.,J u

Br. 29. A J(.; ~Ibenik, 19. rujna 1907. God. l.

re-men·ak-v

:Politički list za interese građa Sibenika i okolnih sela.

Xremenjak izlazi svaki četvrtak. Prelplalna cijena na godinu 3 Krune. N:~. pO godine Kruna 1.60 p

Bo na i Hercryovin((. O·GO mil. m·. 'l'olika j i go-·di ~ nja potr ba.

Rusija (evrop. i azij ·kn) 77·00 mil. mt. (:odi nja je potr ·ba oko 53 mil. m ·.; mo7.o iz vc ti 2G mil. me.

Runnmlja 5 mil. me. Potrelm j od :1 mil. mc. · može izv e ti 2 mil. mc.

Buga·rska i Ist. Rttm l(ja 2·50 lnil. mc. oflišnja J>Ob·oba izno i 2·2 l mil. m ·. ; mož o izvest i o·:w mil. mc.

rbl}a l mil. me. 'l'ro i O·GU mil. Ju~·.; može izvo-ti 0·40 mil. mc.

1'ttrska ( vrop. i azij.) S·iJO mil. mc. 'J'ro.,i 7·50 mil. mc.; može izvo ti l mil. u1c.

L~toćna Indija 31 ·tiO mil. m . Tolika je i goLlišnja ])Olreba.

' jaclinjeno Amcri(ke D1·ian; 39·36 mi l. mc. ,odi-šnja potr>ba izno i 36 mil. mc. ; mož izvesti :3·:36 m. mc.

Kanada. 10·50 mil. mc. Godi"llja potreba izno i lO mil. mc. ; može iz·ve ti 0.50 mil. m ·.

Argentina 0·50 mil. mc. Tolika joj je i godi nj:1 potreba.

Čile l mil. mc. 'l'roši 0·80 mil. mc.; može izv e ti 0·20 mil. mc.

Alyir l 0·36 mil. m·. Tro.'· i mil. mc.; može iz-ve ti 2·36 mil. m

Tunis 1· O mil. mc. Potreba J od l mil. mc.; može izve ti 0·80 mil. mc.

Tripoli l ·70 mil. mc. Potreba je od 1·50 mil. mc.; može izvesti 0·20 mil. mc.

Jlfek iko 2·:)0 mil. mc. 'J'olika mu j i god. potreba. Japan ll mil. mc. 'J.'olika mu je i pod. potreba.

Gdje su Bečki milijuni? Tuže nam e iz težačkih krugo,·a, da j~ l ladn. od-

govllrila pro iteljim iz okružjn, Z1tdru .. kog. Sihen kog i Spljet kog u pogledu pitanja naHnutih nmcrikan kth loza, da im ne može potpuno udovoljiti. jer da na cije-Jom vladinom imanju u ' yr:mi nema n go 6000 (iP t

• hiljadn) nantaka. A amo jedan pro-it lj iz ~ib n. kog okružja zatra7.io je hiljadu kownda. 01'ako Ylacln. tara za naše t žačk intere e? relje jnj je toliko raz-

vikan i razn1'·en go podar ki progmm i toliki milijuni zn. podizanje na: eg •To pod ar tnt ( T ' ko naru a po H čkim obećanjim! Premr ni ' IDO bili uvij k, pak mo :,ada i bit ćemo un n pri ed.

Teža če, uzdaj se samo u se i u YOJO klju e!

DOPIS. +)

Jz općine .Skradinske. IL

ii. U mjesecu februaru t. g. jekli . n ljani drra. u gaju. 'l'akim prigodam!L moraj 11 • elj an i glavara i ron-dare go•podski .,astiti 7.iL sve vrijeme ,ječ , a na koncu uzmu 7a se najbolji clio drva, dn. ga unovče t dn. o još koji dan poča te. rapo e je g!aYarev i lugar v dio (oba brata), pn•mda oni nijesu pomagnli u Ječi. 've je to bil malo glavn.ru i on nami li da i u novcu tom zgodom odere soljn.ne. to nami lio to i uradio . ...:\akom

• ) Ovo dcsl' l tnčako t Ake tužbe u 0\'om pornwom dopisu imao bi 1-(. d pls nik nn ć

dnom takim putem, tobože čineći sc nevještim, izrn.?.io se j e, da nijesu posve ni slabi. Ni' ta drugo uobi željeli, nego da se go p. načeln ik uh a u kar (kola) pa da ti trku pređ·e takim pu tem , onda bi ga pitali kakav je put.

Prva uprava popravljala je puteve i zato s vaki i sad rado sjeća načelnika Matasa. A sad ovi ni'ta ne rade; sve zapuštaju. Ne može čovjek Tazumjeti, šta oni misle.

Ovim završujemo bez ikakvog daljnjeg komentara, neka svak iz gornjih činjenicA. vidi kakovi sn ljudi na općini skradinskoj i zaslužuju li, da tu i dalje ostanu.

