19
JAVNE FINANSIJE (vježbe 5) Predavač: prof. dr Ljiljana Jović Asistent: Željka Jakovljević, MSc e-mail: zeljka.jakovljevic @spu.ba

Javne finansije

Embed Size (px)

DESCRIPTION

vjezbe

Citation preview

Page 1: Javne finansije

JAVNE FINANSIJE(vježbe 5)

Predavač: prof. dr Ljiljana Jović

Asistent: Željka Jakovljević, MSce-mail: [email protected]

Page 2: Javne finansije

Sadržaj predavanja:

•Ciljevi oporezivanja•Efekti oporezivanja•Dvostruko oporezivanje•Poreski sistem•Harmonizacija poreza u EU

Page 3: Javne finansije

Ciljevi oporezivanja

• Fiskalni cilj (zadovoljenje javnih rashoda)• Ekstrafiskalni ciljevi 1. Ekonomski ciljevi (mikro i makro)2. Socijalno – politički ciljevi (redistributivna

funkcija)3. Demografski ciljevi4. Zdravstveni ciljevi

Page 4: Javne finansije

Efekti oporezivanja• Mikro i makro efekti• Evazija:1.Zakonita (legitimna i moralna)2.Nezakonita Prevaljivanje poreza (poreski destinatar) U kojoj

meri će se prevaljivanje poreza dogoditi zavisi od• elastičnosti ponude i tražnje i • od toga da li je tržište konkurentno ili ne

1.Perkusija2.Reperkusija (prevaljivanje)3.Incidenca4.Difuzija

Page 5: Javne finansije

Dvostruko oporezivanje

• Kada se isto lice u vezi sa istim objektom oporezivanja oporezuje istim, ili sličnim porezima za isti period od strane više poreskih vlasti koje su istog ranga.

• Međunarodno i interno dvostruko oporezivanje

• Elementi:1. Poreski obveznik2. Objekat oporezivanja3. Poreski oblik4. Vremenski period

Page 6: Javne finansije

6

Dvostruko oporezivanje - uzroci nastanka

Dvostruko oporezivanje nastaje kada je jedan poreski obveznik povezan sa više poreskih vlasti po različitim osnovama bitnim za oporezivanje

Osnove za oporezivanje:• rezidentstvo (državljanstvo)• izvor dohotka ili dobiti

Rezidentstvo je osnova za uspostavljanje pune poreske vlasti, dok je izvor dohotka ili dobiti osnova za uspostavljenje ograničene poreske vlasti nad obveznikom

Page 7: Javne finansije

7

Sprječavanje dvostrukog pravnog oporezivanja

Mjere za sprječavanje međunarodnog dvostrukog pravnog oporezivanja• unilatralne • međunarodne (bilateralne ili multilateralne)

U cilju ujednačavanja međunarodnih konvencija OECD i UN su izradili modele konvencija

Unutrašnje dvostruko oporezivanje se sprječava adekvatnom podjelom poreskih nadležnosti između različitih nivoa države (lokalne zajednice, pokrajine, federalne jedinice, centralnog nivoa)

Page 8: Javne finansije

8

Ostali oblici višestrukog oporezivanja

Postoji veći broj fenomena sličnih dvostrukom pravnom oporezivanju, kao što su:• Nadoporezivanje• Kumuliranje poreza• Dvostruko ekonomsko oporezivanje

Nadoporezivanje postoji kada se isti poreski obveznik u istom vremenskom periodu za isti poreski objekat oporezuje identičnim porezom od strane dva poreske vlasti različitog ranga (lokalni i centralni porez na dohodak)

Nadoporezivanje može biti: međunarodno i interno

Page 9: Javne finansije

9

Ostali oblici višestrukog oporezivanja

Kumuliranje poreza postoji kada isti poreski obveznik, plaća u istom periodu više različitih poreza na isti poreski objekat (primer carine +PDV, akcize+PDV)

Kumuliraranje poreza može nastati plaćanjem poreza istim ili različitim nivoima vlasti

Ekonomsko dvostruko oporezivanje postoji kada različiti poreski obveznici u istom vremenskom periodu, na isti poreski objekata plaćaju različite poreze (npr. oporezivanje dobiti preduzeća)

Višestruko oporezivanje može da ima značajne distorzivne efekte, što je naročito slučaj sa dvostrukim ekonomskim oporezivanjem

Page 10: Javne finansije

10

Poređenje različitih oblika višestrukog oporezivanja

Dvostrukopravno

oporezivanje

Nadoporezivanje

Kumuliranje

poreza

Dvostrukoekonomsko oporezivanj

e

Poreski obveznik

Isti Isti Isti Različit

Objekat oporezivanja

Isti Isti Isti Isti

Poreski oblik

Isti Isti Različit Različit

Vremenski period

Isti Isti Isti Isti

Nivo vlasti Isti RazličitIsti ili

različitIsti ili

različit

Page 11: Javne finansije

Poreski monizam i pluralizam

• Definicija poreskog monizma• Prednosti i nedostaci• Pluralni poreski sistem• Poreska struktura EU

