Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
·;-~J:, Jpo d . . 'J! md. J
t Glas tb·e·n·skog J.Kr enja h izl a~ i svake Subote
Pretpl rith'a' ·dl~'rfa: 1 a godi nu 3 Krun e. - - - - -
1 1 Nnt Jl<'t ,gq ~\'1 <: .Ik :50 p. - - - - - - - - - - - -
===============;;;;~;:~;;;;;;;:=::;=:=:::;=:-~~~~~~oj 4 pare (2 novć.) = Za uvrsllm oglasa prirna liskarni ca po pogodui
= Politički list za interese grada Šibenika i okolnih sela. = Pretplat e i pi ma ~a lj u se urcdnistvu. nuk opisi se ne vrabju a n eplaćen i se hslovi n e primaju.
Br. 13. Šibenik, 1. lipnja 1907. God. l.
Odreka Dr. Pera čingrije na predsjedništvu "H rv at ke Stranke".
G. Dr. Pero Čingrija razaslao je članovima upravnog odbora i saborskog kluba "Hrvatske Stranke" ovo pismo : Du&rovnik, .:24 Maja 1907.
Časni Gospodine !
Dogođaj i, koj i su se tekom minulih izbora pojavili, dijelom bez mojeg sudjelovanja i proti mojoj volji, a većinom i bez mojeg znanja, ne dopuštaju mi, da dalje ostanem na glavi "Hrvatske Stranke" te tako primim na se moralnu odgovo• nost za iste.
Za trajanja izbora zatajio sam sam sebe, držeć da opći interes to zahtijeva i da ne smijem dopustiti, da prije neg budu dovršeni, pojavi se kriza u predsjedništvu, te tako zavlada još veći kaos.
Sad je sve svršeno. Spone, koje su me sputavale, prekinute su, pak se pred .. :·:, edni.:~lvn stmnke i onog ·aborslcog kluba odrir:em, žudeć iz srca, da se stranka preustroji i tako spasi od teške bolesti, što je muči. To kažem, jer je iskustvo dokazalo, da kako je sada osnovana, nije moguće uzdržati ne samo nikakve discipline, nego ni one najelementarnije dosljednosti u radu, bez koje stranke, od dana na dan upadajuć u sve to veće nerazboritosti, treba da propadnu.
Ovim svaka moja djelatnost u ravnanju "Hrvatske Stranke" prestaje. To mi je do časti, da Vam javim na Vašu obavijest i za dalje Vaše vladanje.
Primite, časni gospodine, i u ovoj za me teškoj prigodi, izraz mog osobitog uvaženja.
Vama odani ~et'o Čingt'iia -
0 njoj govorimo na dn:gom mjestu.
D.r Iljadica i organ Don Jure Bjankina. (Dopis iz okolice).
Organ Don Jure Bjankina "Narodni List" u svojim zadnjim b~oj evima obara se na Srbe našeg izbornog sreza, osobito na Srbe Skradinske i prigovara im to, što su privoljeli dati svoje glasove za Dra. Iljadicu mjesto D.ru Duli b i ću . On misli da je bila dužnost naših Srba glasovati za kandidata hrv. stranke u osobi
D.ra Dulibića, jer da bi bili time učinili samo ono, na što su bili vezani kojekakim odnosima izmedju stranke hrvatske i srpske u Dalmaciji.
Organ Don Jure Bjankina kao dobro poznati politički trgovac u svakoj dobroj zgodi kuša da svoj politički gešeft provede pod moćnom zaštitom reklame i trasparenta. Viče li reklamni plakat da je Bjankinova roba dobra, onda to morate svi vjerovati ; piše Ii na trasparentu u sjajnim trobojnim slovima: ovdje se kriJu ?·odoljuui, onda morate vjerovati zatvorenih očiju i to i nebojati se da će vam Don Jure utisnuti u ruku rog za svijeću.
