Javna ustanova za upravljanje zaštićenim Brodsko-posavske

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA BPŽ

Trg pobjede bb, 35000 Slavonski Brod Tel./Fax. 035/409-042 MB 2148285 OIB 58615312132

www.priroda-bpz.hr

[email protected] 1

Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostima

Brodsko-posavske županije Javna

ustanova za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima Brodsko-

posavske županije Javna ustanova za

upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima Brodsko-posavske

županije Javna ustanova za


vrijednostima Brodsko-

posavske županije Javna ustanova za


vrijednostima Brodsko-posavske

županije Javna ustanova za

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima

Brodsko-posavske ţupanije

IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU

PLANA UPRAVLJANJA I

GODIŠNJEG PROGRAMA

ZAŠTITE, ODRŢAVANJA,

OĈUVANJA, PROMICANJA I

KORIŠTENJA ZAŠTIĆENIH

DIJELOVA PRIRODE ZA 2012.

GODINU

05. veljaĉe 2013.



www.priroda-bpz.hr

[email protected] 2

Opći podaci o Javnoj ustanovi

Osnivanje

Javna ustanova je osnovana Odlukom o osnivanju Javne ustanove («Sluţbeni vjesnik Brodsko-

posavske ţupanije» broj: 10/04 i 1/05). Ţupanijska skupština, kao osnivaĉ Javne ustanove, je

imenovala ravnatelja i Upravno vijeće Javne ustanove.

Na temelju ĉlanka 77. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05) i ĉlanka 21. Statuta Brodsko-

posavske ţupanije, Ţupanijska skupština u predmetu imenovanja na 13. sjednici odrţanoj 14. studenog

2006. donijela rješenje o imenovanju ravnatelja Javne ustanove i imenovala Maria Paviĉića, dipl. ing.

Ustanova je registrirana pri Trgovaĉkom sudu u Slavonskom Brodu dana 9. oţujka 2005. godine pod

nazivom Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske

ţupanije. Sjedište Javne ustanove je na Trgu pobjede 26a, u bivšoj zgradi Projektbiroa.

Po osnivanju Ustanove, usvojeno je naĉelo da se, pored provoĊenja zaštite u administrativnoj domeni,

pokušaju stvoriti uvjeti za iskorak na terenu u smislu aktivne zaštite, kao i konkretnih akcija na zaštiti,

odrţavanju i promicanju prirodnih vrijednosti. Djelatnost Ustanove obuhvaća zaštitu, odrţavanje i

promicanje zaštićenih prirodnih vrijednosti Brodsko-posavske ţupanije, u svrhu zaštite i oĉuvanja

izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i odrţivog korištenja

prirodnih dobara, te nadzire provoĊenje uvjeta i mjera zaštite prirode na podruĉjima kojima upravlja.

Djelatnost Ustanove upisuje se u sudski registar ustanova. Ustanova svoju djelatnost obavlja kao javnu

sluţbu.

U sklopu svoje djelatnosti Ustanova obavlja sljedeće poslove:

A – zaštita

Koordinira sve aktivnosti vezane uz zaštitu i oĉuvanje izvornosti prirode i osiguravanja neometanog

odvijanja prirodnih procesa u zaštićenim podruĉjima Brodsko-posavske ţupanije.

Vodi brigu oko provoĊenja mjera osiguranja i sprjeĉavanja od oštećenja ili degradacije zaštićenih

podruĉja.

U cilju poboljšanja zaštite organizira i koordinira struĉna i znanstvena istraţivanja o posebno

vrijednim dijelovima prirode.

Priprema struĉne podloge, odnosno materijale u postupku proglašavanja prirodnih vrijednosti u

jednu od kategorija zaštite.

Vodi katastar zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Prati stanje zaštićenih podruĉja i predlaţe mjere zaštite.

Upravlja zaštićenim prirodnim vrijednostima,

Obavlja struĉne poslove zaštite prirode na podruĉju Brodsko-posavske ţupanije, ukoliko nisu

povjerene posebnoj instituciji osnovanoj za obavljanje takvih poslova.



www.priroda-bpz.hr

[email protected] 3

B – održavanje

Brine o zaštiti izvornih vrijednosti zaštićenih podruĉja te odrţivom korištenju prirodnih dobara.

Pomaţe vlasnicima i korisnicima u odrţavanju zaštićenih podruĉja osiguravanjem pomoći struĉne i

tehniĉke prirode.

Predlaţe vlasnicima, korisnicima i nadleţnim tijelima mjere za unapreĊenje stanja zaštićenih

podruĉja.

Osigurava šumarske i agrotehniĉke mjere koje se provode radi odrţavanja prirodnih staništa u

zaštićenim podruĉjima.

C – promicanje

U cilju promicanja publicira podatke, izvješća, radove i rezultate istraţivanja vezanih uz zaštićena

podruĉja.

Organizira okrugle stolove i javna predavanja, te suraĊuje s medijima.

Publicira edukativno-promidţbene materijale.

Sudjeluje u organizaciji turistiĉkog predstavljanja zaštićenih podruĉja.

Sudjeluje i potiĉe razvoj edukacije o zaštiti prirode, posebice mladih u lokalnoj sredini.

Razmatra i daje mišljenje o ponudama za prodaju zemljišta na zaštićenom dijelu prirode.

D – nadzor

Nadzire zaštićena podruĉja putem neposrednog nadzora, te izriĉe i poduzima mjere sukladno zakonu

i Pravilniku o unutarnjem redu.

E – suradnja

U cilju što kvalitetnijeg obavljanja poslova navedenih pod toĉkama A, B, C i D, Ustanova suraĊuje s

relevantnim i ovlaštenim znanstvenim i struĉnim institucijama (fakultetima, muzejima, Drţavnim

zavodom za zaštitu prirode), strukovnim udrugama osnovanim s ciljem zaštite prirode, te drugim

udrugama, pravnim i fiziĉkim osobama u zemlji i inozemstvu, tijelima središnje drţavne uprave i

tijelima podruĉne, lokalne i mjesna samouprave.

Ustanove moţe obavljati i druge poslove koji sluţe obavljanu navedenih djelatnosti, ako se oni u

manjem opsegu ili uobiĉajeno obavljaju uz opisanu djelatnost, ali ne radi stjecanja dobiti.

Ustanove ne moţe promijeniti djelatnost.



www.priroda-bpz.hr

[email protected] 4

Zaštićeni dijelovi prirode na području Brodsko-posavske županije

Prirodne vrijednosti naše ţupanije svojom raznolikošću odavno pobuĊuju paţnju kako znanstvenika i

struĉnjaka tako i brojnih izletnika i drugih ljubitelja prirode.

Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08 i NN 57/11) na podruĉju Brodsko-posavske

ţupanije zaštićeno je i upisano u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, koji se vodi pri Ministarstvu

zaštite okoliša i prirode, Upravi za zaštitu prirode, ukupno osam prirodnih vrijednosti u razliĉitim

kategorijama zaštite kako je navedeno u Tablici 1.

Tablica 1. Zaštićena područja Brodsko-posavske županije

Redni

broj Naziv objekta Kategorija

Godina

proglašenja

1.

LONJSKO POLJE

(od toga 3072 ha pripada Brodsko-

posavskoj ţupaniji)

Park prirode 1990.

2. PRAŠNIK, šumski predjel ( 58 ha) Poseban rezervat

šumske vegetacije 1965.

3. MUŠKI BUNAR, šumski predjel (58,67ha) Poseban rezervat

šumske vegetacije 1963.

4. BARA DVORINA, poplavni pašnjak

(726,19 ha)

Poseban ornitološki

rezervat

1987.

5. JELAS-RIBNJACI, dio ribnjaka br. 2 (21

ha) i ribnjak br. 21 (104 ha)

Poseban ornitološki

rezervat 1995.

6. JELAS POLJE (19.520 ha) Znaĉajan krajobraz 1995.

7. GAJNA, poplavni pašnjak (330 ha) Znaĉajan krajobraz 1990.

8. IVA, poplavni pašnjak (268 ha) Znaĉajan krajobraz 2010.

Prema ĉlanku 72. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05) parkovima prirode upravljaju Javne

ustanove koje osniva Republika Hrvatska. Tako Parkom prirode Lonjsko polje upravlja Javna

ustanova Park prirode Lonjsko polje u ĉijoj nadleţnosti se nalaze i posebni ornitološki rezervati Krapje

Ċol i Rakita.

Ostalih 7 zaštićenih podruĉja pod upravom su Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima Brodsko-posavske ţupanije.



www.priroda-bpz.hr

[email protected] 5

Ekološka mreža u Brodsko-posavskoj županiji

Uredbom Vlade RH 2007. godine proglašena je ekološka mreţa u Hrvatskoj (Uredba o proglašenju

ekološke mreţe, NN 109/07). Zamišljena je kao niz podruĉja i koridora, koji ih povezuju, kako bi

osigurala zaštita ciljnim svojtama i staništima i osigurala povezanost staništa i normalno kretanje svojti

unutar mreţe. Mreţa je osmišljena po uzoru na ekološku mreţu u Europskoj Uniji tzv. NATURA 2000

ekološku mreţu. NATURA 2000 je zasnovana temeljem Direktive o staništima (Council Directive

92/43/EEC) i Direktive o pticama (Council Directive 79/409/EEC). Ulaskom Hrvatske u Europsku

Uniju podruĉja Nacionalne ekološke mreţe (i Smaragdne mreţe) postati će dio NATURA-e 2000.

U Nacionalnoj ekološkoj mreţi razlikujemo dva tipa podruĉja: podruĉja proglašena radi zaštite ptica

(SPA podruĉja) i podruĉja proglašena za zaštitu staništa i drugih svojti osim ptica (pSCI podruĉja).

Svako podruĉje proglašeno je radi oĉuvanja tzv. ciljnih vrsta i/ili staništa te je u ekološkoj mreţi nuţno

pratiti njihovo stanje i brzo reagirati kada su ugroţene. Ekološka mreţa obuhvaća gotovo polovicu

(47%) kopnenog teritorija Hrvatske. Budući da se radi o ogromnoj površini, jasno je da će se u tome

podruĉju odvijati normalne gospodarske aktivnosti. Ograniĉenje gospodarskih aktivnosti provodi se

samo ako ta aktivnost ugroţava neku od ciljnih vrsta i/ili staništa radi kojih je podruĉje proglašeno

dijelom ekološke mreţe (Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku

mreţu, NN 118/09).

U Brodsko-posavskoj ţupaniji 21 podruĉje proglašeno je dijelom ekološke mreţe (19 pSCI i 2 SPA

podruĉja). Nabrojat ćemo neke:

pSCI podruĉja s kodovima:

1. 2001116 Sava

2. HR200016 Lonjsko polje

3. HR2000422 Ribnjaci Sloboština

4. HR2000423 Prašnik

5. HR2000424 Vlakanac - Radinje

6. HR2000425 Jelas polje

7. HR2000426 Dvorina

8. HR2000427 Gajna

9. HR2000428 Ilijanska Jelas

10. HR2000429 Mlada vodica

11. HR2000464 Muški bunar

SPA podruĉja s kodovima:

1. HR1000004 Donja Posavina

2. HR1000005 Jelas polje s ribnjacima i poplavnim pašnjacima uz Savu

Stručni poslovi

Ĉlankom 76. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) Upravno vijeće donosi: opće akte Javne stanove,

Statut Javne ustanove, Plan upravljanja zaštićenim podruĉjima kojima gospodari i Godišnji program

zaštite, odrţavanja, oĉuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode Brodsko-posavske

ţupanije, na temelju plana razvoja Javne ustanove i godišnjeg financijskog plana Javne ustanove,

ostalih dokumenata propisanih Zakonom o zaštiti prirode (NN br. 70/05 i 139/08) i drugih zakonskih

propisa.



www.priroda-bpz.hr

[email protected] 6

Godišnji program zaštite, odrţavanja, promicanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode Brodsko-

posavske ţupanije za 2011. godinu u sklopu kojega je iznesen i financijski plan za 2011. godinu dobio

je suglasnost Ţupana temeljem Zaključka o davanju suglasnosti na Godišnji program zaštite,

odrţavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode Brodsko-posavske ţupanije

za 2011. godinu donesenog 29.12.2010.godine.

Ustroj Javne ustanove

Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima, Javna ustanova je ustrojena kao jedinstvena organizacijska cjelina.

Broj zaposlenih djelatnika i kvalifikacijska struktura odgovaraju zakonom predviĊenim uvjetima i

izraĊeni su temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05, 139/08 i 57/11) i Statuta Javne ustanove

za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske ţupanije.

Javnu ustanovu vodi ravnatelj. Ravnatelja Javne ustanove Maria Paviĉića, dipl. ing., na to je radno

mjesto postavila Ţupanijska skupština Brodsko-posavske ţupanije je na 10. sjednici odrţanoj 30. rujna

2010. godine donošenjem Rješenja o imenovanju ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske ţupanije.

Osim ravnatelja u Javnoj ustanovi je zaposlena struĉna suradnica Vesna Andrić, dipl. ing. biologije.

Zadaci struĉne suradnice su sudjelovanje u struĉnom radu, obraĊivanje pojedinih struĉnih pitanja

vezanih uz zaštićene prirodne vrijednosti, sudjelovanje u pripremi i provedbi monitoringa, izradi i

provoĊenju mjera zaštite i programa vezanih za zaštitu, odrţavanje i promicanje zaštićenih dijelova

prirode, obavljanje potrebne grafiĉke, informatiĉke obrade dokumenata, sudjelovanje u provoĊenju

odgojno-obrazovnih aktivnosti u zaštiti prirode, obavljanje i drugih poslova po nalogu struĉnog

voditelja i ravnatelja.

U veljaĉi 2012. godine nova zaposlenica Renata Jurić, ing. poljoprivrede, zaposlena je na radnom

mjestu više referentice.

Izvješće je raĊeno na temelju pet osnovnih djelatnosti Javne ustanove, a to su : zaštita, oĉuvanje,

odrţavanje, promicanje i korištenje zaštićenih podruĉja.



www.priroda-bpz.hr

[email protected] 7

Zaštita

Kroz 2012. godinu nastavili su se uhodani monitorinzi biološke raznolikosti prije svega vezani za bogatu ptiĉju

faunu Ţupanije. U suradnji s ornitolozima i Hrvatskom elektroprivrednom ODS d.o.o. Elektra Slavonski Brod

proveden je monitoring bijele rode (lat. Ciconia ciconia). Dobrom suradnjom s Hrvatskim šumama Uprava

šuma Podruţnica Nova gradiška i ornitolozima iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode (HDZZPIP)

nastavljen je monitoring orla štekavca (lat. Haliaeetus albicilla) i meĊunarodni projekt prstenovanja ove svojte,

a kroz suradnju s Luĉkom kapetanijom Slavonski Brod djelatnici Javne ustanove proveli su monitoring

bregunica (lat. Riparia riparia) uz savsku obalu. TakoĊer je u suradnji s ornitolozima Brodske ekološke udruge

Zemlja (BEUZ), HDZZPIP i ornitologa iz Primorsko-goranske ţupanije provoĊeno prstenovanje ţliĉarki i ĉaplji

na Jelas ribnjacima.

TakoĊer je prošle godine nastavljeno istraţivanje herpetofaune Brodsko-posavske ţupanije koje provodi

herpetolog Dušan Jelić u ime Drţavnog zavoda za zaštitu prirode. Glavnina istraţivanja je provedena u 2011.

godini. U proljeće je posebno zanimljivo izuĉavati obrasce ponašanja zmija vezanog uz razmnoţavanje te su

stoga terenski izlasci nastavljeni i u oţujku 2012. godine. Još jedan terenski izlazak izvršen je i u srpnju. Time je

istraţivanje zakljuĉeno te ovdje donosimo donekle skraćeni i prilagoĊeni tekst izvještaja završnog istraţivanja

koji je pripremio Dušan Jelić. Grafiĉki prikazi iskljuĉeni su iz originalnog teksta.

