JAVNA PRIZNANJA ZA NAROČITE USPJEHE I PROMOCIJU … · vješće o stanju trgovačkog društva Županijske ceste Zagrebačke županije za 2018. te izvješće o realizaciji plana rada

Broj 131 srpanj 2019. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 10-18

SKUPŠTINA

JAVNA PRIZNANJA ZA NAROČITE USPJEHE I PROMOCIJU ŽUPANIJE

PROMET

Županijske ceste dobile nove radne strojeve

Gradovima i općinama 20,7 milijuna kuna potpora

PROJEKTI

Str. 7

Str. 22-23

Gradi se regionalni vodoopskrbni sustav

INFRASTRUKTURA Str. 8-9

32 Ž KŽ K BROJ 131, SRPANJ 2019. BROJ 131, SRPANJ 2019. SKUPŠTINA SKUPŠTINA

Dragi čitatelji,

iznimno mi je zadovoljstvo i čast što sam preuzeo ulogu urednika Kronike te se nadam da ću svojim doprinosom pridonijeti daljnjem razvoju ovoga informativnog biltena Zagrebačke županije. Mojem prethodniku, koji je otišao u zasluženu mirovinu, zahvaljujem na suradnji. S obzirom da je Kronika informativni bilten, ona će i dalje pratiti aktualna događanja u županiji, njezinim gradovima i općinama. Ovaj broj poseban je jer u njemu donosimo infor-maciju o ostvarenju višegodišnjeg plana, rada i truda Zagrebačke županije - početku gradnje Regi-onalnoga vodoopskrbnog sustava „Zagreb istok“, koji je ujedno i strateški investicijski projekt RH. Proslavljen je Dan Zagrebačke županije. Prvi dio proslave održan je u Dugom Selu, s mnogo zanimljivih sadržaja, natjecanjem u pripremanju roštilja, kulturno-zabavnim programom i večer-njim koncertom. Na svečanoj sjednici Županijske skupštine, u prisustvu oko 400 uzvanika, župan Kožić je naglasio da je naša županija jedna od naj-stabilnijih i gospodarski najrazvijenijih županija u RH, s obzirom na nekoliko različitih pokazatelja (prihod, dobit, zapošljavanje, broj poduzetnika...). Također, bitno je istaknuti da smo i najsigurnija županija! Početkom srpnja održana je i redovita sjednica Županijske skupštine.Županijskim cestama Zagrebačke županije župan je uručio ključeve novih radnih strojeva. Uručeni su i ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava gradovima i općinama te su imenovani suci porotnici koji su dali prisegu u vijećnici Pučkoga otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Proslavljen je Dan općine Dubravica i Dan općine Farkaševac, a svečanošću u Jastrebarskom obilje-žen je Dan Vladka Mačeka.Predstavljen je novi promotivni film Turističke za-jednice Zagrebačke županije, uključene u projekt prekogranične suradnje kojemu je svrha očuvati i zaštititi kulturno-prirodne resurse Žumberka te njihove vrijednosti. U prostoru ljetnog kina Gradec održana je manifestacija „Dan otvorenih butelja“ na kojoj su predstavljena najbolje ocijenjena vina naše županije.Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, već tradicionalno, održala je manifestaciju „Kosci za kosce“, ovoga puta na turističkom gospodarstvu Šimanović u Donjoj Zdenčini. Osim navedenoga, u posjetu Županiji bila je delegacija kosovskog Instituta za javnu upravu.Ugodno čitanje i srdačan pozdrav! S poštovanjem, Mario Majhen, MBA, dr.med.vet.

JESTE LI ZNALI?

RIJEČ UREDNIKA

Mjesečni iznos zakupnine izračunava se kao umnožak vrijednosti boda, površine poslovnog prostora, koeficijenta zone, koeficijenta starosti objekta i koeficijenta ordinacije

ZAKUP POSLOVNIH PROSTORA DOMA ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U KOJIMA SE OBAVLJA ZDRAVSTVENA DJELATNOST

Utvrđeni kriteriji za određivanje visine zakupnine za ordinacije Doma zdravlja

Većinom glasova (svega je jedan vijeć-nik bio protiv, a 15 suzdrža-no) Skupština Zagrebačke županije donijela je od-

luku o kriterijima za određi-vanje zakupnine prilikom davanja u zakup poslovnih prostora Doma zdravlja. Odlukom je utvrđeno da se mjesečni iznos zakupnine izračunava kao umnožak vri-jednosti boda, površine poslov-nog prostora, koeficijenta zone, koeficijenta starosti objekta i koefici-jenta ordinacije. Vrijednost boda utvrđena je u iznosu od

37 kuna. Ordinacije su podijeljene u četi-ri zone (prema kriteriju cestovne

udaljenosti od sjedišta isposta-va Doma zdravlja), za starost

objekta utvrđeno je pet koe-ficijenata, dok se koeficijent ordinacije utvrđuje ovisno o tome koristili li je jedan ili dva zakupca.

Tijekom rasprave, vijeć-nik Ivan Bekavac (Most) re-

kao je da zakupnina koja se temelji na kvadraturi ordinacije

nije rješenje te amandmanom pred-ložio da se zakupnina utvrdi u jediničnom

iznosu od 1250 kuna za poslovni prostor koji se daje u zakup. Rekao je da predloženi prijedlog odluke nije poticajan i da se njime, zbog povećanja cijene zakupnine, liječ-nicima čini šteta. Njegov aman-dman nije dobio podršku Skupšti-ne.

Kako je objasnio župan Stjepan Kožić, ovom se odlukom, a koja proizlazi iz Zakona o zdravstve-noj zaštiti, želio utvrditi pravičan iznos zakupnine.

- Njime smo napravili razliku između ruralnog i gradskog prostora. Mislim da je to pravično, jer liječnici

u ruralnim sredinama nemaju broj pacije-nata kao oni u gradovima i teško ćete naći liječnika koji želi ići u ruralnu sredinu. Od ukupno 289 ordinacija Doma zdravlja, za njih 166 zakup će biti niži nego do sada, a za 123 ordinacije, u gradskim sredinama,

❛Ako želite iznajmiti stan u Ilici, platit ćete ga 20 eura po kvadratu, a ako iznajmite stan u Sesvetama, to će vas koštati pet eura po kva-dratu. Upravo smo na ovaj način željeli ispraviti nepravdu plaćanja jednake zakupnine - rekao je dr. sc. Većeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije

DO SADA SU SVI KONCESIONARI, BEZ

OBZIRA U KOJEM DIJELU ŽUPANIJE RADE I KOLIKU

POVRŠINU ORDINACIJE KORISTE, PLAĆALI ISTU

CIJENU ZAKUPA

Hrvatski političar Vladko Maček rođen je u

Jastrebarskom, radio je u sudskoj službi u Samoboru,

imao je odvjetnički ured u Svetom Ivanu Zelini

VIJEĆNIČKA PITANJA Nikolina Perko (HDZ)U kojoj fazi je nabava udžbenika i dodatnih materijala za školsku 2019./2020. godinu?

Î Sredinom lipnja Županija je do-značila sredstva gradovima, osnivači-

ma škola, u iznosu od 3,55 milijuna kuna. Doznačili smo sredstva i školama kojima je osnivač Županija, u iznosu od 3,95 milijuna kuna, kako bi se započelo s javnom na-bavom. Nema razloga za brigu, udžbenike će, sukladno novom zakonu, osigurati Ministarstvo, a dodatne obra-zovne materijale, baš onako kako smo se dogovorili, Za-grebačka županija. /Mirela Katalenac, pročelnica za pro-svjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

Ivan Bekavac (Most)Kao Goričanin i dijete Turopolja, u djetinjstvu sam se kupao u je-zeru Čiče. Danas gledam kako ovo jezero propada, zanemareno je... Jezero Čiče je ogroman potenci-jal županije, jednoga dana može biti „hrvatski Balaton“ s resortima, s turističko-rekreacijskim i zdravstvenim potencijalom. Neslućeni je opseg mogućnosti. Nisam zadovoljan onime što Grad Velika Gorica ulaže, nisam zadovoljan što RH čini kako bi se zaštitilo jezero Čiče i kako bi mu se dala svrha. Što može učiniti Županija da bi jezero do-bilo konačnu svrhu, koju mi i naša djeca očekuje-mo? /vijećnik će dobiti pisani odgovor/

Zoran Ostović (SDP)Prije dva, tri tjedna župan je ra-zriješio sve predstavnike SDP-a iz upravnih vijeća i nadzornih odbo-ra. Je li to učinjeno zbog toga što predstavnici SDP-a nisu dobro ra-

dili ili zbog toga što više ne uživaju županovo po-vjerenje?

Î SDP je znao da će do toga doći. U Županijskoj skup-štini nema koalicije ni između jedne stranke, postoji is-ključivo politički dogovor koji smo potpisali zbog kvali-tetnijeg funkcioniranja, i taj dogovor poštujemo. To što su razriješeni ne znači da značajan dio njih nije kvalitet-no radio. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

IZVRŠENJE PRORAČUNA ZA 2018. GODINUBez rasprave, sa svega jednim suzdržanim glasom, prihvaćeno je izvješće o izvršenju pro-računa Zagrebačke županije za 2018. godinu. Ukupni izvorni prihodi proračuna (bez vlastitih i namjenskih prihoda proračunskih korisnika) iznosili su 347,2 milijuna kuna i u odnosu na planirani proračun (utvrđen rebalansom u stu-denome 2018.) ostvareni su s 97,13 posto. - U apsolutnom iznosu, ovo je do sada najveći prihod proračuna Županije. Može se reći da prihodi proračuna unazad petnaestak godina kontinuirano rastu. Zadovoljan sam i ostvare-nim rashodima, odnosno realiziranim pro-jektima i programima. Rashodi su ostvareni u iznosu od 329,8 milijuna kuna, odnosno s 92,25 posto, tako da smo u 2019. prenijeli 20 milijuna

kuna manje nego smo planirali. Sve što smo mogli realizirati, realizirali smo - rekao je župan Stjepan Kožić. Bez rasprave je data suglasnost na izvješće o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije (ŽUC), kao i sugla-snost na izmjene i dopune Statuta ŽUC-a. Županijska uprava za ceste lani je ukupno prihodovala 89,7 milijuna kuna, od čega 81,5 milijuna otpada na godišnju naknadu za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila. Članovi Skupštine su prihvatili i izvješća o izvršenju Akcijskoga plana javnih potreba u zdravstvu i Akcijskoga plana javnih potreba u socijalnoj skrbi u 2018. godini.

ÎNastavlja se provedba programa „Jamstveni instrumenti za osiguranje financiranja projekata maloga gospodarstva na području Zagrebačke županije“. Cilj ovoga programa, čiji je nastavak Skupština jednoglasno podržala, unapređenje je financiranja razvoja maloga i srednjega poduzet-ništva kroz odobravanje jamstava kao instrumenta osiguranja povrata kredita. Program se sastoji od projekta „Jamstvena shema Zagrebačke župa-nije“, a provodi ga Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije. Sredstva depozita osigurava Zagrebačka županija. Ona se namjenski polažu u poslovne banke te uz ugovoreni multiplikator predstavljaju jamstveni potencijal. Dosad je u sklo-pu ovoga projekta odobreno 60 jamstava u visini od 9,7 milijuna kuna, čime je malim i srednjim poduzetnicima omogućeno podizanje kredita u ukupnom iznosu od 20,7 milijuna kuna.

Jamstvo za kredit

Viktor Romančuk (HDZ)Nedavno je Zagrebačkoj žu-paniji darovano državno ze-mljište u Bistri za gradnju novog objekta Specijalne bol-nice Gornja Bistra. Koji će sve zdravstveni sadržaji biti u novoj bolnici?

Î Naša bolnica ima ugovorene sadržaje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Imamo ugovo-renih 110 kreveta. Prije četiri godine, 2015., potpisan je načelni sporazum između Ministarstva kulture, Ministarstva zdravlja, Županije, Općine Bistra i naše Bolnice. Općina Bistra je ovim sporazumom bila duž-na napraviti izmjene GUP-a, Županija osigurati sred-stva za projektnu dokumentaciju, a Ministarstvo kul-ture se obvezalo razgovarati s nadležnim tijelima o dodjeli državnoga zemljišta za gradnju nove bolni-ce. Bolnica je dobila zadaću da s projektantima vidi opseg gradnje i potrebnu kvadraturu. Sve zadaće su obavljene i na kraju je došlo do darovanja 64.000 kvadratnih metara zemljišta. U novoj zgradi predvi-đamo proširenje kapaciteta na 140 kreveta, a pred-vidjeli smo i palijativnu skrb za djecu. Od 2015. do danas je prošlo dosta vremena, ali u međuvreme-nu se pojavila ideja o gradnji nacionalne dječje bol-nice, pa smo čekali odluku Ministarstva zdravstva. Zemljište sada imamo, imamo i novac za projektnu dokumentaciju i vjerujem da ćemo u rujnu formi-rati zajednički tim Bolnice i Županije kako bi se pri-premio natječaj za izradu projektne dokumentacije. /Renato Mittermayer, ravnatelj SB Gornja Bistra/

nastavak na str. 4

54 Ž KŽ K BROJ 131, SRPANJ 2019. BROJ 131, SRPANJ 2019. SKUPŠTINA SKUPŠTINA

VIJEĆNIČKA PITANJA Nenad Strizrep (SDP)U kojoj fazi je informatizacija po-dataka u Zagrebačkoj župani-ji, osobito tu mislim na prostor-ne podatke? Koja je konkretna primjena podataka dostupnih na

webGIS preglednicima, jesu li oni umreženi s dru-gim podacima na državnoj razini, odnosno s po-dacima gradova i općina?

Î Jedan od najstarijih informacijskih sustava u župa-niji je, svakako, informacijski sustav prostornoga ure-đenja. Zavod za prostorno uređenje je obradio sve pla-nove koji su ikada doneseni na prostoru županije, radi se o više od 500 planova. To je ogromna baza podata-ka, iz koje su u grafičkom smislu objavljene na webu samo zadnje izmjene i dopune planova. Tako obrađeni podaci dostavljaju se i nadležnom Ministarstvu, a kori-ste ih i naši građani i gradovi i općine. Drugi sustav koji bih izdvojila je webGIS preglednik gospodarskih zona u županiji. Njega, prije svega, koriste poduzetnici. Ove ga godine planiramo nadograditi novim zonama. I tre-ći, možda i najpopularniji, je webGIS preglednik sta-nja u prostoru Zagrebačke županije. Koga zanima de-mografsko stanje, stanje cesta, dužina pruga i cesta..., može to pogledati u ovom pregledniku. /Željka Kuči-nić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zagre-bačke županije/

ÎČlanovi Skupštine primili su na znanje izvješće o stanju trgovačkog društva Distributivni centar za voće i povrće s financijskim izvješćem za 2018., iz-vješće o stanju trgovačkog društva Županijske ceste Zagrebačke županije za 2018. te izvješće o realizaciji plana rada i poslovanja trgovačkog društva Gospo-darenje otpadom u 2018. godini. Distributivni centar za voće i povrće, od prodaje voća, nešto manje i povrća, prihodovao je lani više od 11,2 milijuna kuna. Na tržište, uglavnom u trgovač-ke lance, najviše je plasirao jabuke, potom šljive, breskve, kruške, mandarine, nektarine i jagode. Zahvaljujući dobrom urodu, stoji u izvješću, dobav-ljači su osigurali količine voća potrebne za potpuno iskorištenje rashladnih kapaciteta. Štoviše, interes dobavljača bio je i veći od kapaciteta novosagrađe-

ne, lani otvorene, ULO hladnjače. Uz poljoprivredni-ke s područja Zagrebačke županije, glavni dobavljači su proizvođači voća iz Međimurja te Slavonije i Baranje, a uspješno se razvija i suradnja s Nere-tvanskom udrugom voćara „Mandarina“. Trgovački lanci su i dalje glavni kupci voća i povrća, a zadnje dvije godine značajnije količine voća plasiraju se i u obrazovne te zdravstvene ustanove. Zagrebačka županija u temeljnom kapitalu društva ima udio od 80,76 posto. Županijske ceste Zagrebačke županije poslovnu 2018. završile su s ukupnim prihodom od 118,8 milijuna kuna, odnosno s ukupnom bruto dobiti od 5,2 milijuna. Najviše prihoda ostvareno je od redo-vitoga održavanja cesta, a najviše poslova obavljeno je za Hrvatske ceste i Županijsku upravu za ceste

Zagrebačke županije. Naručitelji poslova bile su i županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske i Sisačko-moslavačke županije te, u manjem obimu, Ceste Karlovac i Ceste Sisak. Krajem 2018. u društvu je bilo zaposleno 286 radnika. Zagrebačka županija je vlasnik društva u stopostotnom udjelu.U stopostotnom udjelu Županija je i vlasnik trgo-vačkog društva Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije. Ovo društvo, čija je misija uspostava cje-lovitoga sustava gospodarenja otpadom u županiji, lani je imalo prihode od 1,7 milijuna kuna. Na znanje je primljeno i izvješće o radu Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije, kao i financijsko izvješće Zavoda za 2018. godinu. Zavod je javna ustanova, čiji je osnivač Županija, a radi po-slove utvrđene Zakonom o prostornom uređenju.