Nego, organ za interese hrv. naroda nevidi pukotina na svom trasparentu, kroz koje pukotine svak, ko hoće i ko neće, vidi mnogo maškarica, koje, a da nebudu poznate, pokrivaju svoje obraze lijepim i zgodnim maskama. Istina, i te lijepe maske i skokovi i tomb~de,
Iako i duhovito učinjene, mogu izazvati aplauz odobrenja kod publike, al taj aplauz neće biti jedne te iste naravi sa aplauzom čistoće i otvoritosti političke, niti će publika cirkuska biti izjednačena sa narodom koji se na dan izbora nalazi pred izbornom žarom.
Osim što Don Jurin organ nevidi, on još i zaboravlja. Zaboravlja sve metamorfoze, skokove i tomb ttle svoje i svoga urednika, kojemu se inače nemože zanijekati politički nos i agilnost. Pa kako je obredao sve stranke, mi sa sigurnošću čekamo da postane demokrat i realista (u svoje vrijeme). On zaboravlja lako sve ono, što nemogu zaboraviti pravi i svijesni Srbi i Hrvati: kako je Don Jure sa svojim organetom bio pravaš, u ltrasta rčevićanac, stekliš, kad mu njegov politički nos nije mogao podnijeti ništa što je srpski disalo i srpski mirisalo, kad nije mogao podnijeti ni Hrvate, koji su srpstvo voljeli kao svoje, koji je izazvao u polemici novinskoj i u debatama u saboru takove odurne prizore, u kojima se je on znojio i potio, da srpstvo prikaže svemu hrvatskom i nehrvatskom svijetu onakovim, kakvim ga je njegov ondašnji Veliki Učite lj okrstio i nazvao. Srpstvo je bilo skot za sjekiru, Srb i bili cigančad, srpska politika bila veleizda 'nička, a Hrvati a la Don Jure morali su špijunski bdjeti i paziti na svaki korak Srba; srpsko ime moralo se brisati odsvakle kao nedostojno, i t. d. a pravo hrvat tvo po Don Jurinu svaćanju moralo je biti mostom austro-germanskoj politici na Balkan. A sve ove škandalozne faze ondašnje svoje komedijanskocirkuske politike Don Jure zaboravlja, premda te faze nije prolazio u svojim zelenim dvade-
2
etim godinama, n go kao zrio č vjek i kao aktivr.i po liti ča r u odori zastupničkoj.
Zaboravlja Don jure i ono najnovije doba, kad je naša hrvat ka mladost pojena u ljubavi i brastvu sa rp ' kom i l ovenačkom opet, prije kojih dc etak godina,
u Zlatnome Pragu probudila i pokrenula jačom nagom zdravu ideju narodne politike i u vojoj reviji "Novo Doba" dala oduška i izraza svom političkom vjerovanju i u gotovoj formi istakla svoje narodno-političke pr:ncipe bez obzira na ostaJe kao kulturne i socialnc.
U redovima te čestite mladosti nalazio sc i Dr. Iljadica, a ta mladost bila je onda po našem rodoljubnom novinstvu progJašivana izdajničkom i nedostojnom no iti veto hrvat ko ime, koje ona hoće da izdade Veliko rpstvu . Tad je Bjankincv "Narodni List" igrao glavnu u'ogu, jaču i glavniju od same "Hrvatske Krune". Uz tituo izdaj tva prisivahu toj mlaJo ti onda "Narodni Li t" i Supilova ,.Crvena Hrvat ka" i tituo zelen1ia, premda ti on lašnji "zeJeniši" sa zadovoljstvom gledaju, kako danas na xa politika no i uprav onaj pečat, što ga oni onda vojim pokretom u Pragu i Zagrebu na tojahu dati, i da e razvija uprav u onom zdravom smjeru narodne politike, kako to oni onda pokazivahu.
Ako to "Nar. List" zaboravlja, to vide i pamte svi svije ni Hrvati i Srbi.
