JAVNA PODUZEĆA U HRVATSKOJ: STANJE I PERSPEKTIVA · Jadrolinija Pomorski promet 100 10. Luka Rijeka d.o.o. Pomorski promet 82,88 11. Zračna Luka Dubrovnik Zračni promet 55 12

JAVNA PODUZEĆA U HRVATSKOJ: STANJE I PERSPEKTIVA

KONFERENCIJA: DRŽAVNO, A EFIKASNO

Kakva javna poduzeća trebamo?

Kraš Auditorium, Zagreb, 26. travnja 2017. godine

Doc. dr. sc. Marko Primorac Ekonomski fakultet - Zagreb

Uvod (1) • Reforme u pružanju javnih usluga s novim institucionalnim aranžmanima učinile su

poduzeća u državnom vlasništvu sve važnijima u mnogim zemljama.

• JP predstavljaju oko 10% ukupnog (globalnog) BDP-a (Bruton et al., 2015).

• JP često posluju u pružanju javnih usluga i usluga od šireg društvenog interesa čija je ponuda od iznimne važnosti za cjelokupno stanovništvo.

• JP su posebno značajna u Kini, Rusiji, Brazilu, Indiji i ostalim gospodarstvima u nastajanju, ali i u europskim zemljama, poput Njemačke, Finske, Grčke, Irske i Francuske.

• JP su posebno prisutna u pojedinim sektorima (Kowalski et al., 2013.): rudarstvo, građevinarstvo, transport, električnu energiju, telekomunikacije i financijsko posredovanje.

• JP se definiraju kao poduzeća u kojima država ima značajnu kontrolu na temelju potpunog, većinskog ili značajnog manjinskog vlasništva (OECD 2005).

• U tom kontekstu, JP uključuju i poduzeća koja su pod značajnom kontrolom nižih razina vlasti

2

Uvod (2)

• JP se koriste i za pružanje usluga od lokalnog značaja, a udio zaposlenih u takvim društvima često doseže i 50% ukupno zaposlenih u JLP(R)S.

• Dugovi trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica redovito prelaze dugove samih vlasnika (lokanih jedinica).

• Zbog toga je izučavanje i analiza korporativnog upravljanja u ovim poduzećima od iznimne važnosti.

• Nedostatak korporativnog upravljanja i odgovornosti doveli su do rasprava o tome koji modeli, mehanizmi, instrumenti i procesi koje bi se trebali koristiti kako bi osigurali učinkovito i održivo pružanje javnih usluga.

• Korporativno upravljanje državnim poduzećima postalo je veliki izazov u mnogim zemljama, posebno zemljama u razvoju u kojima gospodarski sustavi i političke kulture pridonose izazovima upravljanja.

• Osim toga, izazovi kao što su održivost, štednja i demografske promjene zahtijevaju integrirane pristupe upravljanju kako za institucije opće države, tako i za javna poduzeća i državne agencije.

3

Broj subjekata

Izvor:

4

940

960

980

1.000

1.020

1.040

1.0602

00

8.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.

20

14

.

20

15

.

0%

2%

4%

6%

8%

10%

12%

0

50

100

150

200

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Zaposleni (u tisućama) - lijevo

Udio u ukupno zaposlenima - desno

Zaposleni u JP

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

0102030405060708090

20

08

.2

00

9.

20

10

.2

01

1.

20

12

.2

01

3.

20

14

.2

01

5.