Izvješća o radu i financijskom poslovanju trgovačkih društava

ÎČlanovi Skupštine donijeli su odluku o proširenju suradnje i potpisivanju sporazuma o međuregional-noj suradnji Zagrebačke županije i Samoupravne regije Bratislava (Slovačka Republika). U siječnju 2009. potpisan je protokol o suradnji dviju regija, a sada se on nadograđuje sporazumom o suradnji u područ-jima regionalnog razvoja, prometa, integriranoga sustava prijevoza, održive mobilnosti, strukovnoga ob-razovanja, razvoja turizma, pripreme za novo programsko razdoblje EU i pripreme zajedničkih projekata koji će se financirati iz fondova i programa EU, kao i gospodarskom suradnjom. - Suradnja je koncipirana na način da od slovačkih partnera, koji su prije nas ušli u Europsku uniju, preuz-memo pozitivna iskustva i prenesemo ih na prostor Zagrebačke županije. Posebno se to odnosi na iskustva s integriranim javnim prijevozom, koji je Bratislava riješila sredstvima iz EU fondova. To i nama može biti putokaz i model za rješavanje prijevoza. Mi smo, kao što znate, u projektu integriranoga javnog prijevoza (zajedno s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom; op.a.), ali slabo ima pomaka. Mislim da će nam ova suradnja pomoći kako bismo došli do određenih rješenja - rekao je župan Stjepan Kožić, predlagatelj odluke.

Sporazum o suradnji Zagrebačke županije i slovačke Samoupravne regije Bratislava

nešto viši nego je sada. Mislim da je ova odluka dobra, ali po potrebi ćemo, kroz dodatne analize, biti spremni i korigirati je - nakon sjednice izjavio je župan Stjepan Kožić.

Do sada su svi koncesionari, bez obzira u kojem mjestu radili, plaćali istu cijenu zakupa. Većeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja, rekao je da je polemiku oko dono-šenja ove odluke „inicirala mala interesna skupina liječnika, koja radi u velikim pro-storima, a plaća istu zakupninu kao i svi ostali“.

- Sada kada smo htjeli ispraviti nepravdu, pojavili su se problemi. Ako želite iznajmiti stan u Ilici, platit ćete ga 20 eura po kva-dratu, a ako iznajmite stan u Sesvetama, to će vas koštati pet eura po kvadratu. Upravo smo na ovaj način željeli ispraviti nepravdu plaćanja jednake zakupnine. Nije nam pro-blem dobiti liječnika za rad u Samoboru, Gorici ili Zaprešiću, ali vrlo teško možemo dobiti liječnika za rad u Pokupskom, Kra-varskom ili općini Orle - rekao je Bergman.

Župan je rekao da je Županija nizom mje-ra osigurala liječnicima u Domu zdravlja kvalitetan prostor i opremu za rad, a to će činiti i ubuduće.

Skupština je donijela i odluku o broju ordinacija koje će djelatnost obavljati u okviru Doma zdravlja te uvjetima za da-vanje u zakup poslovnog prostora radni-cima Doma zdravlja. Ovom odlukom Dom zdravlja će osigurati do 25% ordinacija pri-marne zdravstvene zaštite i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite utvrđenih Mrežom javne zdravstvene službe, odno-sno osigurati minimum ordinacija po svo-jim ispostavama u djelatnostima obiteljske medicine i dentalne zdravstvene zaštite.

Nadalje, donesenom odlukom, radnik u sustavu Doma zdravlja može dobiti u za-kup ordinaciju zbog početka obavljanja privatne prakse ako je u Domu zdravlja ne-prekidno zaposlen tri godine.

ÎZavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije poslovnu 2018. završio je s viškom prihoda od 1,3 milijuna kuna. Najviše prihoda ostvario je od HZZO-a, oko 55 posto, dok ostatak otpada na usluge pružene na tržištu. S viškom prihoda od 157.987 kuna poslovao je Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije. Poslovanje Zavoda odvijalo se uz financijsku pomoć Županije, gradova i općina. Ljekarne Zagrebačke županije, čije se poslovanje odvija kroz 17 ljekarni, ostvarile su lani 4% više prihoda nego godinu dana ranije. Poslovnu godinu završile su s neto dobiti od 524.765 kuna. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju „Naftalan“ ostvarila je višak prihoda od 1,5 milijuna kuna. Ostva-reni višak bit će uložen u daljnji razvoj projekta „Naftalan 2 s vanjskim i unutarnjim bazenima“. S gubitkom je poslovao Dom zdravlja Zagrebačke županije. Razlog je kašnjenje uplate ugovorenih EU sredstava za specijalizaciju liječnika, pa je Dom zdravlja specijalizaciju 17 liječnika morao financirati iz vlastitih sredstava. Manjak prihoda ostvarila je i Specijalna bolnica Gornja Bistra, no on je pokriven viškom prihoda prenesenim iz prethodnih godina.

Poslovanje zdravstvenih ustanova

❛Ovom se odlukom, a koja proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti, želio utvrditi pravičan iznos zakupnine - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Ivan Zadravec (SKNL)Što poduzima Zagrebačka županija vezano za razvoj i unapređenje voćarske proi-zvodnje na svome području?

Î Voćarstvo je vrlo važna proi-zvodna poljoprivredna grana u Zagrebačkoj žu-paniji. Više od 4000 gospodarstava ima voćnjak i voćarstvom se bavi na gotovo 2000 hektara. Od toga, jedna trećina su jabuke, jedna četvrtina ora-si i lijeske, a na više od 200 hektara je jagodičasto voće. Zanimljivo, prvi smo u Hrvatskoj po površi-nama pod aronijom, na više od 100 hektara. Već tradicionalno, podupiremo proizvodnju i to bes-povratnim subvencijama, od sadnje do organi-zacije proizvođača. Pokrenuli smo i nekoliko pro-jekata s ciljem pomoći voćarstvu. Jedan od njih je očuvanje, zaštita i unapređenje razvoja tradi-cionalnih sorti voća. Želimo obnoviti sadnju sta-rih sorata, odnosno proizvođačima omogućiti da kroz stare sorte dođu do novih proizvoda. U su-radnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu provodimo projekt kojim pratimo stanje i tehnologiju skladištenja u našem Distributiv-nom centru za voće i povrće, a sudjelujemo i u prekograničnom projektu, s Bosnom i Hercego-vinom i Crnom Gorom, uspostave agrobiznis kla-stera za proizvodnju voća. Ono što je vrlo važno je najava Ministarstva poljoprivrede o gradnji se-dam distribucijsko-skladišnih centara i 13 skladiš-nih centara za voće i povrće u RH. Planira se da će se za takve centre dobiti potpora čak do 100 po-sto, a mogući prijavitelji bi bile županije. U tu svr-hu počeli smo s izradom predinvesticijske studije za gradnju i opremanje skladišno-distributivnog centra za voće i povrće za područje sjeveroza-padne Hrvatske. Ovom studijom želimo odgovo-riti na pitanje je li opravdano imati takav centar u Zagrebačkoj županiji, gdje i na kojoj lokaciji i koje tehnologije u njemu koristiti. Držimo da smo na pravom putu da dobijemo sredstva za grad-nju regionalnog centra i da na karti Hrvatske, ali i izvan nje, budemo prepoznatljivi po proizvodnji voća i povrća. Dakle, imamo puno aktivnosti koje idu u smjeru kako kvalitetnije proizvoditi, skla-dištiti i prodati proizvode na korist proizvođača. /mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivre-du, ruralni razvitak i šumarstvo/

7Ž K BROJ 131, SRPANJ 2019.6 Ž K BROJ 131, SRPANJ 2019.

Vlado Mesnik (SDP)Koji je status poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2019. godinu?

Î Sve prijave su obrađene unutar našeg odjela. Isto tako, kroz sve prijave su prošla i kulturna vijeća i 'iznjedrila' svoj prijedlog.

Uputili smo Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture na mišljenje dio koji je vezan za zaštitu spomenika. Vjerujem da ćemo kroz desetak dana imati odgovor Ministarstva i da će zaključak o dodjeli sredstava biti donesen sredinom srp-nja. Također, razgovaramo da javni poziv za sljedeću godinu raspišemo u ovoj, da nam to bude i podloga kod donošenja proračuna za 2020., i da se, zapravo, čitava ova priča koja se sada događa u srpnju, ubuduće događa s početkom godine. /Mirela Katalenac, pročelnica za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

Željko Pongrac (HDZ)U Ivanić-Gradu su projektirana dva kružna toka na županijskim cestama - Vulinčeva-Etanska i Savska ulica-Industrijska cesta. To su objekti koji bi pospješili sigurnost u prometu. Bilo bi nužno da se barem jedan od ta dva objekta sagradi u narednome bližem razdoblju. Planira li se to učiniti u ovoj ili idućoj godini?

Î Određena sredstva iz 2018. prenosimo u 2019. godinu. Pro-cedura donošenja planova i programa propisana je našim ak-tima. Dakle, sljedeći korak su izmjene i dopune financijsko-ga plana za 2019. godinu. Pretpostavljam da će to biti u rujnu. Mogu obećati da će se barem jedan od ta dva rotora staviti u plan za ovu godinu. /Zdenko Majzec, v.d. ravnatelja ŽUC-a/

Jasminka Mataušić (HDZ) ÎUpravni odjel za gospodarstvo raspisao

je javni natječaj za dodjelu potpora za po-ticanje razvoja poduzetništva. Natječaj je zatvoren početkom lipnja. Koliko se gospo-darstvenika/poduzetnika javilo na natje-

čaj, koliko je sredstava osigurano za te potpore i kada se može očekivati donošenje odluke o dodjeli potpora? /vijećnica će dobiti pisani odgovor/

Damir Hrdas (HL)Na području županije provodi se niz pro-jekata energetske obnove višestambe-nih i javnih zgrada. Među njima je i obno-va zgrada ispostava Doma zdravlja, kao i zgrada osnovnih i srednjih škola. Koji je status projekata u kojima je Zagrebačka županija korisnik bespovratnih sredstava iz fondova EU?

Î Kada govorimo o energetskim obnovama, govorimo o se-dam objekata - o tri ispostave Doma zdravlja i četiri škole. Obnova dviju ispostava Doma zdravlja, u Vrbovcu i Jastre-barskom, završena je. Za ispostavu Zaprešić je odabran izvo-đač radova, trenutno je u tijeku završni korak prema odabi-ru stručnog nadzora. Očekujemo da ćemo kroz desetak dana uvesti izvođača radova u posao. Što se tiče škola, neke stva-ri su se malo odužile, no moramo se voditi svim propisima, odnosno zakonima, kojima podliježemo. Za najveći projekt, energetsku obnovu srednje škole u Velikoj Gorici, morali smo provesti prethodnu ex-ante provjeru dokumentacije za jav-nu nabavu, što nam je oduzelo određeno vrijeme. Za školu u Vrbovcu smo pred odabirom izvođača. Za školu u Rakovom Potoku dokumentacija je spremna. Za školu u Ivanić-Gradu trebamo do 1. kolovoza potpisati ugovor o bespovratnim sred-stvima. U globalu, očekujemo da će u trećem kvartalu 2019. početi radovi na svim ovim objektima. /Velimir Kokot, pročel-nik za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju/

Stjepan Kozlina (HSS)Koliku kvadraturu poslovnoga prosto-ra za potrebe svoga poslovanja koristi Za-grebačka županija, ustanove i trgovačka društva kojima je osnivač Zagrebačka žu-panija? Odgovor molim pojedinačno, za

Županiju i svaku ustanovu i trgovačko društvo, te mjesečni iznos koji Županija ili oni sami plaćaju za poslovne prostore koje koriste. /vijećnik je tražio pisani odgovor/

Ozren Robić (SDP)Koji model školskih praznika je Župani-ja prihvatila? Je li on usuglašen s Gradom Zagrebom? Kada počinje, a kada završava školska 2019./2020. godina? Kada su pra-znici unutar školske godine?

Î Bili smo u pregovorima s Gradom Zagrebom, ali i s okol-nim županijama. Smatrali smo da smo se dogovorili oko mo-dela koji podrazumijeva više kraćih odmora tijekom školske godine. Međutim, Grad Zagreb se naknadno odlučio za drugi model, koji je najsličniji postojećem. S obzirom da Županiju i Grad Zagreb dijeli samo formalna administrativna granica, a povezuju nas i djeca i roditelji i nastavno osoblje, odlučili smo se prilagoditi Gradu Zagrebu. Ostale županije (Krapinsko-za-gorska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka; op.a.) ostale su kod prvobitno dogovorenog modela (više kraćih odmora tijekom godine). Školska godina počinje 9. rujna, zimski odmor je u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana i traje tri tjedna, proljetni odmor je u vrijeme uskrsnih blagdana, a školska go-dina završava u lipnju. /Mirela Katalenac, pročelnica za pro-svjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

Ivana Fučkan (SKNL)Županija je u ožujku raspisala javni poziv za financiranje projekata i programa grad-nje i održavanja objekata i uređaja komu-nalne infrastrukture u jedinicama lokalne samouprave. Koliko se gradova i općina do ovoga trenutka javilo na poziv, koliko je projekata prijavlje-no te kolika je vrijednost zahtjeva za financiranje u odnosu na proračunom planirana sredstva?