A, prelazeći na Don Jurina tićenika Dulibi ća, mi o n~ emu i neznamo što bi kazali ; j er kad bi se upitali, koju je ikacl političku ulogu igrao Dr. Dulibi ć, koji je politički nazor za lupao i za nj sc zagrijavao prije ili e danas zagrijava? koju je izrazitu po liti č ku ideju, po
liti č ki princip prigrl io i po njemu djelovao prije ili djeluje dana ? kojoj !ruji raznih politič kih smjerova on bi imao pripadati kao izraziti pred tavnik il bar kao prononsirani pri taša njihov ? - kad bi sc to sve upitali, mi ncbismo znali šta odgovoriti, kao kad mišlju na D.ra DuJibića pred našim očima zija oko njegove osobe pu ta praznina, kojoj nE!'možcš uočiti ni boje, ni oznake, ni imena. Prava pustoš pokrivena tminom, u kojoj nemožeš napipati ništa ni rukom ni okom! Sve što o njemu znamo je t to, da je u zadnje doba dobivao "Hrvat ku Krunu " i nju čitao, i da je u njegovu dušu sve lakše pronicalo osim srpskog imena, koje mu je bilo pro to p rotu katoličko.
Eto, moj dragi Don jure! Kad svijesni birači, to Hrvati , to Srbi, predoče cbi samo ovo što onako letimice rekosmo, mogu li oni, a mogu Ji osobito o vjedočeni Srbi privoljeti jednom Dulibiću a ne D.ru Iljadici, pak dati svoje glasove Dulibiću samo za to, što Dulibić stoji iza trasparcn ta propadajuće hrvatske stranke, koja propada i kojoj je sudjeno propa ti baš zato, što iza sjajnog trasparenta kriju e svakovrstnc maškarice bez stalnih političkih principa, bez izrazitog politi čkog karaktera, već su odjevene u sto šarenih krpa pod stotinu raznih im ena i naziva. To je stranka za politički
poklad il krncval, za politički cirku , al ne za ozbiljnu političku arenu.
Skradinski i šibenski Srbi izvršili su pa tr' otsko djelo kad su svoje glasove dali za D.ru Jljadicu, a sigurni mo, da n Don jure, da je Srbinom našeg izbornog srcza, nebi bio dao svog glasa Dul i biću. Ne samo, već smo uvjereni i to, kad bi Don jure bio osvjedoče
nim Srbinom iz Dubrovnika, on nebi bio dao svog glasa ni popu Bjankinu, ne zato što je pop, neg za to što je JJjankini, tako da se mi čudimo Dubrovačkim Srbima što pod naslovom neke glupe dišipl ine pristupiše k izbornoj žari i dadoše svoje gla ove popu Bjankinu.
.."
Gdreka !!);ea Gingriie. O dreka gospara· Pera Čingrije nimalo nas neiznc
nadjuje; ta to e je moralo dogod i ti, jer se je davno predvidjalo da mora na:.tupiti kr.za i rasap kod hrvat. stranke, koja nije bi 'a drugo nego na vrat na nos zgomi lani kup ljudi razr.ovrsnih ideja, raznovrsnog odgoja i labog odgoja, svakovr nih političkih načela i bez polit ič kih načela, ljudi iskrenih i ne·skrenih, ljudi koji se ljube o obno i ljudi koji se o obno na smrt mrze, ljudi zadojenih zano nom ljubavi idea'nog doba ilirskog, doba preporodnog pod jenom im na Strosmajerovog i njegovih savrerncn :ka, tc ljudi zadojenih, uprav opijenih neugas:vorn straš ću ljute mržnje, koja je imala da opali i izgori i zadnji cvijet ljubavi i idea.nog oduševljenja u narodu, one mržnje, kojoj je magi čnim svojim 5tapom otvorio zadu ' lj ivo vrelo pokojni prvak stranke prava sa svojim Francima, Franima i sličnim njima. Na vrat na no ·kupljena hrv. stranka imala je odmah u .početku klicu ra ' apa, a svaki nj -.z in čin, svako djelo, koje se u njenom kr.lu obavilo, n1je bi 'o zr lim plodom zdravog stanja nit norma'ni porodjaj, nego je to bilo plodom besv ijesnog febri lnog trzaja, nasi.ni porodjaj prije vre- . mena, nedonosć e i i izmet.
