BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, OKTOBAR 2015

Treće reprint izdanje kapitalnog djela profesora kotor-ske Pomorske, odnosno Više pomorske škole Pre-

draga V. Kovačevića, knjige Istorija bokeljskog po-morstva predstavljena je u palati Grgurina 17. oktobra.Knjigu je u savremenoj grafičkoj opremi izdala herce-gnovska knjižara So vlasnika i pisca Nikole Malovića,koji je u ime izdavača predstavio ovo izuzetno dijelo.Riječ je zapravo o bogato ilustrovanoj knjizi sa preko

300 strana u kojoj se prati razvoj pomorstva u zalivuBoke Kotorske od antičkih vremena do sredine osamde-setih godina prošloga vijeka. (Više na stranama 9 i 10)

Kao središnji dio programa manifestacije Što-rija o galiji Cristo Ressussitato kojomCentar za kulturu Grada Krka tradicionalno

obilježava godišnjicu Lepantske bitke, 6. oktobraove godine, u gradskoj izložbenoj galeriji Decu-manus otvorena je izložba Blago iz bokeljskihbaula, realizovana kao projekt međunarodne kul-

turne saradnje između Crne Gore i Hrvatske. Riječ je o postavci Pomorskog muzeja Crne Gore

u Kotoru, kojom je predstavljen dio kulturno-umjet-ničkog blaga koje baštini Boka Kotorska, objedinju-jući pritom mnoge zanimljive artefakte koji zauzi-maju značajno mjesto u prostoru naše ustanove, alii one posuđene iz privatnih zbirki, od knjiga kotor-skih notarskih spisa, preko bokeljske narodne noš-nje, pripadajućeg ženskog i muškog ukrasa, dobrot-ske čipke, zlatoveza, pa sve do serije portretnihslika poznatih ličnosti iz bokeške istorije.Tokom svečane ceremonije otvaranja, o izložbi i

sada već kontinuiranoj saradnji dviju prijateljstvompovezanih institucija, kazivali su Maja Parentić,direktorica Centra za kulturu Grada Krka, mr Mile-va Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskogmuzeja Crne Gore u Kotoru i Jelena Karadžić,kustosica, dok je čast da izložbu otvori, u ime Pri-morsko-goranske županije, povjerena Anđelku Pe-triniću, direktoru Županijske lučke uprave Krk.

(Više na stranama 3, 4, 5, 6, 7 i 8)

GODIŠNJICU LEPANTSKE BITKE I OVE GODINEOBILJEŽILI SMO SA CENTROM ZA KULTURU GRADA KRKA

Blago bokeljskih baula u krčkoj Galeriji Decumanus

Fotografija: Radio Bokanews

KAPITALNO DJELO PREDRAGA V. KOVAČEVIĆAPROMOVISANO 17. OKTOBRA U PALATI GRGURINA

Istorija bokeljskog pomorstva

Fotografije: Igor Gržetić

In vino veritasPOSJETE turističkih grupa našemmuzeju uz prateću ponudu – de-gustaciju odabranih vina – uspje-šno su nastavljene i u oktobru.Vodič kroz Muzej takvim grupa-ma je Radojka Abramović, sav-jetnica u Muzeju. Jedna takvaekipa ljubitelja vina rado se oda-zvala našoj molbi da napravimogrupni portret. Sve se odigralo 2.oktobra na taraci Muzeja.

2 Jedra Boke - oktobar/2015.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeJedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruOktobar 2015. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka AbramovićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja kojiće naredne 4 godine raditi u sljedećem

sastavu:Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka

XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godinekompletno restaurirana i adaptirana za

potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzejinstitucija kulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

Povodom održavanja izlož-be Blago iz Bokeljskihbaula koju je Pomorski

muzej Crne Gore priredio 6. ok-tobra na Krku (Hr-vatska) u okvirum a n i f e s t a c i j eŠtorija o galijiCristo Ressussi-tato, našem mu-zeju i Centru zakulturu grada Krkastigla je porukapodrške od pred-sjednika Crne Go-re Filipa Vujano-vića. Izražavajućizahvalnost pred-sjedniku Vujanovi-ću na podršci prenosimo sadržajnjegove poruke:Uvažavajući značaj aktivnosti

koje imaju za cilj razvijanje štobolje i svestranije Republike Hr-vatske i Crne Gore, izražavam

poštovanje institucijama kulture:Centru za kulturu grada Krka iPomorskom muzeju Crne Goreiz Kotora, koje su, u okviru vrije-

dne manifestacijeŠtorija o galiji Cri-sto Ressussitato,priredile izložbuBlago iz Bokeljskihbaula. Ovu manifestaci-

ja doživljavam kaopriliku da kroz baš-tinjenje zajednič-kih vrijednosti me-diteranske kulture icivilizacije, njegu-jemo dobrosusjed-stvo, toleranciju i

suživot i na taj način stvaramotrajne mostove prijateljstva CrneGore i Republike Hrvatske i gra-đana naših dviju država. U to ime srdačno vas pozdrav-

ljam i želim uspjehe u radu.