Î Za realizaciju ovoga javnog poziva Županija je proraču-nom osigurala 10,2 milijuna kuna. Dakle, radi se o programi-ma vodoopskrbe, prometne infrastrukture, gospodarenja ot-padom i zbrinjavanja otpadnih voda. Do ovoga trenutka na javni poziv se javilo 29 jedinica lokalne samouprave, prijav-ljeno je šezdesetak projekata, a zahtjevi za sufinanciranjem iznose oko 27 milijuna kuna. Uvažavajući činjenicu da je pri-javljen velik broj projekata, valja naglasiti da nećemo biti u mogućnosti isfinancirati sve prijavljene projekte, ali da ćemo voditi računa da projekti koji budu odabrani budu sufinanci-rani u što većem postotnom iznosu. Odluku o dodjeli sredsta-va očekujemo u idućih petnaestak dana. /Nenad Babić, pro-čelnik za promet i komunalnu infrastrukturu/

Zdenko Jurak (BM 365)Konačno je krenula rekonstrukcija Rakitske ulice (grad Sveta Nedelja; op.a.). Koliko je Županija izdvojila sredstava za njezinu re-konstrukciju i koji je vremenski rok završet-ka radova. /vijećnik je tražio pisani odgovor/

Petra Prugovečki (nezavisna vijećnica)U našoj zemlji kronično nedostaje radni-ka raznih profila. Priprema li naša župa-nija neke posebne mjere kako bi pomo-gla poduzetnicima u rješavanju ovoga kompleksnog problema? Naime, naši po-

duzetnici su u situaciji kada bi proizvodili, radili i gradili, ali im nedostaje ono elementarno, bazično. Smatram da Županija može pomoći na razne načine, primjerice dodat-no povećati stipendije učenicima koji se školuju za defici-tarna zanimanja, sufinancirati prekvalifikacije i usavrša-vanja nezaposlenima... Nadam se da će se uskoro ponuditi neke nove i atraktivnije mjere. /vijećnica će dobiti pisani odgovor/

Zvonko Kunić (BM 365)Razrješenje direktora društva Gospodare-nje otpadom Vlade Žigrovića i imenovanje direktora društva Vlade Žigrovića košta-lo je Županiju preko 200.000 kuna. Koji su bili motivi za ovakvu kadrovsku akrobaci-ju? Iz izvješća o poslovanju društva u 2018. vidi se enormno povećanje plaća i doprinosa, a govori se da je broj zaposle-nika smanjen.

Î S obzirom na sklopljeni sporazum s Gradom Zagrebom o zajedničkoj gradnji centra za gospodarenje otpadom (CGO), u ovom trgovačkom društvu ovoga trenutka imamo zaposle-nog direktora i jednu administrativnu osobu. Zašto nismo skroz ukinuli ovo društvo? Zato što bi nam to, u ovom tre-nutku, učinilo veću štetu. Onoga trenutka kada se pripremi studijsko-projektna dokumentacija za gradnju CGO-a, mo-žemo razgovarati da ljudi pređu u novu firmu koja će sudje-lovati u gradnji centra. Ovo što sada imamo ekonomski je, i na svaki drugi način, razumno rješenje. /župan mr. sc. Stje-pan Kožić/

Gordana Brcković (SKNL)Budući da na području županije nema opće bolnice, je li Županija sudjelovala ove godine u nabavi medicinske opreme za po-trebe bolnica na području grada Zagreba?

Î Županija je početkom godine raspisala javni poziv za nabavu medicinske i laboratorijske opreme za bolnice i poliklinike na području grada Zagreba, a čiji je osni-vač Republika Hrvatska ili Grad Zagreb. Sredstva su planirana u iznosu od 300.000 kuna. Do sada su se javile tri bolnice - KB Dubrava, KB Merkur i Klinika „Fran Mihaljević“, te Poliklinika „Srčana“ i ostvarile ukupno 190.000 potpore. Za povući je još ostalo 110.000 kuna. Poziv je otvoren do iskorištenja sredsta-va, a najkasnije do 31. listopada. /Ksenija Čuljak, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb/

SKUPŠTINA

VIJEĆNIČKA PITANJA

ma i udrugama civilnoga društva osigurala ovogodišnjim proraču-nom 93,5 milijuna kuna.

- Prema mojim saznanjima, to je najveći iznos koji neka župani-ja u RH dodjeljuje svojim gradovima i općinama - rekao je. Dodao je da se Županija u zadnje vrijeme orijentira-la na bespovratna europska sredstva za projekte ener-getske učinkovi-tosti zgrada javne

namjene. Također, vjeruje da će država prepoznati potrebe i osi-gurati više sredstava za vlastitu komponentu jedinica lokalne i

LOKALNA SAMOUPRAVA

SUFINANCIRANJE PROJEKATA U GOSPODARSTVU, POLJOPRIVREDI, PROMETU, KOMUNALNOJ INFRASTRUKTURI

Gradovima i općinama dodijeljeno bespovratnih 20,7 milijuna kuna Za projekte prometne i komunalne infrastrukture dodijeljeno je 9 milijuna kuna, za projekte u gospodarstvu 5 milijuna kuna, u poljoprivredi 2,4 milijuna kuna, a za projekte sufinancirane EU sredstvima 4,3 milijuna kuna

❛ Primarno nam je potpomagati poduzetnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, gradnju infrastrukture u gradovima i općinama..., i tako stvarati uvjete za kvaliteniji život u županiji - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Bespovratnih 20,7 miliju-na kuna dodijeli-la je Županija gradovima i

općinama za projekte u gospodarstvu, po-ljoprivredi, prometu i komunalnoj infra-strukturi te pripremu i provedbu projekata koji se sufinanciraju iz fondova i programa EU. Ugovore je grado-načelnicima i općinskim načel-nicima, odnosno predstavnicima gradova i općina uručio župan Stjepan Kožić.

- Ovi će projekti pripomoći kvaliteti života u gradovima i općinama. Županija je i dosad sufinancirala brojne projekte. Primarno nam je potpomagati poduzetnike, obiteljska poljo-

privredna gospodarstva, grad-nju infrastrukture u gradovima i općinama..., i tako stvarati uvje-te za kvaliteniji život u županiji. Nadam se da će prihodi prora-čuna i idućih godina biti takvi da ćemo moći zadržati kontinuitet bespovratnih potpora - rekao je župan. Prilikom dodjele sredsta-va, nastavio je, Županija nasto-ji balansirati kako bi se manje razvijenima dalo nešto više, a istovremeno pokrilo cijelo pod-ručje županije. Naglasio je da je Zagrebačka županija za bespo-vratne potpore gospodarstvu, OPG-ovima, gradovima i općina-

regionalne samouprave. - Ako se to ne dogodi, bojim se

da će uskoro malo županija moći iz proračuna osigurati potrebne iznose vlastitoga učešća u EU projektima - rekao je župan.

U ime predstavnika općina na odobrenim sredstvima zahvalila je načelnica Rakovca Brankica Benc, a u ime gradova gradona-čelnik Vrbovca Denis Kralj. Oboje su istaknuli da Županija prepo-znaje potrebe gradova i općina, svjesna da njihovi proračuni če-sto puta nisu dostatni za realiza-ciju lokalnih projekata.

- Drago mi je što Županija prepoznaje potrebe malih lju-di. S ovakvim potporama i male općine mogu ići ukorak s puno razvijenijim sredinama - rekla je B. Benc. Kralj je rekao da su do-bivena sredstva „lijepa vijest za sve građane“, jer njima se podiže standard njihova života.

SREDSTVA SU ODOBRENA

ZA UKUPNO 126 PROJEKATA

98 Ž K Ž K BROJ 131, SRPANJ 2019. BROJ 131, SRPANJ 2019. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Počela je gradnja Regio-nalnoga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok“, financijski dosad najzna-

čajnijega infrastrukturnog projek-ta u Zagrebačkoj županiji. Vrijedan je 883,8 milijuna kuna, a obuhvaća područje četiri grada i deset opći-na u istočnom dijelu županije. Ra-dovi su počeli u Ivanić-Gradu.

- Od kada sam na čelu Županije, borim se da ljudima na istoku žu-panije uvedemo vodu u kuće, jer to više nije pitanje civilizacijskog dosega, nego imperativ života i na-

pretka u budućnosti. Svjestan sam da žitelji realizaciju ovoga projek-ta čekaju dugo, no treba reći da se on nije mogao ostvariti bez finan-cijske pomoći europskih fondova. Stoga, za Županiju je danas veliki dan! - prigodom početka radova rekao je župan Stjepan Kožić. Pod-sjetio je da se o ovome projektu priča već četrdesetak godina, no ozbiljnije se počeo pripremati 2007. kada je donesena odluka o

ČETIRI GRADA I DESET OPĆINA ISTOČNOGA DIJELA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE UKLJUČENI U STRATEŠKI INVESTICIJSKI PROJEKT REPUBLIKE HRVATSKE VRIJEDAN 883,8 MILIJUNA KUNA

Počela gradnja Regionalnoga vodoopskrbnog sustava 'Zagreb-istok'

na europska sredstva. Naše objedinjavanje trgovačkih društava danas je puto-kaz mnogima u RH - rekao je župan. Dodao je da se gradnjom vodoopskrbnoga sustava šalje i poruka po-tencijalnim investitorima da dođu ulagati u područje Zagrebačke županije.

- Realizacijom ovoga projekta gotovo sva kućan-stva u istočnom dijelu županije moći će se priključiti na javni vo-doopskrbni sustav, a nestat će i sada veliki gubici na vodovodnoj mreži - dodao je župan, rekavši da će ova investicija imati i veliki efekt na gospodarstvo, posebno u sektoru građevine.

- S obzirom da se radi o višego-dišnjem projektu, nadam se da će

on pridonijeti i novom zapošljava-nju - zaključio je.

Od ukupne vrijednosti investici-je - 883,8 milijuna kuna, prihvat-ljivi trošak za EU sufinanciranje iznosi 707,1 milijun kuna. Iz Ko-hezijskog fonda EU osigurano je 483,9 milijuna kuna, Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije, kao nositelj projekta, osigurat će

44,6 milijuna, dok će se iz prora-čuna RH i proračuna Hrvatskih voda izdvojiti po 89,2 milijuna kuna.

- Sva sreća, postali smo članica EU i napokon smo mogli osigura-ti sredstva za realizaciju ovo-ga projekta. Počeli smo u Ivanić-Gradu, gdje ćemo rekonstruirati oko 46 kilometara postojeće mreže. Kroz mjesec dana radovi počinju i u Dugom Selu, kroz dva mjeseca u Svetom Ivanu Zelinu, potom kreću radovi na vodocrpilištu Kosnica, a do kraja godine počet će i u Vrbovcu - re-kao je Tomislav Masten, direktor Vodoopskrbe i odvodnje, dodavši da će se radovi odvijati kroz na-redne četiri godine.

❱ Izgradnjom ovoga vodoopskrbnog sustava gotovo sva domaćinstva u istočnom dijelu županije moći će se priključiti na javni vodoopskrbni sustav, a nestat će i sada veliki gubici na vodovodnoj mreži

❱ Do 2023. priključe-nost stanovništva istočnoga dijela županije na sustav javne vodoopskrbe treba se povećati za 44,1 posto

❛Svjestan sam da žitelji realizaciju ovoga projek-ta čekaju dugo, no treba reći da se on nije mogao ostvariti bez financijske pomoći europskih fon-dova - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Projekt obuhvaća gradnju vodocrpilišta Kosnica, gradnju 316,2 kilometra novih cjevovoda, 15 crpnih stanica, 5 vodotornjeva i 8934 kućna priključka te rekonstrukciju 108,1 kilometar vodoopskrbnih cjevovoda i jedne crpne stanice

PROJEKT SE SUFINANCIRA IZ

KOHEZIJSKOG FONDA EU. BESPOVRATNA EU

SREDSTVA IZNOSE 483,9 MILIJUNA KUNA.

osnivanju Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije d.o.o.

- Drugi važan datum je 1. srp-nja 2016. kada smo donijeli odlu-ku o prijenosu udjela Zagrebačke županije u ovoj tvrtki na gradove i općine te objedinjavanju svih trgovačkih društava koja su se, u istočnom dijelu županije, bavila vodoopskrbom i odvodnjom, a čime su se stekli uvjeti za prijavu projekta na natječaj za bespovrat-

ÎProjekt obuhvaća gradnju objekata vodocrpilišta Kosnica (kapaciteta 450 l/s), gradnju magi-stralnih vodoopskrbnih cjevovoda u ukupnoj duljini od 27,7 kilome-tara (Kosnica-Hruščica, Sesvetski Kraljevec-Božjakovina i VS Cerje-VS Vukovje), rekonstrukciju mreže Vodoopskrbnog sustava Dugo Selo u duljini od 47,9 kilometara, grad-nju nove vodoopskrbne mreže u duljini od 1,5 kilometara te gradnju crpnih stanica „Kozinšćak“ i „Do-mobranska“, rekonstrukciju mreže Vodoopskrbnog sustava Vrbovec u ukupnoj duljini od 9,3 kilometra, gradnju nove vodoopskrbne mreže u duljini od 222,8 kilometara, gradnju pet crpnih stanica, pet vodotornjeva i rekonstrukciju precrpne stanice „Lonja“, rekon-strukciju mreže Vodoopskrbnog sustava Sveti Ivan Zelina u ukupnoj duljini od 5,4 kilometra, gradnju nove vodoopskrbne mreže u duljini od 61,4 kilometra i gradnju sedam precrpnih stanica, te rekonstrukciju mreže Vodoopskrbnog sustava Ivanić-Grad u ukupnoj duljini od 45,5 kilometara, gradnju nove vodoopskrbne mreže u duljini od 2,6 kilometara i gradnju precrpne stanice „Kloštar Ivanić“. Projektom je predviđena i nabava opreme za održavanje vodoopskrb-nog sustava (autocisterni, bagera, kamiona, samousisnih motornih pumpi i laboratorijske opreme za analizu vode), kao i uspostava nad-zorno-upravljačkog sustava.

Gradit će se...

Svečanosti, kojom je obilježen početak gradnje vodoopskrbnog sustava, prisustvovali su, uz osta-le, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić, po-moćnica ministra zaštite okoliša

i energetike Elizabeta Kos i ge-neralni direktor Hrvatskih

voda Zoran Đuroković. - Ovim projektom

pridonosimo i ispu-njenju uvjeta koje RH ima prema Di-rektivi EU Komisije o kvaliteti vode za

ljudsku potrošnju - rekla je E. Kos, dok je

Đuroković rekao da se na području istoka županije istovre-meno i gradi i pripremaju infra-strukturni projekti.

- Trenutna ulaganja u vodoop-skrbu i odvodnju na ovom područ-ju prelaze milijardu kuna - rekao

je Đuroković. Projekt Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije „Zagreb-istok“ proglašen je početkom 2018. strateškim in-vesticijskim projektom Republike Hrvatske.

1110 Ž K Ž K BROJ 131, SRPANJ 2019. BROJ 131, SRPANJ 2019.

Zagrebačka županija proslavi-la je svoj dan - 17. srpnja. Sve-čana sjednica Županijske skupštine bila je prigoda da

se još jednom naglase postignuća i rezultati koji Zagrebačku županiju svrstavaju u jednu od gospodar-ski najstabilnijih u RH, a s aspekta sigurnosti, najsigurniju hrvatsku županiju. U obraćanju prisutnima, župan Stjepan Kožić je rekao da se Zagrebačka županija prema ostva-renim prihodima poduzet-nika u 2018. nalazi na drugome mjestu, od-mah iz Zagreba. Na drugom je mjestu i prema neto dobiti poduzetnika i neto dobiti po zaposle-nom.

- Sa zadovoljstvom mogu zaključiti da su poduzetnici s područja žu-panije ostvarili poslovne rezultate vrijedne poštovanja - rekao je žu-pan, dodavši da su se dinamična gospodarska kretanja odrazila i na zaposlenost.

- Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Zagrebačka

županija bilježi u posljednjih pet godina najveći kontinuirani rast zaposlenosti od svih županija u RH. Posljednji podaci HZZ-a govore da je 30. lipnja na području županije bilo 1100 nezaposlenih manje, ali, što je još i važnije, 2800 zaposlenih više nego u isto vrijeme prošle go-dine - rekao je. Pozitivni poslovni rezultati poduzetnika, nastavio je, odražavaju se i na proračun Župa-nije, u kojemu je ove godine osi-

gurano rekordnih 93,5 mili-juna kuna bespovratnih

potpora poduzetni-cima, obrtnicima, poljoprivrednicima, OPG-ovima, grado-vima i općinama i udrugama civilnoga

društva. Podsjetio je i na novčanu pomoć

za svako novorođeno di-jete, na sredstva za besplatne

radne bilježnice za sve osnovnoš-kolce, na ulaganja županije u škol-stvo, posebno gradnju i obnovu škola i sportskih dvorana, kao i na energetsku obnovu zgrada škola i ispostava županijskoga Doma zdravlja. Rekao je i da su europski

10 Ž KDAN ŽUPANIJE

Osim najbržega električnog automobila na svijetu i dijelova za Mercedes, u Zagrebačkoj županiji će se uskoro proizvoditi i dijelovi za Boeing i Airbus

NA DAN KADA JE 1759. UTEMELJENA ADMINISTRATIVNA CJELINA ‘COMITATUS ZAGRABIENSIS’ I OD CARICE MARIJE TERZIJE DOBILA GRB I PEČATNJAK ZAGREBAČKA ŽUPANIJA SLAVI SVOJ DAN

Gospodarski jedna od najstabilnijih, a prema stanju sigurnosti najsigurnija županija u državi

fondovi prilika koju treba iskori-stiti, ali da treba korigirati pravila temeljem kojih Ministarstvo regi-onalnog razvoja i fondova EU sufi-nancira vlastito učešće prijavitelja EU projekta.

- Visoki postotak vlastitoga uče-šća itekako nam otežava provedbu

većih i složenijih projekata. Ako se uskoro ne iznađu novi modeli sufinanciranja EU projekata, svi zajedno mogli bismo biti samo nijemi promatrači, a ne aktivni su-dionici u njihovoj realizaciji - ista-knuo je župan. Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i

❛Europski fondovi su prilika koju treba iskori-stiti, ali treba korigirati pravila temeljem kojih Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU sufinancira vlastito učešće prijavitelja EU pro-jekta - poručio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

U PRORAČUNU

ŽUPANIJE ZA 2019. OSIGURANO JE REKORDNIH

93,5 MILIJUNA KUNA BESPOVRATNIH

POTPORA

11Ž K DAN ŽUPANIJE

fondova EU od 15. lipnja ove godine, Zagrebač-ka županija se nalazi u „top 5“ hrvatskih župa-nija prema ugovorenim i odobrenim sredstvima iz EU fondova. Ukupno je ugovoreno projekata u vrijednosti 2,8 milijardi kuna. Govorio je župan i o investicijama u gos-podarskim zonama, ustvrdivši da će se u Zagrebačkoj županiji, osim najbržega električnog automobila na svijetu i dijelova za Mer-

cedes, uskoro proizvoditi i dijelovi za Boeing i Airbus.

- Ova najnovija investicija vri-jedna je 33 milijuna eura i, što je još važnije, otvorit će 600 novih radnih mjesta u visokotehnološkoj proizvodnoj djelatnosti - rekao je, dodavši da se danas pokazuje da je strateški plan razvoja gospodar-skih zona bio itekako promišljen i ispravan. Vrlo bitnim projektom za stvaranje preduvjeta za još brži gospodarski razvoj istaknuo je projekt Regionalnoga centra kom-petentnosti u strukovnom obrazo-

vanju u sektoru strojarstva, u koji su uključene strukovne škole u Velikoj Gorici, Samoboru i Dugom

Selu. Ustvrdio je i da je Zagre-bačka županija lider u realiza-ciji strateških projekata u poljo-privredi.

- Prva smo županija u RH koja je poljoprivrednicima, uz pomoć EU sredstava, sagradi-la ULO hladnjaču koja nije u vlasništvu trgovaca i time im omogućili da sami diktiraju cijenu proizvoda, koji sada na tržište mogu plasirati tijekom

ÎPotpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner, citirajući riječi blaženoga Alojzija Stepinca, podsjetio je na važnost čuvanja svojega i poštivanja tuđega, ali prije svega na važnost ljubavi prema bližnjemu. Rekao je da Zagrebačka županija odlično upravlja resursima i vodi brigu o održivom razvoju.U ime Predsjednice RH sjednici je prisustvovao njezin savjetnik za unutarnju politiku Vladimir Lončarević. - Bitno je snažiti sinergiju između državnih tijela i županija i jačati koordinaciju aktivnosti jer mnogi projekti prelaze granice pojedine županije - rekao je Lonče-rević, dodavši da je za Hrvatsku najvažnije zajedništvo. - Rezultati koje smo postigli u zadnjih tridesetak godina govore samo jedno: kada hoćemo, kada smo složni, možemo sve! - rekao je.U ime predsjednika Vlade RH prisutnima se obratio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. - Neki će reći da je najveća prednost Zagrebačke županije što je naslonjena na

grad Zagreb. Ja bih rekao da ova županija ima svoj vlastiti identitet, kao i njezini gradovi i općine. Svaki od njih ima svoju posebnost. Poželjna su destinacija za život ljudi, ali i za investitore - rekao je Bošnjaković. Govorio je i o sustavu lokalne i regionalne samouprave.- Na njemu se radi niz godina, no aktualna Vlada učinila je dosad najznačajniji iskorak u decentralizaciji. Ne znam postoji li grad ili općina koji nisu profitirali od porezne reforme. Proračuni su im porasli, a time su dobili i veći i značajniji prostor za djelovanje - rekao je Bošnjaković.

‘Kada hoćemo, kada smo složni, možemo sve!’

❛ Samo zajedništvom i slogom možemo s uspjehom graditi Zagrebačku županiju kao naš jedini dom. Dom u kojemu se svatko osjeća prihvaćen i siguran - rekao je predsjednik Skupštine Damir Mikuljan

nastavak na str. 12

❱ U posljednjih pet godina Zagrebačka županija bilježi najveći kontinuirani rast zaposlenosti od svih županija u RH

❱ Prema ugovorenim i odobrenim sredstvi-ma iz EU fondova, Zagrebačka županija se nalazi u ‘top 5’ hrvatskih županija


ÎU ime prisutnih župana i predsjed-nika županijskih skupština obratio se Željko Kolar, župan Krapinsko-zagor-ske županije.- Treba pohvaliti Vladu RH što je pro-mijenila zakon o financiranju lokalne samouprave i time povećala sredstva koja su ostala općinama, gradovima i županijama. Međutim, došli smo do razine kada to više nije dovoljno. Osobno smatram da je ovaj sustav financiranja lokalne i regionalne samouprave potrošen, da svi zajedno moramo tražiti nove modalitete financiranja, a s ciljem da povučemo što više sredstava iz EU fondova. Došli smo do granice kada se moramo i kreditno zaduživati kako bismo osigurali svoj udio u financiranju projekata. Ako su točne informacije da će se nova financijska omotnica potpisati pod drugim uvjetima, da će se smanjiti alokacija koja će biti na raspolaganju, a naš udio u sufinanciranju povećati s 15 na 30 posto, bojim se, bit ćemo u ozbiljnim problemima - rekao je Kolar.

Fiskalna decentralizacija

DAN ŽUPANIJE

cijele godine, a ne samo sezonski. Sada nas čeka nova faza ovoga projekta - proširenje kapaciteta za manipulaciju jagodičastim voćem i preradu voća, ukupne vrijednosti 17 milijuna kuna. Iskoristit ću ovu prigodu i najaviti još jednu investi-ciju u poljoprivredi, navodnjavanje gotovo 2500 hektara poljoprivred-noga zemljišta. Ukupna procije-njena vrijednost projekta je 100 milijuna kuna i on će se u cijelosti financirati EU sredstvima - rekao je župan. Govoreći o ulaganjima u turizam, posebno je istaknuo 60 milijuna kuna vrijednu dogradnju Specijalne bolnice „Naftalan“ u Ivanić-Gradu.

Uvodno se prisutnima obratio predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan.

- Samo zajedništvom i slogom možemo s uspjehom graditi Za-grebačku županiju kao naš jedini dom. Dom u kojemu se svatko osjeća prihvaćen i siguran. Jedi-no takvom politikom možemo pridonijeti ostvarenju europskih vrijednosti - slobode, mira i bla-gostanja - rekao je. Naglasio je da je Zagrebačka županija, prema izvješću PU Zagrebačke za 2018., najsigurnija hrvatska županija.

- Izražavam zahvalnost Vladi i MUP-u na svim mjerama kojima se pridonosi sigurnosti Zagre-bačke županije. Sigurnost naših stanovnika bitna je komponenta cjelokupnoga rasta i razvoja Za-grebačke županije, ali i parametar kojim pratimo stupanj razvijeno-sti neke zajednice. Sigurnost je pretpostavka da županija postane udoban dom za svakoga - rekao je Mikuljan. Govoreći o političkoj odgovornosti, rekao je da je jedan od glavnih izazova demokratsko-ga procesa sukob između javnog i privatnog interesa te da je zaštita

javnog interesa „majka povjerenja“. Zahvalio je i hrvatskim braniteljima na doprinosu u Domovinsko-me ratu, posebno onima koji su za slobodu domo-vine dali svoj život.

- Njihova žrtva obvezuje nas da se u radu za opće dobro bez kompromisa zalažemo za one vrijednosti zbog kojih su oni žrtvovali sebe - po-ručio je. Govorio je i o pozitivnim učincima ulaska Hrvatske u Europ-sku uniju.

- Obilazeći gradove i općine ni-

sam bio niti u jednoj sredini, a da se na sjednicama predstavničkog tijela nije govorilo o planovima za povlačenje novčanih sredstava za projekte „koji život znače“. Samo šest godina poslije ulaska u EU, eu-ropska sredstva postaju značajan

dio proračunskih sredstava op-ćina i gradova. Ovom izuzetno važnom procesu nezaobilazan poticaj dali su Vlada RH i Mi-nistarstvo regionalnog razvoja. Hvala im! - rekao je Mikuljan, dodavši da samim posezanjem za europskim novcem neće-mo ostvariti sve naše želje niti ćemo stvoriti sretnije društvo. Jednakom energijom i marom kojim posežemo za novčanim

sredstvima EU, nastavio je, mora-mo u radu za opće dobro i borbi za javni interes posezati i za vrijedno-stima EU. Rekao je i da javne politi-ke moraju biti okrenute onima koji iza nas ostaju.

ÎPovelja Zagrebačke županije dodijeljena je ravnateljici OŠ Sveta Nedelja Anici Magdalenić, trgovačkom društvu Tabacco iz Zaprešića, trgovačkom društvu Bio-Zrno iz Nove Kapele, predsjedniku društva Crvenoga križa Velike Gorice Ivanu Jurkinu, Udruženju obrtnika Zaprešić i DVD-u Jastrebarsko. Nagrada za doprinos ugledu i promociji Zagrebačke županije u zemlji i svijetu dodijeljena je čembalistu Franji Biliću iz Stupnika, Hrvatskom pjevačkom društvu „Jeka“ iz Samobora i skladateljici Sari Glojnarić, također iz Samobora. Nagrada za iznimna dostignuća u proteklome jedno-godišnjem razdoblju dodijeljena je Svetojanskim mažoretkinjama iz Jastrebarskoga, a nagrada za životno djelo kiparu Dragutinu Grgasu Belom iz Zaprešića.U ime nagrađenih zahvalio je Ivan Jurkin. - Uspjeli smo zato što smo cijenili svakoga čovjeka. Učimo ljude da je tajna sretnoga življenja u odricanju i davanju, a da je razmjena stajališta temeljni princip demokraci-je. Ništa ne raduje kao radost koju si dao drugome - rekao je Jurkin.

Javna priznanja

❱ Prema podacima HZZ-a, 30. lipnja na području županije bilo je 1100 nezaposlenih manje, odno-sno 2800 zaposlenih više nego u isto vrijeme prošle godine

DAN ŽUPANIJE

Anica Magdalenić, Sveta Nedelja

Dragutin Grgas-Beli, Zaprešić

U istoj školi u Svetoj Nedelji bila je učenica, po-tom učiteljica matematike, a više od dvadeset godina njezina je ravnateljica. Govori da joj po-nekad i nedostaje neposredni kontakt s učenici-ma, no veseli je kada njihove probleme, kao vo-diteljica ustanove, može riješiti sa samo jednim razgovorom. Najvećim postignućem u obavlja-nju poslova ravnateljice ističe izvanrednu surad-nju sa zaposlenicima škole. Kaže da ima veliko razumijevanje i za njihove osobne i profesio-nalne probleme te da bez dobre komunikacije i suradnje škola ne može biti uspješna. A OŠ Sveta Nedelja je, naglašava, uspješna! Trenutno je, uz ostale poslove, usredotočena i na energetsku obnovu škole. Aktivna je članica predsjedništva Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Zagrebačke županije. Uživa veliki ugled među kolegama ravnatelji-ma. Više je puta za očuvanje vrijednosti obrazovanja uko-rijenjenih u hrvatskoj tradi-ciji, uz primjenu suvremenih metoda i tehnologija učenja, primila priznanja i zahvale.

Kipar i slikar, kulturni djelatnik, član više udru-ga likovnih stvaralaca, promotor likovne kultu-

re... Dragutin Grgas-Beli svojim radovima i društvenim angažmanom promiče povijest i kulturu hrvatskoga naroda. Član je ULU-PUH-a i utemeljitelj Udruge likovnih stvara-laca Zaprešić. Izlagao je na više samostalnih, kao i na grupnim izložbama u Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj, Kubi... Autor je tridesetak javno postavljenih spomenika. Organizirao je i više kiparskih kolonija, u Zaprešiću, Pušći, na otoku Olibu, u Sloveni-ji, Bosni i Hercegovini... Značajan je i njegov

angažman u Ogranku Matice hrvatske u Zapreši-ću. Za predsjedanja Ogrankom inicirao je objav-ljivanje više zbornika. Osobitu pozornost prida-vao je galerijskoj djelatnosti, inicirajući mnoge kiparske i likovne izložbe renomiranih autora. Kao predsjednik Ogranka Matice hrvatske vodio je brigu o promicanju dječjeg stvaralaštva kroz manifestaciju Dani Ivice Kičmanovića. U svome javnom djelovanju ne propušta osvi-jestiti vrijednosti znamenitih ljudi zaprešićkoga kraja, poput bana Josipa Jelačića i romanopisca Ante Kovačića.

BELI JE AUTOR

TRIDESETAK JAVNO POSTAVLJENIH

SPOMENIKA

POVELJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

NAGRADA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA ŽIVOTNO DJELO

U ISTOJ ŠKOLI BILA JE

UČENICA, POTOM UČITELJICA, A SADA JE

RAVNATELJICA

Nagradu je preuzeo Dragutinov sin Vid

1514 Ž K Ž K BROJ 131, SRPANJ 2019. BROJ 131, SRPANJ 2019. DAN ŽUPANIJE

Dobrovoljno vatrogasno društvo Jastrebarsko

Bio-Zrno, d.o.o., Habjanovac

Osnovano prije 130 godina, DVD Jastrebarsko danas je središnja vatrogasna postrojba grada. Okosnicu društva čini 45 operativnih vatroga-saca koji su osposobljeni za sve vrste ugroza. Sustavnim radom i osposobljavanjem hvataju korak sa sve sofisticiranijom opremom koja se nameće kao nužna potreba i osnovni alat za provedbu vatrogasne djelatnosti. Kroz povijest, DVD Jastrebarsko je bio glavni nositelj gotovo svih društvenih i kulturnih aktivnosti koje su su-stavno obogaćivale život grada. Sva postignuća DVD-a rezultat su iznimnog zajedništva, volje i odricanja. Društvo je iniciralo i osnivanje limene glazbe, koja je svojevremeno djelovala u sklopu

DVD-a, a u njegovim je prostorijama 1968. osnovano i Gradsko kazalište Jastrebar-sko, koje i danas djeluje. DVD Jastrebarsko ima značajnu ulogu u edukaciji vatrogasaca na području gra-da, a kroz razne manifestacije upoznaje stanovništvo sa suštinom vatrogasne djelatnosti. Članovi DVD-a svoj posao obavljaju bez ikakve naknade, a znanje i osposobljenost čine ih ravnopravnima s vatrogascima profesionalcima.