„Dosadašnji podaci o herpetofauni na području Brodsko – posavske ţupanije

Kako bi se dobio uvid u dosadašnja istaţivanja i prikupljene podatke te kako bi se što bolje istraţila područja

bez dosadašnjih nalaza herpetofaune, napravljeni su kartografski prikazi istraţenosti područja. Močvarna i

poplavna područja uz rijeku Savu, prvenstveno Crnac i Jelas polje, te mnogobrojni poplavni pašnjaci i manja

polja, predstavljaju nastavak vlaţnih staništa duţ rijeke Save (Turopolje, Lonjsko polje). Na takvim staništima

ţivi vrlo karakteristična fauna vodozemaca od kojih su mnoge tek sporadično potvrđene za Brodsko-posavsku

ţupaniju: močvarna smeđa ţaba (Rana arvalis), mala zelena ţaba (Rana lessonae), češnjača (Pelobates fuscus)

i dr. Što se tiče gmazova, močvarno-poplavna staništa i velika brojnost vodozemaca, omogućuju razvoj i vrlo

bogate faune zmija koju je potrebno detaljnije proučiti. Tu se uz močvarne vrste Natrix natrix i Natrix tessellata

ipak najviše ističe riđovka (Vipera berus) kao jedina zmija otrovnica na području Brodsko-posavske ţupanije.

Ova vrsta od velike je vaţnosti za ljude jer kao vršni predator kontrolira brojnost drugih skupina ţivotinja (mali

sisavci, vodozemci itd.) i svojim prisustvom ukazuje na zdrav ekosustav. Riđovka godišnje u Brodsko-posavskoj

ţupaniji uzrokuje prosječno 2 ugriza sa teškim zdravstvenim posljedicama (JELIĆ I SUR. 2010; MALINA I SUR.

2010) i stoga je iznimno vaţno određivanje kontaktnih zona gdje ljudi mogu najčešće doci u kontakt sa njima.

Navedena močvarna staništa naseljavaju i 4 Natura 2000 vrste: Bombina bombina, B. variegata, Triturus

dobrogicus i Emys orbicularis.

Opis metoda istraţivanja

Istraživanja herpetofaune Brodsko-posavske županije provedena su prvotnim definiranjem potencijalnih

lokacija za opdeniti pregled herpetofaune. Prvenstveno su to bila područja koja su u analizi istraženosti

herpetofaune (Slika 2.) imala 0-3 zabilježene vrste. Također je zabilježena sva herpetofauna pronađena

slučajnim pregledom terena i u ostalim područjima županije. Ukupno 8 terenskih izlazaka obavljeno je u srpnju

2011. godine te ožujku i srpnju 2012. godine. Teren je pretraživan nasumično, pregledom pogodnih

mikrostaništa za faunu vodozemaca i gmazova. Sve su životinje nakon hvatanja, determinacije i foto -

dokumentiranja puštene natrag u prirodu na mjestu gdje su ulovljene. Istraživanje područja sa posebnom

opasnošdu interakcije ljudi i zmija otrovnica provedeno je početnim definiranjem pogodnih staništa korištenjem

karte staništa Republike Hrvatske, zatim prikupljanjem postojedih literaturnih i novijih neobjavljenih (Hrvatska

herpetološka baza) podataka, te terenskim pregledom. Svi prikupljeni podatci iskorišteni su za izradu



www.priroda-bpz.hr

[email protected] 8

prediktivnog modela pogodnosti staništa za riđovku u programu MAXENT. Ova metoda pouzdaje se u

pretpostavku da je neka vrsta prisutna na određenom staništu ako ono odgovara zahtjevima ekološke niše te

vrste. Model dakle tek pasivno određuje potencijalnu rasprostranjenost vrste. Ovaj je model izrađen

korištenjem digitalnog modela terena, Corine Land Cover podloga, te 7 varijabli klime (temperatura, tlak,

padaline).

Rezultati

Herpetofauna Brodsko-posavske ţupanije

Tijekom istraţivanja 2011. i 2012. godine zabiljeţen je ukupno 91 nalaz herpetofaune i to 10 vrsta vodozemaca

i 11 vrsta gmazova. Ovaj broj je obogaćen nalazima herpetofaune za navedeno područje iz literature i Hrvatske

herpetološke baze. Tako je za navedeno područje ukupno zabiljeţen 381 nalaz, 27 vrsta (16 vrsta vodozemaca i

11 vrsta gmazova).

*Pregled zabiljeţenih vrsta vodozemaca i gmazova u Brodsko-posavskoj ţupaniji (Izvor: Jelic, 2012):

AMPHIBIA

ANURA

Bombinatoridae

Bombina bombina crveni mukač

Bombina variegata ţuti mukač

Bufonidae

Bufo bufo smeđa krastača

Bufo viridis zelena krastača

Hylidae

Hyla arborea gatalinka

Pelobatidae

Pelobates fuscus češnjača

Ranidae

Pelophylax kl. esculentus zelena ţaba

Pelophylax lessonae mala zelena ţaba

Pelophylax ridibundus velika zelena ţaba

Rana arvalis mocvarna smeđa ţaba

Rana dalmatina šumska smeđa ţaba

Rana temporaria livadna smeđa ţaba

URODELA (CAUDATA)

Salamandridae

Salamandra salamandra šareni daţdevnjak

Mesotriton alpestris planinski vodenjak

Triturus dobrogicus veliki panonski vodenjak

Triturus vulgaris mali vodenjak

REPTILIA

SAURIA

Anguidae

Anguis fragilis sljepic

Lacertidae

Lacerta viridis zelembač

Lacerta agilis livadna gušterica

Podarcis muralis zidna gušterica

Zootoca vivipara ţivorodna gušterica

SERPENTES

Colubridae

Coronella austriaca smukulja

Natrix natrix bjelouška

Natrix tessellata ribarica



www.priroda-bpz.hr

[email protected] 9

Zamenis longissimus bjelica

Viperidae Vipera berus riđovka

TESTUDINES

Emydidae

Emys orbicularis barska kornjača

Interakcija ljudi i zmija otrovnica

Riđovka, Vipera berus je jedina zmija otrovnica prisutna na području Brodsko-posavske ţupanije i predstavlja

jedinu zmiju koja čovjeka moţe ugroziti. Zabiljeţeno je 28 zabiljeţenih ugriza riđovke u kontinentalnom dijelu

Hrvatske. Postoji značajna koncentracija ugriza na području Brodsko-posavske ţupanije. Analiza je

napravljena pregledom otpusnih pisama u bolnicama „Dr. Fran Mihaljevic“ u Zagrebu i opće bolnice u

Slavonskom brodu u proteklih 10 godina (MALINA I SUR. 2011). Zbog nedostatka podataka o distribuciji

riđovke u Brodsko-posavskoj ţupaniji izrađen je prediktivni model rasprostranjenosti riđovke (JELIĆ I SUR., u

objavi) temeljem podataka za čitavu regiju objavljenih u JELIĆ I SUR. (2012). Usporedbom prikupljenih

podataka od osoba ugriţenih u posljednjih 10 godina i analizom izrađenog modela moţe se izvući zakljucak da

najniţi dijelovi ţupanije, uz rijeku Savu, predstavljaju pogodna staništa za riđovku i područja najvećeg rizika,

dok viši dijelovi ţupanije nisu područja intenzivnog kontakta (Slika 8). Nizinska područja su također i područja

intenzivne ljudske djelatnosti (poljoprivreda, šumarstvo, turizam itd.). Na mjestima bogatim šumama tokom

ljeta vrlo su intenzivne šumarske aktivnosti čime se povećava i opasnost od ugriza. Tako su šumari iz šume

Migalovci opisali da prilikom proljetnog izlaska u šumske radove, dnevno vide i do 10-ak riđovki. Područje oko

sela Šumeće također je već znamenito po riđovkama. Provedenim istraţivanjem ovo se područje potvrdilo i

istaknulo kao stanište bogato riđovkama. Stoga je edukacija stanovništva vaţna mjera kojom se problem čestih

ugriza riđovke moţe umanjiti. Sve je ljude potrebno upoznati sa činjenicom da ţive u području koje nastanjuju i

zmije otrovnice. Također bitno je podučiti ih kako pravilno reagirati u slučaju kada se susretnu sa zmijom

otrovnicom, te što mogu poduzeti kako bi se smanjila vjerojatnost ugriza. U svrhu edukacije, predlaţemo izradu

informativno-edukativne brošure koja bi se distribuirala među lokalnim stanovništvom, prvenstveno

poljoprivrednicima i šumarima.

Slika 1. Djelatnica JU Vesna Andrić uzima uzorke sa riĊovke za DNA



www.priroda-bpz.hr

[email protected] 10

Smjernice za daljnja istraživanja

Kao i u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, herpetofauna Brodsko-posavske ţupanije je ugroţena antorpogenim

utjecajem. Dijelovi očuvane prirode sve su rijeđi, a najveci udio vrsta imaju gospodarena područja kao što su

pašnjaci, šume i ribnjaci. Na određenim područjima zabiljeţen je manji broj vrsta, dok druga područja sličnih

ekoloških parametara imaju zabiljeţen veći broj vrsta. Kako bi se mogla napraviti kvalitetnija analiza

rasprostranjenosti herpetofaune potrebno je daljnjim istraţivanjima pokriti UTM polja koja dosadašnjom

analizom pokazuju da je na njima zabiljeţeno manje od 10 vrsta. U tu svrhu od sljedeće godine predlaţemo

istraţivanje odabirom točnih lokacija za svaki od UTM - ova zasebno i njihovim detaljnim istraţivanjem. Radi

se o ukupno 27 polja. Drugi dio istraţivanja trebao bi se bazirati na terenskom istraţivanju lokaliteta koje je

model pokazao kao pogodne za riđovku. Na taj bi se način trebala potvrditi njena prisutnost u najniţim

dijelovima ţupanije, uz rijeku Savu, koja su ujedno i područja intenzivne ljudske djelatnosti.

Zaključak

Područje Brodsko-posavske ţupanije moţe se svrstati u jedno od herpetološki slabije istraţenih područja u

Hrvatskoj.

U svrhu istraţivanja herpetofaune provedeno je ukupno 8 terenskih izlazaka i to u srpnju 2011. godine te oţujku

i srpnju 2012. godine.

Terenskim istraţivanjima i literaturnim podacima, na području Brodsko-posavske ţupanije je zabiljeţeno

ukupno 379 nalaza i 27 vrsta (16 vrsta vodozemaca i 11 vrsta gmazova).

Napravljen je i upotrjebljen prediktivni model rasprostranjenosti riđovke na temelju podataka za čitavu regiju

sukladno kojem najniţi dijelovi ţupanije, uz rijeku Savu, predstavljaju pogodna staništa za riđovku i područja

najvećeg rizika.

Daljnjim istraţivanjima potrebno je pokriti UTM polja koja dosadašnjom analizom pokazuju da je na njima

zabiljeţeno manje od 10 vrsta te staništa pogodna za riđovku.“

slika 2. RiĊovka snimljena u Migalovcima



www.priroda-bpz.hr


U suradnji sa ornitolozima i Hrvatskim šumama UŠP Nova Gradiška nastavljen je monitoring orlova štekavaca

(Haliaeetus albicilla). Ove godine je po drugi put provedeno i prstenovanje mladih, a osim klasiĉnih metoda

monitoringa korišten je i nadzor iz zraka bespilotnom letjelicom. Donosimo saţetak završnog izvješća o

monitoringu u 2012. godini ornitologa Tibora Mikuške.

„Uvod

Orao štekavac Haliaeetus albicilla (Linneaus, 1758) je najveća ptica grabljivica Panonskih nizinskih prostora.

Ukupna gnijezdeća populacija u Hrvatskoj 2006. godine procijenjena je na 135-140 pari (Mikuska 2009a,

Radović A. i Mikuska 2009) te ima status Ugroţene svojte temeljem Crvene knjige ugroţenih vrsta ptica

Hrvatske (Radović i sur. 2003). Također je proglašena Strogo zaštićenom vrstom sukladno odredbama Zakona

o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 139/2008 i 57/2011) i Pravilnika o proglašavanju svojti strogo

zaštićenima i zaštićenima (Narodne novine br. 99/2009). Na području Hrvatske orao štekavac je rasprostranjen

u poplavnim dolinama velikih rijeka (Drave, Dunava, Kupe i Save), te u nizinskim poplavnim šumama u blizini

šaranskih ribnjaka (Mikuska 2009a, Radović A. i Mikuska 2009; Radović i sur. 2003). Nekada je ţivio u

Primorju i Dalmaciji, ali je iz tih krajeva istrijebljen do kraja 60-ih godina prošlog stoljeća (Rucner 1998) tako

da ih u Hrvatskoj danas nema juţnije od Save i Kupe. Redoviti monitoring dijela gnijezdeće populacije orla

štekavca odvijao se krajem 80-tih godina prošlog stoljeća, koji je u području parkova prirode Kopački rit i

Lonjsko polje nastavljen nakon Domovinskog rata i osnivanja odgovarajućih javnih ustanova za upravljanje

zaštićenim područjima. Osnivanjem Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Brodsko-posavske ţupanije 2010. godine nastavljen je, nadamo se dugogodišnji program praćenja gnijezdeće

populacije ove vrste i u ovoj ţupaniji.

Metode rada

Monitoring gnijezdeće populacije orla štekavca na području Brodsko-posavske ţupanije odvijao se u nekoliko

faza:

Kartiranje poznatih gnijezda – u suradnji s djelatnicima Hrvatskih šuma d.o.o, Uprave šuma Nova Gradiška i

nadleţnih šumarija, u periodu 25. oţujka do 15. travnja 2010. izvršeno je kartiranje poznatih gnijezda pomoću

GPS uređaja. Ovu fazu odradili su Mario Pavičić, ravnatelj, i Vesna Andrić, stručna suradnica Javne ustanove.

Uz pomoć GPS uređaja zabiljeţene su lokacije gnijezda, vrsta drveta na kojoj je gnijezdo sagrađeno, te

aktivnost ptica na teritoriju. Kako u oţujku odrasle ptice već inkubiraju jaja, a kako bi se izbjeglo nepotrebno

uznemiravanje ptica u ranoj fazi gnijeţđenja, aktivnost u gnijezdu je promatrana sa udaljenosti od 100-300 m.

Utvrđivanje uspjeha gniježđenja – je vršeno tijekom drugog dijela gnijezdeće sezone (zadnji tjedan u travnju-

početak svibnja) kada odrasle ptice othranjuju mlade. U tom trenutku, tolerancija odraslih na uznemiravanje je

veća, te je moguće izvršiti kratkotrajno zadrţavanje ispod samog gnijezda, a da ne dođe do njegovog

napuštanja. Stoga je utvrđivanje uspjeha gnijeţđenja i prstenovanje mladih izvršeno u prvom tjednu svibnja.

Uspjeh gnijeţđenja smo utvrdili neposrednim uvidom u stanje gnijezda tj. penjanjem ili putem korištenja

bespilotne letjelice. Pri tome smo biljeţili broj mladih po gnijezdu, kao i ostatke ishrane.

