Izvozna strategija za sektor prehrane i poljoprivrede

1

Izvozna strategija za sektor prehrane i poljoprivrede

2

Sadržaj:

UVOD .................................................................................................................................... 3

SITUACIJSKA ANALIZA ........................................................................................................... 3

SWOT ANALIZA ................................................................................................................... 26

AKCIJSKI PLAN ..................................................................................................................... 32

CILJANJE TRŽIŠTA ................................................................................................................ 38

3

Uvod

Iako ovaj sektor ne predstavlja tradicionalni stub bh. privrede, on ima visok udio u BDP-u, solidno

učešde u bh. izvozu, ali i veliki deficit. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi samo 22.86%1. Apsolutna

vrijednost izvoza za ovaj sektor iznosi oko 564 miliona BAM, dok vrijednost uvoza iznosi 2.46 milijardi

BAM. Ipak, ova industrija ima potencijal za izvoz specifičnih proizvoda na tržišne niše. Postoji

mogudnost stvaranja nekoliko klastera unutar ovog sektora, koji karakterizira veliki broj podsektora,

uključujudi: vode i povrde, meso i mesne proizvode, mlijeko i mliječne proizvode, ribu, med i ljekovito

bilje, alkoholna i bezalkoholna pida. Mlijeko i mliječni proizvodi, kao i meso i mesni proizvodi, još

uvijek ne zadovoljavaju sigurnosne propise tržišta EU. Ovi proizvodi se uglavnom izvoze u zemlje

CEFTA-e, i određene jedinstvene tržišne niše, gdje je velika koncentracija dijaspore.

Ipak, riba, vode, povrde, ljekovito bilje, a uskoro i med, u zavisnosti od rezultata FVO misije, mogu se

izvoziti u EU i na ostala tržišta. Tokom procesa konsultacije, prepoznato je nekoliko prilika za

formiranje sljededih klastera: svježe vode i povrde, prerađeno vode i povrde namijenjeno krajnjim

korisnicima, med i ljekovito bilje, alkoholna i bezalkoholna pida, riba i industrijski usjevi. Svi ovi

klasteri imaju izvozni potencijal, ali im je potrebna pomod u svim segmentima razvoja (menadžment,

saradnja, kvalitetna infrastruktura, poboljšanje efikasnosti proizvodnje, zoniranje itd.)

Table 1: Osnovni indikatori za sektor poljoprivrede i prehrane

Učešde u GDP 11.10%

Učešde u izvozu 7.36%

Broj kompanija 1,793

Broj zaposlenih 27,952

Situacijska analiza

1.1. RAZVOJ SEKTORA – OSNOVNE INFORMACIJE

Kao što se vidi iz priloženih grafikona i tabela, poljoprivredna proizvodnja ostvaruje rast iz godine u

godinu, iako njeno učešde u ukupnom BDP-u opada. Važnost poljoprivrednog sektora se ne ogleda u

njegovom doprinosu BDP-u ved u tome što obezbjeđuje veliki broj radnih mjesta (19,7% u 20092).

Također je važno istadi da, prema SB (2010), 43% radnih mjesta u neformalnom sektoru obezbjeđuje

poljoprivreda. Dakle, ovaj sektor igra važnu ulogu u borbi protiv siromaštva, a time i omogudava

harmoniziraniji razvoj bh. društva.

1 FTCBiH prezentacija vanjskotrgovinske razmjene u 2010. godini

2 BiH u brojkama, BHAS, 2010.

4

Ono što odlikuje poljoprivrednu proizvodnju u BiH je „svaštarenje“. Drugim riječima, još uvijek ne

postoji vidljiva linija specijalizacije prema odabranim proizvodnjama za koje imamo komparativne

prednosti. To je posljedica nekoliko faktora: prije svega, usitnjenog posjeda (prosječna veličina 3 ha,

podijeljena na 6 do 8 parcela), zatim nepostojanja veze s tržištem (sigurnih otkupnih kanala),

postojanje komparativnih prednosti za veliki broj poljoprivrednih proizvodnji (Nikolid, et al. 2009, SB,

2010), nepostojanje konzistentne agrarne politike (subvencije), starosti seoske populacije, te

činjenice da je mali broj poljoprivrednih proizvođača „svojevoljno“ odabrao taj poziv i da u njemu vidi

svoju stvarnu bududnost (nepostojanje poduzetničkog duha). Sve nabrojano jesu i problemi sektora.

Osnovni problem sektora jest niska produktivnost i nizak kvalitet outputa. Propusti na tržištu inputa

(nema ponude modernih inputa ili su preskupi), nizak nivo znanja (nepostojanje adekvatne

savjetodavne službe, odnosno kapaciteta za transfer tehnologija), zastarjela mehanizacija,

neadekvatan pasminski sastav, neadekvatna struktura sektora, nepostojanje efikasnog tržišta

zemljištem i nepostojanje uhodanih distributivnih kanala (nerazvijenost prehrambene industrije) jesu

uzroci identificiranih problema.

Jedan od ograničavajudih faktora razvoja poljoprivrede jeste i zastarjela i propala transportna,

energetska, komunalna i društveno-ekonomska struktura u ruralnim područjima. Upravo zato

programi ruralnog razvoja jesu ključni za dalji oporavak sektora i jačanje njegovih konkurentskih

prednosti. Međutim, nedostatak povjerenja, kulture saradnje i kooperacije, te vrlo slabi lokalni

kapaciteti planiranja, programiranja i implementacije projekata mogu ugroziti uspješnost povlačenja

IPARD fondova, koji su neophodni za restrukturiranje sektora.

Sektor nije bio u stanju da u potpunosti realizira potencijal organske poljoprivrede. Upravo primjer

sporog i neadekvatnog razvoja organske poljoprivredne proizvodnje ukazuje na nisku sposobnost

sektora da se prilagodi zahtjevima tržišta, da inovira proizvodnju i promijeni poslovnu praksu.

Primjer razvoja ovog podsektora, kao i podsektora samoniklog i ljekovitog bilja3, pokazuje da NVO

sektor mora imati aktivniju ulogu, te da promjene u sektoru ne mogu biti ostvarene „preko nodi“.

Također, adekvatne institucije ruralnog finansiranja nisu izgrađene, što farmerima ograničava

pristup kreditima, odnosno ograničava nivo investiranja u sektoru. Ovu situaciju donekle ublažavaju

donatorska sredstva: u 2007. godini su italijanski IC, japanska JICA, Vlada Holandije i Vlada Norveške,

AECID, SIDA, SDC/SECO, USAID, EU i Svjetska banka uložili 10,9 miliona EUR u sektor poljoprivrede4.

Kada pogledamo statističke podatke, vidimo da se prehrambena industrija iz godine u godinu

obnavlja, odnosno raste. Taj rast je nešto sporiji nego rast ostalih grana prerađivačke industrije. U

periodu od 2003. do 2008. godine vrijednost proizvodnje je porasla za 68% (ostalih grana bh.

industrije za 122%). U kriznoj 2009. godini prehrambena industrija iskazuje svoje ukupne

performanse, odnosno svoju vitalnost. Tako u ovoj godini prehrambena industrija ostvaruje rast od

3,6%, dok vedina ostalih industrijskih grana (izuzimajudi kožu, celulozu, električnu energiju) ostvaruje

negativne stope rasta i to od -1,6 (tekstil) do - 66,2% (električna i optička oprema)5.

3 BiH je u 2007. godini imala 5% EU tržišta organskog samoniklog bilja, UNTAD

4 Markuš i Demir, 2010

5 BiH u brojkama, BHAS, 2010.

5

Zbog loših performansi poljoprivredne proizvodnje, odnosno usitnjenog posjeda, „razbacanih malih

proizvođača“, nepostojanja efikasne otkupne mreže, lošeg kvaliteta/visoke varijabilnosti kvaliteta

(nerazumijevanje ovih potreba od strane poljoprivrednih proizvođača), prehrambena industrija je

više orijentirana na uvoz sirovina (prerada goveđeg mesa 70% sirovine uvozi6). Ovo zaista može biti

problem u bududnosti. Opisani problem snižava i komparativne i konkurentske prednosti ove

industrije, posebno na regionalnom tržištu.

U BiH je u ovoj oblasti registrirano preko 2000 preduzeda7. Kao i u EU, ovaj sektor je sastavljen od

srednjih i malih preduzeda ili, bolje rečeno, prevladavaju mikropreduzeća, a samo mali procenat je

srednjih preduzeda. Ovakva preduzeda imaju nisku sposobnost inoviranja (znanja, informacije i

kapital im nedostaju), što znači da teško sustižu trendove na tržištu i obično nude proizvode s nižim

stepenom dodatne vrijednosti. Osim toga, ona rade na granici profitabilnosti, što ih tjera da se bave

sami sobom, sprečavajudi ih da na održiv način izgrađuju performanse te nisu u mogudnosti (ili ne

shvataju važnost) izgradnje sistema kvaliteta. Tako, prema zvaničnim podacima, manje od 10%8

kompanija ima neki certifikat kvaliteta (ISO 9000, 22000, 14000, HALAL, organske proizvodnje itd).

Zbog strukture sektora, usitnjenosti kapaciteta, variranja i kvantiteta i kvaliteta proizvodnje,

kompanije nisu u stanju da koriste prednosti ekonomije obima i obuhvata, što naravno snižava nivo

njihove konkurentnosti i unutar ekonomije, ali i na regionalnom tržištu. Osim toga, upravo zbog te

karakteristike, bh. kompanije imaju jako mnogo poteškoda da stabiliziraju svoje distributivne kanale,

odnosno da se uključe u „lance snabdijevanja“, koji su najčešde organizirani od strane lanaca

supermarketa (vedina ih je inostrana u BiH) ili od strane snažnih turističkih kompanija. Drugim

riječima, veliki broj distributivnih kanala je zatvoreno za prehrambenu industriju.

Nadalje, ovako male kompanije nisu u stanju graditi svoj brend koji de biti prepoznat bar na

regionalnom tržištu. Uz to, kompanije nisu spremne ni za kakav vid gradnje poslovnih alijansi ili

klastera koji bi mogli riješiti vedinu problema pojedinačnih kompanija. Kompanije nisu spremne ni

sarađivati, veoma su zatvorene i nepovjerljive, te teško uspostavljaju odnose saradnje s ekspertima,

naučnim ili NVO sektorom. Upravo zbog toga, svima u sektoru nedostaju informacije (o

kompanijama, tržištu, distributerima, snabdjevačima, mogudnostima dobivanja „pametnih usluga“,

finansiranju, dobivanju podrške, itd)9. Nedostatak informacija onemogućava uspostavljanje

produktivnog dijaloga, kooperacije, transfera tehnologija, ali i snižava efikasnost administrativnog

planiranja i efekata javnih politika. Ovo ukazuje da bi BiH, odnosno agrobiznis, mogli biti inferiorni u

odnosu na povlačenje sredstava iz EU razvojnih fondova. Taj novac i te investicije su neophodne za

dalji razvoj performansi kako prehrambene industrije tako i poljoprivrede, ali i bh. ekonomije.

1.2. IZVOZNA TRŽIŠTA – PERFORMANSE SEKTORA

6 Markuš i Demir, 2010.

7 Markuš i Demir, 2010.

8 BAS, spiskovi certificiranih kompanija, 2010.

9 Konsultant je imao problema s pronalaženjem liste izvoznika, opisom njihove ponude, karakteristikama istih. Nedostatak ovih informacija snižava efikasnost upravljanja resursima, planiranja i programiranja na svakom nivou, od makroekonomskog i sektorskog do individualnog.

6

U prilogu su date detaljne tabele i grafikoni o vrijednostima trgovinske razmjene sektora. Čini se

suvišno detaljno opisivati njihov sadržaj. U 2009. godini sektor doprinosi sa 8,8% ukupnog izvoza,

19,6% ukupnog uvoza i 28,4% ukupnog trgovinskog deficita. Dakle, očigledno je da de svako

poboljšanje performansi sektora imati pozitivan efekat na ukupne trgovinske performanse zemlje, a

time i na ekonomski razvoj.

Izvoz sektora je rastao brže (165%, 2004-2009) od ukupnog bh. izvoza (88%, 2004-2009). Upravo

zbog toga raste i vrijednost učešda sektora u ukupnom bh. izvozu i to sa 7,3% u 2004. na 8,8% u

2009. godini. Istovremeno je ukupni uvoz bh. ekonomije rastao nešto brže (28%, 2004-2009) od

uvoza sektora (22%, 2004-2009). I pored značajnijih stopa rasta izvoza, deficit sektora je brže rastao

(7,5%, 2004-2009) od deficita ukupne bh. ekonomije (0,3%, 2004-2009). Pokrivenost uvoza izvozom

za cjelokupnu bh. ekonomiju raste od 32% (2004) do 47% (2009), a za sektor od 9,1% (2004) do oko

20% (2009). Dakle, možemo redi da bh. PPP sektor, iako spada u „osjetljive ekonomske sektore“, brže

unapređuje svoje trgovinske performanse od bh. ekonomije. U 2009. godini se uvoz i deficit PPP

smanjuju (7,7%), dok izvoz raste. Istovremeno, ukupni bh. izvoz opada u 2009. godini, što pokazuje

da je sektor vitalniji od ostatka ekonomije, odnosno da se bolje nosi s izazovima krize, te da je njegov

razvoj održiviji od drugih sektora.

