Embed Size (px)
Citation preview
JAVNA PODUZEĆA U HRVATSKOJ: STANJE I PERSPEKTIVA
KONFERENCIJA: DRŽAVNO, A EFIKASNO
Kakva javna poduzeća trebamo?
Kraš Auditorium, Zagreb, 26. travnja 2017. godine
Doc. dr. sc. Marko Primorac Ekonomski fakultet - Zagreb
Uvod (1) • Reforme u pružanju javnih usluga s novim institucionalnim aranžmanima učinile su
poduzeća u državnom vlasništvu sve važnijima u mnogim zemljama.
• JP predstavljaju oko 10% ukupnog (globalnog) BDP-a (Bruton et al., 2015).
• JP često posluju u pružanju javnih usluga i usluga od šireg društvenog interesa čija je ponuda od iznimne važnosti za cjelokupno stanovništvo.
• JP su posebno značajna u Kini, Rusiji, Brazilu, Indiji i ostalim gospodarstvima u nastajanju, ali i u europskim zemljama, poput Njemačke, Finske, Grčke, Irske i Francuske.
• JP su posebno prisutna u pojedinim sektorima (Kowalski et al., 2013.): rudarstvo, građevinarstvo, transport, električnu energiju, telekomunikacije i financijsko posredovanje.
• JP se definiraju kao poduzeća u kojima država ima značajnu kontrolu na temelju potpunog, većinskog ili značajnog manjinskog vlasništva (OECD 2005).
• U tom kontekstu, JP uključuju i poduzeća koja su pod značajnom kontrolom nižih razina vlasti
2
Uvod (2)
• JP se koriste i za pružanje usluga od lokalnog značaja, a udio zaposlenih u takvim društvima često doseže i 50% ukupno zaposlenih u JLP(R)S.
• Dugovi trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica redovito prelaze dugove samih vlasnika (lokanih jedinica).
• Zbog toga je izučavanje i analiza korporativnog upravljanja u ovim poduzećima od iznimne važnosti.
• Nedostatak korporativnog upravljanja i odgovornosti doveli su do rasprava o tome koji modeli, mehanizmi, instrumenti i procesi koje bi se trebali koristiti kako bi osigurali učinkovito i održivo pružanje javnih usluga.
• Korporativno upravljanje državnim poduzećima postalo je veliki izazov u mnogim zemljama, posebno zemljama u razvoju u kojima gospodarski sustavi i političke kulture pridonose izazovima upravljanja.
• Osim toga, izazovi kao što su održivost, štednja i demografske promjene zahtijevaju integrirane pristupe upravljanju kako za institucije opće države, tako i za javna poduzeća i državne agencije.
3
Broj subjekata
Izvor:
4
940
960
980
1.000
1.020
1.040
1.0602
00
8.
20
09
.
20
10
.
20
11
.
20
12
.
20
13
.
20
14
.
20
15
.
0%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
0
50
100
150
200
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Zaposleni (u tisućama) - lijevo
Udio u ukupno zaposlenima - desno
Zaposleni u JP
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
0102030405060708090
20
08
.2
00
9.
20
10
.2
01
1.
20
12
.2
01
3.
20
14
.2
01
5.