Provođenje međunarodnog programa prstenovanja u boji – je vršeno istovremeno s utvrđivanjem uspjeha

gnijeţđenja. Mladi su prstenovani prstenovima u boji sukladno međunarodnom programu prstenovanja

(Helander 1985) u kojem Hrvatska učestvuje od 2009. godine. Prstenje u boji je nabavio Zavod za ornitologiju

HAZU iz Zagreba. U suradnji s kolegama iz Nacionalnog parka Dunav-Drava i profesionalnog alpinista, mladi

su iz gnijezda spušteni na tlo gdje su prstenovani. Na desnu nogu je stavljen jedan prsten u boji – zeleno-crni –

koji označava prstenovačku centralu (Zagreb). Osim prstenovanja, ptićima su uzeti uzorci perja za DNK

analizu, te bris iz kloake za analizu na prisutnost ptičjih bolesti, osobito virus ptičje gripe H5N1.



www.priroda-bpz.hr


Rezultati monitoringa

Veličina i rasprostranjenost gnijezdeće populacije

Na području Brodsko-posavske županije, tijekom 2012. godine zabilježili smo gniježđenje 5 pari orlova

štekavaca od mogudih 10 teritorija (slika 1). Od tog broja, u jednom slučaju (Podložje_4) smo utvrdili postojanje

gnijezdedeg teritorija bez točnog pronalaska gnijezda. Smatramo da je ovaj broj gnijezdedih pari minimalan, te

da se u prostranstvima posavskih šuma kriju još neotkriveni gnijezdedi teritoriji. Iz rasporeda šumskih staništa

jasno je vidljivo da su prostrane hrastove šume zastupljene na zapadnom dijelu županije, dok ih istočno od

Slavonskog Broda nema ili su izuzetno fragmentirane. Stoga bi trebalo započeti sustavno pretraživanje

pogodnih šumskih odjela tijekom zimskih mjeseci (od studenog do veljače) kako bi se utvrdili novi gnijezdedi

teritoriji i pronašla njihova gnijezda.

Opis gnijezdećih lokacija

Za svako zabiljeţeno gnijezdo uzeli smo niz parametra koji su dani u Tablici 1.

Tablica 1. Osnovni parametri gnijezda orla štekavca u Brodsko-posavskoj ţupaniji

Br.

gnijezda Vrsta drveta Prsni opseg (cm) Aktivnost

1. Quercus robur Neaktivno

2. Quercus robur 167,8 Aktivno

3. Quercus robur 213,2 Neaktivno

4. Quercus robur 159,6 Palo

5. ? Aktivno


7. Quercus robur 381,0 Neaktivno



10. Quercus robur Ne postoji

11. Quercus robur Aktivno


*napomena: radi zaštite orlova štekavaca točne lokacije gnijezda smatraju se osjetljivom informacijom, te su pohranjene u

Javnoj ustanovi



www.priroda-bpz.hr


Uspjeh gniježđenja

Od devet potencijalnih teritorija gnijeţđenje je bilo uspješno samo u samo dva slučaja (22%), neuspješno u šest

slučajeva (67%). a uspješnost nismo mogli utvrditi u jednom slučaju (11%) zbog nepoznate točne lokacije

gnijeţđenja. U dva uspješna gnijezda zabiljeţena su ukupno četiri (4) mladunca što daje uspjeh gnijeţđenja od

2,00 mlada po uspješnom paru. Ova vrijednost je veća od višegodišnjeg prosjeka gnijeţđenja u Hrvatskoj koji

iznosi 1,55 mladih/uspješnom gnijezdu (Mikuska 2009a). Ukupni uspjeh gnijeţđenja (uspješni + neuspješni

parovi, n = 8) iznosi 0,50 mladih/gnijezdu. Od zabiljeţenih neuspješnih gnijeţđenja, u dva slučaja uzrok

propadanja legla moţemo izravno pripisati ljudskim aktivnostima tj. sječi u blizini gnijezda unutar perioda

gnijeţđenja. U predjelima Podloţje 1 i Jelas radovi sječe su vršeni tijekom perioda inkubacije, a u potponjem su

bili u cijelosti nelegalni (izvan propisa osnove) što je dovelo do odgovarajućih prekršajnih prijava. U slijedeća

tri slučaja (Ljeskovača, Petkovac i Radinje) sječa je vršena prije nekoliko godina. Iako je u predjelu Petkovac

ostavljena skupina stabala zajedno s gnijezdom u praksi se pokazalo da su takva stabla podloţna nepovoljnim

vremenskim utjecajima, te ubrzo dolazi do njihova izvaljivanja, a time i prestanka gnijeţđenja orlova. Također,

radovi na naknadnom uređivanju sječine kao i nezaštićenost gnijezda od pogleda dodatno doprinose

propadanju legla. Posljedično niti u Petkovcu, niti u Radinju nije zabiljeţeno uspješno gnijeţđenje u periodu

2010-2012 godine. U slučaju Mrsunjskog luga također su vršeni radovi prorjede tijekom 2011. godine u vrijeme

inkubacije (oţujak). Niti na ovom teritoriju nije zabiljeţeno uspješno gnijeţđenje u posljednje tri godine (2010-

2012), a moguće je da je par u potpunosti napustio područje. Svi ovi slučajevi jasno govore o potrebi stroge

provedbe pravila o zabrani kretanja i obavljanja djelatnosti u krugu od 500 metara od orlovog gnijezda u

periodu od 01. siječnja do 15. srpnja, kako bi parovi mogli gnijezditi bez uznemiravanja.

Prstenovanje mladih

Od četiri mlada orla tijekom 2012. godine prstenovana su dva u sklopu međunarodnog programa prstenovanja

orlova štekavaca prstenovima u boji (Tablica 2, Slika 17). Treći mladi, porijeklom iz Mačkovca, prstenovan je

tijekom lipnja jer je nedaleko gnijezda uhvaćen pothranjen. Nakon oporavka u azilu za strogo zaštićene svojte u

Rušćici, ptica je 26. lipnja puštena nazad u prirodu na lokalitetu Jelik kod Mrsunje. Zanimljivo je da je mlađi

ptić iz Migalovaca uhvaćen 13.07. u blizini gnijezda (Azapović, usmeno). Ptica nije mogla letjeti, ali je očito da

ima problema sa razvojem perja što je u literaturi poznato kao „pinching-off syndrome“ (Müller i sur. 2007).

Kod takvih ptica iz za sada nepoznatih razloga (iako se sumnja na genetski uzrok) dolazi do stvaranja

nekvalitetnog letnog perja, te ptica ne moţe postići odgovarajući uzgon da bi letjela. Ova ptica je smještena u

Azil za strogo zaštićene svojte u Ruščici, gdje se i danas nalazi.

slika 3. Mladi orao prije prstenovanja Migalovci svibanj 2012



www.priroda-bpz.hr


Ugroženost i zaštita

Tijekom gnijeţđenja 2012. godine, kao što je to već navedeno u poglavlju „Uspjeh gnijeţđenja“, dva

zabiljeţena neuspješna gnijeţđenja moţemo izravno povezati s ljudskim aktivnostima tj. izvođenjem šumarskih

radova u neposrednoj blizini aktivnog gnijezda tijekom sezone gnijeţđenja. Osim izvođenja šumarskih radova,

uznemiravanje moţe uzrokovati kretanje čovjeka u blizini gnijezda te različite aktivnosti poput lovnih aktivnosti,

potrage za šumskim plodovima (branje gljiva i drugog bilja, sakupljanje puţeva, traţenje jelenskih rogova

tijekom proljeća), rekreacije itd. Međutim, problem uznemiravanja moguće je jednostavno riješiti provedbom

zabrane kretanja u blizini gnijezda u radijusu od 500 m tijekom sezone gnijeţđenja tj. u periodu od 01. siječnja

do 15. srpnja. Drugi zabiljeţeni oblik ugroţavanja na području Brodsko-posavske ţupanije predstavlja

jednodobno gospodarenje šumama koje u konačnici dovodi do dovršnog sijeka i čiste sječe velikih površina iste

dobne starosti čega je rezultat nestanak pogodnih stabala za gnijeţđenje. Na području Brodsko-posavske

ţupanije naišli smo na praksu ostavljanja grupe stabala s gnijezdom kojima se ovaj problem nastojao riješiti.

Međutim, iz dosadašnjeg iskustva je poznato da ova metoda neće dugoročno polučiti odgovarajuće rezultate,

niti omogućiti odgovarajuću zaštitu gnijezdeće populacije orlova štekavaca (Mikuska 2009b). Prvo, u takvim

slučajevima u vrlo kratkom vremenu od sječe/ostavljanja stabala dolazi do izvaljivanja dijela preostalih stabala

uzrokovanog nepovoljnim vremenskim uvjetima. Drugo, gnijezdo orla štekavca u takvim slučajevima ostaje na

čistini, te je izloţeno pogledima i uznemiravanjima, što dovodi do njegovog konačnog napuštanja (npr. gnijezdo

u Petkovcu, Radinju ili Ljeskovači). Iz toga razloga predlaţemo da se u slučaju pronalska gnijezda ugroţenih

vrsta grabljivica, osobito orla štekavca Haliaeetus albicilla, orla kliktaša Aquila pomarina, i crne lunje Milvus

migrans, kao i crne rode Ciconia nigra iz dovršnog sjeka i gospodarenja izuzme čitav šumski odjel.

Iz priloţenih satelitskih snimaka moguće je vidjeti razmjere jednodobnog gospodarenja poplavnim šumama na

području Brodsko-posavske ţupanije. Sječom starih sastojina ugroţeno je osam od devet (88%) postojećih pari:

Ljeskovača, Mačkovac, Petkovac, Radinje, Mrsunjski lug, Migalovci i šuma Jelas). Stoga bi Javna ustanova za

upravljanje zaštićenim područjima Brodsko-posavske ţupanije trebala u što kraćem roku započeti intenzivne

pregovore sa Hrvatskim šumama oko izrade planova upravljanja za navedene šumske predjele koji će se

temeljiti na odrţivom korištenju prirodnih dobara i sukladno najboljoj praksi upravljanja poplavnim šumama.

Popis ostalih ugroţavajućih faktora kod orla štekavca dan je u novom akcijskom planu za njihovu zaštitu

(Probst i Gaborik 2012). Od svih navedenih moţemo izdvojiti najvaţnije koje su primjenjivi na području

Brodsko-posavske ţupanije:

Vodnogospodarski radovi i isušivanje vlaţnih i močvarnih područja – ovi radovi dovode do neposrednog

uništavanja vlaţnih i močvarnih staništa o čijem postojanju izravno ovisi količina plijena kojim se orlovi hrane.

Stoga, predviđene hidromelioracije okolnih područja i regulacije vodotoka, osobito najavljene regulacije rijeke

Save i planovi za povećanje kategorije plovnosti, će svojim negativnim utjecajem na današnje razine podzemnih

voda, a time i poplavljivanje staništa u kojima se orlovi hrane, vjerojatno utjecati na najmanje sedam pari

(77%) orlova Brodsko-posavske ţupanije.

Trovanje teškim metalima, osobito olovnom sačmom – kao ptice koje se tijekom svog ţivota, osobito zimi kada

su uvjeti ishrane nepovoljni, hrane strvinom, orlovi štekavci su osobito podloţni sekundarnom trovanju olovnom

sačmom, koja do orlova moţe dospjeti na dva načina:

Zimi ishranom pticama močvaricama, osobito patkaricama koje su ranjene tijekom lova

Kada se hrane iznutricama visoke divljači, ostavljenima u prirodi nakon lova, ili ranjenim te naknadno

uginulim jedinkama koje tijekom samog lova nisu pronađene

Kako bi se spriječilo sekundarno trovanje olovom, osobito u vlaţnim i močvarnim staništima, potrebno je

zabraniti lov sa olovnom sačmom i streljivom, te propisati korištenje odgovarajućeg zamjenskog streljiva koje

je danas lako dostupno na trţištu.



www.priroda-bpz.hr


Preporuke za zaštitu

Na području Brodsko posavske ţupanije orlovi štekavci gnijezde duţ rijeke Save u pripadajućim poplavnim

šumama, te u blizini ribnjaka Jasinje. Većina ovog područja je dio Nacionalne ekološke mreţe, te se nalazi u

prijedlogu za buduća NATURA 2000 područja (DZZP 2010):

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje s ribnjacima i poplavnim pašnjacima uz Savu

Međutim, dio vrlo vrijednih poplavnih šuma – predjeli Visoka Greda, Skočinci, Trsten, Ključ, Poljice i

Petkovac – trenutno nisu dio Nacionalne ekološke mreţe, te bi Javna ustanova trebala poduzeti odgovarajuće

korake da se oni u najskorijoj budućnosti, i prije njihova potpunog nestanka, uvrste u postojeću ekološku

mrežu.

U cilju očuvanja odgovarajućih staništa za gniježđenje i postojećih aktivnih teritorija, u dogovoru sa

Hrvatskim šumama bi trebalo izuzeti takve odjele iz redovnog gospodarenja, te ih prevesti u šume posebne

namjene sukladno odredbama Zakona o šumama.

U cilju dugoročnog očuvanja biološke raznolikosti poplavnih šuma, uključujući i populacije orla štekavca,

predlaţemo postupno napuštanje jednodobnog načina gospodarenja (što rezultira dovršnim sjekom tj. čistom

sječom velikih površina), te prelazak na raznodobno i raznovrsno gospodarenje sukladno ekološkim obiljeţjima

područja.

U cilju spriječavanja uznemiravanja tijekom gniježđenja potrebno je strogo provoditi mjeru potpune zabrane

kretanja u radijusu od 500 metara od orlovog gnijezda u periodu od 01. siječnja do 15. srpnja. Ova zabrana se

treba odnositi na sve korisnike, uključujući lovce i djelatnike u šumarstvu.

U slučaju čiste sječe odjela u kojem se već nalazi orlovo gnijezdo potrebno je ostaviti neposječenu površinu od

najmanje 200 x 200 metara kao što je to učinjeno u slučaju gospodarske jedinice Muško ostrvo u Vukovarsko-

srijemskoj ţupaniji (Mikuska 2009b). Ostavljanje manje površine ili grupice stabala se u praksi pokazalo kao

neefikasna metoda jer se preostala stabla ubrzo izvale, a orlovi zbog lake uočljivosti napuštaju gnijezdo.

U cilju spriječavanja sekundarnog trovanja orlova olovom potrebno je u vlaţnim i močvarnim područjima,

uključujući poplavne šume, uvesti praksu lova sa streljivom koje ne sadrţi olovo.

U cilju povećavanja mogućnosti preživljavanja orlova, osobito spolno nezrelih ptica, tijekom zime na

pogodnim mjestima potrebno je organizirati zimska hranilišta. Hrana koja bi se odlagala na takav način treba

biti iz pouzdanih izvora radi spriječavanja izlaganja orlova štetnim tvarima.

U cilju utvrđivanja veličine gnijezdeće populacije tijekom zimskih mjeseci (od studenog do početka veljače)

potrebno je vršiti obilazak pogodnih šumskih odjela kako bi se locirala nova gnijezda i novi gnijezdeći teritoriji.

U slučaju pronalaska novog gnijezda (kako orla, tako i drugih rijetkih i zaštićenih vrsta poput crne rode

Ciconia nigra) djelatnici Hrvatskih šuma bi bez odgađanja trebali obavijestiti Javnu ustanovu. Jednaka

procedura bi se trebala primjenjivati i u slučaju pronalaska uginule ili ozlijeđene jedinke.“

U 2012. godini takoĊer je provoĊen projekt Zaštita i oĉuvanje bijele rode (Cicionia ciconia) u Brodsko-

posavskoj ţupaniji. Projekt se provodi u našoj ţupaniji, Sisaĉko-moslavaĉkoj i Zagrebaĉkoj ţupaniji od 2009.

godine, a 2010. godine su se u njega ukljuĉile i javne ustanove ostalih kontinentalnih ţupanija na podruĉju

rasprostranjenosti ove svojte. Najvaţnije aktivnosti u projektu su monitoring gnijezda bijele rode, promotivne

aktivnosti i isplata naknada u visini 700,00 kn po gnijezdu za odrţanje krovišta vlasnicima i korisnicima

objekata koji imaju rodino gnijezdo na krovu. Osnova za isplatu naknada je Sporazum o suradnji na realizaciji

projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode“ u 2012. godini koji je potpisan između Fonda za zaštitu okoliša i

Brodsko-posavske ţupanije (te ostalih ţupanija uključenih u Projekt) 24. rujna 2012. Sporazumom je utvrĊeno

da će polovicu troškova isplate naknada korisnicima snositi Fond, a polovicu Brodsko-posavska ţupanija tj.

