u 2016. godini, Ministarstvo je u saradnji sa UNEP-om i Sarajevo Film Festivalom organizovalo manifestaciju „PriroDan“ - jedan dan u okviru SFF-a posvećen borbi za čistiji zrak, a koje je uključivalo radionice za odrasle i djecu u ovoj oblasti, prikazivanje dokumentarnog filma i organizovanje diskusija o kvalitetu zraka Sarajevu, utjecaju na zdravlje ljudi i najboljim praksama iz EU.

Drugi projekti u kojima učestvuje MPUGZO KS uključuju, naprimjer, „Evropsku sedmicu za redukciju otpada“ koja se organizuje svake godine i u BiH sa ciljem jačanja svijesti građana BiH o potrebi smanjenja otpada i Informiranje što većeg broja građana svih dobnih skupina o jednostavnim akcijama koje mogu poduzeti u svakodnevnom životu i na taj način pridonijeti smanjenju količina odloženog otpada.

Jedan od najnovijih projekata u kojem Ministarstvo učestvuje je inicijativa „U zdravom tijelu zdrav duh“, koja je započela u septembru 2016., u svrhu smanjenja zagađenja zraka u KS kroz podizanje nivoa svijesti djece o štetnosti i lošem utjecaju koje zagađenje zraka ima na zdravlje ljudi i okoliš. Sve osnovne škole na području KS su dio ove inicijative. U sklopu inicijative je izrađena i brošura za osnovne škole pod nazivom „Zdrav zrak, sretno djetinjstvo – Vodič za nastavnike, djecu i roditelje“. Još jedna od započetih aktivnosti je postavljanje bijelih zastava ispred svake osnovne škole, a koje treba da služe kao simbolični pokazatelj aero-zagađenja nakon tromjesečnog perioda.

Aktuelne obavijesti o aktivnostima Ministarstva, kao i informacije o okolišu u KS se plasiraju preko web stranice Ministarstva (www.mpz.ks.gov.ba). Ne postoje drugi vidovi komunikacije poput pisanih informativnih materijala za građane putem kojih bi mogli plasirati informacije o svome radu i dostignućima u oblasti zaštite okoliša.

Aktivnosti nevladinih organizacija

http://www.mpz.ks.gov.ba/


223

Organizacije civilnog društva također provode brojne aktivnosti i projekte iz oblasti obrazovanja o okolišu i podizanja javne svijesti o okolišnim problemima. U KSo djeluje oko 20 nevladinih organizacija u oblasti zaštite okoliša.

Značajne su aktivnosti nevladine organizacije Centar za okolišno održivi razvoj (COOR) Sarajevo čije aktivnosti ponajviše obuhvataju edukaciju mladih o zaštiti okoliša i podizanju svijesti o ovoj temi. U posljednjih 16 godina, COOR je realizirao veliki broj projekata iz oblasti odgoja i obrazovanja za održivi razvoj sa školskom populacijom iz gotovo svih područja BiH, sa ciljem podizanja svijesti mladih o okolišu i održivom razvoju, a noviji projekti uključuju:

Pilot projekti „Eko-škola“, kojim se BiH nastoji približiti međunarodnom programu Eko-škola koji se provodi u preko 60 zemalja i obuhvata 48.000 škola i institucija širom svijeta, od najranijeg uzrasta do visokoškolskih institucija. Cilj projekta je integriranje okolišnog obrazovanja u nastavne i vannastavne aktivnosti u školama i podizanje svijesti sire zajednice o problemima okoliša u cjelini. Naglasak programa je na osposobljavanju donositelja odluka svih dobi, počevši od primarne brige o okolišu do uspostave programa obuke za postizanje održivog razvoja. U KS je do sada u ovu mrežu pilot projekata uključeno preko 20 osnovnih i srednjih škola.

Projekt „Ekološki odgovoran pojedinac – stub održivog razvoja“ (2015.-2016.) čiji je glavni cilj da doprinese poboljšanju trenutnog stanja okoliša kroz edukaciju i podizanje okolišne svijesti građana u općini Novo Sarajevo, a koji obuhvata organizaciju edukativnih radionica za djecu, obilježavanje ekoloških datuma i sličnih aktivnosti.

Projekt “Eko Kalendar Općine Stari Grad” (2015.) koji je implementiran ciljem da se doprinese ugradnji odgoja i obrazovanja za okoliš u realizaciju nastavnih i vannastavnih aktivnosti u 2 osnovne škole, podizanju nivoa ekološke svijesti učesnika u projektu i bolje povezivanje osnovnih škola.

Projekt “Pokreni se – opameti se” (2015.) koji za cilj ima edukaciju učenika osnovnih škola o važnosti očuvanja životne sredine i podizanje svijest javnosti o odvojenom sakupljanju elektroničkog i električnog otpada i resursima koji se mogu sačuvati ponovnom upotrebom i reciklažom elektroničkog i električnog otpada.

Također, Regionalni centar za okoliš za BiH (REC) provodi brojne aktivnosti u oblasti podizanja svijesti javnosti o potrebi zaštite okoliša, te pruža podršku školama kroz promociju koncepta “Obrazovanja za održivi razvoj”, podršku NVO sektoru i podršku razvoju strategije i jačanje kapaciteta za implementaciju Aarhuske konvencije. Značajniji projekti REC-a uključuju:

Projekt „Regionalni program obrazovanja za održivi razvoj“ (2016-2018.) koji za cilj ima da se podrže obrazovne reforme, izgrade kapaciteti i podigne svijest o održivim razvojnim ciljevima UN-a u zemljama Jugoistočne Europe, uključujući BiH, kroz razvoj inovativnih on-line obrazovnih alata i kroz uspostavu regionalne suradnje i umrežavanja između donosilaca odluka, nastavnika i učitelja. U projekt će direktno biti uključeni donosioci odluka i zakonodavci iz ministarstava obrazovanja i drugih relevantnih obrazovnih institucija, kao i stručnjaci, profesori, nastavnici i učenici u srednjoškolskom obrazovnom sistemu. Projekt će se obuhvatati tri faze:

- Podrška obrazovnim reformama na razini svake države pojedinačno u skladu sa potrebama

- Razvoj online alata „Obrazovanje za održivi razvoj“ za srednje škole

- Jačanje kapaciteta i znanja učenika srednjih škola o mogućnostima za stvaranje radnih mjesta kroz implementaciju malih školskih projekata

Program „Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu“ (2009.-2014.) koji je imao za cilj pružanje podrške provođenju reformi u sektoru obrazovanja i strategija za obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu putem izrade, provođenja i širenja ideja o održivoj školi na nivou osnovne škole. Svrha Programa je bila unapređenje praksi za održivi razvoj u školama i zajednicama u BiH, Crnoj Gori i Srbiji. Glavni rezultati postignuti tokom provedbe ovog projekta bili su:

- Urađena je analiza postojećeg stanja u osnovnom obrazovanju u regionu po pitanju sadašnje prakse i politika obrazovanja za održivi razvoj i održivih škola, koja se može naširoko koristi za izradu budućih nacionalnih i regionalnih strategija i formulacije politike;

- Razvijena je zajednička metodologija za planiranje održivog razvoja škola koja je implementirana u tri zemlje učesnice u projektu;

- Razvijeni su Školski razvojni planovi u 25 škola učesnica u projektu i u skladu sa njima prijedlozi projekata koji su finansirani kroz Grant program;

- Kroz Grant program, dodijeljeno je ukupno 700.000 EUR za realizaciju aktivnosti i projekata iz Školskih razvojnih planova od čega je školama u BiH dodijeljeno 210.000 EUR;


224

- Ojačana prekogranična suradnja među školama i općinama, a konkretizovana kroz razvijene zajedničke projekte koji su dobili podršku za finansiranje;

- Podignuta svijest o budućoj ulozi škola kao učesnika u procesu planiranja lokalnog razvoja;

- Podignuta svijest o održivom razvoju kao glavnom elementu koristi za buduće generacije učenika u školama obuhvaćenih projektom;

- Promoviran pristup horizontalnog učenja i cijeli školski pristup kroz mentorski rad i izravnu kontinuiranu podršku školama kroz treninge za jačanje kapaciteta;

- Više od 100 nastavnika obučeno za školsko razvojno planiranje;

- Ojačane kompetencije školskog menadžmenta za proces održivih škola i integriranje praksi održivog razvoja u svakodnevni život škole.

Projekt „Prilike i izazovi javnog učešća i saradnje između organizacija civilnog društva/NVO i lokalnih samouprava u BiH“ (2010-2013.) sa ciljem izgradnje kapaciteta civilnog sektora, jačanja saradnje i povećanja znanja o o dobroj praksi EU na području upravljanja otpadom i vodama.

Projekt „Zeleni paket“ (2010.) - Priručnik za učitelje u BiH, multimedijalni okolišni i edukativni pribor obrazovanja za održivi razvoj u ranom djetinjstvu, namijenjen prvenstveno za podučavanje djece/učenika u dobi između 11 i 14. godina. Paket uključuje vodič za nastavnike, interaktivni CD-ROM-a za učenike, zbirku video filmova o zaštiti okoliša i održivom razvoju, dilema igru i razne druga obrazovna pomagala. U BiH kroz program su obuhvaćene su 1853 osnovne škole i 57 škola za djecu sa posebnim potrebama koje su dobile ovaj multimedijalni paket, obučeno više od 1.800 nastavnika, a više od 100.000 učenika učilo je iz ovih interaktivnih multimedijalnih materijala.

5.5.3.4 Analiza i zaključci

Prioriteti prepoznati u strategijama i programima u FBiH i KS su usklađeni sa EU okolišnom politikom. Ipak, uspjeh svih programa zavisi od efektivnog obrazovanja o okolišu jer je to najvažniji element zaštite okoliša. Obrazovanje o okolišu je dugotrajan i kompleksan proces koji obuhvata informisanje i obučavanje ljudi, kao i podizanje svijesti ljudi o očuvanju okoliša. Postizanje ciljeva obrazovanja o okolišu zahtijeva obrazovanje šire zajednice.

Analizom stanja u oblasti obrazovanja o okolišu i podizanju svijesti javnosti u KS mogu se identifikovati sljedeći ključni problemi i dati sljedeće preporuke.

Tabela 113. Analiza stanja u oblasti obrazovanja o okolišu i podizanju svijesti javnosti u KS

Identifikovani problemi Preporuke

Nepostojanje jasne strategije i politike unapređenja obrazovanja o okolišu u KS kao jedan od najznačajnijih preduvjeta uspješnog uvođenja obrazovanja o okolišu.

Premda Prijedlog Strategije razvoja KS do 2020. prepoznaje da „perspektive održivog okolinskog razvoja zahtijevaju stručne kadrove za obavljanje niza poslova iz te oblasti“ te da „postoji potreba inovacija programa na školama i univerzitetima kako bi se u skorije vrijeme proizveo potreban broj kadrova iz oblasti održivog okolišnog razvoja“, obrazovanje o okolišu ne predstavlja jedan od strateških ciljeva Kantona u ovoj Strategiji.

Definisati obrazovanje i podizanje svijesti javnosti o okolišu kao jedan od strateških ciljeva KS s obzirom da je integrisanje ove tematike u politike, strategije i planovejedan od preduvjeta za unapređenje u ovoj oblasti.