Podrška predsjednika Vujanovića

POVODOM ODRŽAVANJA IZLOŽBEBLAGO BOKELJSKIH BAULA NA KRKU

U NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNU

VALOVI đačkih ekskurzija pro-lazili su kroz naš muzej i u ok-tobru. Muzej tada poprimasasvim drugačiji izgled i u nje-mu je neubičajeno bučno. Jed-nu veću skupinu podgoričkihđaka koji su radoznalo razgle-dali eksponate snimili smo 2.oktobra. Fotografija: D. Brdar

Fotografija: D. Brdar

3Jedra Boke - oktobar/2015.

Iznimna mi je čast izadovoljstvo, rekla jena početku ceremo-

nije otvaranja izložbeMaja Parentić, u krčkojgaleriji predstaviti prija-telje iz Pomorskog mu-zeja Crne Gore u Kotoru,koji su na Krku boravili uvrijeme trajanja manife-stacije Štorija o galijiCristo Ressussitato, akojom ove godine obilježavamo 444. godišnjicuLepantske bitke.

Unazad pet godina, nastavila je Parentić, zapo-čela je saradnja između kotorskog Pomorskogmuzeja Crne Gore i krčkog Centra za kulturu, štoje rezultiralo niskom međunarodnih kulturnih,uglavnom izložbenih, programa, priređivanih ka-ko u Krku, tako i Kotoru, a koji pored sklapanjanovih poznanstava otvaraju mogućnost prezenti-ranja i promoviranja dvaju drevnih gradova iznim-nog kulturnog i maritimnog nasljeđa.

Godinu dana prije nego što je ostvareno prvogostovanje Kotorana u Krku, u venecijanskoj Na-cionalnoj biblioteci Marciana bila je postavljenanjihova antologijska izložba (čiji je segment kas-nije prikazan i Krčanima) znalački nam demon-strirajući kako se jedna manja sredina bogate is-torije može na izuzetno uspješan način predstavitisvijetu. Tada nisam ni slutila, otkrila je Parentić,

da ćemo u relativno kratkom roku, iz našeg poz-nanstva razviti zajedničku suradnju, koja traje sa-da već punih pet godina. Naime, Blago iz bokelj-skih baula, nakon izložbi Pomorstvo Boke Ko-torske za vrijeme venecijanske uprave i Ex-voto – zavjetni darovi bokeljskih pomoraca,treći je postav kojom se Kotor i tamošnji Pomor-ski muzej Crne Gore predstavljaju krčkoj publici,i to u sklopu programa Štorije o galiji CristoRessussitato. A povod za ta gostovanja pronađenu jednom za povijest Zapada presudnom okršajuna moru, poznatoj Lepantskoj bitki, u kojoj jepod zapovjedništvom Ljudevita Čikute sudjelo-vala krčka trirema Cristo Ressussitato, ali i kotor-ska galija Sv. Tripun vođena Jerolimom Bizanti-jem. Naša suradnja, zaključuje Parentić, takopredstavlja simbolički nastavak te jednom davnozapočete priče.

Svima okupljenima u ga-leriji, uvaženim Krčanima,Kotoranima i Zagrepčani-ma, zahvaljujem se nabodrenju, jer važni datu-mi i jubileji svakako zas-lužuju da ih se zauvijekpamti, a vodeći se time,u želji da dostojno obilje-žimo 444. godišnjicu Le-pantske bitke, u saradnji skrčkim Centrom za kultu-ru, osmislili smo izložbuBlago iz bokeljskih baula,

IZLOŽBEIZLOŽBE

Publika na otvaranju izložbe u krčkoj galeriji Decumanus

GODIŠNJICU LEPANTSKE BITKE I OVE GODINEOBILJEŽILI SMO SA CENTROM ZA KULTURU GRADA KRKA

Blago bokeljskih baula u krčkoj Galeriji DecumanusNastavak sa strane 1

Fotografije: S. Dabinović

Foto

graf

ije: I

gor

Grž

etić

Foto

graf

ije: I

gor

Grž

etić

rekla je mr Mileva Pejaković Vujošević, direk-torica Pomorskog muzeja u Kotoru pozdravljajućiprisute u ime te institucije.

Znamo da grad Kotor nije isključivo pomorski itrgovački grad, dodaje Pejaković Vujošević, već igrad zanata, grad ljepote življenja, grad koji baš-tini tradiciju Mediterana, kao i Krk, što nas pove-zuje, i što je svakako doprinjelo izgradnji mostasuradnje. Večeras smo tako otvorili djevojačke imornarske škrinje – baule – iznijevši na svjetlo da-na sve ono što je vezano za period od 18. pa svedo početka 20. vijeka. Među izloženim artefakti-ma svoje su mjesto pronašli ukrasi bokeljske na-rodne nošnje, lijepe kubure i ćese, s time da suse potonje kovale u kotorskim radionicama, pačak i potpisivale, o čemu nam svjedoči ona nakoju je svoje ime i godinu izrade, 1861. godine,ugravirao majstor Ivo Buronić. O tome da su muš-karci i žene voljeli biti lijepo uređeni govore namizloženi portreti, ali možda ponajviše ženski nakitkoji su bokeljski pomorci donosili sa svojih plovid-bi morima i okeanima, poput španjolskog češljakoji je u Dobrotu pristigao još u 16. vijeku. Onona što smo izuzetno ponosni zasigurno su ženekoje već 1571. godine počinju izrađivati dobrot-ski vez, tako da je dijelom postava i cacara – ka-pa od bijele tele s rekamom koja je više vijekovabila sastavni dio ženske narodne nošnje.