Prihodi (umlrd. HRK)
Rashodi (umlrd. HRK)
Prihodi (%BDP-a)
Rashodi (%BDP-a)
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Prihodi (% prihoda OD) Rashodi (% rashoda OD)
Prihodi i rashodi (1) Prihodi i rashodi (2)
Imovina i obveze
Izvor:
5
0%
20%
40%
60%
80%
100%
120%
0
50
100
150
200
250
300
350
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Imovina (mlrd. HRK) - lijevo Obveze (mlrd. HRK) - lijevo Imovina (% BDP-a) - desno
Obveze (% BDP-a) - desno Obveze (% javnog duga) - desno
Analiza poslovanja javnih poduzeća 6
Br. Poduzeće Sektor Državno vlasništvo (%)
1. Autocesta Rijeka-Zagreb Cestovni promet 100
2. Autocesta Rijeka-Zagreb ON ARZ ON d.o.o. Cestovni promet 100
3. Hrvatske autoceste d.o.o. Cestovni promet 100
4. Hrvatske autoceste d.o.o. održavanja i naplata Cestovni promet 100
5. Hrvatske ceste d.o.o. Cestovni promet 100
6. HŽ cargo d.o.o. Željeznički promet 100
7. HŽ infrastruktura d.o.o. Željeznički promet 100
8. HŽ putnički prijevoz d.o.o. Željeznički promet 100
9. Jadrolinija Pomorski promet 100
10. Luka Rijeka d.o.o. Pomorski promet 82,88
11. Zračna Luka Dubrovnik Zračni promet 55
12. Zračna Luka Osijek Zračni promet 55
13. Zračna Luka Pula Zračni promet 55
14. Zračna Luka Rijeka Zračni promet 55
15. Zračna Luka Split Zračni promet 55
16. Zračna Luka Zadar Zračni promet 55
17. Croatia airlines d.d. Zračni promet 97,79
18. Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. Zračni promet 100
19. Hrvatska elektroprivreda - grupa Energija 100
20. Jadranski naftovod JANAF d.d. Energija 78,5
21. Plinacro d.o.o. Energija 100
22. Podzemno skladište plina d.o.o. Energija 100
23. Hrvatske šume d.o.o. Šume 100
24. Hrvatske vode Vode 100
25. Hrvatska radio televizija Komunikacije 100
26. Odašiljači i veze d.o.o. Komunikacije 100
27. Hrvatska pošta Pošta 100
28. Zagrebački holding Komunalno 100
Izvor: Bajo i Primorac, 2016
Veličina prihoda (mlrd. HRK)
Izvor: Bajo i Primorac, 2016
7
0
5
10
15
20
25
30
35
40
2009 2010 2011 2012 2013
Postal andcommunication
Utility
Water and forestry
Transport
Energy0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2009 2010 2011 2012 2013
Postal andcommunication
Utility
Water and forestry
Transport
Energy
Struktura prihoda
0
50
100
150
200
250
2009 2010 2011 2012 2013
Postal andcommunication
Water andforestry
Utility
Energy
Transport
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2009 2010 2011 2012 2013
Postal andcommunication
Water and forestry
Utility
Energy
Transport
Veličina imovine (mlrd. HRK) Struktura imovine
Struktura zaposlenih
Izvor:
8
0
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.000
2009 2010 2011 2012 2013
Energy
Water and forestry
Utility
Postal and communication
Transport
Neto dobit (mil. HRK)
Izvor: Bajo i Primorac, 2016
9
Neto profitna marža
Povrat na imovinu (ROA) Povrat na kapital (ROE)
-2.000
-1.500
-1.000
-500
0
500
1.000
1.500
2009 2010 2011 2012 2013
Water andforestry
Utility
Transport
Postal andcommunication
Energy
-15%
-10%
-5%
0%
5%
10%
15%
2009 2010 2011 2012 2013
Energy
Postal andcommunication
Transport
Utility
Water and forestry
-3%
-2%
-1%
0%
1%
2%
3%
4%
2010 2011 2012 2013
Energy
Postal andcommunication
Transport
Utility
Water andforestry
-10%
-8%
-6%
-4%
-2%
0%
2%
4%
6%
2010 2011 2012 2013
E
P&C
T
U
W&F
Omjer duga i glavnice
Izvor: Bajo i Primorac, 2016
10
Zaduženost (dug/imovina)
Tekući odnos (KI/KO) Novčani odnos (N/KO)
0%
50%
100%
150%
200%
250%
2009 2010 2011 2012 2013
Energy
Postal andcommunication
Transport
Utility
Water andforestry 0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
2009 2010 2011 2012 2013
Energy
Postal andcommunication
Transport
Utility
Water and forestry
0%
50%
100%
150%
200%
250%
300%
350%
400%
450%
500%
2009 2010 2011 2012 2013
Energy
Postal andcommunication
Transport
Utility
Water andforestry 0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
2009 2010 2011 2012 2013
Energy
Postal andcommunication
Transport
Utility
Water and forestry
Plan i ostvarenje investicija javnih društava za 2014. i 2015. (u mil., kuna)
Izvor: Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, 2015. Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015.