Javna ustanova. Projekt su provodili djelatnici Javne ustanove u suradnji sa sluţbenim prstenovaĉima Zavoda za

ornitologiju pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Mirkom Šetinom i Nenadom Šetinom te djelatnicima

HEP ODS d.o.o. Elektra Slavonski Brod i volonterima. Ova suradnja omogućila je provoĊenje prstenovanja

mladih roda u istoĉnom dijelu Ţupanije tokom monitoringa. Elektra je besplatno ustupila vozila s hidrauliĉnim



www.priroda-bpz.hr


dizalicama za prstenovanje te financirala troškove goriva za navedeno vozilo. Monitoring u zapadnom dijelu

Ţupanije samostalno su provodili djelatnici Javne ustanove te ondje nije vršeno prstenovanje. Suradnja s

Elektrom dogovorena je na sastanku ravnatelja Javne ustanove i direktora Elektre Zdenka Veira. TakoĊer se

razgovaralo o mogućnosti proširenja prstenovanja roda i na zapadni dio Ţupanije. Tokom monitoringa djelatnici

Javne ustanove su obišli lokacije svih gnijezda utvrĊenih u Projektu u 2011. godini. TakoĊer su obišli i sela s

podruĉja rasprostranjenosti roda u Brodsko-posavskoj ţupaniji u kojima gnijezda 2011. godine nisu bila

zabiljeţena, a u svrhu biljeţenja eventualnih novih gnijezda. Gnijezda su djelatnici Javne ustanove traţili

vizualno i kroz razgovore i kontakte s lokalnim stanovništvom. Sva nova gnijezda su fotografirana, zabiljeţena

je njihova lokacija (adresa) i GPS koordinate. Digitalne fotografije i koordinate gnijezda pohranjene su u arhivu

Javne ustanove. Po završetku monitoringa, a nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji na realizaciji projekta

„Zaštita i očuvanje bijele rode“ u 2012. godini dana 24. rujna 2012. godini, djelatnici Javne ustanove dostavili

su poštom korisnicima, koji mogu ostvariti naknadu iz Projekta, pripremljeni obrazac za unošenje potrebnih

podataka o gnijezdu, objektu, na kojem je smješteno, te vlasništvu i vlasniku objekta. TakoĊer su dostavili i list

izjave o istinitosti podataka, koji podnositelj zahtjeva mora ispuniti, a kojom potvrĊuje istinitost podataka koje

je naveo u obrascu. Novi korisnici su upućeni da moraju priloţiti sljedeću valjanu dokumentaciju: obrazac s

podacima o poloţaju gnijezda, vlasniku objekta te broju tekućeg ili ţiro raĉuna na koji će se izvršiti uplata,

potpisanu izjavu o istinitosti podataka navedenih u obrascu, dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja objekta s

rodinim gnijezdom (kopiju posjedovnog lista, vlasniĉkog lista i sl.) i kopiju osobne karte vlasnika objekta (za

fiziĉke osobe). Stari korisnici kod kojih je u 2012. zabiljeţeno gnijezdo, a koji su naknadu temeljem predaje

zahtjeva i valjane dokumentacije ostvarili i u 2011. godini, morali su u za to predviĊenom polju u obrascu

oznaĉiti je li se mijenjala potrebna dokumentacija u odnosu na onu priloţenu 2009. i/ili 2010. i/ili 2011. godine

(vlasništvo, tekući ili ţiro raĉun, osobna karta). Ukoliko se dokumentacija nije mijenjala, stari korisnici su

upućeni da moraju samo ispuniti i potpisati obrazac i izjavu o istinitosti podataka i dostaviti ih Javnoj ustanovi.

Ukoliko se nešto od dokumentacije mijenjalo, korisnik je bio duţan dostaviti novi vaţeći dokument Javnoj

ustanovi. Dokumentacija je u arhivu Javne ustanove te se moţe u nju na zahtjev izvršiti uvid.

Na podruĉju Ţupanije u 2012. godini zabiljeţeno je 133 gnijezda. 77 od njih se nalazi na stambenim i

gospodarskim objektima i neposredno iznad njih te ispunjavaju uvjete potrebne za isplatu naknade. 56 gnijezda

su na banderama, stupovima elektriĉne rasvjete, stablu te ne udovoljavaju propisanim zahtjevima za isplatu

naknade. Do dana 12.11.2012. u Javnu ustanovu su stigli valjani zahtjevi 67 korisnika (za ukupno 70 gnijezda) s

pripadajućom dokumentacijom. Od toga su tri zahtjeva podnijeli vlasnici objekta sa po 2 gnijezda na istoj adresi

(katastarskoj ĉestici). Vaţeći zahtjevi pripadali su fiziĉkim i pravnim osobama s vlasništvom i/ili pravom

korištenja objekta s rodinim gnijezdom. UtvrĊeno je da nije moguće isplatiti naknadu na tekuće raĉune dvoje

korisnika pa je Povjerenstvo odluĉilo da će im naknada biti isplaćena u gotovini, a svaki od njih će potpisati

potvrdu o primitku novca. Ostale naknade isplaćene su na tekuće ili ţiro raĉune korisnika kako su naznaĉili u

obrascu. Tako dolazimo do brojke od 70 gnijezda za isplatu naknade što iznosi ukupno 49.000,00 kn. Sukladno

Sporazumu o suradnji na realizaciji projekta „Zaštita i oĉuvanje bijele rode“ u 2012. godini sklopljenom izmeĊu

Fonda za zaštitu okoliša i 11 ţupanija (meĊu njima i Brodsko-posavskom ţupanijom) potpisanog 24. rujna

2012., polovica tih sredstava osigurana je iz darovnice Fonda, a drugu polovica sredstava osigurala je Brodsko-

posavska ţupanija tj. Javna ustanova. Povjerenstvo je sastavilo popis korisnika naknade iz Projekta za 2012.

godinu. Krajem prosinca 2012. godine Fond je dostavio sredstva potrebna za realizaciju Projekta Brodsko-

posavskoj ţupaniji, a isplata je uslijedila u sijeĉnju 2013. godine.

Što se tiĉe samih rezultata monitoringa, u odnosu na 2011. godinu zabiljeţeno je jedno gnijezdo manje: 135

gnijezda u 2009., 148 gnijezda u 2010., 134 gnijezda u 2011. i 133 gnijezda u 2012. godini. TakoĊer je kroz

monitoring biljeţena uspješnost podizanja mladih roda u 2012. godini. I ove godine su djelatnici Javne ustanove

i prstenovaĉi vodili statistiku broja mladih ptica u gnijezdima. Zabiljeţene su 202 mlade ptice što je znatno

manje od prethodne godine kada je zabiljeţeno 296 mladih. Razlog tome treba traţiti u sušnoj godini u kojoj je

hrana bila oskudna pa je broj mladih u gnijezdima smanjen. Svi prikupljeni podaci o gnijezdima i korisnicima



www.priroda-bpz.hr


naknade uvedeni su u bazu podataka za 2012. godinu koja se ĉuva u Javnoj ustanovi te ju je moguće dobiti na

uvid.

U sklopu zaštite bijelih roda ornitolog Mirko Šetina i struĉna suradnica Javne ustanove u sijeĉnju su odrţali su

sastanak s Damirom Dadićem iz Elektre Slavonski Brod. Djelatnica Javne ustanove je predala g. Dadiću

izvještaj o gnijezdima na stupovima u sustavu elektriĉne mreţe dobivenim monitoringom gnijezda bijele rode u

2011. godini. Dogovoreno je da će djelatnici Elektre izraditi platforme na koje će podići gnijezda izloţena

opasnosti od strujnog udara. Budući da broj takvih gnijezda nije mali, platforme će se postavljati tokom 2012. i

2013. godine. TakoĊer su zamoljeni djelatnici Elektre da isprave neke od bandera koje su se iskrivile te postoji

opasnost od pada gnijezda. Suradnja s Elektrom se nastavila i tokom godine te su tako po naknadnoj zamolbi

Javne ustanove postavili još dvije nove platforme za gnijeţĊenje roda: jednu u Novom Gradu, a drugu u

Zadubravlju. Djelatnici Javne ustanove provodili su monitoring bregunica (lat. Riparia riparia) na savskoj

obali. Ravnatelj Javne ustanove osigurao je suradnju s Luĉkom kapetanijom u Slavonskom Brodu što je

omogućilo provoĊenje monitoringa uz minimalne troškove. Slijedi izvješće koje je sastavila struĉna suradnica

Javne ustanove.

„Bregunica Riparia riparia L. je najmanja ptica iz porodice lastavica (Hirundinidae) u Hrvatskoj. Odozgo je

smeđa, a s trbušne strane bijela. Na prsima ima smeđu horizontalnu prugu. Gnijezdi se u kolonijama koje broje

dvanaestak do nekoliko stotina parova. Pri tome kopa hodnike u strmim pjeskovitim obalama rijeka ili jezera na

kraju kojih svija gnijezdo od perja i grančica. Strogo je zaštićena zavičajna divlja svojta u Republici Hrvatskoj

prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09). Uvrštena je na

Crveni popis ugroţenih ptica Hrvatske. Radi se i o migratornoj svojti koja je kao takva zaštićena temeljem

međunarodnih konvencija kojih je i Hrvatska potpisnica. U Hrvatskoj ih ugroţava uništavanje staništa zbog

ilegalnog iskapanja pijeska i šljunka na obalama rijeka i jezera, ali često i zbog uređivanja riječnih obala pri

čemu je uobičajni problem nedostatak točnih informacija o lokacijama njihovih kolonija. Stoga je vaţno pratiti

njihovu brojnost i lokacije gnijeţđenja u Hrvatskoj.

Od 2009. godine Javna ustanova u suradnji s ornitolozima Mirkom Šetinom i Nenadom Šetinom provodi

Projekt monitoringa kolonija bregunica duţ savske obale. 2009. godine utvrđene su samo dvije kolonije duţ

čitave savske obale u Brodsko-posavskoj ţupaniji na sljedećim koordinatama:

1. lokacija N45°6'57,8'', E17°34'58,7''

2. lokacija N45°5'2,8'', E17°56'6,9''

Ved sljedede godine broj kolonija se sveo na samo na prvu koloniju bududi da je rasformirana hrpa šljunka na

Zbježanskoj uriji (lokacija 2) u kojoj su se bregunice gnijezdile (ilegalni odvoz). U 2011. godini prva kolonija

premjestila se 2,5 km sjeverozapadno. (Mirko Šetina, usmeno)

slika 4. Jedna od snimljenih kolonija bregunice na Savi



www.priroda-bpz.hr


Metode

U 2012. godini Javna ustanova je u svrhu učinkovitijeg monitoringa dogovorila suradnju s Lučkom kapetanijom

Slavonski Brod. Kapetanija je omogućila vršenje monitoringa djelatnicima Ustanove s Kapetanijina broda za

vrijeme redovne ophodnje i radova posade. Dogovoren je obilazak dijela rijeke uzvodno od Slavonskog Broda

do krajnjih zapadnih granica Brodsko-posavske ţupanije. U monitoringu su sudjelovali svi djelatinici

Ustanove: Mario Pavičić, dipl. ing. agronomije, Vesna Andrić, dipl. ing. biologije, i Renata Jurić, ing.

agronomije. Osim tročlane posade broda, na plovilu je bio i mr. sc. Krešimir Šapina, dipl. ing. prometa iz

Agencije za plovne putove Lučka kapetanija Slavonski Brod. Monitoring je vršen tokom dva dana. Prvi dan, 18.

lipnja 2012., plovilo se rutom od Davora do krajnjeg zapada Brodsko-posavske ţupanije pa nazad do Davora.

Sljedeći dan, 19. lipnja, plovilo se od Davora do Slavonskoga Broda. Tokom plovidbe djelatnici Ustanove su

dalekozorom promatrali obale traţeći aktivne kolonije bregunica. Zabiljeţene su koordinate svih aktivnih

kolonija bregunica s obje strane Save. Snimljene su fotografije i video zapisi svih aktivnih kolonija. Također je

procijenjen broj rupa u sastavu kolonije.

Rezultati

Na prijeđenoj ruti od zapadnih granica Ţupanije do Davora utvrđene su sljedeće kolonije!

1. lokacija (HR obala) - koordinate: N45°07'35.6'' E17°33'22.5''

2. lokacija (BIH obala) - koordinate: N45°09'51.5'' E17°19'08.7''



1. lokacija

Ova kolonija je utvrđena prošle godine. Ove godine je utvrđeno oko 150 rupa. Kolonija je aktivna. Ptice su bile

aktivne u hranjenju ptića te su u većem broju letjele oko kolonije.

2. lokacija

Ustanova do sada nije imala podatke o postojanju ove kolonije. Kolonija je aktivna i broji 34 rupe iz kojih su

izlijetale i ulijetale odrasle ptice hraneći ptiće.

3. lokacija

Ustanova do sada nije imala podatke o postojanju ove kolonije. Kolonija je aktivna i broji 20 rupa iz kojih su izlijetale

i ulijetale odrasle ptice.

4. lokacija

Ustanova do sada nije imala podatke o postojanju ove kolonije. Prema izgledu zemlje, kolonija je najvjerojatnije

nastala ove godine. Kolonija broji oko 30 rupa. Ptice su letjele oko kolonije i ulijetale u rupe hraneći ptiće. Ova

kolonija nastala je na obali poslije radova uređivanja kod kojih je velik dio obale postao strm i ogoljen te tako postao

pogodan za gnijeţđenje.

Zaključak

Pticama je sve veći problem pronalazak odgovarajućeg mjesta za gnijeţđenje. Ove ptice traţe strmo, pjeskovito tlo na

samoj riječnoj obali ili u njezinoj blizini. Strma ploha dovoljne visine osigurava ptice od različitih grabeţljivaca.

Stoga im kao prirodno stanište odgovaraju dijelovi riječne obale koji su se odronili djelovanjem rijeke, a često

posluţe i hrpe pijeska i šljunka odgovarajućeg nagiba u blizini vode.Nova kolonija (lokacija 4.) na obali BIH, nastala

na obali poslije radova uređivanja, pokazuje da su ptice spremne iskoristiti pogodne lokacije pa je moţda i moguće

povećanje uspješnosti gnijeţđenja izradom umjetnih staništa. Ove godine Ustanova je pokušala konstruirati umjetnu

lokaciju za gnijeţđenje u blizini nekadašnje kolonije na Zbjeţanskoj uriji u suradnji s Hrvatskim vodama VGI Brodska

Posavina. Strojevima je izrađena okomica na dvije hrpe šljunka u duţini od ukupno oko 18 m. Na jednoj hrpi je

izrađena i drvena konstrukcija sa zadaćom smanjivanja osipanja hrpe. Budući da su radovi napravljeni relativno

kasno u sezoni (travanj 2012.), ove godine se nije očekivalo niti je primijećeno gnijeţđenje. Ohrabruje i pronalazak tri

nove lokacije s aktivnim kolonijama na polovici duţine toka Save kroz Brodsko-posavsku ţupaniju. Riječ je o manjim



www.priroda-bpz.com


kolonijama smještenim s bosanske strane obale te njihovo očuvanje ovisi o zakonskoj osnovi i radovima uređenja toka

rijeke susjedne drţave. Stoga je radi bolje zaštite savske populacije bregunica potrebno uspostavljanje suradnje sa

srodnim ustanovama, visokoobrazovnim institucijama i nevladinim udrugama u Bosni i Hercegovini koje se bave

problematikom zaštite okoliša i prirode.“

Struĉna suradnica JU sudjelovala je u sijeĉnju u zimskom prebrojavanju ptica moĉvarica na Savi zajedno s

ornitolozima Tiborom Mikuškom, Nenadom Šetinom i Mirkom Šetinom. Savom se plovilo u ĉamcu na relaciji Priĉac-

Davor-Slavonski Brod (Poloj). Pripreme su poĉele u 7h ujutro, da bi se u ĉamcem iz Priĉca krenulo u 9:30 sati.