Kada se razmotre trgovinske performanse PPP sektora u dva perioda, odnosno perioda djelimične

liberalizacije od 2004 do 2007. (potpisan set bilateralnih ugovora) i potpune liberalizacije na tržištu

zemalja CEFTA-e od 2007. do 2009. godine, onda se uočava: (1) da je ukupni izvoz sektora brže rastao

u prvom periodu (oko 54% u periodu 2004-2006. i oko 38% u periodu 2007-2009), te da je istovrstan

trend uspostavljen i na tržištu CEFTA-e (oko 49% 2004-2006. i oko 36% 2007-2009); (2) da je došlo do

bržeg rasta ukupnog uvoza sektora poslije liberalizacije (oko -0,8% 2004-2006. i oko 7,2% 2009-2009),

dok je u istom periodu usporen rast uvoza porijeklom s tržišta CEFTA-e (oko 16% 2004-2006. i oko 5%

2007-2009); ukupni deficit sektora je, također, brže rastao nakon liberalizacije, oko – 6% u periodu

2004-2006. i oko 1,4% 2007-2009), dok je u istom periodu deficit ostvaren na tržištu zemalja CEFTA-e

opadao (oko 11% 2004-2006. i oko -1,5% 2007-2009). Dakle, sve ovo ukazuje na to da je potpisivanje

ugovora imalo utjecaja na jačanje trgovinskih tokova, da su izvozne performanse poboljšane i da je

došlo do blagog skretanja trgovine. Efekti pune liberalizacije su umanjeni prethodnim

preferencijalnim statusom bh. sektora (bilateralni ugovori). Drugim riječima, ugovori o slobodnoj

trgovini otvorili su „prozor mogudnosti“ za bh. izvoz (i sektora i ekonomije), dok je uvoz generiran

porastom BDP-a na štо ukazuje i vrijednost indikatora „marginalne sklonosti uvozu“10, koji je u

posljednje tri godine u porastu, te u 2009. godini iznosi 1,3, što znači da, ako se BDP poveda za jednu

jedinicu, uvoz de se povedati za 1,3 jedinice. Dakle, može se očekivati da de uvoz i ubudude rasti, kako

bi se zadovoljile rastude potrebe za sirovinama i energijom, kao i potrebe stvorene porastom

kvaliteta života.

Zemlje članice CEFTA-e su najznačajnija izvozna tržišta za bh. PPP (oko 70% izvoza). Dva najznačajnija

trgovinska partnera su Hrvatska i Srbija. U periodu od 2004. do 2009. godine izvoz u Hrvatsku je

porastao za 135% a u Srbiju 125%, a uvoz je rastao po znatno manjim stopama, i to od 29% iz

Hrvatske i 70,4% iz Srbije. Uz ove zemlje, kao pojedinačne važne partnere, treba spomenuti

10

Granična sklonost ka uvozu: uvoza/BDP-a; Indeks granične sklonosti ka uvozu pokazuje u kojoj mjeri je uvoz induciran porastom prihoda, odnosno koliko se dodatne vrijednosti stvorene u ekonomiji troši na uvoz. Ukoliko je vrijednost ovog indeksa manja od 1, to znači da brže rastu prihodi (BDP) u zemlji od vrijednosti robnog uvoza, i obrnuto.

7

Njemačku i Sloveniju. Ovakva struktura izvoza prema destinacijama je logična posljedica obnavljanja

tradicionalnih poslovnih veza, s jedne strane, i brojnosti dijaspore u tim zemljama, s druge strane.

Naravno, jezik, kultura i slične prehrambene navike de i dalje biti najvažniji faktori koji de podsticati

integraciju.

Struktura izvoza po tarifama je prikazana u prilogu. Kao što se vidi, najbolje performanse pokazuje

tarifa 04 (mlijeko, mliječni proizvodi, med i jaja) (14% učešde u izvozu 2009. godine, stopa rasta od

184% u periodu 2005/2009). Sektor mljekarstva je najzaštideniji PPP sektor (Nikolid et al., 2009, WB,

2010, Nikolid, 2008). Osim toga, ovaj sektor je, prema procjenama konsultanata, „primio“ i najvede

količine donatorskog novca, a prerađivački kapaciteti su udvostručeni. Vodede mljekare su

obnovljene ili dokapitalizirane stranim direktnim investicijama (bihadka, banjalučka, tuzlanska,

gradačačka, posuška mljekara, kao i mljekara u Kozarskoj Dubici).

Iz ponude izvoznih PPP proizvoda se izdvajaju prerađevine od ribe s učešdem od 9,8% (2009) i petom

stopom rasta u periodu od 2005. do 2009. godine. Uspjeh ovog sektora se temelji na dobroj

uvezanosti proizvođača i prerađivača. Mali proizvođači slatkovodne ribe su okupljeni oko dva lidera,

Norfish Blagaj i Tropik Banja Luka. Istovremeno, ovaj sektor je jedini koji je prošao sve kontrole EU i

čiji je sistem kvaliteta prepoznat i kojem je dozvoljeno da izvozi u EU.

Tarifa 8 (vode) ima značajno (četvrto mjesto) učešde i značajnu stopu rasta (osmu po visini). Inače,

BiH ima primjetne komparativne prednosti u proizvodnji voda. Prema visini učešda (preko 5%), slijede

proizvodi svrstani u tarifu 19 (prerađevine na bazi žitarica i mlijeka), 17 (šeder i proizvodi od šedera),

22 (alkoholna i bezalkoholna pida i sirde) i proizvodi od voda i povrda. U ovim podsektorima je došlo

do značajnijih stranih direktnih investicija. Očigledno da one imaju za cilj prodor na regionalna tržišta,

što je imalo značajnog efekta na izvozne performanse.

Obim, odnosno vrijednost izvoza jeste refleksija „svaštarenja“ u sektoru. Drugim riječima, nije došlo

do specijalizacije izvoza. Čini se da se izvoze proizvodi koji nisu sofisticirani i koji svoju poziciju na

regionalnom tržištu grade „politikom niskih cijena“. Ovakva politika nije baš u skladu sa strukturnim

sektorom (SME sektor) i čini se da takvu politiku može efikasnije provoditi Srbija i Makedonija, koje

jesu naši najznačajniji trgovinski konkurenti.

Ipak, možemo konstatirati da je izvoz još uvijek rezultat „spleta okolnosti“, da je rast izvoznih

performansi na prijelomnoj tački i da de on biti pod snažnim utjecajem razvojnih kretanja unutar

poljoprivrede i prehrambene industrije, odnosno bit de ograničen svim ved istaknutim problemima.

Prema dostupnim podacima (do kojih je bilo veoma teško dodi), oko 11% preduzeda u sektoru je

pokrenulo neke od izvoznih aktivnosti. Najvedi broj malih preduzeda izvoznika se bave izvozom

samoniklog bilja, šumskih plodova, gljiva i organskih proizvoda. Prema dostupnim podacima, nešto

više od polovine ovih preduzeda ima neki certifikat kvaliteta.

Sljededi najznačajniji izazov za performanse bh. PPP sektora de biti pristupanje Republike Hrvatske

EU, kada de naš najznačajniji partner morati primjenjivati sve odredbe regulativa o sigurnosti i

kvalitetu hrane prema bh. izvoznicima. Dakle, državi i izvoznicima ostaje manje od godinu dana da

unaprijede svoje performanse u smislu zadovoljenja zahtjeva u pogledu kvaliteta i sigurnosti hrane.

IV. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA RAZVOJ SEKTORA i NJEGOVIH IZVOZNIH PERFORMANSI

8

Prema vedini autora (MVTEO, 2010, Bajramovid et al. 2010, Nikolid et al., 2010, Domazet et al. 2009,

Nikolid, 2008, Dulahovid, 2006, Hadžiomeragid et al. 2007, Christie, 2001), najznačajniji ograničavajudi

faktor jesu upravo institucije. Tako, prema Mapi puta za poboljšanje izvoza (MVTEO, 2010), osnovni

razlog neadekvatnog funkcioniranja institucija, koje su neophodne kako bi se ispunili složeni zahtjevi

u vezi s kvalitetom i sigurnošdu hrane, jeste kašnjenje u kreaciji i implementaciji podzakonskih akata i

nepoštivanje prethodno definiranih rokova za uspostavu institucija. Veliki broj institucija je

uspostavljen, ali problem leži u tome što njihove nadležnosti nisu jasno definirane, a nisu predviđena

ni adekvatna sredstva za održivo funkcioniranje i razvoj institucija. Tako su institucije bespomodne,

odnosno stavljene u „pat poziciju“. Upravo zato se njihovo postojanje čini suvišnim teretom i veliki

broj stakeholdera bi rado ukinuo institucije. Ove institucije treba jačati, i to u dva pravca. Prvi je

obezbjeđivanje resursa za njihov nesmetan rad, odnosno postizanje političkog konsenzusa koji de dati

jasan mandat svakoj od njih, a time omoguditi i uspostavljanje jasnih ciljeva i rezultata njihovog

postojanja. Drugi pravac je jačanje njihovih sposobnosti da upravljaju svojim aktivnostima u skladu s

principima moderne javne uprave (visok nivo radne i finansijske samostalnosti uz permanentnu

provjeru efektivnosti i efikasnosti, s jasno definiranim posljedicama neostvarenja očekivanih

rezultata) i zahtjeva za transparentnošdu i odgovornim odnosom prema javnosti (građanin,

proizvođač je epicentar njihovog postojanja). Ovdje je jako važno obezbijediti resurse i mogudnosti za

permanentnu edukaciju zaposlenih, jačanje njihovih stručnih i opdih sposobnosti (npr. način

komunikacije, znanje jezika i slično), mogudnosti za uspostavljanje institucionalne saradnje s

„centrima znanja“.

Nadalje, nisu uspostavljene neke ključne institucije EU integracija. Tako, naprimjer, nisu uspostavljeni

potrebni registri (zaštita zdravlja bilja i životinja), zatim nije uspostavljena agencija za pladanja, bez

koje nede biti mogude povudi neophodna sredstva IPARD fondova, nije uspostavljen tržišni

informativni sistem, nije urađen poljoprivredni cenzus itd.

Unutar sektora ne postoji efikasna razmjena informacija, što ima znatnog negativnog utjecaja na

jačanje kulture saradnje i kooperacije unutar sektora, a to sve usporava razvoj sektora. Ne postoji

dobra veza između proizvođača, „centara znanja“ i administracije, što onemogudava transfer

informacija i tehnologija, unapređenje kapaciteta za inoviranje, razvoj snažnijeg brenda i

unapređenje proizvodnih performansi, te sprječava efikasno planiranje i programiranje razvoja

sektora.

Ovdje treba spomenuti i ograničenost poslovnog organiziranja poljoprivrednih proizvođača, te

probleme oko rješavanja njihovog zdravstveno-penzijskog položaja. Zakonska rješenja, koja se

odnose na osnivanje poslovnog subjekta, zadruga i nekih poslovnih inicijativa nisu dovoljno

fleksibilna niti prilagođena potrebama sektora.

Negativni utjecaj nepovoljnog poslovnog ambijenta, koji je oblikovan upravo nedostatnim i

neefikasnim radom institucija, najbolje se može izmjeriti određenim ekonomskim indikatorom stopa

efektivne zaštite. Ukoliko je vrijednost ovog indikatora negativna, sektor biva „oporezovan“, a

proizvođači bi mnogo bolje poslovali po uvjetima svjetskog tržišta. Drugim riječima, neadekvatne

institucije smanjuju nivo prihoda, a povedavaju troškove. Značajan negativan efekat na poslovanje

sektora ima i neorganizirana logistika te loša putna infrastruktura. To smanjuje koristi od

komparativnih prednosti, koje proizlaze iz dobre geografske lociranosti.

9

V. ISKORIŠTENOST RESURSA

Prirodni resursi i agroekološki uvjeti u ovom momentu ne ograničavaju rast sektora. Oko 40%

obradivog zemljišta nije u proizvodnji, što ostavlja dovoljno prostora za dalji i ubrzani rast sektora.

Upravljanje zemljištem nije adekvatno, što smanjuje njegovu plodnost i produktivnost poljoprivredne

proizvodnje. Sistemi za navodnjavanje i odvodnjavanje nisu razvijeni, što dodatno ograničava

intenzifikaciju proizvodnje. Osim toga, u zaštitu okoliša u ruralnim područjima ulaže se malo ili nimalo

napora i sredstava. Primjena okolišne legislative, a posebno Nitratne direktive, zahtijevat de dodatni

rad s proizvođačima i značajne investicije u uređenje posjeda.

Postoje procjene da vedina kompanija u prehrambenoj industriji radi s vrlo niskim stepenom

iskorištavanja instaliranih kapaciteta (oko 30%). Ovo, također, ukazuje na mogudnosti rasta uz

poboljšanje znanja i vještina kompanija.

Do sada se malo pažnje poklanjalo postžetvenim tehnikama i čuvanju proizvoda. To je, također,

uzrokovalo značajne troškove (gubitke). Osim toga, u BiH postoji nedostatak kapaciteta za čuvanje i

doradu poljoprivrednih proizvoda (skladišta s kontroliranom atmosferom).

Vještine i znanja sektoru omogudavaju set srednjoškolskih centara i univerziteti. Međutim, vedina

zvaničnih edukacijskih kapaciteta nije adekvatno opremljena i nema sposobnosti da efikasno izgradi

potrebna znanje i vještine studenata i učenika. I srednjoškolski i univerzitetski kapaciteti su u

postratnom periodu rascjepkani i umnoženi (prije rata je postojao jedan poljoprivredni fakultet, sada

ih je šest, od jednog šumarskog fakulteta nastala su dva, od jednog odsjeka za prehrambenu

tehnologiju su nastala četiri na različitim univerzitetima). Nije došlo do specijalizacije ved svi rade sve.

Upravo zbog toga, „centri znanja“ su rasplinuti i umanjeni, a među njima ne postoji efikasna saradnja

niti postoji uzajamna razmjena resursa, što je prirodno u ekspertskom i akademskom svijetu.

Fakulteti i srednje škole, baš kao i vedina kompanija, brinu samo o sebi i nastoje obezbijediti uvjete

da opstanu. Upravo zbog toga nema sistematskog napora da se izgradi kapacitet za transfer znanja i

tehnologija. Trenutno raspoloživi obrazovni kapaciteti mogu obezbijediti dovoljno obučenu radnu

snagu, ali kompanije nisu spremne zaposliti mlade ljude koji nemaju adekvatna praktična znanja i

trebaju nastavak školovanja kroz sistem permanentne edukacije.

VI. DIREKTNE STRANE INVESTICIJE

S obzirom da detaljni podaci o SDI nisu raspoloživi, procjena konsultanta je da je sektor privukao do

20% SDI investicija u prerađivačku industriju. Naravno, ovdje treba dodati i investicije koje su

plasirane u sektor maloprodaje (Merkator, Konzum, Tuš). Manji dio ovih investicija bio je u tipu green

fielda (Coca Cola, Argeta - Droga Portorož). Dokapitalizacija i privatizacija su najčešdi tipovi SDI-a u

prehrambenoj industriji. Najznačajniji investitori dolaze iz sljededih zemalja: Hrvatska, Slovenija,

Austrija i Srbija.

