JAVNI BILJEŽNIK - HJK

JAVNI BILJEŽNIKgodina XXIII/ listopad 2019 / broj 46

46 /

2019

JAV

NI B

ILJE

ŽN

IK

ISSN 1331-5978

9 7 7 1 3 3 1 5 9 7 0 0 2

0 1

ISSN 1331-5978 UDK 347.961

25. obljetnica

JAVNI BILJEŽNIK Vol. XXIII (2019) 46 1

Poštovane kolegice i kolege, dragi čitatelji,

s osobitim veseljem i poletom pripremali smo ovaj, već 46. broj našeg časopisa Javni bilježnik, koji stiže netom prije svečanog obilježavanja 25. obljetnice ponovne uspostave javnog bilježništva u Hrvatskoj.

Dvadesetpeta godišnjica prigoda je kad se valja prisjetiti naših početaka, sagledati sadašnje stanje javnobilježničke službe i najvažnije, promišljati o budućnosti i razvoju javnog bilježništva kao bitnog čimbenika u zaštiti pravne sigurnosti građana i pravnih subjekata.

Kako se naše zakonodavstvo prilagođava duhu i potrebama vremena proširile su se i nadležnosti javnih bilježnika, a to je najbolji pokazatelj priznanja uspješnosti javnobilježničke službe koja se temelji na nepristranosti i javnom povjerenju, s jasno definiranim ciljem jačanja preventivne pravne zaštite, s usmjerenjem na digitalizaciju i elektroničko povezivanje s javnim registrima i evidencijama, ne samo u Republici Hrvatskoj nego i na prostoru čitave Europske unije.

Nadamo se da će i članci, koje smo odabrali i uvrstili u ovaj broj našeg časopisa, biti zanimljiv prinos aktualnim pitanjima iz javnobilježničke prakse, a možda i ukažu na smjer u kojem bi trebalo dalje razvijati javno bilježništvo u Hrvatskoj.

Zahvaljujemo predsjedniku Vrhovnog suda RH, Đuri Sessi, na zanimljivom uvodnom izlaganju u inter-vjuu, kao i predsjednici HJK, Zvjezdani Rauš Klier, koja nam je prezentirala svoje viđenje sadašnje uloge i perspektive javnog bilježništva.

Novo Uredništvo, s puno entuzijazma svih članova, animiralo je autore i prikupilo veći broj stručnih i zanimljivih priloga. Posebno smo ponosni što već treći broj našeg časopisa izvorno objavljuje struč-no-znanstvene članke i što je naša edicija na portalu hrvatskih znanstvenih časopisa u području druš-tvenih znanosti među četrdesetak najznačajnijih s ovog područja (https://hrcak.srce.hr/javni-biljeznik).

Prvi stručno-znanstveni članak u ovome broju rad je ugledne članice našeg Uredništva, dr. sc. Paule Poretti, docentice na Katedri građanskopravnih i obiteljskopravnih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku, koja je napisala izvrstan pregledni rad o ulozi javnih bilježnika u pravu EU-a s osvrtom na sudsku praksu. O ulozi javnih bilježnika u pravu EU-a raspravljalo se i saznalo više vezano uz recentne odluke Suda pravde EU-a u predmetima Zulfikarpašić i Pula parking, ali autorica ovdje šire obrazlaže uspostavljenu praksu hrvatskih javnih bilježnika te odluke najviših sudbenih instanci pojedinih država članica, propi-tujući postupanje javnih bilježnika u primjeni prava EU-a te njihovu spremnost da odgovore na visoko postavljene zahtjeve u okviru povjerenih im ovlasti. Zaključuje da uz profesionalnost i stručnost valja voditi računa i o potrebi transformacije iz tradicionalnog pristupa u pristup tumačenju i primjeni prava, koji će biti uključiv prema zahtjevima primata prava EU-a nad nacionalnim pravom i standarda koje pri tome postavlja judikatura Suda pravde EU-a.

Uredništvu je posebno drago da se u znanstveni rad uključuju i mladi kolege, članovi naše Komore. Tako je svoj stručno-znanstveni prilog dala Hana Hoblaj, javnobilježnička prisjednica, o temi razvoda braka i nadležnosti javnih bilježnika u Republici Sloveniji prema njihovom novom Obiteljskom zakoniku (Družinski zakonik). Ovaj zanimljivi pregledni rad može koristiti ne samo pravnim stručnjacima, već i kao putokaz zakonodavcu, kako se pozitivnim primjerima može rasteretiti sud i otvoriti nove nadležnosti javnih bilježnika u cilju djelotvornije pravne zaštite.

Slijede izuzetno zanimljivi radovi naših profesora, uglednih pravnih stručnjaka, akademika Jakše Barbi-ća i Mihajla Dike, professora emeritusa, koji nas svih ovih dvadesetpet godina svojim djelovanjem, savje-tima, stručnim prilozima te sudjelovanjem u radu kao vanjski članovi Hrvatske javnobilježničke akademije, potiču na rad i zajedno s nama zalažu se za status i ugled javnog bilježništva u Republici Hrvatskoj.

Kako svih ovih godina naglašava akademik Jakša Barbić, javno bilježništvo kod nas dobrim dijelom je i uvedeno da bi se omogućilo osnivanje i djelovanje trgovačkih društava, a u svom edukativnom tek-stu, sumirajući najvažnije izmjene Zakona o trgovačkim društvima iz 2019. godine u kontekstu javnog bilježništva, zaključuje kako je tim izmjenama potvrđeno uvodno izneseno mišljenje da su javni bilježnici nezamjenjivi kada je u pitanju osnivanje i djelovanje trgovačkih društava, ali i da naše djelovanje na tom području značajno pridonosi pravnoj sigurnosti.

Dr. sc. Mihajlo Dika u svom tekstu „Javno bilježništvo u Republici Hrvatskoj - stanje i perspektive“, kao jedan od tvoraca Zakona o javnom bilježništvu, analizira javno bilježništvo u sadašnjem trenutku, uka-zujući i na moguće izazove i poslove u budućnosti te zaključujući kako se javno bilježništvo nesumnjivo dokazalo kao sastavni dio hrvatskoga pravnog sustava.

2 Vol. XXIII (2019) 46 JAVNI BILJEŽNIK 2

O aktualnom pitanju, podnošenja elektroničkog prijedloga za upis u zemljišnu knjigu putem javnog bilježnika informira nas Andrea Simić Rukavina, dipl. iur., viša savjetnica – specijalistica u Sektoru za zemljišnoknjižna i stvarna prava u Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo Ministarstva pravo-suđa, ukazujući na važnu ulogu i stručnu pomoć javnog bilježnika prilikom podnošenja prijedloga za upis elektroničkim putem.

Također, o aktualnoj ovogodišnjoj temi - izmjenama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sud-skom registru u kontekstu upisa u sudski registar, pišu Željka Bregeš i Tina Jakupak, sutkinje Trgovač-kog suda u Zagrebu. U očekivanju novog Pravilnika o načinu upisa u sudski registar, autorice zaključuju kako je uz zakonski okvir važno imati kvalitetna i primjenjiva tehnička rješenja za tako složen sustav kao što je sudski registar.

Uz ovu temu svakako je zanimljivo pročitati o tome kako upise u javne registre provode javni bilježnici u Češkoj Republici bez sudjelovanja registarskih tijela. Autori Martin Diviš, javni bilježnik, Semilyja, Češka i mag. iur. Martin Říha, javni bilježnik iz Plzeňa (njem. Pilsen) naglašavaju kako brzina, transparentnost, stručno vođenje i kvaliteta s kojom javni bilježnici poduzimaju izravne upise jačaju uvjerenje države, stručnjaka i javnosti da javni bilježnici mogu ovladati registarskim poslovima jednakom kvalitetom kao i sudovi, ali bitno učinkovitije, pri čemu se potonja posljedica ostvaruje razmjerno ekonomično za državu.

Svakako valja pročitati tekst naše mlade suradnice Sanje Torbašinović, javnobilježničke savjetnice, koja je dala iscrpan prikaz Europskih dana javnih bilježnika u Salzburgu, a već i tema skupa Princip Europe – ambicije i realizacija pobuđuje poseban interes, ukazujući na predstojeće izazove javnom bilježništvu Europske unije, s posebnim osvrtom na prijedlog izmjene Direktive (EU) 2017/1132 – o prekograničnom spajanju, preoblikovanju i podjeli trgovačkih društava te obraćajući dužnu pozornost nezaobilaznoj temi o digitalizaciji u Europskoj uniji.

Na kraju ovih stručnih priloga nacrt je povijesne knjige autorice doc. dr. sc. Branke Grbavac, koja je još u pripremi i očekuje se tisak u proljeće sljedeće godine u izdanju Školske knjige. O razvoju institucije javnog bilježništva na istočnoj obali Jadrana u srednjem vijeku, usprkos nespornoj važnosti, malo je toga poznato i uglavnom je pohranjeno u arhivima i dostupno užem krugu stručnjaka. Jedina sinteza o povijesti razvoja institucije javnog bilježništva u dalmatinskim gradovima, kao cjelini, još uvijek je mono-grafija Milana Šufflaya „Die dalmatinische Privaturkunde“, a budući da je knjiga objavljena 1904. godine, podaci koji se u njoj navode i njezin metodološki okvir nisu potpuni. Vrijednost ove buduće monografije činit će velika količina novih podataka iz povijesti javnobilježničke službe u srednjem vijeku, posebice onih vezanih uz analizu same bilježničke isprave, koja će pridonijeti boljem razumijevanju samog susta-va funkcioniranja bilježničke službe u srednjemu vijeku.

Novo Uredništvo u ovome broju uvodi i novu rubriku „Sudska praksa“, s namjerom da skrene pozor-nost javnim bilježnicima na pojedine stavove i tumačenja sudova, koji mogu utjecati na razvoj javnobi-lježničke prakse. Za početak smo odabrali dvije odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koje smo smatrali zanimljivim za javne bilježnike. Jedna se odnosi na ovršno pravo - ovrhu temeljem ovjerene preslike zadužnice, a druga je vezana uz procesnopravno pitanje dostave na adresu različitu od regi-striranog sjedišta, temeljem povratnice kao javne isprave.

Što su to u pojedinim godinama radili i što sada rade u međunarodnim tijelima, pobliže su nam pred-stavili Biserka Čmrlec-Kišić koja piše o radu Unije latinskog notarijata (UINL) i Denis Krajcar o aktivnom sudjelovanju u radu hrvatskoga javnog bilježništva u Vijeću notarijata EU-a (CNUE).

Vjerujemo da ćete sa zadovoljstvom pročitati Kronologiju HJK, tekst uz poneku fotografiju, koji nas podsjećaju na naše dvadesetpetogodišnje djelovanje, a koje je kronološki obradio naš tehnički urednik časopisa Željko Obad, kojem ovom prilikom zahvaljujemo na vjernom praćenju naših aktivnosti i neza-mjenjivom doprinosu časopisu Javni bilježnik i drugim izdanjima HJK.

Rubrika „Događanja“ sadrži i druge vijesti i zanimljivosti s održanih stručnih skupova, zatim iz aktiv-nosti pojedinih zborova i skupština te ostalih radnih tijela Komore. Prisjetili smo se i svih naših dragih kolega, javnih bilježnika, koji su u posljednjih pet godina, nakon svečane proslave 20-godišnjice javnobi-lježničke službe, otišli u mirovinu te kojima na taj način odajemo priznanje i zahvalnost za njihov vrijedan rad i prinos u razvoju javnobilježničke službe.

Nadamo se da ćete biti zadovoljni sadržajem koji smo vam ponudili, a kako bi časopis postao još bolji i zanimljiviji, Uredništvo poziva sve javne bilježnike, prisjednike, savjetnike i vježbenike da svojim člancima, sadržajno obogate sljedeća izdanja, posebno imajući u vidu mogućnost objave stručno-znan-stvenih radova.

Za Uredništvo časopisa Javni bilježnik

glavna urednica časopisaVesna Pučar, javna bilježnica u Zagrebu


Javni bilježnici mogli bi voditi postupke u kojima postoji konsenzus stranaka

Povod za razgovor s Đurom Sessom je 25. obljet-nica javnog bilježništva koje je, uz svoju prijašnju bogatu tradiciju, ponovno uvedeno u pravni sustav Republike Hrvatske godine 1994. Zanimalo nas je kako Đ. Sessa, kao predsjednik Vrhovnog suda, ocjenjuje djelovanja javnobilježničke službe u pro-teklom razdoblju te da nas upozna s nekim aktual-nim temama europeizacije hrvatskog pravosuđa. A zanimaju nas i pitanja tumačenja određenih in-stituta javnobilježničkog prava u sudskoj praksi.

● Javno bilježništvo 2019. godine obilježava dvadeset i pet godina od svojega ponovnog uvođenja u pravni sustav Republike Hrvatske. Riječ je o četvrt stoljeća što nudi kvantitativno uvjerljiv uzorak iskustva. Kakva je Vaša ocjena dosadašnjeg djelovanja javnobilježničke služ-be i odnosa sa sudbenom vlasti?

● Moje je osobno stajalište da je javnobilježnička služba našla svoje mjesto u pravnom sustavu Re-publike Hrvatske i kako je danas, kada je pravni sustav Republike Hrvatske neizostavni dio prav-nog sustava Europske unije, teško zamisliti da bi on mogao valjano funkcionirati bez rada i djelova-nja javnobilježničke službe.

Javni bilježnici podižu i osiguravaju pravnu sigur-nost u širokom spektru pravnih poslova i time je sudstvo neizostavno upućeno na rad javnih biljež-nika i njihovo djelovanje u okviru njihove nadlež-nosti važan je segment djelotvornog rada sudova.

Samo da spomenem ostavinske postupke od ko-jih su sudovi sada posve rasterećeni i koji se vrlo ažurno i stručno vode pred javnim bilježnicima.

Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Važan je i segment ovrha na temelju vjerodostojne isprave, a ti postupci sprječavaju da pred sudo-ve dolazi oko 700 000 predmeta na godinu, što je znatan doprinos javnih bilježnika ažurnosti sudova.

Foto: Ž. Obad


● Javno bilježništvo dio je preventivnoga pra-vosudnog sustava, ali i mehanizam rastereće-nja sudova i drugih tijela javne vlasti. U kojem opsegu smatrate da su ti ciljevi postignuti te u kojim područjima vidite prostor za unaprjeđe-nje prakse prema pozitivnim propisima?

● Nešto sam o tome već rekao. Mislim da prostora još ima svugdje gdje je za kreaciju nekoga novo-ga pravnog odnosa ili za prestanak takvoga prav-nog odnosa potrebna suglasna volja stranaka. U svakoj toj situaciji moguće je da se takvi postupci predaju javnim bilježnicima u nadležnost i da oni donose akte koji bi imali snagu ovršne isprave. To bi se moglo na primjer dogoditi kod sporazumnih razvoda braka u kojem nema maloljetne djece, kod razvrgnuća suvlasništva pa i drugih izvanpar-ničnih postupaka, makar je za tako što potrebno donijeti Zakon o izvanparničnom postupku koji se već dugo priprema, ali nikako da se donese.

● Postoji li potreba da se i neki drugi poslovi povjere javnim bilježnicima radi daljnjeg raste-rećenja sudova?

● Dakle, svi oni postupci u kojima je odluka rezul-tat konsenzusa stranaka, a da se time ne dovodi u pitanje pravni poredak, mogli bi se voditi pred javnim bilježnicima uz eventualnu kontrolu suda u postupku pravnog lijeka.

● Poznato je da postoji određena neujednače-nost u tumačenju pojedinih instituta javnobi-lježničkog prava u sudskoj praksi. Kao primjer

moglo bi se navesti osiguranje dokaza izradom javnobilježničkih zapisnika. Javnobilježnički zapisnici su javne isprave, ali u praksi ne bivaju uvijek prihvaćeni na odgovarajući način kao do-kaz. Postoji li prostor za ujednačavanje prakse s obzirom na to da je riječ o javnim ispravama, ili je riječ o načelu slobodne ocjene dokaza?

● Za svako pravno područje gdje postoji različi-ta sudska praksa postoji prostor da se ta praksa ujednači. Konačno, to je i dužnost sudova, a prije svega Vrhovnog suda Republike Hrvatske. No o primjeru koji navodite kao i kod svaka javne ispra-ve kao dokaza moguće je i dopušteno dokazivati suprotno, samo je pitanje na kome je teret doka-za. Dakle, nekog jednoznačnog odgovora na ovo pitanje, po mom mišljenju, nema već je potrebno svaki slučaj promatrati odvojeno. Osim toga, sud je u konačnici taj koji će ocijeniti dokaze, a ocijeniti koje će činjenice uzeti da su dokazane i utvrđene i tu davati neke opće odgovore koji će biti valjani i primjenljivi u svakoj situaciji, nije moguće.

● Kako biste opisali opće trendove u razvoju pravosuđa te kakvu poruku u tom smislu imate za kolege, javne bilježnike?

● Opći trend razvoja pravosuđa čvrsto je definiran europeizacijom rada svih pravosudnih institucija u Republici Hrvatskoj. Zato smo svi koji u pravosuđu radimo u suštini početnici koji se moraju naviknuti da mnoga pitanja treba promatrati iz posve druge vizure nego što je to bilo do sada. Tu ni javni biljež-nici nisu iznimka.


Zvijezdana Rauš-Klierpredsjednica HJK

Foto: Ž. Obad

● Hrvatska javnobilježnička komora i javni bilježnici ove godine slave 25. obljetnicu od ponovnog ustroja jav-nobilježničke služe u Republici Hr-vatskoj. Kako gledate na ulogu javnih bilježnika kroz sve te godine?

● Javno bilježništvo tijekom ovih dva-deset pet godina prepoznato je kao ravnopravni dio pravosuđa, javna služ-ba koja preventivno djeluje, pridonosi javnom boljitku, što je službi omogućilo širenje kompetencija. Na samom počet-ku naša osnovna nadležnost bila je ovje-ra potpisa da bi se, zahvaljujući našem radu, zalaganju, stručnosti i djelotvor-nosti javnobilježničke nadležnosti širile na pravo društava, provođenje ostavin-skih postupaka, ovrhe i osiguranja, pod-nošenje elektroničkih prijedloga za upis

u zemljišne knjige. Dakle, naša uloga u pravosudnom sustavu prepoznata je u skladu sa sintagmom „sud prije suda“.

Javni bilježnici, kao nositelji javnih ovla-sti trebaju anticipirati probleme i preven-tivno rješavati zahtjeve stranaka, spre-čavati sporove i olakšati poziciju kako sudovima tako i drugim dionicima pra-vosuđa. Od sudova je nužno preuzimati sve nesporne postupke i tako im olakšati ispunjavanje njihove temeljne zadaće - rješavanje sporova, na koji način pri-donosimo učinkovitom i modernom pra-vosuđu.

● Iza Vas je osam mjeseci mandata predsjednice Hrvatske javnobiljež-ničke komore. Kako biste ocijenili to razdoblje?

● Početak mog mandata obilježila je intenzivna zakonodavna aktivnost te promjene važnih zakona koji utječu na javnobilježničku službu – izmjene Zako-na o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru, usvajanje novog Za-kona o zemljišnim knjigama, a intenziv-no se radi na donošenju novog Ovršnog zakona.

Hrvatska javnobilježnička komora izni-jela je svoje argumentirane stavove koji proizlaze iz praktičnog rada svih ovih godina i za koje smatram da su pridoni-jeli javnoj raspravi.

Javni bilježnici, uz ostale sudionike pra-vosuđa, sudce, odvjetnike i državne odvjetnike, najpozvaniji su davati prijed-loge prilikom donošenja novih zakona u


područjima koja se tiču naših profesija. Tako pridonosimo usvajanju uravnoteže-nih zakonodavnih rješenja.

Kao predsjednica HJK trudila sam se da u ovih osam mjeseci uspostavimo dija-log održavanjem zajedničkih sastanaka, prvenstveno s kolegama odvjetnicima i predstavnicima Ministarstva pravosuđa kako bi čuli njihov stav oko tema od za-jedničkog interesa te iznijeli svoj. Mislim da smo u tom smislu načinili korak napri-jed. Bitno je uspostaviti dijalog i s ostalim akterima civilnog društva. Održali smo sastanak i s Udrugom blokiranih o temi izmjena Ovršnog zakona, saslušali njiho-ve zahtjeve i objasnili naša stajališta.

Aktivno smo sudjelovali u organizaci-ji stručnih savjetovanja, prvenstveno u organizaciji Hrvatske javnobilježničke akademije i pravnih fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. Pred-stavnici Hrvatske javnobilježničke komo-re sudjelovali su i na okruglim stolovima i savjetovanjima u organizaciji drugih institucija primjerice HAZU-a, Hrvatske udruge za mirenje i Lidera te televizij-skim i radijskim emisijama s temama ve-zanim uz rad javnih bilježnika.

Komunikacija s javnošću važna je za javnobilježničku službu. Bitno je iznijeti stavove nadležnim tijelima, ali je isto-dobno prijeko potrebno o tome upoznati i javnost i smatram da je tu učinjen po-zitivan pomak. Medijski smo aktivniji, u prethodnom razdoblju uspješno smo prezentirali stavove Komore prema jav-nosti, pri čemu nam je pomogla i komu-nikacija putem društvenih mreža. U tom smislu zadovoljna sam dosad učinjenim i vjerujem da će daljnji kontinuirani rad i aktivnost stvoriti novu sliku uloge javnih bilježnika u hrvatskom društvu.

● Koji su Vaši ciljevi za naredno raz-doblje?

