JAČANJE ULOGE MJESNIH ZAJEDNICA U BIH …...Sorajić, predsjednik Mjesne zajednice Dubočica, Ljubinje. „Reakcije građana na forume su potpuno pozitivne, drago im je što je naša

GRAĐANSKI AKTIVIZAM#MjesneZajednice

JAČANJE ULOGE MJESNIH ZAJEDNICA U BIH BILTEN 3.

novembar 2017.

GRAĐANSKI AKTIVIZAM #MjesneZajednice2

PROJEKAT “JAčAnJE ulOgE mJEsnih zAJEdnicA u B ih”

Cilj Strategije saradnje Švicarske u BiH je da stvori više prilika i bolje mogućnosti i perspektive za sve građane. Niko ne bi smio biti zapostavljen, što je lakše reći nego učiniti. Ranjive kategorije su često isključene iz društvenih tokova i „nevidljive”, a postoji i jasna povezanost između socijalne isključenosti i siromaštva.

Za kreatore politika često pitanje je kako uključiti marginalizovane grupe u programe i strategije. Kako jedinice lokalne samouprave mogu osigurati da svi dobiju usluge koje zaslužuju? Da li se romska naselja na periferijama sela opskrbljuju vodom i strujom? Kada govorimo o socijalnoj uključenosti, onda također mislimo i na ranjive članove našeg društva, kao što su osobe s posebnim potrebama ili osobe treće dobi.

Mjesne zajednice također imaju odgovornost da uključe sve članove zajednice u rješavanje svakodnevnih problema. Na primjer, da li se razmišlja o djeci s Daunovim sindromom pri konstrukciji novog igrališta? Da li zgrada mjesne zajednice ima odgovarajući pristup za osobe u invalidskim kolicima? Da li novi semafori omogućavaju starijim osobama da sigurno pređu cestu? Gdje se završava autobuska linija?

Kako bi se poboljšala socijalna uključenost, potrebne su dobre politike i zakoni. Neophodno je promijeniti navike i percepcije. Projekat „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH” je jedinstven jer animira građane da preuzmu odgovornost i postanu aktivni sudionici u rješavanju svakodnevnih problema s kojima se susreću.

Aktivno građansko učešće ne znači samo partnerstvo između građana, organizacija civilnog društva i lokalne uprave, već zahtijeva i saradnju svih članova društva. Takav pristup mora dovesti do poboljšanja uključenosti marginalizovanih građana u lokalnu zajednicu. Zajedno s organizacijama civilnog društva, građani mogu ohrabriti razvojne inicijative koje potiču iz zajednice i stvoriti osnove za razvoj čiji su korijeni u lokalnim zajednicama.

U Švicarskoj, na primjer, takozvane Bürgerinitativen ili građanske inicijative često se bave interesima socijalno marginalizovanih osoba. U mom rodnom mjestu Bruggu grupa aktivnih roditelja je uspješno obezbijedila sigurniji put za djecu do škole. U kantonu Basel Landschaft grupa osoba s posebnim potrebama zahtijevala je jednak pristup zapošljavanju, obrazovanju, mobilnosti i življenju. Zahvaljujući zajedničkom angažmanu, njihovi zahtjevi su imali snažniji utjecaj.

Socijalna inkluzija zahtijeva razmjenu informacija, jačanje isključenih grupa i promjene u postojećim obrascima podjele vlasti. Da bi bili uspješni, neophodno je stvarati saveznike i izgraditi povjerenje. Inkluzija nije linearan proces i uključuje mnoge kompromise, posebno na početku. To je dugoročan proces i neprestan izazov. Za socijalnu inkluziju potrebna su različita rješenja, u zavisnosti od zemlje, učesnika, grupa ili kultura. Borba protiv nejednakosti zahtijeva pružanje jednakih prilika. Također je bitno da se javno raspravlja o određenim problemima. U Brazilu, na primjer, „sapunice” doprinose raspravama o invaliditetu, inkluzivnom obrazovanju ili homoseksualnosti. U Švicarskoj ove javne debate se često dešavaju na pijacama ili u društvenim domovima, u predizbornom periodu. U BiH komedije ili televizijske emisije s pozitivnim sadržajem i dobrim pričama možda mogu poslužiti u tu svrhu i promovisati otvorenu diskusiju o socijalnoj uključenosti.

Mjesne zajednice, po samoj svojoj definiciji, imaju mogućnost da pomognu svima da zajedničkim snagama krenu naprijed.

Idemo naprijed zajedno!Andrea Rauber SaxerNj. E. ambasadorica Švicarske u BiH

https://www.facebook.com/vidiovonet/videos/512137702476200/

Ambasadorica Švicarske u BiH Andrea Rauber Saxer objašnjava važnost razvoja startupa u BiH tokom otvaranja Sarajevo Unlimited 2017.

GRAĐANSKI AKTIVIZAM #MjesneZajednice 3


MZ U BROJKAMAU periodu između septembra i novembra 2017. godine:

• završena su 33 projekta u mjesnim zajednicama, kojima je obuhvaćeno najmanje 45.000 direktnih korisnika

• implementira se 48 projekata organizacija civilnog društva s fokusom na socijalno isključene kategorije stanovništva u 23 partnerske opštine/općine/grada

• odobrena su 102 projekta mjesnih zajednica u 17 jedinica lokalne samouprave, od čega se dva projekta odnose na nabavke a svi ostali na infrastrukturne ili građevinske projekte

• nabavljena su dva vozila za dvije MZ i oprema za multimedijalni kabinet u jednoj mjesnoj zajednici

• odobreno je 5 novih projekata organizacija civilnog društva koji će se implementirati u 7 MZ u Visokom, Banjoj Luci i sarajevskoj opštini Stari Grad. Ukupna vrijednost tih projekata je preko 67.000 KM

• održane su 4 radionice na temu „Menadžment društvenog centra”, kojima je prisustvovalo 26 osoba

• održana su 4 motivacijska sata ženskog poduzetništva, na kojima je učestvovala 61 osoba

• održane su 4 Hack4MZ radionice na temu „Crowdfunding i crowdsourcing kampanje za vašu ideju?”, kojima je prisustvovalo 100 ljudi

• održane su 4 radionice na temu „Kreiranje sadržaja, mapiranje talenata i vođenje društvenog centra”, na kojima je učestvovalo 26 osoba

• 12 osoba učestvovalo je na trodnevnom događaju Sarajevo Unlimited

• organizovano je 6 monitoring sesija „Meet&Match” tokom kojih je 20 osoba posjetilo 6 kompanija

• otvoreno je 5 novih društvenih centara

„Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH” je zajednički projekat Vlade Švicarske i Vlade

Švedske u vrijednosti od 14,5 miliona KM, a sprovodi ga Razvojni program Ujedinjenih

nacija (UNDP) u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH,

Ministarstvom uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, Ministarstvom pravde

Federacije BiH, Vladom Brčko Distrikta i oba entitetska saveza opština/općina i gradova.

U prvoj fazi projekta, od jula 2015. godine do jula 2019. godine, učestvuje 136 mjesnih

zajednica i 24 općine/opštine/grada, čime će se doprinijeti poboljšanju kvalitete života

300.000 ljudi širom zemlje – Banja Luka, Bijeljina, Brčko, Gračanica, Gradačac, Gradiška,

Ilijaš, Jablanica, Ključ, Kotor Varoš, Laktaši, Ljubinje, Ljubuški, Nevesinje, Olovo, Pale,

Petrovo, Rudo, Sanski Most, Stari Grad Sarajevo, Tešanj, Visoko, Zenica i Žepče.