Najvedi broj SDI (ne mora značiti da je to i vrijednosno najznačajniji dio) otišao je u mljekarsku

industriju (4 najvede mljekare), zatim u proizvodnju bezalkoholnih i alkoholnih pida, potom u preradu

povrda i voda. Prema izvoznim rezultatima ovih sektora možemo zaključiti da SDI investicije u bh. PPP

sektor jesu učinjene s namjerom snažnijeg osvajanja dijelova regionalnog tržišta, te jačanja lanaca

snabdijevanja određenih supermarketa ili kompanija.

10

VII. SWOT ANALIZA

SNAGE SLABOSTI

- kvalitet i raspoloživost resursa - iskazana vitalnost i održivost sektora - tradicionalne veze s privrednim subjektima u

Regionu - formiranje prerađivačkih/izvoznih lidera – SDI - sposobnost nastupa na niša tržištima - postojanje kapaciteta i programa za

obezbjeđivanje kvaliteta i sigurnosti proizvoda, te razmjenu informacija

- nerazumijevanje zahtjeva modernog potrošača/sistemi kvaliteta i sigurnosti

- nepostojanje „lanaca snabdijevanja“ i kooperacije - struktura/usitnjenost sektora - ograničena dostupnost i neadekvatno korištenje

svih resursa (prirodnih, humanih i stvorenih resursa)

- nedostupnost informacija svih vrsta - nerazvijena logistika sektora

PRILIKE PRIJETNJE

- dalja integracija Regiona - pristupni fondovi EU i globalni fondovi za zaštitu

okoliša (održiva poljoprivreda) - pristup tržištima Turske i ostalih zemalja Bliskog

Istoka - EU programi povezivanja industrije i

univerziteta - politička stabilizacija zemlje/jasnije

administrativno uređenje

- pristupanje Republike Hrvatske EU - nerazvijena infrastruktura koja može ispuniti

zahtjeve sektora za efikasnom logistikom - kontrakcija globalnog i regionalnog tržišta hrane - neagilinost/nepromišljenost/nepripremljenost/

nekapacitiranost državne i lokalne administracije - promjena zahtjeva tržišta i strukture potrošnje - porast cijena energije i zemljišta - ograničen pristup modernim inputima – propusti

tržišta inputa

Prijedlog strateških ciljeva

1. Provesti preporuke Mape puta za jačanje izvoza (MVTEO, 2010) – izgrađen sistem obezbjeđivanja kvaliteta i sigurnosti za dvije godine;

2. Inicirati i jačati poslovne inicijative oko zajedničke gradnje logistike i uspostavljanje sirovinske baze – stvaranje izvoznih klastera, mapiranje zainteresiranih poljoprivrednih proizvođača, mapiranje investicijskih potreba, podržavanje novih biznisa u oblasti logistike; promovirati korištenje e-resursa, inicijativu obezbjeđenja mjesta za praktični rad studenata i podrške izradi magistarskih radova;

3. Jačati dostupnost informacija – iskoristiti sadašnje kapacitete na novi način i obezbijediti korisne i vrijedne informacije o tržištima, željama kupaca, konkurentima, mogudnostima finansiranja, mogudnostima dobijanja „pametnih usluga“ i unapređenja poslovanja, snabdjevačima, distributerima, ekspertima i ekspertnim institucijama, mladim ljudima;

4. Planiranje snažnije specijalizacije izvoznih aktivnosti BiH.

Reference:

Bajramovid, S., Nikolid Aleksandra, Bedirovid, E., Ognjenovid Dragana,, Butkovid, J., Makaš Merima (2010): Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine poljoprivredno-

11

prehrambenim proizvodima – stanje, trendovi i perspektive, 21 Naučnostručna konferencija poljoprivrede i prehrambene industrije, Neum, BiH

Bajramovid, S., Butkovid, J., Ognjenovid Dragana, Nikolid Aleksandra: The budgetary support to agricultural producers in B&H and achieved level of adjustment with EU common agricultural policy, XXIst Scientific-proffessional Conference of Agriculture and Food Sciences, Neum, BiH, 2010

Christie, E., (2001): Potential Trade in Southeast Europe: A Gravity Model Approach, dostupno na: http://www.wiiw.ac.at (pristup: 1. 6. 2010)

Čauševid, F., (2006): Foreign trade policy and current account balance, EIS, BiH

Čulahovid, B., (2006): Izvoz zemalja Zapadnog Balkana u Europsku Uniju: glavni problem i preporuke, Economics Annals No.168, pp. 63-64.

Domazet, A., Domljanin, V., Resid, Emina (2009): Komparativna analiza konkurentske pozicije BIH ekonomije sa implikacijama za oblikovanje politika, Ekonomski institut, Sarajevo

DEP (2007): Bosna i Hercegovina Ekonomski trendovi, Sarajevo, BiH




FIPA (2005): Agriculture and food procesing, Sarajevo, BiH

Hadžiomeragid, A., Jakubiak, M., Oruč, N., Paczynski W., (2007): Bosnia and Herzegovina in SEE trade arrangements, Analysis and policy recommendations, B&H Economic Studies No.1, Directorate for Economic Planning, Sarajevo.

IAMO (2010): Agriculture in the Western Balkan countries, Berlin, Germany

Komisija evropskih zajednica. Radni dokument osoblja komisije „Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2009. godini“, Brisel, 14. oktobar 2009. Dokument je dostupan na www.delbih.ec.europa.eu/docs/ProgressReport20091.pdf

Komisija evropskih zajednica. Radni dokument osoblja komisije „Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2009. godini“, Brisel, 14.10.2009. Dokument je dostupan na www.delbih.ec.europa.eu/docs/ProgressReport20091.pdf

Lalid, D., Nikolid, Aleksandra, Uzunovid, M., Samardžid, Tea: Effects of signed EFTA contract to development of bh. agriculture and food sector, XXIst Scientific-proffessional Conference of Agriculture and Food Sciences, Neum, BiH, 2010.

MVTEO (2010): MAPA PUTA SA CILJEM STVARANJA UVJETA ZA IZVOZ PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG i BILJNOG PORIJEKLA, Sarajevo, BiH

MVTEO (2009): ANALIZA POLITIKA U OBLASTI POLJOPRIVREDE, PREHRANE i RURALNOG RAZVOJA BOSNE i HERCEGOVINE, Sarajevo, BiH

Markuš, R. Elma Demir (2010): Analiza institucionalno pravnog okvira poljoprivrednog sektora u BiH u cilju poboljšanja konkurentnosti, kvaliteta proizvodnje i približavanja EU standardima, Inicijativa građani/građanke za Evropu, ACIPS, Sarajevo, BiH

Nikolid, A. (2008): Konkurentska sposobnost industrije mlijeka u BiH, doktorska disertacija, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu, BiH

12

Nikolid, Aleksandra, S. Bajramovid, Dragana Ognjenovid, D. Lalid, M. Uzunovid: SEE trade liberalisation – new opportunity for B&H agrobusiness?, in printing British Food Journal, vol 113 issue 1., 2011.

Nikolid, Aleksandra, H. Bogudanin, V. Selak, S. Bajramovid, V. Falan, Dragana Ognjenovid, Alejna Krilid, Merima Makaš, M. Uzunovid, D. Lalid: Public policies impact to the agriculture competitiveness in Bosnia and Herzegovina Works oft he Faculty of Agriculture and Food Sciences, LV, No 60/1, Sarajevo, BiH, 2010.

SB (2010): Agricultural sector policy note for BiH, Report No. 57919-BA, Sarajevo, BiH Nikolid, Aleksandra, H. Bogucanin, V. Selak, S. Bajramovic, V. Falan, Dragana Ognjenovic, Alayna Krilid, Merima Makaš, M. Uzunovid, D. Lalic: Public policies that impact the agriculture competitiveness in Bosnia and Herzegovina Works of the Faculty of Agriculture and Food Sciences, LV, No. 60 / 1, Sarajevo, BiH, 2010.

SB (2010): Agricultural sector policy note for B&H, Report no. 57 919-BA, Sarajevo, B&H

PRILOZI

Grafikon 1.1. Struktura zasijanih površina

13

Izvor: IAMO, 2010.

Grafikon 1.2. Stočni fond u BiH

14

Tabela 1.1. Struktura zasijane površine i proizvodnje

Jedinice 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 Stopa rasta

Domena proizvodnje 2000-2009.

Ukupno 000 ha 364,8 356,2 341,7 315,1 327,3 321,0 316,3 318,0 311,0 -14,748

Od čega:

- Pšenica 000 ha 104,1 105,2 90,7 71,1 86,8 81,4 73,3 74,0 60,8 -41,633

- Kukuruz 000 ha 207,9 200,8 198,8 195,8 193,0 195,6 196,4 197,4 198,7 -4,4449

- Uljarice 000 ha 4,1 2,6 3,3 4,6 3,8 6,3 7,9 7,2 4,8 17,8049

Šederna repa 000 ha - - - - - - - - -

Krompir 000 ha 43,6 44,7 43,4 42,6 43,3 41,4 40,8 41,3 40,1 -8,0046

Grožđe Mil. vin. loze - - - - 10,8 10,8 10,8 11,4 12,0 11,0351

Vode (ukupno) Mil. drveda - - 16,6 16,9 17,5 18,0 17,7 19,1 19,8 19,3127

Povrde (ukupno) 000 ha 78,1 78,8 77,0 76,1 75,5 75,1 74,8 73,7 71,7 -8,1536

Ostalo:

- Duhan 000 ha 3,2 3,1 3,3 3,1 2,8 2,9 2,4 2,3 1,9 -40,344

- Grah (suhi) 000 ha 9,5 9,4 9,4 9,6 9,8 9,5 9,5 9,3 9,3 -2,4421

- Krmno bilje (1) 000 ha 92,0 93,9 98,7 96,6 101,8 103,6 107,9 107,5 108,1 17,4989

Proizvodnja:

15

Ukupno 000 t 935,1 1138,0 1307,7 790,2 1445,3 1358,0 1354,5 1000,6 1329,3 42,1559

Od čega:

- Pšenica 000 t 338,5 255,2 272,3 156,8 319,0 249,0 232,5 257,1 226,1 -33,217

- Kukuruz 000 t 474,9 770,6 903,2 551,2 990,0 1004,2 993,8 635,3 976,2 105,559

Uljarice 000 t 4,2 3,9 6,8 5,3 9,3 13,6 16,7 12,2 9,8 132,619

Šederna repa 000 t - - - - - - - - -

Krompir 000 t 286,3 393,3 404,5 302,2 447,1 458,6 472,9 387,2 424,9 48,3968

Grožđe 000 t - - - - 21,7 23,2 21,5 21,2 23,9 10,1382

Vode (ukupno) 000 t - - - - 263,3 193,3 210,8 249,5 235,3 -10,626

Povrde (ukupno) 000 t 662,5 692,3 698,3 597,0 710,0 701,9 732,1 678,2 693,1 4,62008

Ostalo:

- Duhan 000 t 3,3 3,6 5,2 3,3 4,2 4,4 3,3 3,3 2,9 -12,182

- Grah (suhi) 000 t 5,4 9,6 10,8 7,9 14,2 13,5 13,1 10,4 12,9 139,296

- Krmno bilje (1) 000 t 484,8 445,5 646,0 450,4 688,7 752,0 777,9 528,9 689,5 42,2327

16

Tabela 1.2. Komparativne prednosti sektora (vrijednost DRC-a za odabrane proizvodnje)

Indikatori Šljiva Jabuka Paradajz Paprika Kukuruz Mlijeko Jagnjetina

U procentima (%)

Nivo nominalne zaštite (NRP) -13,20 -0,68 -30,52 -14,87 -12,25 37,58 3,67

Nivo efektivne zaštite (ERP) -27,45 -11,68 -37,63 -21,04 -26,20 36,44 -44,87

KM/jedinici outputa

PSE -3,10 -30,33 -1,31 -1,84 -2,68 0,31 -17,61

DRC 0,08 0,05 0,02 0,03 0,21 0,09 0,17

Grafikon 1.2. Porast aktivnosti prehrambene industrije (%)

17

Grafikon 1.3. Učešde PPP u ukupnoj industrijskoj aktivnosti (C,D,E) i prerađivačkoj industriji (D)

Grafikon 1.3. Godišnje stope rasta uvoza, izvoza i trgovinskog deficita PPP u BiH

Grafikon 1.2. Učešde sektora poljoprivrede i prehrane u ukupnom uvozu, izvozu i deficitu BiH

18

Grafikon 1.4. Udjeli uvoza i izvoza PPP BiH prema zemljama CEFTA-e i Turskoj

Izvor: Računice autora prema podacima VTK BiH

Grafikon 1.5. Izvoz PPP BiH na tržište zemalja CEFTA-e i Turske

Grafikon 1.6. Uvoz PPP u BiH sa tržišta zemalja CEFTA-e i Turske

Izvor: Računice autora prema podacima BHAS

Grafikon 1.7. Trgovinski deficit PPP pojedinačno po zemljama CEFTA-e i Turske


19

Tabela 1.3. Vanjskotrgovinski bilans PPP u BiH (u hiljadama KM)

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Izvoz PPP sektora 127.260 166.642 189.847 234.016 300.643 321.068

Uvoz PPP sektora 939.535 1.042.186 1.072.618 1.321.700 1.474.334 1,404.228

Trgovinski deficit PPP sektora -812.275 -875.543 -882.771 -1.087.684 -1.173.692 -1.083.160

Ukupna trgovina PPP sektora 1.066.795 1.208.828 1.262.465 1.555.716 1.774.977 1.725.295


20

Tabela 1.4. Izvoz poljoprivredno-prehrambenog sektora

Glava carinske tarife Godina

Struktura Rang strukture Stopa rasta 2005-2009. Rang porasta

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2005. 2009.