● Naš rad i uloga u pravosuđu često je građanima nerazumljiva i potrebno je u

svakoj prilici, a posebno u medijskim na-stupima, objašnjavati koja je uloga jav-nog bilježnika i kako im mi, kao služba, možemo pomoći.

Nadalje, kako možemo pomoći državi kao dionici reformiranog pravosuđa u realizaciji strateških državnih ciljeva, osobito u svjetlu predstojećeg predsje-danja Republike Hrvatske Vijećem Eu-ropske unije.

Na europskom polju javni bilježnici su-djeluju u četiri osnovna područja pravo-suđa: pravo društava, nasljedno pravo, obiteljsko pravo i promet nekretnina. Ima prostora da javni bilježnici budu više uključeni nesporne postupke prema Obiteljskom zakonu i u prometu nekret-nina jer su to naše izvorne kompetencije.

Imamo prijeko potrebna znanja, a komparativna iskustva brojnih zema-lja Europske unije potvrđuju da na tim područjima možemo biti učinkovit i eko-nomičan servis građanima. To su ciljevi na koje ćemo se u narednom razdoblju usredotočiti.

Uspostava novih registara, poput regi-stra punomoći, ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, bračnih ugo-vora kao i daljnja digitalizacija službe te povezivanje s elektroničkim registrima i evidencijama državnih tijela, također su projektni zadaci kojima treba težiti i izni-mno su važni u svjetlu sveopćeg trenda digitalizacije pravosuđa i uprave.

Nadalje, nužno je raditi na daljnjoj afir-maciji i podizanju stručnosti mladih jav-nih bilježnika, prisjednika i savjetnika, omogućavajući njihovu edukaciju, pa treba razmisliti o ustroju specijalističkog ili doktorskog studija javnog bilježništva na pravnim fakultetima.

Uloga javnog bilježništva promijenila se od naših početaka 1995. godine i stal-no se mijenja. Bitno je da javni bilježnici budu aktivni sudionici tih promjena. Za

ostvarenje tih ciljeva nužno je jedinstvo javnih bilježnika.

Pozivam sve članove Komore da pruže svoj doprinos radu javnobilježničke služ-be, svi koji žele konstruktivno pridonijeti neka prezentiraju svoje ideje. Komora ima velik ljudski i stručni potencijal, javne bilježnike s dugogodišnjim iskustvom u radu, kao i mlade kolege javne bilježnike s novim vizijama i energijom. U toj siner-giji možemo sve, zaobilazeći isključivost i netoleranciju prema drugačijem mišlje-nju, uz poštivanje različitosti.

Poziv javnog bilježnika danas ima dru-gačije značenje s obzirom na globali-zaciju, transformacije društva, migracije stanovništva te sprečavanje pranja nov-ca i financiranja terorizma.

Neophodno je zato nastaviti i intenzivira-ti komunikaciju s tijelima Europske unije, kako unutar Vijeća notarijata Europske unije (CNUE) tako i s našim političkim predstavnicima u Europi, osobito sada kada predstojeće predsjedanje Republi-ke Hrvatske predstavlja priliku za afirma-ciju službe.

Naša je služba društveno značajna, kompleksna i od osobitog utjecaja na razvitak pravne države kroz promicanje preventivne pravne zaštite građana i pravnih osoba. S te pozicije lakše ćemo uočiti i usredotočiti se na naš zajednički prioritet - stvaranje jake i stabilne Hrvat-ske javnobilježničke komore, uspostavu snažnoga, stabilnoga i uglednoga jav-nog bilježništva u Republici Hrvatskoj. Tako nas vidim.

Hvala Uredništvu na pozivu na intervju i mogućnosti da svim javnim bilježnicima, javnobilježničkim prisjednicima, savjet-nicima, vježbenicima, djelatnicima ure-da i djelatnicima Hrvatske javnobiljež-ničke komore s ponosom čestitam naših prvih 25 godina.


Paula Poretti

UDK 347.961(497.5)340.142(4-6EU)

Pregledni radPrimljeno (Received): 15. 8. 2019.

Prihvaćeno (Accepted): 5. 9. 2019.

STRUČNO-ZNANSTVENI RAD

Dr. sc. Paula Poretti, docentica na Katedri građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti, Pravni fakultet Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, [email protected]

Uloga javnih bilježnika u pravu EU-a s osvrtom na sudsku praksu

U široj je javnosti problematika sudjelovanja hrvatskih javnih bilježnika u primjeni prava EU-a dobila na značenju u kontekstu recentnih odluka Suda pravde EU-a u predmetima Zulfikarpašić i Pula parking. Među-tim, njihova je uloga, s obzirom na uključenost u postupanja predviđena instrumentima pravosudne suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima mnogo složenija. Stoga se u radu, u kontekstu judikature Suda pravde EU-a, do sada uspostavljene prakse hrvatskih javnih bilježnika te odluka najviših sudbenih instanci pojedinih država članica propituje postupanje javnih bilježnika u primjeni prava EU-a te njihova spremnost da odgovore na visoko postavljene zahtjeve u okviru povjerenih im ovlasti. Ključne riječi: Javnobilježnička služba, nasljeđivanje, ovrha, pravosudna suradnja u građanskim stvarima, sudska praksa

1. Uvod

Javnobilježnička je služba započela s radom u Re-publici Hrvatskoj (dalje: RH) nakon opsežne reforme pravnoga sustava provedene nakon osamostaljenja 1991. godine. Time je zapravo došlo do reafirmacije uloge javnobilježničke službe u osiguravanju pravne sigurnosti unutar hrvatskoga pravnog poretka. Nai-me, povijesni izvori bilježe da se u svom suvremenom obliku javnobilježnička služba na prostorima RH ra-zvija od početka 19. stoljeća.1 Donošenjem Zakona o javnom bilježništvu2 godine 1993. (dalje: ZJB iz 1993. g.) RH se, s obzirom na uređenje javnobilježničke službe, svrstala u red država tzv. latinskoga (civilnog) notarijata kojemu u ovome trenutku uz nju pripada još 21 država članica EU-a.3 Naime, različita pravna tradicija i kompleksni društveno-ekonomski, ali i po-vijesni razlozi doveli su do pojave različitih modela notarijata u Europi (i šire). Nekoliko je različitih mode-

1 Tako: Krešić, M., Razvoj modernog javnog bilježništva u Hrvat-skoj, u: Maleković, I. (ur.), Hrvatsko javno bilježništvo, Hrvatska javnobilježnička komora, Zagreb, 2014., str. 47.

2 Zakon o javnom bilježništvu (NN 78/93.).3 Sve su države članice koje pripadaju u red država latinskog

notarijata okupljene u Vijeće notarijata Europske unije (CNUE) (Austrija, Belgija, Bugarska, Republika Hrvatska, Češka, Estoni-ja, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska te Turska kao zemlja promatrač).

la koje u osnovi možemo podijeliti po opsegu ovlasti i organizacijskom modusu. Najuvrježenija je podjela na već navedeni latinski, skandinavski i anglosak-sonski tip notarijata.4 U okviru latinskoga (civilnog)

4 Latinski tip notarijata obilježen je samostalnošću i nezavisno-šću javnih bilježnika kao stručnih osoba s javnim ovlastima dele-giranim od strane države, koji javnobilježničku službu obavljaju kao svoje isključivo zanimanje. Razlike između anglosakson-skoga i latinskog tipa notarijata uvjetovane su razlikama izme-đu common law sustava i rimskoga prava u okviru kojih su se razvijali. Temeljnu razliku čini shvaćanje pojma javne isprave, odnosno okolnost da anglosaksonski tip notarijata ne poznaje javnobilježničku ispravu kao javnu ispravu s dokaznom snagom, niti koja druga privatna isprava može steći takvu snagu. Sastav-ljanje isprava o pravnim poslovima nije dio bilježničkog posla, a isto tako niti savjetovanje pri poduzimanju određenih pravnih radnji. Preventivna uloga bilježničke službe prepuštena je odlu-ci stranke koja će prosuditi kome će se u konkretnom slučaju obratiti za savjet. Opseg bilježničkih poslova stoga je ograničen i svodi se uglavnom na potvrdu dokumenata i primanje izjava pod prisegom. Obilježja skandinavskog tipa notarijata mogu-će je promatrati kroz sustav triju država - Švedske, Norveške i Danske. U sva tri prikazana sustava, bilježnici imaju javni status i imenovani su od strane državnih tijela, no ne obavljaju slobodnu profesiju već imaju status državnih službenika čiji položaj najviše odgovara položaju suca s funkcijom zaštite građanskih prava i pravnog poretka. Stoga se za ovakav oblik notarijata često koristi naziv državni notarijat. Osnovna značajka ovoga modela je ne-postojanje javne isprave kao dokaznog sredstva. Vrcić, I., Institut javnog bilježništva s osvrtom na promet nekretnina u latinskom tipu notarijata, Završni rad, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2018., str. 29., 32., 35., 37.


notarijata, hrvatskim je javnim bilježnicima povjerena najprije neadjudikativna, a potom i adjudikativna ulo-ga. Neadjudikativni (izvansudski) poslovi čine temelj javnobilježničke službe te odražavaju njihovu ulogu u pružanju pravne pomoći sudionicima pravnog posla u uređenju njihovih međusobnih odnosa. Sastoje se od ovjera potpisa i prijepisa, sastavljanja javnobiljež-ničkih akata i solemnizacije privatnih isprava, sastav-ljanja oporuka i nasljednopravnih ugovora te ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju kao i u obav-ljanju asekurativne funkcije. U obavljanju preuzetih neadjudikativnih poslova javni su bilježnici pokazali visoku razinu stručnosti, integriteta i profesionalnosti.5 To je pridonijelo ocjeni o spremnosti javnobilježničke službe da joj se povjere određene ovlasti da odluču-je u određenim pravnim stvarima, odnosno da joj se povjeri adjudikativna uloga koju je prije obavljao sud. Adjudikativni (sudski) poslovi koji su povjereni javnim bilježnicima su provođenje ostavinskog postupka i postupka ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Premda su tako postulirane ovlasti javnih bilježnika široko postavljene, složili bismo se da, osobito u svje-tlu najnovijih trendova na razini EU-a kao i zakono-davnih intervencija u nama susjednim državama čla-nicama, ima mjesta za dodatno proširenje, odnosno modifikaciju tih ovlasti. 6 Tako je javnim bilježnicima kao povjerenicima suda najprije Zakonom o nasljeđivanju iz 2003. godine7 (dalje: ZN iz 2003. g.) povjereno provođenje osta-vinskog postupka koji je u svojoj naravi izvanparnični postupak. Potom, izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2005. godine8 (dalje: OZ iz 2005. g.) u nadležnost javnih bilježnika preneseno je i provođe-nje postupka ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Time se željelo postići rasterećenje sudova te osigu-rati postojanje brzoga i učinkovitoga izvansudskog mehanizma za ostvarenje tražbina.9 Ipak, razmjerno je nedavno postojeće rješenje preispitano u kontek-stu dvaju zahtjeva za prethodnu odluku upućenima Sudu pravde Europske unije (dalje: Sud pravde EU-a), u predmetima C-484/15 Zulfikarpašić10 i C-551/15 Pula parking11. Prema shvaćanju Suda pravde EU-a rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je u predmetu s prekograničnim obilježjem donio javni bilježnik nije moguće priznati i ovršiti u režimu Uredbe (EU) br. 1215/2012. Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti te pri-znanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim stva-

5 Tako: Dika, M., O statusu i budućem razvitku javnog bilježništva u Republici Hrvatskoj, u: Maleković, I. (ur.), Hrvatsko javno biljež-ništvo, Hrvatska javnobilježnička komora, Zagreb, 2014., str. 87.

6 Ibid., str. 93.7 Zakon o nasljeđivanju (NN 48/03.).8 Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN 88/05.). 9 Usporedi: Bratković, M., Reorganizacija ovrhe na temelju vjero-

dostojne isprave u Sloveniji, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučili-šta u Rijeci, 36(2015)2, str. 1025.-1050.; Maganić, A., Dejudicija-lizacija ovršnog postupka u Hrvatskoj i nekim zemljama njezina okruženja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 68(2018)5-6, str. 707.-737.

10 Predmet C-484/15 Zulfikarpašić v Gajer, 9. ožujka 2017., EC-LI:EU:C:2017:199.

11 Predmet C-551/15 Pula parking d.o.o. v Sven Klaus Tederahn, 9. ožujka 2017., ECLI:EU:C:2017:193.

rima12 (dalje: Uredba Brisel I bis) te Uredbe (EZ) br. 805/2004. Europskog parlamenta i Vijeća od 21. trav-nja 2004. godine kojom se uvodi Europski ovršni na-slov za nesporne tražbine13 (dalje: Uredba 805/2004.) jer javni bilježnik nije sud.14 Ovo tumačenje rezultira-lo je podijeljenim shvaćanjima u pogledu održivosti nadležnosti hrvatskih javnih bilježnika za izdavanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, i to ne samo u prekograničnim, nego i u nacionalnim predmetima.15 Kasnije u radu osvrnut ćemo se na ar-gumente iznesene u okviru rasprave potaknute ovim razilaženjem, koja je uz akademsku, poprimila najpri-je društveno-političku, a potom i legislativnu dimenzi-ju.16 Naime, preispitivanje koncepta ovrhe na temelju vjerodostojne isprave od strane Suda pravde EU-a, u određenoj je mjeri utjecalo na odluku hrvatskog za-konodavca da započne s radom na izmjenama OZ-a koje, između ostalog, vraćaju postupak u povodu pri-jedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u nadležnost suda, a javni bilježnici postaju njegovi po-vjerenici. Međutim, ovim ćemo se novinama baviti is-ključivo u mjeri koliko je to relevantno u kontekstu pre-ispitivanja položaja i uloge hrvatskih javnih bilježnika u pravu EU-a, što je i središnje pitanje u ovome radu. U široj je javnosti problematika sudjelovanja hrvatskih javnih bilježnika u primjeni prava EU-a dobila na zna-čenju upravo u kontekstu spomenutih odluka Suda pravde EU-a. Međutim, njihova je uloga u pravu EU-a, s obzirom na uključenost u postupanja predviđena instrumentima pravosudne suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima mnogo složenija. Naime, jedna od temeljnih ovlasti hrvatskih javnih bilježnika da sa-stavljaju javnobilježničke (javne, autentične) isprave (arg. ex čl. 3 st. 1., 53. Zakona o javnom bilježništvu17 (dalje: ZJB)) stavlja ih u krug tijela koja su sukladno odredbama niza uredaba ovlaštena sudjelovati u po-stupcima u kojima se u pojedinim fazama postupka ili za odlučivanje zahtijevaju javne (autentične) ispra-

12 Uredba (EU) br. 1215/2012. Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti te priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, Službeni list Europske unije 2012., br. L 351.

13 Uredba (EZ) br. 805/2004. Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. kojom se uvodi Europski ovršni naslov za nespor-ne tražbine, Službeni list Europske unije 2004., br. L 143, 30. 4. 2004.

14 Sud pravde EU-a svoje je shvaćanje utemeljio na okolnosti da postupak u okviru kojega javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nije kontradiktorni postupak jer se ovršeniku ne dostavlja prijedlog kojim se postupak pokreće, nego isključivo rješenje o ovrsi protiv kojega ima pravo istaknuti prigovor.

15 Usporedi: Uzelac, A.; Bratković, M., Certificiranje nespornih traž-bina u domaćem i poredbenom pravu, u: Zbornik radova Aktu-alnosti građanskog procesnog prava – nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća, Split, 2015., str. 81.–116.; Bratković, M., Zašto hrvatski javni bilježnici nisu sud? U povodu tumačenja Uredbe br. 805/2004. i Uredbe Bruxelles I bis u pre-sudama Zulfikarpašić i Pula parking, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 67, br. 2, 2017., str. 287.–317.

16 Slično: Uzelac, A., Javnobilježnička ovrha i zaštita potrošača: novi izazovi europeizacije građanskog postupka, Zbornik Prav-nog fakulteta u Zagrebu, 68(2018) 5-6, str. 637.-660., na str. 639. i dalje.

17 Zakon o javnom bilježništvu (NN 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16.).


ve.18 Među najznačajnijima treba spomenuti odredbe čl. 2.c u vezi s čl. 58. Uredbe Brisel I bis, odredbu čl. 46. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studeno-ga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sud-skih odluka u bračnim sporovima i u stvarima pove-zanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/200019 (dalje: Ured-ba Brisel II bis), odredbe čl. 4., 35. Uredbe 805/2004. i odredbu čl. 59. Uredbe (EU) br. 650/2012. Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđiva-nju20 (dalje: Uredba 650/2012. o nasljeđivanju). Manje je poznata tendencija širenja ovlasti javnih bilježnika da odlučuju u određenim stvarima s pre-kograničnim obilježjem u okviru instrumenata EU-a, odnosno tzv. uredaba novije generacije. Mnogo pa-žnje nije posvećeno ni najnovijoj intervenciji zakono-davca EU-a da uredi određena gledišta postupanja nadležnih tijela, uključujući i javnih bilježnika, prili-kom sastavljanja javnobilježničkih akata i isprava, a koje se imaju predočiti tijelima druge države članice. Posebno stajalište čine i spomenute izmjene u nad-ležnosti javnih bilježnika u nacionalnim postupcima nekih država članica, a za koje je razloge barem dije-lom moguće pronaći u trendovima širenja nadležno-sti javnih bilježnika na razini EU-a.Naime, stupanjem na snagu i početkom primjene tzv. „uredaba novije generacije“ javnog se bilježnika u postupanju u određenim predmetima s prekogranič-nim obilježjem izjednačava sa sudom. Tako je javni bilježnik sud kada donosi odluku u postupku nasljeđi-vanja s prekograničnim elementom sukladno Uredbi 650/2012. o nasljeđivanju te podjednako, kada u po-stupku nasljeđivanja ili razvoda braka, odnosno raz-vrgnuća registriranog partnerstva s prekograničnim elementom (u državama članicama gdje je za to nad-ležan) donosi odluku o imovinskim odnosima bračnih drugova ili imovinskim posljedicama registriranih par-tnera sukladno Uredbi (EU) Vijeća 2016/1103 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u područ-ju nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih režima

21 (dalje: Uredba 2016/1103) te Uredbi Vijeća (EU) 2016/1104 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog pra-

18 Josipović, T., Javni bilježnici kao poveznica hrvatskog i europ-skog e-pravosuđa, u: Maleković, I. (ur.), Hrvatsko javno bilježniš-tvo, Hrvatska javnobilježnička komora, Zagreb, 2014., str. 126.

19 Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003. od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000., Služ-beni list EU L 338/1 od 27. 11. 2003.

20 Uredba (EU) br. 650/2012. Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđiva-nju, Službeni list EU L 201, 27. 7. 2012., str. 107.–134. Posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19 vol. 010, str. 296.–323.

21 Uredba (EU) Vijeća 2016/1103 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih re-žima, Službeni list EU L 183/1 od 8. 7. 2016.

va te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima imo-vinskih posljedica registriranih partnerstava22 (dalje: Uredba 2016/1104).23 S obzirom na to da su Uredba 2016/1103 i Uredba 2016/1104 u primjeni tek od ove godine i još uvijek nedostaje praktičnog iskustva u postupanju sukladno njihovim odredbama, njima se nećemo baviti dalje u ovome radu. Prije negoli je u 2015. godini započela primjena Ured-be 650/2012. o nasljeđivanju, odnosno prije nego što su hrvatski javni bilježnici preuzeli nadležnost da po-stupaju u predmetima prekograničnog nasljeđivanja, u hrvatskoj je pravnoj teoriji upozoreno da je riječ o novoj i složenoj dimenziji njihova postupanja, koja će predstavljati ozbiljan test spremnosti javnih bilježni-ka za aktivno uključivanje u pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima.24 Premda je riječ o još uvijek razmjerno oskudnoj praksi25 postupanja sukladno Uredbi 650/2012. o nasljeđivanju, njezina analiza ipak može poslužiti kako bi se provjerilo od-govaraju li javni bilježnici uspješno na povjerenu im zadaću. U tom smislu, uspostavljenu praksu razmotrit će se i u kontekstu recentnih odluka Suda pravde EU-a, u predmetima C-218/16 Kubicka26, C-558/16 Mah-nkopf27, C-20/17 Oberle28 i C-658/17 WB29.

2. ADJUDIKATIVNA ULOGA JAVNIH BILJEŽNIKA U PRIMJENI PRAVA EU-a

– JAVNI BILJEŽNICI (NI)SU SUD

2.1. Ovrha na temelju vjerodostojne ispraveŠiroka rasprava povedena u hrvatskoj, ali i inozemnoj pravnoj teoriji vezano uz presude Suda pravde EU-a u predmetima Zulfikarpašić i Pula parking, prema ko-jima javni bilježnik nije sud u smislu odredaba čl. 4. Uredbe 805/2004. niti čl. 3. Uredbe Brisel I bis, iznje-

22 Uredba Vijeća (EU) 2016/1104. od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima imovinskih posljedica registriranih partnerstava, Službeni list EU L 183/1 od 8. 7. 2016.

23 U hrvatskom je pravnom sustavu, bez obzira na dominantno shvaćanje kako se uredbe kao instrumenti EU-a izravno primje-njuju te nema potrebe za donošenjem dodatnih nacionalnih pro-pisa, donesen je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 650/2012. Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadlež-nosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju (NN 152/14). Vidi više o tome: Poretti, P., Postulati prava Europske unije u građanskome parničnom postupku – očekivanja nasuprot realnosti, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, 10(2019)1, str. 321.-352.