Stoga, posmatrajući osamdesetak izloženih pred-meta, očekujemo da se vaše oči odmore, a dušaoplemeni, jer znamo da su nam vrata naših do-maćina uvijek otvorena, kao što su i ona PalateGrgurina, te sa zadovoljstvom možemo iščekivatirealizaciju dolazećeg projekta – izložbe Otokjedne ljubavi – s kojim Krčani u Kotoru gostujuveć naredne godine, zaključila je mr Mileva Peja-ković Vujošević.

Pomorski muzej CrneGore, rekla je Jelena Ka-radžić, kustosica našegmuzeja, pored eksponatakoji čine pomorsko-tehni-čki dio postava, ima svo-ju umjetničku i etnograf-sku zbirku, koja nam jas-no ilustruje način življe-nja u Kotoru od 16. do20. vijeka, a jedan njensegment predstavljen je ikrčkom izložbom, zdru-žujući niz portretnih sli-ka, poput portreta kapetana Tripa Milatovića iliCaroline Hassman, zatim dijelove bokeljske na-rodne nošnje, kao i nakit koji je prati, s tradici-jom izrade koja, prema arhivskim podacima, sežeu daleki 15. vijek.

4 Jedra Boke - oktobar/2015.

Foto

graf

ije: I

gor

Grž

etić

Foto

graf

ija: I

gor

Grž

etić

5Jedra Boke - oktobar/2015.

Proslava 444. godišnjice Le-pantske bitke na Krku je i ovegodine protekla u okviru te-

matske manifestacije Štorija o gali-ji Cristo Ressussitato. Osim Krča-na, u proslavi je sudjelovala delega-cija našeg muzeja, te predstavniciKotorske biskupije i više Kotoranapoštovalaca Pomorskog muzeja kojiuobičajeno i s puno entuzijazmaprate ovakve naše aktivnosti.

Obilježavanje velike istorijske bitke je počelo 5.oktobra na susjednom Rabu, takođe uz učešćeKrčana i Kotorana. Rapska svečanost započela jeokupljanjem na Trgu Municipium Arba, gdje seprisutnima obratio kap. Mario Babić, iznijevši is-torijske činjenice vezane uz tok Lepantske bitke,da bi naposlijetku, okružen poznatim rapskim sa-mostreličarima, otkrio spomen ploču postavljenuu čast svim hrvatskim pomorcima poginulim kodLepanta. Odavanje počasti nastavljeno je mimo-hodom duž rapske rive, bacanjem vijenaca u mo-re (u ime triju gradova - Raba, Krka i Kotora) te nakraju misom priređenom u Rapskoj katedrali.

U nastavaku proslave održana je prva sesija na-učnog skupa Lepant 444 koja je održana u Veli-koj vijećnici Grada Raba. Pored desetak predava-

ča, ondje je svoje mjesto našao iMladen Bastijanić, potomak slav-nog Ljudevita Čikute, koji je pred-stavio jedno od svojih recentnijih is-traživanja vezanih uz nimalo laganživot naših galijota, osvrnuvši se uuvodu i na zanimljivu istoriju lozeČikuta (Cicuta).

Boravak krčke i kotorske delegacijeu gradu Rabu zaključen je prijemom

kod rapskog gradonačelnika Nikole Grgurića kojije podržao zajedničko pristupanje valorizaciji iprezentaciji bogatog i vrijednog istorijsko-pomor-skog nasljeđa, gdje je Pomorski muzej zastupla di-rektorica mr Mileva Pejaković Vujošević.

Nastavak je uslijedio 6. oktobra otvaranjem iz-ložbe Blago iz bokeljskih baula, koju je pripre-mio Pomorski muzej u Kotoru, dok je na sam danbitke, 7. oktobra, u 19 sati u krčkoj katedrali, odr-žana Misa za poginule u Lepantskoj bici. U Malojvijećnici Grada Krka 8. oktobra je sa početkom u18 sati predstavljano istraživanje Mladena Bastija-nića Galijoti - braća po veslu. Autor ovog izla-ganja, inače potomak slavnog Ljudevita Čikute(Cicute, Cekute, Čekute ili Cikute), soprakomitakrčke galije trireme Cristo Ressussitato kojom je1571. godine zapovijedao boreći se u Lepantskoj

KAKO JE PROTEKLO OBILJEŽAVANJE GODIŠNJICE LEPANTSKE BITKE NA KRKU

Manifestacija Štorija o galiji Cristo Ressussitato

Foto

graf

ije: S

. Dab

inov

ić

Foto

graf

ije: S

. Dab

inov

ićFo

togr

afije

: Igo

r G

ržet

ić

Otkrivanje spomen ploče Odlazak na ceremoniju bacanja vijenaca

Kotorani i kotorski vijenac Prijem kod gradonačelnika Raba

Foto

graf

ije: I

gor

Grž

etić

bici. Ovaj predani istraživač i entuzijast, kazivaoje o svome porijeklu, galijotima, mornarima, vojni-cima, kapetanima i soprakomitima, što ih je vjeko-vima davala porodica Čikuta, za koju je naveo dasu Krk nastanili prije šesto godina. Tako je jedanod pripadnika porodice bio u službi Ivana VII.Frankopana u vrijeme pape Kalista III. (1455 -1458), odakle potiče i prvi pisani zapis sa pome-nom prezimena Čikuta.