Potrebno je jasno definisati obrazovanje za održivi razvoj kao prioritet i u skladu s tim inkorporirati to opredjeljenje u planove održivog razvoja kao i planove u oblasti obrazovanja.

Trenutni stepen formalnog obrazovanja o okolišu nije zadovoljavajući, odnosno problematika okoliša nije dovoljno zastupljena u planovima i programima te stoga ne doprinosi razvoju ekološke svijesti i kulture kako u BiH tako i u KS. Formalno obrazovanje igra važnu ulogu u obrazovanju o okolišu i podizanju svijesti mlađe generacije. Potreba za hitnom integracijom okolišne problematike u formalno obrazovanje je nastala kako zbog opterećenog stanja okoliša u Kantonu tako i sve veće svijesti o globalnim okolišnim problemima i trendovima.

Obrazovanje o okolišu postaje sve značajniji dio osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja u BiH, najviše zahvaljujući aktivnostima civilnog sektora. Ipak, u obrazovnom sistemu je oblast zaštite okoliša i vrijednosti biološke raznolikosti nedovoljno zastupljena, izučava se fragmentarno u okviru pojedinih nastavnih predmeta (npr. Moja okolina, Biologija

Izvršiti reviziju nastavnih planova i programa za predškolsko i školsko obrazovanje na principima održivog razvoja kako bi takvi planovi i programi uključivali više tema iz oblasti zaštite okoliša (obuhvatajući sve teme kao što su zagađenje voda, štednja energije, pravilno razdvajanje otpada i sl.). Potrebno je razmotriti modus uvođenja obaveznih praktičnih aktivnosti u školama.

Poduzeti aktivnosti u vezi s adekvatnim obučavanjem i stručnim usavršavanjem nastavnog kadra za sticanje kompetencija za obrazovanje za održivi razvoj, kako bi takav kadar bio osposobljen da osmišljava i provodi kvalitetne programe obrazovanja.


225

Identifikovani problemi Preporuke

i sl.). Zavisno od škole, vannastavne aktivnosti se odvijaju u vidu bioloških/ekoloških sekcija. Ova problematika ne obrađuje se na način da se približi učenicima konkretan okolišni problem koji egzistira u njihovom okruženju i lokalnoj zajednici, te način na koji učenici i njihovi roditelji mogu doprinijeti rješavanju tih okolišnih problema i dostizanju zdravijeg i kvalitetnijeg života u lokalnoj zajednici. Iako nastavni planovi, programi i udžbenici poklanjaju dosta pažnje aspektu očuvanja okoliša od onečišćenja, evidentno je da postoji potreba za njihovim osavremenjivanjem i uključivanjem novih sadržaja.

Neformalno obrazovanje javnosti o okolišu nije na zadovoljavajućem nivou, što je vidljivo iz niskog nivoa svijesti stanovnika Kantona o zaštiti okoliša i prirode (kako opće populacije, tako i djece i roditelja), a što je uzrokovano nedostatkom kvalitetnog obrazovanja i svijesti u ovoj oblasti. Nedovoljan je broj javnih kampanja i projekata podizanja javne svijesti o potrebi zaštite okoliša.

Planirano i kontinuirano sprovoditi različite ciljane kampanje podizanja svijesti građana o problemima okoliša, i to naročito u saradnji sa neformalnim obrazovnim sektorom (tj. organizacijama koje se bave kreiranjem programa obuke), na osnovu osmišljenog godišnjeg plana takvih kampanja.

Pri planiranju takvih kampanja, neophodno je izraditi različite pristupe za različite ciljne grupe, uključujući, ali ne ograničavajući se na roditelje djece preškolske i školske dobi, kako bi se aktivnosti usmjerene ka podizanju svijesti kod djece lakše i efektivnije realizirale.

Komunikacija sa javnošću i objavljivanje informacija o aktivnostima u ovoj oblasti nije na zavidnom nivou. Objavljivanje okolišnih informacija je izuzetno važno iz razloga što podiže svijest javnosti o ovim problemima.

Aktuelne obavijesti o aktivnostima Ministarstva, kao i informacije o okolišu u KS se plasiraju preko web stranice Ministarstva (www.mpz.ks.gov.ba) ali na webstranici Ministarstva nisu prezentirane sveobuhvatne informacije o okolišu za javnost. Ministarstvo ne izdaje mjesečne niti godišnje informativne biltene u kojima prezentira informacije o svome radu i dostignućima u oblasti zaštite okoliša.

Ne postoje drugi vidovi komunikacije poput pisanih informativnih materijala za građane putem kojih bi mogli plasirati informacije o svome radu i dostignućima u oblasti zaštite okoliša.

U Ministarstvu, prema sistematizaciji radnih mjesta i opisu radnih zadataka, ne postoji službenik koji je zadužen za odnose s javnošću. U Ministarstvu ne postoji Plan komunikacije sa građanima i javnošću po pitanju zaštite okoliša.

Izraditi Plan komunikacije s građanima, koji bi definisao vrstu i obim informacija, kao i potreban format i učestalost pružanja pojedinih informacija o stanju okoliša javnosti Kantona.

Na webstranici Ministarstva prezentirati sveobuhvatne i pregledne informacije o okolišu za javnost (uključujući aktivnosti Ministarstva u vezi sa zaštitom okoliša i informacije o projektima i kampanjama koje je finansirao Kanton i Ministarstvo, a koji su bili usmjereni ka zaštiti i unapređenju stanja okoliša).

Opisom radnih zadataka jednog od uposlenika Ministarstva obuhvatiti i zadatke vezane za odnose s javnošću i komuniciranje s građanima o pitanjima zaštite okoliša.