Podrška demokratskom učešću i aktivizmuFORUMI GRAĐANAForumi građana su postali redovan i uobičajen metod direktnog učešća stanovnika u 136 projektnih mjesnih zajednica. Na forumima se raspravlja o prioritetima i problemima u zajednicama, građani iznose ideje i mišljenja, te zajedničkim snagama pronalaze rješenja i glasaju o narednim koracima koji su neophodni za razvoj i napredak.

Forumi su dobar primjer kako građanski aktivizam daje rezultate, ne samo kada je riječ o infrastrukturnim projektima, već i u smislu razvijanja svijesti građana, te pokazuju da je zajedničkim djelovanjem moguće postići pozitivne promjene.

„Građani su delegirali svoje ideje, od popravljanja puteva do izgradnje igrališta, a demokratskom većinom su određeni prioriteti. Ono što je još bitnije je da je održavanjem ovih foruma vraćeno povjerenje građana. Građani na početku nisu vjerovali da će doći do realizacije njihovih prijedloga. Sada, kada vide da će zaista sve obećano biti sprovedeno, ljudi su raspoloženi da se i sami uključe i rade na unapređenju života svoje zajednice. I građani, i mi kao predstavnici mjesnih zajednica, veoma smo zahvalni Razvojnom programu Ujedinjenih nacija zbog toga što imamo priliku da učestvujemo u ovom projektu”, Branko Sorajić, predsjednik Mjesne zajednice Dubočica, Ljubinje.

„Reakcije građana na forume su potpuno pozitivne, drago im je što je naša mjesna zajednica ušla u ovaj projekat”, Husein Holjan, predsjednik Mjesne zajednice Širokača, Stari Grad Sarajevo.

Web platforma MjesnaZajednica.ba je online dom za aktiviste iz 136 mjesnih zajednica i 24 jedinice lokalne samouprave. Platforma sadrži sve informacije o aktivnostima u mjesnim zajednicama, građanskim inicijativama, projektima organizacija civilnog društva, te

instrukcije kako da pokrenete svoju lokalnu zajednicu i implementirate projekte od važnosti. Ovaj novi prostor za građane i mjesne zajednice također služi i kao mjesto za umrežavanje, učenje, predstavljanje šampiona projekta, kao i podsjetnik na obećanja načelnika.

Dobro došli na MjesnaZajednica.ba!



TRENINZI I OBUKE Razvojni program Ujedinjenih nacija kroz projekat „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH” radi na izgradnji i razvoju kapaciteta na lokalnom nivou. U saradnji s partnerima, održani su interaktivni treninzi i obuke iz sljedećih oblasti:

• „Facilitacija: Trening za trenere facilitatore u MZ”• „ECDL obuka o poznavanju rada na računaru”• „Upravljanje projektnim ciklusom (PCM)”• „Upotreba informacionih i komunikacijskih

tehnologija (IKT) za učešće građana u javnom životu i odlučivanju”

• „Ljudska prava – manjine i socijalno isključene grupe”.

„Predstavnici mjesnih zajednica su prošli kroz različite programe i seminare na kojima su nas eksperti obučavali kako da sami apliciramo za projekte, te kako da se povezujemo s drugim mjesnim zajednicama i udruženjima građana. Za sve nas to je veoma korisno iskustvo, a znanje koje smo usvojili koristićemo za razvoj naših zajednica”, Samir Sarajlić, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Jablanica 2, Jablanica.

Cilj treninga bio je osposobiti aktivne građane volontere, te predstavnike mjesnih zajednica i organizacija civilnog društva da samostalno razvijaju i pišu projekte te apliciraju za sredstva i fondove UNDP-a, fondacija i pravnih subjekata, i iste projekte implementiraju u svojim zajednicama.

Izgradnja i razvoj kapaciteta

„Od samog početka uključena sam u projekat ‘Jačanje uloge MZ u Bosni i Hercegovini’ i prošla sam sve treninge, uključujući i obuku iz upravljanja projektnim ciklusom koja je održana tokom mjeseca maja 2016. godine. Nakon nekoliko mjeseci Ambasada SAD-a je objavila poziv za projekte, te sam odlučila da se odazovem i napišem projekat. Da nisam prošla kroz obuku upravljanje projektnim ciklusom, ne vjerujem da bih kvalitetno napisala projekat”, kaže Merisa.

Projekat s fokusom na ekologiju „Reciklažom za bolju budućnost” u vrijednosti od 7.500 USD trenutno je u fazi realizacije i sprovodiće se 18 mjeseci. U projekat je uključena jedna osnovna škola i radiće se s učenicima do 15 godina. Djeca pokazuju veliki entuzijazam za učešće u aktivnostima i već donose materijal za reciklažu, uključujući stare sveske, iskorišteni papir i PET ambalažu.

Merisa vjeruje da će projekat imati veliki efekat i da će biti samoodrživ, jer će se, osim postavljanja kontejnera za reciklažu, uspostaviti saradnja i s lokalnim firmama, koje će otkupljivati papir, plastiku i limenke. Očekuje se da će se između 200 i 300 domaćinstava i okolni privredni subjekti uključiti u ovaj proces.

Pored ovog projekta, Merisa je također aktivno uključena i u druge projekte u MZ Mionica 1, uključujući renovaciju omladinske sale, izgradnju dječijeg parka, te rekonstrukciju Društvenog doma u MZ. I prije ovog projekta bila je aktivna u svojoj zajednici i imala iskustva s nevladinim organizacijama, kroz projekte koji su podsticali ekonomsko osnaživanje žena, kao i projekte koji se odnose na temu ravnopravnosti polova i borbe protiv nasilja u porodici, u kojima je aktivno učestvovala, posebno tokom održavanja okruglih stolova i radionica koji se tiču navedenih tema.

„Moj cilj je da svojim primjerom pokrenem i aktiviram svoju zajednicu”, kaže Merisa. Projektom „Jačanje uloge MZ u BiH” građani su se aktivirali i zadovoljni su onim što vide na terenu.

Merisa Huseljić, diplomirana pravnica i volonterka pri Mjesnoj zajednici Mionica 1 u Gradačcu, učestvovala je na svim treninzima i obukama u sklopu projekta, te je sva svoja stečena znanja i vještine iskoristila za pokretanje novog projekta u svojoj zajednici.



UMREŽAVANJE I SARADNJAProjekat „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH” predstavnicima i građanima mjesnih zajednica pruža mogućnosti ne samo za direktno učešće u demokratskim procesima, već i za edukaciju i lični razvoj, te podstiče i građansko preduzetništvo i stvara prilike za umrežavanje.

Nakon šest startup dana u Sarajevu, Tešnju, Zenici, Ljubuškom, Banjoj Luci i Bijeljini, i šest Hack4MZ radionica i događaja na temu motivacionog liderstva, aktivizma i preduzetništva, te kontinuirane mentorske podrške, šest startup timova finalista iz Rudog, Zenice, Gračanice, Nevesinja, Ljubinja i Visokog učestvovalo je od 2. do 4. novembra i na regionalnom forumu inovacija i digitalne ekonomije, Sarajevo Unlimited, gdje su imali priliku da predstave svoje ideje i drugim učesnicima, potencijalnim investitorima, kao i predstavnicima BiH institucija, uključujući i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića.

Projekti koji su predstavljeni na ovom forumu bili su: „Vezirove staze”, Rudo; „Slađi život za osobe sa invaliditetom”, Nevesinje; „Plastenička proizvodnja organskog voća i povrća”, Ljubinje; „Extraktor”, Visoko; „Projektni tim za sve”, Gračanica i „Exo-medic” - Asocijacija studenata medicinskog fakulteta, Zenica.