Plovidba i prebrojavanje trajali su do mraka (16:40 sati). Ptice su brojane uz pomoć dalekozora. Kao i proteklih

godina, ovaj projekt od meĊunarodnog i nacionalnog znaĉaja organizira se pod vodstvom Hrvatskog društva za zaštitu

ptica i prirode, te u suradnji sa Zavodom za ornitologiju HAZU, te brojnim drugim domaćim i stranim nevladinim

organizacijama, promatraĉima i ljubiteljima ptica. Za sudjelovanje u Projektu posebno su pozvane javne ustanove za

zaštitu prirode koje na ovaj naĉin dobivaju relevantne podatke o vaţnosti pojedinih staništa njihova podruĉja za ptice u

migraciji. Prebrojavanje ima meĊunarodnu vaţnost. Podaci prebrojavanja postati će dio globalne baze podataka o

pticama moĉvaricama koje sluţe za njihovu efikasniju zaštitu, te se mogu vidjeti na web stranicama organizacije

Wetlands International.

Prstenovanje ţliĉarki i ĉaplji na Jelas ribnjacima i ove godine su organizirali ornitolozi i sluţbeni prstenovaĉi Zavoda

za ornitologiju Mirko Šetina i Nenad Šetina iz Slavonskog Broda i Tibor Mikuška iz Osijeka. U prstenovanju je

sudjelovao i sluţbeni prstenovaĉ Andrej Radalj iz Rijeke, struĉna suradnica Javne ustanove i troje volontera.

Poĉetkom svibnja prstenovano je 108 mladih ţliĉarki (lat. Platalea leucorodia), a krajem svibnja veći broj velikih

bijelih ĉaplji (lat. Egretta alba) i gakova (lat. Nycticorax nycticorax), znatno manji broj ĉaplji dangubi (lat. Ardea

purpurea) te još nekoliko ţliĉarki (P. leucorodia).

Prošlu godinu obiljeţila je intenzivnija suradnja Javne ustanove i Centra za zbrinjavanje zaštićenih ţivotinja u Rušĉici.

Javnoj ustanovi, Mirku Milecu iz Centra te ornitologu Mirku Šetini stigao je veliki broj informacija o ozlijeĊenim i

bolesnim pticama te mladim pticama nesposobnim za preţivljavanje. Dio informacija došao je od graĊana i lovaca, a

dio o djelatnika Hrvatskih šuma. Djelatnici Javne ustanove (ravnatelj, struĉna suradnica i viša referentica) su u

suradnji sa svima spomenutima odlazili na teren, preuzimali ptice i odnosili ih u Centar.

Slika 5. Zbrinjavanje orla u Centru kod obitelji Milec

U Centar su prošle godine odnesena dva mlada orla štekavca (H. albicilla) i jedan crvenokljuni labud (lat. Cygnus

olor). Jedan od orlova je oporavljen pušten već u lipnju desetak dana nakon zbrinjavanja u Centru. Drugi orao je

takoĊer odnesen u prirodu nakon kraće rehabilitacije, ali nije mogao letjeti. Budući da je veterinar pregledom

ustanovio da nema tjelesnih ozljeda ni mana kostiju i mišića, pretpostavlja se da je rijeĉ o bolesti perja koja mu

onemogućava letenje. Orao je vraćen u Centar, a postoji vjerojatnost da će nakon sazrijevanja i promjene perja moći

letjeti. Baš taj orao je ove godine prstenovan u sklopu godišnjeg monitoringa orlova štekavaca u Ţupaniji. TakoĊer je



www.priroda-bpz.com


primljena informacija o mrtvoj ţliĉarki pronaĊenoj na Jelasu. Informacija se pokazala toĉnom te je o svemu

informirana inspektorica zaštite prirode Karmela Pudić budući da je rijeĉ o strogo zaštićenoj svojti. Neke od

informacija bile su netoĉne te bi djelatnike Javne ustanove na terenu doĉekala zdrava ĉaplja, a ne u snijegu zaostala

roda. No, i ovakve informacije su pozitivan pokazatelj jer ukazuju na podizanje svijesti graĊana o potrebi zaštite

divljih ţivotinja i o informiranosti graĊana o djelatnosti i radu Javne ustanove.

U 2012. godini Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ukinulo je natjeĉaj za donacije za projekte u zaštiti prirode javnih

ustanova. Projektni prijedlozi Javne ustanove su tri godine za redom bili izabrani za financiranje na ovome natjeĉaju te

je Javna ustanova na taj naĉin provodila projekte inventarizacije i zaštite te nabavila veliki dio opreme potrebne na

terenski rad. Nedostatak ovih sredstava utjecao je i na opseg projekata koje je Javna ustanova mogla ostvariti u 2012.

godini. S druge strane, Ministarstvo je u sklopu projekta Natura MANMON (Natura management and monitoring)

uloţilo velika sredstva u niz radionica kojima će se struĉne sluţbe javnih ustanova za zaštitu prirode pripremiti za

obveze praćenja stanja staništa i svojti koje će Hrvatska preuzeti ulaskom u Europsku Uniju. Naime tada izabrana

podruĉja Hrvatske ulaze u sastave europske ekološke mreţe NATURA 2000 te će Hrvatska o stanju tih podruĉja i

ciljnih svojti izvještavati u šestogodišnjim periodima. Uz radionice vezane uz monitoring ciljnih staništa i vrsta,

odrţane su i radionice vezane za naĉine izvješćivanja te izrade planova upravljanja podruĉjima Natura 2000.

Ravnatelj je nazoĉio predstavljanju projekta „NATURA 2000 upravljanje i monitoring – NATURA MANMON“ u sijeĉnju

2012. godine u Zagrebu. DogaĊaj su organizirali Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo

zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske i Drţavni zavod za zaštitu prirode. Nositelj projekta Natura MANMON je

Ministarstvo kulture, projektni partneri i direktni korisnici su Ministarstvo kulture, Drţavni zavod za zaštitu prirode,

Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na podruĉju ţupanija, ţupanijska upravna tijela,

dionici podruĉja poput šumarstva, lovstva, poljoprivrede i znanstvena zajednica koja sudjeluje u drţavnom monitoring

okviru. Krajnji cilj projekta je oĉuvanje biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj, doprinos odrţivom upravljanju i

monitoringu Natura 2000 podruĉja, kroz jaĉanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta u zaštiti prirode na

drţavnoj i regionalnoj/lokalnoj razini.Oĉekivani rezultati projekta su: priprema planova upravljanja za odabranih 6

Natura 2000 podruĉja (aluvijalne šume u Vukovarsko srijemskoj ţupaniji – HR5000006 Spaĉvanski bazen, lokalitet

Pregon u Istarskoj ţupaniji – HR2001015 Pregon, kompleks mediteranskih polja i planinskih podruĉja u Dubrovaĉko-

neretvanskoj ţupaniji – HR2000946 Snjeţnica i Konavosko polje, Odransko polje u Sisaĉko-moslavaĉkoj ţupaniji –

HR2000415 Odransko polje, lokalitet Bulji u Zadarskoj ţupaniji HR2001255 Bulji, meĊugraniĉna rijeka u Krapinsko-

zagorskoj ţupaniji – HR2001070 Sutla).

Na Medvednici je odrţan trening „Obveze praćenja stanja i izvješćivanja prema ĉlanku 17. Direktive o staništima“ za

djelatnike struĉnih sluţbi ţupanijskih javnih ustanova, parkova prirode, nacionalnih parkova, Drţavnog zavoda za

zaštitu prirode i Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Predavaĉi i voditelji radionica bili su Petr Roth i Jan Dušek,

znanstvenici iz Ĉeške Republike. Polaznici su tokom tri dana treninga dobili uvid u obveze i svrhu praćenja stanja i

izvješćivanja Europske komisije, obrasce za izvješćivanje, ocjenu statusa vrste i staništa te monitoring programe i

metodologije. Trening su organizirali Drţavni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u sklopu

Projekta integracije u EU Natura 2000 (NIP).

U okviru IPA 2009 projekta NATURA MANMON, komponente izrade monitoring programa, odrţanaje u rujnu u

Zagrebu dvodnevna radionica na temu „Šumski stanišni tipovi i šumske vrste“ na kojoj je sudjelovao ravnatelj Javne

ustanove.

Struĉna suradnica Javne ustanove sudjelovala je na radionici Monitoring Natura 2000 – ptice odrţanoj u listopadu te

Monitoring Natura 2000 – herpetofauna odrţanoj u studenom u Zagrebu. Jedan od ciljeva projekta je doprinos razvoju

i provedbi nacionalnog sustava za praćenje divljih vrsta i staništa potrebnog za izvješćivanje u skladu s Direktivom o

staništima i Direktivom o pticama kroz izradu nacionalnih monitoring protokola za 24 vrste i 3 stanišna tipa.

Projektom je za svaku skupinu vrsta i staništa odrţano dvije radionice. Cilj prve radionice je prikupljanje EU

iskustava o provedbi i ispunjavanju obveza prema Direktivama vezano uz praćenje stanja, predstavljanje nacrta



www.priroda-bpz.com


monitoring sheme za pojedine vrste i staništa te rasprava o pojedinim aspektima sheme (naĉin monitoringa, logistika,

financiranje, ljudski resursi).

Djelatnici Javne ustanove su sudjelovali i na tri radionice odrţane u Vinkovcima pod nazivom „Planiranje upravljanja

NATURA 2000 podruĉja – Spaĉva“. Radionice su organizirana u suradnji Javna ustanova za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima na podruĉju Vukovarsko-srijemske ţupanije, Ministarstva zaštite prirode i okoliša i Drţavnog

zavoda za zaštitu prirode. Cilj radionica je napisati prikladan plan upravljanja za NATURA podruĉje Spaĉva i odrediti

aktivnosti koje će omogućiti odrţavanje podruĉja u povoljnom stanju za vrste i staništa. Radionice su odrţane u lipnju,

listopadu i prosincu 2012. godine.

Na godišnjem skupu struĉnih sluţbi u listopadu u Omišu sudjelovala je struĉna suradnica. Skup je organizirao Drţavni

zavod za zaštitu prirode, a predavaĉi su bili struĉnjaci i znanstvenici iz podruĉja zaštite prirode, inspekcije zaštite

prirode, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Drţavnog zavoda za zaštitu prirode, nevladinih udruga, World Wildlife

Funda i većeg broja ustanova za zaštitu prirode. Teme skupa bile su: Procjena uĉinkovitosti upravljanja zaštićenim

podruĉjima – METT upitnik, Program edukacije djelatnika ustanova u zaštiti prirode, Projekt NIP – gdje smo i što

slijedi, Pouĉno-pješaĉka staza Stinice – Roški Slap – OziĊana pećina – evolucija, WWF DinaricArc Parks, GEF CBD,

Prikupljanje podataka o interpretacijskim i edukacijskim sadrţajima u zaštićenim podruĉjima, Što se osim Nature

2000 krije u Direktivi o zaštiti ptica i Direktivi o zaštiti staništa, Druge direktive i regulative EU s uĉinkom na zaštitu

prirode, Inicijativa za oĉuvanje krša – dinarski voluhar, Mikroradionica – Mjere zaštite prirode u vodnom

gospodarstvu, Koncesijska odobrenja JU Natura Histrica, Program zaštite divljaĉi NP Brijuni, Eko pepeljare: ideja,

realizacija, implementacija i rezultati. Veliki prostor posvećen je obvezama u planiranju zaštite poţara u zaštićenim

podruĉjima, a koju imaju ustanove. Posebno su veliki tehniĉki, radni i financijskih zahtjevi u Istri, Kvarneru i

Dalmaciji gdje veliki broj zaštićenih podruĉja je procijenjen kao podruĉje velikog rizika od poţara. Svoja iskustava

iznijelo je nekoliko ustanova s toga podruĉja, a o zakonskim obvezama obrane o poţara za ustanove govorio je Igor

Gulan iz Ministarstva unutarnjih poslova. Dva predavanja bila su posvećena vaţnosti poţara u oĉuvanju prirodnih

ekosistema te o planiranom gorenju kao metodi osiguranja staništa za rijetke i ugroţene biljne i ţivotinjske svojte.

Mikroradionica je bila posvećena provedbi mjera zaštite prirode u svakodnevnim vodnogospodarskim poslovima te su

se iznosila dosadašnja iskustva u suradnji sa sektorom vodnoga gospodarstva te iznosili prijedlozi u svrhu poboljšanja

suradnje i rada na terenu.

U 2012. godini Javna ustanova osigurala je dio sredstava za projekt oĉuvanja ptica moĉvarica koji će se provoditi u

2013. godini. Na ovogodišnjem natjeĉaju za donacije i stipendije iz programa „Znanje i otkrića“ i „Stvaralaštvo,

Ekologija, Baština i Dobrota“ Zaklada Adris je meĊu 36 najboljih projektnih prijedloga izabranih za donaciju uvrstila i

projekt Javne ustanove pod nazivom „Zaštita ptica moĉvarica i njihova staništa u Brodsko-posavskoj ţupaniji“.

Navedenih 36 projekata izabrano je pregledom 684 projektna prijedloga pristigla na Natjeĉaj. Projekt Javne ustanove

je jedan od samo 6 projekata izabranih za financiranje u podruĉju „Ekologija“. Projekt će, vjerujemo, imati veliki

pozitivni utjecaj na populaciju moĉvarica koje se gnijezde i zimuju u Brodsko-posavskoj ţupaniji. Ţupanija je bogata

staništima koja privlaĉe ptice što je prepoznato kod proglašavanja zaštićenih podruĉja. Tako u Ţupaniji nalazimo dva

SPA podruĉja (Donja Posavina i Jelas polje s ribnjacima i poplavnim pašnjacima uz Savu) Nacionalne ekološke

mreţe, 2 posebna ornitološka rezervata i jedno meĊunarodno vaţno podruĉje za ptice (IBA podruĉja) u kojem se

gnijezdi veliki broj strogo zaštićenih moĉvarica, ugroţenih svojti i kvalifikacijskih svojti za ekološku mreţu Natura

2000. Smisao Projekta je oĉuvati biološku raznolikost moĉvarica našega kraja te smanjiti negativni utjecaj ĉovjeka na

njihovu brojnost putem edukacije i poboljšanja kapaciteta za rehabilitaciju moĉvarica u Centru za zbrinjavanje

zaštićenih ţivotinja u Rušĉici. Stoga je jedna od glavnih aktivnosti Projekta izgradnja prostrane nastambe za

rehabilitaciju ptica moĉvarica u Centru. Planirane su i brojne edukativne i promotivne aktivnosti koje ukljuĉuju tisak

brošura i pouĉnih panoa te struĉno vodstvo s predavanjima za djecu u Centru. Vrijednost donacije Zaklade Javnoj

ustanovi je 50.000,00 kn, a završetak Projekta planiran je u svibnju 2013. godine.



www.priroda-bpz.com


Oĉuvanje

Rad na oĉuvanju zaštićenih prirodnih vrijednosti ukljuĉuje ĉitav niza aktivnosti, od malih projekata usmjerenih na

pojedinu ugroţenu svojtu do sudjelovanja u razliĉitim ekološkim inicijativama, procjenama utjecaja na okoliš,

planovima za prevenciju ekoloških šteta u budućnosti i izradama planova korištenja prirodnih resursa vaţnih za ĉitavu

regiju i baziranih na odrţivom razvoju. Uĉinkoviti rad na oĉuvanju prirode nemoguć je bez suradnje sa velikim brojem

institucija, znanstvenika, struĉnjaka, djelatnika u drugim javnim ustanovama za zaštitu prirode i korisnika prirodnih

resursa. Stoga djelatnici Javne ustanove odrţavaju brojne radne sastanke, sudjeluju u radu struĉnih skupova i tribina.