1. Žive životinje 0.01 0.4 1 2.5 2 0.0 0.4

19900.0 1

2. Meso i drugi klanični proizvodi 2.9 2 2.7 4.5 8.6 1.3 1.8

196.6 6

3. Ribe, ljuskari, mekušci i slično 11.5 15.1 17.2 19.9 19.6 5.0 4.2

70.4 4. Mlijeko, ptičija jaja, med i slično 22.9 30.1 42.2 56.9 65.2 9.9 14.0 1 184.7 7

5. Ostali proizvodi životinjskog porijekla 0.8 0.8 0.6 0.8 0.6 0.3 0.1

-25.0

6. Ukrasne biljke, korijenje i slično 0.8 0.6 0.6 0.8 0.9 0.3 0.2

12.5

7. Povrde, korijenje i krtole 15.1 15.8 18.8 15.4 20.3 6.5 4.4

34.4 8. Vode za jelo, kore agruma 17 22.7 24.4 27.7 41.9 7.4 9.0 4 146.5 8

9. Kafa, čaj, mate čaj i začini 3.3 4.1 4.5 6.1 6.7 1.4 1.4

103.0 10. Žitarice 1 0.8 1.8 2 9.5 0.4 2.0

850.0 2

11. Proizvodi mlinske industrije, škrob, i slično 6.1 2.7 2.3 3.4 1.7 2.6 0.4

-72.1

12. Zrnevlje, sjeme, plodovi, stočna hrana i slično 4.1 3.5 4.3 6.2 5 1.8 1.1

22.0 13. Šelak, gume, smole i ostali biljni materijal 0 0 0.6 3.2 0 0.0 0.0

14. Pletarski biljni materijal i slično 0 0.2 0.2 0.2 0.1 0.0 0.0

15. Biljna, životinjska mast i vosak 24.3 22.7 37.2 47.5 44.3 10.5 9.5 3 82.3

16. Prerađevine od mesa, riba, ljuskara i slično 13.3 15.8 21.9 38.3 45.5 5.8 9.8 2 242.1 5

17. Šeder i proizvodi od šedera 20.9 25.8 33.6 35.4 33.2 9.1 7.1 6 58.9

18. Kakao i proizvodi od kakaoa 7.8 11.5 11.3 11.1 13.3 3.4 2.9

70.5

19. Proizvodi na bazi žitarica, mlijeka 22.5 25.4 30.5 38.4 39.4 9.8 8.5 5 75.1 20. Proizvodi od povrda, voda i slično 19.9 21.9 23.9 25.3 23.9 8.6 5.1 8 20.1

21. Razni proizvodi za ishranu 11.7 10 15.5 21 16 5.1 3.4

36.8 22. Pida, alkoholi i sirde 14.9 18.8 21.1 25.6 31.7 6.5 6.8 7 112.8 9

23. Ostaci i otpaci prehrambene industrije 4.1 8 10.2 19.4 14.6 1.8 3.1

256.1 4

24. Duhan i proizvodi zamjene duhana 6.1 11.3 9.8 12.8 22.2 2.6 4.8

263.9 3

UKUPNO 230.6 270.3 336.2 424.6 466 100.0 100.0

102.1

Izvor: Računica autora prema podacima VTK BiH

21

Tabela 1.5. Promjena izvoza PPP prema zemljama CEFTA-e i Turskoj (%)

2004/05. 2005/06. 2006/07. 2007/08. 2008/09.

Hrvatska 35.8 1.7 36.6 25.9 -0.8

Srbija (+CG) 13.9 33.0 11.0 32.0 1.5

Makedonija 124.0 5.5 -5.8 1.6 56.4

Albanija 7.6 84.8 1.9 411.1 -23.6

Turska 227.4 52.0 440.3 67.0 249.7

Ukupno prema CEFTA i Turskoj 30.9 13.9 23.3 28.5 6.8

Izvor: Računica autora prema podacima (BHAS)

Tabela 1.6. Regionalna raspodjela trgovine

Jedinica 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

IZVOZ

TOTAL milion KM 83,7 108,5 118,1 148,4 176,0 230,6 270,3 336,2 424,6 465,9

EU-15, od kojih: milion KM 21,3 31,3 24,3 22,5 24,1 37,9 51,2 56,7 68,1

73,9

Italija milion KM 14,7 9,8 7,2 7,0 9,4 16,2 19,6 25,6 24,4 26,0

Austrija milion KM 0,6 1,8 1,8 1,6 3,7 5,7 12,3 12,3 20,3 12,7

Njemačka milion KM 3,7 3,7 6,8 8,0 6,8 9,6 6,8 7,0 8,6 15,6

22

Švedska milion KM 1,0 1,2 2,2 2,3 1,8 2,3 5,1 5,3 6,6 8,7

EU-12, od kojih: milion KM 7,0 6,3 8,0 12,3 15,1 15,1 18,0 25,8 21,9 28,8

Slovenija milion KM 4,3 4,3 5,9 10,2 12,1 13,5 13,7 15,8 15,1 20,5

Mađarska milion KM 0,6 0,6 0,6 0,6 1,0 1,6 1,2 6,3 0,8 2,7

Zapadni Balkan:

od čega:

milion KM 51,6 67,5 78,6 106,6 127,1 167,2 189,3 239,8 295,5 331,7

Hrvatska milion KM 11,1 23,1 39,7 46,0 66,3 90,2 91,7 125,2 157,6 156,5

Srbija milion KM 39,5 41,7 32,5 52,4 54,2 62,6 82,1 65,5 94,3 96,8

Makedonija milion KM 1,0 2,2 6,1 7,6 6,3 14,1 14,9 14,1 14,3 22,3

Albanija milion KM 0,0 0,6 0,4 0,6 0,4 0,4 0,6 0,6 3,5 9,0

Ostale milion KM 3,7 3,5 7,2 7,0 9,8 10,4 11,7 14,5 39,1 31,5

UVOZ

TOTAL milion KM 1409,4 1513,6 1676,1 1841,6 1944,3 1968,0 1923,9 2211,1 2581,3 2366,3

EU-15, od kojih: milion KM 472,3 431,5 392,1 384,7 391,2 397,4 327,4 377,5 436,9 419,7

Italija milion KM 146,1 96,4 74,7 90,8 84,3 100,1 87,8 96,4 116,0 96,3

Austrija milion KM 88,4 111,3 114,8 97,2 100,1 97,8 84,7 105,4 133,2 142,6

Njemačka milion KM 123,8 112,9 100,7 84,1 82,3 92,3 75,1 75,9 87,2 83,1

EU-12, od čega: milion KM 393,9 471,2 583,8 640,1 529,2 450,4 413,9 391,8 523,4 415,1

Slovenija milion KM 196,2 237,8 270,5 263,5 231,4 205,8 195,4 217,5 232,7 209,5

Mađarska milion KM 154,1 175,6 188,2 245,5 194,8 164,9 155,3 131,8 232,9 140,7

23

Rumunija milion KM 5,1 6,6 11,7 15,1 12,1 14,9 22,5 11,0 14,3 11,8

Zapadni Balkan, od

čega:

milion KM 374,7 466,7 562,3 727,0 911,2 996,7 1029,7 1281,9 1418,8 1355,1

Hrvatska milion KM 274,6 356,9 429,3 517,9 564,6 600,4 590,9 733,6 776,1 728,5

Srbija milion KM 87,4 102,9 123,2 193,4 329,6 363,6 398,2 430,7 555,7 531,6

Makedonija milion KM 8,8 6,8 9,0 15,6 17,0 32,7 40,7 41,7 55,2 61,1

Albanija milion KM 3,9 0,0 0,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1

Ostale milion KM 168,4 144,1 137,9 89,8 112,7 123,4 152,9 160,0 202,2 176,4

Tabela 1.7. Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda prema grupama proizvoda u periodu od 2005. do 2009. godine u milionima KM

Tarifa i opis proizvoda 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

0401 (mlijeko i pavlaka) 15,8 19,8 28,2 40,4 51,7

0403 (mladenica, kiselo mlijeko, jogurt i kefir) 0,6 1,0 1,0 1,8 2,4

0406 (sir i skuta) 6,9 8,2 9,0 9,5 5,5

Ostalo 0,3 1,0 4,1 5,2 5,5

Ukupno 23,8 30,0 42,3 56,9 65,2

Struktura izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda prema grupama proizvoda u periodu od 2005. do 2009. godine (u procentima %)

0401 (mlijeko i pavlaka) 66,69 65,97 66,62 70,95 79,26

24

0403 (mladenica, kiselo mlijeko, jogurt i kefir) 2,63 3,36 2,30 3,11 3,74

0406 (sir i skuta) 29,22 27,46 21,29 16,77 8,48

Ostalo 1,46 3,21 9,79 9,17 8,51

Ukupno 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00

Tabela 1.8. Razvijenost i funkcionalnost institucija u sektoru od 1 (loše) do 5 (odlično)

Razvijenost i perspektiva Dostupnost usluga

Veterinarski ured 2,1 1,2

Agencija za sigurnost hrane 1,7 1,0

Ured za zaštitu bilja 1,6 1,0

Asocijacije za zaštitu potrošača 1,3 1,5

Referentne laboratorije 1,0 1,0

Inspektorati 2,3 2,0

Sistem ovlaštenih laboratorija 1,0 1,5

Agencija za zaštitu intelektualnog vlasništva 1,9 1,7

Institut za akreditaciju 1,7 1,2

Institut za standardizaciju 1,7 1,5

Institucije za izdavanje dokumentacije neophodne za poštovanje regulative o porijeklu

sirovina

1,2 1,0

25

Razvijenost institucija za certifikaciju 2,5 2,0

Razvijenost institucija za akreditaciju 1,7 1,3

Državna administracija 2,4 1,7

Lokalna administracija 2,3 1,7

Zavodi za poljoprivredu 2,4 1,3

Sistem veterinarskih stanica 3,2 2,2

Tržište zemljišta (vlasnički odnosi) 3,1 2,7

Carine 3,4 3,5

Statistika 3,9 4,7

Lokalne razvojne agencije 3,1 2,5

Fond za okoliš 1,2 1,0

Agencija za zaštitu okoliša 1,2 1,0

Ukupno 2,1 1,7

26

SWOT analiza

Premda ovaj sektor ne predstavlja tradicionalni stub bh. privrede, ima visok udio u BDP-u, solidno

učešde u bh. Izvozu, ali također i veliki deficit. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi samo 22.86%11.

Apsolutna vrijednost izvoza za ovaj sektor iznosi oko 564 miliona BAM, dok vrijednost uvoza iznosi

2.46 milijardi BAM. Ipak, ova industrija ima potencijal za izvoz specifičnih proizvoda na tržišne niše.

Postoji mogudnost stvaranja nekoliko klastera unutar ovog sektora, koji karakterizira veliki broj pod-

sektora, uključujudi: vode i povrde, meso i mesne proizvode, mlijeko i mliječne proizvode, ribu, med i

ljekovito bilje, alkoholna i bezalkoholna pida. Mlijeko i mliječni proizvodi, kao i meso i mesni

proizvodi, još uvijek ne zadovoljavaju sigurnosne propise tržišta EU. Ovi proizvodi se uglavnom izvoze

u CEFTA zemlje, i određene jedinstvene tržišne niše sa gdje je velika koncentracija dijaspore.

Ipak, riba, vode, povrde, ljekovito bilje, a uskoro i med, mogu se izvoziti u EU i na ostala tržišta.

Tokom procesa konsultacije, prepoznato je nekoliko prilika za formiranje sljededih klastera: svježe

vode i povrde, prerađeno vode i povrde namijenjeno krajnjim korisnicima, med i ljekovito bilje,

alkoholna i bezalkoholna pida, riba i industrijski usjevi. Svi ovi klasteri imaju izvozni potencijal, ali im

je potreba pomod u svim segmentima razvoja (menadžment, saradnja, kvalitetna infrastruktura,

poboljšanje efikasnosti proizvodnje, zoniranje itd.)

Tabela 2: Osnovni indikatori za prehrambeni i poljoprivredni sektor

Učešde u BDP-u 11.10%

Učešde u izvozu 7.36%

Broj kompanija 1,793

Broj zaposlenih 27,952

U daljnjem tekstu predstavljena SWOT analiza prikazuje sektor na osnovu trenutne situacije.

Najčešde prepoznat problem predstavljaju male parcele zemlje i niska proizvodna efikasnost,

grupisane pod kategoriju „struktura sektora“. Također, uočljivo je da SWOT analizom dominiraju

određene slabosti. Analiza je urađena na osnovu zaključaka sa sastanaka fokus grupe, sastavljene od

profesionalaca u ovoj oblasti.

11 FTCBiH prezentacija vanjskotrgovinske razmjene u 2010. godini

27

SWOT ANALIZA SEKTORA PREHRANE I POLJOPRIVREDE

Snage Opravdanje – Zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj - utjecaj

Iskazana vitalnost sektora Proizvodnja sektora stalno raste, jedna od dvije grane prerađivačke industrije koja je rasla u kriznoj 2009. godini (oko 3,6%).

Stalni rast izvoza nakon potpisivanja Ugovora o slobodnoj trgovini (14%, 2009/10).

Mogudnost daljeg rasta i razvoja

Unapređenje performansi sektora

Izdvajaju se lideri u sektoru – SDI – koriste svoju poziciju na tržištu i direktno finansiranje.

Uvođenje sistema kvaliteta – porast broja ISO certifikacija, GLOBAL GAP, integralna proizvodnja.

Fleksibilnost sektora i mogudnost prihvatanja zahtjeva tržišta i nastupa na niša tržištima.

Tradicionalne poslovne veze u regionu

Tradicionalno poznavanje kupaca Snažna emigracija Mogudnost uključenja u regionalne lance vrijednosti

Kvalitet i raspoloživost prirodnih resursa

Mogudnost korištenja vlastitih sirovina (kvalitet, sigurnost i transakcijski troškovi), mogudnost proizvodnje specifičnih/tradicionalnih proizvoda

40% zemljišta neiskorišteno; oko 50% iskorištenost kapaciteta

Mogudnost daljeg ubrzanog rasta i unapređenja produktivnosti i efikasnosti

Postojanje granskih udruženja i komunikacije u sektoru

Neophodni dio sistema transfera tehnologije, znanja i informacija, te stvaranja lanca vrijednosti

Vanjskotrgovinska komora; udruženja farmera, zadružni savezi i slično

Mogudnost uspostavljanja poslovnih alijansi i lobiranja za rješavanje osnovnih problema

Slabosti Opravdanje – Zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj Struktura sektora SME – kapacitet, stalnost ponude,

visoki troškovi Prosječna vrijednost proizvodnje oko 0,8 miliona KM (2008. godine)

Teško ostvariva troškovna konkurentnost, teško ostvariva dugotrajna veza sa kupcima, indirektan izvoz – niša tržište (spec. proizv. za spec. kupce) Pregovaračka snaga Ograničena ponuda, obim i

obuhvat proizvoda Teško napladuju, primorani na smanjenje cijena koje se ne prenose na finalnog kupca – nema cjenovne konkurentnosti.