Prihodi (umlrd. HRK)

Rashodi (umlrd. HRK)

Prihodi (%BDP-a)

Rashodi (%BDP-a)

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Prihodi (% prihoda OD) Rashodi (% rashoda OD)

Prihodi i rashodi (1) Prihodi i rashodi (2)

Imovina i obveze

Izvor:

5

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

0

50

100

150

200

250

300

350

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Imovina (mlrd. HRK) - lijevo Obveze (mlrd. HRK) - lijevo Imovina (% BDP-a) - desno

Obveze (% BDP-a) - desno Obveze (% javnog duga) - desno

Analiza poslovanja javnih poduzeća 6

Br. Poduzeće Sektor Državno vlasništvo (%)

1. Autocesta Rijeka-Zagreb Cestovni promet 100

2. Autocesta Rijeka-Zagreb ON ARZ ON d.o.o. Cestovni promet 100

3. Hrvatske autoceste d.o.o. Cestovni promet 100

4. Hrvatske autoceste d.o.o. održavanja i naplata Cestovni promet 100

5. Hrvatske ceste d.o.o. Cestovni promet 100

6. HŽ cargo d.o.o. Željeznički promet 100

7. HŽ infrastruktura d.o.o. Željeznički promet 100

8. HŽ putnički prijevoz d.o.o. Željeznički promet 100

9. Jadrolinija Pomorski promet 100

10. Luka Rijeka d.o.o. Pomorski promet 82,88

11. Zračna Luka Dubrovnik Zračni promet 55

12. Zračna Luka Osijek Zračni promet 55

13. Zračna Luka Pula Zračni promet 55

14. Zračna Luka Rijeka Zračni promet 55

15. Zračna Luka Split Zračni promet 55

16. Zračna Luka Zadar Zračni promet 55

17. Croatia airlines d.d. Zračni promet 97,79

18. Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. Zračni promet 100

19. Hrvatska elektroprivreda - grupa Energija 100

20. Jadranski naftovod JANAF d.d. Energija 78,5

21. Plinacro d.o.o. Energija 100

22. Podzemno skladište plina d.o.o. Energija 100

23. Hrvatske šume d.o.o. Šume 100

24. Hrvatske vode Vode 100

25. Hrvatska radio televizija Komunikacije 100

26. Odašiljači i veze d.o.o. Komunikacije 100

27. Hrvatska pošta Pošta 100

28. Zagrebački holding Komunalno 100

Izvor: Bajo i Primorac, 2016

Veličina prihoda (mlrd. HRK)


7

0

5

10

15

20

25

30

35

40

2009 2010 2011 2012 2013

Postal andcommunication

Utility

Water and forestry

Transport

Energy0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2009 2010 2011 2012 2013


Utility

Water and forestry

Transport

Energy

Struktura prihoda

0

50

100

150

200

250

2009 2010 2011 2012 2013


Water andforestry

Utility

Energy

Transport

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2009 2010 2011 2012 2013


Water and forestry

Utility

Energy

Transport

Veličina imovine (mlrd. HRK) Struktura imovine

Struktura zaposlenih

Izvor:

8

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

2009 2010 2011 2012 2013

Energy

Water and forestry

Utility

Postal and communication

Transport

Neto dobit (mil. HRK)


9

Neto profitna marža

Povrat na imovinu (ROA) Povrat na kapital (ROE)

-2.000

-1.500

-1.000

-500

0

500

1.000

1.500

2009 2010 2011 2012 2013

Water andforestry

Utility

Transport


Energy

-15%

-10%

-5%

0%

5%

10%

15%

2009 2010 2011 2012 2013

Energy


Transport

Utility

Water and forestry

-3%

-2%

-1%

0%

1%

2%

3%

4%

2010 2011 2012 2013

Energy


Transport

Utility

Water andforestry

-10%

-8%

-6%

-4%

-2%

0%

2%

4%

6%

2010 2011 2012 2013

E

P&C

T

U

W&F

Omjer duga i glavnice


10

Zaduženost (dug/imovina)

Tekući odnos (KI/KO) Novčani odnos (N/KO)

0%

50%

100%

150%

200%

250%

2009 2010 2011 2012 2013

Energy


Transport

Utility

Water andforestry 0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

2009 2010 2011 2012 2013

Energy


Transport

Utility

Water and forestry

0%

50%

100%

150%

200%

250%

300%

350%

400%

450%

500%

2009 2010 2011 2012 2013

Energy


Transport

Utility

Water andforestry 0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

2009 2010 2011 2012 2013

Energy


Transport

Utility

Water and forestry

Plan i ostvarenje investicija javnih društava za 2014. i 2015. (u mil., kuna)

Izvor: Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, 2015. Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015.