Page 12: Javne finansije

12

Evolucija EU

Ideje o formiranju zajednice evropskih država javljaju se još u 19. veku

Nakon II svetskog rata ideje se aktuelizuju i javljaju se konkretni predlozi od strane relevantnih političara (Čerčil, Šuman)

Ključni koraci u formiranju EU• Formiranje Saveta Evrope 1948.• Šumanova deklaracija 1950.• Uperiodu 1951-1957. formiraju se dve sektorske

zajednice evropskih zemalja (ugalj i čelik + atomska energija)

• Potpisivanjem Rimskog ugovora 1957. formira se opšta ekonomska integracija - Evropska ekonomska zajednica

• Integracijom tri navedne zajednice formira se 1965. Evropska zajednica (EEZ)

Page 13: Javne finansije

Harmonizacija fiskalne politike

U oblasti fiskalne politike može se govoriti o harmonizaciji, pre nego o integraciji:• budžet EU je relativno skroman u odnosu na nacionalne

budžete država članica• odredjeni su opšti okviri za fiskalnu politiku članica evro

zone (deficit 3% BDP, dug 60% BDP)• ostvarena je delimična harmonizacija poreskog sistema

Pregovara se o dodatnoj harmonizaciji poreskog sistema sa ciljem da se ujednače uslovi poslovanja u zemljama članicama

Harmonizacija poreskog sistama treba da doprinese • smanjenuju distorzija u konkurenciji• smanjenju troškova plaćanja poreza• suzbijanju poreskog dampinga

Page 14: Javne finansije

14

Harmonizacija poreskog sistema

Harmonizacije je pokrenuta još 50-tih godina, ali su rezultati relativno skromni

Najveći napredak je ostvaren u oblasti posrednih poreza (PDV i akciza)

U slučaju PDV usvojen je evropski model poreza kojim su na jedinstven način određeni bitni elementi poreza: • poreski obveznik• objekat oprezivanja• poreske osnovice• poreska oslobođenja• prava na poreski odbitak• broj poreskih stopa i minimalna vrednost poreskih stopa• posebni režimi i dr.

Page 15: Javne finansije

Harmonizacija PDV

Primena evropskog modela PDV je uslov za pristupanje zemlje EU

Iako je usvojen jedinstven model PDV, postoje značajne razlike u vrednosti poreskih stopa između zemalja članica

Rasponi poreskih stopa se kreće u intervalu od:• 15-25% u slučaju osnovne stope poreza

na dodatu vrednost• 3-12% u slučaju snižene stope

Page 16: Javne finansije

Harmonizacija neposrednih poreza Do sada nije ni bilo relavantnih pokušaja da se

harmonizuje oporezivanje dohotka građana Postojao je veći broj pokušaja da se izvrši

harmonizacija oporezivanja dobiti, još od sredine 60-tih godina

Opšti cilj harmonizacije oporezivanja dobiti je da podrži slobodno kretanje kapitala kroz ujednačavanje uslova poslovanja u članicam EU

Konkretni ciljevi harmonizacije oporezivanja dobiti su: • da se spreči štetna poreska konkurencija (poreski

damping koji primenjuju naročito male i mikro države)• da se smanje administrativni troškovi naplate poreza• da se smanje troškovi primene poreza za kompanije koje

posluju u više zemalja

Page 17: Javne finansije

Harmonizacija neposrednih poreza

Uprkos većem broju pokušaja do sada nije usvojen jedinstven model oporezivanja dobiti u članicama EU

Stoga u EU postoje različiti modeli oporezivanja dobiti: • različito se definiše osnovica• različita su oslobođenja • različita pravila za amortizaciju osnovnih sredstva• poreske stope se značajno razlikuju

Page 18: Javne finansije

Klasifikacija poreza U savremenim privredama postoji veliki broj

poreza stoga je neophodna njihova klasifikacija

S obzirom da porezi u širem smislu čine oko 90% javnih prihoda klasifikacije poreza se velikim delom preklapaju sa klasifikacijama javnih prihoda

Klasifikacije poreza mogu biti dvojne ili detaljne hijerarhijske klasifikacije

Detaljne klasifiakcije javnih prihoda (GFS i druge) najvećim delom su posvećene klasifikaciji poreza

Page 19: Javne finansije

Klasifikacije poreza

Dvojne klasifikacije poreza:• Redovni i neredovni porezi• Objektni (realni) i subjektni (personalni) porezi• Analitički i sintetički porezi • Fundirani i nefundirani porezi• Centralni, pokrajinski i lokalni porezi• Neposredni i posredni porezi