Projektni timovi koji su vrijedno radili proteklih mjeseci na razvoju svojih ideja uključuju inspirativne srednjoškolce, inovativne studente, vijeća mladih, udruženja građana, te aktivne pojedince i volontere širom BiH, te pokazuju da uz malo podrške i motivacije društveni poduzetnici mogu da transformišu svoje ideje u konkretne razvojne projekte.

Tim mladih inovativnih Zeničana radi na razvoju novog imobilizacijskog sredstva koje bi zamijenilo tradicionalni gips, te tako omogućilo pacijentima kvalitetniji život tokom rehabilitacije, a smanjilo bi troškove zdravstvenog sistema. „U budućnosti planiramo osnivanje firme na temeljima socijalnog poduzetništva, te ćemo zahvaljujući novim tehnologijama raditi na unapređenju našeg

proizvoda i cjelokupnog zdravstvenog sistema”, kažu oni. Adi Hadžić, Elvir Mujčić i Denis Vejzović dodaju da je neophodno da mladi razmišljaju i djeluju proaktivno, te da rade na mijenjanju mentaliteta društva i promociji novih tehnologija i inovacija.

Slađana Đogić, predsjednica MZ Vinogradi, iz Ljubinja, predstavila je projekat „Organska proizvodnja voća i povrća”, kojim se planira kupovina tri staklenika, kako bi se stvorili uslovi za educiranje i zapošljavanje žena, te poboljšao njihov ekonomski položaj u društvu.

Udruženje multiple skleroze regije Istočna Hercegovina na ovom događaju je predstavilo svoj projekat koji za cilj ima stvaranje radnih mjesta u pčelarstvu za osobe s invaliditetom. „Sada ulazimo u ozbiljnu proizvodnju meda u dvije ruralne zajednice, a planiramo da od dobiti kupimo dodatne košnice, kako bi postepeno širili proizvodnju i uključili veći broj naših članova”, kaže Branimir Tamindžija, predsjednik Udruženja, koji je ideju o pčelarstvu predložio na startup danima u Ljubuškom.

„Ideja je nastala tokom studijskog putovanja u Inđiju, gdje smo počeli da razmišljamo kako da pomognemo zajednicama koje nisu uključene u ovaj projekat. Zahvaljujući obuci koju smo prošle kao volonterke ispred naših MZ, shvatile smo da to znanje možemo iskoristiti, prezentovali smo tu ideju na startup danima u Tešnju i osvojili smo 2. mjesto. Do sada smo izradili 37 projektnih prijedloga od kojih je odobreno 24, iz oblasti kulture, obrazovanja, edukacije i sporta”, kaže Adisa Spahić, „Projektni tim za sve” iz Gračanice.

Amila Alibegović, „Extraktor”, Visoko: https://www.facebook.com/vidiovonet/videos/vb.363262834030355/512545705768733/?-type=2&theater

Natalija Vidaković, „Vezirovim stazama“, Rudo:https://www.facebook.com/vidiovonet/vid-eos/512550492434921/

Ovdje možete pogledati izjave drugih finalista:



„Imamo 55 članova, neka djeca su u internatima, neka u redovnim, neka u specijalnim školama. Imamo dosta aktivne djece, i stvarno se nakon kratkog vremena vide rezultati. Radimo čitanje, pisanje, kuhanje, izradu nakita, organizujemo izlete na more i u zoološki vrt, idemo u šetnju po gradu, i za kratko vrijeme smo uspjeli organizovati veliki broj aktivnosti”, kaže Meliha, dodajući da se djeca raduju svakom zajedničkom izletu i putovanju, što njoj daje dodatnu motivaciju za rad.

U renoviranim prostorijama u sklopu vrtića, gdje Udruženje radi zadnje tri godine, mogućnosti za rad su mnogo veće nego prije, te se tu organizuju i obavezne proslave rođendana, obilježavanje praznika, kao i tretmani za djecu s logopedom i defektologom.

„Mi roditelji imamo praksu, ali nam defektolog može pomoći u radu”, kaže Meliha.

Udruženje funkcioniše prvenstveno zahvaljujući Melihinom neumornom radu i inicijativi, a zatim i brojnim partnerima i donatorima koji prepoznaju njen rad. „Općina nas podržava, a imali smo i projekte s raznim partnerima. Roditelji također učestvuju u aktivnostima i prikupljanju sredstava, te smo nedavno, zahvaljujući podršci Općine, dobili i specijalizovani kombi za prevoz djece, dok su roditelji skupili novac za registraciju vozila.”

U sklopu projekta „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH”, Udruženje „Budi mi drug” sprovodi aktivnosti koje za cilj imaju razvijanje motoričkih sposobnosti djece, kroz rad sa fizioterapeutom i defektologom, te tretmane hipoterapije ili terapijskog jahanja u konjičkom klubu.

Meliha navodi da je bitno odrediti individualne ciljeve za rad sa svakim djetetom, kako bi imali mjerljive i vidne rezultate na kraju projekta. „Za neku djecu to znači naučiti da vežu pertle ili brijati se, za jednu djevojčicu cilj je da se samostalno nauči češljati, a za nekoliko mladih ljudi cilj je integrisati se u društvo, kroz izlaske u grad s defektologom.”

Članovi Udruženja također učestvuju i u obilježavanju Dječije nedjelje, kao i u sportskim igrama i na specijalnim olimpijadama, a Meliha ističe i kako ideja za rad ne nedostaje, i da roditelji imaju i mnoge druge planove za buduće aktivnosti.

Šampioni projektaMeliha Mešetović, MZ Ilijaš Grad, Ilijaš

Meliha Mešetović, proaktivna članica svoje zajednice i inspirativna majka, od 2007. godine u Ilijašu vodi Udruženje roditelja djece ometene u psiho-fizičkom razvoju „Budi mi drug”.



Od aktivizma do promjene – implementacija prioriteta u zajednicama

POBOLJŠANJE INFRASTRUKTURENajveći broj projekata u mjesnim zajednicama tiče se pitanja infrastrukture. Problemi kao što su vodosnabdijevanje, nedostatak javne rasvjete, te potreba za boljim i novim putevima, društvenim domovima, dječijim igralištima, obnovljenim školama, teme su koje se javljaju na forumima građana i zaokupljaju lokalno stanovništvo.

Projekat „Jačanje uloge mjesnih zajednica”, unutar svog mandata, radi na adresiranju navedenih problema, te je zahvaljujući izdvojenim sredstvima sada u zajednicama širom BiH vidljiv napredak na ovom polju. Sanirana su izvorišta, putevi, urađena javna rasvjeta, izgrađena nova igrališta, uređena parkirališta i pristupi javnim institucijama, a sve zahvaljujući saradnji građana, mjesnih zajednica, jedinica lokalne samouprave i UNDP-a.

SANACIJA IZVORIŠTA GORNJI DREČELJ, MZ OLOVSKE LUKE, OLOVO Adaptacija izvorišta Gornji Drečelj u MZ Olovske Luke prepoznata je na forumu građana kao jedan od ključnih prioriteta za ovu zajednicu. Građani su i samostalno vlastitim sredstvima radili prije na unapređenju vodovodnog sistema, a zahvaljujući saradnji s UNDP-om i donatorima, problem vodovoda je napokon i riješen. Vrijednost ovog projekta je 24.211 KM, a građani su sami dali svoj radni doprinos, kako bi se projekat što prije realizovao.

„Svi smo prepoznali da nam je to bio glavni prioritet. Sada smo u završnoj fazi dvije kapitaže, koje su već u funkciji i proslijedili smo vodu do građana, oni su oduševljeni i zadovoljni. Sada imamo jako kvalitetnu vodu, i plan je zaposliti nekoga ko će da radi na održavanju i ispravnosti vode, praćenju okoliša i vodozaštitnoj zoni”, kaže Zijad Busnov, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice.