Kako su tema ovog predavanja bili oni kojima jeizbor i sudbina bilo moreplovstvo, želja Bastijani-ća je bila, kako je naveo, da predstavi, prvog Či-kutu koji se spominje kao zapovjednik ratnogbroda. Riječ je o Nikoli Čikuti, koga je sudbina,1512. godine, dovela na obale Labinštine, i to kaokapetana grande fuste, a bio je to brat Ivana Či-kute, zapovjednika krčke galije koja je sudjelo-vala u bici kod Santa Maure te stric LjudevitaČikute (Ivanov sin), soprakomita koji se borio uLepantskoj bici. U venecijanskom Državnom ar-hivu kao soprakomit navodi se i Santo Čikutakoji je kavaljer Svetog Marka postao poveljom iz1618. godine, dok se 1716. godine nailazi naJakova Čikutu. Iz toga se da zaključiti kako susinovi krčke familije Čikuta, duž tri vijeka obav-ljali dužnost soprakomita, bivajući aktivni učesni-ci u ratu koji je Venecija vodila s carom Maksi-milijanom Habsburškim, zatim u bitkama kodPreveze i Lepanta te Kiparskom, Kandijskom iMorejskom ratu.

Bastijanić je rekao da se iz izvještaja venecijan-skog patricija i senatora Marcantonia Michielavidi da je Nikola Čikuta, po nalogu krčkog provi-dura, naoružao galiju sa zadatkom da uništi dvabrigantina što su gusarili po Kvarneru. Iako se nezna ishod tog zadatka, poznato je da je Nikola sasvojom posadom zatražio mjesto na području podupravom labinskog podestata, uzevši nadimakBastijanić, koji je nakon njegove smrti, 1538. go-dine, postao prezime njegovih potomaka, s timeda istorijski izvori sugerišu kako je život izgubiou bici kod Santa Maure, i to na krčkoj galiji. Isto-rija dalje otkriva slavnog soprakomita kojem jejoš za života podignuta spomen ploča u Krčkojkatedrali – Ljudevita Čikutu – sudionika jednogod najvećih okršaja na moru što ga je svijet zabi-

lježio, a čija je galija Cristo Resssussitato, poredjoš sedam istočnojadranskih galija, doprinijelapobjedi Svete lige (hrišćanske flotile), čime je,zaključio je Bastijanić, određena dalja sudbinaMediterana i njegovih žitelja.

Nakon predavanja u ranoromaničkom zdanjucrkve sv. Kvirina, odigrana je dokumentarna mono-drama Zapisi iz nevremena, splitskog pozorištaPlayDrama, u adaptaciji i izvođenju glumca Trpi-mira Jurkića. Ta hvaljena i nagrađivana predsta-va nastala je prema odabranim kolumnama i in-tervjuima don Branka Sbutege, sabranim u knji-zi Kurosavin nemir svijeta. Prerano preminulikotorski sveštenik, župnik crkve Sveti Eustahije uDobroti, bio je istoričar umjetnosti, intelektualac,ali i čovjek koji je duboko proživljavao (ne)vrije-me u kojem se zatekao. Zato se njegovi zapisi,koji su posve obuzeli pažnju publike, posebnookupljenih Kotorana, ne mogu gledati tek kao pu-ki dokument trenutka, već isključivo kao zapisisrca, koji nam otkrivaju dušu mudrog čovjeka,predanog vjernika, nespremnog da odustane odtemeljnih ljudskih vrijednosti uprkos svemu što gaje (početkom devedesetih) zateklo.

U završnici manifestacije, 9. oktobra, Krčanima iKotoranima su u slikovitom dvorištu bara Volso-nisa zapjevale poznata Klapa Sinj i krčka Bonaforma, i to tokom Galijotske večere što je bio iz-vrstan trenutak da domaćini i gosti, uz pravi gali-jotski obrok i po koju čašicu vina, još jednom ra-zmjene utiske koje su upili sudjelujući u mnogim,te nedjelje, priređenim programima.

6 Jedra Boke - oktobar/2015.

Mladen Bastijanić

Trpimir Jurkiću monodrami

Zapisi iznevremena

Nastup klape Sinj na galijotskoj večeri

Foto

graf

ije: S

. Dab

inov

ić

Foto

graf

ija: I

gor

Grž

etić

Fotografija: Igor Gržetić

Čovjek današnjice avionom može da preletičitavu dužinu Mediterana, od juga Španijedo obala Libana za tri sata. Pogled iz vaz-

duha spušta se na miran prizor: uredne povorkebrodova krotko se kreću po svjetlucavoj površini.Hiljade kilometara nazubljene obale na sjevernojstrani pokazuju nam turistička naselja, marine,elegantna odmarališta, kao i velike luke i indu-strijske komplekse, privredne mišiće južne Evro-

pe. Svako plovilo iz ovog mirnog zaliva može sepratiti iz svemira. Brodovi plove po sopstvenomnahođenju, neosjetljivi na oluje zbog kojih suOdisej i sveti Pavle doživljavali brodolome. Izperspektive našeg sve manjeg svijeta, mjesto kojesu Rimljani nazivali središtem svijeta, djelujesićušno.Prije petsto godina ljudi su more doživljavali dos-

ta drugačije. Njegove obale bijahu stjecište gladi:ljudi i koze davno su ih ogolili, uništivši drveće, abez drveća nestalo je i zemljište. Već u četrnae-stom vijeku Krit je Danteu priredio prizor ekolo-ške propasti. Na sred mora leži gola zemlja, napi-sao je, koja nekad bijaše prepuna vode i lišća. Asad je pustinja.