6 REZULTATI ANKETIRANJA Za potrebe izrade dokumenta KEAP KS 2016.-2021. godine, izvršeno je anketiranje stanovništva KS sa ciljem sagledavanja mišljenja građana o stanju okoliša i analize nivoa svijesti građana o okolišu u KS, kao i njihovih očekivanja od nadležnih organa u oblasti zaštite okoliša na svim nivoima.

Uzimajući u obzir populaciju od 413.593 stanovnika u KS449

, pri nivou pouzdanosti od 95 % i intervalu pouzdanosti od 5, minimalna veličina uzorka anketiranja za potrebe KEAP-a KS iznosila je 384 stanovnika (ispitanika).

Kao metoda za prikupljanje primarnih podataka izabran je anketni upitnik. Anketni upitnik za istraživanje javnog mišljenja o stanju okoliša u KS sadržavao je set demografskih pitanja i pitanja o socio-ekonomskoj pozadini

449 Izvor:Agencija za statistiku, Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH u 2013. godini, 2014

http://www.mpz.ks.gov.ba/


226

ispitanika, nivou informiranosti ispitanika i načinu informisanja o pitanjima okoliša, mišljenja i ocjene stanja različitih prirodnih resursa i komponenti okoliša, identifikaciju najvećih zagađivača i problema u okolišu, ocjenu dosadašnjeg rada i očekivanja od nadležnih organa u sektoru okoliša i dr. Anketni upitnik imao je ukupno 26 pitanja.

Anketni upitnik distribuiran je na dva načina, i to:

U printanoj formi dostavljen je općinama i mjesnim zajednicama, koje su animirale stanovništvo na popunjavanje upitnika,

U elektronskoj (web) formi na web linku: http://www.enova.ba/anketa-KS.html, a distribuiran je preko službenih web stranica općina, socijalnih mreža, internet stranica i foruma KS-a.

Anketiranje je izvršeno u periodu juli-septembar 2016. godine. Rezultati ankete su analizirani putem IBM SPSS statističkog softvera (eng. Statistical Package for the Social Sciences) i MAXQDA softvera za analizu kvalitativnih podataka (otvorenih pitanja).

Ukupno je prikupljeno 658 uredno ispunjenih anketnih upitnika što je premašilo statistički validan uzorak (N=384) kao i očekivani (N=500), tj. stopa odgovora iznosila je 171,65 %.

Od ukupnog broja upitnika, najveći broj upitnika je ispunjen u općini Novi Grad (N=311, 47,3%), zatim u općini Novo Sarajevo (N= 103, 15,7 %) dok je najmanji broj upitnika ispunjen u općini Vogošća (N=11, 1,7 %). Određeni broj ispitanika koji je porijeklom iz KS, a radi, školuje se ili živi na teritoriji drugih kantona, također je ispunio anketu. Samim tim određeni broj anketa ispunjen je u općinama koje teritorijalno ne pripadaju KS. Tabela 114 prikazuje porijeklo prikupljenih upitnika.

Tabela 114. Anketni upitnici prema porijeklu (općini)

Naziv općine Učestalost (frekvencija) Procent

(%)

Novi Grad Sarajevo 311 47.3

Novo Sarajevo 103 15.7

Centar Sarajevo 54 8.2

Ilijaš 54 8.2

Stari Grad 37 5.6

Hadžići 35 5.3

Trnovo 22 3.3

Ilidža 18 2.7

Vogošća 11 1.7

Bez odgovora na ovo pitanje 9 1.4

Jablanica 1 .2

Kiseljak 1 .2

Vareš 1 .2

Visoko 1 .2

Ukupno 658 100

Demografske i socio-ekonomske informacije o ispitanicima:

Odnos spolova u uzorku iznosio je 52:47 %, u korist žena (5 ispitanika nije odgovorilo na ovo pitanje, 0,8 %).

Najmlađi ispitanik u uzorku imao je 18 godina za vrijeme anketiranja, dok je najstariji ispitanik imao 86 godina. Prosjek godina ispitanika u uzorku iznosi 42 godine. U uzorku je najzastupljenija starosna grupa zrele populacije (20- 59 godina) sa 85,3 % (N=561), zatim stare populacije (>60 godina) sa 13,7 % (N=90) a najmanje je zastupljena grupa mlade populacije (<19 godina

450) sa 1,1 % (N=7).

Skoro trećina ispitanika ima diplomu četverogodišnje srednje škole (N=197, 29,9%), dok polovina ima diplomu više škole ili fakulteta (N= 328, 49,8 %). Najmanju zastupljenost u uzroku imaju ispitanici sa završenom osnovnom školom ili bez formalnog obrazovanja (N=18, 2,7 %). Jedan dio ispitanika 324,9 (N=32, 4,9 %) još je u procesu obrazovanja. Dio ispitanika nije odgovorio na ovo pitanje (N=21, 3,2 %). Grafikon 39 prikazuje ispitanike prema nivou obrazovanja.

450 Ispitanici su imali minimalno 18 godina, tj. ispitanici su morali biti punoljetni za ispunjavanje anketnog upitnika.

http://www.enova.ba/anketa-KS.html


227

Grafikon 39. Ispitanici prema nivou obrazovanja U uzorku su najzastupljeniji ispitanici koji su zaposleni (N= 349, 53 %), dok je nezaposlenih ispitanika nešto manje (N=125, 19 %). Jedanaest ispitanika nisu htjeli dati odgovor na ovo pitanje. Grafikon 40 prikazuje ispitanike prema radnom statusu.

Grafikon 40. Radni status ispitanika Skoro trećina ispitanika ima primanja manja od 500 KM (N=203, 30,9 %). Prema osnovnom setu pokazatelja siromaštva Agencije za statistiku BiH, koji je usklađen sa EU standardima, svako šesto domaćinstvo u FBiH je siromašno (16 % siromašnih domaćinstava u FBiH) i svaki peti pojedinac je siromašan u FBiH (17 % siromašnih pojedinaca u FBiH).