Zahtijeva značajan obrtni kapital – refinanciranje izvoza i plasmana.

28

Nizak nivo specijalizacije – neprofiliran nastup na tržištu – tradicionalni proizvodi (svi ih proizvode)

Integralna proizvodnja, organska poljoprivreda, vrlo nizak nivo proizvoda s dodatom vrijednošdu (fermentirani proizvodi oko 6% tarife 04)

BiH nema regionalni poznat i prepoznat brend, nema zaštidene tradicionalne proizvode – tarifa 22 samo 6 % izvoza za 2010. godinu

Teško je primijeniti “niša marketing”, formirati lojalne kupce, graditi netroškovne konkurentske prednosti

Logistika snabdijevanja i distribucije – lanac vrijednosti ne postoji

Zadruge/otkupljivači nerazvijeni, nema distributivnih centara (hladnjača i slično).

Mali farmeri, niska produktivnost, visoki transakcijski troškovi.

Nemogudnost postizanja eksterne ekonomije obima, troškovne konkurentnosti i jačanja pregovaračke snage

Neefikasnost/nerazvijenost/ nepostojanje granskih udruženja

Nepostojanje informacija o sektoru, nepovjerenje i nemogudnost komunikacije i saradnje

Nivo opremljenosti sektora; nivo zaduženosti; nivo potreba za finansiranjem

Teškode pri analizi i uočavanju problema te kreiranju efikasnih razvojnih politika – nemogudnost pokretanja različitih inicijativa ili alijansi

Menadžerska znanja i specifična znanja

SDI investicije su najvedi izvoznici; atomiziranost visokog obrazovanja; nepostojanje istraživačkih institucija u oblasti hrane

Nivo povjerenja kupaca i nivo zadovoljenja njihovih potreba – stalni nivo učešda bezalkoholnih i alkoholnih pida u uvozu (oko 10%)

Nemogudnost gradnje necjenovne konkurentnosti sektora; nemogudnost inoviranja

Necjenovna konkurentnost - kvalitet i sigurnost, brend

Oko 5% kompanija imaju ISO 22000

Povedani transakcijski troškovi, nedostatak domadih certifikacijskih kuda

Teškode pri izgradnji lojalne klijentele, pregovaračke modi i “zaobilaženja” netarifnih barijera

Nedostatak sirovina Nedostatak mlijeka i mesa za preradu

Nemogudnost razvoja i jačanja kapaciteta i ponude

Nivo iskorištenja kapaciteta 40% zemlje van proizvodnje; 50% do 60% iskorištenost kapaciteta proizvodnje (FMPVŠ)

Nemogudnost jačanja konkurentske pozicije; mogudnost snažnog rasta

Informacije o tržištu/korištenje IT Inovativnost i podizanje nivoa zadovoljstva kupca

29

Prilike Opravdanje – Zašto? Popratne činjenice - dokaz Značaj – utjecaj

Oporavak regiona Rast agregatne potražnje – povedane mogudnosti za plasman proizvoda i SDI

EBRD u naredne četiri godine predviđa rast u prosjeku od 2,5% tokom narednih 5 godina

Mogudnost za porast plasmana

Podrška procesu restrukturiranja – IPA, IPARD

Sektoru je neophodan svjež kapital za investiranje i unapređenje performansi i inoviranje

Planovi EU – iznosi za IPA i IPARD programe, prekogranična saradnja

Poboljšanje necjenovne konkurentnosti i nastup na tržištu

Jačanje turizma u regionu Rast agregatne potražnje i mogudnost obnavljanja tradicionalnih poslovnih veza

Mogudnost plasiranja poljoprivrednih proizvoda i jačanja prepoznatljivosti proizvoda

Preferencijalni status zemlje na vedini atraktivnih tržišta

Smanjene tarifne barijere, ali i dio netarifnih barijera

CEFTA, SAA i MFC režim s vedinom zemalja, bilateralni ugovori o uzajamnom prepoznavanju sistema osiguranja kvaliteta

Unapređenje konkurentske pozicije (cjenovna efikasnost), smanjenje netarifnih barijera i mogudnosti nekorektnog tretmana proizvoda

Geografski položaj “Srce Balkana” – “vrata Istoka” Blizina centara razvoja – olakšan pristup znanju

Privlačna pozicija stranim i domadim kompanijama za osvajanje “istočnih tržišta”

Potencijal za razvoj ljudskih resursa i transfer tehnologija

Postoje „centri znanja“ – univerziteti, kompanije, pojedinci i postojede inicijative

Triple Xeliks projekat, učešde u FP 7 projektima – sposobnost „centara znanja“ da privuku investicije

Jača povezanost administracije, kompanija i univerziteta/istraživanja

Reforma javne uprave i jačanje institucija

Projekat SB koji otklanja barijere za funkcioniranje poslovnih subjekata

IPA projekti koji grade institucije u sektoru

Smanjenje barijera za poslovanje i građenje adekvatne home base za izgradnju konkurentskih prednosti

Mogudnost proizvodnje jedinstvenih proizvoda

Bogato kulturno naslijeđe i očuvan biodiverzitet

Mogudnost specifičnog nastupa na tržištu – tržišnim nišama

30

Prijetnje Opravdanje – Zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj

Imidž BiH Očekivanja strategije niskih cijena i još nižeg kvaliteta

Primjer Norfisha Ugrožava pregovaračku poziciju i podiže cijenu i rizik “prvog izvoza”

Finansiranje obrtnih sredstava/inovacija

Visoke kamate na kratkoročne kredite

Povrat PDV-a usporen Smanjuje mogudnost specijalizacije i niša marketinga

Izvozne procedure/carinska tarifa, izvozni certifikati/dozvole za transport

Veoma su komplikovane i dugotrajne, netransparentne (nema dovoljno informacija – ko radi šta), ne dodaju vrijednost.

Primjer izvoznog certifikata čije štampanje se može čekati i do mjesec dana – procedura dobijanja izvozne potvrde za svaki kontingent traje najmanje 3 dana i košta.

Izvoznici su u nepovoljnijem položaju nego uvoznici; visoki transakcijski troškovi i vrijeme za izvoz obeshrabruje male i nove izvoznike, sprječava specijalizaciju.

Sistem osiguranja kvaliteta i sigurnosti hrane te zaštite intelektualnog vlasništva

Dezintegrisan i njegova izgradnja/koordinacija povjerena institucijama koje “nemaju ovlasti” ili resursa – nije predviđen razvoj sistema u budžetu.

Nismo uključeni u odgovarajude internacionalne mreže institucije, te bh. garancija ne znači mnogo na tržištu.

Nepovjerenje prema proizvodima iz BiH, i mogudnost nekorektnog tretiranja na tržištu; osnov za dodatnu korupciju i uništavanje ugleda bh. kompanija

Sposobnost komuniciranja među stakeholderima

Nema mehanizama za održavanje komunikacije; privredne komore su u ovom pogledu neefikasne jer ne promoviraju ovu vrstu servisa.

Primjer – problem sa neadekvatnom carinskom tarifom; teško prihvatanje bilo kakvih inicijativa za unapređenje na nivou kompanije

Nedostatak informacija i nemogudnost adekvatne analize i evaluacije efikasnosti javnih politika i rada institucija; nemogudnost transfera tehnologija i poslovne kooperacije

Pratede industrije nerazvijene: ambalaža, štampanje deklaracija, etiketa, moderni inputi, pametne usluge (kreiranje brenda, dizajna i slično)

Nerazvijenost distributera tehnologije, modernih inputa koji dižu produktivnost i prinose

Postoji “deformacija” tržišta npr. pametnih usluga i znanja – disbalans ponude i potražnje; tržište poljoprivrednih inputa kontrolirano od strane nekoliko velikih uvoznika, što ograničava i ponudu i cijene.

Sprječavaju modernizaciju sektora i poboljšanje strukture izvoza – više proizvoda s višom dodatom vrijednošdu.

31

Politička i zakonodavna nestabilnost

Različite ekonomske politike u entitetima, nema jasne dugoročne agrarne politike, politike promocije SMP i slično.

Zakoni se brzo mijenjaju, ali se ne mijenjaju mehanizmi njihove implementacije, što komplikuje i otežava poslovanje.

Podstiče korupciju – kompanije su prinuđene da traže “inovativne” načine rješavanja problema.

Nedovoljni kapaciteti administracije – automatizacija procesa – na svim nivoima administrativnog odlučivanja

Ministarstva ne raspolažu adekvatnim bazama podataka, nepostojanje mogudnosti za e-potpis, nemogudnost da koriste tuđa iskustva, znanje jezika i mogudnost e-komuniciranja, itd.

Nepoznavanje procesa kreiranja, implementacije, pradenja i evaluacije javnih politika tj. svih aktivnosti administracije

Otežava pristup EU, a posebno mogudnost povlačenja tako bitnih sredstava IPA i IPARD-a, EUREKA, FP 7 i slično.

Nedostatak politika promocije SMP i njihovog umrežavanja

Nepostojanje fondova za podršku unapređenju nastupa na tržištu, inoviranju, podizanju produktivnosti i prikupljanju informacija o tržištu

SME ne raspolažu internim resursima da grade adekvatan nastup na inostranim tržištima/nepostojanje informacija o njima/nemogudnost uvođenja novih proizvoda

Otežava specijalizaciju kompanija i stvaranje adekvatne home base tj. konkurentskih procesa.

Nerazvijenost sistema transfera tehnologije/obrazovanja

Bez transfera informacija i tehnologije nede dodi do unapređenja produktivnosti, efikasnosti i nastupa na tržištu ili specijalizacije.

Nepovjerenje i zatvorenost kompanija, ali i davalaca usluga; onemoguden transfer informacijskih tehnologija; dokaz je broj kompanija koje se odmah odazovu nekoj projektnoj inicijativi.

Smanjuje mogudnost specijalizacije, inovacije i povezivanja sektora, te ugrožava bududi razvoj i atraktivnost za SDI.

32

Akcijski plan

Akcijski plan prikazuje tri sektorska cilja:

1. Rast sektorskog izvoza

2. Jačanje sektorske konkurentnosti

3. Promocija kulture kvaliteta

Svaki od ciljeva je dalje razrađen kroz mjere sastavljene od brojnih aktivnosti, koje moraju biti poduzete kako bi se postigli ciljevi. Projektne ideje su također navedene

u dolje predstavljenom akcijskom planu.

MJERE AKTIVNOSTI Odgovorne strane Inicijator Rokovi PROJEKTI

Cilj 1: Rast izvoznog sektora

1.1. Opda promocija sektora

1.1.1. Stvaranje novog, svježijeg imidža prehrambenog sektora BiH

1. "Hrana iz Bosne", web stranica i portal e-trgovine (dvojezični, na bosanskom/hrvatskom/srpskom i engleskom jeziku)

MVTEO, VTKBiH VTKBiH Q IV 2013. - Q IV 2014.

2. Razvoj brenda „Hrana iz Bosne“ i marketinškog programa, uključujudi: elemente dizajna, pakovanje, opdu strategiju promocije, kvalifikacije za članstvo u programu

3. Korištenje državnog brenda na odabranim sajmovima; kampanja marketinške promocije u odabranim ciljnim tržištima

33

1.1.2. Identifikacija prilika na tržištu

VTKBiH/BHEPA i MVTEO

VTKBiH/BHEPA Q II 2012. - Q II 2013.

4. Identifikacija i dokumentacija novih tržišnih mogudnosti za proizvođače hrane iz BiH; 5. Razvoj strategija ulaska na tržište; 6. Podrška implementaciji strategija ulaska na tržište; 7. Prisustvovanje na odabranim sajmovima, poslovni vanjski i unutrašnji trgovinski susreti; dokumentiranje i promoviranje ključnih bosanskih proizvođača

1.2. Stvaranje mreže saradnje s ciljem olakšavanja pristupa tržištu

1.2.1. Stvaranje portala za izvoznike hrane

8. Studija izvodljivosti za portal izvoznika hrane; 9. Dizajn i implementacija portala; 10. Promocija portala svim proizvođačima hrane

11. Razvoj online informativne službe za informacije o tržištu hrane (cijene, trendovi novih proizvoda, tržišni trendovi i slično)

Izvozno vijede, MVTEO, VTKBiH

VTKBiH Q IV 2013. - Q IV 2014.

12. Razvoj online savjetodavne službe za tehnologiju (korištenje nove tehnologije u cilju poboljšanja dobiti i produktivnosti)

13. Održavanje i ažuriranje sadržaja portala (baza podataka o uvozu i izvozu, pravna pitanja, pitanja kvalitete, „ko je ko“ u prehrambenom sektoru i drugo

14. Obuka proizvođača hrane za upotrebu informatičke tehnologije s ciljem poboljšanja pristupa informacijama i tržištima

34

1.2.2. Podrška lokalnim mrežama


VTKBiH Q IV 2013.

15. Program regionalnih i podregionalnih izvoznih klubova za razmjenu iskustava i znanja među kompanijama uključenim u prehrambeni sektor

16. Shema izvoznog tutorstva; podrška mentorstvu među iskusnim i novim izvoznicima u vezi s obukom kroz rad

1.3. Stvaranje lanaca vrijednosti

1.3.1. Inicijativa izvozne korpe


VTKBiH Q II 2012. do Q II 2015.

17. Odabir grupa proizvođača za učešde na zajedničkim marketinškim aktivnostima

1.3.2. Podrška infrastrukturi lanca vrijednosti



18. Mapiranje ključnih lokacija za snabdijevanje i distribuciju 19. Podrška uspostavi skladišta, sušionica i hladnjača

1.3.3. Strateška marketinška podrška lancima vrijednosti

VTKBiH/BHEPA i MVTEO


20. Podrška razvoju strategija ulaska na tržište uključujudi miks proizvoda, brendiranje, promociju, ciljanje, distribuciju i prodaju za vodede kompanije 21. Podrška jačanju lanaca snabdijevanja - rad s farmerima i vodedim kompanijama na operativnim mehanizmima 22. Podrška pilot-programu "Zajednički stvorena nova vrijednost" za nove proizvode, zasnovanom na komplementarnosti postojedih proizvoda dviju kompanija.