I more je jalovo. Mediteran je nastao dramtičnimgeološkim propadanjem, tako da čarobne prizorevode na njegovim ivicama naglo smjenjuju dubo-ki podvodni ponori. U njemu nema kontinental-nih platformi bogatih ribljim svijetom, poput onih uNjufaundlendu ili u Sjevernom moru. Za ljude nas-tanjene u priobalju, dva i po miliona kvadratnihkilometara vode, rasparčane u desetak zasebnihpodručja od kojih svako ima svoje različite vje-

trove, nepravilne obale, raštrkana ostrva, bilo jeneukrotivo, veliko i opasno – tako veliko da sudvije polovine Mediterana predstavljale različitesvjetove. Jedrenjaku je, po lijepom vremenu, bilopotrebno dva mjeseca plovidbe kako bi prešaoput od Marselja do Krita, a po lošem šest. Brodo-vi su bili veoma nepodesni za plovidbu po moru,oluje iznenadne, gusari mnogobrojni, tako da sumornari više voljeli da se vuku uz obale nego dase upute preko otvorenog mora. Pogibelj je bilastalni pratilac putovanja: niko normalan ne bizakoračio na dasku što je povezivala brod s oba-lom, a da prije toga nije posvetio dušu Bogu. Me-diteran je bio more nevolja, a poslije 1453. godinepostao je epicentar svjetskog rata.

7Jedra Boke - oktobar/2015.

BITKA KOD LEPANTA je jedna od najvećih pomorskih bitaka u istoriji i najveća uopšte u kojoj su uče-stvovale galije, odnosno brodovi na vesla. Dogodila se 7. oktobra, 1571. godine, u vodama jugozapadne

Grčke između savezničkih hrišćanskih snaga Svete Lige i Turske pomorske armade tokom otomanskekampanje preuzimanja od Venecije ostrva Kipar. Bitka se označava kao prva značajna pobjeda hrišćan-skih pomorskih snaga nad turskom flotom i vrhunac pomorskog ratovanja na Mediteranu u eri galija. Očinjenicama ove velike istorijske bitke napisano je i rečeno puno toga. Ovom prilikom prenosimo djelićzapažanja Rodžera Krolija (Roger Crowley) iznjetih u obimnoj knjizi Pomorska carstva – Završna

bitka za Mediteran 1521-1580.

Lepantska bitka: Zapis o Mediteranu

Lepantska bitka; Andries van Eertvelt (1590 – 1652),poznati flamanski slikar pomorskih tema

8 Jedra Boke - oktobar/2015.

FOTOGALERIJA IZLOŽBE:Krajem septembra počelo jepakovanje eksponata, dok jenjihov ukrcaj u kombi, koji ihje prevezao na odredište,obavljen 1. oktobra. U tomposlu učestvovala je gotovocijela ekipa Muzeja koja radiprije podne. Na fotografiji(F1) vide se kustos Ilija Mli-narević i dokumentarista To-mislav Bonić kako na troko-licu tovare staru škrinju. Utom poslu pomagale su im hi-gijeničarka Maja Đurković,Milica Vujović, konzervator-ka, i Marina Jovanović, sa-radnica Muzeja (F2); Po-sebnom turom uskim ko-torskim ulicama prevezenesu slike (F3); BibliotekarSlavko Dabinović poma-gao je pri utovaru ekspona-ta u kombi (F4); Na Krk seputovalo 5. oktobara, akrenulo se ispred vrata odgrada ujutro iza sedam sati(F5 i F6); U krčkoj galerijieksponate su postavljalidirektorica Muzeja mr Mi-leva Pejaković Vujošević,predsjedinica Savjeta Mu-zeja Ljiljana Zeković ikustosica Jelena Kara-džić (F7 i F8). Pošto su eks-ponati postavljeni gospođaMaja Parentić predala jepoklon generalnom vikaruKotorske biskupije donAntonu Belanu, a bilo je idrugih poklona (F9). Na ot-varanje izložbe iz Zagrebaje doputovao veliki prijateljnašeg muzeja dr Josip Gju-rović (F10). U Osoru naCresu pronašli smo bistupoznatog kotorskog kom-pozitora Ivana Brkanovića(1906-1987) (F11). Ekipanašeg muzeja sa gospođomParentić (F12). Galijotskavečera u đardinu krčkog baraVolsonis (F13).