451 Uzimajući u obzir da je linija siromaštva u FBiH u 2011. godini iznosila 416.40 KM mjesečno

po ekvivalentu odrasle osobe452

, skoro trećina ispitanika u uzorku je na granici siromaštva ili se može smatrati siromašnom. 11 % ispitanika nisu željela odgovoriti na ovo pitanje. Grafikon 41 prikazuje ispitanike prema visini mjesečnih prihoda.

Grafikon 41. Ispitanici prema visini mjesečnih prihoda

Najveći broj ispitanika živi u gradu (N=447, 67,9 %) zatim u prigradskim naseljima (N=124, 18,8 %). Samo 9 % ispitanika obuhvaćenih anketom živi u selima. 28 ispitanika nije odgovorilo na ovo pitanje (4,3 %). Grafikon 42 prikazuje ispitanike prema mjestu stanovanja.

451 Izvor: Agencija za statistiku BiH, Izvještaj o potrošnji domaćinstava 2011. Sarajevo, 2011 (posljednji izvještaj publikovan je u 2011. godini) 452 Izvor: FzS, Priopćenje, br 21.3. Sarajevo, 2012


228

Grafikon 42. Mjesto stanovanja ispitanika

Nivo informisanosti ispitanika i način informisanja o pitanjima okoliša:

Skoro polovina ispitanika smatra da je dovoljno informisana o stanju okoliša u njihovoj općini i kantonu (N=315, 47,9 %) dok 23,6 % ispitanika smatra da su veoma dobro informisani o stanju okoliša (N=155). Četvrtina ispitanika smatra da je nedovoljno informirana (N=165,25,1 %). Dvadeset ispitanika (3 %) ističu da nisu nikako informisana o stanju i pitanjima okoliša. Tri ispitanika nisu odgovorila na ovo pitanje (0,5 %). Grafikon 43 prikazuje nivo informisanosti ispitanika o stanju okoliša.

Grafikon 43. Nivo informisanosti ispitanika o stanju okoliša

Ispitanici su mogli dati više od jednog odgovora na pitanje anketnog upitnika „Ako ste informisani o stanju okoliša u vašoj općini/kantonu, zaokružite koje izvore informisanja najčešće koristite?”. Prema odgovorima ispitanici se najviše informišu o okolišnim pitanjima putem interneta (N= 409,27 %), zatim televizije (N= 376, 25 %) te putem novina/magazina (N=251, 17 %). Grafikon 44 prikazuje način informisanja ispitanika KS po pitanju okoliša.


229

Grafikon 44. Način informisanja ispitanika po pitanju okoliša

Skoro svi ispitanici navode da im je važno da budu informisani o stanju okoliša (N=618, 93,9 %). Mali broj ispitanika (N=23, 3,5 %) navode da im nije važno da budu informisani o stanju okoliša dok 17 (2,6 %) ispitanika nisu odgovorila na ovo pitanje.

Važnost pitanja (stanja) okoliša: Više od polovine ispitanika smatra da je stanje okoliša njima lično apsolutno važno pitanje (N=442, 67,2 %), dok je za skoro trećinu ispitanika ovo pitanje važno (N=182, 27,7 %). 10 (1,6 %) ispitanika navode da je njima lično stanje okoliša nevažno ili apsolutno nevažno. 22 ispitanika su neopredijeljeni (zaokružili su odgovor niti važno niti nevažno) dok 2 ispitanika nisu odgovorila na ovo pitanje.

Stanje okoliša prema navodima ispitanika: Oko dvije trećine ispitanika smatra da stanje okoliša ugrožava njihovo zdravlje (N= 461, 70,1 %) dok jedna trećina ispitanika smatra da to nije slučaj (N=176, 26,7 %). 21 ispitanik nije odgovorio na ovo pitanje (3,2 %). Grafikon 45 prikazuje odgovore na pitanje „Da li smatrate da stanje okoliša u Vašoj općini/kantonu ugrožava Vaše zdravlje“.

Grafikon 45. Odgovor na pitanje „Da li smatrate da stanje okoliša u Vašoj općini/kantonu ugrožava Vaše zdravlje“


230

Najveći broj ispitanika je nezadovoljno stanjem okoliša u njihovoj općini (N= 223, 33,9 %), dok je skoro trećina ispitanika neopredjeljenja (zaokružili odgovor niti zadovoljan niti nezadovoljan) sa stanjem okoliša u njihovoj općini (N=194, 29,5 %). Sedam (1,1 %) ispitanika nije odgovorila na ovo pitanje.

Grafikon 46 prikazuje zadovoljstvo ispitanika sa stanjem okoliša u njihovoj općini.

Grafikon 46. Zadovoljstvo ispitanika sa stanjem okoliša u njihovoj općini/kantonu

Najmanje zadovoljni stanjem okoliša su ispitanici općina: Centar, Ilidža, Stari Grad, Ilijaš i Vogošća. Grafikon 47 grafički prikazuje zadovoljstvo ispitanika sa stanjem okoliša prema općinama KS.

Grafikon 47. Zadovoljstvo ispitanika sa stanjem okoliša prema općinama KS

Mišljenja i ocjena stanja različitih prirodnih resursa i komponenti okoliša: Ispitanici su kroz set pitanja u anketnom upitniku trebali da ocijene stanje različitih prirodnih resursa i komponenti okoliša (stanje vodnih resursa, stanje zraka, stanje poljoprivrednog zemljišta, stanje šumskih ekosistema te stanje biološke raznolikosti). Ocjene su bile definisane na sljedeći način: 1 (apsolutno nezadovoljavajuće), 2 (nezadovoljavajuće), 3 (niti zadovoljavajuće niti nezadovoljavajuće), 4 (zadovoljavajuće) i 5 (apsolutno zadovoljavajuće).