11

Društvo Plan 2014. Ostvarenje 2014. Plan vs. Ostvarenje

(%).

Plan

2015.

HEP GRUPA (bez HOPS-a) 2.093 1.486 71 2.700

HOPS 423 425 100

JANAF 58 60 104 280

PLINACRO 72 49 68

PSP 154 81 53

UKUPNO ENERGETIKA 2.800 2.100 75 2.980

Hrvatske autoceste 602 598 99 994

Hrvatske ceste 1.614 1.482 92 1.596

HŽ Infrastruktura 1.161 1.023 88 2.130

HŽ Putnički prijevoz 339 330 97 679

UKUPNO PROMET 3.716 3.434 92 5.399

Hrvatske vode 1.328 1.229 93

Hrvatske šume 595 610 102 200

UKUPNO VODOOPSKRBA I ŠUMARSTVO 1.923 1.839 96 200

Lučke uprave 502 384 76 430

Zračne luke 134 100 75 498

Ostali MPPI 544 310 57 271

UKUPNO POMORSTVO I PROMET 1.180 794 67 1.199

FZOEU 633 596 94

Ostala društva 77 40 52 87,2

UKUPNO 10.328 8.801 85 9.865,2

Pregled odobrenih državnih jamstava u sektoru prometa (mil. kuna)

12

Godine Odobrena

jamstva

Odobrena

jamstva

sektoru

prometa

Odobrena

jamstva

sektoru

cestovnog

prometa

(HC, HAC,

ARZ)

Jamstava

cestovnom

prometu

kao %

ukupnih

jamstava

Jamstva

cestovno

m

prometu

u %

jamstava

sektoru

prometa

Odobrene

jamstva

kao %

BDP-a

Jamstva

odobrena

prometu kao

% BDP-a

Jamstva

odobrena

cestovnom

prometu kao

% BDP-a

2001. 7.730 4.537 3.360 43 74 4,0 2,3 1,7

2002. 8.388 5.598 3.922 47 70 4,0 2,6 1,9

2003. 9.003 6.027 3.327 37 55 3,9 2,6 1,4

2004. 5.806 2.375 2.357 41 99 2,3 0,9 0,9

2005. 3.710 2.705 2.506 68 93 1,4 1,0 0,9

2006. 9.370 6.250 4.577 49 73 3,2 2,1 1,6

2007. 14.788 8.321 6.453 44 76 4,6 2,6 2,0

2008. 7.939 5.387 5.305 67 98 2,3 1,5 1,5

2009. 9.392 6.055 5.229 56 86 2,8 1,8 1,6

2010. 9.629 4.694 4.354 45 93 2,9 1,4 1,3

2011. 10.346 9.438 7.906 76 84 3,1 2,8 2,4

2012. 5.591 4.894 3.710 66 76 1,7 1,5 1,1

2013. 6.043 5.901 3.826 63 65 1,8 1,8 1,2

Ukupno 107.735 72.184 56.832

Izvor: Bajo i Petrušić, 2014.

Dug opće države i sektora cestovnog prometa (HAC, ARZ, HC), 2010-2019

13

Dug opće države

(OD), mlrd. HRK

ARZ+HAC+HC

(cestovni

promet),

mlrd. HRK

Dug cestovnog

prometa

(% duga OD)

Dug cestovnog

prometa

(% BDP-a)

Dug opće države

(% BDP-a)

2010. 191,3 34,5 18 10,5 58,3

2011. 216,7 36,0 17 11,2 65,2

2012. 233,6 37,5 16 11,3 70,7

2013. 270,8 38,9 14 11,8 82,2

2014. 284,2 40,7 14 12,4 86,5

2015. 289,6 40,3 14 12,1 86,7

pr 2016. 287,4 83,7

pr 2017. 301,6 84,3

pr 2018. 305,9 81,8

pr 2019. 307,9 78,6

Izvor: Croatian National Bank, Government of RC, National Convergence program 2006-2019