Bio-Zrno upravlja najstarijim ekološkim ima-njem u Hrvatskoj - Zrno eko imanjem, ute-

meljenim u Habjanovcu (općina Dubrava) 1988. godine. Na površini od dvadesetak hektara uzgajaju se žitarice, povrće, voće i ostale poljo-privredne kulture - bez pesticida, herbicida i mineralnih gnojiva, koje se koriste kao sirovine za pripremu vlastitih proizvoda dostupnih putem partnerskog lanca trgovina bio&bio i u vlastitom Zrno bio bistrou u Za-grebu (zasad jedinom certificiranom

ekološkom restoranu u Hrvatskoj). Zrno eko imanje prvo je u Hrvatskoj, još 1995., dobilo Eko-oskara za zaštitu okoliša u poljo-privredi i šumarstvu. Na imanju se proizvodi certificirani ekološki kruh od kiseloga tijesta i drugi pekarski proizvodi, slastičarski proizvodi, pripremaju se eko sendviči i užine..., obrađuje se najveći biointenzivni vrt u Hrvatskoj. Na načelima održivosti, ekologije i odgovornog upravljanja okolišem, Bio-zrno organizira i edu-kacije o ekološkoj poljoprivredi i održivim stilo-vima življenja.

BIO-ZRNO UPRAVLJA

NAJSTARIJIM EKOLOŠKIM IMANJEM

U HRVATSKOJ



OKOSNICU DRUŠTVA ČINI

45 OPERATIVNIH VATROGASACA

OSPOSOBLJENIH ZA SVE VRSTE UGROZA

DAN ŽUPANIJE

Udruženje obrtnika Zaprešić

Ivan Jurkin, Velika Gorica

Osnovano je 1975. godine. Najvaž-niji projekt Udruženja obrtnika Zaprešića danas je Sajam gospo-darstva. Organizira se već 20 godina s ciljem besplatne promocije obrt-ništva, poduzetništva, OPG-ova... Uz obrtnike iz Zaprešića i Zagrebačke županije, na sajmu sudjeluju i izla-gači iz susjedne Slovenije, a ponekad i iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Osim promocije gospodarskih djelatnosti, sajam ima i kulturno-umjetnički značaj. Udruženje obrtnika Zaprešića sudjeluje i u pro-jektima međunarodne gospodarske suradnje, trenutno u partnerstvu s obrtnicima iz susjed-ne Slovenije provodi projekt „Primjeri dobre prakse u poduzetništvu pogranične zone“. Provodi i projekte u suradnji s Obrtničkim uči-lištem i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Od osnutka do danas, kontinuiranim radom na korist članstva, Udruženje je dalo trajan dopri-nos razvoju gospodarstva, ne samo Zaprešića, nego i županije. Udruženje okuplja 750 obrtni-ka s područja Zaprešića i njemu gravitirajućih općina.

Još kao mladi liječnik, krajem šezdesetih go-dina prošloga stoljeća, uključio se u aktiv-nosti Crvenoga križa Velike Gorice. Pe-desetogodišnjim volonterskim radom u Crvenome križu dokazao je da je čovjek s osobitim osjećajem za humanitarno djelovanje i socijalni angažman. Zajedno s djelatnicima Crvenoga križa sudjelovao je u razvoju programa ljetovanja djece slabijega imovnog stanja, pučke kuhinje, savjetovališta za prevenciju ovisnosti, pomoći i njege u kući za starije i nemoćne osobe, posudi-onice ortopedskih pomagala, nabave vozila za prijevoz osoba s invaliditetom... Doprinos je, kao njegov ravnatelj, dao i razvoju Doma zdravlja u Velikoj Gorici. Tijekom Domo-vinskoga rata bio je načelnik sanitetske službe 153. brigade. Cijeli radni vijek proveo je u Ve-likoj Gorici. Jurkin je odlikovan Redom Hrvatskoga Crvenog križa, za doprinos humanitar-nim aktivnostima, a dobitnik je i nagrade za životno djelo Grada Velike Gorice.

U AKTIVNOSTI

CRVENOGA KRIŽA UKLJUČIO SE JOŠ KAO

MLADI LIJEČNIK



NAJVAŽNIJI PROJEKT

UDRUŽENJA JE SAJAM GOSPODARSTVA U

ZAPREŠIĆU

1716 Ž K Ž K BROJ 131, SRPANJ 2019. BROJ 131, SRPANJ 2019. DAN ŽUPANIJE

Franjo Bilić, Stupnik

Sara Glojnarić, Samobor

Iz glazbeničke je obitelji, pa mu je glazbeni poziv, napominje, bio prirodni odabir. Već kao dvogodišnjak odlazio je s majkom na operne koncerte, pjevao je u dječjim zborovima (Za-grebačkim dječacima, Krijesnicama), a čemba-lo je zavolio kroz računalne igrice. Nakon što je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao čembalo, upisao je studij dirigiranja (na trećoj je godini). Već sada ima zavidan koncertni opus, dvadesetak koncerata i recitala godišnje. Želja mu je voditi vlastiti barokni orkestar, a kako se odmiče studij dirigiranja, sve više ga zanima i suvremena glazba 20. i 21. stoljeća. Uz brojna priznanja, domaća i međunarodna,

jedini je čembalist pobjednik Međunarod-noga natjecanja mladih glazbenika „Ferdo Livadić“, u sklopu Samoborske glazbene jeseni. Drži predavanja i seminare za uče-nike i studente čembala i potiče hrvatske skladatelje, praizvedbama njihovih djela, na pisanje novih skladbi za čembalo. Bilić je dobitnik nagrade Hrvatske glazbe-ne mladeži „Ivo Vuljević“ za 2018., čime je ponio laskavu titulu mladoga glazbenika godine.

Nakon studija kompozicije na zagrebačkoj Mu-zičkoj akademiji, nastavlja studirati na Staatlic-he Hochschule für Music und Darstellen-de Kunst u Stuttgartu. Već na samom početkom studiranja u Njemačkoj skre-će pozornost stručne javnosti na svoje radove, a tijekom zadnjih pet godina postala je jedna od važnijih skladateljica na njemačkoj sceni suvremene glazbe. O tome svjedoče i brojne narudžbe djela vodećih festivala za suvremenu glazbu. Trenutno priprema svoju prvu operu - „Otelo“, prema tekstu Williama Shakes-pearea. Praizvedba će biti u rujnu ove godine u Salzburgu. Od ove godine Sara je stipendistica njemačke umjetničke zaklade Kunstisftung Ba-den-Württemberg. Među dosad dobivenim priznanjima, poseb-no mjesto zauzima nagrada Kranichsteiner Musikpreis, jedna od najprestižnijih nagrada u svijetu suvremene umjetnosti koja se od 1952. dodjeljuje u Darmstadtu, svjetskoj meki suvre-mene glazbe. Djela Sare Glojnarić izvode se i u Hrvatskoj na gotovo svim manifestacijama i festivalima suvremene glazbe.

SARA TRENUTNO

PRIPREMA SVOJU PRVU OPERU - 'OTELO', PREMA

TEKSTU WILLIAMA SHAKESPEAREA

NAGRADA ZA DOPRINOS UGLEDU I PROMOCIJI ŽUPANIJE U ZEMLJI I SVIJETU


LANI JE PONIO

TITULU MLADOGA GLAZBENIKA

GODINE

Nagradu je preuzela Antonija Petrić

DAN ŽUPANIJE

Hrvatsko pjevačko društvo 'Jeka', Samobor

Trgovačko društvo 'Tabacco', Zaprešić

Jedno je od pet najstarijih pjevačkih društava u državi. Osnovano 1874., ove godine slavi 145 godina neprekidnoga rada. Njeguje četvero-glasno zborsko pjevanje te promiče pjesme i običaje lokalne sredine i ljubav prema hrvat-skoj glazbenoj ostavštini. Na mlade naraštaje želi prenijeti skladbe prigorskoga izričaja, čuva-jući ih od zaborava. Za „Jeku“ su skladali Ferdo Livadić i Ivan pl. Zajc, koji je 1875. skladao skladbu „Koračnica Jeke“, koja se i danas izvodi kao himna društva. Veliki trag u radu društva ostavio je zborovođa Josip degl' Ivellio, koji je bio umjetnički voditelj društva punih dvadesetak godina. Od 2017. umjetnički voditelj je Maksimilijan Borić. Ge-slo društva je „Za dom i roda čast pjevati nam je slast“. Osim zborskoga pjevanja, društvo je aktivno i u izdavačkoj djelatnosti te je pokretač raznih društvenih događaja u Samoboru. Bilježi brojne nastupe u ino-zemstvu, u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj..., održalo je niz huma-nitarnih koncerata za potrebite, pokrenulo je 2011. Samoborsko zborsko protuletje...

'Hrvatski kišobran', brend koji se na tržištu pojavio prije devet godina, osim Hrvatske, osvaja i svijet. Trgovačko društvo Tabacco jedini je masovni pro-izvođač kišobrana u Europi. Od onih za poklone, do personaliziranih, ručno oslikanih. Tvrtka sura-đuje s brojnim dizajnerima, domaćim, ali i onima svjetskoga glasa. Nedavno su preuzeli strojeve i tržište zadnje europske tvornice za proizvodnju drški za kišobrane te proizvodnju iz Italije preselili u Hrvatsku. Tabacco zapošljava značajan broj ši-vačica bivše tvornice Kamensko, koje su dale veliki doprinos razvoju kvalitete kišobrana. Iz godine u godinu tvrtka bilježi sve veći izvoz. U planu je razvijanje online prodaje, gdje će kupac moći odabrati potpuno personalizirani proizvod.

U suradnji s Hrvat-skom gospodarskom komorom, ali i samo-stalno, tvrtka se često pojavljuje na među-narodnim sajmovima gdje osim promovi-ranja brenda, jedin-stvenim kišobranima promovira i Hrvatsku.

TABACCO JE JEDINI MASOVNI

PROIZVOÐAČ KIŠOBRANA U EUROPI



'JEKA' JE JEDNO OD

PET NAJSTARIJIH PJEVAČKIH DRUŠTAVA

U HRVATSKOJ


Prisegnuli su novoimenovani suci porotnici i suci porotnici za mladež Županijskoga suda

u Velikoj Gorici te suci porotnici i suci porotnici za mladež velikogo-ričkoga Općinskog suda. Na man-dat od četiri godine imenovala ih je Skupština Zagrebačke županije, u čije je ime svečanosti polaganja prisege prisustvovao njezin pot-predsjednik Zvonko Kunić.

- Doživljavam vašu ulogu kao približavanje suda javnosti. Vje-rujem da će vaše iskustvo pomoći sucima profesionalcima u donoše-nju odluka, koji puta kompleksnih i teških - rekao je Kunić.

Nikola Ramušćak, predsjednik Županijskoga suda u Velikoj Gorici, rekao je da su suci porotnici sa-

stavni dio sudbene vlasti u RH i da u radu sudskog vijeća imaju ravno-pravan status.

- Ravnopravno odlučuju s pred-sjednikom sudskoga vijeća - rekao je. Pozvao je porotnike da svoj po-sao obavljaju savjesno i odgovor-no, u dogovoru i uz konzultacije s predsjednikom vijeća.

U ime sudaca porotnika zahvalio je Mile Marinčić.

- Suci porotnici sudjeluju u od-lučivanju i o činjeničnim i o prav-nim pitanjima. Hvala onima koji su nam dali povjerenje da obavljamo tu časnu i odgovornu dužnost - re-kao je.

Polaganju prisege prisustvovala je i pomoćnica ministra pravosuđa Sanda Kulić.

DOGAĐAJI

POSJET IZASLANSTVA MINISTARSTVA JAVNE ADMINISTRACIJE REPUBLIKE KOSOVO

Na primjeru Zagrebačke županije upoznati s funkcioniranjem regionalne uprave u RH

U sklopu studijskoga po-sjeta RH, izaslanstvo Ministarstva javne ad-ministracije Republike

Kosovo upoznalo se, na primjeru Zagrebačke županije, s funkcio-niranjem regionalne samoupra-ve i načinom na koji se educiraju djelatnici javne uprave. Izaslan-stvo Ministarstva javne admini-stracije i Kosovskog instituta za javnu upravu primila je zamjeni-ca župana Nadica Žužak. Izrazila je nadu da će izaslanstvo iskoristi-ti pozitivne primjere Zagrebačke županije te poručila da je Županija otvorena za daljnju suradnju. U ime Županijske skupštine goste je pozdravio njezin potpredsjednik Zvonko Kunić, dok je o smješta-ju, prometnoj infrastrukturi, kao i potencijalima županije u gospo-darstvu, poljoprivredi, turizmu..., govorio pročelnik za gospodarstvo Damir Fašaić. Rekao je da je Zagre-bačka županija atraktivna i inova-

tivna regija u koju se isplati ulagati.Goste je, uz ostalo, zanimalo

radi li u administraciji dovoljan broj ljudi, koliko Županija izdvaja za usavršavanje zaposlenika, koja specijalistička usavršavanja pola-ze.

- Postoji dobra suradnja izme-đu institucija Hrvatske i Kosova, no želimo ju produbiti. Hrvatska je prošla puno prepreka, želimo 'uzeti' njezina pozitivna iskustva te proširiti prijateljstvo - rekao je Hajredin Hyseni, zamjenik kosov-

skog ministra javne administracije.Kosovsko izaslanstvo u Hrvat-

skoj je boravilo u sklopu suradnje s Državnom školom za javnu upra-vu.

- Osim što smo im prenijeli isku-stva državne, regionalne i lokalne administracije, upoznali smo ih i na koji način se hrvatska državna administracija priprema za pred-sjedanje Europskom unijom (u prvoj polovici 2020.; op.a.) - rekao je ravnatelj Državne škole Rudolf Vujević.

❛Hrvatska je prošla puno prepreka, že-limo 'uzeti' njezina pozitivna iskustva i proširiti prijateljstvo - rekao je Hajredin Hyseni, zamjenik kosovskog ministra javne administracije

Na mandat od četiri godine suce porotnike imenovala je Skupština Zagrebačke županije

ŽUPANIJSKI I OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Prisegnuli novoimenovani suci porotnici

Goste je zanimalo radi li u administraciji dovoljan broj ljudi, koliko Županija izdvaja za usavršavanje zaposlenika, koja specijalistička usavršavanja polaze

DAN ŽUPANIJE

Svetojanske mažoretkinje, Jastrebarsko Europske su prvakinje u mažoret plesu. Jedna

su od najbrojnijih i najuspješnijih udruga grada Jastrebarskoga. Svetojanske mažo-retkinje, osnovane 1998., danas broje 120 članica, a tijekom dvadesetak godina nji-

hova djelovanja, kroz udrugu je prošlo više od 800 djevojčica i djevojaka. Neizostavne su

sudionice svih sportskih i kulturnih manifestaci-ja na području grada Jastrebarskoga. Posljednjih godina osvajaju zavidne rezultate (ove su godine obranile titulu državnih prvakinja), no svojim najvećim postignućem ističu zajedništvo i pri-padnost udruzi, kao i strast prema mažoret plesu koji prenose na mlađe naraštaje. Ponosne su što, kao mali mažoret sastav iz male sredine, na na-

tjecanjima 'ostavljaju iza sebe' mažoret sastave iz mnogo većih hrvatskih i europskih gradova. Djevojke se trenutno priprema-ju za Europsko prvenstvo koje se krajem kolovoza održava u Francuskoj i na kojemu će po-kušati obraniti titulu najbolje-ga mažoret sastava 'staroga kontinenta'.