Ispitanici su, u prosjeku, najbolje ocijenili stanje poljoprivrednog zemljišta (sa prosječnom ocjenom 2,9) dok su najlošije ocijenili stanje zraka (sa prosječnom ocjenom 2,53). Tabela 115 prikazuje prosjek ocjena stanja različitih prirodnih resursa i komponenti okoliša prema odgovorima ispitanika.

Tabela 115. Prosječne ocjene stanja različitih prirodnih resursa i komponenti okoliša prema odgovorima ispitanika

Stanje Broj ispitanika koji je odgovorio na

pitanje

Minimalna ocjena u uzorku

Maksimalna ocjena u uzorku

Prosjek ocjena u uzorku

Zraka 641 1 5 2.53

Vodnih resursa 644 1 5 2.72

Šumskih ekosistema 631 1 5 2.73

Biološke raznolikosti 629 1 5 2.83

Poljoprivrednog 633 1 5 2.90


231

Stanje Broj ispitanika koji je odgovorio na

pitanje




zemlj išta

Identifikacija najvećih zagađivača i problema u okolišu: Ispitanici su kroz set pitanja mogli identifikovati najveće probleme u općini i KS, kao i identifikovati najveće zagađivače u općini. Ova pitanja su bila kombinacija zatvorenih pitanja sa već ponuđenim odgovorima (gdje su ispitanici mogli navesti maksimalno tri problema ili zagađivača) i otvorenih pitanja (gdje su ispitanici mogli dopisati druge probleme/zagađivače koji nisu bili navedeni).

Ispitanike KS najviše brinu sljedeći okolišni problemi: (i) transport, (ii) zagađenje bukom, (iii) svjetlosno onečišćenje, (iv) urbani problemi koji podrazumijevaju urbanizaciju, manjak zelenih površina, divlju gradnju te (v) gubitak u biološkoj raznolikosti. Tabela 116 prikazuje prosječne ocjene izraženosti okolišnih problema tj. odgovor na pitanje „Molim Vas da zaokružite u kolikoj mjeri Vas brine određeni problem Vašoj općini/kantonu?“. Ocjene su bile definisane kako slijedi: 1- apsolutno me brine, 2 – brine me, 3 – neutralan sam, 4- ne brine me, 5- apsolutno me ne brine.

Tabela 116. Prosječne ocjene izraženosti okolišnih problema prema odgovorima ispitanika

Okolišni problem Broj ispitanika koji je odgovorio na pitanje




Transport 632 1 5 3.18

Zagađenje bukom 630 1 5 3.21

Svjetlosno onečišćenje 619 1 5 3.21

Urbani problemi 636 1 5 3.22

Gubitak u biološkoj raznolikosti 618 1 5 3.26

Zagađenje zraka 635 1 5 3.27

Crpljenje neobnovljivih prirodnih resursa 623 1 5 3.28

Otpad 630 1 5 3.28

Nedostatak kvalitetne vode za piće 636 1 5 3.28

Nepostojanje adekvatne kanalizacijske infrastrukture

632 1 5 3.30

Veliki zahvati u prostoru i narušavanje pejzažno-ambijentalnih vrijednosti

630 1 5 3.32

Klimatske promjene 627 1 5 3.33

Prevelika sječa šuma 631 1 5 3.34

Nedostatak parkovskih i rekreacijskih površina

636 1 5 3.34

Zagađenje vode 634 1 5 3.35

Mine 629 1 5 3.37

Poljoprivredno zagađenje 627 1 5 3.41

Hemijsko zagađenje 629 1 5 3.41

Korištenje genetički modificiranih organizama u poljoprivredi

627 1 5 3.48

Prirodne katastrofe 629 1 5 3.58

Kao najveće uzroke zagađenja (zagađivače) ispitanici su naveli sljedeće453

:

1. cestovni saobraćaj (N=452, 68,7 %), 2. ispuštanje neprečišćenih kanalizacionih voda u vodotoke (N=351, 53,3 %), 3. emisije iz kućnih ložišta (N=340, 51,7%) te, 4. neadekvatno odložen otpad - nesanitarne i divlje deponije (N=321, 48,8 %).

Ispitanici navode i ove probleme: (i) psi lutalice kao najveći okolišno-urbani problem Sarajeva ali i neosviještenost vlasnika pasa koji ostavljaju izmet pasa na licu mjesta, (ii) smeće i divlje deponije, (iii) nepostojanje sistema reciklaže boca i ambalaže, (iv) loša vodovodna mreža i redukcije vode, (v) loše održavanje javnih zelenih površina po gradu i periferiji kao i prisutnost većeg broja insekata (žohara), glodara (miševi, pacovi) i gmizavaca (zmije), (vi) loša kontrola starih i neispravnih vozila, (vii) komunalna čistoća, (viii) neizgrađena kanalizaciona mreža, (viii)

453 Ispitanici su mogli izabrati više od jednog odgovora.


232

neadekvatna izgradnja objekata u zaštićenim područjima, (ix) ilegalna gradnja objekata koja podrazumijeva i gradnju septičkih jama, ilegalna priključivanja na vodovodnu mrežu, elektrodistributivnu mrežu i sl., (x) uništavanje zelenih površina i prenamjena zemljišta građevinskim zahvatima bez prethodnog planiranja i konsultacije sa građanima, (xi) problem urbanizma tj. specifično gradnja novih naselja kao npr. Tibra i Nova otoka bez prateće infrastrukture i zelenih površina a zgrade se grade preblizu jedna drugoj sa visokom spratnošću, (xii) grijanje na ugalj, (xiii) nedostatak mobilijara posebno kanti za otpatke, npr. na tramvajskim stajalištima, (xiv) napušteni – razrušeni objekti npr. Kasarna, (xv) sanacija nestabilnih tala, (xvi) vizualno zagađenje, narušavanje arhitektonskih cjelina, (xvii) nekontrolisana sječa šume.