Mi ni malo neža l. mo o dreku · D.ra Pera Čingrije, dapače e njoj veselimo, jer nam dušu ispunja neka dobra s:utnja. Mi ža li mo 5to sc to nije prije dogodi 'o, za to držimo pogrc~nim mi ljenje njegovo, da prije nije smio bojeći sc goreg kaosa u stranci. jer da se on odrekao prije, sigurno da nebi Dalmacija' 'bi la doživjela ovakih nemoralnth pojava; koje je u zadnje '{rijeme doživjela. Bez njegove direktne lmvnje, al i pod auktoritetom njegovog imena jedni su činili, a drugi su svojom pa ivnosću puštali da se čine stvari, koje su na stranku padale kao crne m rije, a na narod i njegovu budućno t kao teske gomile, koje ga ustavljaju na putu i iscrpljuju mu svu nagu.
Njegovo ime, koje je svojim auktoritetom boljemu dijelu stranke bilo znakom dišiplinc, veživalo je tom boljem dijelu ruke tc je morao više puta ostati pasivnim, dočim lošiji d!o stranke pokrivao sc je afaristički njegovim imenom kao gu tim velom i pod njime je rovao i kopao u svoje sebične svrhe. To sektarsko djelovanje političkih farizeja morao je da vidi i D.r Pero Cingrija, pak videći to djelo mržnje i podlagumavanja naroonih utvrda, imao je svojim auktoritetaf11 ustati i upotrebiti svu energiju čovjeka odlučna i ' odgovornog vodje, tc zapriječiti svako pogubno djelo sektar tva i furtimaštine, a ne čekati dok voda otme mah, pa tek onda graditi proti njoj ograde il bježati ispccd nje. Tu slaboću mi upisujemo u grijeh gosparu Peru.
Velimo da upisujemo u grijeh, jer mi, koji smo podalje pa ncvidismo djelovanja vodstva, neopazismo u
mnogo navrataka nikakvog znaka energije kod vodje stranke, i tu bismo mogli uprijeti prstom u prijašnje i zadnje dogodjaje u Šibeniku, Zadru, Spljetu Sinju i tako dalje. Ako Ii pak mi griješimo te je D.r Pero Čingrija zbilja kušao i auktoritetom vodje i svom svojom energijom da zapriječi razmah pogubnoj stmji al nije mogao da odoli, onda je on morao nečekati dok se ne svrši narodna muka i dok pogubno sektarstvo neizvrši svoje nedično djelo, već je morao prije toga javiti svoj uzmak i odreku i razloge tome, e da se tako bolji dio naroda uzmogne snaći i odriješenih mku bez stege dišiplinske uzima vremena sabrati sile i stupiti u borbu sa razornim elementom, koji se je licumjerski ušuljao nami u kuću, da nam nad glavom zapali krov pak otvori sva vra·a neprijateljima naroda i napretka.
Da bude se gospar Pero odrekao pred koji mjesec, stvari u Dalmaciji nebi bile ovako svršile, bolji dio naroda i stranke bio bi imao vremena snaći se, urediti se i oprijeti se većim il manjim uspjehom zlu, koje je prit slo zemlju i držaće ju pritisnutu za nedog'edno vrijeme, jer uroćeni zli e ~ ementi i jaki su i lukavi su.
Kad već kuću proždire jaki plamen, sad je sve kasno. -
To je naše uvjerenje; .. - a borba nova, koju po starijima mladji u baštinu primaju, biće užasna i teška. A bez toga je mog'o biti.
Ovacije i demonstracije. p ljet 27/ 5 1907.