EUROPSKE SU PRVAKINJE

U MAŽORET PLESU

NAGRADA ZA IZNIMNA DOSTIGNUĆA U PROTEKLOM JEDNOGODIŠNJEM RAZDOBLJU

Zahvalnice župana i predsjednika Skupštine

Na svečanoj sjednici Županijske skupštine dodijeljene su i zahvalnice predsjednika Skupštine Damira Mikuljana i župana Stjepana Kožića. Za naročiti doprinos u razvoju lokalne zajednice, predsjednik Skupštine zahvalnicu je dodijelio Boži Hmelini, predsjedniku Mjesnog odbora Tučenik-Buzadovac-Salajci (općina Gradec), dok je župan zahvalnicu, za naročita postignuća i doprinos na području unapređenja kvalitete života i sporta osoba s invaliditetom, dodijelio Velikogoričaninu Darku Matiću, predsjedniku Sportskog saveza osoba s invaliditetom Zagrebačke županije.

2120 Ž K Ž K BROJ 131, SRPANJ 2019. BROJ 131, SRPANJ 2019. DAN ŽUPANIJE DAN ŽUPANIJE

Druženje, veselje, zabava... Ponešto za svakoga! De-setak dana prije njezina dana, Županija je svoje

mogućnosti, kroz proizvode OPG-ova, obrtnika, gospodarstveni-ka, nastupe kulturno-umjetnič-kih udruga, najave turističkih manifestacija turističkih za-jednica..., predstavila u Dugom Selu. Cjelodnevni program - od jutarnjih događanja namijenje-nih najmlađima, do večernjeg koncerta Ivana Zaka, zainte-resirao je brojne mještane Du-gog Sela.

- Pokazali smo što županija

U SKLOPU FESTIVALA PODUZETNIŠTVA, OBRTA I OPG-OVA 'MOJA PODUZETNA HRVATSKA', U DUGOM SELU ODRŽANA SREDIŠNJA PROSLAVA DANA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Druženje, veselje, zabava..., ponešto za svakoga

❱ Uz koncert Ivana Zaka, u zabavnom programu sudjelovali su Limena glazba i mažoretkinje Vrbovec, pjevački zbor HKUD-a 'Petar Zrinski', KUD 'Preporod', zbor Gradske udruge umirovljenika Dugo Selo, ženska vokalna skupina 'Koledarice' i vokalni sastav 'Ive'

❱ Županija je svoje mogućnosti predsta-vila kroz proizvode OPG-ova, obrtni-ka, gospodarstvenika, nastupe kulturno-umjetničkih udruga, najave turističkih manifestacija...

❛Odaziv posjetitelja govori da je ovo dobar projekt, stoga s njim nastavljamo i iduće godine - ko-mentirao je župan Stjepan Kožić

Cjelodnevni program - od jutarnjih događanja namijenjenih najmlađima, do večernjeg koncerta Ivana Zaka, zainteresirao je brojne mještane Dugog Sela

slasniji' je pripremila ekipa TZG Zaprešića.

- Županija bilježi porast broja turista, a tome služe i ovakve ma-nifestacije - komentirao je Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela. Konkretno, prema riječima Ivane Alilović, direktorice Turističke zajednice Zagrebačke županije, u prvoj polovici ove godine broj turističkih dolazaka u županiju povećan je za 14 posto, a broj no-ćenja za 12 posto. Nakon domaćih, najbrojniji su gosti iz azijskih zemalja.

Proslava dana Zagre-bačke županije u Du-gom Selu, u sklopu Festivala poduzet-ništva, obrta i OPG-ova „Moja poduzetna Hrvatska“, organizira-na je u suradnji s Večer-njim listom.

nudi! I odaziv posjetitelja govori da je ovo dobar pro-jekt, stoga s njim nastav-ljamo i iduće godine - ko-mentirao je župan Stjepan Kožić.

Uz dječje igraonice, na-

stupe kulturno-umjetničkih udru-ga, prodajni sajam četrdesetak OPG-ova i obrta, kušanje najboljih dugoselskih vina..., organiziran je i gastro show, gdje su se u pripremi roštilja okušale ekipe turističkih zajednica gradova i općina. 'Naj-

NAJBOLJI ROŠTILJ

PRIPREMILA JE EKIPA TURISTIČKE ZAJEDNICE

GRADA ZAPREŠIĆA


Županijske ceste Zagrebačke žu-panije (ŽC) nabavile su četiri nova radna stroja - traktore s priključcima za košnju tra-

ve, ukupne vrijednosti 4,35 milijuna kuna. Ključeve radnih strojeva rad-nicima ŽC-a uručio je župan Stjepan Kožić.

- Napravili smo studiju kroz koju je definirano u što bi trebalo ulagati i što nabaviti kako bi Županijske ceste bile konkurentne na tržištu. Mislim da ovakav pristup govori o tome da se u Županijskim cestama vodi dobra politika kako bi firma ne samo op-stala, nego na kvalitetan način ispu-njavala svoju zadaću održavanja dr-žavnih, županijskih i lokalnih cesta. Skrbit ćemo da ovakve opreme bude i više, jer u interesu nam je da održa-vamo što više cesta - rekao je župan, dodavši da osim ulaganja u opremu, Županijske ceste ulažu i u svoje za-poslenike, pa im je tako i povećana plaća.

Osim na području Zagrebačke žu-panije, Županijske ceste održavaju i ceste na području Krapinsko-zagor-ske i Sisačko-moslavačke županije. Ukupno 2488 kilometara javnih ce-sta.

- Cilj nam je u što kraćem roku što kvalitetnije obaviti ugovorene poslo-ve. Godišnje kosimo oko 24 milijuna kvadrata trave. Novonabavljeni stro-jevi, s prednjim malčerom, smanjit će i fizički rad prilikom košnje trave oko odbojnih ograda, smjerokaznih stupića ili u nasipu - rekao je Jurica Krleža, direktor ŽC-a, dodavši da ovo trgovačko društvo, u stopostotnom

vlasništvu Zagrebačke županije, su-kladno investicijskom planu, planira ove godine u nabavu radnih strojeva uložiti ukupno 9,03 milijuna kuna.

DOGAĐAJIGRADOVI I OPĆINE

Nabavljeni traktori s priključcima za košnju trave koštali su 4,35 milijuna kuna

U JASTREBARSKOM OBILJEŽEN DAN VLADKA MAČEKA

TRGOVAČKO DRUŠTVO 'ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE'

U spomen na 'tvorca' Banovine Hrvatske

Novi radni strojevi za održavanje cesta

njegova kolebljivost tijekom Dru-goga svjetskog rata. Međutim, za dešifriranje njegova djelovanja

ključna je sintagma o „cvjetnoj li-vadi“. Nikad nitko prije njega, niti poslije njega, nije tako lijepim, jednostavnim, svima pristupač-nim riječima objasnio što znači različitost tolerancije - rekao je Mikuljan, naglasivši da je Maček uvijek vodio računa o čovjeku.

Nakon kraćega prisjećanja na politički rad i ostavštinu Vladka Mačeka, u župnoj crkvi sv. Niko-le služena je misa zadušnica, a potom su ispred Mačekova spo-men-poprsja u središtu Jastre-barskoga zapaljeni lampaši.

SVEČANOM SJEDNICOM OPĆINSKOGA VIJEĆA PROSLAVLJEN DAN FARKAŠEVCA

Za gradnju dječjeg vrtića osigurano 6 milijuna kuna

Održavanje komunalne in-frastrukture te sanacija i adaptacija objekata javne

namjene najvažnija su zadaća lokalne samouprave. Stoga je Općina Farkaševac u proteklome razdoblju, rekao je općinski na-čelnik Dražen Draganić u prigodi njezina dana, uredila unutraš-njost i fasade ne društvenim i vatrogasnim domovima u Bolču, Prašćevcu, Ivančanima i Majuru, dok je dom u Kablu dobio novu kuhinju i grijanje. Grijanje je uve-deno i u domove u Gornjem Bol-ču, Prašćevcu i Žabnici. Iznimno bitno za ovu općinu je i nedavno otvorenje brze ceste od Vrbovca do Farkaševca. Općina, dodao je načelnik, ide i ukorak s novim tehnologijama, pa je tako u okvi-ru inicijative WiFi4EU osigurala bespovratna sredstva za be-splatni pristup internetu na desetak javnih mjesta.

- Također, pripremamo dokumentaciju za javnu nabavu za gradnju i opre-manje dječjeg vrtića, pro-jektiranog za 42 djece. Vrijednost projekta je oko 6 milijuna kuna, a sredstva su osigurana iz Europsko-ga poljoprivrednog fonda

za ruralni razvoj. U pri-premi je i dokumenta-cija za javnu nabavu za modernizaciju postoje-će javne rasvjete, za što nam je Ministarstvo regi-onalnog razvoja odobri-lo 200.000 kuna - rekao je Draganić, dodavši da je u tijeku gradnja reciklaž-nog dvorišta, vrijednosti 2,5 milijuna kuna, a za što je sredstva najvećim dijelom osigurao Fond za

zaštitu okoliša. Na svečanoj sjednici Općin-

skoga vijeća, u obraćanju pri-sutnima, Draganić je rekao i da je pri kraju postupak donošenja Urbanističkog plana uređenja tu-rističke zone Kabal, koji će omo-gućiti gradnju dvadesetak obje-kata turističke namjene, gradnju kampa te sportsko-rekreacijskih i pratećih ugostiteljskih sadržaja. Istaknuo je i dobivenu suglasnost za Program raspolaganja poljo-privrednim zemljištem.

ÎU ime Županije, svečanoj sjednici Općinskoga vijeća prisustvovao je pred-sjednik Skupštine Damir Mikuljan. Izvršnoj i zakonodavnoj vlasti ove općine poručio je da bude okupljena oko bitnih ciljeva koji život znače. - Rad za opće dobro neka vam bude na srcu - rekao je Mikuljan, dodavši da sve javne politike koje se oblikuju u Općinskom vijeću i izvršnoj vlasti trebaju ići ususret egzistencijalnome, „ususret čovjeku, na rubove društva gdje vladaju izazovi svih vrsta“. Naglasio je i da je Županija od 2001. do danas uložila u ovu općinu oko 14,5 milijuna kuna. Rekao je i da šest godina nakon ulaska Hrvatske u EU, sve naše općine i gradovi od toga imaju samo benefit. - Volio bih da jednako tako kako posežemo za novcem EU, posežemo u svojemu radu i za vrijednostima Europske unije - zaključio je Mikuljan.

'Neka vam na srcu bude rad za opće dobro'

U okviru inicijative WiFi4EU osigurana su bespovratna sredstva za besplatni pristup internetu na desetak javnih mjesta

ÎU odnosu na godinu dana ranije, Županijske ceste su u 2018. povećale ukupne prihode za 4,35 posto ili u apso-lutnom iznosu za 4,95 milijuna kuna. U strukturi prihoda najznačajniji udio zau-zimaju prihodi od redovitog održavanja. Društvo prihode ostvaruje i od prodaje asfaltnih mješavina, koje proizvodi u vlastitoj asfaltnoj bazi u Gradecu.

Povećanje prihoda

❛Maček je bio legen-darni seljački vođa, građanski političar, istinski demokrat - rekao je predsjednik Županijske skupšti-ne Damir Mikuljan

Svečanošću u Jastrebarskom obilježen je Dan Vladka Ma-čeka. Maček je hrvatski poli-

tičar s početka 20. stoljeća, rođen u Jastrebarskom 20. srpnja 1879. godine.

U ime Zagrebačke županije svečanosti je prisustvovao pred-sjednik Skupštine Damir Miku-ljan. Za Mačeka je rekao da je bio legendarni seljački vođa, građan-ski političar, istinski demokrat.

- Danas je Maček izložen razli-čitim mišljenjima i ispitivanju po-vijesti, često puta zamjera mu se


Obavještavaju se nositelji prava na nekretninama koje nepo-sredno graniče sa zemljištem na kojem su izvedene javne ceste da Županijska uprava za ceste Za-grebačke županije (ŽUC) počinje s postupkom evidentiranja cesta: ŽC 2186 Kraljevec-Dubravica (k.o. Dubravica), LC31139 (D310 - Cvetković), LC 31148 A.G. Grada Samobora, LC 31028 Kalinje-Pre-toki (D3), ŽC2195 Luka, k.o. Luka i k.o. Žeinci, ŽC 2237 Radakovo-Luka, LC31059 Vrbovec, LC 21165 Omamno-Bedenica-Breznica, LC 10162 Martinska ulica, ŽC 1046 k.o. Lukinić Brdo, ŽC 3034 Vrbovec (k.o. Luka i k.o. Lonjica), ŽC 3101 Guci Draganički (k.o. Čeglje i k.o. Gornja Kupčina), ŽC 3019 Preseka (k.o. Preseka) i LC 31042 D. Topličica-Novo Mesto. Radovi počinju 2. kolovoza 2019. kada će ŽUC krenuti s obilježavanjem granica zemljišta na kojem su izvedene lokalne i županij-ske ceste uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Silvije Šumberac iz tvrtke Lemax d.o.o. te ovlaštenog inženjera geodezije Martina Lončarića iz tvrtke Geo-Land d.o.o., koji brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno obilježene. Nosi-telji prava na nekretninama koji neposredno graniče s navedenim javnim cestama, moći će obaviti javni uvid u geodetske elaborate, a termini javnih izlaganja će biti naknadno objavljeni.

EUROPSKI FONDOVI

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

‘Europski fondovi su vrlo bitan način unaprjeđenja poslovanja’Unaprijedili smo, poboljšali

i prilagodili ponudu speci-fičnim zahtjevima tržišta. Povećali smo i sigurnost

hrane, ali i poslovanja - o nabavci novih strojeva i opreme, u sklopu Programa ruralnog razvoja RH, pripovijeda Slobodan Primorac, vlasnik i direktor tvrtke Primo-rac d.o.o., koja na tržište, iz pro-izvodno-skladišnog prostora u Ivanić-Gradu, pod komercijalnim nazivom „Vedrini“, plasira orašaste plodove, sušeno voće, sjemenke, mahunarke.

- Opremili smo pogon za pre-radu orašastih plodova, čime se bavimo već 25 godina. Europski fondovi su vrlo bitan način una-prjeđenja poslovanja i vrlo važan izvor financiranja - govori Primo-rac. Kroz mjeru Ruralnog razvoja 4.2.1. „Povećanje dodane vrijedno-sti poljoprivrednim proizvodi-ma“, njegova je tvrtka na-bavila stroj za mljevenje orašastih plodova, horizontalnu liniju za pakiranje, etiketirku i parni čistač strojeva, a novac je uložen i u sustav videonadzora i redizajn ambalaže. Uku-pno ulaganje iznosilo je 1,06 milijuna kuna (bez PDV-a), a bes-povratna potpora je bila 504.556 kuna. Tvrtka je do bespovratne europske potpore došla konzul-tantskim uslugama Regionalne razvojne agencije Zagrebačke žu-panije. I to, naglašava Primorac, ne prvi puta.

- Kada nam se ukazala potreba za nabavom novih strojeva, uklju-čili smo ljude s kojima smo i prije surađivali. Vrhunske konzultante! - govori. Dodatnim opremanjem pogona, nastavlja, tvrtka je došla u poziciju da može konkurirati naj-boljim tvrtkama u ovome sektoru u EU. A do kraja godine na tržište će izaći s novim proizvodima - ora-šastim plodovima u granulama i posipima.