1.3.4. Strategija proizvodnje hrane u BiH

MVTEO, VM VTKBiH Q II 2012. do Q II 2015.

23. Podrška razvoju Strategije proizvodnje hrane u BiH uključujudi ruralni razvoj

Cilj 2: Poboljšanje konkurentnosti sektora

2.1. Finansiranje za izvoznike u skladu sa zahtjevima SSP i STO

2.1.1. Garantni fond MVTEO, BHEPA BHEPA Q II 2012. do Q II 2015.

24. Studija izvodljivosti kako bi se istražila mogudnost osnivanja fonda za dodjelu zajmova za obrtni kapital izvoznicima hrane

35

2.1.2. Inicijativa podrške izvozu

VM, MVTEO VTKBiH Q IV 2011. 25. Brži povrat PDV-a

2.1.3. Mehanizmi podrške implementaciji izvoza

VM, MVTEO, BHEPA VTKBiH Q i 2012. - Q i 2014. 26. Shema grantova za podjelu troškova kao podrška razvoju i implementaciji strategija izvoznog marketinga

2.2. Institucionalni razvoj

2.2.1. Poboljšan javni i privatni dijalog

VTKBiH/BHEPA, MVTEO, udruženja poljoprivrednika

VTKBiH, MVTEO Q i 2012.

27. Nadogradnja strukovnih udruženja proizvođača hrane na državnom i lokalnim nivoima pomodu web portala i ključnog sredstva komunikacije kako bi se omogudilo bavljenje prioritetnim pitanjima u javnom i privatnom dijalogu 28. Identifikacija središnjih tačaka u svakoj administrativnoj jedinici: imenovati jednu osobu koja de biti učinkovit kontakt s vladinim institucijama uz definirane protokole o komunikaciji.

2.2.2. Pojednostavljenje izvoznih procedura

MVTEO MVTEO Q II 2012.

29. Analize svih administrativnih procedura i njihove implementacije u praksi s fokusom na poboljšanje učinkovitosti 30. Napraviti publikaciju "Kako dobiti izvoznu dokumentaciju''

VTKBiH i MVTEO Q III 2012.

31. Jačanje i podrška institucijama za implementaciju SSP i CEFTA-e

2.2.3. Izgradnja relevantnih institucija i podrška

VM 32. Izgradnja odgovarajudih institucija za implementaciju IPARD-a

33. Harmonizacija statističkog izvještavanja

2.2.4. Trgovinski režimi VM, MVTEO, MVP VTKBiH Q II 2012.

34. Aktivno pradenje implementacije postojedih trgovinskih sporazuma s ciljem blagovremene pripreme bh izvoznika, te otklanjanja svih administrativnih barijera za bh izvoznike

36

2.3. Uspostava učinkovitog sistema transfera tehnologije

2.3.1. Razvoj znanja VTKBiH ECOS i MVTEO

VTKBiH Q II 2012.

35. Stvoriti poslovni savez "Obrazovanje vođeno istraživanjem" - JPP fond za podršku istraživanju za izvozne kompanije i razvoj visokoobrazovanih i stručnih eksperata 36. Projekat "Ko može riješiti vaše probleme?" - baza podataka o istraživačima, institucijama koje se bave istraživanjima i agencijama, projektima EU, laboratorijama, uslugama koje su potrebne kompanijama, i slično.

2.3.2. Sistem tehničke podrške

VTKBiH ECOS i MVTEO,ministarstva poljoprivrede entiteta i Brčko distrikta

VTKBiH

Q II 2012.

37. Osnovati centar za prehrambenu industriju

38. Uspostaviti savjetodavnu službu za poljoprivredu

39. Uspostaviti think-thank kapacitete

2.4. Promocija MSP-a i ruralnog razvoja na mikrolokacijama

2.4.1. Podrška razvoju mikrolokacija/lokalnih inicijativa za jačanje MSP-a

BHEPA u saradnji s entitetskim komorama, ministarstvima

40. Podrška razvoju MSP u prehrambenom sektoru na lokalnom nivou 41.Promocija tradicionalnih/jedinstvenih proizvoda 42. Podrška MSP u certificiranju (npr. organske proizvodnje, Global Gap, itd.)

Cilj 3: Promocija kulture kvaliteta

3.1. Jačanje institucionalnog okvira za kontrolu kvaliteta

3.1.1. Podrška poboljšanju znanja u oblasti kvaliteta i sigurnosti proizvoda

MVTEO, poljoprivredni instituti, univerziteti, privatni sektor (konsultantske kude i firme specijalizirane za certificiranje)

VTKBiH Q III 2012.

43. Osnovati informacijski centar (u okviru postojedih struktura) o sistemima kvalitete u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru s informacijama o institucijama za kvalitet, uvoznim procedurama, te zahtjevima EU 44. Obrazovni programi - direktiva o nitratima i njeni zahtjevi, aspekti utjecaja proizvodnje na okoliš, obrazovanje o kvalitetu i sigurnosti hrane

37

3.1.2. Jačanje sistema osiguranja kvalitete

MVTEO, Agencija za sigurnost hrane BiH, Veterinarski ured BiH, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja

MVTEO u saradnji sa VTKBiH

Q IV 2012.

45. Osnovati međunarodno priznatu komisiju kao senzor za kontrolu kvalitete 46. Pružiti tehničku pomod kako bi se riješili "sporni slučajevi" 47. Osigurati neophodni pravni okvir kako bi MVTEO mogao izdavati tzv. “market orders”

3.1.3. Osiguravanje pune implementacije nacionalnog programa pradenja rezidua za proizvode životinjskog porijekla, i one biljnog porijekla pogodne za izvoz

MVTEO, Agencija za sigurnost hrane BiH, Veterinarski ured BiH, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja

MVTEO Q IV 2012. 48. Osigurati finansiranje implementacije projekata u ovoj oblasti (za proizvode poput meda, krompira, itd.)

3.2. Jačanje kapaciteta kompanija kako bi se uspostavila kontrola kvaliteta

3.2.1. Jačanje svijesti o okolišu i obavljanju djelatnosti

MVTEO, Institut za akreditaciju, VTKBiH, univerziteti i institucije

VTKBiH Q II 2013.

49. Stvoriti proaktivne strategije za učinak djelatnosti na okoliš 50. Promovirati sisteme kontrole kvaliteta - pomod pri certifikaciji (npr. ISO 14011) 51. Educirati kompanije neophodne za dobijanje dozvola koje se odnose na okoliš

38

Ciljanje tržišta

Ciljanje regionalnih tržišta

Gledano iz globalne perspektive, zemlje u okruženju smatraju se relativno malim tržištem, ali

veoma važnim za BiH u kontekstu geografske blizine, članstva u CEFTA-i, zajedničke historije,

jezika, kulture i drugih sličnosti. S ciljem procjene važnosti ovih tržišta, izračunali smo rezultat

za indikativni tržišni potencijal (ITP). Za ovaj pokazatelj uzimaju se u obzir potencijalna ponuda

(BiH) i potencijalna potražnja (partnerske zemlje) za određeni proizvod.

Indikator potencijalne ponude je ukupan bh. izvoz određenih proizvoda, dok se kao indikator

potencijalne potražnje uzima ukupan uvoz datog proizvoda od strane partnerske zemlje. Nakon

komparacije ovih dvaju indikatora, bira se manja vrijednost. Potom se od te vrijednosti oduzima

izvoz datog proizvoda koji je BiH ostvarila za partnersku zemlju koja je predmet analize. Time se

dobija vrijednost indikativnog tržišnog potencijala. Visoke vrijednosti ITP-a ukazuju na to da se

radi o važnom izvoznom proizvodu BiH, kao i na činjenicu da je analizirana partnerska zemlja

značajan uvoznik datog proizvoda, što praktično znači da postoji značajan prostor za dalji rast

izvoza. Nasuprot tome, niske vrijednosti ITP-a ukazuju na to da se ili ne radi o značajnom

proizvodu iz perspektive BiH ili da analizirana partnerska zemlja nije značajan uvoznik datog

proizvoda, što očigledno utječe na potencijal za izvoz.

Za svaku od zemalja iz okruženja (koje su ujedno i članice CEFTA-e), izračunat je indikativni

tržišni potencijal na šestom nivou HS klasifikacije. Ovi pokazatelji su nakon toga grupisani prema

kategorijama pojedinačnih proizvoda. Od naročitog značaja je poređenje vrijednosti ITP-a i

trenutnog prisustva Bosne i Hercegovine na datom tržištu (prvi red u analizi). Na kraju smo

analizi dodali spisak ključnih izvoznih konkurenata na svakom tržištu. Ova nam informacija

pomaže da zaokružimo sliku ukupnog potencijala za ulazak na određeno tržište.

Što se tiče poljoprivrede i prehrambene industrije, najznačajnije prisustvo BiH je u Hrvatskoj

(110 miliona američkih dolara), nakon čega slijedi Srbija (43 miliona američkih dolara) i Crna

Gora (17 miliona američkih dolara). Interesantno je da je tržišni potencijal zemalja u okruženju

prilično konzistentan, i kreće se od 116 miliona dolara u slučaju Srbije do 200 milona dolara u

slučaju Albanije. Posebnu pažnju je potrebno posvetiti činjenici da su Albanija i Makedonija

zemlje s najvećim potencijalom za povećanje trgovine, imajući u vidu da BiH trenutno vrlo malo

izvozi na ova tržišta.

39

Analiza tržišnog potencijala susjednih zemalja za industriju prehrane i poljoprivrede

Indikator Zemlja

Albanija Hrvatska Makedonija Crna Gora Srbija

Životinje i

životinjski

proizvodi

Bh. izvoz (000 $) 493 36 109 7 325 6 220 9 579

Indikativni tržišni

potencijal (000 $) 27 627 23 914 19 607 31 554

11

124

Glavni konkurenti

Biljni proizvodi Bh. izvoz (000 $) 347 12 660 183 1 375 9 205


potencijal (000 $)

37 635 30 123 33 449 19 753 31

179

Glavni konkurenti

Životinjske ili

biljne masti

Bh. izvoz (000 $) 817 13 476 0 327 3 563


potencijal (000 $)

24 257 11 404 12 720 5 443 2 196

Glavni konkurenti

Pripremljena

hrana

Bh. izvoz (000 $) 8 349 48 464 5 168 9 104 20

903 Indikativni tržišni

potencijal (000 $)

110 399 88 075 118 922 84 602 72

201

Glavni konkurenti

Računanje atraktivnosti EU i svjetskog tržišta

Način identificiranja potencijalnih tržišta u EU je znatno drugačiji. Atraktivnost tržišta zemalja

EU za izvoz određenih grupa proizvoda iz izabranih ključnih sektora je analizirana i ocijenjena

na osnovu pet najznačajnijih faktora korištenjem ITC baze podataka, što je prikazano u tabeli

ispod.

40

Računanje atraktivnosti EU i svjetskog tržišta za bh. proizvode

Veličina tržišta (vrijednost uvoza)

Top 10 uvoznih tržišta za specifični proizvod 2

Top 30 uvoznih tržišta za specifični proizvod 1

Tržišne dinamike Rastuća tržišta između 2006. i 2010. godine 1 Postojanje trgovinskih barijera

Ekvivalentna tarifna stopa < 10% 1

Bh. prisustvo na tržištu BiH najmanje učestvuje s 10% u ukupnom izvozu ili s minimalno 1 milion BAM u kategoriji tog proizvoda na tom tržištu

1

Visoko potencijalna tržišta smo ocijenili sa 5, što je ujedno i maksimum, dok su srednje

potencijalna ocijenjena sa 4. Ostali faktori se također trebaju razmotriti, međutim, i ova analiza

pruža izvoznicima i agencijama početni pristup za tržišnu klasifikaciju.

PROIZVODNJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Strana ponude:

Ova grupacija industrija zapošljava oko 6 500 radnika. Ukupno je registriran 771 subjekt od čega 52 subjekta zapošljava 20 i više radnika.

Industrijska koncentracija nije previše izražena. Četiri velike kompanije zapošljavaju 1.650 radnika, ili 25,3%. Registrirano je 111 SME i ona upošljavaju 45,1% radnika. Registrirano je čak 655 mikropreduzeda i ona upošljavaju 29,6% radnika.

Evidentirano je 19 proizvoda s vrijednošdu izvoza od milion i više KM. Vedina ovih proizvoda (14) registrirana je u dvije industrije: gajenje žitarica i drugih usjeva i zasada (7 proizvoda), i gajenje voda i grožđa, koštunjavog voda i biljaka za pravljenje napitaka, te začina (7 proizvoda).

Generalni zaključak: S aspekta ponude, prisutan je određeni prostor za povedanje izvoza i

diverzifikaciju. U odnosu na druge industrije, značaj SME i mikropreduzeda je mnogo vedi. Pored toga,

koncentracija na nivou proizvoda je mnogo manje izražena.

Strana potražnje:

Od 70 pozicija s velikim tržišnim potencijalom u matrici proizvod – tržište, prisustvo BiH je evidentirano na samo njih 6.

Primarna tržišta: Njemačka i Holandija. Od 19 proizvoda s vrijednošdu izvoza vedom od 1 milion KM, u ovim zemljama je identificirano značajnije prisustvo samo u Njemačkoj, ukupno 2 proizvoda. U Holandiji nije evidentirano značajnije prisustvo niti u slučaju jednog od ovih proizvoda.

Sekundarna tržišta: Francuska, Italija, Belgija i Velika Britanija. Od ovih zemalja, značajnije izvozno prisustvo registrirano je s 2 proizvoda u Italiji i 1 proizvodom na tržištu Francuske.

Ranije konstatirani mali broj značajnih izvoznih pozicija (6) ostvaren je sa svega 4 proizvoda. Ovo je i očekivano, s obzirom na to da je kod 19 analiziranih proizvoda iz ove grupe vrijednost izvoza veda od 10 miliona KM evidentirana kod samo 1 proizvoda.

41

Od novih zemalja članica EU, najviše potencijala za izvoz nalazimo na tržištu Poljske. Nakon toga slijede Češka i Slovačka. Na ovim tržištima nije zabilježeno značajnije prisustvo proizvoda iz BiH.

Generalni zaključak: S aspekta potražnje postoji značajan prostor za povedanje izvoza, kako u

pogledu geografske tako i u pogledu proizvodne diverzifikacije izvoza. Odgovarajudu pažnju treba

posvetiti visoko rangiranim manjim evropskim zemljama, kao što su Holandija i Belgija, te novim

zemljama članicama EU, kao što je Poljska.