24 Tako: Josipović (2014), str. 131.25 Prema istraživanju, koje je provela Hrvatska javnobilježnička ko-

mora među svojim članovima, do kraja 2018. godine hrvatski jav-ni bilježnici postupali su u 78 predmeta prema Uredbi 650/2012. o nasljeđivanju. Premda je riječ o internom istraživanju, čiji su podatci ljubaznošću Komore ustupljeni autoru, smatramo da su vrijedni pozornosti te mogu poslužiti kao pokazatelj o učestalosti postupanja hrvatskih javnih bilježnika u predmetima nasljeđiva-nja s prekograničnim obilježjem.

26 Predmet C-218/16 Kubicka, 12. listopada 2017., EC-LI:EU:C:2017:755.

27 Predmet C-558/16 Mahnkopf, 1. ožujka 2018., EC-LI:EU:C:2018:138.

28 Predmet C-20/17 Oberle, 21. lipnja 2018., ECLI:EU:C:2018:485.29 Predmet C- 658/17 WB, 23. svibnja 2019., ECLI:EU:C:2019:444.


drila je niz argumenata na koje bi se ovdje vrijedilo osvrnuti.30 Zanimljivo je, možda i indikativno da je raz-matranju nekih od tih argumenata Sud pravde EU-a u ukupnosti obratio vrlo malo pozornosti. Najprije, pitanje zbog čega se, za razliku od švedske službe za izvršenje u skraćenom postupku u vezi s platnim nalozima, hrvatskoga javnog bilježnika ne smatra „sudom“ u smislu Uredbe 805/2004. Sud prav-de EU-a u suštini kaže da je tako jer je za razliku od hr-vatskoga javnog bilježnika, u odredbi čl. 4. t. 7. Ured-be 805/2004. izrijekom predviđeno da izraz „sud“ u smislu Uredbe 805/2004. obuhvaća to tijelo. Tako je još, jer za razliku od čl. 3. st. 2. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, koja pod pojmom „sud“ uz pravosudna tijela uzima i sva druga tijela nadležna u tom području, Uredba 805/2004. ne posjeduje nikakvu opću odred-bu s takvim učinkom. Konačno, tako je i jer je istoga dana Sud pravde EU-a „uspostavio“ takvu praksu u odnosu na tumačenje odredbe čl. 3. Uredbe Brisel I bis, tumačeći da hrvatski javni bilježnik nije „sud“ jer ta odredba uključuje samo javne bilježnike u Mađar-skoj i švedsku službu za izvršenje. Ovdje Sud pravde EU-a u suštini podcrtava da je dostatno da je zako-nodavac EU-a želio uvrstiti iznimke u odnosu na ma-đarske javne bilježnike i švedsku službu za izvršenje31 da bi se ta tijela smatrala „sudom“, neovisno jesu li ta tijela organski povezana s pravosudnim ustrojem dr-žave članice.32 Znači li to da je hrvatski zakonodavac „pogriješio“ utoliko što formalno nije uključio javne bi-lježnike u pravosudni sustav? Bi li u protivnom za Sud pravde EU-a uopće bilo sporno ili nužno propitivati može li se javnog bilježnika smatrati „sudom“ u smislu Uredbe 805/2004.? Ili bi se u tom slučaju hrvatske jav-ne bilježnike automatizmom izjednačilo s mađarskim javnim bilježnicima i švedskom službom za izvršenje? Prema shvaćanju Europske komisije, koja posebno ne analizira uvjete pod kojima postupaju hrvatski javni bi-lježnici, odluke koje oni donose mogle bi se smatrati „sudskim odlukama“ u smislu Uredbe br. 805/2004. samo u slučaju da se ta uredba izmijeni tako da se njome predvidi to izjednačavanje.33 Sve ovo ostavlja dojam da ispravan zaključak iznesen u hrvatskoj prav-noj teoriji da je za Sud pravde EU-a dostatno uteme-ljiti razlikovanje između tijela na okolnosti da su neka od njih uključena u pojam suda, a druga ne.34 Naime, Sud pravde EU-a nije nigdje pojasnio što to sadržajno ili funkcionalno švedsku službu za izvršenje čini su-dom i toliko razlikuje od hrvatskoga javnog bilježnika. No je li u kontekstu prava EU-a ovako izolirano, tekstu-alno tumačenje poželjno?

30 Ostala pitanja koje je Sud pravde EU-a razmatrao u predmetima Zulfikarpašić i Pula parking, poput pitanja može li javni bilježnik i pod kojim uvjetima izdati potvrdu o europskom ovršnom naslovu za rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, ili ta ovlast pri-pada sudu (Zulfikarpašić, t. 51) ovdje se neće detaljno analizirati.

31 Vidi: NO Bot, mišljenje u predmetu Zulfikarpašić, t. 93. 32 Tako: NO Bot, mišljenje u predmetu Zulfikarpašić, t. 88. 33 Tako: NO Bot, mišljenje u predmetu Zulfikarpašić, t. 92. Isto tako,

Pula parking, t. 41.34 Bratković, M., Zašto hrvatski javni bilježnici nisu sud? U povodu

presuda Suda EU-a Pula Parking i Zulfikarpašić, u: Barbić, J., Bratković, M. (ur.), Godišnjak Tribina Pravnog fakulteta Sveuči-lišta u Zagrebu i Kluba pravnika grada Zagreba, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017., str. 122.

Ništa sadržajnija u tumačenju razloga zbog kojih se mađarskoga javnog bilježnika i švedsku službu za iz-vršenje smatra sudom u smislu Uredbe Brisel I bis, ali ne i hrvatskoga javnog bilježnika, ne nudi ni presu-da u predmetu Pula parking. Premda je Sud pravde EU-a smatrao dostatnim pozvati se na tu presudu, kao ustanovljenu judikaturu Suda u predmetu Zulfi-karpašić, stvarno ona ne donosi ništa elaboriranije argumente. Podjednako se poziva na tekstualno tu-mačenje odredbe čl. 3. Uredbe Brisel I bis kao i okol-nost da njome nije predviđena opća odredba koja bi proširila pojam „sud“ kako je to postulirano u Uredbi 650/2012. o nasljeđivanju. Uzima još u obzir da tijekom procesa izrade Prijedloga Uredbe Brisel I bis zakono-davac EU-a nije prihvatio da se pojam „sud“ odredi na način da uključuje „sva tijela za koja države članice odrede da su nadležna u područjima obuhvaćenima područjem primjene […] uredbe”.35 U bitnome, čini se da Sud pravde EU-a i ovdje kaže da je dostatno da se zakonodavac EU-a u pojedinoj Uredbi odlučio za uže ili šire definiranje pojma „sud“, pri čemu razlozi ne mo-raju biti jasno uočljivi ili od strane Suda objašnjivi, da to za njega čini uvjerljiv argument. Pri tome, okolnost da se prilikom „procjene“ koja tijela iznimno mogu biti „sud“ hrvatske javne bilježnike uopće nije uzimalo u obzir, što proizlazi iz argumentacije Vlade RH, prem-da se Uredba Brisel I bis (kao i Uredba 805/2004.) ravnopravno primjenjuje u RH kao državi članici, Sud pravde EU-a smatra nebitnim.36 Treba li ovakav od-govor Suda pravde EU-a tumačiti na način da Vlada RH nije trebala u postupku pred Sudom pravde EU-a tražiti opravdanja za propust da se zatraži uvrštava-nje hrvatskih javnih bilježnika u predviđenu iznimku? Ili pak da bi ishod bio jednak, čak i da se uvrštavanje takve iznimke na vrijeme zatražilo? Ipak, mnogo više nego odgovoriti na pitanje je li Sud pravde EU-a pogriješio prilikom ocjene može li se hrvatski javni bilježnik smatrati „sudom“ u smislu odredaba Uredbe 805/2004. i Uredbe Brisel I bis, čini nam se preispitati argumente kojima se poslužio da dokaže ispravnost svoga shvaćanja. Složili bismo se sa Schlürmann, koja je suglasna sa sistematičnim pri-stupom Suda pravde EU-a, koji počiva na tumačenju odredaba čl. 1., 2., i 3. Uredbe Brisel I bis u definiranju pojmova „sud“ ili „tribunal“ te odriče mogućnost da se prihvati šire tumačenje pojma „sud“ kako su to traži-li grad Pula i Vlada Republike Hrvatske (dalje: RH).37 No određeni dijelovi toga tumačenja otvaraju prosto-ra za dvojbe i primjedbe. Primjerice, okolnost da Sud pravde EU-a odbija primijeniti funkcionalni pristup te uvažiti da istodobno odredba čl. 3. st. 2. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju svrstava javnog bilježnika u pojam „sud“, uz obrazloženje da Uredba Brisel I bis ne posjeduje opću odredbu s takvim učinkom.38 Ta-kvom tumačenju Suda pravde EU-a, bez ponuđenih dodatnih argumenata, nažalost, manjka uvjerljivost.39

35 Pula parking presuda, t. 55.36 Pula parking presuda, t. 46.37 Pula parking, presuda, t. 41. i 46.38 Pula parking, presuda, t. 48. 39 Schlürmann, L., Croatian Public Notaries under European Civil

Procedure Law. A Commentary on the Judgment of the Court of Justice of the European Union (Second Chamber) March 9, 2017, Case C-551/15 – Pula parking, Cuadernos de Derecho


Naime, Sud pravde EU-a ovdje svjesno (?) zaobila-zi raspravu o otvorenom pitanju, zbog čega se ove dvije Uredbe suštinski razlikuju u pogledu pristupa prema javnim bilježnicima, koji su prema unutrašnjim propisima država članica tijela ovlaštena odlučivati, baš kao i sud. Posve površnim čini nam se razliku u poimanju javnog bilježnika kao „suda“ između Ured-be 650/2012. o nasljeđivanju i Uredbe Brisel I bis tra-žiti u različitoj kodifikaciji unutar samih instrumenata. Konkretno, za različitu interpretaciju pojma „sud“ ne bi trebalo biti odlučna okolnost da Uredba Brisel I bis sadrži isključivo pravila o nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim stvarima s prekograničnim obilježjem, dok Uredba 650/2012. o nasljeđivanju kao „suvremeniji instrument“ sadrži i pravila o nadležnosti, mjerodavnom pravu te prizna-nju i ovrsi odluka u prekograničnim nasljednim stvari-ma.40 Istodobno, s obzirom na to da Sud pravde EU-a sam nije ponudio druge, odnosno „ozbiljnije“ razloge različitoga pristupa zakonodavca EU-a pri obliko-vanju pojma „sud“ u kontekstu Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju te Uredbe Brisel I bis, preostaje jedino špekulirati o toj mogućnosti.Nadalje, kako bi obrazložio zbog čega hrvatske jav-ne bilježnike ne smatra „sudom“ u smislu Uredbe Brisel I bis, Sud pravde EU-a posve se oslanja na razlikovanje sudskih i javnobilježničkih funkcija koje je uspostavio prije u svojoj judikaturi41 te na nacional-nu klasifikaciju, odnosno odvojenost javnobilježničke službe od sudske vlasti u RH.42 Time je Sud pravde EU-a, kako ističe Schlürmann, u izravnoj kontradik-ciji s uvriježenim autonomnim tumačenjem pojmova prava EU-a, koje se nikako ne bi smjelo sastojati od upućivanja na nacionalno pravo države članice.43 Unatoč ne posve ‘neprobojnoj’ argumentaciji Suda pravde EU-a u predmetima Zulfikarpašić i Pula par-king, čini se kako je ona ipak imala određeni utjecaj na odluku hrvatskog zakonodavca za značajnije iz-mjene u uređenju načina sudjelovanja javnih bilježni-ka u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, kojima oni postaju tek pomoćno tijelo odnosno povje-renici suda. Međutim, potrebno je naglasiti kako iz judikature Suda pravde EU-a ne proizlazi protuustav-nost postojećeg rješenja s gledišta internoga javnog poretka, niti obveza za hrvatskog zakonodavca da ga zamijeni novim. Pravni su teoretičari stoga sugerirali da je bilo moguće zadržati postojeći postupak za ovr-hu koja se provodi u RH, a omogućiti onima koji žele provesti ovrhu u drugim državama članicama da im na njihov zahtjev sud izda platni nalog.44

Transnacional, 10(2018)2, str. 947.-953. na str. 952. 40 Ibid., str. 953.41 Predmet C-32/14 ERSTE Bank Hungary, 1. listopada 2015.,

EU:C:2015:637, t. 47; predmet C-53/08 Komisija/Austrija, 24. svibnja 2011., EU:C:2011:338, t. 103; predmet C-392/15 Komisi-ja/Mađarska, 1. veljače 2017EU:C:2017:73, t. 111.

42 Pula parking, presuda, t. 56.43 Schlürmann (2018), str. 952. Pula parking, presuda, t. 33.44 Poslovni dnevnik, Dika, Nacrt ovršnog zakona korak unazad i

kontra Unije, 26. 4. 2019., dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/nacrt-ovrsnog-zakona-korak-unazad-i-kontra-uni-je-352523, 6.7.2019. Vidi: Uzelac (2018), str. 653. (ograničeno na čiste građanske i trgovačke sporove); vidi: zaključak u Bratković (2017), str. 310.–313.

Izmjenama postojećega ovršnog sustava, s jedne strane, željelo se osigurati kontradiktornost kao pret-postavku usklađenosti postupka u kojemu se dono-si rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sa zahtjevima prava EU-a. Prema Uzelcu, riječ je o eksternoj dimenziji pritiska na preobrazbu.45 Ovdje ćemo pokušati kratko preispitati hoće li se to pred-viđenim rješenjima i ostvariti.46 Tako je u Prijedlogu Ovršnoga zakona iz 2019. godine47 (dalje: Prijedlog OZ-a) predviđeno novo uređenje ovršnog sustava. Ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave po-kreće se podnošenjem prijedloga nadležnom sudu. Pri tome, suženi krug vjerodostojnih isprava se sada sastoji od računa, izvatka iz poslovnih knjiga i obra-čuna kamata (arg ex čl. 32. st. 1. Prijedloga OZ-a).48 Sud će nakon što zaprimi uredan prijedlog ovrhovo-ditelja (na obrascu, elektroničkim putem) automat-skom dodjelom spisa dodijeliti spis javnom bilježniku prema abecednom redu (arg ex čl. 41. u vezi s čl. 42. Prijedloga OZ-a). Novinu predstavlja i odredba ko-jom se predviđa da kada javni bilježnik zaprimi ure-dan prijedlog ovrhovoditelja, zaključkom će pozvati ovršenika da u roku od 15 dana ispuni svoju obve-zu prema ovrhovoditelju ili da se u tom roku očituje osporava li i u kojem dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu (arg ex čl. 40. st. 5. Prijedloga OZ-a). Ako ovršenik ne ospori prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će izraditi nacrt odluke za suca i dostaviti ga elektroničkim pu-tem sudu u strojno čitljivom obliku (arg ex čl. 42. st. 1. Prijedloga OZ-a). Rješenje o ovrsi izdaje sud, ako nacrt odluke kojeg mu dostavi javni bilježnik ispunja-va pretpostavke za njegovo usvajanje, potpisuje ga elektroničkim potpisom i dostavlja ga strankama (arg ex čl. 44. st. 2. Prijedloga OZ-a). Ovršenik ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi. Osim što je prilikom izrade Prijedloga OZ-a hrvatski zakonodavac bio usmjeren na pružanje dostatnih ga-rancija kontradiktornosti kao preduvjeta usklađenosti sa standardima prava EU-a, s druge strane, pokušao je ukloniti nedostatke u uređenju postupka javnobi-lježničke ovrhe, za koje se prigovaralo da ugrožavaju prava stranaka.49 Prema Uzelcu riječ je o internoj di-menziji pritiska na preobrazbu javnobilježničke ovr-he.50 U tom su smislu uvedena rješenja koja bi trebala osigurati opće postupovna jamstva prava na pravič-no suđenje u ovršnom postupku, poput ostvarivanja

45 Tako: Uzelac (2018), str. 639., 641.46 Tako proizlazi i iz Ocjene stanja i osnovna pitanja koja se uređuju

Prijedlogom OZ-a, str. 2. Prijedlog Ovršnog zakona, srpanj 2019., službene stranice Vlade Republike Hrvatske, https://vlada.gov.hr/sjednice/166-sjednica-vlade-republike-hrvatske-26332/26332 (pristupljeno 10. srpnja 2019.).

47 Prijedlog Ovršnog zakona, srpanj 2019., službene stranice Vla-de Republike Hrvatske, https://vlada.gov.hr/sjednice/166-sjedni-ca-vlade-republike-hrvatske-26332/26332 (pristupljeno 10. srp-nja 2019.).

48 Time je iz kruga vjerodostojnih isprava isključena mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispra-vom (arg ex čl. 31. st. 1. OZ-a).

49 Poretti, Paula, Debt Collection Practices under Croatian enfor-cement law – Is there a way out for over-indebted consumers, European Consumer and Market Law (EuCML), Springer/ Kluwer, 6(2018), str. 233.-241. Usporedi Uzelac (2018), str. 640.

50 Tako Uzelac (2018), str. 639.


prava na urednu dostavu, besplatnu pravnu pomoć te pravo na žalbu, koje je vidljivo iz obveze javnog bilježnika da u zaključku donesenom na temelju pri-jedloga za ovrhu koji je potpun, dopušten i osnovan uputi i upozori ovršenika na ta prava (arg ex čl. 42. st. 6. Prijedloga OZ-a). Istodobno, ne treba zanemariti kritike novopredlože-nog uređenja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Dika tako smatra da se ono protivi intenciji zakonodav-ca EU-a da se u svrhu promicanja ciljeva Prijedloga Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pružatelji-ma usluga servisiranja kredita, kupcima kredita i na-plati kolaterala51 u državama članicama osiguraju ubr-zani izvansudski mehanizmi naplate, kakav se novim Prijedlogom Ovršnog zakona u RH upravo namjerava ukinuti.52 Prema Maganić, dejudicijalizacija u ovršnom postupku je nužnost, jer zadržavanje ovrhe u sudskoj nadležnosti znači i zadržavanje njezinih nedostataka poput velikog broja predmeta i dugotrajnosti ovršnih postupaka. U tom se smislu javnobilježnička ovrha pokazala kao dobar model rasterećenja pravosuđa od velikog broja predmeta nevelike složenosti.53

2.1.1. Otvorena pitanja u vezi (re)judicijalizacije ovrhe na temelju vjerodostojne ispravePremda je odjek odluka Suda pravde EU-a u predme-tima Zulfikarpašić i Pula parking u hrvatskom pravo-sudnom prostoru bio očekivano snažan, podjednako su neke od njegovih posljedica neočekivane. Tako ne čudi nesavršenost pravne argumentacije, odnosno njezina dvojbena uvjerljivost u pojedinim aspektima54, jer to nije rijetka pojava u judikatima Suda pravde EU-a. Mnogo više začudan je pristup hrvatskog zakono-davca, koji se neovisno o tome poslužio autoritetom Suda pravde EU-a u njihovoj pozadini kao opravda-njem za redefiniranje ovlasti javnih bilježnika u prije im povjerenim postupcima ovrhe na temelju vjerodo-stojne isprave. Pri tome, zakonodavac se odlučio za integralni pristup, uređujući istodobno novi način po-stupanja za nacionalne i postupke s prekograničnim obilježjem, premda isključivo prekogranični kontekst u kojemu je Sud pravde EU-a preispitivao dosadaš-nji koncept javnobilježničke ovrhe ne opravdava, niti još važnije, nalaže takvu intervenciju. Unatoč brojnim kritikama, Vlada RH je usvojila Prijedlog Ovršnog zakona. S obzirom na to da je njime predviđeno su-djelovanje suda i javnog bilježnika kao njegova po-

51 Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pružateljima usluga servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala, COM/2018/0135 final - 2018/063 (COD).

52 Poslovni dnevnik, Dika, Nacrt ovršnog zakona korak unazad i kontra Unije, 26. 4. 2019., dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/nacrt-ovrsnog-zakona-korak-unazad-i-kontra-uni-je-352523, 6.7.2019.