11
Društvo Plan 2014. Ostvarenje 2014. Plan vs. Ostvarenje
(%).
Plan
2015.
HEP GRUPA (bez HOPS-a) 2.093 1.486 71 2.700
HOPS 423 425 100
JANAF 58 60 104 280
PLINACRO 72 49 68
PSP 154 81 53
UKUPNO ENERGETIKA 2.800 2.100 75 2.980
Hrvatske autoceste 602 598 99 994
Hrvatske ceste 1.614 1.482 92 1.596
HŽ Infrastruktura 1.161 1.023 88 2.130
HŽ Putnički prijevoz 339 330 97 679
UKUPNO PROMET 3.716 3.434 92 5.399
Hrvatske vode 1.328 1.229 93
Hrvatske šume 595 610 102 200
UKUPNO VODOOPSKRBA I ŠUMARSTVO 1.923 1.839 96 200
Lučke uprave 502 384 76 430
Zračne luke 134 100 75 498
Ostali MPPI 544 310 57 271
UKUPNO POMORSTVO I PROMET 1.180 794 67 1.199
FZOEU 633 596 94
Ostala društva 77 40 52 87,2
UKUPNO 10.328 8.801 85 9.865,2
Pregled odobrenih državnih jamstava u sektoru prometa (mil. kuna)
12
Godine Odobrena
jamstva
Odobrena
jamstva
sektoru
prometa
Odobrena
jamstva
sektoru
cestovnog
prometa
(HC, HAC,
ARZ)
Jamstava
cestovnom
prometu
kao %
ukupnih
jamstava
Jamstva
cestovno
m
prometu
u %
jamstava
sektoru
prometa
Odobrene
jamstva
kao %
BDP-a
Jamstva
odobrena
prometu kao
% BDP-a
Jamstva
odobrena
cestovnom
prometu kao
% BDP-a
2001. 7.730 4.537 3.360 43 74 4,0 2,3 1,7
2002. 8.388 5.598 3.922 47 70 4,0 2,6 1,9
2003. 9.003 6.027 3.327 37 55 3,9 2,6 1,4
2004. 5.806 2.375 2.357 41 99 2,3 0,9 0,9
2005. 3.710 2.705 2.506 68 93 1,4 1,0 0,9
2006. 9.370 6.250 4.577 49 73 3,2 2,1 1,6
2007. 14.788 8.321 6.453 44 76 4,6 2,6 2,0
2008. 7.939 5.387 5.305 67 98 2,3 1,5 1,5
2009. 9.392 6.055 5.229 56 86 2,8 1,8 1,6
2010. 9.629 4.694 4.354 45 93 2,9 1,4 1,3
2011. 10.346 9.438 7.906 76 84 3,1 2,8 2,4
2012. 5.591 4.894 3.710 66 76 1,7 1,5 1,1
2013. 6.043 5.901 3.826 63 65 1,8 1,8 1,2
Ukupno 107.735 72.184 56.832
Izvor: Bajo i Petrušić, 2014.