RRZNE VIJESTI. .:Masarykov veliki govor. Na ponuke i molho mno-

gih prijatelja ovdje i iz vani o obito i?. ve gomje Dal-ma.cije, odlu čil i smo sc da u na'em ,.Kremenjaku'' pro-vedemo i štampamo veliki govor Ma arykov, to ga ovaj vel iki če ki, slaven ki j vjetski uč:enja.k izrekao u pro-šlom parlament. za ijedanju. O intere u, što ga je ovaj znameniti govor izn.zvao ne amo u parlamentu nego po svuda, gdje se zna za Ma arykovo ime, (a gdje se u pametnom svijetu za njegovo ime nezna?), svj edoče re-ferati vih svjetskih novina, pa njiho\i o vrti i mnogi uvodni članci, u kojima. sn e po no. om Yeličine lj ud ko-ga duha isticali njegovi kultumo-politu:-:ki, S0Cijn.lno-rcfor-m i nazori, u koj ima se onako ja no u onako e>lcg-antnoj i dnhovituj formi c.rtaju oznake pravog demohatizma i slobodnog mišljenja. Ko pozna MasarykA. i njegova dje-la, tomu je amo ime Masarykova bogatim ja nim pro-gramom na polju znan t va, na polju politike, u op stup iz stranke. Najaviše putem novina svoj i tup i7. t:i te tranke prava ili većenitke tranke ugledni ro-roljnhi D.r Majstrović i D.r Marinkovi ~ . O-tali su u njoj D.r Frank, Perić, Ljepopili, rnica i o tala konfrat rnita.

KNJIŽEVNOST. "Svačić" kalendar za godinu 190 . do·tampava e,

pa će ovih dana izaći. adržaj . mu je kao i prija ·· njih godina Yeoma bi.ran. pa je nade, da. će ga rodoljubno općinstvo i ove godine oduševljeno primiti. Poznato je pak, da je ko lenclar " vačić· pokrenut upravo zato, da e njegovim prihodom uveća podporu iromasim učenici

ma hrvat kih ~ko la u još uvij ek otudjenom Zadru. -Dužno t je s to!!a vukoga, rodoljuba, da ovaj prekra ni kolendar kupi, jer time doprina·a za j ednu od najvećih naših potreLa. ,.Svačić·' dobivati ćete u vim hrvat kim knjizarama i kod tr~o\·aca koji e have prodajom kolen-dara uz ·ienu od K l :20 Nnjvere mtrut:be neka e po-.~alju izdavatelji i "Hrvat koj knjižarnici u Zadru ·' .

"Zdravlie", ovaj li t za ljekar ke pouke o zdrav-lj u i bole ti koji izdaj e dru t vo za čuvanje narodnog zuravlja u Beogradu, još j ednom preporučujemo na ' oj inteligenciji u čiteljima i rećen tvu. Li -t je izvr no ure-dj ivan a ne zapada nego 2 K na. godinu.

Poruke Uredništva. Gosp . dopisniku u Skradin. Vas kra. ni dopi. ~ Tz opr'.

sk radinske" danas d on~ismo . Pobudio je silnu ·enzaciju. Obrerlajl

4

GOVOR zastupnika prof. T. G. Masaryka :u debati o prov1zornom proračunu

dne 27. 'rpnja J 90 7. u zastupničkoj kući.

Visoka kućo!

Moji predgovornici, zastupnici českoga naroda, progovorili su sa svoga stanovišta mal ne o svim poli-tičkim pitanjima. Mogu se najskoli u narodnom smjeru u pitanjima sveopćim i podrobnim k njima pridružiti, al bih ipak želio - a zaista govorim takodjer u ime cijelog naroda - privesti k cijeni nekoja gledišta.

Do toga mi je, da dosegnem kako je djelovala iz-borna reforma te da za dalji napredak političkog raz-voja učinim sebi, smijem li tako reći, plan. Neću se u-puštati u pojedinosti, još manje ću se baviti riječnim polemikama.

Gledam na izbornu reformu dakako prije svega kao na demokratizaciju ustava; ta demokratizacija za me-ne znači tekar početak, dernokratizovanje samo za me je ciljem, te se irna postići.

Vlada - to smo čuli u prvom izdanju govora g. ministra predsjednika - je mislila, da će izborna refor-ma djelovati pr.ije svega tim učinkom, da će odstraniti pitanja narodna.

Ja sudim - to vidimo a čujemo i govore- da se je parlamenat uslijed sveopćeg prava glasa, premda ta-kodjer još nije izbornim pravom potpuno jednakim, baš upravo nacijonalizovao, jerbo - recimo to sa stanovišta českoga puka - nema tu više plemstva, koje s nama ni mrve narodno nije ćutilo, jerbo nema tu više kapita-lista, a glavno jer je amo uprav pučki živalj došao.

Sudi se doista, da parlamenat nije više nacijona-lan, jer se je ovdje pojavilo toliko socijalnih demokrata. Gosp. ministar presjednik ima posve pravo, kaže li, da gradjanske stranke nijesu točno pratile razvoja socialne demokracije; nijesu takodjer saznale, da se je social no-demokratička stranka - ne samo njen česki dio - pred godina već tako daleko nacijonalizovala, da je primila narodni program Havličkov i Palackoga od god. 1848. Protivanarodni nijesu socialni demokrati u nijednom slu-čaju; pače uprav lojalno jedan je od starijih zastupnika socijalne demokracije jur pred nekoliko godina priznao, čini mi se bio je to kolega Pernestorfer, da su socijal-ni demokrati pr'je mišljeli kosmopolitički, al sad da se toga smjera više ne drže.