53 Tako Maganić (2018), str. 730.54 S obzirom na to da postupak izdavanja rješenja o ovrsi na te-

melju vjerodostojne isprave koji provode hrvatski javni bilježnici nije udovoljio kriteriju kontradiktornosti, Sud se nije upuštao u analizu djeluju li javni bilježnici u tom postupku kao neovisno i nepristrano tijelo da bi se mogli smatrati sudom u smislu Ured-be br. 805/2004 i Uredbe Bruxelles I bis. Moram priznati da bi meni odluka Suda bila plauzibilnija da se sam Sud pozabavio i pitanjem neovisnosti i nepristranosti javnih bilježnika. Bratković (2017), str. 121.

vjerenika u postupku, hoće li postupanje u proceduri predviđenoj Prijedlogom Ovršnog zakona zadovolji-ti europske kriterije, ostaje za vidjeti. Nekoliko je pri tome elemenata koje treba uzeti u obzir. - Koliko će uvođenje elementa kontradiktornosti u po-stupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave prido-nijeti jačanju određenog aspekta prava na pravično suđenje (pravo na pristup sudu), a istodobno slabjeti ostala motrišta (suđenje u razumnom roku, djelotvor-na pravna zaštita)? Jedan od najčešće iznesenih pri-govora tiče se bojazni da će višestruka kontrola prili-kom provođenja postupka (premda zamišljena kako bi se osiguralo zaštita prava ovršenika; na ispunjenje obveze, pobijanje zahtjeva) rezultirati u kompleksni-jem, pa time i produljenom te za ovršenika skupljem postupanju.- Koje će učinke promjene koje traži uvođenje nove procedure ovrhe na temelju vjerodostojne isprave imati na sposobnost sudova da uz aktualno optere-ćenje uspješno preuzmu povjerenu im ulogu? Ako se pođe od temeljne pretpostavke hrvatskog zakono-davca da se ovom procedurom uvažavaju europski standardi, za očekivati je da su izvršene detaljne pro-cjene u pogledu dodatnog opterećenja sudova koje će njezino provođenje donijeti. No nije li rasterećenje sudova bilo razlogom da se 2005. godine ovrha na temelju vjerodostojne isprave premjesti i povjeri jav-nim bilježnicima? Ne sugeriraju li sličan smjer i tren-dovi dejudicijalizacije aktualni diljem EU-a? Pri tome, nije zanemarivo da osobito u svjetlu primjene prava EU-a, zadaća sudova sada postaje još složenija. Na to je nedavno upozorila pravna teorija analizirajući predmet Profi Credit Polska v. Mariusz Wawrzosek55. Naime, iz jedne od posljednjih odluka u kojoj se bavio djelotvornošću nacionalnih postupaka u odnosu na zaštitu potrošača od nepoštenih ugovornih odreda-ba, proizlazi nužnost da se u nacionalnom postupku, uključujući ovršni postupak, osigura nadzor po služ-benoj dužnosti moguće nepoštene naravi odredbi sadržanih u dotičnom ugovoru.56 Stoga bi predloženi ovršni postupak trebao uključivati i dopunsku obvezu da se uz akt kojim se postupak pokreće podnesu i po-datci o glavnom ugovoru koji bi omogućili da se već u navedenu stadiju propita, prvo, je li riječ o potrošač-kom ugovoru te, drugo, jesu li odredbe takva ugovora poštene ili ne. Te bi se okolnosti trebale propitati po službenoj dužnosti, pri čemu bi, slično španjolskom uređenju, kvalifikaciju odnosa mogli provjeriti sudski savjetnici ili drugi sudački pomoćnici, ako se utvrdi ili posumnja da je riječ o potrošačkom ugovoru, ex of-ficio kontrolu poštenosti ugovornih odredbi trebao bi sumarno obaviti sudac prije nego što bude doneseno rješenje koje će meritorno riješiti zahtjev.57

- Koliko su modeli koji su poslužili za kreiranje rješenja iz Prijedloga Ovršnog zakona, usuglašeni sa zahtje-vima koje postavlja najnovija judikatura Suda pravde EU-a u pogledu djelotvornosti zaštite koja se pruža

55 Predmet C-176/17 Profi Credit Polska v. Mariusz Wawrzosek, 13. rujna 2018., ECLI:EU:C:2018:711.

56 Profi Credit Polska, cit., t. 44; v. i Finanmadrid EFC, cit., t. 46, i Aktiv Kapital Portfolio, cit., t. 30.

57 Uzelac (2018), str. 655.


potrošačima kao ovršenicima (predmet C407/18, Ku-har v. Addiko Bank)58? Primjer slovenske ovrhe na te-melju vjerodostojne isprave apostrofiran je kao jedan od onih čija bi rješenja trebala inspirirati hrvatskoga zakonodavca. No čini se da je najnoviji zahtjev za prethodnu odluku u predmetu Kuhar v. Addiko Bank razotkrio određene nedostatke slovenskoga ovršnog sustava, o kojima bi također trebalo voditi računa. - Je li sustav dostatno tehnološki opremljen i edu-kativno-stručno pripremljen za korištenje sredstava elektroničke komunikacije? Uz kapacitete nadležnih tijela ovdje treba razmotriti i objektivne mogućnosti stranaka da sudjeluju u tom obliku u postupku. Sva-kako nije za očekivati, barem u inicijalnoj fazi pri-mjene, da će korištenje elektroničke komunikacije unaprijediti tijek postupka, niti pozitivno djelovati na njegovo ubrzanje.

2.2. Ostavinski postupakZa razliku od provođenja ovrhe na temelju vjerodo-stojne isprave, nadležnost javnih bilježnika za vo-đenje ostavinskog postupka u nacionalnim okvirima nikada nije izazivala osobite dvojbe u pravnoj teoriji, niti je bila predmetom kritike u široj javnosti. Podjed-nako, čini se da je i za zakonodavca EU-a bilo pri-hvatljivo kao „sud“ nadležan za provođenje postupka nasljeđivanja s prekograničnim obilježjem, sukladno Uredbi 650/2012. o nasljeđivanju, odrediti sva pra-vosudna tijela i sva ostala tijela i pravne stručnjake s nadležnošću u nasljednim stvarima koji izvršavaju pravosudne funkcije ili postupaju u skladu s prene-senim ovlastima od strane pravosudnog tijela ili po-stupaju pod nadzorom pravosudnog tijela (arg ex čl. 3. st. 2. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju). U gotovo četverogodišnjoj praksi postupanja u postupcima na-sljeđivanja s prekograničnim obilježjem, hrvatski su javni bilježnici pokazali visoku razinu posvećenosti pravilnoj i ujednačenoj primjeni prava EU-a.59 O tome najbolje govore rezultati sustavnog istraživanja pri-mjene Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, od počet-ka njezine primjene do danas.60 Ipak, ono je ukazalo na postojanje određenih barijera, uvjetovanih nepot-punom koordinacijom hrvatskog zakonodavstva s Uredbom 650/2012. o nasljeđivanju kao i određene poteškoće u njezinoj primjeni, koje su dijelom poslje-dica impostacije pojedinih njezinih rješenja, a dijelom razilaženja u tumačenja pojedinih od njih u različitim jurisdikcijama. Među ovima prvima treba istaknuti ne-usklađenost u uređenju ostavinskoga postupka koji se prema hrvatskom pravu provodi kao izvanparnični postupak, a pokreće ga sud po službenoj dužnosti

58 Više o tome vidi: Novi ovršni zakon u svjetlu presude Suda EU-a u predmetu 407/18. Kuhar v. Addiko Bank (u postupku objave).

59 Hrvatska javnobilježnička komora je za potrebe svojih zborova organizirala brojne edukacije i stručne radionice iz područja pri-mjene Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju te sudjelovala u proved-bi projekta CNUE-a “Europe for Notaries – Notaries for Europe” 2015.-2017. training programme.

60 Vidi: istraživanje u okviru projekata Planning the future of cross border families (EuFam’s I) i Facilitating cross border family life; towards a common European understanding (EuFam’s II) dostu-pno na: https://www.pravos.unios.hr/projekt-eu-fam/eufams-ii , pristupljeno 1. 8. 2019.

(ex officio) nakon primitka smrtovnice (arg ex čl. 11. Zakona o provedbi Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju u vezi s čl. 175., 176. i 210. ZN-a). Problem ovdje proizlazi iz okolnosti da režim Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju kao primaran predviđa postupak koji se pokreće na zahtjev stranaka, dok modalitete ex offo postupanja tek sporadično uzima u obzir (arg ex čl. 14. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju).61 Ovakvo je rješenje problematično i u kontekstu određivanja pre-kograničnog obilježja te nadležnosti hrvatskoga jav-nog bilježnika za postupanje u predmetu. Naime, sud po službenoj dužnosti pokreće postupak po primitku smrtovnice, a bez prethodnog utvrđivanja prekogra-ničnog obilježja u predmetu i nadležnosti hrvatskoga javnog bilježnika. Tek kada sud povjeri predmet jav-nom bilježniku, on utvrđuje njihovo postojanje (arg ex čl. 176. st. 3. i 4. ZN-u). Zbog nedostatka smjernica unutar Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, utvrđiva-nje prekograničnog obilježja predmeta nije uvijek (a osobito tek u početku primjene Uredbe) jednostav-na zadaća.62 Usto uobičajeno boravište ostavitelja u trenutku smrti, kao temeljni kriterij za uspostavljanje nadležnosti, nije definirano Uredbom 650/2012. o na-sljeđivanju nego se nadležna tijela imaju voditi po-moćnim kriterijima navedenima u recitalima 23. i 24. Preambule. 63 U postupcima gdje nasljednici (osobito ako imaju uobičajeno boravište izvan RH) ne sudjelu-ju aktivno, javni bilježnik nije u mogućnosti doznati re-levantne okolnosti pa ne može bez poteškoća utvrditi niti prekogranično obilježje predmeta niti svoju nad-ležnost kako bi postupao sukladno Uredbi 650/2012. o nasljeđivanju.64 Zabilježene su i situacije u kojima je sud ili javni bilježnik odlučio primijeniti nacionalno

61 Calvo Caravaca, AL.; Davi, A.; Mansel, HP., (ur.), The EU Succe-ssion regulation: A Commentary, Cambridge University, 2016., str. 238.-239.

62 Pravna literature sugerira četiri elementa koja se mogu uzeti u obzir: sud ili drugo tijelo nadležno u postupku, ostavitelj, nasljed-nici i mjesto gdje se imovina nalazi. Poretti, Paula, Nadležnost, nadležna tijela i postupci prema Uredbi (EU) br. 650/2012. o nasljeđivanju, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 37 (2016), 1, 561.-587. na str. 565. Vidi još: Drličková, K., Rohová, I. (ur.), Habitual Residence as a Single Connecting Factor Under the Succession Regulation, u: Scientific Cooperations Works-hops on Social Sciences (Scientific Cooperations, Ankara, 2015., str. 374.

63 Vidi Calvo Caravaca, Davi, Mansel (2016), str. 27. Pravna literatura nudi slabe smjernice, spominjući koncept uobičajenog boravišta ostavitelja ili okolnost da ostavitelj posjeduje nekretni-nu u određenoj državi ili činjenicu da je državljanin neke države kao tipične elemente na kojima se može utemeljiti međunarodno obilježje predmeta. No treba imati na umu da je riječ o promje-njivim kategorijama.

64 Primjerice, Općinski sud u Vukovaru, stalna služba Županja O-2543/15. U ovom predmetu javni je bilježnik otvorio osta-vinski postupak po primitku smrtovnice od Općinskog suda u Vukovaru, stalna služba u Županji. Javni bilježnik provodio je postupak na temelju dostupnih mu informacija prema kojima je ostavitelj umro u Njemačkoj, gdje se pretpostavilo da je živio sa suprugom kao jedinom nasljednicom supruga, a da je iza njega ostala imovina u RH. Tijekom postupka javni je bilježnik pokušao uspostaviti kontakt sa suprugom ostavitelja, ali nije uspio. Unatoč nemogućnosti da pravilno utvrdi okolnosti, javni je bilježnik proveo postupak. Utvrdio je nadležnost, unatoč tome što je posljednje uobičajeno boravište ostavitelja vjerojatno bilo u Njemačkoj. Moguće je da je čak došlo do litispendencije (osobito ako je u Njemačkoj pokrenut postupak za odlučivanje o imovini koja se ondje nalazila), no s obzirom na pasivnost su-pruge ostavitelja, javni bilježnik nije tu okolnost mogao utvrditi.


pravo umjesto Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju. Za pretpostaviti je da je to posljedica dugogodišnjeg po-stupanja prema Zakonu o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima65 (dalje: ZRSZ) prema kojemu je hrvatski sud imao is-ključivu nadležnost odlučivati o nepokretnoj imovini hrvatskih državljana (arg ex čl. 71. st.1. ZRSZ-a). Isto tako, ako je riječ o ostavitelju koji je državljanin treće države i u trenutku smrti nema domicil niti državljan-stvo države članice, ali ima uobičajeno boravište, jav-ni bilježnici mogu propustiti prepoznati da je Uredba 650/2012. o nasljeđivanju primjenjiva. U tom slučaju, umjesto uobičajenog boravišta, državljanstvo i mje-sto gdje se nekretnina nalazi ostaju relevantni krite-riji na kojima se temelji utvrđivanje nadležnosti.66 Za očekivati je da od stupanja na snagu novog Zakona o međunarodnom privatnom pravu67 (dalje: ZMPP-u) koji jasno upućuje na primjenu Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, ovakve situacije više ne bi trebale pred-stavljati izazov u postupanju za javne bilježnike. 68 Isto tako, premda ZMPP-u ne definira pojam uobičajenog boravišta, donosi smjernice koje bi trebale koristiti nadležnim tijelima kako bi lakše utvrdili elemente rele-vantne za prepoznavanje uobičajenog boravišta. Također, potrebno je upozoriti na određenu prak-su u primjeni, odnosno izostanku primjene Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju od strane nadležnih tijela drugih država članica. U nekoliko je slučajeva tako javni bilježnik nadležan sukladno odredbi čl. 4. Ured-be 650/2012. o nasljeđivanju (uobičajeno boravište ostavitelja u trenutku smrti) nakon započinjanja po-stupka utvrdio da je dio postupka već proveden pred tijelom druge države članice, ali da je u tom postupku odlučeno isključivo o imovini koja se nalazi u toj državi članici.69 Za ostalu imovinu nasljednici su upućeni da

65 Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (NN 53/91., 88/01.).

66 Primjerice, u slučaju državljanina treće države, a koji je umro u drugoj državi članici, javni je bilježnik prilikom utvrđivanja nadlež-nosti isključivo uzeo u obzir postojanje nekretnine u RH. Imajući u vidu prethodnu praksu (primjenu ZRSZ-a) propustio je uočiti da je posljednje uobičajeno boravište toga ostavitelja bilo u drugoj državi članici, i da tijelo te države članice ima nadležnost su-kladno odredbi čl. 4. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju. Čak i u slučaju odabira mjerodavnog prava prema odredbi čl. 5. st. 1. u vezi s odredbom čl. 22. Uredbe o nasljeđivanju, to ne bi moglo biti hrvatsko pravo, pa tako ne bi došao u obzir ni sporazum o nadležnosti po kojemu bi bio nadležan hrvatski javni bilježnik.

67 Zakon o međunarodnom privatnom pravu (NN 101/17.).68 Čl. 5. ZMPP-u. U smislu ovoga Zakona, uobičajeno boravište je

mjesto u kojemu fizička osoba pretežno živi bez obzira na to je li njezin boravak ili nastanjenje u tom mjestu registriran ili dopu-šten. Pri utvrđivanju uobičajenog boravišta valja osobito uzeti u obzir okolnosti osobne ili poslovne prirode koje ukazuju na trajne veze osobe s tim mjestom ili njezinu namjeru da takve veze us-postavi.

69 U ovom je kontekstu zanimljiv predmet ostaviteljice koja je imala posljednje uobičajeno boravište u RH, imovinu koja se nalazila u Republici Francuskoj i RH, a sin (jedini nasljednik) živio je u Francu-skoj. Premda je iz elemenata u predmetu proizlazila nadležnost hr-vatskoga javnog bilježnika prema odredbi čl. 4. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, prema naputku francuskoga javnog bilježnika sin je hrvatskom javnom bilježniku podnio zahtjev za izdavanje EPN-a u kojoj je navedena imovina u RH, kako bi francuski javni biljež-nik mogao provesti postupak i rasporediti ostavinu. Hrvatski javni bilježnik upozorio je da bi to bilo protivno režimu Uredbe, prema kojoj on ima nadležnost odlučiti o ostavini u cijelosti. Stoga je odbio izdati EPN, unatoč inzistiranju francuskoga javnog bilježnika.

postupak pokrenu pred nadležnim tijelom druge drža-ve članice (ovdje RH). Takvo je postupanje evidentno protivno režimu Uredbe 650/2012.. o nasljeđivanju koja predviđa jedinstvo ostavine. Naime, tijelo koje je nadležno provoditi postupak (ovdje hrvatski javni bi-lježnik) ima ovlast odlučiti o cjelokupnoj imovini ostavi-telja, neovisno gdje se ona nalazi.70 Zabilježen je i slu-čaj gdje je hrvatski javni bilježnik utvrdio nadležnost prema odredbi čl. 4. Uredbe 650/2012. o nasljeđiva-nju, no odlučio samo o imovini koja se nalazi u RH. Za sredstva na bankovnom računu u inozemstvu javni je bilježnik uputio nasljednike da pokrenu postupak u inozemstvu. Nadležno tijelo druge države članice uputilo je nasljednike da ponovno pokrenu postupak u RH te zatraže od javnog bilježnika izdavanje europske potvrde o nasljeđivanju (dalje: EPN).71 Za pravilnu primjenu Uredbe 650/2012. o nasljeđiva-nju osobito je značajno da je za nadležna tijela po-jam uobičajenoga boravišta jasan, nedvojben i jed-nostavno odrediv. Ipak, istraživanje prakse sugerira da je ispravan zaključak iznesen u pravnoj teoriji, da pojam nije dovoljno jasan i određen.72 Iz konzultacija provedenih s hrvatskim javnim bilježnicima tako pro-izlazi da iz okolnosti pojedinih predmeta nije uvijek jednostavno odrediti ili prepoznati uobičajeno boravi-šte ostavitelja u trenutku smrti73,74. Kako su upozorili pravni teoretičari, u situacijama gdje nasljednici ak-tivno sudjeluju u postupku moguće je zatražiti nado-punu zapisnika u odnosu na naknadne informacije koje služe određivanju uobičajenog boravišta75,76. No za pravne praktičare u RH nenaviknute na primjenu tih koncepata bit će potrebno određeno vrijeme te dostatna potpora u edukaciji kako bi se prilagodili. Uz pitanje određivanja nadležnosti povezana je i pro-blematika postupovnog manevriranja ili forum shop-pinga. Razlozi zbog kojih su nasljednici zainteresirani

70 Vidi: Calvo Caravaca, Davi, Mansel (2016), str. 134.71 Vidi više o tome: istraživanje u okviru projekta EuFams I i EuFms

II koje je prije spomenuto.72 Vidi Calvo Caravaca, Davi, Mansel (2016), str. 138. Vidi još:

Dutta, A. (2013) Novo međunarodno nasljedno pravo Evropske unije - prvo čitanje Uredbe o nasljednom pravu, Nova pravna re-vija, 9(2013)10. Kränzle, M., Heimat als Rechtsbegriff? Eine Un-tersuchung zu Domicile und gewöhnlichem Aufenthalt im Lichte der EU Erbrechtsverordnung, Tübingen, Mohr Siebeck, 2014., str. 271. Poretti (2016), str. 567.

73 The discussion was lead during an event prepared in the fra-mework of EUFams project. See Župan, M.; Drventić, M., Report on the Croatian good practices: Croatian exchange seminar, Osi-jek, 13-14 October, 2016.

74 EuFams Final Report, str. 126.-128. Pravni teoretičari su podsje-tili na mogućnost oslanjanja na Recitale 23. i 24. Preambule kao i na nekoliko dodatnih smjernica prilikom određivanja uobičajenog boravišta u postupcima nasljeđivanja s prekograničnim obiljež-jem. Primjerice, u slučajevima kada je riječ o hrvatskim državlja-nima, povratnicima iz inozemstva, gdje su dugo godina živjeli i radili; osobama koje su se zbog niže cijene smještaja i brige za starije osobe odlučili preseliti u RH iz drugih država članica; ili osobama koje dio godine žive u RH (ljetni dio godine), a dio u drugoj državi članici (ostatak godine). Pojasnili su da u nekim slučajevima i razdoblje od pet godina boravka u nekoj državi čla-nici ne mora nužno rezultirati u stjecanju uobičajenog boravišta. Društvena integracija i poznavanje jezika su značajni elementi za njegovo stjecanje (mjesto gdje osoba odlazi liječniku, gdje prima mirovinu, ima otvoren račun u banci).

75 Vidi: Župan, M., Drventić, M. Report on the Croatian good practi-ces: Croatian exchange seminar, 2016., str. 6.

76 Vidi Calvo Caravaca, Davi, Mansel (2016), str. 140.


za odabir tijela određene države članice kao nadlež-nog tijela najčešće se kriju u određenim prednostima bilo postupovne ili materijalne naravi u okviru zakono-davstva te države članice.77 Tako bi poticaj za odabir hrvatskoga javnog bilježnika kao nadležnog tijela za-sigurno bili niži troškovi postupanja ili porezni sustav koji je za nasljednike povoljniji od onih drugih država članica.78 Razlog se može pronaći i u nekim restriktiv-nim praksama nadležnih tijela pojedinih država čla-nica. Tako je slovenski sud nadležan za odlučivanje sukladno odredbi čl. 4. Uredbe 650/2012. o naslje-đivanju odbio uvrstiti u ostavinu i odlučiti o njezinoj raspodjeli nekretninu koja se nalazi u RH, za koju su nasljednici imali posjedovne listove (umjesto izvatka iz zemljišnih knjiga). S obzirom na to da je slovenski sud odbio postupiti, nasljednici su se obratili javnom bilježniku u RH kako bi proveli ostavinski postupak za taj dio imovine.79

Potrebno je upozoriti na dobru praksu uspostavljenu u hrvatskom pravnom sustavu vezano uz odredbu čl. 12. Uredbe 650/2012.. o nasljeđivanju. Budući da RH graniči s trećim državama (Bosna i Hercegovina, Republika Srbija), hrvatski javni bilježnici redovito kao tijelo nadležno sukladno odredbi čl. 4. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju u poziciji su odlučivati i o dijelu imovine koji se nalazi u nekoj od tih država. No kako je sukladno pravilima međunarodnoga privatnog prava tih država sud države gdje se nekretnina nalazi isključivo nadležan za odlučivanje o nekretnini, odluka hrvatskoga javnog bilježnika neće se priznati i izvrši-ti. Zbog tog se razloga hrvatski javni bilježnici u ta-kvim predmetima pozivaju na odredbu čl. 12. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju o ograničenju postupka koja ostavlja mogućnost da nadležno tijelo odluči da neće odlučiti o dijelu imovine koji se nalazi u trećoj državi. Čini se da još uvijek postoje određene dvojbe vezano uz svrhu EPN-a i način njegova izdavanja u pojedinim državama članicama. Česta je pojava da se nasljed-nici u posjedu EPN-a koji je izdalo nadležno tijelo dru-ge države članice (najčešće je riječ o Saveznoj Re-publici Njemačkoj, Republici Austriji...)80, a uz pomoć koje bi se trebali uknjižiti kao vlasnici na određenu nekretninu u RH sukladno odredbi čl. 69. st. 5. Uredbi 650/2012. o nasljeđivanju, zbog poteškoća pri uknji-žbi obraćaju za pomoć odvjetnicima, a oni potom jav-nim bilježnicima u RH. Problem najčešće proizlazi iz činjenice da nadležna tijela pojedinih država članica, postupajući sukladno vlastitim nacionalnim pravilima i zanemarujući ne samo uputu navedenu u obrascu

77 Ibid., str. 143.78 Vidi više o tome: Pavlinić, E., Kalamiza, A., Oporuka-(ne)sa-

mostalna raspolaganja, Paragraf, 3(2019)1, str. 42.-43. Obi-teljska ostavština na udaru države: Gdje se u Europi plaća najveći porez?, dostupno na: https://www.jutarnji.hr/incoming/obiteljska-ostavstinana-udaru-drzave-gdje-se-u-europi-pla-ca-najveci-porez/381451/ (pristupljeno 16. 7. 2019.).