Posebno je vaţna i suradnja sa inspekcijom zaštite prirode, inspekcijom zaštite okoliša i graĊevinskom inspekcijom

kako bi se smanjio negativan utjecaj razliĉitih bespravnih aktivnosti na ugroţena staništa i svojte.

Posebno zanimljiv projekt oĉuvanja pokrenut u 2012. godini je bio projekt obnavljanja napuštenog staništa za ptice

bregunice (lat. Riparia riparia) na zbjeţanskoj uriji. Ondje je do 2009. godine postojala veća kolonija ovih ptica koje

su rupe za gnijeţĊenje kopale u jednoj od hrpa šljunka. U 2010. godini hrpa je nelegalno rasformirana te su ptice

ostale bez jedne od rijetkih lokacija u Ţupaniji pogodnih za gnijeţĊenje. Djelatnici Javne ustanove planirali su ovu

lokaciju ponovno uĉiniti pogodnom za gnijeţĊenje bregunica.

Slika 6. Revitalizacija staništa bregunice na zbjeţanskoj ''uriji''

U tu svrhu prouĉena je strana literatura o sliĉnim projektima provedenim u inozemstvu budući da sliĉnih primjera

nismo našli u Hrvatskoj. U suradnji s ornitologom M. Šetinom izabrana je pogodna metoda. Izabrana je

najuĉinkovitija metoda koja ne iziskuje velike materijalne troškove te je tehniĉki jednostavna za izvedbu. Ravnatelj

Javne ustanove odrţao je sastanke sa mogućim donatorima i suradnicima u ovom projektu. Zahvaljujući

razumijevanju Hrvatskih voda VGI Brodska Posavina i voditelja VGI-a Davorina Pihe, dogovorena je suradnja s

ovom institucijom. Brodska Posavina bez naknade je ustupila bager i 4 djelatnika koji su dva dana izvodili zemljane

radove. Stranice dviju velikih postojećih hrpa šljunka su bagerom paţljivo izravnane te su dobivene okomite stranice

hrpa šljunka i pijeska kakve bregunice koriste za gnijeţĊenje u duţini od ukupno 18 m. Javna ustanova je platila

izradu drvene konstrukcije koja je probno postavljena na jednu od stranica. Cilj konstrukcije je smanjiti mogućnost

odrona hrpe. Oko lokacije iskopan je kanal radi sprjeĉavanja ilegalnog odvoza šljunka kojeg se u korist zaštite ove

ptiĉje vrste odrekla Brodska Posavina. Ondje je takoĊer postavljena i informativna ploĉa s podacima o ekologiji

bregunica i svrsi ovog projekta. Sam projekt imao je dobar odjek u medijima. Uspješnost obnovljenog staništa pokazat

će se u sljedećim godinama.



www.priroda-bpz.com


Struĉna suradnica je u veljaĉi sudjelovala na Konzultaciji povodom javne rasprave o nacrtu plana upravljanja slivom

rijeke Save. Konzultaciju su organizirale nevladine udruge Zelena akcija (Zagreb), Zeleni san iz Vinkovaca, Ekološka

koalicija unskog sliva (BIH) te Centar za razvoj i podršku (BIH) u sklopu projekta Uspješno sudjelovanje javnosti u

upravljanju slivom rijeke Save. Kroz Projekt se aktivno su pratio proces donošenja Plana upravljanja i nastojalo

pripremiti javnost da se što kvalitetnije ukljuĉi u fazu javne rasprave u donošenju Plana upravljanja. Na sastanku su

Marko Nišandţić i Enes Ćerimagić predstavili Nacrt Plana upravljanja slivom rijeke Save nakon ĉega je uslijedila

rasprava. Teme su bile neusklaĊenost metodologije prikupljanja podataka temeljem kojih je napisan plan, uopćenost

Plana, problemi u kontroli zagaĊivaĉa i primjeni zakona i propisa iz podruĉja zaštite okoliša, problem financiranja

upravljanja slivom rijeke Save. Primjedbe i prijedlozi sa Konzultacije proslijeĊeni su Savskoj komisiji. Javna rasprava

o Planu poĉela je u prosincu 2011. godine i završila u travnju 2012.

Djelatnici Javne ustanove sudjelovali su na promociji medijske kampanje “Uz Savu,na Savi, za Savu“. Promocija je

odrţana 22. oţujka u Slavonskom Brodu povodom Svjetskog dana voda. Ova medijska kampanja je pokrenuta

prigodom javne rasprave o Nacrtu Plana upravljanja slivom rijeke Save, koja je poĉela 21.prosinca 2011. godine i

trajala je do 21. travnja ove godine, a provodilo ju je nadleţno tijelo MeĊunarodna komisija za sliv rijeke Save.

Prigodnu prezentaciju uz gledanje spotova i dokumentarnog filma odrţao je Enes Ĉerimagić iz Zelene akcije Zagreb.

Ravnatelj je u travnju odrţao sastanak s Venceslavom Vavroušem, pomoćnikom Direktora Agencije za plovne

putove, na temu Plan gospodarenja prirodnim dobrom, tehniĉko odrţavanje vodnih putova. Ministarstvo kulture,

Uprava za zaštitu prirode, zaprimila je zahtjev za izdavanjem uvjeta zaštite prirode i oĉitovanjem o potrebi provoĊenja

postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mreţu. Drţavni zavod za zaštitu prirode dostavio je prijedlog

mjera zaštite prirode za predmetni plan. Predloţene mjere su uglavnom ugraĊene u predmetne uvjete i mjere zaštite

prirode. U vezi navedene teme, ravnatelj je u svibnju na sastanku u Hrvatskim vodama u Novoj Gradiški razgovarao o

radovima na kanalima i provoĊenju mjera.

U veljaĉi je odrţan prvi sastanak djelatnika Javne ustanove s novom inspektoricom zaštite prirode Karmelom Pudić.

Razgovaralo se o dosadašnjem radu Javne ustanove u zaštiti prirode, suradnji s inspektorom zaštite prirode i

problemima i prekršajima na terenu. Inspektorica je zatraţila i na uvid dobila dokumentaciju Javne ustanove. Tokom

godine inspektorica je izvršila nekoliko inspekcijskih nadzora samostalno i s višim inspektorom zaštite prirode

Ţeljkom Vukovićem. U travnju je struĉna suradnica Javne ustanove pozvana da s inspektoricom i ornitologom

Mirkom Šetinom izaĊe na teren vezano za šumarske radove u blizini gnijezda orla štekavca u vrijme gnijeţĊenja na

podruĉju šumarije Trnjani (Hrvatske šume UŠP Nova Gradiška). Inspektrorica je o radovima razgovarala sa

poslovoĊom šumskog odjela te o svemu sastavila zapisnik. Protiv odgovornih je podnesena prijava.

U listopadu je odrţan prvi sastanak novog inspektora zaštite prirode nadleţnog i na teritoriju Brodsko-posavske

ţupanije. Uz novog inspektora Matu Mlakića sastanku je prisustvovao i viši inspektor zaštite prirode Ţeljko Vuković.

Ravnatelj se u travnju sastao sa Stjepanom Ţupanić, ţupanijskim vatrogasnim zapovjednikom vezano za izradu novog

programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara na zaštićenim podruĉjima Brodsko-posavske

ţupanije za 2012. godinu. Nije bilo većih izmjena u odnosu na 2011. godinu. Aţuriran je popis vatrogasnih

zapovjednika nadleţnih za pojedina zaštićena podruĉja i njihovi brojevi telefona za potrebe navedenog programa.

Djelatnice Javne ustanove sudjelovale su u travnju na javnoj znanstveno-struĉnoj tribini „Biološka raznolikost

zaštićenih podruĉja Brodsko-posavske ţupanije“ u srednjoj školi Matija Antun Reljković u Slavonskom Brodu.

Organizator tribine je bilo Veleuĉilišta u Slavonskom Brodu, a odrţana je pod pokroviteljstvom organizacije

UNESCO i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Predavaĉi na Veleuĉilištu Boţica Japundţić Palenkić i Slavica

Antunović, brojni struĉnjaci i studenti hortikulture odrţali su predavanja posvećena parku prirode Lonjsko polje te

posebnim rezervatima šumske vegetacije Prašniku i Muškom bunaru.

Ravnatelj Javne ustanove sudjelovao je u travnju na struĉnoj ekspediciji u sklopu projekta “Interdisciplinarna

istraţivaĉka ekspedicija tehniĉke kulture rijeke Save od Davora do Slavonskog Broda“. Cilj istraţivanja bio je



www.priroda-bpz.com


upoznavanje rijeke Save od Davora do Slavonskog Broda. Teme za obradu bile su: upoznavanje plovnog puta, pravila

ponašanja na meĊunarodnoj rijeci, mjerenje parametara kvalitete vode, ekološko stanje rijeke, snimanje interesantnih

motiva i pozicija za potrebe filmova Zajednice tehniĉke kulture i Turistiĉke zajednice Brodsko-posavske ţupanije,

mogućnost razvoja sportova na i pod vodom, opasne toĉke za kupanje u Savi, upoznavanje javnosti sa rezultatima

istraţivanja, zaštita i spašavanje na rijeci Savi.

U oţujku je odrţan okrugli stol povodom Svjetskog dana voda pod motom- Voda i sigurnost hrane u Bio – ekološkoj

stanici Javne ustanove Park prirode Kopaĉki rit u Tikvešu. U radu okruglog stola sudjelovao je ravnatelj Javne

ustanove.

Ravnatelj je u svibnju sudjelovao na tradicionalnom XII. skupu nadzornih sluţbi javnih ustanova na otoku Pagu.

Ravnatelj je u kolovozu u Poţegi sudjelovao na radnom sastanku s temom „Utjecaj ekstremne suše na populaciju

bijele rode (Ciconia Ciconia)“ na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije.

Ravnatelj Javne ustanove sudjelovao je u rujnu na tribini, koja se nastavlja na radionicu i studijski posjet Slavonskom

Brodu i znaĉajnom krajobrazu Gajna u sklopu projekta „Javne politike dugog dometa: zemlja - voda – zrak“. Projekt

se provodi u organizaciji udruge Zelena akcija uz sudjelovanje partnerskih udruga: Zeleni Osijek, Planinarsko društvo

Vrlovka, Ekoturistiko i Brodsko ekološko društvo-BED, a koji financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog

društva.

Ravnatelj i djelatnice Javne ustanove sudjelovali su u rujnu na javnoj tribini na temu zdravog okoliša, koju su

organizirali Brodsko ekološko društvo BED i Zelena akcija iz Zagreba u suradnji sa GraĊanskom inicijativom za ĉist

zrak u Slavonskom Brodu i Gradskom knjiţnicom Slavonski Brod. Cilj javne tribine bio je praćenje aktualnog stanja

okoliša u Slavonskom Brodu s osvrtom na radnje i rezultate koje su obećala tijela na drţavnom i lokalnom nivou u

posljednjih godinu dana. Na tribini su iznesena iskustva drugih organizacija u praćenju velikih energetskih projekata.

Ravnatelj je u rujnu sudjelovao na otvorenju vidikovca u znaĉajnom krajobrazu Sovsko jezero, te sveĉanoj promociji

prve generacije „Mladih ĉuvara prirode Poţeško-slavonske ţupanije“.

Ravnatelj Mario Paviĉić je u oţujku odrţao sastanak s ravnateljicom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima Karlovaĉke ţupanije Darkom Spudić. Razgovarali su o pravilnicima o unutarnjem redu

zaštićenih krajobraza.

Odrţavanje

Šest od osam zaštićenih podruĉja (ukljuĉujući i park prirode Lonjsko polje) u Ţupaniji su poluprirodna staništa te

njihovo oĉuvanje nije moguće bez odgovarajućih gospodarskih aktivnosti i bez odrţavanja. Potrebno je odrţati

dostupnost zaštićenih podruĉja zainteresiranim znanstvenicima, struĉnjacima i javnosti te osigurati odgovarajuću

infrastrukturu koja će omogućiti korištenje navedenih podruĉja bez štete za okoliš i osiguravajući maksimalnu

sigurnost korisnika. U tu svrhu na svim zaštićenim podruĉjima i/ili ulazima u njih postavljene su informativne ploĉe s

osnovnim podacima o svakom podruĉju. Na novijim ploĉama ispisani su i kontaktni podaci Javne ustanove, a na

ploĉama na ulazu u Prašnik i Muški bunar postavljena su i upozorenja o zabrani ulaska zbog minske sumnjivosti

terena.

Osim informativnih ploĉa, u posebnom ornitološkom rezervatu Bara Dvorina postavljena je i pouĉna staza koja

posjetitelje educira o ptiĉjem svijetu podruĉja i botaniĉkim zanimljivostima. U pripremi je i izrada još dviju pouĉnih

staza. Jedna će biti postavljena u znaĉajnom krajobrazu Gajna u sklopu projekta Stan na Gajni (NIP). U sklopu te staze

biti će izgraĊeno i odmorište te mostovi koji će olakšavati kretanje posjetitelja i poljoprivredne radove na pašnjaku. Uz



www.priroda-bpz.com


stazu će biti postavljeni i koševi za smeće koje mogu koristiti posjetitelji staze. Druga staza planira se izgraditi na

pašnjaku Ivi u suradnji s Turistiĉkom zajednicom Brodsko-posavske ţupanije. Novac će biti pribavljen iz fondova

namijenjenih razvoju turizma.

Ostali poslovi odrţavanja ukljuĉuju košnju i tarupiranja. Na Jelas ribnjacima i Jelas polju ove poslove provode sami

vlasnici i korisnici zemljišta, šuma i ribnjaka (privatni posjednici, Hrvatske šume UŠP Nova Gradiška i Stari ribnjak

d.o.o.). Na Bari Dvorini prikladno odrţavanje takoĊer osiguravaju privatnici posjednici zemljišta, Hrvatske vode VGI

Brodska Posavina (odrţavanje nasipa), stoĉari koji koriste pašnjak ornitološkog rezervata i lokalna zajednica. Na

Gajni odrţavanje i brigu o stoci (grla autohtonih pasmina) provode ĉlanovi Brodskog ekološkog društva. U sklopu

suradnje Javne ustanove i Brodskog ekološkog društva na Gajni je zaposlen i ĉuvar. Troškove osobnog dohotka

ĉuvara snose Brodsko ekološko društvo i Javna ustanove. Osim samog posla nadzora, ĉuvar na Gajni obavlja i niz

drugih poslova koji ukljuĉuju košnju, tarupiranje, hranidbu stoke, odrţavanje elektriĉnog pastira i druge potrebne

poslove. Ĉuvar je zaduţen i za komunikaciju sa posjetiteljima i vodstvo posjetitelja u znaĉajnom krajobrazu. U

kolovozu je zaposlen novi ĉuvar Gajne Tomislav Jaredić. S njim je razgovarao ravnatelj Javne ustanove i uputio ga u

njegove duţnosti sukladno dogovoru Javne ustanove i Brodskog ekološkog društva. Tomislav Jaredić zamijenio je

bivšeg ĉuvara Tihomira Kneţa.