- Radi se o proizvodima za spe-

cijalizirane kupce, uglavnom kon-ditorsku i slastičarsku industriju. Potražnja za ovim proizvodima postoji - kaže Primorac. Njegova tvrtka opskrbljuje uglavnom trgo-vačke lance, ali i manje trgovine, kikirikijem, bučinim košticama, pistacijama, bademom, indijskim oraščićima, lješnjakom... U pogo-nu u Ivanić-Gradu, u kojemu je dvadesetak zaposlenih, orašasti se

plodovi peku, sole, blanširaju, karameliziraju, melju...

- Imamo i vizije i planove za daljnji razvoj, a prostora na tržištu ima. Potražnja za ora-šastim plodovima raste, nji-hova potrošnja u Hrvatskoj ne zaostaje za europskim zemlja-ma - kaže Primorac, dodajući da je njegova tvrtka prepozna-ta po asortimanu proizvoda, ali i po recepturi pečenja i soljenja orašastih plodova.

Iz proizvodno-skladišnog prostora u Ivanić-Gradu, Primorac d.o.o. na tržište plasira orašaste plodove, sušeno voće, sjemenke, mahunarke

❱ Europski je novac uložen u nabavu stroja za mljevenje orašastih plodova, liniju za pakiranje, etiketirku i parni čistač strojeva, kao i u sustav videonad-zora i redizajn ambalaže

PROIZVODI SE NA TRŽIŠTE

PLASIRAJU POD KOMERCIJALNIM

NAZIVOM ‘VEDRINI’ ❛Potražnja za orašastim plodovima raste, njihova potrošnja u Hrvatskoj ne zaostaje za europskim zemljama - govori Slobodan Primorac

GRADOVI I OPĆINE

VIJESTI

Hrvački savez

Obavijest ŽUC-a

Inicijativom hrvačkih klubova osnovan je Hrvački savez Zagrebačke županije. Osnivačka skupština održana je počet-kom srpnja u Bistri. Za predsjednika saveza izabran je Josip Kovačević, a dopredsjednike Tin Bregović, Nikola Starčević i Dinko Kremić. Zajedništvo, znanje i rad istaknuti su kao temelj razvoja Saveza, koji hrvačima, rečeno je, treba omogućiti napredak i izvrsnost, kako u sportu, tako i u drugim sferama života. Na skupštini se govorilo i o načinima popularizacije hrvanja u županiji.

NA BLAGDAN SVETE ANE OPĆINA DUBRAVICA SLAVI SVOJ DAN

Do kraja godine počet će gradnja ambulante

U zgradi ambulante bit će prostor za liječnika, zubara i ljekarnu

Na blagdan Sv. Ane općina Dubravica slavi svoj dan. Proslavljen je nizom do-gađanja, među njima i

svečanom sjednicom Općinskoga vijeća. Načelnik Marin Štritof na sjednici je govorio o realiziranim projektima unazad godine dana te najavio što se još planira odra-diti do kraja ove godine. Istaknuo je završenu modernizaciju javne rasvjete na cjelokupnom područ-ju općine, u sklopu koje su na sva rasvjetna tijela postavljene nove LED svjetiljke koje će osigurati uštedu u potrošnji od gotovo 70 posto, kao i obnovu županijske ce-ste u naselju Bobovec Rozganski, u dužini od oko 1500 metara. Pro-širena je i vodovodna mreža i re-konstruirana nerazvrstana cesta koja će postati Vinski put općine Dubravica. U naselju Dubravica je instaliran besplatni WiFi HotSpot za bežično spajanje na internet, nastavljena je rekonstrukcija žu-pnoga dvora u Rozgi, a proširen

je i kapacitet vrtića za jednu skupinu. Time je smje-štaj u ovoj predškolskoj ustanovi osiguran za svu djecu. Do kraja ove godine, najavio je Štritof, počet će gradnja

ambulante u općinsko-me središtu, u kojoj

će biti prostor za liječnika, zubara i ljekarnu.

- Želimo svim stanovnicima opći-

ne pružiti odgovara-juću zdravstvenu skrb -

rekao je načelnik. Dodao je da je u tijeku projektiranje zgrade kulturno-turističkoga centra, u ko-jemu će biti prostor za sve udruge s područja općine, te da najesen kreće energetska obnova zgade općine. Zgrada će dobiti novu sto-lariju, toplinsku fasadu i novi su-stav grijanja.

Za daljnji razvoj općine, rečeno je na sjednici, važna je i usposta-va gospodarske zone na prostoru bivše farme Dubravica, kao i re-konstrukcija 'zagorske pruge' od Savskog Marofa prema Kumrovcu.

ÎU ime Županije, Dan općine prisutnima je čestitala zamjenica župana Nadica Žužak. Podsjetila je da je sredinom srpnja Županija dodijelila gradovima i općinama, za realizaciju njihovih projekata i programa, bespovratnih 20,7 milijuna kuna, od čega je Općina Dubravica dobila 400.000 kuna. - Treba spomenuti i ono što ne ide kroz općinski proračuna, a to je briga Župa-nije za školstvo, zdravstvo, potpore poduzetnicima, OPG-ovima... Pomažemo projekte koji za cilj imaju podizanje kvalitete života - rekla je zamjenica Žužak, dodavši da posebno veseli povećanje broja djece u vrtiću, jer to je garancija da ni škola, sagrađena sufinanciranjem Županije, neće biti prazna. Prisutnima su se također obratili gradonačelnik Zaprešića Željko Turk i sabor-ski zastupnik Davor Ivo Stier.

Bespovratnih 400.000 kuna

ZAHVALNICE OPĆINE

DODIJELJENE SU NIKI ŠTRITOF, JOSIPI ČUK,

DVD-U BOBOVEC I TVRTKI 'BIFF'

2726 Ž KŽ K BROJ 131, SRPANJ 2019. BROJ 131, SRPANJ 2019. FINANCIJE

POREZNI SAVJETNIK

Pravni okvir za doniranje hrane u Republici Hrvatskoj donesen je krajem 2015., odnosno dono-šenjem Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima donira-nja hrane i hrane za životinje (NN 119/15) i Pravilnika o izmje-nama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 130/15). Očekivalo se da će donošenje pravnog okvira za doniranje hrane značajno utjecati na povećanje doniranja hrane, međutim takav značajan utjecaj je izostao. Naime, i dalje proizvođači i trgovci češće pribjegavaju uništavanju hra-ne, nego doniranju. Kako bi se proizvođače i trgovce potaknu-lo na doniranje hrane, u planu je donošenje novog Pravilnika o doniranju hrane i hrane za životinje.

1. Što je doniranje hrane?Doniranje hrane podra-

zumijeva isporuku hrane bez naknade u svrhu sprečavanja njezina uništavanja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim pri-mateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje.

2. Tko može donirati hra-nu i hranu za životinje?

Bilo koja pravna ili fizička oso-ba može donirati hranu i hranu za životinje. Nije ograničeno tko može biti donator.

3. Kome se može donirati hrana i hrana za životi-

nje da bi bila porezno priznati manjak?Hrana ili hrana za životinje može se donirati isključivo neprofitnim pravnim osobama koje humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima i registrirane su kao posrednici koji sudjeluju u lancu doniranja hrane. Izni-mno, u slučaju elementarnih nepogoda, porezno priznatim manjkom dobara smatrat će se i donacije hrane koje se obave izravno krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje.

4. Koja hrana se može doni-rati?

Prema sadašnjim propisima, donirati se može sva hrana prije isteka roka trajanja, kao i hrana koja nije prikladna za prodaju zbog nedostataka u kvaliteti, pakiranju, označavanju, masi ili drugih sličnih razloga, a koji ne mogu utjecati na sigurnost hrane.

5. Može li se donirati hrana kojoj je istekao rok traja-

nja?Da, prema sadašnjim odred-bama, posrednik može hranu kojoj je istekao rok trajanja dati krajnjem primatelju pod uvje-tom da je obavijestio krajnjeg primatelja o isteku roka trajanja i da krajnji primatelj prihvaća doniranje hrane kojoj je istekao rok trajanja.

6. Postoje li ograničenja vrijednosti hrane koja se

može donirati?Dozvoljena vrijednost doni-rane hrane koja se oslobađa PDV-a iznosi do 2% prihoda ili primitaka poreznog obve-znika (pravne ili fizičke osobe) u prethodnoj godini. Porezni obveznici donatori koji nisu poslovali u prethodnoj godini obvezni su u posljednjem razdoblju oporezivanja tekuće godine izvršiti ispravak ako su prešli 2% prihoda te godine. Ovo ograničenje ne odnosi se na građane koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a. Među-tim, moguće su i donacije hrane preko iznosa od 2% prihoda ili primitaka poreznog obveznika u prethodnoj godini, ali ona onda nije oslobođena PDV-a.

7. Na koji način se izraču-nava vrijednost donirane

hrane? Za obračun vrijednosti isporuka koje se smatraju porezno prizna-tim manjkom uzima se nabavna vrijednost hrane (bez PDV-a).

8. Smiju li posrednici doni-ranu hranu prodavati po

izrazito niskim cijenama?Ne, doniranom hranom se ne smije trgovati, a posrednici u

donacijama su obvezni isporu-čiteljima donatorima dati izjavu da primljenu hranu neće koristiti u komercijalne svrhe, nego da će ju donirati krajnjim prima-teljima.

9. Podnose li donatori koji su porezni obveznici iz-

vješća Poreznoj upravi?Da, porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji doniraju hranu obvezni su dosta-viti Poreznoj upravi u elektronič-kom obliku podatke o donaciji do dvadesetog dana u mjesecu koji slijedi obračunsko razdo-blje (mjesečno ili tromjesečno) na Obrascu DONH - Izvješće o obavljenim donacijama hrane. To znači da porezni obveznici koji podnose mjesečne prijave PDV-a obrazac DONH podnose mjesečno, dok porezni obveznici koji su tromjesečni obveznici PDV-a podnose obrazac DONH tromjesečno.

10. Podnosi li se obrazac DONH za svako razdo-

blje oporezivanje?Ne, obrazac DONH podnosi se samo za ona razdoblja oporezivanja u kojima je porezni obveznik donirao hranu.

11. Trebaju li isporučitelji, odnosno donatori voditi

posebne evidencije?Donator je obvezan voditi evidenciju doniranja hrane koja mora sadržavati podatke o ot-premnicama, datumu darivanja, odnosno otpreme hrane, nazivu, vrsti, količini i roku trajanja hrane, nabavnoj cijeni (bez PDV-a), iznosu PDV-a te podatke o posredniku, odnosno u slučaju izravnog doniranja o krajnjem primatelju.

12. Koje evidencije vode posrednici?

Posrednici vode niz evidencija ovisno o tome tko je donator, međutim evidencije koje vode o primicima hrane od donatora moraju sadržavati podatke o primkama, odnosno potvrdama, datumu zaprimanja, nazivu, vr-sti, količini i roku trajanja hrane te podatke o donatoru hrane.

Doniranje hrane

POLJOPRIVREDA

DISTRIBUTIVNI CENTAR ZA VOĆE I POVRĆE NABAVIO STROJ ZA PAKIRANJE JAGODIČASTOGA VOĆA - BOROVNICE, KUPINE, MALINE...

Bunjevac: 'U Hrvatskoj smo možda i najbolje opremljeni za pakiranje jagodičastoga voća'

robe se mora izdvojiti. I malo oštećenje na plodovima voća kupci ne prihvaćaju. I tu dolazi do problema. Ako nemate preradu, takva roba, pogotovo sezonsko voće, brzo propada. Imamo podršku i Županije i Grada Velike Gorice, naših vlasnika, i namjeravamo se u što skorijem vremenu prijaviti na EU fondove i sagraditi moderan pogon za pre-radu voća i povrća. Kako vrijeme odmiče, taj pogon je jednako bitan kao i svojevremeno ULO hladnjača. I od strane proizvođača ima-mo 'pritisak' da krenemo u tom smjeru - go-vori Bunjevac.

❱ Uz jagodičasto voće, novona-bavljeni stroj može pakirati i cherry rajčicu, marelicu, šljivu...

❛Ne samo što je proces paki-ranja osjetno brži, nego smo u mogućnosti puno bolje i prekontrolirati robu - govori Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra

Sljedeći korak Distributivnog centra je gradnja pogona za preradu voća i povrća

ZADNJA DVA MJESECA TRŽIŠTU

JE ISPORUČENO OKO 100 TONA

BOROVNICE

ÎProšle godine je Distributivni centar nabavio novi stroj za pakiranje jabuke. - Među rijetkima smo u Hrvatskoj koji jabuku mogu pakirati u vrećice od dva kilograma. Na taj način smo uspjeli ove godine plasirati na tržište jabuku druge klase, a to je u ovoj sezoni jako bitno. Lani smo imali hiperprodukciju jabuke, koje se, što je u Hrvatskoj i uobičajeno, puno i uvezlo i morali smo učiniti dodatne napore da prodamo prvu klasu. Na svu sreću, uspjeli smo! Druga klasa se na tržištu pro-daje komadno, danas je to uobičajeno u vrećici od po dva kilograma. Zahvaljujući stroju koji imamo, uspjeli smo spakirati i na taj način spasiti par stotina tona druge klase jabuke. Inače bi ona, u najboljem slučaju, završila kao industrijska jabuka - govori Bunjevac, pojašnjavajući i razliku u cijeni. Naime, druga klasa jabuke se prodaje po cijeni od oko 50 posto prve klase, a cijena industrijske jabuke u ovoj sezoni iznosi svega deset posto cijene druge klase. - Iz ovoga se vidi koliki bi gubici nastali za naše proizvođače da Distributivni centar nema opremu kojom može ponuditi više vrsta pakiranja i time zadovoljiti zahtjeve kupaca - kaže Bunjevac.

Više vrsta pakiranja

Teška je to usporedba, barem smo sto puta(!) ubrzali proces pakiranja jago-dičastoga voća - u dahu izgovara Hrvo-je Bunjevac, direktor Distributivnoga

centra za voće i povrće, trgovačkoga društva u većinskom vlasništvu Županije, koje je, ši-reći i unapređujući poslovanje, nabavilo stroj za pakiranje jagodičastoga voća.

- Ne samo što je proces pakiranja osjetno brži, nego smo u mogućnosti puno bolje i prekontrolirati robu. Iako se radi o svježem voću, uvijek može doći do, primjerice, na-gnječenja ploda. Njega sada jednostavnije možemo izdvojiti. Zahvaljujući novonabav-ljenom stroju, u Centru je tijekom zadnja dva mjeseca uslužno pakirano, odnosno preko nas isporučeno trgovačkim lancima oko 100 tona borovnice - govori Bunjevac, dodaju-ći da je za poslovanje s velikim kupcima, sadom borovnice, ali i sličnog jagodičastog

voća - pripovijeda Bunjevac, dodajući da no-vonabavljeni stroj, vrijedan 800.000 kuna, može pakirati borovnicu, kupinu, malinu, aroniju, ali i cherry rajčicu, marelicu,

šljivu... Kaže da se za bo-rovnicu može postići

puno veća cijena nego za, primje-rice, jabuku, a i ne treba se uz-gajati na velikoj

površini. Sljedeći korak Distributiv-

nog centra, nastavlja Bunjevac, prerada je voća i

povrća. - Kod svakog pakiranja dio

koji potražuju veće količine jagodičastoga voća, nabava ovakvog stroja bila neophodna.

- Neskromno, ali možemo reći da smo za pakiranje jagodičastoga voća možda i najbo-lje opremljeni u Hrvatskoj! - dodaje Bunje-vac. Govori da Distributivni centar već sada pregovara s kupcima o isporuci jagodičasto-ga voća u idućoj sezoni.