EYo me da mm u kratko opi. em jučera·nje ovacije prigodom izla ka iz tamnice one e tarice, koji su bili za pro lih izbora zatvoreni a medju njima jedan općinski pri jednik Pave :Matošić. Imali su izaći iz tammce na 3 sata popodne a v •ć prije 2 ata bija e obala. dupkom puna svijet;!. Malo ča aka prije treće ure dodje pred tamnicu šest kočija. prvoj j e Jedio dr. , modlaka sa jednom težačicom, a i to tako i u drugim kočijama sjedio je. po jedan od vqdja pučke tranke sa jednom težačicom. Svaka od .tih težačica imala je lij epu kitu cvijeća, koje su predale svakomu od one š torice na izlazku iz tamnice. Na to e Dr. Smodlaka i krcao te po. ao u tamnicu da suž'lje do ·eka na vratima Upravo na 3 sata pokaza e na vratima D.r mocllaka a iza njega opć. prisj. Mato ić pak o tali o udj eni i. ve do ovoga časa vijet je nepre tance na obalu vrvi •, a pri"ior, koji se razvio pri njihovu izla 'm težko je opi ati . Oim oni posjedaše u kočije va mlado t koči kao pomarona od oduševljenja, stade odprez>tti konje, te ih svojim rukama vući pnko cijele ob:rle. Jeclan e na drugoga natječe od želje ua ga :ta]Jane sreća ela vozi mučenike. Klicanju i oduševlj enju 11i kraja ni konca. Zaglušna vika odjekiva preko obale a a obe trane one pu-,te m'a. e naroda, a svih pr zora siplje e cvijeće, bacaju se naranče i kon~ kti. Kliče se i viče ko vi ··e i oduševljenije može. Ovoj manife taciji prisu tvovali su i socijalisti. Ovakova šta Spljet jo upamtio nije što i sami protivnici priznavaju. I zai ta, bilo je u i to doba i ganutljivo i impozantno, t e· mo žemo bez ikakova prećeravanja kazati da je na obali bilo od 8- 10 ti :;u ća duša, pristaša demokratske stranke. Povorka je na više mjesta fotograf1sana, tako i kod česme Baja.monti, gdje se narod ustavio a dr. Smocllaka držao vatreni govJl". Svakog pojedinog sužnja-mučenika oclpratiše do kuće, te je ova veličanstvena i još nevidj ena manife ta.r,ija dovršila lij epo i u redu, a da ni0dje ni i ni vidio jednog žandara.
3
Ali sada zlo i naopako. Po običaju na obali pred onim trima kavanama sj clilo je množtvo svij eta, kakove 2 tisuće duša. Oko 7 sati prodj e obalom jedno stotinja.k mladeži, kliču 'i dru. , mod laci, pu čkoj stran ci i t. d. ne vrijedjajući nikoga. Prodjoše tuda nekoliko puta, a za njima nekoliko redara. Na jednom, bit će bilo 71
/ 2 sati, nasta trka i vika, svak skače na noge i gleda šta se dogadja. Rupilo jedno 60 žandara, te u kolonama, uperiše nn,talmute bajonete proti publici. Pred njima je "mosor k i general" Peršić, O lJaj i ti, koji je ~a prošlih općinskih izbora bio po~lan u ib ruk da drži ibenčane
u redu. Peršić zap vij eda žandarima "naprijed!', a to prouzrokova užasnu panikn i stravu, svijet stade bj ežati, žen 'ke viču, dj eca plaču, stolovi padaj u čaše lete te se razbijaju dij elom o zid a dij elom o glave. Razboritiji i srča.nji ljudi videći do čega bi to moglo dove ti zavikaše na gla : "niko neka se ne miće, niko neka ne bježi!" Ove u riječi djelovale i svak o tade nepomičan kao ldi uTa. J\Iomenat je bio postao opa an, a naš "general' videći da ili odoljeti ne će, dade zapovijed žandal;ma da e povuku. zrok velikom razdraženju svjetine bio je taj, to je pri prvom napadaj~ jedau oružnik ubO bajonetom u prsa jednog težaka. Zandari raruše i go podara kavane go p. Prezzi uprav u času kad je po zemlji kupio porazba ane čaše da e ne razbiju. To je i učinilo da je narod više puta htio navaliti na oružnike, a klicanj e i pjevanje po tajalo je jo~ jače od ame razdraženo ti . Po kavanama je velika 'teta i vc bijaše odmah pozatvarano.
Ali razdra ženo t i klicanje ne prestaje. U miriti svjetinu pokq,zalo se nemogu~ dok nije "general" zajedno a poglaYarom poslao tražiti dra. modlaku. Kad je. modlaka do ao na ·ta m·nebe no kli canje, digo e ga na ram ena, on hoće da govori, al koće utišati burne valove n izbrojne mase. Kad j e prilično nastao mir, tade Dr. modlaka govoriti moleći narod da bude miran, Govorio je preko po ata.