Značaj pojedinih evropskih tržišta iz perspektive izvozne promocije za grupu

proizvoda "Poljoprivredni proizvodi"

0

10

20

30

40

50

60

70

80

GE NE FR IT BE UK SP AU POL DE

Score

42

Značaj tržišta EU u smislu promocije izvoza za kategoriju proizvoda “Poljoprivredni proizvodi” – 16 najbolje rangiranih zemalja

GE NE FR BE IT UK SP AU POL DE SWI POR CZ SLK SWE LI

Poljoprivreda 9715 72 67 61 59 58 58 49 46 38 34 32 30 29 23 19 19

Krompir, svjež ili zaleđen, d.n. 1623 3 3 4 4 4 3 3 3 3 1 2 2 3 3

Pšenica, d.n. i suražice 7738 3 4 3 4 2 4 2

Sjeme kukuruza 1966 4 4 4 3 4 3 4 2 3 3 2 2 3

Kukuruz, d.n. 4141 3 4 2 3 1 3 3

Biljke i dijelovi biljaka (uključujudi sjemenke i vode) koji se koriste u farmaceutske svrhe, u parfemskoj industriji itd., d.n. 2183

5 3 4 3 2 3 3 2 3 2

Neprerađeni duhan, djelimično ili u potpunosti sa stabljikom ili u listidima 2896

4 4 2 4 4 3 4 3 2

Krastavci, svježi ili zaleđeni 2615 4 4 4 4 3 4 3 3 4 2 4 3 3 3

Svježe ili zaleđene jestive gljive (isključujudi gljive vrste Agaricus) 3174

4 2 4 4 5 4 3 5 1 3 4 2 2 3 2

Paprike roda Capsicum ili roda Pimenta, svježe ili zaleđene 516 4 3 4 3 4 3 1 4 3 3 3 2 3 2 2 3

Orasi, svježi ili sušeni, u ljusci ili oguljeni 1433 4 3 4 2 4 3 4 3 2 2 2 2

Kestenje, svježe ili sušeno, u ljusci ili oguljeno 716 4 3 5 2 5 3 2 4 4 3 2

Svježe grožđe 883 4 4 4 3 2 4 3 3 4 3 2 2 3 1 1 2

Svježe jabuke 2200 3 3 2 2 3 4 3 2

Svježe kruške i dunje 886 3 4 4 2 4 3 3 3 2 3 2 3 3

Svježe breskve, uključujudi i nektarine 516 4 4 4 4 4 3 2 3 4 2 3 3 3 2 2 3

Svježe šljive i trnjine 3081 5 4 2 3 2 3 2 3 2 3 2 2 2 1 2

Živa govedina, osim čistokrvnog uzgoja 2188 3 3 2 3 3 2 3 3 1

Žive kokoške vrste Gallus domesticus, koje teže > 185 g 1200 4 4 4 4 2 3 4 4 2 3 3

Ptičija jaja u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana 4433 4 4 4 4 3 4 2 3 3 2 2 2 3 2

43

Značaj tržišta izvan EU u smislu promocije izvoza za kategoriju proizvoda “Poljoprivredni proizvodi” – 6 najbolje rangiranih zemalja

CAN USA RUSSIA HONG KONG SINGAP MALAY

Poljoprivreda 9715 59 55 48 36 29 29

Krompir, svjež ili zaleđen, d.n. 1623 4 4 3 2 3

Pšenica, d.n., i suražice 7738 3 2

Sjeme kukuruza 1966 4 4 4 4

Kukuruz, d.n. 4141 3 4

Biljke i dijelovi biljaka (uključujudi sjemenke i vode) koji se koriste u farmaceutske svrhe, u parfemskoj industriji itd., d.n. 2183

4 4 2 4 4 4

Neprerađeni duhan, djelimično ili u potpunosti sa stabljikom ili u listidima 2896

2 3 4 2 2

Krastavci, svježi ili zaleđeni 2615 4 3 3 2

Svježe ili zaleđene jestive gljive (isključujudi gljive vrste Agaricus) 3174

3 3 3 4

Paprike roda Capsicum ili roda Pimenta, svježe ili zaleđene

516 4 4 3 2 2

Orasi, svježi ili sušeni, u ljusci ili oguljeni 1433 4 4 2

Kestenje, svježe ili sušeno, u ljusci ili oguljeno 716 4 4 1 2

Svježe grožđe 883 4 4 4 4 2

Svježe jabuke 2200 4 4 4 3 2

Svježe kruške i dunje 886 4 3 4 2 2 2

Svježe breskve, uključujudi i nektarine 516 4 3 4 2

Svježe šljive i trnjine 3081 4 3 5 4 2

Živa govedina, osim čistokrvnog uzgoja 2188 3 3 2

Žive kokoške vrste Gallus domesticus, koje teže > 185 g 1200 1 2 3 4

Ptičija jaja u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana 4433 2 1 4 4 4

44

PROIZVODNJA RIBE

Strana ponude:

Ova industrija je relativno mala i zapošljava svega 450 radnika. Ukupno je registrirano 38 kompanija, od čega 5 kompanija sa 20 i više zaposlenih.

Svi registrirani subjekti su svrstani u SME i mikropreduzeda. 12 SME zapošljava 85,4% radnika. Preostalih 14,6% radnika zaposleno je u 26 mikropreduzeda.

Evidentirano je 35 proizvoda s vrijednošdu izvoza od milion i više KM. U vedini industrija (8 od ukupno 11) evidentirano je više od jednog proizvoda s vrijednošdu izvoza vedom od milion KM.

Generalni zaključak: S obzirom na mali broj zaposlenih, konstatiramo da je, s aspekta ponude, prisutan određeni limitirani prostor za povedanje izvoza i diverzifikaciju. Ukupan

izvoz je koncentriran na samo tri proizvoda.

Strana potražnje:

Od 13 pozicija s velikim tržišnim potencijalom u matrici proizvod - tržište, značajno prisustvo BiH nije evidentirano niti na jednoj poziciji.

Primarna tržišta: Italija, Poljska, Njemačka, Francuska, Švicarska i Rumunija. Sekundarna tržišta: Austrija, Belgija, Švedska i Latvija.

Od novih zemalja članica EU, najviše potencijala za izvoz nalazimo na tržištu Poljske i Rumunije. Nakon toga slijede Latvija, Slovačka i Litvanija. Na ovim tržištima nije zabilježeno značajnije prisustvo proizvoda iz BiH.

Generalni zaključak: S aspekta potražnje, postoji značajan prostor za povedanje izvoza, kako u pogledu geografske tako i u pogledu proizvodne diverzifikacije izvoza. Odgovarajudu pažnju treba posvetiti visoko rangiranim novim zemljama članicama EU. Tu se, prije svega, misli na Poljsku, Rumuniju, Latviju, Slovačku i Litvaniju.


proizvoda "Ribarstvo"

0

2

4

6

8

10

12

IT POL GE FR SWI RO AU BE SWE LA

Score

45

Značaj tržišta EU u smislu promocije izvoza za kategoriju proizvoda “Riblji proizvodi” – 15 najbolje rangiranih zemalja

IT POL GE FR SWI RO AU BE SWE LA SLK LI ES SP CZ

Riba 11 11 10 10 10 10 8 7 7 7 6 6 6 5 5

Živa pastrmka 1051 4 4 3 3 4 3 4 3 3

2 2 2 2 2

Živi šaran 720 3 4 4 4 3 4 2 2

3 4 2

3

Pastrmka, svježa ili zaleđena, isključujudi vrste No 03 i 04, jetru i ikru

2742 4 3 3 3 3 3 2 2 4 4

2 4 3

Značaj tržišta izvan EU u smislu promocije izvoza za kategoriju proizvoda “Riblji proizvodi” – 6 najbolje rangiranih zemalja

CAN HONG KONG RUSIA MALAY USA SINGAP

Riba 8 8 8 7 6 5

Živa pastrmka 1051 3 4 4 3 2

Živi šaran 720 4 4 4 3

Pastrmka, svježa ili zaleđena, isključujudi vrste No 03 i 04, jetru i ikru 2742 1 4 4 2

46

PROIZVODNJA PREHRAMBENIH PROIZVODA i PIDA

Strana ponude:

Ova grupacija industrije zapošljava oko 19.300 radnika, što čini 14,3% ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Ukupno je registrirano 905 kompanija, od čega je 189 kompanija s 20 i više zaposlenih.

Industrijska koncentracija nije previše izražena. Jedanaest velikih kompanija zapošljava 28,2% ukupnog broja radnika. Registrirano je 293 SME koje upošljavaju 60,7% radnika. Registrirano je i 622 mikropreduzeda koja zapošljavaju nešto preko 11,1% radnika.

Evidentirana su 62 proizvoda s vrijednošdu izvoza od milion i više KM. U vedini industrija (16 od ukupno 22) evidentirano je više od 1 proizvoda s vrijednošdu izvoza od preko milion KM.

Generalni zaključak: S aspekta ponude, prisutan je značajan prostor za povedanje izvoza i diverzifikaciju. U odnosu na druge industrije, značaj SME je mnogo vedi. Pored toga, koncentracija na nivou proizvoda je mnogo manje izražena.

Strana potražnje:

Od 320 pozicija s velikim tržišnim potencijalom u matrici proizvod - tržište, značajno prisustvo BiH je evidentirano na 15 pozicija.

Primarna tržišta: Njemačka i Francuska. Od 62 proizvoda s vrijednošdu izvoza od preko milion KM, značajnije prisustvo u Njemačkoj identificirano je u slučaju 4 proizvoda. U Francuskoj je registrirano značajnije prisustvo samo s 1 proizvodom.

Sekundarna tržišta: Holandija, Velika Britanija, Belgija i Italija. Od ovih zemalja, značajnije izvozno prisustvo registrirano je samo na tržištu Italije (3 proizvoda) i na tržištu Belgije (1 proizvod). Pored ovih zemalja, značajnije prisustvo evidentirano je još i na tržištu Austrije.

Pozitivna je činjenica da je značajnija izvozna pozicija ostvarena s 11 različitih proizvoda.

Od novih zemalja članica EU, najviše potencijala za izvoz nalazimo na tržištu Poljske. Nakon toga slijede Češka i Slovačka. Značajno ispod ovih su tržišta Mađarske, Slovenije i Rumunije.

Generalni zaključak: S aspekta potražnje, postoji značajan prostor za povedanje izvoza,

kako u pogledu geografske tako i u pogledu proizvodne diverzifikacije izvoza. Od primarnih tržišta vedu pažnju treba posvetiti tržištu Francuske. Isto vrijedi za sva tržišta koja smo označili kao sekundarna, a na kojima nije evidentirano značajnije prisustvo, a to su Holandija i Velika Britanija. Također je potrebno obratiti pažnju i na nekoliko novih zemalja članica EU, prije svega Poljsku, Češku i Slovačku.

47


proizvoda "Prehrambeni proizvodi i pića"

0

50

100

150

200

250

GE FR NE UK BE IT SP AU SWE POL

Score

48

Značaj tržišta EU u smislu promocije izvoza za kategoriju proizvoda “Hrana i pide” – 15 najbolje rangiranih zemalja

GE FR NE UK BE IT SP AU SWE POL DE CZ SWI IR POR

Proizvodnja hrane i pida 0 226 225 209 208 204 199 184 170 144 130 125 12

3 115 10

3 93

Čitave sirove kože i krzna goveda, uključujudi bizone ili konja 12311 2 2 4 1 1 4 2 1 2 2 2

Čitave sirove kože i krzna goveda, uključujudi bizone ili konja 23554 3 1 3 2 2 3 2 4 1 2 3 1 1

Ovčije ili janjede kože, sirove, s vunom, d.n. 2018 1 3 3 4 3 3 3 1 3

Kokoške (Gallus domesticus), čitave, svježe ili zaleđene 567 4 4 3 3 4 3 4 3 2 1 4 3 3

Kokoške (Gallus domesticus), dijelovi i iznutrice, svježe/hlađene 2579 4 4 4 4 4 3 4 4 2 3 3 2 4

Kokoške (Gallus domesticus), dijelovi i iznutrice, zaleđene 1951 4 4 4 4 2 2 3 2

Svinjetina, d.n. 754 4 4 4 4 4 4 2 4 2 2 4 3 3 3 3

Kobasice i slični mesni proizvodi, mesne iznutrice/krv i hrana pripremljena na osnovu ovih proizvoda 5646 4 4 2 4 4 3 2 3 4 2 4 3 2 3 2

Kokošije meso (Gallus domesticus) pripremljeno/konzervirano 967 4 4 4 4 4 3 3 4 3 2 4 2 1 3 2

Meso peradi, pataka, gusaka i kokoški, te iznutrice pripremljene/konzervirane, osim jetre 4767 4 4 4 3 4 1 4 3 3 3 2 1 3 3

Goveđe meso i iznutrice, isključujudi jetru, pripremljeno ili konzervirano 1313 4 4 4 3 4 4 2 2 4 2 3 2 3 2

Zamrznuta pastrmka, isključujudi vrste No 03 i 04, jetru i ikru 545 4 1 2 3 2 4 2 3 1

Induni, soljeni i u salamuri, ali ne sušeni ili dimljeni 1637 3 3 3 4 3 3 3 2

Školjke i drugi morski beskičmenjaci, pripremljeni ili konzervirani 1824 3 5 2 3 2 4 3 2 1 3 2

Sušeno, ali ne i dalje obrađivano povrde i mješavine, d.n. 806 4 4 4 3 3 3 3 3 1 4 2 2 2

Krompiri, obrađeni ili konzervirani, obrađeni sirdetom ili sirdetnom kiselinom, ne smrznuti 832 4 4 4 3 4 3 4 3 4 2 3 2 4

Zamrznuto povrde, d.n. 1893 4 4 4 4 4 5 4 3 3 3 3 3 2 1 2

Sušene gljive i tartufi, cijele, sječene, u kriškama, komadima ili prahu 2202 5 3 2 3 5 2 3 3 2 4

Maline, kupine itd., nekuhane, parene na vodi, zaslađene/nezamrznute 6470 5 4 4 4 5 4 2 4 5 3 3 2 3 3 2