Jn concrete radi se o protokolovanju nenjemačkih, dotično českih govora u ovom vijeću. Neću sc upuštati u cijelo narodno pitanje: ostanimo radje pri ovom pred-metu. Što smo postigli u ovom smjeru? Molim, izvolite uvažit', da se ne radi u parlamentu jedino o govorima i o debatama, parlamenat sastoji navlastito u cijelom uprav-ljanju i vodjenju vijeća, u funkcijama kanćclarije, oso-bito presjednika i njegovih prava, u cijelom zakonodar-nom djelovanju : još su tu stanoviti uredi - negovoreći o slugama - a tu nam zamjerate, ako tražimo, da se čes ki, nenjemački govori protokoluju? je li to komada-nje parlamenta? Mislim, stalno da nije. "Chaos" veli se nama. Neću na to pokazivati, gospodo, da u Švicarskoj

mogu tri narodnosti posve dobro parlamentno raditi. Pr:znavam svakako, gospodo, da devet ili deset narod-nosti nemogu dakako tako lako raditi - ali nepravite, molim, iz tog pitanja samo pitanje zgodnosti! Za nas je to pitanjem pravnim i ustavnim (odobravanje) a s to-ga stanovišta uprav moramo ustrajati na ravnopravnosti. Pa, molim, izvolite uvažiti i psihologički momenat.

Mi stariji- dakle recimo na primjer ja- mi smo bili na njemačkim školama, ja sam morao, pošto nije bilo nikakvih českih srednjih škola i nikakve česke uni-verse, sve školsko obrazovanje proći njemački; znam dakle njemački (povik), ali mladji pripadnici našega naroda, moji djaci, neumiju više njemački, to jest, ra-zumiju dakako njemački, ali gospodo, vi znate doista veoma dobro, kako je to neugodno i kakve velike mu-ke to stoji govoriti jezikom, kojega čovjek savršeno ne zna. Molim, izvolite dalje uvažiti, da čovjek jezikom, kojim potpuno nevlada, neizrazuje se potpuno jasno, a lako da i glavnu misao sasma točno neprikaže.

Mogu vam, a da neizdavam tajne, reći, da uprav moji kolege iz radikalne stranke istakoše navlastito ovaj praktično-jezični momenat. To nesmijete neuočiti, upravo kao to da, kada, recimo, Nenijemac, van sve narodnosti udje u ovu sabornicu, ulazi u sabornicu neću reći "tu-dju" u lošem smislu riječi, nego u sabornicu jezika njemu nipošto ne svakdanjega.

Uvažite, kako to na njega može djelovati! Mislim, da morate biti posve pravedni te priznati, da se mi ne možemo zadovoljiti samo s takovim malenkostima kao što su česke kvjetance; da pace proglasuje m bezobzirno da me to do stanov~te mjere vrijeđa kad mi se davaju česke kvijetance, ali se niječe ono što imamo pravo zahtjevati.

Molim, dakle, budite donekle susretljivi i praved-ni ! Na čemu napokon počiva ovaj parlamenat i svaki parlamenat uopće? Počiva na uzajamnom povjerenju. Kada bi zakonodavci htjeli opstruovat, kad bismo mi i zastupnici drugih nenjemačkih narodnosti htjeli govoriti samo svojim jezikom, bio bi ovaj parlamenat apsurdum.

Promislite li dosljedno stvar, neradi se tu samo o govorenju u ovom parlamentu. Kako bi to izgledalo, kad ne bismo ni u komisijam govorili njemački? Kako bi to izgledalo, kad bismo i inače uopće i sa svakim ovdje htjeli govoriti svojim jezikom? Uvažite posljedice i priznat ćete, da bi ovaj parlamenat bio potom dove-den ad apsurdum. A na to gonite svojom narodnom preuzetnošću.

I kad biste legalizovali njemštinu kao jezjk poslo-vni, ipak biste teško uspjeli da iz parlamenta ostranite zastupnika koji njemački nezna. Takodjer i kad biste njemački državni jezik i bog zna što sve dekretovali, ipak će amo doći ljudi koji prosto njemački nerazumiju. A kad biste stvari u svojoj nepristupačnosti i dalje gonili, to se već danas može nabaciti ustavno pitanje, kakvi je to parlamenat, kakvo je to zakonodavno tijelo, u kojemu ima članova koji poslovnoga jezika, jezika za-konodavstva ne razumiju. , (S ll j e d i)

• oc· 1 dasnik : Niko Marinković l drU&'OVl. - Odgovorni urf'rln ik : l'lllko M&rinkovlo.- Tiskaroica l van Sfaglinalz . Sibenik..

IMG_0139IMG_0140IMG_0141IMG_0142