Knvnja Yih onih neprilika pada, na nezgodno potupani e r edara, koji bi e po Dalmaciji imali zvati "ne
reda.ri.". Pv tupanje "generala·' Per ~ ića Yak osudjuje, a čujem da ga j D.r l::laJvi baš mu'ki izča tio.
Danas popodne na 3 ata iza ~ao j e opet j edan o udjenik koji je bio o udj en dan vi e od one šestorice.
ila vijda i nj ega je na obali dočekala i po ipala cvijeć m, kao i one jucer. Kako1•ih 'totinu žandara bilo je svuda porazmje:teno, a Ye ulice blokiran e. Kako će ovo vr~iti Bog sam zna ; uzrujn,no t j e v lika. I u četntak
bojati e nereda, a na proce:siji rekbi ne će biti niko nego ami činomici i popi, jer čuj em da ni jedna bratov''tina, ni jedna glnzba korporativno pri u tvovati ne će .
Pri zaključku čujem da e j e jučer platzkomandant izrazio ovako: Kad bih ja imao v la ·t, on1.j ča5 dao bih uap iti Persića. A ova je upr.tv kara.,te ··i ti··na!
Pozdravite nam, go p. redni ·e, Vaše di čne Kremenjake, nek e drže junački. nd~ im redovi budu tvrdi kao kremen, j er ć.e iz takih r edov..t sinuti iskra pučke slobode i u gradu Sibeniku.
Vaš nwl:i Pere.
Primj ctba: l\Iolimo maloga P eru da nam i u buduće pošalje kakvi lij pi dopi iz pljeta, i nek pozdravi ,·og ćalu kuma Duj 1 i kuma l\Jarina. - -r.
RRZNE VIJESTI. Nastavak članka "Narodni moral", premda ložen,
izos~avljamo za danas, radi drugog gradiva. U dojdućem broju.
*
l
4
Plod uzgoja. Na 23. svibnja u večer, kad se svjet
ski putnik, Bugar Boneff, šetao, navali na nj jedan so
kolaš, naredivši mu pogrdnim riječima i prijetnjama da
skine s desne ruke bugarsku zastavu. Gosp. Boneff se
pravdao da je on Bugar n, brat Hrvata, da ljubi cijelo
slavenstvo u opće. Ali sve te lijepe riječi nisu pomogle,
jer je sokolaš kazao da ne poznaje nikoga, već samu
Hrvatsku. Zaista lijep dokaz sokolske pedagogije
V. Kulića. -*
Svak se po Dalmaciji čudom čudi, što "Novi
List" još nije ništa progovorio o izborima. Mnogi ne
mogu da to protumače, a nemožemo ni mi. Valjda će
na svoje vrijeme: ni po babu ni po stričevima već ....
vederemo. *
U prošlu nedilju bio je mali izlit Skradinskih fur
timašića u Šibenik. Jeli su, pili su, nazdravljali su sebi
i majci domovini a na po noći odputovali parobrodom.
Pred od~askom pjevali su, oduševljeno govorili, fra Ci
conja nazdravio gradu Krešimira, naši nazdravljali gradu
fra Gjerundija i sedam puta kliknu li: Živio naš vodja
Don Ivo Prodan! Živila sl ranka prava! Jednog Srbina,
koji je tuda prolazio, htjeli su za veselje i rad bratske
ljubavi utopiti u more. Jako Friganović i dva žandara
nijesu bili te iste misli, pak našeg brata Srbina zadržaše
na kopnu. Učinjena tužba na Poglavarstvo morala se na
molbu gosp. komesara povući, jer da bi mu općina
mogla činiti svake dešpete i zanovetati. Po tome krite
riju valja da moj Srbine čekaš dok te neutope u more,
a poslije, kad skvasiš jaketu i gaće, dodji se tužiti.
Zakon je zakon. *
D.r Iljadica tužen je sudu za prekršaj po §. 312.
K. Z., a rasprava će biti na 5 tek. mjeseca. Živila era
mira i poštenja. Kažu nam da ga je tužila opć. pulicija.