PROŠIRENJE JAVNE RASVJETE U MJESNOJ ZAJEDNICI DOLJANI, OPĆINA JABLANICAPostavljanjem javne rasvjete u Mjesnoj zajednici Doljani u općini Jablanica kompletirana je i povezana mreža javne rasvjete u toj zajednici, čime su unaprijeđeni život i bezbjednost oko 150 domaćinstava u Doljanima.

Huske Rizvić, predsjednik Mjesne zajednice Doljani, Jablanica, kaže da je realizacija ovog projekta direktan odraz volje građana.

„Bitno je da se gradi povjerenje među sugrađanima i da zajednički radimo u dogovoru jedni s drugima. Rješavanje problema u našoj mjesnoj zajednici je zajednički posao, a kada građani vide da se na nečemu radi, onda su spremniji da se angažuju i za neke buduće projekte. Na ovaj način možemo unaprijediti životne uslove i omogućiti uslove za povratak naših mještana i sprečavanje raseljavanja. Pokazalo se da se izgradnjom rasvjete povratak povećava za 10 odsto, dok se stopa kriminaliteta smanjuje za 50 odsto”, rekao je Rizvić.



NOVA INFRASTRUKTURA ZA MJESNE ZAJEDNICE U PETROVUZahvaljujući projektu „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH”, građani Petrova sada imaju nove i obnovljene dionice puta, koje im olakšavaju kretanje, a u planu je i rekonstrukcija novih putnih pravaca.

U prvoj fazi projekta popravljen je asfaltni zastor na putnom pravcu Česma–Selišta u Mjesnoj zajednici Porječina, u dužini od 558 metara. Tom inicijativom obnovljena je uništena dionica puta, te su sada asfaltom spojena dva zaseoka. U Mjesnoj zajednici Sočkovac asfaltirana je kritična dionica puta „Stjepanovića sokak”, u dužini od 240 metara, što je doprinijelo boljem kvalitetu života za 845 stanovnika koji koriste tu dionicu. U planu su daljnji radovi na putnim pravcima u tim mjesnim zajednicama, kao i rekonstrukcija i asfaltiranje lokalnog puta Stanići u MZ Krtova.

Sanacija i asfaltiranje putnih pravaca direktno utiče na kvalitet života ne samo onih koji borave u određenoj mjesnoj zajednici, već i onih koji kroz te zajednice prolaze i koriste njihovu postojeću infrastrukturu. Očekuje se da će asfaltiranje puteva u opštini Petrovo donijeti direktnu korist za preko 5.300 mještana.

IZGRADNJA SPORTSKOG TERENA U MZ ČARDAČANI, LAKTAŠI

Novoizgrađeni multifunkcionalni teren za fudbal, košarku i odbojku u selu Miloševci u MZ Čardačani svakodnevno okuplja na desetine mladih iz okolnih naselja i mjesnih zajednica.

Izgradnja terena predložena je kao prioritet na jednom od foruma građana u Mjesnoj zajednici Čardačani, jer na području koje naseljava gotovo 1.400 stanovnika nije bilo niti jednog adekvatnog sportskog igrališta.

„Gradnja igrališta i slični projekti utiču i na mlade roditelje da ne odlaze da žive u druga naselja zbog nedostatka društvenih aktivnosti”, kaže Slaviša Ćetojević, stanovnik Miloševaca.

Plan je da novi teren posluži i za međumjesna, pa čak i opštinska sportska takmičenja, a amaterski sportski klubovi već se formiraju.

NABAVKA ULTRAZVUČNOG APARATA U MZ GRČICA, BRČKOU Mjesnoj zajednici Grčica jedan od glavnih prioriteta građana bila je nabavka ultrazvučnog aparata za ambulantu porodične medicine, u kojoj zdravstvene usluge prima oko 5.000 pacijenata. Aparat je kupljen u junu 2017. godine, a ukupna vrijednost ove nabavke iznosi 21.700 KM.

„Prije nije bilo ovakvog aparata u našoj ambulanti i svi građani su morali da idu u Dom zdravlja, da se naruče za snimanja, i dugo su čekali na rezultate, zbog velike gužve, što je bio problem posebno za starije pacijente. Sada u našu ambulantu dolaze čak i pacijenti iz centralnog Doma zdravlja, jer njihov ultrazvuk ima samo dvije funkcije, dok novonabavljeni ultrazvučni aparat u našoj ambulanti ima sedam funkcija snimanja i dvije sonde, i koristi se za snimanje abdomena, štitne žlijezde, dojki i malih tkiva, između ostalih funkcija”, kaže Vedran Jovičić, predsjednik MZ Grčica.

Zainteresovanost pacijenata za ovaj aparat je velika i pokazao se do sada veoma koristan za zajednicu, posebno jer je ambulanta već imala ljekare obučene za rad na ovom aparatu. Ova nabavka je također rasteretila korištenje ultrazvučnog aparata u Domu zdravlja.



PRIPREMA I SAJAM TRADICIONALNIH BOSANSKIH JELA, MZ DOLOVI, OLOVOUdruženje žena „Sabina Jamaković” iz MZ Dolovi u Olovu je u sklopu projekta „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH” organizovalo obuku za žene u pripremi tradicionalnih jela i zimnice, nakon čega je uslijedio izvanredan sajam hrane 25. 8. 2017. godine. U pripremi jela učestvovala je 31 žena, a neke od njih su pripremile i po nekoliko jela.

„Sajam je bio dobro posjećen, i žene su se dobro odazvale za ovu aktivnost. Imali smo takmičenje za najbolju pitu, sir i hurmašicu, a 30% zarade od ovog bazara ide u humanitarne svrhe za ugroženu populaciju”, rekla je Nihada Salibašić, predsjednica Udruženja.

Cilj aktivnosti je da doprinese zbližavanju i međusobnom pomaganju žena, te će se kroz edukaciju stvoriti uslovi i za unapređenje znanja, i mogućnost za daljnje ekonomsko osnaživanje. Udruženje žena

„Sabina Jamaković” ima dugu tradiciju rada na ovom području i ove godine obilježava 20 godina postojanja.

„U početku, organizacija je pokrenuta poslije rata kao prostor za žene da se druže, a kasnije je to izraslo u ozbiljnu organizaciju. Radili smo razne projekte, od opremanja kuhinje u našim prostorijama, do pripreme zimnica i cateringa”, izjavila je Nihada, koja je također najavila i održavanje novih edukacija o pripremi zimnice.

HKUD „NAŠI KORIJENI” MZ BISTRICA, ŽEPČEHKUD „Naši korijeni” iz MZ Bistrica, Žepče, radi na promociji i očuvanju običaja i kulturno-istorijskog naslijeđa na ovom području, kroz projekat „Bolje da nestane sela nego običaja”. Cilj rada ovog kulturno-umjetničkog društva je povećati broj kulturnih sadržaja u toj mjesnoj zajednici, te uključiti što veći broj djece i mladih žena u ove aktivnosti.

„U sklopu projekta djeca će naučiti izvorna kola, te će se nabaviti i nošnja, a pored toga planirano je da se radi i na sviranju instrumenata, kao što su šargije i dvojnica”, kaže Cvita Zrno, tajnica i koreograf Društva. „Imali smo do sada 55 djece i radimo trenutno s početnicima i naprednom grupom s kojom idemo na nastupe.”

Djeca su imala priliku da predstave ono što su naučila pred više od 2.000 posjetitelja na tradicionalnoj folklornoj manifestaciji „Bistričko prelo” u julu 2017. godine, a također redovno učestvuju i na manifestacijama u Bugojnu i Čitluku, te multietničkim smotrama folklora.