Vode i jestive orašice, nekuhane, parene na vodi, zaslađene/nezamrznute 3541 4 4 4 3 4 2 3 4 3 2 3 2 3 2

Krastavci, obrađeni sirdetom ili sirdetnom kiselinom 950 4 4 4 4 4 3 4 3 2 3 3 3 3 1

49

Povrde, vode, orašice i jestivi dijelovi biljaka, d.n., obrađeni u sirdetu ili sirdetnoj kiselini 1306 4 4 4 4 3 2 4 5 3 3 2 3 4 2 2

Povrde i mješavine povrda, obrađene ili konzervirane 1596 4 4 4 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 3

Džemovi, marmelade, vodni/orašasti pirei i paste, kuhani, pripremljeni, šedereni, zaslađeni ili nezaslađeni 2680 4 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 3

Orašice i sjemenke, d.n., pripremljene, konzervisane, zaslađene, zašederene ili ne 1169 3 4 4 4 3 3 3 4 3 4 2 2 3

Uljana repica s malim udjelom kiseline eruka, ili ulje uljane repice koje sadrži kiselinu eruka 1587 3 4 4 3 4 4 3 2 4 2 2 3 1 2

Iscijeđena zrna soje i drugi čvrsti ostaci, mljeveni ili ne, u kuglicama ili ne 6298 4 4 4 4 3 4 4 2 4 3 2

Iscijeđena zrna suncokreta i drugi čvrsti ostaci, mljeveni ili ne, u kuglicama ili ne 1958 3 4 4 4 3 5 3 2 4 4 2 2

Iscijeđena uljana zrna i drugi čvrsti ostaci, mljeveni ili ne 1462 3 4 4 4 3 4 4 2 3 4 2 3 4 3

Ulje soje i njegovi derivati, rafinirano, ali ne hemijski modificirano 3429 2 4 3 4 1 2

Ulja suncokreta ili šafrana i njihovi derivati, rafinirana, ali ne hemijski modificirana 18458 4 4 4 4 4 3 3 5 2 3 2

Uljana repica s malim udjelom kiseline eruka, ili ulje uljane repice koje sadrži kiselinu eruka 2658 3 4 3 4 4 3 2 5 4 3 2 3 2

Nekoncentrirano i nezaslađeno mlijeko s udjelom masnode između 1% i 6% 23189 4 4 4 3 4 4 4 2 3 2 2 1 3 4

Nekoncentrirano i nezaslađeno mlijeko i kajmak koji imaju više od 6% udjela masnode 884 4 4 3 4 4 4 4 2 4 3 3 3 2 3

Koncentrisani ili nekoncentrisani, zaslađeni ili nezaslađeni jogurt sa ukusom voda ili kakaa, 600 4 3 3 4 4 4 4 3 4 3 3 3 2 3 4

Mladenica, ukiseljeno mlijeko i kajmak, kefir i fermentirano ili kiselo mlijeko i kajmak, d.n. 1331 2 3 4 4 3 4 3 2 2 3 3 4

Proizvodi napravljeni od prirodnih mliječnih sastojaka, zaslađenih ili nezaslađenih, d.n. 3090 3 1 3 2 2 4 3 2 2 2

Puter 696 3 4 4 3 3 4 3 3 3 3 4 3 3

Svježi sir (uključujudi surutku), nefermentiran i ukiseljen 1245 4 4 3 4 4 4 4 2 3 3 2 3 3 2 1

Sir, d.n. 3274 4 4 4 4 4 4 4 3 3 2 3 3 3 2 2

Brašno pšenice i suražica 1000 2 4 4 2 3 1 2 3

Mješavine i tijesta za pripremu pekarskih proizvoda, vrste No 1349 4 4 2 4 4 4 4 4 2 3 3 3 4 3 2

50

19.05, d.n.

Hrana pripremljena putem kvasanja ili pečenja žitarica ili žitnih proizvoda 504 4 4 3 4 4 3 4 3 3 2 2 4 4 2

Fruktoza i fruktozni sirup, d.n., koji sadrži više od 50% suhe fruktozne tvari 5922 3 2 3 1 2 5 2 3 3 1

Pripravci životinjske hrane, d.n. 559 4 4 4 4 4 3 2 3 3 2 2

Slatki keks 7229 4 4 4 4 4 4 4 3 2 3 2 3 3 4 3

Vafeli 4749 3 4 4 3 4 4 3 3 3 2 3 3 2

Vafeli za pričest i slični pekarski proizvodi, d.n. 3241 4 4 4 4 4 4 4 4 3 2 3 2 3 3 3

Rafinirani šeder u čvrstom stanju d.n. 21357 2 3 2 3 4 2 1

Čokolada i hrana koja sadrži kakao u blokovima ili štanglicama, ne punjena, ne teža od 2 kg 2976 4 4 3 4 3 4 4 4 3 3 3 3 2 1 2

Čokolada i druga hrana koja sadrži kakao, d.n. 4222 4 4 4 4 3 3 4 4 3 3 2 3 3 3 1

Pržena kafa, isključujudi kafu bez kofeina 3133 4 4 4 4 4 4 2 5 2 4 3 3 3 3

Paradajz kečap i drugi paradajz sosovi 1163 4 4 3 4 4 3 4 3 4 3 2 4 3

Sosovi i pripravci, d.n., te mješavine začina 899 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 3

Ekstrakt slada i hrana pripremljena sa 19 <50% kakaoa i hd 0401 do 0404 < 10% kakaoa 833 4 3 4 4 4 3 3 2 2 3 2

Pripravci hrane, d.n. 5321 4 4 4 4 3 4 4 1 2 3 2 2 3

Etil alkohol s <80% alkohola, špirit, likeri i druga pida 2356 5 2 4 4 4 2 4 3 3 2 2 2 3 1

Vina od grožđa, d.n., uključujudi vinsku plijesan, nefermentiranu dodavanjem alkohola u ctnr</=2l 2335 5 3 4 3 4 2 3 3 3 2 4 2

Vina od grožđa, d.n., uključujudi vinsku plijesan, nefermentiranu dodavanjem alkohola u ctnr > 2l 552 4 4 3 4 3 3 1 1 4 4 3 4 2 3

Pivo napravljeno od slada 2456 4 4 3 3 3 4 4 2 3 3 3

Vode, uključujudi mineralnu i vodu s ugljičnim dioksidom, koja ne sadrži šeder ili zaslađivač, različitih okusa 1287 3 3 4 3 3 1 3 1 3 4 2

Vode, uključujudi mineralnu i vodu s ugljičnim dioksidom, koja sadrži šeder ili zaslađivač, različitih okusa 6993 4 4 3 3 4 2 3 4 3 3 2 3 4 3

51

Značaj tržišta izvan EU u smislu promocije izvoza za kategoriju proizvoda “Hrana i pide” – 6 najbolje rangiranih zemalja

USA CAN JAP HONG KONG AUSTRA RUS

Proizvodnja hrane i pida 187 172 121 116 104 101

Čitave sirove kože i krzna goveda, uključujudi bizone ili konja 2 2 4

Čitave sirove kože i krzna goveda, uključujudi bizone ili konja 2 2 2 4

Ovčije ili janjede kože, sirove, s vunom, d.n. 2 4 3

Kokoške (Gallus domesticus), čitave, svježe ili zaleđene 1 2 4

Kokoške (Gallus domesticus), dijelovi i iznutrice, svježe/hlađene 3 3 2

Kokoške (Gallus domesticus), dijelovi i iznutrice, zaleđene 2 1 4 4 3

Svinjetina, d.n. 3 3 2 2 2 1

Kobasice i slični mesni proizvodi, mesne iznutrice/krv i hrana pripremljena na osnovu ovih proizvoda 1 3 4 4 1

Kokošije meso (Gallus domesticus), pripremljeno/konzervisano 4 3 4 3 3 2

Meso peradi, pataka, gusaka i kokoški, te iznutrice pripremljene/konzervirane, osim jetre 2 3 3 3

Goveđe meso i iznutrice, isključujudi jetru, pripremljeno ili konzervisano 3 4 2 3 3

Zamrznuta pastrmka, isključujudi vrstu No 03.04, jetra i ikra 2 2 4 2 3

Induni, soljeni i u salamuri, ali ne sušeni ili dimljeni 3 1 2 2

Školjke i drugi morski beskičmenjaci, pripremljeni ili konzervirani 4 3 3 4 4 1

Sušeno, ali ne i dalje obrađivano povrde i mješavine, d.n. 4 4 4 3 2

Krompiri, obrađeni ili konzervirani, obrađeni sirdetom ili sirdetnom kiselinom, ne smrznuti 4 4 3 2 1

Zamrznuto povrde, d.n. 4 2 4 2 2

Sušene gljive i tartufi, cijele, sječene, u kriškama, komadima ili prahu 4 3 3 4 3 1

Maline, kupine itd., nekuhane, parene na vodi, zaslađene/nezamrznute 4 4 2 3 3

Vode i jestive orašice, nekuhane, parene na vodi, zaslađene/nezamrznute 3 4 3 3 3

Krastavci, obrađeni sirdetom ili sirdetnom kiselinom 4 4 3 3 3

Povrde, vode, orašice i jestivi dijelovi biljaka, d.n., obrađeni u sirdetu ili sirdetnoj kiselini 4 4 4 3 3

Povrde i mješavine povrda, obrađene ili konzervirane 4 4 3 1 3 2

Džemovi, marmelade, vodni/orašasti pirei i paste, kuhani, pripremljeni, šedereni, zaslađeni ili ne 4 4 1 3 4 4

Orašice i sjemenke , d.n. , pripremljene, konzervirane, zaslađene, zašederene ili ne 4 4 4 2 2 2

Uljana repica s malim udjelom kiseline eruka, ili ulje uljane repice koje sadrži kiselinu eruka 4 4 2

Iscijeđena zrna soje i drugi čvrsti ostaci, mljeveni ili ne, u kuglicama ili ne 3 4 1

52

Iscijeđena zrna suncokreta i drugi čvrsti ostaci, mljeveni ili ne, u kuglicama ili ne

Iscijeđena uljana zrna i drugi čvrsti ostaci, mljeveni ili ne 4 2 3

Ulje soje i njegovi derivati, rafinirano, ali ne hemijski modificirano 3 3 4 3 3

Ulja suncokreta ili šafrana i njihovi derivati, rafinirana, ali ne hemijski modificirana 3

Uljana repica s malim udjelom kiseline eruka, ili ulje uljane repice koje sadrži kiselinu eruka 4 3 2 3 2

Nekoncentrirano i nezaslađeno mlijeko s udjelom masnode između 1% i 6%

Nekoncentrirano i nezaslađeno mlijeko i kajmak koji imaju više od 6% udjela masnode 1 2 2

Koncentrirani ili nekoncentrirani, zaslađeni ili nezaslađeni jogurt s ukusom voda ili kakaoa 1 2 1

Mladenica, ukiseljeno mlijeko i kajmak, kefir i fermentirano ili kiselo mlijeko i kajmak, d.n. 2 2

Proizvodi napravljeni od prirodnih mliječnih sastojaka, zaslađenih ili nezaslađenih, d.n. 4 3 3 2 3 2

Puter 1 2 3 3

Svježi sir (uključujudi surutku), nefermentiran i ukiseljen 2 3 3

Sir, d.n. 3 3 3 3 3

Brašno pšenice i suražica 4 4

Mješavine i tijesta za pripremu pekarskih proizvoda, vrste No 19.05, d.n. 4 4 3 1 2 2

Hrana pripremljena putem kvasanja ili pečenja žitarica ili žitnih proizvoda 4 4 2

Fruktoza i fruktozni sirup, d.n., koji sadrži više od 50% suhe fruktozne tvari 4 4 2

Pripravci životinjske hrane, d.n. 4 3 4 2 4

Slatki keks 4 4 3 3 2

Vafeli 4 4 2 2

Vafeli za pričest i slični pekarski proizvodi, d.n. 4 4 2 3 3 1

Rafinirani šeder u čvrstom stanju, d.n. 4

Čokolada i hrana koja sadrži kakao u blokovima ili štanglicama, ne punjena, ne teža od 2 kg 4 4 3 3 2

Čokolada i druga hrana koja sadrži kakao, d.n. 4 4 3 3 3

Pržena kafa, isključujudi kafu bez kofeina 5 4 2 2 2

Paradajz kečap i drugi paradajz sosovi 4 4 2 2

Sosovi i pripravci, d.n., mješavine začina 4 4 3 3 4 3

Ekstrakt slada i hrana pripremljena sa 19 <50% kakaoa i hd 0401 do 0404 < 10% kakaoa 4 3 3 2 1

Pripravci hrane, d.n. 4 4 3 2 4 3

Etil alkohol s <80% alkohola, špirit, likeri i druga pida 4 4 3 4 3 3

Vina od grožđa, d.n., uključujudi vinsku plijesan, nefermentiranu dodavanjem alkohola u ctnr</=2l 3 4 2 4 3 2

Vina od grožđa, d.n., uključujudi vinsku plijesan, nefermentiranu dodavanjem alkohola u ctnr > 2l 4 3 2 3 2 3

Pivo napravljeno od slada 3 4 1 3 3 2

53

Vode, uključujudi mineralnu i vodu s ugljičnim dioksidom, koja ne sadrži šeder ili zaslađivač, različitih okusa 3 4 2 1 3 3

Vode uključujudi mineralnu i vodu s ugljičnim dioksidom, koja sadrži šeder ili zaslađivač, različitih okusa 3 4 2 2 3 1

Značaj tržišta EU u smislu promocije izvoza za kategoriju proizvoda “Duhanski proizvodi” – 14 najbolje rangiranih zemalja

GE IT BE UK SP AU FR NE GR SWE CZ SLK FI LU

Proizvodnja duhanskih proizvoda 4 4 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 2

Cigarete koje sadrže duhan 6402 4 4 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 2

Značaj tržišta izvan EU u smislu promocije izvoza za kategoriju proizvoda “Duhanski proizvodi” – 9 najbolje rangiranih zemalja

SINGAP HONG KONG JAP U.A.E. SAUDI ARAB CHIN TAIPEI USA RUSS THAIL

Proizvodnja duhanskih proizvoda 4 3 3 3 3 2 1 1 1

Cigarete koje sadrže duhan 6402 4 3 3 3 3 2 1 1 1

Documents

Izvozna strategija za sektor prehrane i poljoprivrede