79 U konkretnom predmetu odvjetnik nasljednika je pokušao pokre-nuti ostavinski postupak pred javnim bilježnikom u RH, premda je posljednje uobičajeno boravište ostaviteljice bilo u Republici Slo-veniji, a postupak je ondje već bio pokrenut. Razlog zbog kojega su nasljednici bili zainteresirani za pokretanje postupka u RH leži u činjenici da je dio nekretnina u RH bio u izvanknjižnom vlasniš-tvu te su iza ostaviteljice ostali posjedovni listovi, na temelju kojih je slovenski sud odbio postupati.

80 Vidi više o tome infra.

za izdavanje EPN-a, nego i smisao njegova izdavanja i korištenja, prilikom izdavanja EPN-a ne navode in-formacije potrebne za uknjižbu nekretnine u zemljiš-nu knjigu u RH.81 U namjeri da strankama pomognu s uknjižbom, hrvatski javni bilježnici ulažu dodatne napore kako bi korigirali imperfektni EPN i učinili ga podobnim kako bi se na temelju njega izvršila uknji-žba.82 Isto tako, zabilježeno je da su pojedini sudovi u RH, zbog učestalosti prakse izdavanja EPN-a u SR Njemačkoj i Republici Austriji bez opisa nekretnine (koje su nadležna tijela tih država članica odbila do-puniti odnosno ispraviti) započela provedbu tako iz-danih potvrda.Istodobno, hrvatske bi javne bilježnike trebalo po-hvaliti za veoma brzu prilagodbu izdavanju EPN-a, do sada nepoznatog instrumenta u hrvatskoj pravnoj praksi. U RH već je izdan zamjetan broj, a ozbiljan pristup njihovu izdavanju vidljiv je u poduzimanju radnji kojima se osigurava da prava svih nasljednika prilikom izdavanja EPN-a budu zaštićena.83 Ovdje opisana praksa postupanja nadležnih tijela po-jedinih država članica vezano uz izdavanje nepotpu-nog EPN-a nije problematična isključivo u kontekstu

81 Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 1329/2014. оd 9. prosinca 2014. o uspostavi obrazaca iz Uredbe (EU) br. 650/2012. Eu-ropskog parlamenta i Vijeća o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju, Službeni list L 359, 16. 12. 2014, str. 30.-84.

82 U nastavku su detalji predmeta koji su autoru ustupljeni ljubazno-šću javnog bilježnika D.K. iz Pule koji je postupao u konkretnom predmetu. 1.) Nadležni Sud u Münchenu (SR Njemačka) izdao je na zahtjev oporučnoga, univerzalnog nasljednika g. T., EPN, po-tvrđujući da je on jedini nasljednik cjelokupne ostavine svoje pok. supruge gđe T.; 2.) g. T. se obraća odvjetničkom uredu koji do-stavlja zahtjev za uknjižbu temeljeći ga na EPN-u kao i na izvad-cima iz zemljišnih knjiga iz kojih je razvidno da je oporučiteljica i dalje upisana kao vlasnica nekretnina u RH. Zemljišnoknjižni odjel odbija zahtjev za uknjižbu iz razloga navedenih u Rješenju posl. broj Z-14304/18 ; 3.) Prigovor kojega podnose pravni zastupnici g. T. odbijen je Rješenjem OS u Puli, iz razloga navedenih u tom rješenju; 4.) Pok. gđa T. preminula je 15. 10. 2016., a g. T. još uvijek nije upisao svoja zemljišnoknjižna prava u RH. Nakon pret-hodnog obraćanja hrvatskom javnom bilježniku i obavljenih kon-zultacija, na zahtjev g. T. dana 14. 6. 2019. javni bilježnik sastavio je Zapisnik o posvjedočenju činjenica koji je - pozivom na EPN, na tada aktualno zemljišnoknjižno stanje, kao i na Izjave g. T. dane na taj zapisnik, za cilj imao “popraviti” (“zakrpati”) nepotpuni EPN njemačkog suda i time omogućiti upis naslijeđenih vlasničkih pra-va g. T. u hrvatskom Registru nekretnina; 5.) Zemljišnoknjižni odjel OS-a u Puli već 17. 6. 2019., postupajući temeljem EPN-a, jav-nobilježničkog Zapisnika o posvjedočenju i zahtjeva za uknjižbu, donosi Rješenje posl. broj Z-9215/2019. kojim dopušta uknjižbu predmetnih nekretnina na ime i vlasništvo nasljednika g. T.; 6.) Kod svega navedenog valja dodati da je motivacija g. T. da uknjiži njemu pripadajuće zakonsko pravo vlasništva bila tim jača jer je njegova pok. supruga za života zaključila ugovor o kupoprodaji dijela predmetnih nekretnina, da je kupac (državljanin Austrije) iz toga pravnog posla u cijelosti ispunio svoju obvezu plaćanja kupovnine, ali nije nikada pokrenuo zemljišnoknjižni postupak uknjižbe na svoje ime i vlasništvo, pa da je slijedom toga taj pravni posao mogao dovršiti jedino g. T. kao uknjiženi nasljednik, izdava-njem tabularne isprave koja zajedno s Ugovorom o kupoprodaji predstavlja osnovu za upis prava vlasništva na ime kupca.

83 Tako se vodi računa da se prilikom izdavanja EPN-a sve nasljed-nike poziva na ročište za izdavanje EPN-a, a u tu svrhu pojedini javni bilježnici izradili su posebne obrasce za poziv na ročište. Također, čak i ako se nakon isteka razdoblja u kojemu vrijede ovjerene preslike EPN-a podnese zahtjev za ponovnim izdava-njem ovjerene preslike EPN-a, sve nasljednike ponovno se o tome obavještava i poziva na ročište.


primjene hrvatskoga zemljišnoknjižnog prava. Očeki-vano, s obzirom na bliske pravnopovijesne tijekove u razvoju pravnoga uređenja istovjetan je problem zapažen i u Republici Austriji, Republici Češkoj i su-sjednoj Republici Mađarskoj. U okviru predmeta pre-zentiranih detaljno u nastavku, Sud pravde EU-a još nije razmatrao je li takva praksa pojedinih nacionalnih tijela protivna odredbama Uredbe 650/2012. o naslje-đivanju, no zbog učestalosti njezine pojave očekuje se da bi se to trebalo dogoditi uskoro. U međuvreme-nu, raspravi o utemeljenosti takvog postupanja tijela pojedinih država članica, ali i dalekovidnosti rješenja koje je razvijeno u praksi hrvatskih javnih bilježnika, može pridonijeti analiza odluka viših sudova Save-zne Republike Njemačke i Vrhovnog suda Republike Austrije s tim u vezi. Svakako, u ocjeni postupanja hrvatskih javnih bilježnika relevantan je i širi kontekst tumačenja Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju kojega pruža judikatura Suda pravde EU-a.

3. ODLUKE JAVNIH BILJEŽNIKA U JUDIKATURI SUDA PRAVDE EU-a –

NEKE DVOJBE I PITANJA U PRIMJENI UREDBE 650/2012. O NASLJEĐIVANJU

3.1. Predmet MatouškováU svjetlu razmjerno nove judikature Suda pravde EU-a u vezi s odlukama javnih bilježnika i drugih nad-ležnih tijela u predmetima nasljeđivanja s prekogra-ničnim obilježjem dostatno je tek usputno se osvrnuti na prvi predmet Suda pravde EU-a vezano uz pri-mjenu Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, predmet C-404/14 Matoušková v Republika Češka84.85 U tom je predmetu Sudu pravde EU-a postavljeno pitanje treba li se Uredba Brisel II bis tumačiti na način da je odobrenje sporazuma o raspodjeli nasljedstva koji za račun malodobnih potomaka sklopi skrbnik mjera koja se odnosi na izvršavanje roditeljske odgovor-nosti u smislu članka 1. st. 1. t. (b) Uredbe Brisel II bis, koja stoga potpada pod njezino područje primje-ne ili je takav postupak mjera koja se odnosi na na-sljeđivanje u smislu članka 1. st. 3. t. (f) Uredbe Brisel II bis, isključena iz njezina područja primjene, odno-sno ulazi u područje primjene Uredbe br. 650/2012. o nasljeđivanju.Ova odluka ilustrira poteškoće koje se mogu pojaviti u pogledu razgraničenja prilikom primjene instrume-nata kod kojih se pojmovi međusobno nadopunjuju, kao što je to slučaj kod Uredbe 2201/2003. i Uredbe br. 650/2012. o nasljeđivanju. Premda je podjedna-ko, u odnosu na svaku od uredbi postojao naočigled nedvojben argument koji je uklanjao mogućnost nje-zine primjene, kao što je nezavisna odvjetnica Kokott u svome mišljenju pokazala, prije donošenja krajnjeg zaključka potrebna je detaljnija analiza. Tako se u od-

84 Predmet C-404/14 Matoušková v. Republika Češka EC-LI:EU:C:2015:653.

85 Za detaljniju analizu predmeta C-404/14 Matoušková v. Republi-ka Češka, vidi: Poretti (2016), str. 561.-587. Ovdje je preuzet tek dio rasprave (u nastavku).

nosu na primjenu Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju dade opravdano zaključiti da u trenutku vođenja češ-kog postupka u pogledu kojega je postavljen zahtjev za prethodnu odluku ona nije bila u primjeni, budući da se u državama članicama primjenjuje tek od 17. kolovoza 2015. Podjednako, u odnosu na Uredbu 2201/2003. stoji primjedba da je iz područja njezine primjene odredbom čl. 1. st. 3. t. (f) izuzeto naslje-đivanje. No kao što to nezavisna odvjetnica Kokott zaključuje, iako se Uredba 650/2012. o nasljeđivanju vremenski još ne može primijeniti na češki glavni po-stupak, ipak se prema njezinu materijalnom području primjene može izvesti zaključak o tome koji je opseg zakonodavac pridao kriteriju isključivanja „nasljeđiva-nja “ u Uredbi 2201/2003. Istodobno, iz materijalnog područja primjene Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, u skladu s njezinim čl. 1. st. 2. t. (b), izuzeta je „prav-na sposobnost fizičkih osoba“, dakle upravo ona po-dručja prava o kojima se radi u glavnom postupku u kojem je riječ o posebnom skrbništvu maloljetnika i sudskom odobrenju sporazuma koji je zaključio nji-hov posebni skrbnik, pa se ne može tumačiti na način da se protivi primjeni Uredbe 2201/2003. i restriktiv-nom tumačenju isključenosti „nasljeđivanja“ u smislu čl. 1. st. 3. t. (f).86

Jedan je aspekt mišljenja koje je u ovome predmetu dala nezavisna odvjetnica Kokott vrijedan pozornosti u kontekstu postupanja hrvatskih javnih bilježnika u primjeni Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju. Riječ je o prirodi postupka koji može dovesti u pitanje dopu-štenost zahtjeva što ga Sudu pravde EU-a upućuje javni bilježnik koji postupa u ostavinskom postupku. Naime, postupak u čijem se okviru pojavilo pitanje radi kojega je upućen zahtjev za prethodnu odluku je ostavinski postupak koji se prema češkom pra-vu vodi prema pravilima izvanparničnog postupka. Premda se prema shvaćanju nezavisne odvjetnice Kokott radi o tzv. postupku „dobrovoljne nadležno-sti“, okolnost da se zbog odbijanja Općinskog suda u Brnu (Městsky soud v Brně) da se proglasi nenad-ležnim i odbijanja upućivanja predmeta Vrhovnom sudu (Nejvyššíjem soudu) pojavio spor u postupku opravdava donošenje odluke o dopuštenosti za-htjeva za prethodnu odluku koji je upućen.87 Stoga bi, argumentum per analogiam trebalo zaključiti da bi i zahtjev za prethodnu odluku hrvatskoga javnog bilježnika, ovlaštenog da vodi ostavinski postupak koji je sukladno odredbi čl. 175. ZN-a predviđen kao izvanparnični, nesporni odnosno postupak tzv. „do-brovoljne sudbenosti“88 (jurisdictio non contentiosa) također bio dopušten, ako bi bio upućen u situaciji u kojoj zahtjevu javnoga bilježnika nije udovoljeno te je u pogledu toga nastao spor u postupku.3.2. Predmet Kubicka

86 Mišljenje NO Kokott, t. 38.-45. 87 Usporedi Mišljenje nezavisne odvjetnice Juliene Kokott od 25.

lipnja 2015. u predmetu C404/14 Matoušková v. Republika Češ-ka, ECLI:EU:C:2015:428, t. 25.-27.

88 O pojmu dobrovoljne sudbenosti, vidi: Triva, S. i Dika, M, Gra-đansko parnično procesno pravo, Zagreb, Narodne novine, 2004., str. 53. Usporedi: Maganić, A. i dr., Izvanparnično pra-vo: s komentarom, primjerima obrazaca za praktičnu primjenu, sudskom praksom, bilješkama i zbirkom propisa, Zagreb, Vizura, 2015., 53.-91.


Od početka primjene Uredbe 650/2012. o nasljeđi-vanju 17. listopada 2015. Sud pravde EU-a je do da-nas imao priliku triput odlučiti u postupku u povodu zahtjeva za prethodnu odluku u pogledu tumačenja odredaba te Uredbe. Po prvi je put Sud pravde EU-a, u predmetu Kubicka preispitivao treba li članak 1. stavak 2. točku (k), članak 1. stavak 2. točku (l) ili članak 31. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju tuma-čiti tako da oni dopuštaju odbijanje priznanja stvar-nopravnih učinaka vindikacijskog legata (legatum per vindicationem), koji je predviđen propisima o nasljeđivanju, ako se taj legat odnosi na pravo vla-sništva na nekretnini koja se nalazi u državi članici čije pravo ne poznaje institut legata s izravnim stvar-nopravnim učinkom?Najprije je u kontekstu ovog predmeta pojašnjeno je li zahtjev hipotetski, ako je riječ o sastavljanju oporuke ostaviteljice koja još nije preminula tako da spor još nije nastao, a njemačkom tijelu nadležnom za vođe-nje zemljišnih knjiga još nije podnesen zahtjev u vezi s tom nekretninom. S obzirom na mogućnost da se pred javnim bilježnicima drugih država članica, uklju-čujući hrvatske javne bilježnike, pojavi slično sporno pitanje, značajno je da je Sud pravde EU-a nedvoj-beno zaključio, kako to proizlazi iz uvodne izjave 7., da je cilj Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju omogu-ćiti građanima da svoje nasljeđivanje organiziraju unaprijed. Slijedom toga, ne može se smatrati da je upućeno pitanje hipotetsko samo zbog okolnosti da u glavnom postupku nasljedstvo još nije otvoreno.89 Sud pravde EU-a podsjetio je kako je za uklanjanje prepreka slobodnom kretanju osoba koje žele ostva-riti svoja prava u kontekstu nasljeđivanja koje ima prekogranične implikacije, između ostalog, značajno načelo jedinstva nasljednog prava. U tom kontekstu, priznati da se na temelju članka 1. st. 2. t. (l) Ured-be 650/2012. o nasljeđivanju iz područja njezine pri-mjene može isključiti stjecanje vlasništva na imovini vindikacijskim legatom dovelo bi do fragmentacije nasljeđivanja, što je nespojivo s odredbom čl. 23. te uredbe i njezinim ciljevima. Nadalje, pravo ostavitelji-ce da oporukom predvidi vindikacijski legat nije pro-tivno ni čl. 69. st. 2. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, jer izdavanje EPN-a ne priječi da se za osobu koja je u potvrdi navedena kao legatar predmnijeva da ima ondje naveden status i prava, bez ikakvih uvjeta i/ili ograničenja vezanih za ta prava, osim onih navedenih u potvrdi.90 Konačno, stvarno pravo koje je A. Kubic-ka pokušala prenijeti vindikacijskim legatom je pravo vlasništva na njezinu suvlasničkom dijelu nekretnine koja se nalazi u Njemačkoj. Nije sporno da njemačko pravo poznaje pravo vlasništva koje, slijedom nave-denog, pripada legataru u skladu s poljskim pravom. Slijedom toga, ako je stvarno pravo koje se prenosi vindikacijskim legatom pravo vlasništva koje je pri-znato u njemačkom pravu, nije potrebno provesti pri-lagodbu iz čl. 31. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju.91 Na svemu navedenom, Sud pravde EU-a utemeljio je konačni zaključak da čl. 1. st. 2. t. (k) i (l) kao i čl. 31.

89 Tako. predmet Kubicka, presuda, t. 37. i 38.90 Tako: predmet Kubicka, presuda, t. 60.91 Tako: predmet Kubicka, presuda, t. 64.

Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju treba tumačiti na način da im se protivi odbijanje tijela države članice da prizna stvarnopravne učinke vindikacijskog lega-ta, koji poznaje pravo mjerodavno za nasljeđivanje koje je oporučitelj izabrao u skladu s čl. 22. st. 1. iste Uredbe, ako se to odbijanje temelji na činjenici da se taj legat odnosi na pravo vlasništva na nekretnini koja se nalazi u toj državi članici čije zakonodavstvo ne poznaje institut legata s izravnim stvarnopravnim učinkom na dan otvaranja nasljedstva.

3.3. Predmet MahnkopfZa hrvatske će javne bilježnike u kontekstu zahtje-va koji im se u praksi postupanja prema Uredbi 650/2012. o nasljeđivanju postavljaju zasigurno biti značajna odluka Suda pravde EU-a u predmetu Mah-nkopf. Riječ je tumačenju čl. 1. st. 1., čl. 67. st. 1. i čl. 68. t. (l) Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju u vezi zahtjeva za uspostavu EPN-a koji je podnijela Doris Margret Lisette Mahnkopf nakon smrti svojeg supru-ga u svezi s nasljeđivanjem potonjeg. Naime, izdava-nje EPN-a često je u praksi hrvatskih javnih bilježnika. Još značajnije, zbog trendova višedesetljetnih iselja-vanja hrvatskih građana u SR Njemačku, izgledno je da će javni bilježnici kao nadležno tijelo u pojedinim postupcima nasljeđivanja s prekograničnim obiljež-jem tumačiti i primjenjivati odredbe njemačkog prava kao mjerodavnog (uključujući i onu koja predviđa dio-bu bračne stečevine na paušalnoj osnovi uvećanjem nasljednog dijela preživjeloga bračnog druga). U kontekstu ovoga predmeta problematičnom se po-kazala odredba čl. 1371. st. 1. BGBa, prema kojoj se u slučaju prestanka režima zajednice bračne imo-vine (Zugewinngemeinschaft), zakonski dio preživje-log bračnog druga prilikom diobe bračne stečevine uvećava za još jednu četvrtinu. Naime, ako se pođe od recitala 11. i 12. Preambule Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, proizlazi da se ona ne bi trebala pri-mjenjivati na područja građanskog prava osim na-sljeđivanja, a osobito na pitanja koja se odnose na režime bračne stečevine, uključujući bračne ugovore koji su poznati u nekim pravnim sustavima, utoliko što se takvi ugovori ne bave pitanjima nasljeđivanja. Me-đutim, Sud pravde EU-a ovdje se priklonio shvaćanju nezavisnog odvjetnika Szpunara da se čl. 1371. st. 1. BGBa ne odnosi na podjelu imovine između bračnih drugova, nego na pravo preživjeloga bračnog dru-ga na imovinu koja je već dio ostavine. U tim okol-nostima očito je da glavni cilj te odredbe nije podjela imovine ili prestanak režima bračne stečevine, nego određivanje visine nasljednog dijela koji pripada preživjelom bračnom drugu u odnosu na druge na-sljednike. Takva se odredba stoga ponajprije odnosi na nasljeđivanje ostavine umrloga bračnog druga, a ne na režim bračne stečevine. Slijedom toga, pravilo nacionalnog prava, poput onoga o kojem je riječ u glavnom postupku, odnosi se na nasljedne stvari za potrebe Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju.92

S obzirom na to da je od 19. siječnja 2019. u pri-mjeni Uredba 2016/1103., zanimljiv je i aspekt od-

92 Predmet Mahnkopf, mišljenje NO Szpunar, t. 78. i 93.


luke koji razgraničava njezino područje primjene od onoga Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju. Sud prav-de EU-a tako je pojasnio da neovisno što je Uredba 2016/1103, donesena s ciljem da, u skladu sa svojom uvodnom izjavom 18., obuhvati sve građanskopravne aspekte režima bračne stečevine, kako svakodnevno upravljanje bračnom imovinom, tako i prestanak tog režima, a osobito kao rezultat rastave para ili smrti jednog bračnog druga, ona ipak iz svojeg područja primjene izričito isključuje, u skladu sa svojim čl. 1. st. 2. t. (d), „nasljeđivanje ostavine umrlog bračnog druga”.93 Kako je Sud pravde EU-a stajališta da su-kladno odredbi čl. 1371. st. 1. BGBa, sporni dio pri-pada preživjelom bračnom drugu kao dio povezan s nasljednim pravom, dopušten je unos podataka o tom nasljednom dijelu u Europsku potvrdu o naslje-đivanju sa svim učincima opisanima u čl. 69. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju.94 Zbog svega toga Sud pravde EU-a zaključio je da čl. 1. st. 1. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju treba tu-mačiti tako da u područje primjene navedene Uredbe ulazi nacionalna odredba, poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku, koja predviđa, u slučaju smrti jednog od bračnih drugova, diobu bračne stečevine na paušalnoj osnovi, uvećanjem nasljednog dijela preživjeloga bračnog druga.