Subvencije iz proračuna opće države od 2002. do 2014. (u mil kuna i % BDP-a)

14

0,0%

0,5%

1,0%

1,5%

2,0%

2,5%

3,0%

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Subsidies, mil. HRK Subsidies as % GDP Subsidies in EU28, % GDP


Prihodi opće države od imovine od 2002. do 2014., mil. HRK

Izvor: MFIN

15

Kamate Dividende

Povlačenje iz

prihoda kvazi-

korporacija

Zakupnina

(koncesije i

slično)

Ukupno prihodi

od imovine

prihodi od

imovine %

ukupnih

prihoda

opće države

2002. 130 412 937 656 2.135 2,6

2003. 92 109 17 826 1.045 1,2

2004. 162 1.994 557 1.206 3.920 4,0

2005. 214 1.200 535 1.478 3.427 3,3

2006. 263 186 798 1.144 2.392 2,1

2007. 307 1.276 485 2.832 4.901 3,8

2008. 332 262 911 1.580 3.084 2,3

2009. 358 134 1.880 1.622 3.995 3,1

2010. 364 130 835 1.543 2.872 2,3

2011. 288 295 1.125 1.684 3.393 2,7

2012. 224 709 481 2.122 3.536 2,8

2013. 293 599 0 1.931 2.824 2,2

2014. 243 1.185 0 2.017 3.445 2,6

2015. 336 1.012 0 2.996 4.344 2,9

• Država nema konzistentan plan kapitalnih ulaganja niti utvrđenu jasnu strategiju upravljanja obvezama. U tom ambijentu, ne postoji niti jasna strategija.

• Dosta mjera vezanih uz restrukturiranje je ad hoc i pod utjecajem je nepovoljne financijske pozicije poduzeća.

• Najveći pritisak na državne financije čini teret glavnice i kamata obveza poduzeća iz sektora prometa. To su ujedno i poduzeća s najslabijim pokazateljima poslovanja.

• Sve veći rast novih kreditnih zaduženja (uz državna jamstva) društava iz sektora prometa usmjerava aktivnosti Vlade na pronalazak alternativnog modela financiranja.

• Za dio poduzeća u sektoru željeznice država i dalje odobrava jamstva na kredite pa i preuzima njihove obveze.

• Sektor željezničkog prometa za sada će i dalje ostati korisnik subvencija i ugovornom povezan s poslovanjem države.

Zaključak (1)

16

• Javna poduzeća u procesu restrukturiranja smanjuju broj zaposlenih, ali još uvijek se značajno podržavaju subvencijama iz državnog proračuna.

• Država najprofitabilnijem dijelu sektora – energetike – uzima dio financijskih sredstava kroz povlačenje dobiti.

• Poduzeća iz sektora energetike mogu provesti nova investicijska ulaganja bez većih rizika od zaduživanja.

• Nedovoljno jasno profilirane misije javnih poduzeća, uz nepostojanje pokazatelja uspješnosti, stvaraju prepreke za jasnije utvrđivanje planova.

• Treba očekivati veće otvaranje države tržištu te jasnije profiliranje tržišnih djelatnosti od djelatnosti od javnog interesa.

• Hrvatska nema proračunske mogućnosti za održavanja subvencija na razini 2% BDP-a.

• Budući status, položaj, broj i vrsta javnih poduzeća u značajnoj mjeri će ovisit o visini i potrebama zaduživanja države.

Zaključak (2)

17

Documents

JAVNA PODUZEĆA U HRVATSKOJ: STANJE I PERSPEKTIVA · Jadrolinija Pomorski promet 100 10. Luka Rijeka d.o.o. Pomorski promet 82,88 11. Zračna Luka Dubrovnik Zračni promet 55 12