Vaţan segment odrţavanja zaštićenih podruĉja je i briga o protupoţarnoj zaštiti. Već ĉetvrtu godinu za redom Javna

ustanova izraĊuje Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od poţara na zaštićenim podruĉjima

Brodsko-posavske ţupanije sukladno godišnjem vladinu Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od

poţara od interesa za Republiku Hrvatsku. U izradi ovoga dokumenta neprocjenjivu pomoć Javnoj ustanovi pruţila je

i svake godine pruţa Vatrogasna zajednica Brodsko-posavske ţupanije i ţupanijski vatrogasni zapovjednik Stjepan

Ţupanić. Ovaj operativni dokument sadrţi osnovne informacije o zaštićenim podruĉjima vaţne u podizanju

vatrogasnih snaga u vrijeme poţara: površinu, smještaj, kartu, informacije o pristupu i informacije o posebnim

prirodnim vrijednostima podruĉja. TakoĊer sadrţi i aţurirane kontaktne informacije vatrogasnih zapovjednika kako bi

ih se u sluĉaju potrebe moglo alarmirati u najkraćem roku. Poţari na zaštićenim podruĉjima nisu velika rijetkost. Tako

je 2011. godini gorio te je uspješno ugašen dio znaĉajnog krajobraza Pašnjak Iva. Ove godine zabiljeţen je manji

poţar u znaĉajnom krajobrazu Gajna polovicom sijeĉnja. Poţar je brzo ugašen. Prouzroĉena je manja materijalna šteta

na elektriĉnom pastiru na pašnjaku. O svemu je policiju informirao ravnatelj Javne ustanove.

Problem zaštićenih podruĉja su i nelegalna odlagališta otpada. To nije samo lokalni problem. Djelatnici Javne

ustanove ukljuĉili su se u globalnu akciju Zelena ĉistka- Jedan dan za ĉisti okoliš u povodu Dana planeta Zemlje

(22.04.).

Slika 7. Saniranje divlje deponije graĊevinskog otpada iz ornitološkog rezervata bara Dvorina



www.priroda-bpz.com


Plan akcije je sanirati nelegalna odlagališta otpada na zaštićenim podruĉjima. Prvi dio akcije predstavlja kartiranje

odlagališta korištenjem GPS ureĊaja. Nakon toga slijedi uklanjanje otpada uz brojne promotivne kampanje kojima se

u javnosti izlaţe navedena problematika nelegalnih odlagališta. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima Brodsko-posavske ţupanije, Hrvatske vode Vodnogospodarska ispostava „Brodska Posavina“ i

Komunalac Slavonski Brod odluĉile su se zajedniĉki pridruţiti akciji. Uz pomoć bagera i kamiona sanirano je

nelegalno odlagalište u posebnom ornitološkom rezervatu Bara Dvorina kod Donje Bebrine . U akciju se aktivno

ukljuĉila i Općina Klakar pruţivši pomoć u kartiranju odlagališta.

Korištenje

Kako smo već ranije istakli, šest od osam zaštićenih podruĉja u Brodsko-posavskoj ţupaniji su poluprirodna staništa.

Ova vrijedna staništa nastala su djelovanjem ĉovjeka na prirodne elemente te je njihovo odrţanje nemoguće bez

tradicionalne gospodarske aktivnosti na ovim podruĉjima. Uz tradicionalno gospodarenje, najpoţeljnija djelatnost na

ovim podruĉjima je turizam. On mora biti organiziran u skladu s odrednicama odrţivog razvoja. Budući da Hrvatska

ulaţe sve veća sredstva u unaprjeĊenje ponude kontinentalnog turizma, sve je više zainteresiranih za razvoj turistiĉke

djelatnosti na zaštićenim prirodnim podruĉjima. Razvoj turizma moţe donijeti brojne ekonomske dobrobiti za lokalnu

zajednicu. MeĊutim, treba shvatiti da je ovakav razvoj nemoguće ostvariti preko noći. Stjecanje imena u

kontinentalnom turizmu je vrlo polagan proces, a sve turistiĉke aktivnosti moraju biti prilagoĊene kapacitetima i

osobitostima zaštićenih podruĉja te se moraju odvijati u skladu s odrţivim razvojem. Turistiĉke inicijative koje ne

prate ova pravila ĉesto izazivaju negativne uĉinke u zaštićenim podruĉjima. Stoga se turistiĉki programi trebaju

razvijati u suradnji sa struĉnjacima i Javnom ustanovom. Na Javnoj ustanovi je sve veća odgovornost suradnje s

korisnicima u korištenju zaštićenih podruĉja kako bi se ostvario ţeljeni lokalni razvoj i oĉuvale prirodne vrijednosti

zbog kojih su ova podruĉja zaštićena.

Do sada nije bilo posjeta zaštićenim podruĉjima u velikom broju. Većinu posjetitelja predstavljali su uĉenici osnovnih

i srednjih škola te studenti Veleuĉilišta u Slavonskom Brodu koji su terensku nastavu provodili na zaštićenim

podruĉjima. Radi unaprjeĊenja turistiĉke ponude zaštićenih podruĉja i promocije zaštićenih prirodnih vrijednosti

djelatnici Javne ustanove pripremaju projekt Stan na Gajni. Projekt će biti financiran zajmom Svjetske banke

resornom ministarstvu zaštite prirode u sklopu nacionalnog Projekta integracije u EU Natura 2000 (EU Natura 2000

Integration Project - NIP). Ovaj nacionalni projekt zapoĉeo je još 2011. godine, a svrha mu je pripremiti ustanove za

zaštitu prirode u Hrvatskoj na ulazak u Europsku Uniju. Tim će dogaĊajem Hrvatska preuzeti i obveze praćenja stanja

biološke raznolikosti i stanja podruĉja europske ekološke mreţe Natura 2000 na svojem teritoriju. Projektom će se

financirati izgradnja infrastrukture u zaštićenim podruĉjima, izrada planova upravljanja za odabrana podruĉja ekološke

mreţe Natura 2000, izrada protokola i nabava opreme vaţne za praćenje stanja biološke raznolikosti, o ĉemu će

Hrvatska izvještavati Europsku komisiju u šestogodišnjim periodima, te izrada digitalne baze podataka s

informacijama o staništima i svojtama od vaţnosti za Europsku Uniju. Djelatnici Javne ustanove ukljuĉili su se u niz

radionica koje u sklopu Projekta provode Drţavni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Projektom Stan na Gajni, financiranom iz NIP-a, osigurat će se izgradnja informativno-edukacijskog centra na Gajni u

formi tradicionalnog šokaĉkog stana. Centar će se koristiti za prihvat posjetitelja, školskih ekskurzija, znanstvenika i

struĉnjaka, za odrţanje razliĉitih predavanja i radionica namijenjenih korisnicima zaštićenih podruĉja i ekološke

mreţe. Istim projektom na Gajni će biti izgraĊena i pouĉna staza sa 10 informativnih ploĉa. Teme ploĉa biti će

predstavljanje vrijedne flore i faune pašnjaka, povijesni prikaz podruĉja i tradicijske gradnje, ekološka mreţa Natura

2000, obnova pašnjaka na Gajni regulacijom reţima plavljenja, autohtone pasmine domaćih ţivotinja na Gajni i dr. U

blizini Centra izgradit će se i odmorište sa stolovima i klupama za posjetitelje Centra i pouĉne staze. Vrijednost

projekta je oko 500.000,00 kn. Tokom 2012. godine djelatnici Javne ustanove suraĊivali su sa ţupanijskim Upravnim

odjelom za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša, Upravnim odjelom za europske integracije i Upravnim odjelom

za graditeljstvo i prostorno ureĊenje na pripremi projektne dokumentacije te odgovarajućih dopuštenja i dozvola za

ostvarenje ovoga Projekta. Najveća prepreka bila je pribavljanje Odluke o osnivanju prava građenja na Gajni



www.priroda-bpz.com


Agencije za upravljanje drţavnom imovinom (AUDIO) budući da je zemljište predviĊeno za gradnju u vlasništvu

Republike Hrvatske. Nakon procjene vrijednosti zemljišta od strane sudskog vještaka, u travnju je potpisan ugovor o

osnivanju prava graĊenja na rok od 30 godina. Po isteku roka izgraĊena nekretnina će prijeći u vlasništvo Republike

Hrvatske. Po potpisivanju Ugovora, ravnatelj Javne ustanove je nastavio raditi na pribavljanju projektne i druge

potrebne dokumentacije za izgradnju Centra. Poĉetak radova oĉekuje se polovicom 2013. godine. Ravnatelj je posjetio

i izgraĊene objekte u sklopu Projekta NIP drugih ustanova za zaštitu prirode. U rujnu je posjetio informativno-

edukacijski centar u Noskovaĉkoj Dubravi koji je izgradila Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima Virovitiĉko-podravske ţupanije, a u listopadu je posjetio i pouĉnu stazu u Erdutu koji je izgradila Javna

ustanova agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na podruĉju Osjeĉko-baranjske ţupanije.

Poĉetak godine obiljeţilo je i osnivanje pašnjaĉke zajednice korisnika zajedniĉkog pašnjaka Gajna. Ravnatelj je

sudjelovao na Osnivaĉkoj skupštini Pašnjaĉke zajednice Braniteljske zadruge Eko-Gajna u Oprisavcima. Za pašnjaĉku

zajednicu struĉna suradnica Javne ustanove izradila je prijedlog Uvjeta i mjera zaštite prirode za zajedniĉki zaštićeni

pašnjak Gajna koji je poslan Ministarstvu kulture Upravi za zaštitu prirode. Temeljem ovoga prijedloga, Ministarstvo

je Pašnjaĉkoj zajednici poslalo mjere zaštite prirode koje će Pašnjaĉka zajednica ugraditi u Program gospodarenja

zajedniĉkim zaštićenim pašnjakom Gajna. Program gospodarenja i osnovana Pašnjaĉka zajednica trebali bi olakšati

gospodarenje znaĉajnim krajobrazom Gajna na dobrobit korisnika, prvenstveno stoĉara, i omogućiti im ostvarivanje

novĉanih potpora za uzgoj autohtonih pasmina na zaštićenom podruĉju.

U listopadu je u znaĉajnom krajobrazu Gajna odrţano natjecanje u lovu ribe udicom na plovak pod nazivom

„Krešimirov memorijal“. Pomoć ribiĉima na natjecanju pruţio je i ĉuvar Gajne Tomislav Jaredić kako bi se natjecanje

normalno odvijalo.

Stoĉari, ribiĉi i posjetitelji nisu jedini korisnici Gajne. Krajnji istoĉni dio Gajne za deponiranje šljunka koristila je

Tankerska plovidba d.o.o. iz Rušĉice. Budući da ovo poduzeće više nije aktivno na Gajni, Tankerska plovidba je

zatraţila dopuštenje za sanaciju zemljišta koje je koristila kao privremenu deponiju šljunka. Budući se navedeni

zahvat provodi unutar zaštićenog podruĉja, bilo je potrebno ishoditi mjere i uvjete zaštite prirode za njegovu

provedbu. U tu svrhu odrţan je u srpnju sastanak na kojem su sudjelovali Davorin Piha, voditelj VGI „Brodska

Posavina“ Hrvatskih voda, Miroslav Jarić, proĉelnik Upravnog odijela za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša,

Ljiljana Curić, struĉna savjetnica u UO za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša, i Antun Joviĉić, naĉelnik općine

Oprisavci.

U oţujku je odrţani i sastanak ravnatelja Javne ustanove i naĉelnika općine Oprisavci Antuna Joviĉića. Tema sastanka

bila je nelegalna sjeĉa vrba na Gajni.

U veljaĉi je ravnatelj odrţao sastanak s graĊevinskom inspektoricom Inoslavom Šimović u vezi nelegalno izgraĊenih

objekata na podruĉju posebnog ornitološkog rezervata Bara Dvorina. S tim u vezi, u listopadu su inspektorica, struĉna

suradnica i viša referentica Javne ustanove obišle podruĉje Rezervata. UtvrĊene su dvije nelegalne graĊevine.

Zabiljeţene su geografske koordinate objekata i osnovni podaci o veliĉini objekta i naĉinu izgradnje.

Ravnatelj i struĉna suradnica su u lipnju sudjelovali na prvoj regionalnoj radionici u sklopu projekta Razvoj ekološkog

turizma u slivu rijeke Save. Organizator radionice je MeĊunarodna komisija za sliv rijeke Save u suradnji s

Veleposlanstvom Sjedinjenih Ameriĉkih Drţava u Hrvatskoj te Regionalnim centrom zaštite okoliša. Cilj ove

radionice je povezivanje i razmjena iskustava meĊu predstavnicima/struĉnjacima ĉetiriju zemalja s podruĉja sliva

rijeke Save u podruĉju turizma i zaštite prirode, kao i definiranje prioriteta i smjernica za razvoj ekološkog turizma u

prekograniĉnom i regionalnom kontekstu.

Tokom 2012. nastavio se rad na poboljšanju uĉinkovitosti provedbe nove Ţupanijske razvojne strategije. Budući da je

Javna ustanova aktivno sudjelovala u njezinoj izradi, ravnatelj Javne ustanove je u svibnju sudjelovao na sastanku na

kojem se izvještavalo o uspješnosti provedbe Strategije, promjenama u statusu projekata uvrštenih u Strategiju i



www.priroda-bpz.com


pripremljenosti projekta za strukturne fondove. Ravnatelj je u rujnu sudjelovao na sjednici Ţupanijskog partnerskog

vijeća gdje su potvrĊene liste prvenstva projekata za sufinanciranje iz fondova Europske unije za 2012. godinu.

Ravnatelj je u veljaĉi sudjelovao na okruglom stolu „Izrada projekata analize stanja ruralnog turizma na podruĉju

Brodsko-posavske ţupanije“. Okrugli stol odrţao se u prostorijama Brodsko-posavske ţupanije, a organizirali su ga

Brodsko-posavska ţupanija, Veleuĉilište u Slavonskom Brodu, Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreĉa i Visoka

poslovna škola iz Višnjana.

Ravnatelj Javne ustanove posjetio je 14. Poljoprivredno-poduzetniĉkim idejama „Nova Gradiška 2012.“ Ovogodišnju

savjetodavno–izloţbenu manifestaciju je u petak 27. rujna 2012. godine otvorio ministar poljoprivrede Tihomir

Jakovina pozdravivši mnogobrojne sudionike i najavivši skore aktivnosti Ministarstva u cilju stvaranja pozitivnih

trendova u hrvatskom agraru. Manifestaciju je u sijeĉnju organizirala Brodsko–posavska ţupanija u suradnji s Javnom

poljoprivrednom savjetodavnom sluţbom, Hrvatskom poljoprivrednom agencijom, Ţupanijskom gospodarskom i

obrtniĉkom komorom, Centrom za gospodarski razvoj, srednjim školama, Turistiĉkom zajednicom grada Nove

Gradiške i Gradom Nova Gradiška.

Promicanje

Promicanje prirodnih vrijednosti je vaţan dio rada Javne ustanove. Njezini djelatnici organiziraju prigodne izloţbe,

tribine, odrţavaju predavanja i sudjeluju na manifestacijama vezanim za zaštitu prirode i okoliša, a koje organiziraju

druge ustanove za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, znanstvene institucije (Veleuĉilište u

Slavonskom Brodu), brojne institucije i nevladine udruge s kojima Javna ustanova suraĊuje kroz razliĉite projekte i u

redovitim poslovima zaštite prirodnih vrijednosti. Javna ustanova ima dobru suradnju s medijima. To olakšava

informiranje javnosti o projektima i aktivnostima Javne ustanove putem tiska, televizije i radija. Vaţan segment

svakog projekta, koji provodi Javna ustanova, je promidţba putem medija i tiskanjem razliĉitih promotivnih i

edukativnih materijala. TakoĊer, ustanova o svim projektima informira javnost na svojim web stranicama

www.priroda-bpz.com . Ustanova izdaje i bilten o zaštićenim prirodnim vrijednostima, projektima i aktivnostima

Javne ustanove. Bilten izlazi jednom godišnje. Do sada su izašla iz tiska dva broja. Bilten je dostupan i u digitalnom

obliku na web stranicama Javne ustanove.