3.4. Predmet OberleVeć je NO Szpunar u svome mišljenju upozorio na iznimnu složenost, a istodobno veliku praktičnu važ-nost presude u predmetu Oberle (osobito u uspored-bi s ograničenim dosegom tumačenja danog u pred-metu Mahnkopf). Dok je u predmetu Mahnkopf riječ o tumačenju određene odredbe njemačkog prava koja može imati tek ograničen utjecaj na judikaturu javnih bilježnika, ovdje je pak riječ o rješavanju pitanja koje bi moglo biti važno za sve države članice u kojima je predviđena mogućnost da sudovi izdaju nacionalne potvrde o nasljeđivanju. Dvojbe suda koji je uputio zahtjev u ovom se predmetu tiču odnosa između Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju i nacionalnih pro-pisa o nasljeđivanju. Konkretno, Kammergericht Ber-lin (Visoki zemaljski sud u Berlinu, Njemačka) želio je utvrditi je li čl. 4. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju također određena nadležnost u postupcima izdava-nja nacionalnih potvrda o nasljeđivanju. To bi značilo da države članice ne mogu donijeti pravila kojima se nacionalna nadležnost određuje na drukčiji način od onog koji je predviđen tom Uredbom.95

Sporno je pitanje otvoreno zbog okolnosti da je u 2016. godini tribunal d’instance de SaintAvold (Pr-vostupanjski sud u SaintAvoldu, Francuska) izdao nacionalnu potvrdu o nasljeđivanju kojom se utvr-đuju nasljednici iza gospodina Oberlea. Jedan je od nasljednika potom zatražio pred Amtsgerichtom Schöneberg (Općinski sud u Schönebergu) izda-vanje potvrde o nasljeđivanju ograničene samo na ostavinu koja se nalazi u Njemačkoj, na temelju

93 Predmet Mahnkopf, presuda, t. 41. 94 Predmet Mahnkopf, presuda, t. 42.95 Predmet Oberle, presuda, t. 20.

francuskog prava.96 Međutim, taj se sud proglasio nenadležnim za izdavanje nacionalne potvrde o nasljeđivanju na temelju čl. 15. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, ocijenivši da se odredbe čl. 105. i čl. 343. st. 3. FamFGa ne mogu primjenjivati za utvr-đivanje međunarodne nadležnosti, a da se time ne povrijedi čl. 4. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, na temelju kojeg sudovi države članice u kojoj je umrli imao svoje zadnje uobičajeno boravište imaju nad-ležnost odlučivati o nasljeđivanju u cijelosti.97Jedan od nasljednika podnio je protiv te odluke žalbu sudu Kammergerichtu Berlin (Visoki zemaljski sud u Ber-linu, Njemačka), koji je smatrao da je Amtsgericht Schöneberg (Općinski sud u Schönebergu) međuna-rodno nadležan za izdavanje potvrde o nasljeđivanju ograničenog opsega, s obzirom na to da se ostavina nalazi na njemačkom državnom području, u skladu s uvjetom iz čl. 343. st. 3. FamFGa.98 Detaljna analiza, koja je uzela u obzir i mišljenje ne-zavisnog odvjetnika Szpunara, dovela je Sud pravde EU-a do zaključka da bi ostvarenje ciljeva koji se žele postići Uredbom 650/2012.o nasljeđivanju bilo ugro-ženo ako bi, u ovoj i sličnim situacijama, odredbe po-glavlja II. te uredbe, a posebno njezin čl. 4., trebalo tumačiti tako da ne određuju međunarodnu nadlež-nost sudova država članica u vezi s postupcima izda-vanja nacionalnih potvrda o nasljeđivanju. Među ar-gumentima, koje pritom smatramo najrelevantnijima, treba izdvojiti okolnost da se na EPN primjenjuje au-tonomni pravni sustav uspostavljen Uredbom. U tom kontekstu čl. 64. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju ima za cilj pojasniti da su i sudovi i određena druga tijela nadležni za izdavanje takve potvrde o nasljeđi-vanju. Pritom, iz odredaba čl. 4., 7., 10. i 11. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju proizlazi tijelo koje države članice će biti nadležno za njezino izdavanje.99 S obzirom na to da korištenje EPN-a nije obvezno te da ona ne zamjenjuje nacionalne potvrde o naslje-đivanju, čl. 64. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju ne može se tumačiti tako da su nacionalne potvrde o nasljeđivanju izuzete iz područja primjene pravila o nadležnosti iz čl. 4. te uredbe.100

Zanimljivo je da je u ovom predmetu Amtsgericht Schöneberg (Općinski sud u Schönebergu) kao prvo-stupanjski sud ispravno zaključio da nije nadležan. No Kammergericht Berlin (Visoki zemaljski sud u Berlinu) je u postupku u povodu žalbe smatrao da je Amtsge-richt Schöneberg (Općinski sud u Schönebergu) po-grešno zaključio da se u ovom slučaju primjenjuje pra-vilo iz članka 4. Uredbe br. 650/2012. Po njemu, opća nadležnost sudova države članice na čijem je držav-nom području umrli imao uobičajeno boravište za „od-lučivanje o nasljeđivanju u cijelosti”, u smislu navedene odredbe, odnosi se samo na donošenje sudskih od-luka, a nacionalne potvrde o nasljeđivanju nisu takve odluke. Potonje se naime izdaju nakon izvanparničnog postupka, a odluka o izdavanju takve potvrde sadržava samo činjenice i stoga ne može postati pravomoćna.

96 Predmet Oberle, presuda, t. 21.97 Predmet Oberle, presuda, t. 22.98 Predmet Oberle, presuda, t. 24.99 Predmet Oberle, presuda, t. 46.100 Predmet Oberle, presuda, t. 47. i 48.


Ovo shvaćanje Kammergericht Berlin (Visoki zemalj-ski sud u Berlinu) vrlo dobro ilustrira poteškoće na koje su u proteklom razdoblju nailazili hrvatski javni bilježnici u postupanju u režimu Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, bilo zbog pokušaja zaobilaženja nje-zine primjene ili zbog pogrešnog tumačenja njezi-nih odredaba od strane tijela drugih država članica. Čini se da tijela pojedinih država članica favoriziraju primjenu nacionalnih potvrda o nasljeđivanju ispred EPN-a. Ovdje je podjednako riječ o francuskom i nje-mačkom sudu. Indikativno je da je i u predmetima hrvatskih javnih bilježnika riječ o postupanju tijela upravo iz tih dviju država članica. Takva praksa sama po sebi nije problematična, budući da EPN nema prednost pred primjenom nacionalnih potvrda o na-sljeđivanju. Međutim, najčešće je uz njega vezana i primjenu nacionalnih pravila međunarodnoga privat-nog prava za utvrđivanje nadležnosti u konkretnom predmetu, umjesto primjene Uredbe 650/2012. o na-sljeđivanju. Čini se da bi to bio slučaj i u predmetu Oberle. Naime, ne čini se vjerojatnim da bi francuski sud kao nadležno tijelo, postupajući prema Uredbi 650/2012. o nasljeđivanju izdao nacionalnu potvrdu o nasljeđivanju isključivo za imovinu koja se nalazi u Francuskoj te zanemarivši pravilo prema kojemu je nadležan za odlučivanje o ostavini u cijelosti (arg ex čl. 4.) uputio nasljednike na ishođenje nacional-ne potvrde u Njemačkoj, za imovinu koja se tamo nalazi. Na sličan je način primjerice francuski javni bilježnik uputio nasljednike da od hrvatskoga javnog bilježnika zatraži izdavanje EPN-a za dio imovine koja se nalazila u RH. Potom je, unatoč tome što je sukladno Uredbi 650/2012. o nasljeđivanju hrvatski javni bilježnik bio nadležan odlučiti o imovini u cije-losti, francuski javni bilježnik namjeravao odlučiti u predmetu (vjerojatno uz primjenu francuskih pravila međunarodnoga privatnog prava). Isto tako, kako je već prije spomenuto, njemački sudovi u predmetima u kojima se dio ostavine nalazi u RH odstupaju od primjene Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju te postu-paju sukladno vlastitom nacionalnim pravilima među-narodnoga privatnog prava. U tom smislu predmet Oberle, osim što rješava konkretnu dvojbe u pogledu izdavanja nacionalne potvrde o nasljeđivanju u reži-mu Uredbe 650/2012., nosi važnu poruku o nužnosti da joj nadležna tijela svih država članica daju pred-nost u primjeni ispred odredaba nacionalnog prava.

3.5. Predmet WBPosljednji, a ujedno i kronološki ‘najsvježiji’ predmet u judikaturi Suda pravde EU-a, C-658/17 WB tiče se pi-tanja je li činjenica da je izostala obavijest države čla-nice o tome da javni bilježnici u toj državi članici izvr-šavaju sudske funkcije, kako je predviđena čl. 3. st. 2. podst. 2. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, odlučuju-ća u pogledu kvalifikacije tih bilježnika kao „sudova”. I, u slučaju niječnog odgovora, treba li čl. 3. st. 2. podst. 1. te uredbe tumačiti tako da je javni bilježnik koji sa-stavlja potvrdu o nasljeđivanju poput onog o kojem je riječ u glavnom postupku, u skladu sa zahtjevom koji je nesporan među svim sudionicima u postupku potvrđivanja, na temelju nacionalnog propisa, „sud” u smislu te odredbe kao i, s druge strane, treba li čl. 3.

st. 1. t. (g) Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju tumačiti tako da je potvrda o nasljeđivanju, koju sastavi javni bilježnik u skladu sa zahtjevom koji je nesporan među svim sudionicima u postupku potvrđivanja, „odluka” u smislu te odredbe. Isto je tijelo zatražilo i tumačenje treba li čl. 46. st. 3. t. (b) u vezi s čl. 39. st. 2. tumačiti tako da je izdavanje ovjere odluke o nasljednoj stva-ri, prema obrascu iz Priloga 1. u Provedbenoj uredbi br. 1329/2014. dopušteno i u odnosu na odluke kojima se potvrđuje svojstvo nasljednika, ali koje (čak ni dje-lomično) ne podliježu ovrsi. Sud pravde EU-a najprije je pojasnio pod kojim uvje-tima se tijela i pravne stručnjake s nadležnošću u na-sljednim stvarima, koji izvršavaju pravosudne funkci-je, može kvalificirati kao „sudove”. Pri tome je uklonio pretpostavku suda koji je uputio zahtjev da je odluč-na okolnost da je nacionalno tijelo navedeno u oba-vijesti Komisiji u skladu s čl. 79. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju.101 Naime, posluživši se razlikovanjem u odnosu na prijašnju judikaturu u predmetima Zul-fikarpašić i Pula parking gdje je utvrdio da Uredba 805/2004. i Uredba Brisel I bis nemaju predviđene nikakve opće odredbe o utvrđivanju uvjeta koji mo-raju biti ispunjeni da bi se neko tijelo moglo smatrati sudom, Sud pravde EU-a podcrtao je da su u Uredbi 650/2012. o nasljeđivanju ti uvjeti predviđeni odred-bom čl. 3. st. 2. podst. 1. Uredbe, te da ih svako ti-jelo koje se ima smatrati „sudom“ mora ispunjavati. Vrijednim pozornosti smatramo dva pojašnjenja u vezi s ovim pitanjem koje je dao Sud pravde EU-a. Najprije, da i u slučaju sličnih pitanja u vezi s kvalifi-kacijom tijela ili pravnog stručnjaka s nadležnošću u nasljednim stvarima kao „suda” u smislu čl. 3. st. 2. podst. 1. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju ili dvojbi u pogledu točnosti prijave države članice, sudovi dr-žava članica mogu uputiti zahtjev za prethodnu od-luku.102 Time je Sud pravde EU-a zapravo naglasio kako unatoč postavljenim uvjetima u pojedinačnim slučajevima nije uvijek moguće bez poteškoća kva-lificirati neko tijelo kao „sud“. Istodobno, Sud prav-de EU-a izričito je naglasio da bi bilo protivno cilju Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, ako bi s obzirom na obavijest Komisiji države članice kvalificirale kao „sud“ tijela i pravne stručnjake koji izvršavaju sudske funkcije kao sudove, a da ne poštuje uvjete izričito navedene u toj odredbi.103

Istodobno, Sud pravde EU-a utvrdio je da poljski javni bilježnici svoje ovlasti u vezi s izdavanjem po-tvrde o nasljeđivanju obavljaju na suglasan zahtjev zainteresiranih strana, ne zahvaćajući ovlasti suda u slučaju nepostojanja sporazuma među strankama, nego isključivo provjeravajući jesu li poštovani zakon-ski uvjeti za izdavanje potvrde o nasljeđivanju. U tom smislu, sukladno odredbi čl. 3. st. 2. podst. 1. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, javni bilježnik koji sastav-lja akt u skladu sa zahtjevom koji je nesporan među svim strankama u postupku potvrđivanja nije „sud” u smislu te odredbe i, slijedom navedenog, čl. 3. st. 1. t. (g) te uredbe treba tumačiti na način da takav akt

101 Vidi u tom smislu predmet C517/16 Czerwiński, EU:C:2018:350, t. 31.

102 Predmet WB, presuda, t. 45.103 Predmet WB, presuda, t. 46.


nije „odluka” u smislu te odredbe. Međutim, tako sa-stavljena potvrda o nasljeđivanju ispunjava uvjete iz čl. 3. st.1. t. (i) Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju. Ona je stoga vjerodostojna isprava, čija se preslika može izdati zajedno s obrascem iz čl. 59. st. 1. podst. 2. te uredbe, koji odgovara onom koji se nalazi u Prilogu 2. Provedbenoj uredbi br. 1329/2014.104

Iz provedene analize može se zaključiti da je zakono-davac EU-a prilikom oblikovanja Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju odabrao sofisticiraniji pristup u odnosu na prijašnju generaciju uredaba, čime je, između osta-log, osigurao preduvjete za ujednačeniju kvalifikaciju nacionalnih tijela kao „suda“ u smislu te Uredbe. Iz perspektive judikature u predmetima Zulfikarpašić i Pula parking moguće je samo nagađati bi li, da je pri-likom oblikovanja Uredbe 805/2004. i Uredbe Brisel I bis primijenjen istovjetan pristup, ishod tih postupaka bio drukčiji. Po nekima, pristup Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju korjenit je i ima dalekosežne posljedice na primjenu nacionalnoga materijalnog prava iz pod-ručja nasljeđivanja.105 Ovdje prikazana recentna judi-katura Suda pravde EU-a slijedi tu ideju te snažno šti-ti režim Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, promičući osobito ovlast nadležnog tijela da odlučuje o ostavini u cijelosti, uz primjenu pravila Uredbe, čak i kada to znači zadiranje u tradicionalnu isključivu ovlast drža-ve članice da uredi način stjecanja vlasništva nad na-slijeđenom imovinom (predmet Kubicka) ili negiranje ovlasti nacionalnog tijela, da sukladno nacionalnom pravu izda nacionalnu potvrdu o nasljeđivanju mimo njezina režima (predmet Oberle). Premda ova shva-ćanja Suda pravde EU-a traže odstupanje od uvrije-ženih praksi kao i legislative pojedinih država članica i nedvojbeno će naići na određeni otpor i kritiku, ona predstavljaju jamstvo za građane EU-a da će u okviru EU pravosudnog prostora moći planirati svoju ostavi-nu u okviru jedinstvenoga režima.

4. Izdvojena praksa nacionalnih sudova u primjeni Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju – uknjižba na temelju EPN-a

Na detaljnu analizu otvorenih pitanja vezano uz pri-mjenu Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju koja su bila predmetom raspravljanja pred Sudom pravde EU-a moguće je nadovezati nekoliko odluka nacionalnih sudova. Riječ je o problematici upisa vlasništva na naslijeđenoj nekretnini ili njezinu dijelu u zemljišnu knjigu na temelju EPN-a. Njome su osobito pogođeni nasljednici s nekretninama u određenim državama članicama, uključujući RH, o čemu smo već pret-hodno govorili, koji posjeduju EPN izdan od strane njemačkoga nadležnog tijela. Naime, u praksi dola-zi do sukoba između odredaba njemačkoga prava koje ne poznaje precizno navođenje detaljnih infor-macija (specifikaciju) vezanih uz upis u zemljišne

104 Predmet WB, presuda, t. 64.105 Akkermans, B., Case C-20/17 Oberle on the EU Succession

Regulation – The rise of a true European property law?, dostup-no na: http://www.mepli.eu/2018/06/case-c-2017-oberle-on-the-eu-succession-regulation-the-rise-of-a-true-european-property-law/ (pristupljeno 1. 7. 2019.).

knjige (broj katastarske čestice, veličinu, udio i sl.) u potvrde o nasljeđivanju koje izdaju njemačka nad-ležna tijela i odredaba prava drugih država članica (austrijskoga, češkoga, mađarskoga, hrvatskog) koje takve podatke zahtijevaju prilikom uknjižbe. To je potvrdio OLG Nürnberg (Viši regionalni sud u Nür-nbergu), Beschluss (rješenje) od 5. 4. 2017. – 15 W 299/17. koji je smatrao da je svojom odlukom od 3. 11. 2016. Amtsgericht Fürth (Općinski sud u Fürthu) ispravno odbio zahtjev nasljednika za dopunu EPN-a. U svojoj argumentaciji OLG Nürnberg (Viši regionalni sud u Nürnbergu) isključivo se pozivao na odredbe njemačkoga materijalnog nasljednog prava kojima bi bilo protivno navođenje pojedinačnih udjela za svakoga od nasljednika, budući da mu je imanentan princip univerzalnog nasljeđivanja (§ 1922 BGB) koje pretpostavlja nasljeđivanje imovine ostavitelja u cije-losti, a ne pojedinih njegovih dijelova.106 Njemačka teorija i praksa suglasne su da bi drukčije postupanje bilo moguće isključivo da njemački pravni sustav po-znaje sustav podijeljenog stvarnopravnog prijenosa vlasništva na nasljednike kako ga poznaju sustavi drugih država članica.107 Vođen gotovo istovjetnim argumentima, isto je potvrdio i OLG München (Viši regionalni sud u Münchenu), Beschluss (rješenje) od 12. 9. 2017. – 31 Wx 275/17. u povodu žalbe protiv rješenja Amtsgerichts Augsburg (Općinski sud u Au-gsburgu) - Nachlassgericht -vom 27. 6. 2017. Dodao je još da ako tako izdana potvrda prema njemačkom pravu nije dostatna za uknjižbu prava nasljednika u državi članici gdje se nekretnina nalazi, unatoč uni-verzalnoj sukcesiji prema njemačkom pravu kao mje-rodavnom, tu problematiku nije moguće riješiti dopu-nom, odnosno ispravkom EPN-a. Ove presude upravo su protivne smislu odredbe čl. 68. (l) Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju prema kojoj bi unošenje takvih podataka bilo dopušteno, a prema naputku unutar samoga obrasca za izdavanje EPN-a i poželjno (vidi ranije). Složili bismo se s mišljenjem pravnih stručnjaka da se unošenje detalja vezanih za uknjižbu pojedine nekretnine u EPN ne bi trebalo smatrati suvišnim, osobito jer se time olakšava njezi-na primjena u državama članicama u kojima nacio-nalno (zemljišnoknjižno) pravo traži takve podatke.108 S obzirom da Sud pravde EU-a nije do sada imao pri-liku izraziti svoje stajalište u odluci u povodu zahtjeva za prethodnu odluku, po njima nema jednoznačnog odgovora na pitanje bi li u ovakvim situacijama tre-balo odustati od primjene njemačkog prava i unijeti podatke u EPN ili od primjene prava pojedine države članice te izvršiti uknjižbu na temelju njemu protiv-

106 Fornasier, u: Dutta, Weber, Internationales Erbrecht, 2016, EuErbVO Art. 63, br. 37. Kleinschmidt u: Herberger, Martinek, Rüßmann u.a., jurisPK-BGB, 8. Aufl. 2017, Art. 69 EuErbVO Rn 9, Art. 68 EuErbVO Rn. 25.

107 Kleinschmidt, u: Herberger,Martinek,Rüßmann u.a., ju-risPK-BGB, 8. Aufl. 2017, § 63 Rn. 33; Dutta u: Münchener Kommentar zum BGB, 6. Auflage 2015, EuErbVO § 63 Rn. 16; Simon/Buschbaum, NJW 2012, 2393.