- Nažalost, jako puno borovnice dolazi iz uvoza. Izgovor je da do-maći proizvođači ne mogu osigu-rati tražene količine u kratkom vremenu, da ne mogu pratiti tempo distribucije. Vjerujem da ćemo već iduće sezone udvostru-čiti količinu domaćega jagodiča-stog voća koje će u Distributivnom centru biti pakirano i preko nas isporučeno tržištu. Stoga postojeći proizvođači itekako razmišljaju o povećanju površina pod na-


krasnom pogledu... Posebno je to mjesto - komentirala je As-hley Colburn.

Tijekom konfe-rencije naglašeno je da Žumberak, kao očuvani mo-zaik tradicional-nog krajobraza, s bogatstvom flore i faune, geološkim posebnostima i vrijed-nim arheološkim nalazi-štima može privući brojne turiste. A njih je na području županije, prema podacima sustava eVisitor, svake godine sve više. U prvih šest mjeseci ove godine županija bilje-ži 54.838 turističkih dolazaka, što je za 14 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Porastao je i broj turističkih noćenja za 12 posto. Od ukupnog broja noćenja, 63.505 noćenja ostvarili su stran-ci, a domaći gosti 25.960 noćenja. Najviše dolazaka, iza domaćih go-stiju, ostvarili su gosti iz azijskih zemalja. Nakon njih slijede gosti iz Njemačke, Italije, Bosne i Her-cegovine te SAD-a. Najposjećeniji gradovi su Velika Gorica, Jastre-

barsko, Samobor i Sveta Nedelja. - Prsten smo oko grada Za-

greba, koji bilježi osjetan dolazak stranih gosti-

ju, stoga nam je cilj da dio tih gostiju zainteresiramo za posjet Zagrebačkoj županiji, ali i da se

u njoj zadrže - rekla je zamjenica župana

Nadica Žužak. Ostvare-nim turističkim rezultatima

u prvoj polovici godine, dodala je, Županija može biti zadovoljna.

- S obzirom da smo kontinental-na županija, razvijamo specifične

grane turizma, sa željom da to ne bude sezonski, nego cjelogo-dišnji turizam. Vjerski, shopping ili zdravstveni turizam značajno utječu i na prihode poduzetnika i poljoprivrednika. Podizanjem ra-zine smještajnih kapaciteta, kao i samih turističkih sadržaja, vjeru-jem, potaknut ćemo goste da se u županiji zadrže koji dan duže - re-kla je zamjenica Žužak.

O smještajnim kapacitetima u Žumberku, kao i aktivnostima unutar parka prirode, govorio je ravnatelj JU Park prirode Žumbe-rak-Samoborsko gorje Kristijan Brkić.

TURIZAM TURIZAM

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

Ljetno vrijeme je vrijeme opuštanja, igre, veselja…, i za ljude i za kućne ljubimce. Mnogo pasa voli boraviti na otvorenom i usprkos vi-sokim vrućinama, na vlasnicima je osigurati im bezbrižne trenutke. Nekoliko je smjernica koje vam u tome mogu pomoći. Prije svega, ne smijemo zaboraviti da ljudi imaju veću sposobnost prilagodbe vrućem vremenu. Pas nema istu sposobnost hlađenja, često nema ni mogućnost odabira mjesta u sjeni, a ne može ni reći je li žedan. Psi se ne mogu ohladiti znojenjem poput ljudi. I psi se znoje preko jastučića na šapama, no to su vrlo male količine. Glavni način na koji se pas hladi je dahtanje, koje nažalost nije dovoljno kod iznimno vrućeg i vlažnog vremena. U takvim danima najbolje je psa držati u kući, pod umjerenim radom klima uređaja, nikako ne izloženog direktnom strujanju zraka. Ako vaš dom nije klimatiziran, osigurajte psu puno vode za piće, sjenilo ili zaklon, rashladni ležaj i mali bazen (kadicu ili slično). Mnogi psi uživaju u ležanju ili igri u hladnoj vodi. Bazen također smjestite u sjenovito mjesto, redovito mijenjajte vodu, a za potpunu sreću, možete svojim ljubimcima ponuditi rashlađene poslastice, kao na primjer smrznutu vodu s ko-madićima voća. Psi vole ležati na suncu neko vrijeme, ali u konačnici im treba sjenoviti zaklon. Često su kućice za pse neprikladne, daju sjenu, ali nisu dobro toplinski izolirane i prozračne. Postoje posebni ležajevi, tzv. rashladne podloge za pse koje u sebi sadrže gel ili vodu i na taj način održavaju hladnoću. I psi mogu dobiti opekline od sunca. Posebno su ugroženi psi bi-

jele ili svjetlije dlake i depigmentirane njuške. Za to postoji rješenje u vidu zaštitnih krema. Opasnost prijeti od vrućih pločnika, jer visoka temperatura pločnika može uzrokovati opekoti-ne na jastučićima. Ako je vama previše vruće kada hodate bosi, onda je i psu prevruće. Bez obzira na koji način pokušavate rashladiti psa, uvijek ga držite na oku. Toplinski udar, sunčanica, iscrpljenost i oz-ljede mogu nastati mnogo prije nego što procijenite da je psu vruće i da bi ga trebalo rashladiti. Normalna temperatura psa je od 37,8 do 39,2°C, porast za samo 2°C može izazvati toplinski udar za nepunih petnaestak minuta i zato nikada ne ostavljajte psa u autu, niti s otvorenim prozorom! Prva pomoć koju možete pružiti psu je premjestiti ga na hladnije i sjenovito mjesto, dati mu vode i rashlađivati ga ručnicima natoplje-nima hladnom vodom, lagano ga hladiti vodom po cijelom tijelu, ali ne i po glavi, staviti ga u domet ventilatora i odmah kontaktirati veterinara.

'Pasje vrućine'

❱ Znakovi toplotnog udara: staklene oči, prestrašen pogled, uznemirenost, dahtanje, ubrzan rad srca i povišena temperatura, obilno slinjenje, crvena sluznica usne šupljine, crveni jezik, pas ne može stati na noge, opća slabost, povraćanje, proljev, grčevi

❱ Glavni način na koji se pas hladi je dahtanje, ali ono kod iznimno vrućeg i vlažnog vremena nije dovoljno

PORAST TJELESNE

TEMPERATURE PSA ZA SAMO 2°C MOŽE IZAZVATI

TOPLINSKI UDAR ZA NEPUNIH PETNAESTAK

MINUTA

Svrha projekta je očuvati i zaštititi kulturno-prirodne resurse Žumberka i promovirati njihove vrijednosti

TURISTIČKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE U PROJEKTU 'PROMOCIJA PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE KROZ RAZVOJ ODRŽIVOG TURIZMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA'

Otkrij Žumberak - 'more zelenila'

S projektom „Ekomuzej Žum-berak“, Turistička zajednica Zagrebačke županije uklju-čena je u 2 milijuna eura

vrijedan projekt prekogranične suradnje „Promocija prirodne i kulturne baštine kroz razvoj održivog turizma u zaštićenim područjima - ProNaCul“. Svrha projekta je očuvati i zaštititi kul-turno-prirodne resurse Žumber-

ka i promovirati njihove vrijed-nosti. Za provedbu projekta TZ Zagrebačke županije odobreno je 104.660 eura.

- Zahvaljujući EU financiranju, kroz ovaj iznimno vrijedan turi-stički projekt radit ćemo komuni-kacijske i promotivne aktivnosti za destinaciju Žumberak kako bi njezine vrijednosti približili

potencijalnim turistima. Za TZ Zagrebačke županije on iznimno puno znači, daje nam zamašnjak za rad u narednom razdoblju. Kao što je poznato, turizam je domi-nantno uslužna djelatnost i često se o njemu priča kao „industriji doživljaja“, što pred nas turističke djelatnike stavlja brojne izazove - na konferenciji za medije, tijekom koje je predstavljen projekt, kao i

turistički rezultati na područ-ju županije u prvoj polovici ove godine, rekla je Ivana Ali-lović, direktorica TZ Zagre-bačke županije.

Svojevrsni uvod u početak provedbe ovoga projekta je i promotivni turistički film „Discover Žumberak“, auto-rice Ashley Colburn. Kroz dvominutni film, na tiskov-noj konferenciji premijerno prikazan, nastoje se poten-

cijalnim posjetiteljima Žumberka približiti sve ljepote i zanimljivo-sti ovoga područja.

- Važno je da turisti koji dola-ze u Zagreb vide i njegovu okoli-cu. Žumberak je 'more zelenila'! Uživali smo u prekrasnoj prirodi Žumberka snimajući ovaj film. Uživali smo u hrani, vožnji elek-tričnim biciklima, crkvama, pre-

AUTORICA PROMOTIVNOGA

TURISTIČKOG FILMA 'DISCOVER ŽUMBERAK' JE AMERIČKA NOVINARKA I

BLOGERICA ASHLEY COLBURN

ÎTuristička zajednica Zagrebačke županije ugostila je početkom srpnja kinesku delegaciju Općine Xiemen. Razgovaralo se o među-sobnim potencijalima, kako gos-podarskim, tako i turističkim, ne bi li se u budućnosti, bude li interesa, mogli realizirati i neki zajednički projekti.- Kineski turisti prepoznali su Zagrebačku županiju kao turističku destinaciju. U prvih šest mjeseci ove godine po dolascima i noćenjima odmah su iza domaćih gostiju - rekla je direktorica županijske Turističke zajednice Ivana Alilović. Uz nju, s gostima iz Kine razgova-rali su pročelnik za gospodarstvo Zagrebačke županije Damir Fašaić, direktorica TZG Svetog Ivana Zeline Marinka Zubčić i direktor Vision Teama Zoran Janžek.

Posjet kineskog izaslanstva

❛Prsten smo oko grada Zagreba, koji bilježi osjetan dolazak stranih gostiju, stoga nam je cilj da dio tih gostiju zainteresiramo za posjet Zagrebačkoj županiji, ali i da se u njoj zadrže - rekla je zamjenica župana Nadica Žužak

foto

: TZ

Zagr

ebač

ke žu

pani

je

3130 Ž K Ž K BROJ 131, SRPANJ 2019. BROJ 131, SRPANJ 2019. ZANIMLJIVOSTI

KRIŽALJKA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Folklorni ansambl Turopolje, uz suorganizaciju Pučkoga otvorenog učilišta Velika

Gorica, organizirao je početkom srpnja 19. Međunarodni festival koreografiranoga folklora. Su-djelovali su folklorni ansambli iz Bosne i Hercegovine, Bugar-ske, Češke, Hrvatske, Kosova i

Sjeverne Makedonije. Program se održavao u Parku dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici, na Trgu bana Josipa Jelačića u Za-grebu i u dvorani Gorica. Cijelo vrijeme nastupa ansamble je pratio stručni ocjenjivački sud koji je zadnjega dana dodijelio i nagrade. Tijekom 19 godina odr-žavanja na festivalu su sudjelo-vale 152 folklorne skupine iz 27 država s pet kontinenata.

Međunarodni festival koreografiranoga folklora BOGATSTVO TRADICIJE I NARODNIH OBIČAJA

Manifestacija „Kosci za kos-ce“, nakon deset godi-na održavanja u općini Orle, prvi je puta orga-

nizirana i u općini Klinča Sela, u naselju Donja Zdenčina.

- Zašto selimo manifestaciju? Odgovor je jednostavan. Da bismo sačuvali pti-cu kosac na livadama košanicama Pokup-skoga bazena, neop-hodno je s njom, kao i mjerama njezina oču-vanja, terminom i nači-nom košnje, upoznati lo-kalno stanovništvo - ispričala je Tatjana Masten Milek, ravnate-

JAVNA USTANOVA 'ZELENI PRSTEN' ORGANIZIRALA U DONJOJ ZDENČINI MANIFESTACIJU 'KOSI ZA KOSCE'

Očuvanje ptice kosac na livadama košanicama Pokupskoga bazena U sklopu manifestacije pobliže su predstavljena Natura 2000 područja u Zagrebačkoj županiji te projekt 'Sava TIES'

Ove godine sudjelovali su folklorni ansambli iz BiH, Sjeverne Makedonije, Kosova, Bugarske, Češke i Hrvatske

ljica JU Zeleni prsten Zagrebačke županije.

Kosac je ugrožena vrsta koja skrovito

živi u visokoj travi i go-tovo nikada ne leti. Stoga i

stradava pod kosom traktora. Ova ptica selica na vlažne livade uz

PREPORUKA JE KOSITI LIVADE NAKON

1. KOLOVOZA, KADA KOSCI ZAVRŠE S GNIJEŽÐENJEM

❱Dosad su na festivalu sudjelovale 152 folklorne skupine iz 27 država s pet kontinenata

DOGAĐAJI

Pokupski bazen

Savu i Kupu dolazi krajem travnja, a u južne afričke krajeve vraća se u drugoj polovici kolovoza. Ugro-žena je, pojasnio je Tomica Rubi-nić, suradnik u Zelenom prstenu, i zbog prestanka košnje vlažnih livada, odnosno zarastanjem liva-da na kojima se gnijezdi, kao i zbog

intenzivne ispaše. Broj populacije mjeri se brojem pjevajućih muž-jaka i pretpostavlja se da ih u Hr-vatskoj obitava između 500 i 1100. Rubinić je rekao da je preporuka kositi livade nakon 1. kolovoza, kada kosci završe s gniježđenjem. A kako kositi? Od sredine prema rubovima, kako bi kosac na vrije-me mogao pobjeći. Za Natura 2000 područja u Zagrebačkoj županiji, a u koje spada i Pokupski bazen, mogu se kroz Program ruralnog razvoja, oglednu Mjeru 10.1.4., do-biti i poticaji za zaštitu kosca.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XII / Broj: 131, srpanj 2019.

IMPRESSUM [email protected]; www.zacorda.hr;[email protected] Za izdavača: Mario MajhenGlavni urednik: Mario Majhen

Uređivački kolegij: Mario Majhen, Mirela Katalenac, Dražen Kopač, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Unutar područja ekološke mreže Natura 2000, u Zagrebačkoj župa-niji kao najveće područje prostire se Pokupski bazen (područje očuvanja značajno za ptice). Pokupski bazen je obitavalište 67 vrsta ptica, čije je očuvanje od posebnog interesa za RH i Europsku uniju. Omeđen rijekom Kupom s južne strane i autocestom Zagreb-Karlovac sa sjeverne, zauzima površinu od 35.088 hektara.

Najznačajnije vrste ptica u Pokup-skom bazenu su orao štekavac, kosac, crna i bijela roda, vodomar, čaplja, eje, čigre, sove, žune te razne vrste močvarica, posebice pataka.Unutar područja Pokupskog bazena nalaze se tri područja koja su uklju-čena u ekološku mrežu Natura 2000 kao područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove. To su Ribnjaci Crna Mlaka, Jastrebarski lugovi, Ribnjaci Pisarovina i dio rijeke Kupe.

U sklopu manifestacije „Dani otvo-renih butelja“, koja se tijekom ljeta održava na prostoru Ljetnog kina Gradec u Zagrebu, svoja vina pred-stavili su početkom srpnja „zlatni“ vinari Zagrebačke županije. Kušala su se vina koja su na ovogodišnjem ocjenjivanju Zagrebačke županije (održanom u sklopu 51. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini) osvojila zlatna prizna-nja. Šampion ovoga ocjenjivanja je traminac, izborna berba prosu-šenih bobica, berba 2017., Josipa Rajakovića. Posjetitelje manifestacije uvodno je pozdravio Josip Kraljičković, pročel-nik za poljoprivredu Zagrebačke žu-panije, a ispred organizatora, tvrtke Vina mosaica, enolog Saša Zec.

'Dani otvorenih butelja'

Documents

JAVNA PRIZNANJA ZA NAROČITE USPJEHE I PROMOCIJU … · vješće o stanju trgovačkog društva Županijske ceste Zagrebačke županije za 2018. te izvješće o realizaciji plana rada