„Djeca su prezadovoljna, dolaze redovno na probe, divota ih je vidjeti, a s njima dolaze i mame i međusobno se druže. Također imamo i nekoliko djece s posebnim potrebama. Djeci i roditeljima je ovo dobro došlo posebno zato što je besplatno, jer mnogi ne bi mogli to sebi priuštiti”, kaže Cvita, koja vodi folklornu grupu već 16 godina. Cvita je jedna od rijetkih osoba koja se već dvadeset godina bavi folklorom. „To je nešto što se voli, imam neizmjernu ljubav prema folkloru, a milina je raditi sa djecom”, dodaje ona.

Organizacije civilnog društva



Vijeće mladih općine Ključ u okviru projekta „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH” implementiralo je projekat izgradnje dječijeg igrališta u MZ Sanica.

Cilj projekta bio je obezbijediti siguran i kvalitetan prostor za igru i zabavu djece do 12 godina na području ove opštine. Projekat je obradovao nekih 950 mališana iz Ključa, te im omogućio nove zabavne aktivnosti i mjesto za provođenje slobodnog vremena.

Na igralište su postavljeni ljuljaška, tobogan, klackalica, njihalica-konjić, vrtuljak, klupe i korpa za otpatke. Mjesna zajednica Sanica je obezbijedila i pripremila teren gdje su postavljeni elementi i igračke. Vijeće mladih je iskoristilo priliku da otvaranjem igrališta obilježi i prvi Dječiji dan, 9. juna 2017. godine. Tim povodom organizovano je i nekoliko kreativnih i zabavnih radionica za više od 80 djece, te druženje s roditeljima, prosvjetnim radnicima i mještanima.

„Ovo igralište pokazuje koliko malo je potrebno da bi se život jedne mjesne zajednice promijenio, upotpunio novim sadržajem i zadovoljio potrebe građana. Nadamo se da će djeca iz Sanice koristiti ovo igralište te ga održavati i čuvati kako bi imali mjesto na kome mogu koristiti svoje slobodno vrijeme kroz igru i zabavu. Mi smo se potrudili da obogatimo prostor u parku i damo mu svrhu koja će koristiti građanima Sanice. Veliku pomoć i odličnu suradnju imali smo i sa Senadom Hadžićem iz Mjesne zajednice Sanica te očekujemo da ćemo sa ovom suradnjom nastaviti i kroz naredne aktivnosti”, rekla je Jasmina Banjalučkić u ime Vijeća mladih Ključ.

IZGRADNJA DJEČIJEG IGRALIŠTA I ORGANIZACIJA DJEČIJEG DANA, MZ SANICA, KLJUČ



Osnaživanje socijalno isključenih kategorija

KUĆA RADOSTI U KOTOR VAROŠIKroz ovaj humani projekat članovi Udruženja Centar za porodicu „Kuća radosti” Kotor Varoš nastoje da poboljšaju lokalne uslove za kvalitetniju brigu, socijalizaciju i slobodno vrijeme djece s poteškoćama u razvoju angažovanjem logopeda, te nabavkom didaktičkog materijala za rad. Plan je da se održe i tematske radionice edukativnog karaktera, gdje se djeca uče socijalizaciji, razvoju fine motorike i grafo motorike.

Prvobitno je bilo zamišljeno da projektom bude obuhvaćeno dvadeset i četvoro djece s poteškoćama u razvoju i govorno-jezičkim smetnjama, ali je broj povećan, tako da sada Udruženje u ovom projektu radi sa trideset i dvoje mališana.

„Osmoro djece je uspješno završilo tretman i sada je na njihovo mjesto došlo osmoro nove djece. Ovaj projekat se okončava krajem novembra. Nažalost, mnogo je djece na čekanju, tako da smo mi kao prioritete uzimali djecu iz udaljenih mjesnih zajednica. Uz pomoć lokalnih institucija uspjeli smo pronaći adekvatan prostor u opštini Kotor Varoš za naše Udruženje i rad s djecom s poteškoćama u razvoju. Mi smo taj prostor uspjeli i opremiti, ali problem nam je bio kadar jer ovdje nemamo ni logopeda ni defektologa, a ni Dom zdravlja nema stručan kadar koji može raditi s djecom”, kaže direktorica Centra za porodicu „Kuća radosti” Kotor Varoš Dragica Tepić.

Roditelji su bili primorani voditi djecu u Čelinac i Banju Luku da bi djeca išla na potrebne tretmane, što je iziskivalo mnogo vremena i novca za tretmane i putne troškove.

„Roditelji koji su mogli finansijski to podržati, radili su te terapije, a djeca roditelja koji nemaju finansijska sredstva za tretmane su bila prepuštena sama sebi”, dodaje Dragica. „Iz tog razloga, mi smo kroz ovaj projekat tražili finansiranje logopeda i uspjeli smo to obezbijediti na deset mjeseci. Doktorica dolazi iz Trapista kod Banjaluke tri puta sedmično i potpisala je s nama ugovor o djelu.”

Udruženje CP „Kuća radosti” osnovali su roditelji djece s poteškoćama u razvoju upravo kako bi sami pokušali omogućiti što bolje uslove za svoju djecu koji nisu postojali u opštini Kotor Varoš.

„Nismo imali centar gdje bismo mogli da radimo s našom djecom. Uz pomoć Opštine i drugih institucija kao što su Centar za socijalni rad i domovi zdravlja, dobili smo spiskove djece s poteškoćama u razvoju, u našoj lokalnoj zajednici ima ih preko stotinu, a ima i mnogo djece koja nisu prošla kategorizaciju i nisu uključena u bilo kakvu ustanovu obrazovanja.” Dragica naglašava koliko je zapravo važna ta nematerijalna vrijednost projekta u radu sa djecom i koliko bi bilo dobro da se slični projekti nastave i u budućnosti.



INTERKULTURALNI KAMP RUDO – STRGAČINA 2017Udruženje za pomoć osobama s posebnim potrebama „Nada” već osam godina organizuje Interkulturalni kamp Rudo – Strgačina, kako bi povećali stepen interakcije i međusobnog razumijevanja između građana Mjesne zajednice Strgačina i učesnika kampa, djece iz različitih polnih, nacionalnih i socijalno-ekonomskih skupina. Kamp također doprinosi promociji kulturno-istorijskih lokacija i prirodnih ljepota tog regiona, zahvaljujući organizaciji izleta i posjeta Rudom, Višegradu i lokalnom izletištu na Biljevinama.

Zahvaljujući projektu „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH”, ove godine su organizovane dvije smjene učesnika tokom avgusta, te je 77 nastavnika i učenika iz osnovnih škola iz Sarajeva, Rudog, Tešnja, Mokrog, Višegrada, Istočnog Sarajeva i Šija bilo uključeno u aktivnosti.

Tokom kampa organizovane su volonterske akcije uređenja prostora kampa, pomoći osobama treće životne dobi i jednodnevna druženja s 50 članova udruženja za pomoć osobama s posebnim potrebama. Pored pomoći pružene ovim domaćinstvima u sređivanju i čišćenju dvorišta i slaganju drva, ovim putem stvara se i društveno odgovorna populacija građana koja u svojim sredinama može dodatno širiti takvu pozitivnu praksu.

Učesnici su također proveli vrijeme u edukacijama na temu interkulturalizma i tolerancije, kako bi se razvila svijest o značaju multikulturalnog dijaloga i suočavanju s predrasudama. Također su organizovana brojna druženja, zabave i rekreativno-sportski sadržaji za učenike i mještane Mjesne zajednice Strgačina. Ova vrsta direktne i konkretne saradnje među mladima pomaže pri uspostavljanju poznanstava među učenicima, te stvaranju jačih veza među građanima mjesnih zajednica širom Bosne i Hercegovine.