(F3) (F4)

(F5) (F6)

(F7) (F8)

(F9) (F11)

(F13)

(F1) (F2)

(F10)

(F12)

Foto

graf

ije: D

. Brd

ar, S

. Dab

inov

ić, I

gor

Grž

etić

Pred nama je hronologija izuzetne pomorskeprošlosti jedinog fjorda na Mediteranu. Istoriju jena zahtjev kotorskih kolega profesora, studenata iučenika pomorske škole napisao prof. Kovačević,čime je dao do danas neprevaziđeni istorijski pri-kaz bokeljskog pomorstva, rekao je Nikola Malo-vić, urednik edicije Bokeljologija hercegnovskeknjižare So.

Kako je kazao, ranije skromno izdanje knjigedobio je u Pomorskoj biblioteci u Kotoru odbibliotekarke Ruže Danilović koja je novoučla-njenim studentima – korisnicima biblioteke dava-la po primjerak kako bi se upoznali sa istorijomstruke koju su sebi odabrali. Tekst knjige je zaslu-živao bolju, obradu i štampu, pa je Malović stu-

pio u kontakt oko autorskih prava sa nasljednici-ma autora. Tako je ugovor o ponovnom izdanjuknjige Istorije bokeljskog pomorstva potpisan kra-jem decembra prošle godine.

Nastavljajući priču o sadržaju pojedinih poglav-lja knjige Malović je kazao:

Polazeći od opisa Boke kao prirodne luke, autornam približava vremena od najstarijeg doba doNemanjića, govori o Boki pod Vizantijom, poddukljansko-zetskim vladarima, i tokom samostal-nosti Kotora, o Herceg Novom u vrijeme kraljaTvrtka, o mletačkom i turskom periodu, razvitku iusponu Perasta, Dobrote i Prčanja, padu Mletač-ke republike i bokeljskom pomorstvu za vrijeme

9Jedra Boke - oktobar/2015.

KAPITALNO DJELO PREDRAGA V. KOVAČEVIĆAPROMOVISANO 17. OKTOBRA U PALATI GRGURINA

Istorija bokeljskog pomorstvaU programu promicije knjige Istorija bokeljeskog pomorstva, osim Nikole Malovića koji je govo-

rio u ime izdavača o samoj knjizi i o autoru, svoje kazivanje o temi knjige imao je novinar ipublicista Siniša Luković. Sjećanja o autoru Predragu V. Kovačeviću iznijela je njegova unuka koto-

ranka Adela Barba. Prisutne je pozdravila direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore mr MilevaPejaković Vujošević izrazivši zadovoljstvo zbog toga što je ova muzejska institucija domaćin pro-

mocije Istorije bokeljskog pomorstva.

PROFESOR PREDRAG V. KOVAČEVIĆ je proveo djetinjstvo u Carigradu kao sinprote Srpske pravoslavne crkve. Školovao se u jezuitskoj gimnaziji na njemačkomjeziku, a zatim u klasičnoj ruskoj gimnaziji. Maturirao je u Pragu. Pravni fakultetupisao je u Beogradu. U toku studija dodijeljena mu je engleska stipendija, pa jeprešao na studije ekonomskih nauka u Kembridž. Diplomirao je na Univerzitetu uEdinburgu. Za izuzetne radne zasluge ukazom Predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita

odlikovan je 1972. godine Ordenom rada sa zlatnim vijencem.

PROMOCIJEPROMOCIJE

Mr Mileva Pejaković Vujošević pozdravlja prisutne Muzička podrška učenice Vjere RadulovićFoto

graf

ije: S

. Dab

inov

ić

10 Jedra Boke - oktobar/2015.

Napoleonovih ratova, tokom prve austrijske oku-pacije, tokom ruske uprave, francuske okupacije,engleske intervencije, narodne vlade, ponovo Au-strije s Pobunom mornara; piše o pomorstvu Paš-trovića i Budve, Bokeljima koji su zadužili ruskumornaricu i onima koji su dali ruke pomorstvukneževine Crne Gore... Povezujući sve plavo-bi-jele teme, autor kazuje i o lazaretima u Boki, očuvenim pomorskim školama, o Bokeljskoj morna-rici i tipovima jedrenjaka u zalivskoj prošlosti.

U ime Kovačevićeve porodice govorila je njego-va unuka Kotoranka Adela Barba.

Ako me pitate kako je ovo reizdanje knjige uti-calo na našu porodicu, reći ću vam da je zaistaprobudilo sjećanje ne samo na Predraga, već i nadruge članove naše uže porodice. Već mjesecimaprelistavamo stare albume – kad kažem stare, mis-lim na slike stare stotinu i više godina. Ponovo smoprepričavali njegova životna putešestvi-ja, djela, anegdote. Vjerujte da je svakood nas pročitao i saznao nešto novo onjemu – kazala je Barba i iznijela nizzanimljivih biografskih podataka osvom djedu:

U Srednjoj pomorskoj školi radio jedo početka Drugog svjetskog rata. Po-red redovne nastave, držao je i kurseveza engleski jezik oficirima ratne morna-rice u Tivtu, a bio je i redovan pratilacmaturantima na školskom jedrenjakuVila Velebita koji su po završetku škole od-lazili na jednomjesečno krstarenje istočnim Medi-teranom. Radio je i kao urednik Glasnika Narod-nog univerziteta Boke Kotorske, sudski tumač začak sedam jezika, redovni profesor engleskog jezi-ka na Višoj pomorskoj školi, direktor kotorskogšah kluba, domaćin brojnim značajnim ličnosti-ma kao što su danska kraljica Margareta, vele-majstori Talj i Gligorić. Napisao je knjige Grbalj,Paštrovići i Istoriju bokeljskog pomorstva.