Ĉesto su promotivne aktivnosti Javne ustanove vezane za znaĉajne datume u zaštiti prirode. Tada je medijski prostor

otvoren za teme iz segmenta ekologije. Ove godine obiljeţili smo Svjetski dan voda (22. oţujak) organizacijom

struĉne tribine u suradnji sa Hrvatskim vodama Vodnogospodarskom ispostavom Brodska Posavina, Drţavnim

zavodom za zaštitu prirode i Općinom Oprisavci. Prvi dio programa se odvijao u prostorima Općine Oprisavci gdje je

ravnatelj Drţavnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković govorio o tradicionalnom uzgoju autohtonih

pasminama na poplavnim pašnjacima. Davorin Piha, voditelj VGI Brodska Posavina, ravnatelj Paviĉić i Šimo Beneš

iz Brodskog ekološkog društva predstavili su primjer dobre prakse suradnje triju ustanova na znaĉajnom krajobrazu

Gajna. Struĉna suradnica Javne ustanove izloţila je prezentaciju Aljoše Duplića iz Drţavnog zavoda o vaţnosti

poplavnih podruĉja u oĉuvanju ribljeg fonda. Po završetku predavanja gosti i njihovi domaćini obišli su znaĉajni

krajobraz Gajna. Povodom obiljeţavanja Svjetskog dana voda ravnatelj je dao izjavu za Radio Slavoniju i Radio Nova

Gradiška.

Povodom Dana planeta Zemlje (22. travanj) djelatnici Javne ustanove ukljuĉili su se zajedno sa Hrvatskim vodama

VGI Brodska Posavina, Komunalcem d.o.o. Slavonski Brod i Općinom Klakar u globalnu akciju Zelena ĉistka. U

akciji je sanirano nelegalno odlagalište otpada u posebnom ornitološkom rezervatu Bara Dvorina. Javna ustanova se

ukljuĉila i u Zelenu ĉistku u organizaciji Hrvatskih šuma. Ravnatelj Javne ustanove sudjelovao je u ĉišćenju

odlagališta uz šumske putove. Akcije su bile dobro medijski praćene.

http://www.priroda-bpz.com/



www.priroda-bpz.com


Povodom MeĊunarodnog dana biološke raznolikosti (22. svibnja) medijski je predstavljen projekt obnove staništa za

ptice bregunice (lat. Riparia riparia) na Zbjeţanskoj uriji. Tom prilikom je na navedenoj lokaciji postavljena

informativna ploĉa s informacijama o bregunicama i Projektu. Reportaţa o Projektu prikazana je na

Slavonskobrodskoj televiziji (SBTV).

Povodom obiljeţavanja MeĊunarodnog dana zaštite staništa Javna ustanova je 05. listopada 2012. organizirala struĉni

skup za nastavnike prirode i biologije u suradnji sa Suzanom Lovrić, voditeljicom Ţupanijskog struĉnog vijeća uĉitelja

prirode i biologije osnovnih škola Brodsko-posavske ţupanije. U organizaciji ovog prigodnog struĉnog skupa Javna

ustanova sudjeluje od 2008. godine te se njeni djelatnici trude nastavnicima predstaviti podruĉja vrijednih prirodnih

staništa u Brodsko-posavskoj ţupaniji te druge destinacije zanimljive biolozima i pogodne za organizaciju terenske

nastave za uĉenike osnovnih i srednjih škola.

TakoĊer, tom prigodom Javna ustanova predstavlja i svoje najvaţnije projekte i aktivnosti vezane uz zaštitu prirode.

Ove godine nastavnici su imali priliku razgledati malakološku zbirku „Tritonovo blago“ u ţupnom dvoru u Klakaru uz

struĉno vodstvo vlasnika zbirke veleĉasnog Ţeljka Zuanovića. Zbirka broji više od 2000 primjeraka iz Hrvatske i sa

svih strana svijeta. Nastavnici su obišli i ţupni dvor i crkvu sv. Jakova koji su proglašeni kulturnim dobrom. Potom je

slijedio odlazak u Centar za zbrinjavanje zaštićenih ţivotinja u Rušĉici gdje je voditelj Centra Mirko Milec nastavnike

upoznao s ulogom Centra u zaštiti prirode u regiji i Hrvatskoj, svakodnevnim problemima u radu Centra te domaćim i

stranim svojtama o kojima Centar skrbi. Ravnatelj Javne ustanove Mario Paviĉić ondje je predstavio bilten Javne

ustanove koji sadrţi saţetke istraţivanja i projekata koje provodi Javna ustanova. Dva broja biltena podijeljena su

prisutnim nastavnicima.

Djelatnici Javne ustanove takoĊer su najavili novi projekt kojim će se osigurati izgradnja prostrane volijere za

rodarice u Centru za zbrinjavanje zaštićenih ţivotinja u Rušĉici. Na ovaj naĉin će se poboljšati uvjeti rehabilitacije

ozlijeĊenih zaštićenih i strogo zaštićenih ptica koje u Centar stiţu sa ugroţenih moĉvarnih staništa Brodsko-posavske

ţupanije te iz ĉitave Hrvatske.

Savski sajam odrţan u srpnju u Slavonskome Brodu završnica je petoga izdanja projekta Lijepa naša Sava. Glavni je

cilj projekta promicanje svijesti o vaţnosti zaštite hrvatskih voda i vodnoga bogatstva te poticanje ekoturizma i

gospodarskih aktivnosti na temelju odrţivosti.

Slika 8. Zajedniĉko sudjelovanje u projektu: Javna ustanova , Hrvatske vode, DZZP i Brodsko ekološko društvo

Javna ustanova je u suradnji s Drţavnim zavodom za zaštitu prirode i Brodskim ekološkim društvom opremila jedan

štand promotivno-edukativnim materijalima koje su izradile navedene ustanove i nevladina udruga. Ovi promotivni



www.priroda-bpz.com


materijali dijeljeni su posjetiteljima koji su na štandu od djelatnika Javne ustanove i Brodskog ekološkog društva

mogli saznati brojne informacije vezane za zaštitu prirode i rijeku Savu. U sklopu Sajma odrţana je i popularna

brodska fišijada koja je dovela na Sajam veliki broj posjetitelja.

Poĉetak 2012. godine obiljeţila je nesvakidašnja suradnja Javne ustanove u promociji ekologije i prirodnih vrijednosti

s gostom iz Japan Yujijem Miyatom. Miyata je ekološki aktivist i borac za mir. Djelatnike Javne ustanove zamolio je

za pomoć u ispunjavanju svoje misije. Gospodin Miyata sebe opisuje kao glasnika mira i zaštitara okoliša. Prenosi

poruku mira i zaštite okoliša pješaĉeći svijetom i sadeći stabla mira u razliĉitim zemljama. U Hrvatsku je stigao 3.

sijeĉnja i tokom 38 dana pješaĉio je Hrvatskom šireći poruku mira i zaštite okoliša. Posadio je stablo mira u

Slavonskom Brodu, a isto je uĉinio i u Vinkovcima, Novoj Gradišci, Kutini i Zagrebu prije nego nastavi u Sloveniju i

dalje Europom prema Engleskoj. Pješaĉi svijetom od 2007. godine i do Hrvatske je prešao 10 000 km kroz 11 zemalja

(Kina, Koreja, Japan, Tajvan, Vijetnam, Kambodţa, Tajland, Sirija, Turska, Bugarska, Srbija) te je posadio 3025

stabala šireći svoju poruku.

Slika 9. Gospodin Miyata na Gajni

Za cilj si je postavio stići u Englesku na otvorenje Olimpijskih igara i ondje prenijeti svoju poruku. Djelatnici Javne

ustanove su se ukljuĉili u njegovu akciju te na suradnju pozvali i Brodsko ekološko društvo i slavonskobrodski

ogranak Hrvatskog šumarskog društva. Miyata je bio dobro informiran o zaštićenim prirodnim vrijednostima u

Ţupaniji, posebno o Gajni koja je izabrana za sadnju stabala. Na Gajni je u sijeĉnju posadio dva stabla za mir i zaštitu

okoliša. Rijeĉ je o sadnicama hrasta luţnjaka i poljskog jasena koje je donirao slavonskobrodski ogranak Hrvatskog

šumarskog društva i Hrvatske šume Uprava šuma Nova Gradiška. Osim Miyate u ovom simboliĉnom ekološkom

dogaĊaju su sudjelovali djelatnici Javne ustanove, ĉlanovi Hrvatskog šumarskog društva ogranak Slavonski Brod

(predsjednik Marijan Miškić, Slavenka Kovaĉević, upravitelj nadleţne šumarije Trnjani Branimir Špoljarić),

predsjednik Brodskog ekološkog društva Šimo Beneš i ĉuvar Gajne Tihomir Kneţ. TakoĊer su bili nazoĉni i

predstavnici medija te je javnost o dogaĊaju bila informirana putem Slavonskobrodske televizije, Veĉernjeg lista,

Glasa Slavonije, Posavske Hrvatske, ĉasopisa Hrvatske šume. Vijest je takoĊer objavljena i na web stranici Brodsko

posavske ţupanije. Yuji je ostvario svoj plan i stigao do Engleske prije otvaranja Olimpijskih igara. Na koncu je

prešao 12200 km, posadio 3046 stabala i posjetio više od 500 škola i domova za nezbrinutu djecu.



www.priroda-bpz.com


Javna ustanova je u kolovozu suraĊivala i s Turistiĉkom zajednicom grada Slavonskog Broda u obiljeţavanju dana

Luke Lukića u Brodskom Varošu (18.08.). Odrţana je turistiĉka prezentacija „Priĉe o ljubavi roda Malene i

Klepetana“ uz sudjelovanje lokalnog kulturno-umjetniĉkog društva. Djeca iz KUD-a prezentirala su tradicionalne igre

u kojima kretnjama oponašaju rode i pjevaju o njima. Struĉna suradnica Javne ustanove je odrţala kraće izlaganje o

MeĊunarodnom danu roda koji se obiljeţava 24. kolovoza, naĉinu na kojima se Javna ustanova skrbi o zaštićenim i

strogo zaštićenim svojtama ptica i praćenju brojnosti roda na podruĉju Ţupanije.

Javna ustanova rado suraĊuje s nevladinim udrugama u promociji prirodnih vrijednosti. Ove godine je Brodsko

ekološko društvo sudjelovalo u obiljeţavanju Europskog tjedna u Brodsko-posavskoj ţupaniji projektom „Znanjem do

visina - NATURA 2000 - mreţa zaštićenih podruĉja u EU“ financiranog sredstvima Savjeta za europske integracije

Brodsko-posavske ţupanije. U sklopu Projekta izraĊen je poster s informacijama o ekološkoj mreţi Natura 2000 i

njezinim predloţenim podruĉjima u Brodsko-posavskoj ţupaniji. U suradnji Javne ustanove, Brodskog ekološkog

društva i ţupanijskog Upravnog odjela za obrazovanje, šport i kulturu posteri su oţujku uruĉeni ravnateljima svih

škola Brodsko-posavske ţupanije. Za trajanja manifestacije Europski tjedan u svibnju o projektu i ekološkoj mreţi

izjave za Slavonskobrodsku televiziju dali su ravnatelj Javne ustanove i Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva.

Povodom MeĊunarodnog dana muzeja (18.05.) struĉna suradnica Javne ustanove odrţala je predavanje u Muzeju

Brodskog Posavlja „Savska dolina – tradicionalno korištenje prostora i prirodne vrijednosti“. Tokom dana u Muzeju

su predstavljene i virtualne panorame zaštićenih podruĉja Brodsko-posavske ţupanije izraĊene u projektu Javne

ustanove ostvarenom u 2011. godini povodom MeĊunarodne godine šuma (projekt Promicanje i suradnja dionika u

zaštiti prašuma i drugih vrijednih šuma Brodsko-posavske ţupanije). TakoĊer su emitirani i kratki filmovi Zajednice

tehniĉke kulture – Video druţina Bez vizije posvećeni zaštićenim podruĉjima Ţupanije. Ostala dogaĊanja u Muzeju

bila su izloţba „Struţani – ţivot naselja kroz stoljeća“, radionica muzejskih zanimanja i radionica „Oblik vode -

oblikovanje gline na lonĉarskom kolu“.

Struĉna suradnica je u listopadu odrţala odrţala tri jednosatna predavanja u tri šesta razreda OŠ Dragutin Tadijanović

u Slavonskom Brodu u popodnevnim satima. Tema predavanja bila su šumske ptice, a odrţano je u sklopu nastave

prirode. Ukupno su predavanja slušala 64 uĉenika. Predavanja su odrţana na poziv predmetne nastavnice prirode i

biologije te škole Brankice Radonić.

Za promociju zaštićenih podruĉja veliku vaţnost imaju posjeti školske djece i terenska nastava. Već nekoliko godina

postoji interes srednjoškolaca iz srednje škole Matija Antun Reljković u Slavonskom Brodu za praktiĉnu nastavu na

zaštićenim podruĉjima. Stoga je u lipnju ravnatelj Javne ustanove odrţao sastanak s ravnateljem te škole Vladom

Prskalom o mogućnostima suradnje u organizaciji praktiĉne nastave.

Ove godine je takoĊer jedan student studija lovstva i zaštite prirode na Veleuĉilištu u Karlovcu imao struĉnu praksu na

Bari Dvorini. Ondje je provodio inventarizaciju svojti drveća u suradnji s djelatnicima šumarije Trnjani. Ova suradnja

dogovorena je u oţujku s upraviteljem Šumarije Trnjani Branimirom Špoljarićem. U Javnoj ustanovi student je

posudio potrebnu literaturu.

Ravnatelj i djelatnici Javne ustanove davali su tokom godine više izjava za medijima na poziv novinara. Tako je u

ravnatelj za radio Slavoniju dao izjavu povodom Dana ţivotinja (04.10). Povodom Svjetskog dana migratornih ptica

(10.05.) struĉna suradnica je dala izjavu za Slavonsko-brodsku televiziju. Ravnatelj je u kolovozu u Posavskoj

Hrvatskoj iznio problematiku utjecaja dugotrajne suše na floru i faunu Bare Dvorine. U oţujku je Slavonskobrodska

televizija (SBTV) snimila prilog o proljetnicama i njihovoj zaštiti. Izjave su tom prilikom dali ravnatelj Javne

ustanove i struĉna suradnica. Prilog je emitiran u Dnevniku SBTV-a.

Kratki film u produkciji Video druţine Bez vizije Zajednice tehniĉke kulture ušao je u sluţbeni program 9. revije

jednominutnog filma „60 sekundi hrvatskog filma“ odrţane 07. prosinca 2012. Film je reţirao i montirao Mladen

Damjanović, a video materijal snimila je struĉna suradnica Javne ustanove u posebnom ornitološkom rezervatu



www.priroda-bpz.com


Prašnik.

U 2012. godini nastavljen je rad na web stranici Javne ustanove www.priroda-bpz.com . Dodane su galerije slika,

interaktivne karte, novi video materijali. Na stranici su korisnicima dostupni za preuzimanje informativni panoi

zaštićenih podruĉja, promotivni materijali, bilteni, Izvješće o ostvarivanju plana upravljanja i Godišnje programa

zaštite, odrţavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode za 2011. godinu i Statut Javne

ustanove. Na stranici se redovito objavljuju vijesti o projektima i aktivnostima Javne ustanove.

U prilogu je tablica sa financijskim izvješćem koja je dio ovoga dokumenta.

Klasa: 351-01/13-01/4

Urbroj: 2178/01-27-01-13-2

U Slavonskom Brodu, 05.02.2013.

Predsjednik Upravnog vijeća:

Marinko Benĉević, uĉitelj

http://www.priroda-bpz.com/

Documents

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim Brodsko-posavske