* Skradinski "vatreni" rodoljubi Don Pierin, učite'j
Kristić, Mudradžija e u m e e t er i s fr a tr i b u s, koji su
birali odlučnog rezolucijonaša, tajnika hrv. stranke, če
stitoga Dulibića, (kako ga "Crvena" zove) brzojavno če
stitaju popu Prodanu sa svim željama rezolucijonaške
čiste pravaške politike, uz poklič: Živila riječka rezo
lucija! Blažene mudre glave, kad su samo iskrene!
* Pometač gradski Mileta glasovao je siromah po
svom uvjerenju za kremenjačkog kandidata. Općinska
uprava ga zato potjerala iz službe i bacila na put gladna
i žedna. Nije li to sramota! ? da jedan pometač poka
zuje više ljudskog karaktera nego oni, koji ga progone. Pfui!
* Dalma ti nski zastupni ci za cm·evi n ko vijeće: 1 Dr.
Baljak, 2. Dr. Tresić, 3. Dr. Bjeladinović, 4. Dr. Ivče
vić, 5. Vuković, 6. !Don Ante Dulibić, 7. !Don Ivo Pro
dan, 8. !Don Frane Bulić, 9. !Don Frane Ivanišević, 10.
!Don Virgil Perić, ll !Don Jure Bjankini. Gotova kon
kurenca zvonu Sv. Stjepana u Beču. Kad zaslave naši,
neće se ni čuti oni u Beču. Din-glin-don.l !
Šala i satira.
Fratri uvrstiše u !itanje: kraljica H1·vata. Djeca uči
niše od nje, jedni lcral;icu JJravaša, a drugi k1·aljicu
lcremenjalca. To u crkvi, u koru; a pred crkvom se
kremenjaci i pravaši (djeca) polupaše šakama, da vide
čija je kraljica jača. Kremenjaci pobijediše.
* Brbe je predvodio na Tjelovo vitrogazcc. Bio je
lip i šešan ka (iqu.rinif. Viknuo je dvaput linkfot na
počast, a Kike Margetić gverava oka zahvalio se uz
slatki potsmijeh. *
Prošle nedilje na Po'jani podije'iše megdan Hora
ciji i Kurijaciji. S jedne: Pojani & Comp., talijanci, s
druge dva naša hrvata junaka. Šaketanje je bilo kratko
al jezgrovito i od srca. Naši dobiše vatru. Publika se
ventulavala i s velikim interesom pratila taj ganutljivi
prizor cdt>rrnze. . l11vo-ital. ke. Redarstvo ih je brižno od
velo u slipić, da se malo odmore i okrijepe.
* Nakladom zagovaratelja riječke rezolucije izići će
do par dana krasne ilustrirane dopisnice. Mi smo već
dobili jednu na ogled. S desne se strane vidi slika Mu
ća, s lijeve Tijesnoga, a u srijedu do izborne žare sjede
u e. k. bunetu D.r Malvić i e. k. školski nadzornik
s:nčić soto!n·aco. *
Nakladom dvorske tiskare u Beču izići će u sno
pićima senzacijona~n i roman pod vrlo ~gzotičnim naslo
vom "Mistifikacija broja l 005': ili "Carol ije školskog nadzornika Sinčića". Preporučamo znatiželjnicima i lju
biteljima orijentalr i:1 magija, da nabave to remek-djelo,
koje služi kao podp1na ilustracija izbornih tragikomedija
u Dalmaciji. Pojedme snopiće dijeli gosp. Sinčić uz ge
slo: "obraz je komad mesa, kao i komad kušeta".
* Molimo opć. upravu, da neškropi onako previše
Poljanu; radje trpimo prašinu nego mokro pod nogama;
to radi reuma.
Poruka. uredništva. č. g. župnik Primošten. -
Ispravak kasno primili. U dojdućem.
r;;r Bez reklame nema trgovine
.S loga preporučujemo našim trgov
cima, da u našem listu oglašuju svoju
trgovinu. - Oglašivanje će im bifi
koristo o
Cijene oglašivanja biće VEOMA
NISKE, kao i MUKTE
Naš je list raširen. Već se
preko 1000. komada, pa će ogla
šivanje imali dobar uspjeh
Izdavač i vlasnik: Niko Marinković . i drugovi. - Odgovorni urednik: Niko Marinković. - Tiskarnica Ivan Sfaglinntz - Šibenik.