Dug opće države i sektora cestovnog prometa (HAC, ARZ, HC), 2010-2019
13
Dug opće države
(OD), mlrd. HRK
ARZ+HAC+HC
(cestovni
promet),
mlrd. HRK
Dug cestovnog
prometa
(% duga OD)
Dug cestovnog
prometa
(% BDP-a)
Dug opće države
(% BDP-a)
2010. 191,3 34,5 18 10,5 58,3
2011. 216,7 36,0 17 11,2 65,2
2012. 233,6 37,5 16 11,3 70,7
2013. 270,8 38,9 14 11,8 82,2
2014. 284,2 40,7 14 12,4 86,5
2015. 289,6 40,3 14 12,1 86,7
pr 2016. 287,4 83,7
pr 2017. 301,6 84,3
pr 2018. 305,9 81,8
pr 2019. 307,9 78,6
Izvor: Croatian National Bank, Government of RC, National Convergence program 2006-2019
Subvencije iz proračuna opće države od 2002. do 2014. (u mil kuna i % BDP-a)
14
0,0%
0,5%
1,0%
1,5%
2,0%
2,5%
3,0%
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
9.000
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
Subsidies, mil. HRK Subsidies as % GDP Subsidies in EU28, % GDP
Izvor: Bajo i Primorac, 2016
Prihodi opće države od imovine od 2002. do 2014., mil. HRK
Izvor: MFIN
15
Kamate Dividende
Povlačenje iz
prihoda kvazi-
korporacija
Zakupnina
(koncesije i
slično)
Ukupno prihodi
od imovine
prihodi od
imovine %
ukupnih
prihoda
opće države
2002. 130 412 937 656 2.135 2,6
2003. 92 109 17 826 1.045 1,2
2004. 162 1.994 557 1.206 3.920 4,0
2005. 214 1.200 535 1.478 3.427 3,3
2006. 263 186 798 1.144 2.392 2,1
2007. 307 1.276 485 2.832 4.901 3,8
2008. 332 262 911 1.580 3.084 2,3
2009. 358 134 1.880 1.622 3.995 3,1
2010. 364 130 835 1.543 2.872 2,3
2011. 288 295 1.125 1.684 3.393 2,7
2012. 224 709 481 2.122 3.536 2,8
2013. 293 599 0 1.931 2.824 2,2
2014. 243 1.185 0 2.017 3.445 2,6
2015. 336 1.012 0 2.996 4.344 2,9
• Država nema konzistentan plan kapitalnih ulaganja niti utvrđenu jasnu strategiju upravljanja obvezama. U tom ambijentu, ne postoji niti jasna strategija.
• Dosta mjera vezanih uz restrukturiranje je ad hoc i pod utjecajem je nepovoljne financijske pozicije poduzeća.
• Najveći pritisak na državne financije čini teret glavnice i kamata obveza poduzeća iz sektora prometa. To su ujedno i poduzeća s najslabijim pokazateljima poslovanja.
• Sve veći rast novih kreditnih zaduženja (uz državna jamstva) društava iz sektora prometa usmjerava aktivnosti Vlade na pronalazak alternativnog modela financiranja.
• Za dio poduzeća u sektoru željeznice država i dalje odobrava jamstva na kredite pa i preuzima njihove obveze.
• Sektor željezničkog prometa za sada će i dalje ostati korisnik subvencija i ugovornom povezan s poslovanjem države.
Zaključak (1)
16
• Javna poduzeća u procesu restrukturiranja smanjuju broj zaposlenih, ali još uvijek se značajno podržavaju subvencijama iz državnog proračuna.
• Država najprofitabilnijem dijelu sektora – energetike – uzima dio financijskih sredstava kroz povlačenje dobiti.
• Poduzeća iz sektora energetike mogu provesti nova investicijska ulaganja bez većih rizika od zaduživanja.
• Nedovoljno jasno profilirane misije javnih poduzeća, uz nepostojanje pokazatelja uspješnosti, stvaraju prepreke za jasnije utvrđivanje planova.
• Treba očekivati veće otvaranje države tržištu te jasnije profiliranje tržišnih djelatnosti od djelatnosti od javnog interesa.
• Hrvatska nema proračunske mogućnosti za održavanja subvencija na razini 2% BDP-a.
• Budući status, položaj, broj i vrsta javnih poduzeća u značajnoj mjeri će ovisit o visini i potrebama zaduživanja države.
Zaključak (2)
17