Specifične problematične lokacije i pogoni koje ističu ispitanici: Bosnet firma u Hadžićima, gradska deponija, Pivara, Bosnalijek, Rajlovac poslovna zona.

Ocjena dosadašnjeg rada nadležnih organa i očekivanja od nadležnih organa u sektoru okoliša:

Skoro polovina (46,2 %) ispitanika smatra da nadležni organi u sektoru okoliša rade loše ili veoma loše posao iz ove nadležnosti. Veliki broj ispitanika (N=259, 39,4 %) daje osrednju ocjenu dosadašnjeg rada nadležnih organa. Samo 10 % ispitanika smatra da nadležni organi rade dobro tj. zadovoljavajuće.

Grafikon 48. Ocjene rada nadležnih organa KS u sektoru okoliša

Na pitanje “Koliko ste dobro informisani o podjeli nadležnosti institucija (ministarstava, općina) javnih ustanova (zavoda), javnih komunalnih preduzeća po pitanju okoliša na svim nivoima (državni nivo, federalni nivo, kantonalni nivo, nivo gradske uprave, općinski nivo?” najveći broj ispitanika (N=282, 42,9 %) je odgovorilo da je dovoljno upoznato sa podjelom nadležnosti, nešto manji broj ispitanika (N=265, 40,3 %) smatra da je nedovoljno upoznata sa podjelom nadležnosti.

Grafikon 49. Informiranost ispitanika sa nadležnostima u sektoru okoliša na svim novima

Tabela 117 prikazuje očekivanja ispitanika od nadležnih organa za zaštitu okoliša na svim nivoima vlasti u rješavanju problema okoliša. Na osnovu rezultata prezentovanih u tabeli može se zaključiti da ispitanici nisu dovoljno informisani o podjeli nadležnosti između relevantnih institucija i organa kao i nadležnosti između nivoa vlasti. Ipak, rezultati pokazuju da se najveća očekivanja odnose, kako slijedi: (i) to da rade posao iz svoje nadležnosti, (ii) na provođenje zakona u sektoru okoliša, (iii) rješenje pitanje pasa lutalica, (iv) donošenje zakona i podzakonskih akata u sektoru okoliša i prirodnih resursa te povećanje novčanih kazni za prekršioce u istim, kao i donošenje Zakona o šumama FBiH, te (v) više zelenih površina i zaštita postojećih. Tabela je prezentovana na način


233

da su očekivanja ispitanika poredana po zastupljenosti (frekvenciji) odgovora, tj. odgovori ispitanika su grupisani u srodne teme (kolona: očekivanja ispitanika) te poredana od najveće zastupljenosti do najmanje. U kolonama nadležnih institucija i organa znak „+“ predstavlja da su ispitanici isto naveli kao očekivanje od navedene institucije dok znak „-“ stoji tamo gdje to nije slučaj. 258 (39 %) ispitanika navodi da nema nikakva očekivanja od nadležnih institucija, vjerovatno razočarana dosadašnjim radom institucija. U tabeli su grupisana i predstavljena očekivanja građana sa minimalnom frekvencijom od 10. Tabela 117. Očekivanja ispitanika od nadležnih organa u sektoru okoliša po svim nivoima

Očekivanja ispitanika Frekvencija odgovora

(N)

Nivo BiH i FBiH

MPUGZO KS

Nadležna ministarstva na

kantonalnom nivou454 i Kantonalna uprave

za inspekcijske poslove

Nadležni organi na

nivou gradske i lokalne uprave

Drugi organi za zaštitu okoliša,

javne ustanove i stručne

institucije455 te JKP-a

Da rade posao iz svoje nadležnosti 201 + + + + +

Provođenje zakona u sektoru okoliša 176 + + + + -

Riješiti pitanje pasa lutalica ili ukloniti pse lutalice sa ulice

160 + + + + +

Donošenje zakona i podzakonskih akata u sektoru okoliša i prirodnih resursa te povećanje novčanih kazni za prekršioce u istim, kao i donošenje Zakona o šumama FBiH

156 + + + + -

Više zelenih površina. Zaštita postojećih zelenih površina

155 - + + + -

Ukidanje divljih deponija 149 - + + + -

Jačanje inspekcije i animiranje iste da bolje i efikasnije rade poslove. Rješavanje korupcije.

145 + + + + -

Regulisanje i uređenje kanalizacione infrastrukture

143 + + + + -

Kontrolisanje gradnje, pojačan kriterij za dobivanje okolišnih i građevinskih dozvola, praćenje strategije razvoja kantona kao i prostornih planova.

135 - + + + -

Zaštita vodotoka 132 + + + + +

Ulaganje u obrazovanje svih nivoa društva o pitanjima zaštite okoliša

130 + + + + +

Sanacija vodovodnog sistema i redukcije vode

125 - + + + -

Vođenje kampanje tj informisanje stanovništva o okolišnim problemima

120 + + + + +

Zabrana prodaje javnog zemljišta privatnim licima i investitorima

117 + + + + -

Uspostavljanje zaštićenih područja i njihova savjesna zaštita

115 + + + + +

Veća kontrola sječe šuma 107 + + + + -

Regulisanje saobraćaja i unapređenje javnog prevoza

98 + + + + -

Projekat selektovanog odlaganja otpada i reciklaže istog

75

+ + + + +

Uspostavljanje pogona za reciklažu 56 + + + + -

Zatvaranje određenih gradskih zona za saobraćaj

52 - + + + -

Proglašenje područja planina Bjelašnica i Igman zastićenim područjem i njihova savjesna zaštita

48 - + + + -

Sanacija već počinjene štete na planinskim područjima oko Sarajeva (zatvaranje i rušenje bespravno podignutih objekata, pošumljavanje, čisćenje divljih deponija),

45 - + + + -

454 Npr. MKPiI KS, Ministarstvo zdravstva, MONM KS; MP, Ministarstvo saobraćaja. 455 Izvor: ZzZKHiPN Sarajevo, ZzJZ, ZzPR KS.