MR.SCI. AMRA BABIĆ NAČELNICA OPĆINE VISOKO „Drago mi je zaista da smo u ovom projektu i sigurna sam da ćemo imati dobre efekte. Projekat pomaže i da stvara taj osjećaj među ljudima koji rade u mjesnoj zajednici da su oni ipak bitni, da su cijenjeni, da ih neko vidi, uvažava, sluša, da se oni kreću po seminarima gdje se priča o ozbiljnim temama, da neko smatra da im treba kupiti računar, da im trebaju prostorije. To je sve dodatni motiv jednom aktivizmu građana koji je u principu besplatan, za koji oni nemaju nikakve materijalne naknade osim lične satisfakcije, i tu neku pozitivnu atmosferu koja ljudima treba pružati ličnu satisfakciju treba razvijati ne samo da bi te ljude zadovoljili, nego da bi dali primjer i nekim drugim ljudima, posebno mladima, da vrijedi raditi, neko to ipak vidi, prizna i valorizuje kroz neke projekte.”

1. Na koji način projekat „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH” doprinosi mjesnim zajednicama i općini Visoko?

Rad mjesnih zajednica se godinama marginalizira i svodi samo na nužnu formu. Mi na području općine Visoko pokušavamo našim mjesnim zajednicama da damo motiva i zamaha da shvate da su oni pravni subjekti i da su oni najniži oblik organizovanja vlasti u BiH.

Iz mog iskustva iz prethodnog mandata, zatekla sam situaciju u kojoj su mjesne zajednice bile prepuštene same sebi, te nije postojao kanal putem kog bi oni artikulisali svoje ideje kao ravnopravne projekte, već je odabir išao političkim linijama, što je demotiviralo građane da rade. Trebalo je vremena da promijenimo taj način rada i napravimo model putem koga mi prvenstveno ljude educiramo šta je njihov zadatak i posao, a zatim da im

pomognemo u tome, i mi to kroz ovaj projekat radimo. Na ovaj način ljudima u mjesnim zajednicama dajemo osjećaj važnosti, podsjećamo ih da su oni bitni, da utiču na donošenje odluka, i da ih lokalna zajednica smatra svojim partnerom i uvažava.

Osnovna korist od ovog projekta je to da su mjesne zajednice shvatile da su oni punopravni faktor i punopravan nivo vlasti u BiH, da su jedna bitna karika, da se pitaju i da ih neko smatra partnerima, i kada oni dožive kako izgleda da se jedan projekat realizuje od ideje pa do njegovog završetka, onda oni mogu da shvate i svoje druge partnere u tom projektu, kao što je na primjer općina, i to je taj benefit koji dobivamo i mi. Ovim putem ljudi mogu da osjete šta znači i realizovati projekat, a ne samo identifikovati problem, predložiti i inicirati, već da osjete šta znači pronaći rješenje, pronaći sredstva i dovesti projekat do kraja.



2. Koliko aktivizam, učešće i inicijativa građana doprinose zajednici, i kakvo učešće je potrebno u demokratskom društvu?

Meni su se kroz susrete i razgovore s građanima u mnogim pitanjima „otvorile oči”. Taj građanski aktivizam, koji ja smatram jako bitnim, ne bi smio da se svede na ono što mi u BiH dugi niz godina živimo, a to je samo kritiziranje. Trebamo mijenjati tu svijest iz samo kritike u - „imamo problem, hajmo da ga riješimo”, pobuditi želju da ljudi učestvuju u procesima, da shvate da to nije samo zadaća izvršne zakonodavne vlasti i da administracija i načelnik imaju ograničeno vrijeme i ograničene kapacitete. Veoma je teško da se ne kritizira, nego da se bude afirmativno i pozitivno u dijagnosticiranju problema koji svi zajedno imamo i u njihovoj realizaciji.

3. Koja je vaša uloga i uloga Općine u procesu motivisanja građana da oni sami shvate da bi trebali da preuzmu te inicijative u razvojnim projektima?

Jako je bitno približiti se ljudima. Ovaj posao se ne radi iz kancelarije. Vi morate biti s ljudima, doživljavati i živjeti ono što oni žive i dijeliti s njima razmišljanja. Ja veoma često sa svojim saradnicima, posebno kada pripremamo program kapitalnih ulaganja za sljedeću godinu, obiđem kompletnu opštinu i razgovaram s mještanima. Mi kao struka predložimo našu ideju, ali nikada nismo nametali vlastita rješenja, već tražimo njihovo mišljenje o problemima i rješenjima. Također tražimo njihovu pomoć u skupljanju određenih sredstava od građana i privrednih subjekata, te da doprinesu svojim radom, kako bismo uradili što više na terenu. Ovaj pristup je dao jako puno efekata u prethodnom periodu i veliki broj projekata smo uspjeli da realizujemo na taj način.

4. Koji su još neki od prioriteta i inicijativa građana koje Općina podržava nezavisno od ovog projekta, kao i neki od postojećih problema?

Realizujemo jedan projekat „Zaboravljena sela”, odakle su se ljudi masovno iseljavali jer tamo nije ništa dolazilo, ni struja, ni voda, ni kanalizacija ni asfalt, ni javna rasvjeta, mi smo krenuli u taj projekat da ljude zadržavamo u mjestima gdje su se oni rodili, gdje imaju svoju imovinu, da im tu pravimo uvjete za život, da ne ostaju napuštena imanja, što u konačnici znači i zadržavanje ne samo zbog imetka, nego i zbog radnih mjesta, da pomažemo razvoj poljoprivrede.

Ljudi uglavnom najviše pažnje posvećuju infrastrukturnim pitanjima jer im od toga zavisi kvalitet života. Međutim, veoma često se kao inicijativa pokreće pitanje pasa lutalica, a bez saradnje s građanima, mi taj problem ne možemo riješiti.

Drugi problem je nelegalno odlaganje smeća, i to je problem koji moramo riješiti zajedno. Imali smo na širem području MZ Gračanica odlaganje velikih količina životinjskog otpada i kućno-komunalnog otpada. Građani to moraju prijaviti, kako bismo mi to mogli sankcionisati. U svim lokalnim zajednicama svjesni smo ovih problema i vrtimo se nekako u krug, nemamo rješenja ni za jedan ni za drugi problem.

5. U vašoj administraciji prisutan je veliki broj mladih ljudi i žena. Kako promovišete i ohrabrujete njihovu afirmaciju u učešću u političkim i uopšteno demokratskim i razvojno-ekonomskim procesima u Visokom?

U politici kao jednoj humanoj, društvenoj disciplini nije bitno ko je kog spola, bitna je dobra volja, bitno je da uvažava druge ljude, da ima određen stepen etike i etičkog ponašanja u svom karakteru i da želi da radi.

Mi smo društvo predrasuda i jedini način da se borimo s njima je afirmacija pozitivnih primjera i davanje šansi novim ljudima. Po prirodi, u administraciji je uvijek bilo više žena i to je nešto što kao društvo i prihvatamo, ali na rukovodećim mjestima to baš i nije slučaj. Ono što meni nije problem je imenovati na rukovodeća mjesta bilo muškarce ili žene, nezavisno od spola, ali koji su u određenom trenutku najspremniji da odgovore na izazove tog radnog mjesta, najkvalifikovaniji da daju doprinos i maksimum, odnosno u datom trenutku najbolji.

Mlade ljude uključujemo jako puno u procese. Kroz ovaj organ je u četiri godine preko 60 mladih ljudi prošlo kroz volonterski staž, dobili prvo životno iskustvo, neki od njih su kroz konkurse koje je provela državna služba kasnije osnovali i radni odnos ovdje, i to je ono što ne možete napraviti preko noći.