108 Entry of land plots in a European Certificate of Suc-cession issued in Germany, dostupno na: https://www.bnt.eu/pl/aktualnosci/aktualnosci-prawne/2618-en-try-of-land-plots-in-a-european-certificate-of successi-on-issued-in-germany, pristupljeno 3. 7. 2019.


no sastavljenog EPN-a.109 Premda pravni stručnjaci podcrtavaju da bi primjena EPN-a u državama čla-nicama trebala imati prednost pred nacionalnim (ze-mljišnoknjižnim) pravom (arg. ex čl. 63. st. 1. Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju), ne možemo se potpuno složiti s ovom tvrdnjom. Naime, sam po sebi EPN nije protivan nacionalnom (zemljišnoknjižnom) pravu te nema razloga za odustanak od njegove primjene kako bi se mogla ostvariti svrha izdane potvrde. Mno-go problematičnijom se čini praksa pozivanja nadlež-nih tijela pojedinih država članica na odredbe materi-jalnog prava i potpuno ignoriranje pravila i naputaka sadržanih u samom EPN-u, a koje imaju za svrhu osigurati njegovu ujednačenu i olakšanu primjenu u pravnim sustavima država članica čije se materijalno nasljedno pravo razlikuje. Nastojeći ublažiti posljedice ovakve prakse, OGH (Vrhovni sud Republike Austrije) je odlukom od 15. 5. 2018., AZ: 5Ob35/18k zauzeo stav da EPN ima prednost pred odredbama nacionalnoga (zemljišno-knjižnog) prava te je stoga uknjižba na temelju nje-ga moguća, čak i ako ne sadrži sve detalje koji su nužni prema pravilima austrijskog prava.110 Nadalje, pojasnio je zbog čega je pogrešna odluka prvostu-panjskog suda, koji je sukladno odredbi§ 433 ABGB (Allgemeines Bürgerliches Gesetzbuch; Opći gra-đanski zakonik) i § 33 Abs 1 lit d GBG (Grundbu-chgesetz; Zakon o zemljišnim knjigama) § 33 GBG 1955 - 17.08.2015 bis ...§ 33 GBG 1955 - 01.01.2009 bis 16.08.2015§ 33 GBG 1955 - 11.06.1955 bis 31.12.2008. odbio uknjižbu vlasništva nasljednika nad nekretninom koja se nalazi u Republici Austri-ji, bez detaljnog navođenja podataka o nekretnini (oznake katastarske čestice i uloška). Prema austrijskom pravu, sadržaj rješenja o naslje-đivanju definiran je odredbom §178 AußStrG (Au-ßerstreitgesetz; Zakon o izvanparničnom postupku), prema kojoj je potrebno navesti i opis nekretnina koje čine ostavinu. Međutim, OGH drži da nema mjesta primjeni te odredbe budući da su njome propisana pravila ostavinskog, a ne zemljišnoknjižnog postup-ka. Istodobno, pretpostavke za upis u zemljišne knji-ge temeljem javnih isprava propisane su odredbom § 33 Abs 1 lit d GBG i ne uključuju obvezu preciznog opisa ostavine. Kako je OGH naveo, sukladno odred-bi § 33 (1) (d) GBG (RV 688 BlgNR 25. GP 3, 46), EPN je jedna od osnova za uknjižbu prema austrij-skom pravu (arg. ex BGBl I 2015/87), što omoguću-je da se upis vlasništva nekretnine izvrši na temelju njezina sadržaja. Pri tome je sadržaj EPN-a propisan (isključivo) odredbom čl. 68. Uredbe 650/2012. o na-sljeđivanju te stoga nije moguće primijeniti zahtjeve o formalnom sadržaju koje predviđa austrijsko pravo.

4.1. Sinteza europske i nacionalne sudske prakse u primjeni Uredbe o nasljeđivanjuPremda je u 2015. godini postupanje hrvatskih javnih bilježnika u postupcima nasljeđivanja s prekogranič-

109 Ibid.110 Vidi Deixler-Hübner, Schauer, EuErbVO Art 69 Rz 43; Dutta u:

Münch, comm. BGB7 Art. 69 EuErbVO Rn 30), odjeljak 33 (1) (d) GBG (RV 688 BlgNR 25. GP 3, 46).

nim obilježjem započelo uz određeni oprez i nesigur-nost, uspostavljena je praksa koja u cijelosti udovo-ljava zahtjevima u primjeni instrumenata pravosudne suradnje u građanskim stvarima, što potvrđuje nje-zino praćenje i analiza provedena tijekom toga raz-doblja. - U kontekstu recentnih judikata Suda pravde EU-a, razriješeno je nekoliko pitanja važnih za daljnje po-stupanje hrvatskih javnih bilježnika u predmetima nasljeđivanja s prekograničnim obilježjem. Pri tome je značajno da s gledišta hrvatske prakse oni ne bi trebali služiti kao korektiv, nego putokaz dobroga smjera kojim je primjena Uredbe 650/2012. o naslje-đivanju već krenula. U predmetu Kubicka Sud prav-de EU-a upozorio je da oporučno uređivanje ostavine u režimu Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju traži da se u državi članici u kojoj se nalazi nekretnina pri-zna stvarnopravni učinak nasljednopravnog instituta kojega je izabrao ostavitelj, čak i ako ga pravo te države članice ne poznaje. U usporedbi, predmet Mahnkopf ograničenog je značenja jer donosi tuma-čenje odredbe njemačkoga nasljednog prava kao odredbe koja se ponajprije odnosi na nasljeđivanje ostavine umrlog bračnog druga, a ne na režim brač-ne stečevine. Ipak, korisno je razgraničenje područja primjene Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju i Uredbe 2016/1103 koje je s tim u vezi dao Sud pravde EU-a. U predmetu Oberle Sud pravde EU-a odgovara na jedno od središnjih pitanja koje utječe ne samo na ujednačenu primjenu, nego i na primjenu Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju uopće na razini EU-a. Inzi-stira tako da neovisno je li riječ o EPN-u ili o nacional-noj potvrdi o nasljeđivanju, međunarodnu nadležnost sudova država članica u vezi s postupcima njihova izdavanja određuju pravila Uredbe 650/2012. o na-sljeđivanju, a ne nacionalna pravila međunarodnoga privatnog prava. Konačno, u posljednjem u nizu, u predmetu WB Sud pravde EU-a donio je tumačenje temeljnih pojmova „sud“, „odluka“ i „vjerodostojna isprava“ u smislu Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju. Oslonivši se na određenje pojma „sud“ koje donosi Uredba, značajno je da je Sud pravde EU-a uzeo da pod taj pojam pripadaju sva tijela država članica koja ispunjavaju predviđene uvjete, neovisno je li država članica notificirala njihov status Europskoj komisiji. Zajedničko je svim ovim odlukama da Sud pravde EU-a inzistira na „euroautonomnom“ tumačenju poj-mova Uredbe kao i nadređenosti njezina režima nad primjenom nacionalnoga nasljednog prava (osobito u pogledu primjene načela jedinstva ostavine, ali čak i korištenja EPN-a kao jedinstvenog instrumenta, u od-nosu na nacionalne potvrde o nasljeđivanju). - Posve suprotno načinu na koji Sud pravde EU-a tumači odredbe Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, odluke viših sudova Njemačke (OLG Nürnberg; OLG München) u pogledu načina unošenja podataka o naslijeđenoj nekretnini u EPN-u prednost daju pri-mjeni njemačkoga nasljednog prava i time potvrđuju već uspostavljenu praksu njemačkih tijela nadležnih za njezino izdavanje. Vrhovni sud Austrije pak pred-nost daje režimu Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju, upućujući na neprimjenu austrijskog prava prilikom uknjižbe na temelju EPN-a. U tom smjeru postupaju i


hrvatski javni bilježnici, nastojeći izvršiti korekciju im-perfektnog EPN-a kako bi odgovarao pretpostavka-ma za uknjižbu prema hrvatskom zemljišnoknjižnom pravu. U nedostatku tumačenja Suda pravde EU-a moguće je tek nagađati bi li u takvim situacijama tre-balo odustati od primjene nacionalnoga nasljednog prava i unijeti podatke u EPN ili od primjene (zemljiš-noknjižnog) prava pojedine države članice te izvr-šiti uknjižbu na temelju njemu protivno sastavljenog EPN-a. Iščitavanje dosadašnje prakse Suda pravde EU-a svakako bi govorilo bi u prilog postupanja hrvat-skih javnih bilježnika.

5. Neadjudikativna funkcija javnih bilježnika na razini EU-a – doprinos stvaranju

djelotvornog mehanizma za slobodno kretanje javnih isprava

Najnovija legislativna aktivnost na razini EU-a, između ostalog, pretpostavlja aktivno sudjelovanje javnih bi-lježnika u stvaranju prostora u kojemu su javne ispra-ve u slobodnom optjecaju te koji promiče slobodno kretanje građana EU-a. Uredbom (EU) 2016/1191 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o promicanju slobodnoga kretanja građana pojed-nostavnjenjem zahtjevâ za predočavanje određenih javnih isprava u Europskoj uniji i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012.111 (dalje: Uredba 2016/1191) na-stoji se uspostaviti sustav za daljnje pojednostavnje-nje administrativnih formalnosti za optjecaj određenih javnih isprava i njihovih ovjerenih preslika kada je te javne isprave i njihove ovjerene preslike izdalo tijelo jedne države članice za predočavanje u drugoj drža-vi članici. Uloga javnih bilježnika u primjeni Uredbe 2016/1191 od 16. veljače 2019. proizlazi iz okolnosti da su javne isprave u smislu odredbe čl. 3. st. 1. c javnobilježničke isprave, iz čega slijedi da bi jav-ni bilježnici trebali biti tijelo u smislu odredbe čl. 2., koja osim tijela javne vlasti države članice predviđa i subjekte koji djeluju u službenom svojstvu i ovla-šteni su na temelju nacionalnog prava za izdavanje javne isprave predviđene Uredbom ili njezine ovjere-ne preslike. Najveću promjenu čini izuzimanje javnih isprava ili ovjerenih preslika javnih isprava koje su iz-dala nacionalna tijela država članica od legalizacije i formalnosti vezanih uz apostil (arg. ex čl. 4. u vezi s čl. 5.). Usto kako bi se prevladale jezične prepreke i olakšalo prevođenje javnih isprava, predviđene su elektroničke verzije i višejezični standardni obrasci prikladni za elektroničku razmjenu (arg. ex čl. 7., 12.). Oni ne bi trebali biti u samostalnom optjecaju, budući da nemaju istu namjenu niti njihovo izdavanje ima isti cilj (arg. ex čl. 8.). Na učinak koji se priznaje pojedi-nim javnim ispravama u državama članicama i dalje se primjenjuje njihovo nacionalno pravo.Uredba 2016/1191 tehničke je prirode i uz detaljan

111 Uredba (EU) 2016/1191 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o promicanju slobodnoga kretanja građana pojednostavnjenjem zahtjevâ za predočavanje određenih javnih isprava u Europskoj uniji i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012., Službeni list L 200, 26. 7. 2016., p. 1. – 136.

popis javnih isprava za koje građani EU-a više neće morati prethodno pribavljati apostil ili službeni pri-jevod kako bi tu ispravu mogli predočiti tijelu druge države članice. Njezin najznačajniji dio čine obrasci pomoću kojih se za nadležna tijela olakšava i pojed-nostavljuje procedura njihova izdavanja, uključujući i elektroničkim putem. Premda njezina primjena zahti-jeva određene prilagodbe u postupanju javnih biljež-nika, nedvojbeno će olakšati i ubrzati promet javnih isprava na razini EU-a. Da je zakonodavac EU-a vrlo ambiciozan u pogledu rezultata koje očekuje da bi Uredba 2016/1191 trebala postići govore i nju ugra-đene odredbe prema kojima bi do veljače 2021. Eu-ropska komisija trebala procijeniti mogućnost proši-renja primjene Uredbe 2016/1191 na javne isprave koje se odnose na pravni status i zastupanje trgo-vačkih društava ili drugih poduzeća (arg. ex čl. 26. st. 2.a), a nakon 16. veljače 2024. trebala bi ocijeniti mogućnost proširenja i na druge javne isprave, odno-sno uspostava višejezičnih standardnih obrazaca za te isprave (arg. ex čl. 26. st. 1.).

6. Zaključak

Od službe koja je primarno pridonosila pravnoj si-gurnosti u nacionalnom pravnom poretku čini se kako je javnobilježnička služba postupno prerasla u punopravnog sudionika u procesima ostvarenja i zaštite prava građana EU-a. Prijenosom ovlasti izvan-parničnog sudovanja u ostavinskim predmetima javni bilježnici su po prvi put preuzeli adjudikativnu ulogu u okviru hrvatskoga pravnog sustava. Posljednje de-setljeće nizom legislativnih intervencija zakonodavca EU-a ta je uloga nadograđena „europskom kompo-nentom“. No da su zahtjevi koje postavlja postupanje u ulozi „europskog suda“ krajnje visok, podjednako u smislu osiguravanja postupovnih jamstava prava na pravično suđenje i „učinkovitosti“ i „ekvivalentnosti“ u primjeni prava EU-a, upozorio je u svojoj razmjer-no recentnoj judikaturi Sud pravde EU-a, a vezano uz nadležnosti javnih bilježnika u primjeni instrume-nata EU-a. Stoga se u radu, u kontekstu judikature Suda pravde EU-a, do sada uspostavljene prakse hrvatskih javnih bilježnika te odluka najviših sudbenih instanci pojedinih država članica u radu propitivala spremnost hrvatske javnobilježničke službe da odgo-vori na tako postavljene zahtjeve u okviru povjerenih joj ovlasti primjene prava EU-a. Sve to pruža tek djelomičan uvid u složenost zadaće povjerene hrvatskim javnim bilježnicima u primjeni prava EU-a, no jednako tako svjedoči o njihovoj spre-mnosti da je odgovorno preuzmu. Doprinos operaci-onalizaciji tek reformiranoga ovršnog sustava, koordi-nirana primjena Uredbe 650/2012. o nasljeđivanju te Uredbe 2016/1103 i Uredbe 2016/1104, prilagodba tehničkim zahtjevima Uredbe 2016/1191, samo su neki od izazova s kojima se javnobilježnička služba ima suočiti u narednom razdoblju. Ne treba zaboraviti niti mogućnost preuzimanja dodatnih ovlasti, poput nadležnosti za sporazumni razvod braka, kakva je povjerena javnim bilježnicima u susjednoj nam Re-publici Sloveniji, ako to hrvatski zakonodavac ocijeni


prikladnim. U svakom slučaju, rezultati dosadašnjeg djelovanja u europskom kontekstu, uz profesional-nost i stručnost, ukazuju na postojanje svijesti javno-bilježničke službe o potrebi transformacije iz tradi-cionalnog, u pristup tumačenju i primjeni prava koji će biti uključiv prema zahtjevima primata prava EU-a nad nacionalnim pravom i standarda koje pri tome

postavlja judikatura Suda pravde EU-a. Samoj službi ta postignuća pružaju osnovu za daljnji razvoj na po-dručju primjene instrumenata pravosudne suradnje u građanskim stvarima, svima koji ih na tom putu imaju pratiti - odgovornost da ih u tome podupiru, a onima koji se na nju oslanjaju - vjeru da će njihove zahtjeve i očekivanja spremno ispuniti.

LiteraturaBratković, M., Reorganizacija ovrhe na temelju vjero-dostojne isprave u Sloveniji, Zbornik Pravnog fakul-teta Sveučilišta u Rijeci, 36(2015)2, str. 1025. - 1050.Bratković, M., Zašto hrvatski javni bilježnici nisu sud? U povodu tumačenja Uredbe br. 805/2004. i Uredbe Bruxelles I bis u presudama Zulfikarpašić i Pula par-king, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 67, br. 2, 2017., str. 287.–317. Bratković, M., Zašto hrvatski javni bilježnici nisu sud? U povodu presuda Suda EU-a Pula Parking i Zulfikar-pašić, u: Barbić, J., Bratković, M. (ur.), Godišnjak Tri-bina Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kluba pravnika grada Zagreba, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017.Calvo Caravaca, AL.; Davi, A.; Mansel, HP., (ur.), The EU Succession regulation: A Commentary, Cambrid-ge University, 2016., str. 238. - 239.Dika, M., O statusu i budućem razvitku javnog bi-lježništva u Republici Hrvatskoj, u: Maleković, I. (ur.), Hrvatsko javno bilježništvo, Hrvatska javnobilježnička komora, Zagreb, 2014.Drličková, K., Rohová, I. (ur.), Habitual Residence as a Single Connecting Factor Under the Successi-on Regulation, u: Scientific Cooperations Workshops on Social Sciences (Scientific Cooperations, Ankara, 2015., str. 374.Dutta, A., Novo međunarodno nasljedno pravo Evrop-ske unije - prvo čitanje Uredbe o nasljednom pravu, Nova pravna revija 9(2013)10. Josipović, T., Javni bilježnici kao poveznica hrvat-skog i europskog e-pravosuđa, u: Maleković, I. (ur.), Hrvatsko javno bilježništvo, Hrvatska javnobilježnička komora, Zagreb, 2014., str. 126. Kränzle, M., Heimat als Rechtsbegriff? Eine Untersu-chung zu Domicile und gewöhnlichem Aufenthalt im Lichte der EU Erbrechtsverordnung, Tübingen, Mohr Siebeck, 2014.Krešić, M., Razvoj modernog javnog bilježništva u Hr-

vatskoj u: Maleković, I. (ur.), Hrvatsko javno bilježniš-tvo, Hrvatska javnobilježnička komora, Zagreb, 2014.Maganić, A., Dejudicijalizacija ovršnog postupka u Hrvatskoj i nekim zemljama njezina okruženja, Zbor-nik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 68(2018)5-6, str. 707. - 737.Maganić, A. i dr., Izvanparnično pravo: s komenta-rom, primjerima obrazaca za praktičnu primjenu, sudskom praksom, bilješkama i zbirkom propisa, Za-greb, Vizura, 2015.,Pavlinić, E., Kalamiza, A., Oporuka-(ne)samostalna raspolaganja, Paragraf, 3(2019)1.Poretti, P., Postulati prava Europske unije u građan-skome parničnom postupku – očekivanja nasuprot realnosti, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hr-vatske, 10(2019)1, str. 321. - 352.Poretti, Paula, Debt Collection Practices under Croa-tian enforcement law – Is there a way out for over-in-debted consumers, European Consumer and Market Law (EuCML), Springer/ Kluwer, 6(2018), str. 233.-241. Poretti, Paula, Nadležnost, nadležna tijela i postup-ci prema Uredbi (EU) br. 650/2012. o nasljeđivanju, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 37 (2016.), 1, 561. - 587. Schlürmann, L., Croatian Public Notaries under Eu-ropean Civil Procedure Law. A Commentary on the Judgment of the Court of Justice of the European Uni-on (Second Chamber) March 9, 2017, Case C-551/15 – Pula parking, Cuadernos de Derecho Transnacio-nal, 10(2018)2, str. 947. - 953.Triva, S. i Dika, M, Građansko parnično procesno pra-vo, Zagreb, Narodne novine, 2004.Uzelac, A.; Bratković, M., Certificiranje nespornih tražbina u domaćem i poredbenom pravu, u: Zbor-nik radova Aktualnosti građanskog procesnog prava – nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća, Split, 2015., str. 81.–116.Uzelac, A., Javnobilježnička ovrha i zaštita potroša-ča: novi izazovi europeizacije građanskog postupka,

The role of notaries in EU law with reference to case law

Summary

In the general public, the issue of the participation of Croatian notaries in the application of EU law has gained importance in the context of recent decisions of the EU Court of Justice in the Zulfikarpašić and Pula parking cases. However, their role is much more complex, considering their involvement in judicial cooperation in civil and commercial matters. Therefore in practise, in the context of the judiciary of the EU Court of Justice, the work so far of the Croatian notaries, as well as the decisions of the highest judi-cial instances of individual Member States, question the notaries' actions in the application of EU law and their ability to respond to high-level requirements within the framework of their authority.

Keywords: Notary service, inheritance, enforcement, judicial cooperation in civil matters, case law


Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 68(2018.) 5-6, str. 637.-660.Vrcić, I., Institut javnog bilježništva s osvrtom na pro-met nekretnina u latinskom tipu notarijata, Završni rad, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2018.Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN 88/05.).Zakon o javnom bilježništvu (NN 78/93.).Zakon o javnom bilježništvu (NN 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16.).Zakon o međunarodnom privatnom pravu (NN 101/17.).Zakon o nasljeđivanju (NN 48/03.).Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (NN 53/91., 88/01.).Prijedlog Ovršnog zakona, srpanj 2019. godine, služ-bene stranice Vlade Republike Hrvatske, https://vla-da.gov.hr/sjednice/166-sjednica-vlade-republike-hr-vatske-26332/26332 (pristupljeno 10. srpnja 2019.).Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 650/2012. Europ-skog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadlež-nosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju (NN 152/14.). Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003. od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000., Službeni list EU-a, L 338/1 od 27. 11. 2003.Uredba (EU) br. 650/2012. Europskog parlamenta i Vi-jeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o us-postavi Europske potvrde o nasljeđivanju, Službeni list EUL 201, 27. 7. 2012, str. 107. –134. Posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19 vol. 010, str. 296. – 323.Uredba (EU) br. 1215/2012. Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti te prizna-nju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, Službeni list Europske unije 2012., br. L 351.Uredba (EZ) br. 805/2004. Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. godine kojom se uvodi Eu-ropski ovršni naslov za nesporne tražbine, Službeni list Europske unije 2004., br. L 143, 30. 4. 2004.Uredba (EU) Vijeća 2016/1103 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih režima, Službeni list EU-a, L 183/1 od 8. 7. 2016.Uredba Vijeća (EU) 2016/1104 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima imovinskih posljedica registriranih partner-stava, Službeni list EU L 183/1 od 8. 7. 2016.Uredba (EU) 2016/1191 Europskog parlamenta i Vije-ća od 6. srpnja 2016. o promicanju slobodnog kreta-nja građana pojednostavnjenjem zahtjevâ za predo-čavanje određenih javnih isprava u Europskoj uniji i

o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012., Službeni list L 200, 26. 7. 2016, p. 1.–136.Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pružateljima usluga servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala, COM/2018/0135 final - 2018/063 (COD).Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 1329/2014. od 9. prosinca 2014. o uspostavi obrazaca iz Ured-be (EU) br. 650/2012. Europskog parlamenta i Vije-ća o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju, Službeni list, L 359, 16. 12. 2014, str. 30. - 84.