Po njenim riječima, Predrag Kovačević je 1941.godine zarobljen i poslat u logor Osnabrik gdje jebilo zatočeno preko 6.000 oficira i vojnika Voj-ske Kraljevine Jugoslavije i koje su 1945. oslobo-dili Britanci.

U maju 1945. godine u logoru Sidorf Predrag jelično učestvovao da se otkrije i uhapsi jedan odnajvećih nacističkih zločinaca Hajnrih Himler. Vi-še puta smo slušali od dede priču kako je prepoz-nao Himlera obučenog u zatvoreničke dronjke.Preko oka je imao kožni povez. Zbog dobrog fizi-čkog stanja a i sumnjivog ponašanja za vrijemerazgovora s njim deda je posumnjao da se radi onjemačkom oficiru, uskoro se otkrilo i o kojem,međutim, iste noći kada je identifikovan i uhap-šen, Himler je izvršio samoubistvo kapsulom cija-nkalija. Po povratku u domovinu Predrag dugo ni-

je pričao ovaj događaj do jedne prilike u šah klu-bu. Na nagovor prijatelja slučaj je objavljen u Po-bjedi marta 1977. godine, a potom u zagreba-čkoj Areni i beogradskim Novostima – ispričalaje Barba.

Kako je rekla, brojni Kotorani i danas prepriča-vaju anegdote sa časova profesora Kovačevićakoji je bio revnostan kontrolor na testovima.

Predrag je preminuo 5. januara 1989. godine u86. godini života. Sahranjen je na škaljarskomgroblju 7. januara. Bio je veoma jednostavan iskroman čovjek uprkos činjenici da je dolazio izdobrostojeće familije. Životna iskustva, a najvišečetvorogodišnji boravak u logoru učinili su da jedo kraja života težio ne materijalnom već duhov-nom bogatstvu. Slavio je život i nesebično dijelioiskustvo i znanje svima koji su bili oko njega, na-ravno najviše đacima i studentima, rekla je unuka

Predraga Kovačevića Adela Barba.

Novinar i publicista Siniša Luković, kojije dopisao posljednje poglavlje knjige Is-torija bokeljskog pomorstva - o krahu kom-panije Jugooceanija – na početku je pre-dočio da je od svog pokojnog oca čuobrojne anegdote o profesoru Kovačevićukoji mu je predavao na kotorskom Fakul-tetu za pomorstvo.

U ono vrijeme nije bilo ni interneta niostalih mogućnosti koje danas imamo, ali

budući da je profesor Kovačević znao neko-liko svjetskih jezika, on je mogao da koristi razli-čite izvore iz različitih država. Ova knjiga je vr-hunska vrijednost, ali je po meni nedovoljno eks-ploatisana. S jedne strane je teško zamisliti da na-ši učenici i studenti pomorstva nemaju predmet oistoriji pomorstva, ali je, sa druge, to lako shvatitikad se prisjetimo da se programi rade u Podgorici– kazao je Luković koji je i publici u Pomorskommuzeju dao pregled posljednjih decenija bokelj-skog pomorstva, posebnu pažnju posvetivši naj-svježijem primjeru.

Nedavno, 4. oktobra, odigrao se posljednji zna-čajni događaj bokeljske pomorske istorije – naime,na indijskom rezalištu izrezan je pretposljednjibrod flote Jugooceanije – brod Pomorac koji je uistoriju otišao pod imenom Infinity što znači bes-konačnost. To simbolično može da znači da bo-keljskom pomorstvu nema kraja. Imao sam častda dopišem to posljednje poglavlje i sadašnjemtrenutku bokeljskog pomorstva, tačnije nešto štoje sa emotivne strane meni bilo teško, a trebalo jeda u deset redova bude epitaf Jugooceaniji kao ne-kom modernom vrhuncu bokeljskog pomorstva.

Muzičku podršku prezentaciji dala je Vjera Radu-lović, učenica kotorske škole Vida Matjan.

11

Peace Boat privezan u Luci Kotor 4. oktobra oko 13 sati

U oktobru, sedmom mjesecu kruzing sezone, u Kotor je sve skupa dolazilo 28 većih ili manjihturističkih brodova. Ukupno su pridošli brodovi ostvarili 49 dolazaka, odnosno 60 boravišnih

dana, tako što je nekoliko brodova ostajalo u Kotoru po dva dana. Naš grad je 5. oktobra posjetiojapanski Brod mira (Peas Botah) čije je oficijelno ime Ocean Dream. Ploveći po svjetskim luka-ma Brod mira promoviše načela organizacije Mayors of peace (Nečelo mira) – koja predstavljameđunarodnu nevladinu neprofitnu organizaciju i putujući svijetom promoviše održivi razvoj,zaštitu životne sredine, kulturu, ljudska prava. Osnovana od grupe japanskih studenata 1983.

godine, do sada je organizovala preko 80 putovanja. Za goste iz Japana i sve ostale učesnike misi-je koji su doplovili, grad je u kotorskoj luci priredio doček, uz kulturno-umjetnički program. U

Palati Bizanti organizovan je prijem za članove broda, koje je u ime Opštine Kotor pozdravio pot-predsjednik opštine Branko Nedović. On je razgovarao sa studentima sa Tubingen Univerziteta uNjemačkoj, kao i studentima iz Irana, njihovim profesorima i koordinatorima. Održana je i radio-nica Održivo upravljanje otpadom i kompostiranje., Ovo je drugi boravak Broda mira u našem

gradu u kojem je prvi put boravio u aprilu ove godine.