Mi ovdje pravimo promjene prirodnim slijedom, odlaskom kadrova u penziju primamo nove ljude. Mlade ljude pokušavamo učiti kako da traže rješenja, da u svakom trenutku budu pozitivni i afirmativni, i da sva svoja znanja o novim tehnologijama donesu u ovaj organ i da svoje kolege motivišu da ih i oni počnu primjenjivati u praksi. Sigurno je da se cijela slika općine Visoko promijenila dolaskom tih novih mladih ljudi – u organima uprave vidimo više ljubaznosti, osmijeha, susretljivosti, a samim tim i više efekata rada.

Općina Visoko ima 26 mjesnih zajednica i 88 naseljenih mjesta. U projekat „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH” uključeno je šest mjesnih zajednica: Zimča, Topuzovo Polje, Stari Grad, Novo Naselje, Gračanica i Kralupi.



Društveni centri Društveni centri su prostori koji služe mjesnim zajednicama i građanima da se okupljaju, umrežavaju, sarađuju, učestvuju u donošenju odluka, uče i razvijaju sebe i svoje zajednice, te imaju bitnu ulogu za razvoj društvenog kapitala i kohezije. U periodu od setembra do novembra, u sklopu projekta otvoreno je i opremljeno 5 novih centara.

DRUŠTVENI CENTAR U NEVESINJU POČINJE S RADOMDruštveni centar u opštini Nevesinje otvoren je 14. septembra 2017. godine, nakon što je završena adaptacija zgrade Opštine u sklopu koje je i smješten. Centar je opremljen zahvaljujući zajedničkim sredstvima Vlade Švajcarske i Vlade Švedske, i Opštine Nevesinje, u vrijednosti od 16.969,33 KM.

Novootvoreni Društveni centar je jedinstven prostor u ovoj sredini, a kako ističe menadžerica Centra Ljubica Benderać, značaj otvaranja Centra u Nevesinju je veliki s obzirom na to da su mjesne zajednice u Nevesinju geografski veoma udaljene jedna od druge, te će na ovaj način mještani imati jedinstveno mjesto na kojem će se moći okupljati i održavati zajedničke sastanke.

Prostor Društvenog centra je adekvatan i za organizaciju kulturnih i društvenih programa, za aktivnosti udruženja i nevladinih organizacija, kao i za radionice za djecu, seminare, edukacije, projekcije, druženja, sastanke, prezentacije i forume.

„Otvaranje Društvenog centra ima višestruku korist za građane opštine Nevesinje. Sada imamo mjesto za okupljanje, druženje i organizovanje različitih programa. Značajno je i što je Centar smješten u sklopu zgrade Opštine što će svakako doprinijeti unapređenju komunikacije i saradnje predstavnika Opštine i građana, predstavnika mjesnih zajednica i nevladinih organizacija. Vjerujem da će programski Centar biti usmjeren na promociju ideja građanskog aktivizma i razvoja naše opštine”, kaže Ljubica Benderać, koja je i koordinator projekta u ime Opštine Nevesinje.

Video o otvaranju Centra možete pogledati ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=GwwzBsDoheE



OTVOREN DRUŠTVENI CENTAR ILIJAŠDruštveni centar u MZ Mrakovo, Ilijaš, otvoren je 20. oktobra 2017. godine, uz prisustvo načelnika Općine Akifa Fazlića, te predstavnika Mjesne zajednice.Centar u Mrakovu će služiti ne samo ovoj već i drugim mjesnim zajednicama u Ilijašu, kao mjesto za okupljanje stanovnika, forume, građanski aktivizam, održavanje radionica i edukacija, te društveno-kulturnih aktivnosti. „Društveni centar je ideja koja je proizašla iz samih mjesnih zajednica, dok smo obilazili teren svi su kao razlog nepostojanja aktivizma građana navodili nedostatak prostora. Ovaj prostor je osmišljen da na što bolji način podstakne aktivizam građana, unaprijedi kapacitete koji se direktno tiču apsorpcije sredstava koja su na raspolaganju a tiču se međunarodnih fondova, da se udruže građani da urade neke volonterske akcije, i na taj način ćemo vidjeti na koji način će funkcionisati ovakvi centri”, rekla je Majda Ganibegović, voditeljica projekta u ime UNDP-a.U Centru je već realizovana dvodnevna obuka za predstavnike MZ Olovo i Ilijaš, te je također u planu i korištenje ovog prostora za edukacije mladih, kroz projekat „Opremanje multimedijalnog centra u sklopu MZ Mrakovo IT opremom”. Objekat je opremljen setom informatičke opreme, tabletom i kancelarijskim stolovima i stolicama, koji će služiti za edukacije i osposobljavanje mladih kadrova.

„Društveni centar koji je opremljen informatičkom opremom će obezbijediti prostor za edukaciju mladih ljudi i svih onih koji će to koristiti. U ovom prostoru će se vršiti razne aktivnosti nevladinog sektora, udruženja i sve ono što je bitno u kreiranju lokalnog razvoja”, rekao je načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić.

„Društveni centar je projekat u koji smo bili svi zajedno uključeni i ovim želimo slati poruke i ideje građanima na koji način da se educiraju”, kaže Mehmed Smajlović, predsjednik MZ Mrakovo.

Finansiranje mjesnih zajednica u BiH propisano je na vrlo generalan način. Zakon u RS-u određuje da lokalna uprava treba odrediti posebna sredstva za finansiranje mjesnih zajednica, te da se opštinskim statutom trebaju propisati načini finansiranja. U FBiH zakon za MZ propisuje prihode u skladu s njihovim ovlastima, te naglašava i potrebu za raznovrsnim izvorima prihoda, ali ne precizira kako osigurati ta sredstva.

U oba entiteta i Distriktu Brčko finansiranje rada mjesnih zajednica je također predviđeno i kroz donacije, poklone i naplate usluga koje MZ pružaju, što znači da ova tijela imaju skromna sredstva za rad i operativne troškove, te malo finansijske nezavisnosti od jedinica lokalne samouprave.

Da li ste znali?U Bosni i Hercegovini postoji 2.587 formalno osnovanih mjesnih zajednica1 od čega:

1.451 u Federaciji BiH

1.058 u Republici Srpskoj

78 u Distriktu Brčko

1 Mirna Jusić. 2014. Mjesne zajednice u BiH. Izazovi i perspektive institucionalnog razvoja. Centar za društvena istraživanja Analitika, Sarajevo.



O UČEŠĆU I OBUKAMA„Imamo dobru saradnju s UNDP-om, i edukacije koje radimo s njima mogu nam koristiti i za druge projekte, jer smo sada upućeni kako raditi projekte i kako prići potencijalnim investitorima”, Idriz Hota, predsjednik Savjeta Mjesne zajedice Dugandžići, općina Olovo.

„Pozitivna strana ovog projekta je što ohrabruje uključenost, te nam pomaže da dobijemo nova znanja i spoznaje. Mi želimo da radimo nešto za dobrobit naše zajednice, imamo volju, a dobili smo i znanje kroz treninge, te se trudimo da doprinesemo lokalnoj zajednici i društvenom životu u našem okruženju”, Emira Zečić, članica Upravnog odbora Mjesne zajednice Maoča, Distrikt Brčko.

„Ponosni smo i zadovoljni što je naša MZ obuhvaćena ovim projektom. Sticajem okolnosti mi smo i prva mjesna zajednica koja je i održala forum građana u Banjoj Luci 29. 6. 2017. poslije nekoliko seminara i ukazanih instrukcija o samom provođenju projekta. Imali smo jako dobar odziv naših građana, na forumu je prisustvovalo preko 80 stanovnika. Građani su se slobodno izjašnjavali o svojim potrebama i delegirali razne prijedloge u vezi s infrastrukturom, omladinom, ženama, sportom, itd.”, Mirjana Lakić, predsjednica Savjeta MZ Paprikovac, Banja Luka.