234


(N)

Nivo BiH i FBiH

MPUGZO KS




Nadležni organi na





Redovniji odvoz komunalnog otpada 45 - - - - +

Smanjenje cestovnog saobraćaja kroz poticaje za razvoj biciklizma, izgradnju biciklističke infrastrukture, unapređenje javnog gradskog prevoza,

43 + + + + +

Uvođenje parking kulture. Rješavanje problema parkinga ali ne na štetu zelenih površina.

41 - + + + -

Zapošljavanje ljudi svih profila i nivoa obrazovanja na pitanjima zaštite svih važnih resursa

40 + + + + +

Utopljavanje objekata 36 - + + + +

Zaštita uličnih životinja i otvaranje humanih skloništa za pse i mačke, zabrana njihovog ubijanja, te pojačane akcije sterilisanja i udomljavanja ovih životinja.

30 - + + + +

Stalni monitoring kvalitete zraka 27 - + + + -

Pozivanje građana na javne rasprave i transparentniji procesi donošenja odluka i usvajanja dokumenata

25 - + + - -

Da se naprave prečišćivači voda koja se ulijava u Miljacku

25 - + + + -

Uvesti sistem odgovornosti u javna preduzeća koja se bave komunalijama. Kontiniuran monitoring nad radom komunalnih preduzeća, kao i ulaganje u infrastrukturu istih s ciljem poboljšanja efikasnosti djelovanja istih

24 - + - - -

Prestanak ulaganja u hidro i termo elektrane i pojačana ulaganja u solarnu industriju

22 + + + - -

Da zaštite zdravlje ljudi 22 - + + + +

Spriječiti sistematsko uništavanje šumskih resursa, posebno na Igmanu i Bjelašnici

19 - + + + +

Ilegalne objekte ukloniti i provjeriti stepen ugrožavanja okoliša

18 - + + + +

Češće i potpunije obavještavaju javnost o korisnim aktivnostima koje su urađene u oblasti zaštite okoliša

17 - + - - -

Raditi na pojašnjavanju pojma "zaštićeno područje" te mogućnostima za lokalne zajednice unutar tog područja

15 + + + + -

Provođenje planiranih projekata (zaštita okoliša) u što kraćem roku

15 - + + + -

Riješit divlju gradnju u vodozasticenim zonama

15 - + + + +

Od Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade se očekuje uključivanje više edukacija u svim nivoima obrazovanja o važnosti zaštite životne sredine.

15 - - - + -

Ugradnja prečistaća na svim dimnjacima

15 - - - + -

Uspostavljanje Agencije za zaštitu okoliša bih (ili dvije entitetske uz državno ministarstvo (MVTEO) koje bi imalo koordinacionu ulogu

14 + + - - -

Uspostavljanje zakona i nadležnog tijela koje ce biti odgovorno za inovativna rjesenja u pitanjima održivog razvoja u KS (permakultura, zeleni krovovi, recikliranje materijala i

14 - + - - +


235


(N)

Nivo BiH i FBiH

MPUGZO KS




Nadležni organi na





sl.)

Primjenu, usklađivanje I harmonizaciju standarda sa državnom I entiteskom legislativom koja je istovremeno uskladjena sa EU standardima I zakonodavstvom

13 - + + + -

Izgradnja kružnih raskrsnica za ubrzanje saobraćaja

13 - - - + -

Najveća očekivanja su za Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove. Njihova uloga kontrolisanja okolišnih i građevinskih dozvola je od krucijalne važnosti.

12 - - + + -

Rješavanje pitanja npr. Vilsonovog šetališta i drugih područja gdje je drveće staro, predstavlja opasnost, a ne radi se ništa na njegovoj postepenoj izmjeni, odnosno problem se ne posmatra dugoročno.

12 - - + + +

Stimulisanje proizvođača zdrave hrane

11 - - - + -

Zavod za planiranje razvoja treba da reguliše parking prostore u gradu u skladu sa ciljevima za održavanje kvalitetnog stanja okoliša

11 - - - - +

Realizacija projekta grijanja grada Sarajeva vrućom vodom iz TE Kakanj

10 - - - + -

Nova izgradnja kulturnih objekata i njihovo redovno održavanje

10 - - - - +

Zaključci analize ankete za istraživanje javnog mišljenja o stanju okoliša u KS:

1. Najugroženija komponenta okoliša u KS je zrak.

2. Najveći okolišni problem u KS je transport, a zatim zagađenje bukom i svjetlosno onečišćenje.

3. Najveći uzrok zagađenja na nivou KS je cestovni saobraćaj, a zatim ispuštanje neprečišćenih kanalizacionih voda u vodotoke i emisije iz kućnih ložišta.

4. Najveći prioritet u rješavanju okolišnih problema jeste provođenje zakona u sektoru okoliša. Druga najveća dva prioriteta su rješavanje pitanja pasa lutalica te donošenje zakona i podzakonskih akata u sektoru okoliša i prirodnih resursa te povećanje novčanih kazni za prekršioce u istim, kao i donošenje Zakona o šumama FBIH.

Documents

IZVJEŠTAJ O STANJU OKOLIŠA - mpz.ks.gov.bampz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/nacrt_ioso_u_ks_171120161.pdf · Izvještaj o stanju okoliša u KS i OPĆI PODAI Naručilac: Ministarstvo