Athena (5/6, 16/17. i 26/27)Artemis (14/15. i 25/26.)Costa Mediterranea(5, 12, 19. i 26.)Celestyal Crystal (14 i 21.)Crystal Serenity (20.)Harmony G (12/13. i 29/30.)Marina (7.)Mein Schiff 3 (8.)Minerva (23.)

MSC Musica (3, 10, 17, 24. i 31.)Nieuw Amsterdam (10.)Oceana (9. i 23.)Ocean Dream (4.)Princess Eleganza (1/2.)Royal Clipper (5. i 14.)Rotterdam (21.)Ryndam (1.)Sea Cloud (3/4, 10/11. i 19.)Seven Seas Voyager (25.)

Silver Cloud (9/10. i 17.)Splendour of the Seas(4. i 18.)Star Breeze (8. 16. i 26.)Thomson Celebration (14.)Thomson Majesty (1. i 29.)Viking Star (12.)Vision of the Seas (3. i 27.)Voyager (11.)Wind Surf (17. i 25.)

Jedra Boke - oktobar/2015.Fotografije: D. Brdar

Kotor su u oktobru posjećivali sljedeći brodovi:

Pomorstvo u KOTORU danas

TRIREMA – (grčki Τριήρεις, latinski triremis, u slo-bodnom prijevodu troveslarka, trijera), je pre-vashodno naziv za drevnu antičku galiju s trireda vesala sa po tri veslačke klupe jedna nad

drugom sa svake strane broda. Nastala je međuFeničanima, ali je najbolje poznata po svojoj

ulozi u starogrčkoj istoriji. Trirema je nastala odpentekontere, drevnog broda sa 25 vesala sasvake strane. Trireme su bile dominatni ratni

brodovi na Mediteranu između 7. i 4. vijeka pne.Ukupan broj vesala dosizao je brojku i do 170,

a dimenzije su okvirno iznosile 40 metara udužinu s šest metara na najširem dijelu broda.

Sam gaz bio je relativno plitak i dosezao bijedan metar dubine. Veslači su bili smješteni natri nivoa s time da je najniži red bio uzdignuttek pola metra od vodene površine. Bile su

opremljene pramčanim bronzanim kljunom kojije služio za probijanje protivničkih brodova. Naniskoj palubi bili su smješteni kopljanici i strijel-ci za odbranu broda od neprijateljskog preuzi-manja, odnosno za napad prijelazom na protiv-nički brod. U Lepantskoj bici trireme su činileglavninu mletačke flote a od osam galija s is-

točne obale Jadrana u toj bici trirema, ujedno inajveća među njima, bila je krčka galija Cristo

Ressussitato (Uskrsli Krist).

PROŠLOST

Rječnik QpnpstuwpKRAJEM OKTOBRA 1566. godinena čelo osmanskog carstva došaoje sultan Selim II, najmlađi sin Su-lejmana Veličanstvenog. U tre-nutku kada je došao na vlast SelimII imao 35 godina, a upravo zanjegovog vakta, 7. oktobra 1571.godine, odigrala se čuvena Lepant-ska bitka. Vijest o porazu osman-ske flotile kod Lepanta Selima je zatekla u Jedrena-ma. Prema hroničaru Selanikiju, sultan, koji je ra-tovanje podređivao lovu, pijančenju, muzici i poe-ziji, poraz je toliko pogodio da nije ni spavao nijeo tri dana. U džamijama su učene dove, a na uli-cama Istanbula sveopšti strah skoro da se pretvoriou paniku, ljudi su se bojali da će, pošto je flota uni-štena, grad biti napadnut s mora. Sam poredak do-veden je u pitanje. Ipak, vođen sigurnom rukomvelikog vezira Mehmeda Sokolovića sultan je od-mah reagovao, vratio se u Istanbul pa je sama nje-gova pojava sa velikim vezirom kako jašu ulicamagrada smirila ljude. Osmanlije su ovaj teški poraz svremenom počele nazivati ublaženim izrazom: bitkaraštrkane flote. Sva krivica za poraz je prebačenana mrtvog zapovjednika turske flote Ali-pašu, admi-rala koji u svom životu nije zapovijedao niti jednimčamcem na vesla. Pravi uzroci za postavljanje Ali-paše, borba između dvorskih klika prouzrokovanasultanovom slabošću i pokušaj da se pohodomupravlja iz Istanbula - ostali su skriveni. Sam sultanSelim II umro je 1574. godine pošto se pijan okliz-nuo u palati i pao na glavu sa fatalnim ishodom.

Stari jedrenjaci u BokiStari jedrenjaci u Boki

Brigantin Tempo, kap. Luka Verona Nikolin, 1850.