„U proteklih godinu dana održali smo dva foruma građana. Ovaj projekat je primjer da se iz same mjesne zajednice može uraditi dosta toga, samo je važno da imamo dobru saradnju s mještanima. Mislim da smo dosta toga zajedničkim radom i aktivizmom pomjerili s mrtve tačke. I dok nije došao UNDP, mi smo se trudili da u MZ ostvarimo dobre kontakte sa stanovnicima te smo zajednički provodili neke aktivnosti”, Željka Despotović, predsjednica Savjeta MZ Kočićevo, Gradiška.

O NOVOJ OPREMI„Ova donacija će unaprijediti rad naših mjesnih zajednica. Sada možemo mnogo brže i efikasnije da obavljamo svoje poslove, a značajna je i za unapređenje naše komunikacije s građanima i Općinom. Informatička oprema olakšava naš rad, sada imamo mogućnost da samostalno pratimo javne pozive, pišemo projekte i apliciramo, kao i da radimo na povezivanju s drugim mjesnim zajednicama i organizacijama”, rekao je Samir Sarajlić, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Jablanica 2.

Šta kažu građani?

O PROJEKTIMA U ZAJEDNICAMA„Najviše podrške je na našem forumu građana dobio prijedlog projekta proširenja područne škole ovdje u MZ Česma jer imamo dvije učionice i pet razreda. Radi se u 3 smjene i to je nešto što smo mi već u proteklih nekoliko godina i tražili od Ministarstva prosvjete RS i ostalih nadležnih institucija da se to dogradi. Sada se kroz ovaj projekat s UNDP-om ukazala šansa da se to konačno i ostvari. Ta učionica je nešto što je neophodno, što će mnogo da znači za đake i za stanovnike MZ Česma”, Miladin Maličević, predsjednik Savjeta MZ Česma, Banja Luka.

„Zahvaljujući sredstvima UNDP i Opštine Laktaši, konačno smo izgradili putnu strukturu u ovom dijelu Aleksandrovca. Gradnjom ovog puta građani su bolje infrastrukturno povezani i pokazalo se upravo kroz te forume kako sami stanovnici dobro prepoznaju prioritetne probleme u svojoj okolini. Mi nastavljamo s učešćem u projektu ‘Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH’, redovno održavamo forume, idemo na seminare i želimo da unaprijedimo kvalitet života u našem naselju. Važnost ovog projekta za nas je mnogo velika. Želimo ojačati društvene strukture i izgraditi infrastrukturu u MZ Aleksandrovac. Kroz održavanje radionica i okruglih stolova, uspostaviće se i osnažiti ruralni odbori MZ, kreirati akcioni planovi, koji će definisati prioritetne oblasti razvoja naseljenih mjesta”, istakao je predsjednik MZ Aleksandrovac Momčilo Dobrijević, Laktaši.



O PROJEKTIMA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA „Poznato je da su roditelji sretni kada su i njihova djeca sretna. U MZ Doljani nema urađen mobilijar za djecu gdje bi roditelji mogli dovesti djecu da se zabave. Ono što je djeci koja su u gradu dostupno svaki dan, na žalost djeci Doljana je bilo uskraćeno. Volonterskim radnim akcijama sada ćemo izgraditi igralište za djecu. Svi volonteri koji budu radili na izgradnji igrališta će za nagradu dobiti besplatno korištenje teretane/fitnesa koji će biti otvoren u sklopu realizacije projekta”, dodao je Haris Halilhodžić, predsjednik Omladinskog kluba „Pod istim suncem”.„Ovo je prvi projekat ove vrste koji se implementira na području MZ Glogošnica. Svi polaznici Škole će imati odlične preduslove kako bi mogli učiti o osnovama planinarstva, kretanju i ponašanju u planini, pružanju prve pomoći unesrećenima i mnogim drugim oblastima koje ćemo obraditi za vrijeme trajanja Škole planinarstva. Mnogima će ovo biti i prvi kontakt s planinom, i želimo da sve prođe u najboljem mogućem redu. Svakako očekujemo da će dobar dio polaznika Škole, čijim smo brojem i mi pozitivno iznenađeni, ostati u planinarstvu, i da će svojim prijateljima pričati samo o lijepim stvarima kada su u pitanju naše

planine. Podrška UNDP-a nam mnogo znači, jer će polaznici imati obezbijeđene sve uslove kako bi što lakše uspjeli savladati Školu planinarstva”, rekao je Naid Keskin, sekretar Planinarskog društva i koordinator projekta „Škola planinarstva”.

„Projekat će doprinijeti poboljšanju kvaliteta života mladih općine Pale FBiH, kroz njihovo osposobljavanje za pokretanje poduzetničkih i inovativnih ideja. Mladi odlaze iz BiH, a društvo nudi malo aktivnosti koje podržavaju mlade ljude i njihov ostanak”, kaže Nisad Crnčalo, predsjednik Udruženja mladih općine Pale Prača, objašnjavajući potrebu za ulaganje u omladinu i njihovu edukaciju.

„Kroz ovaj projekat želimo unaprijediti edukativno-kreativni izražaj te podstaći socijalizaciju žena u mjesnoj zajednici, te unaprijediti i kvalitet života naših žena. Želimo da povećamo i članstvo našeg Udruženja žena, te da ojačamo i kapacitet za očuvanje tradicionalnih rukotvorina“, rekla je Azra Jakupović, predsjednica Udruženja žena ‘Žene sa Sane’ iz Sanskog Mosta.

Quality assurance: Melisa Durak, UNDP Communications Officer

Za povratne informacije, molimo vas kontaktirajte: Melisa Durak, UNDP odjel za komunikacije - [email protected]

Ova publikacija objavljena je u okviru projekta “Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH“, kojeg zajednički podržavaju i financiraju Vlada Švicarske i Vlada Švedske, a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH. Sadržaj ove publikacije, kao i nalazi prikazani u njoj, ne odražavaju nužno stavove Vlade Švicarske i Vlade Švedske, niti Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).

Copyright UNDP 2017

UNDP u Bosni i Hercegovini

Zmaja od Bosne b.b. 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Tel: +387 (33) 293 400 Fax: +387 (33) 552 330 E-mail: [email protected]

Twitter: @UNDPBiH #MjesneZajednice

Facebook: https://www.facebook.com/UNDPBiH/

Sektor za socijalnu uključenost i demokratsko upravljanje

Voditeljica projekta: Majda Ganibegović

Copywriter: Lana Pašić

Design: Mirna Ćesović

PLANIRANI DOGAĐAJI I AKTIVNOSTI...„Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH” u narednom periodu donosi...

intenzivnije učešće građana u procesima lokalnog razvoja i demokratije

implementaciju novih projekata mjesnih zajednica i organizacija civilnog društva

srednjoročni prikaz projekta

nove ugovore s odabranim organizacijama civilnog društva

početak implementacije društveno-odgovornih ideja sa startup dana

konferenciju za verifikaciju vizije

VIDEO: Nova vizija mjesnih zajednica u Bosni i Hercegovini

https://www.youtube.com/watch?v=UFXkcSp0trY&t=17s

https://www.youtube.com/watch?v=f9w6m10n8pE

VIDEO: Novi modeli mjesnih zajednica

https://www.youtube.com/watch?v=mnmduHsdAzY

Documents

JAČANJE ULOGE MJESNIH ZAJEDNICA U BIH …...Sorajić, predsjednik Mjesne zajednice Dubočica, Ljubinje. „Reakcije građana na forume su potpuno pozitivne, drago im je što je naša