Predmet C-176/17 Profi Credit Polska v. Mariusz Wawrzosek, 13. rujna 2018., ECLI:EU:C:2018:711.Predmet C517/16 Czerwiński, EU:C:2018:350.Predmet C-32/14 ERSTE Bank Hungary, 1. listopada 2015., EU:C:2015:637, t. 47.Predmet C-53/08 Komisija/Austrija, 24. svibnja 2011., EU:C:2011:338, t. 103.Predmet C-392/15 Komisija/Mađarska, 1. veljače 2017EU:C:2017:73, t. 111. Predmet C-218/16 Kubicka, 12. listopada 2017. godi-ne, ECLI:EU:C:2017:755.Predmet C-558/16 Mahnkopf, 1. ožujka 2018. godine, ECLI:EU:C:2018:138.Predmet C-404/14 Matoušková v. Republika Češka ECLI:EU:C:2015:653.Predmet C-20/17 Oberle, 21. lipnja 2018., EC-LI:EU:C:2018:485.Predmet C-551/15 Pula parking d.o.o. v Sven Klaus Tederahn, 9. ožujka 2017., ECLI:EU:C:2017:193.Predmet C-484/15 Zulfikarpašić v Gajer, 9. ožujka 2017., ECLI:EU:C:2017:199.Predmet C- 658/17 WB, 23. svibnja 2019., EC-LI:EU:C:2019:444.Akkermans, B., Case C-20/17 Oberle on the EU Succession Regulation – The rise of a true Europe-an property law?, dostupno na: http://www.mepli.eu/2018/06/case-c-2017-oberle-on-the-eu-successi-on-regulation-the-rise-of-a-true-european-property-law/ (pristupljeno 1. 7. 2019.).Entry of land plots in a European Certificate of Succe-ssion issued in Germany, dostupno na: https://www.bnt.eu/pl/aktualnosci/aktualnosci-prawne/2618-en-try-of-land-plots-in-a-european-certificate-of succes-sion-issued-in-germany, pristupljeno 3. 7. 2019.Obiteljska ostavština na udaru države: Gdje se u Eu-ropsi plaća najveći porez?, dostupno na: https://www.jutarnji.hr/incoming/obiteljska-ostavstinana-udaru-dr-zave-gdje-se-u-europi-placa-najveci-porez/381451/ (pristupljeno 16. 7. 2019.).Poslovni dnevnik, Dika, Nacrt ovršnog zakona korak unazad i kontra Unije, 26. 4. 2019., dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/nacrt-ovrsnog-zako-na-korak-unazad-i-kontra-unije-352523, (pristupljeno 6. 7. 2019.).


Hana Hoblaj

UDK 347.961(497.4)347.62(497.4)Pregledni rad

Primljeno (Received): 15. 7. 2019. Prihvaćeno (Accepted): 5. 9. 2019.

Hana Hoblaj, dipl. iur., javnobilježnička prisjednica u uredu javne bilježnice Ruže [email protected]

Razvod braka i ostale nadležnosti javnih bilježnika u Republici Sloveniji prema

novom Obiteljskom zakoniku

Javnim bilježnicima u Republici Sloveniji je s novim Družinskim zakonikom dana nadležnost za provođe-nje sporazumnih razvoda brakova u slučajevima kada bračni drugovi nemaju maloljetnu djecu. Ostali uvjeti za sporazumni razvod braka su: sklapanje sporazuma bračnih drugova u obliku ovršnog javnobilježničkog akta, kojim dogovaraju podjelu zajedničke imovine o tome koji od bračnih drugova ostaje ili postaje najmo-primac stana te o uzdržavanju bračnog druga koji nema sredstava za život, a bez svoje krivnje nije zapo-slen. Svi ostali pravni poslovi koje bračni drugovi sklapaju međusobno također moraju biti sklopljeni u obliku javnobilježničkog akta. Svrha novog Družinskog zakonika i novih nadležnosti javnih bilježnika je rasteretiti sudove.

Ključne riječi: javni bilježnik, razvod braka, bračni drugovi, sporazum, uzdržavanje, javnobilježnički akt

1. UVOD

U Republici Sloveniji 15. travnja 2019. počeo se u ci-jelosti primjenjivati novi Družinski zakonik1 koji je stu-pio na snagu još 15. travnja 2017. Odredbe koje su se počele primjenjivati s danom 15. 4. 2019. uvelike se tiču slovenskoga javnog bilježništva jer su tim odred-bama javnim bilježnicima dane nove nadležnosti, i to provođenje sporazumnog razvoda braka2 i skla-panje ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa bračnih, odnosno budućih bračnih drugova3 te upis ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa u Re-gistar4. Družinskim su zakonikom javnim bilježnicima u Republici Sloveniji povjerene i druge nadležnosti te su javni bilježnici nadležni, u obliku javnobilježničkog akta, sastaviti:5

1 Družinski zakonik, Uradni list RS, br. 15/17., 21/18. – ZNOrg i 22/19., prijevod na hrvatski jezik je Obiteljski zakonik, u tekstu se upotrebljava izvorni naziv Družinski zakonik.

2 Čl. 97. st. 1. Družinskoga zakonika.3 Čl. 85. Družinskoga zakonika.4 Čl. 90. Družinskoga zakonika.5 Kralj, Sonja. 2018. Korak pri uresničevanju vizije sloven-

skega notariata. Notarski vestnik. Številka 11., str. 7.-8.

- sve vrste ugovora kojima se uređuju imovinska prava i obveze bračnih drugova- sporazumni razvod braka kod javnog bilježnika- ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa- sporazum o vraćanju drugih darova između brač-nih drugova prilikom razvoda braka, osobito onih darova koji nisu razmjerni s imovinskim prilikama darovatelja;dok su javni bilježnici prema Družin-skom zakoniku nadležni, u obliku ovršnog javnobi-lježničkog akta, sastaviti:- sporazum o podjeli zajedničke imovine - sporazum o tome koji od bračnih drugova ostaje ili postaje najmoprimac stana- sporazum o uzdržavanju bivšeg bračnog druga i punoljetnog djeteta- sporazum o povećanju ili smanjenju određene visine naknade uzdržavanja bračnog druga ili pu-noljetnog djeteta.

Obiteljsko pravo Republike Slovenije je do stupanja na snagu i primjene svih odredaba Družinskoga za-konika bilo uređeno Zakonom o zakonski zvezi in dru-

STRUČNO-ZNANSTVENI RAD


žinskih razmerjih6, kojim zakonom javni bilježnici nisu imali tolik broj nadležnosti. Prema odredbama Zako-na o zakonski zvezi in družinskih razmerjih bračni drugovi imali su mogućnost razvoda braka samo kod suda, i to ili putem tužbe ili sporazumno, dok novim Družinskim zakonikom bračni drugovi mogu razvesti brak osim kod suda i kod javnog bilježnika. Odredbama novog Družnskog zakonika propisan je novi nominantni ugovor7, i to Ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa, koji mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta, a kojim bračni drugovi mogu ugovoriti drugačiji imovinski režim od zakon-skog, što prema odredbama Zakona o zakonski zvezi in družinskih razmerjih nije bilo moguće. Prema no-vom Družinskom zakoniku imovinski režim bračnih drugova nije više prisilne naravi, stoga bračni drugovi međusobne imovinske odnose mogu urediti ugovo-rom, a zakonski imovinski režim će vrijediti samo ako bračni drugovi ne ugovore drugačiji imovinski režim. 8

2. SPORAZUMNI RAZVOD BRAKA KOD JAVNOG BILJEŽNIKA

Bračni drugovi u Republici Sloveniji mogu od 15. trav-nja 2019. jednostavnije i brže razvesti brak kod javnih bilježnika, sukladno odredbi članka 97. Družinskog zakonika.9 Ako je brak iz bilo kojeg razloga postao neodrživ, svaki od bračnih drugova može zatražiti razvod braka kod suda, a javni bilježnik je nadležan za razvod braka samo i isključivo ako razvod zatraže oba bračna druga sporazumno. Javni bilježnik može na zahtjev bračnih drugova sporazumno razvesti brak ako bračni drugovi:10

- nemaju zajedničke djece nad kojom ostvaruju ro-diteljsku skrb- sklope sporazum o podjeli zajedničke imovine- sklope sporazum o tome koji od bračnih drugova će ostati ili postati najmoprimac u stanu u kojem žive- sklope sporazum o uzdržavanju onoga bračnog druga koji nema sredstava za život, a bez svoje krivnje je nezaposlen.

Ako bračni drugovi kumulativno ispune sve to, jav-ni bilježnik će na zahtjev bračnih drugova sastaviti javnobilježnički akt o sporazumnom razvodu braka. Smatra se da je brak razveden s danom potpisa jav-

6 Zakon o zakonski zvezi in družinskih razmerjih, Uradni list RS, br. 69/04 – službeno pročišćeni tekst, 101/07 – odl. US, 90/11. – odl. US, 84/12. – odl. US, 82/15. – odl. US, 15/17. – DZ i 30/18. – ZSVI, prijevod na hrvatski jezik je Zakon o braku i porodičnim odnosima.

7 Podgoršek, Bojan. 2018. Nekaj značilnosti pogodbe o ureditvi premoženjskopravnih razmerij. Notarski vestnik. Številka 11., str. 24.

8 Novak, Barbara. 2018. Premoženjski režim med za-koncema po novem Družinskem zakoniku. Odvetnik. Številka 85., str. 50.

9 https://www.notar-z.si/aktualno/izvajanje-druzinskega-zakonika (pristupljeno 17. lipnja 2019.).

10 Čl. 97. st. 1. Družinskoga zakonika.

nobilježničkog akta o sporazumnom razvodu braka.11

Potpisani javnobilježnički akt o sporazumnom razvo-du braka je pravni temelj za upis razvoda braka u maticu vjenčanih. Javni bilježnik je u roku od osam dana od potpisa javnobilježničkog akta dužan javno-bilježnički akt o sporazumnom razvodu braka poslati upravnoj jedinici koja će temeljem tog akta upisati ra-zvod braka u maticu vjenčanih.12 U svim ostalim slučajevima, prema Družinskom za-koniku Republike Slovenije, kao i prema Obiteljskom zakonu13 Republike Hrvatske, za razvod braka su nadležni sudovi.Prema odredbama članka 98. Družinskoga zakonika brak se može razvesti kod suda podnošenjem tužbe od strane bilo kojeg bračnog druga zbog neodrži-vosti braka. Prema tome, za razvod braka od strane suda temelj tužbe ne treba biti neodrživost braka za oba bračna druga, dovoljno je da je brak neodrživ za jednog od bračnih drugova i da taj bračni drug zatraži razvod braka.14 Ako su bračni odnosi toliko trajno poremećeni da brak više nije moguće spasiti, tada brak treba razvesti bez obzira koji od bračnih drugova je odgovoran za uzroke neodrživosti braka.15 Prema navedenom sud ne utvrđuje krivnju pojedino-ga bračnog druga za neodrživost braka.Nadalje, prema odredbama članka 96. Družinskoga zakonika, brak se može razvesti kod suda sporazu-mno kad bračni drugovi imaju zajedničku djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, a sud će razvesti brak ako su se bračni drugovi sporazumjeli o brizi, odgoju i uzdržavanju zajedničke djece i njihovom kontaktu s roditeljima te ako predaju sudu sporazum, sastavljen u obliku ovršnog javnobilježničkog akta, o podjeli zajedničke imovine, o tome tko će ostati ili postati najmoprimac u stanu te o uzdržavanju brač-nog druga koji nema sredstava za život, a bez svoje krivnje nije zaposlen.16 Bitno je da sud utvrdi da je sporazum bračnih drugova o razvodu braka dobro-voljan, a razloge za razvod braka bračni drugovi ne moraju navoditi.17 U Republici Hrvatskoj razvod braka je propisan odredbama Obiteljskog zakona kojim je određeno da se brak može razvesti samo kod suda i to ili tužbom jednog bračnog druga ili sporazumom oba bračna druga.18 Ograničenje za razvoda braka određeno odredbom Obiteljskog zakona je da muž ne smije podnijeti tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće supruge, odnosno sve dok njihovo dijete ne navrši

11 Čl. 97. st. 2. Družinskoga zakonika.12 Čl. 97. st. 3. Družinskoga zakonika.13 Obiteljski zakon, NN br. 103/15.14 Zupančič, Karel. 1999. Družinsko pravo. Uradni list Re-

publike Slovenije. Ljubljana, str. 123.15 Višje sodišče v Ljubljani. Sodba I Cp 1010/99,

ECLI:SI:VSLJ:1999:I.CP.1010.99 http://www.sodnaprak-sa.si/?q=id:49909&database[SOVS]=SOVS&database[IESP]=IESP&database[VDSS]=VDSS&database[UPRS]=UPRS&_submit=i%C5%A1%C4%8Di&page=0&id=49909 (pristupljeno 19. lipnja 2019.).

16 Čl. 96. st. 1. Družinskoga zakonika.17 Zupančič, Karel. Op. cit. (bilj. 14.), str. 120.18 Čl. 50.-57. Obiteljski zakon.


godinu dana života. Tim ograničenjem štiti se žena tijekom osjetljivog razdoblja trudnoće i razdoblja na-kon poroda do godine dana starosti djeteta, a što u slovenskom obiteljskom pravu nije predviđeno.Prema Obiteljskom zakonu određene su tri prav-ne osnove za razvod braka, i to: sporazum bračnih drugova za razvod braka, teško i trajno poremećeni bračni odnosi ili prestanak bračne zajednice unatrag godinu dana.19 Slovenski Družinski zakonik propisuje kao razlog za razvod braka putem tužbe jedino ne-održivost braka, što je neodređeni pravni pojam, a zakonik ne propisuje u kojim slučajevima bi se brak smatrao neodrživim, odnosno koji su uzroci neodrži-vosti braka, stoga sud u svakom pojedinačnom slu-čaju prema konkretnim životnim okolnostima mora utvrđivati neodrživost braka. S obzirom na to da su uvjeti za sporazumni razvod braka kumulativno propisani Družinskim zakonikom, postupak za sporazumni razvod braka u Republici Sloveniji je znatno jednostavniji i brži kako kod suda tako i kod javnog bilježnika, osim okolnosti da prili-kom sporazumnog razvoda braka kod suda bračni drugovi sudu moraju predati ovršni javnobilježnički akt o sporazumnoj podjeli zajedničke imovine o tome tko će ostati ili postati najmoprimac u stanu te o uzdr-žavanju bračnog druga koji nema sredstava za život, a bez svoje krivnje nije zaposlen. Iz toga proizlazi da bračni drugovi prije odlaska na sud moraju kod jav-nog bilježnika sklopiti ovršni javnobilježnički akt, što podrazumijeva i dodatne troškove.20 U svakom slu-čaju sklapanje i predaja sudu ovršnog javnobilježnič-kog akta o navedenim sporazumima bračnih drugova znatno olakšava i ubrzava rad i donošenje odluke od strane suda.

2.1. ZAJEDNIČKA DJECA BRAČNIH DRUGOVA

Javni bilježnik je nadležan za provođenje razvoda braka samo u slučaju kada bračni drugovi zajedno, odnosno sporazumno, zatraže razvod te kada nema-ju zajedničke djece nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb. Iz toga proizlazi da kad bračni drugovi žele razvesti brak kod javnog bilježnika mogu to učiniti samo ako nemaju zajedničke maloljetne djece. Pre-ma tome, za sporazumni razvod braka kod javnog bilježnika nema zapreke ako bračni drugovi imaju za-jedničku punoljetnu djecu ili neki od bračnih drugova ima svoju djecu koja nisu zajednička, a nad kojom ostvaruje roditeljsku skrb.Družinski zakonik je ukinuo institut produžene rodi-teljske skrbi nad punoljetnom djecom te sadrži samo odredbe o stavljanju pod skrbništvo punoljetne oso-be koja nije poslovno sposobna.21 Prema navedenom ne može se govoriti o tome da bračni drugovi ne bi mogli sporazumno razvesti brak kod javnog bilježni-

19 Čl. 51. Obiteljski zakon.20 Novak, Barbara; Zupančič, Karel. 2004. Analiza Zakona

o zakonski zvezi in družinskih razmerjih. http://24kul.si/ekskluzivno-skrivna-analiza-zakona-o-zakonski-zvezi-in-druzinskih-razmerjih (pristupljeno 10. srpnja 2019.).

21 Jager, Petruša. 2019. Družinski odvetnik po novem. Od-vetnik. Številka 90., str. 103.

ka zbog toga što imaju zajedničku djecu nad kojom ostvaruju produženu roditeljsku skrb.Ako postoji sporazum bračnih drugova o razvodu braka, a bračni drugovi imaju zajedničku djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, tada razvod braka, na temelju sporazuma bračnih drugova, provodi sud. Sud će razvesti brak ako su se bračni drugovi spora-zumjeli o brizi, odgoju i uzdržavanju zajedničke djece te njihovom kontaktu s roditeljima i ako predaju sudu sporazum, sastavljen u obliku ovršnog javnobilježnič-kog akta, o podjeli zajedničke imovine, o tome tko će ostati ili postati najmoprimac u stanu te o uzdržavanju bračnog druga koji nema sredstava za život, a bez svoje krivnje nije zaposlen.Prije negoli sud razvede brak mora utvrdili je li spo-razumom bračnih drugova osigurana briga, odgoj i uzdržavanje zajedničke djece te kontakti između ro-ditelja i djece sukladno dobrobiti djece. Sud će odbiti sporazumni razvod braka ako utvrdi da sporazum bračnih drugova nije u skladu s dobrobiti djece.22 Nit vodilja Družinskog zakonika je bila načelo zaštite do-brobiti djece, stoga je nadležnost za odlučivanje u obiteljskim stvarima u cijelosti prenesena s centra za socijalnu skrb na sudove, dok je centru za socijalnu skrb ojačana savjetodavna funkcija.23 Uspoređujući odredbe članaka 96. i 97. Družinskoga zakonika, što znači uspoređujući sporazumni razvod braka pred sudom i sporazumni razvod braka pred javnim bilježnikom, odredbe su iste, osim pretpostav-ke o postojanju zajedničke djece nad kojom bračni drugovi ostvaruju roditeljsku skrb.

2.2. SPORAZUM O PODJELI ZAJEDNIČKE IMOVINE

Žele li razvesti brak pred javnim bilježnikom, bračni drugovi su dužni dogovoriti podjelu zajedničke imo-vine, i to sporazumom o podjeli zajedničke imovine koji mora biti sastavljen u obliku ovršnoga javnobi-lježničkog akta.U Republici Sloveniji imovinskopravni režim bračnih drugova uređen je Družinskim zakonikom, osim ako bračni drugovi ne sklope Ugovor o uređenju imo-vinskopravnih odnosa.24 Zakonski imovinskopravni režim bračnih drugova u Republici Sloveniji razlikuje zajedničku imovinu bračnih drugova i posebnu imo-vinu svakog bračnog druga.25 U Republici Hrvatskoj imovina bračnih drugova uređena je Obiteljskim zakonom, ako bračni drugovi nisu svoje imovinske odnose uredili bračnim ugovorom, ali za razliku od slovenskog Družinskoga zakonika, Obiteljski zakon Republike Hrvatske razlikuje bračnu stečevinu i vla-stitu imovinu bračnih drugova.26

Družinski zakonik kao zajedničku imovinu bračnih drugova smatra sva imovinska prava koja su stečena radom ili naplatom za vrijeme trajanja braka, odno-

22 Čl. 96. st. 2. Družinskoga zakonika.23 Jager, Petruša. loc. cit. (bilj. 21.)24 Čl. 64.-94. Družinskoga zakonika.25 https://www.druzinsko-pravo.si/zakonska-zveza/premo-

zenje-razmerje-zakonci (pristupljeno 20. lipnja 2019.).26 Čl. 34.-46. Obiteljskog zakona.


sno imovina koja potječe iz te imovine te ona pripa-da bračnim drugovima zajednički zbog toga što na zajedničkoj imovini nisu određeni dijelovi svakog bračnog druga.27 Bračni drugovi mogu upravljati i raspolagati zajedničkom imovinom samo zajednički i sporazumno. U Republici Hrvatskoj zajednička imo-vina bračnih drugova postojala je prema Zakonu o braku i porodičnim odnosima iz 1978. godine, pa sve do stupanja na snagu Obiteljskog zakona iz 1998. go-dine koji je uveo pojam bračne stečevine.28 Bračna stečevina smatra se imovinom koju su bračni drugovi stekli radom u vrijeme trajanja braka ili potječe iz te imovine i ona je suvlasništvo bračnih drugova u jed-nakim dijelovima.29 Kod zajedničke imovine bračnih drugova dijelovi nisu određeni, već nad tom imovi-nom bračni drugovi imaju zajedničko vlasništvo, dok su kod bračne stečevine bračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima, što znači da su dijelovi određeni i svaki bračni drug je suvlasnik u jednoj polovini dijela.Stoga, prema odredbama Družinskoga zakonika Re-publike Slovenije, zajednička imovina bračnih drugo-va znači ukupnost svih imovinskih prava koja pripa-daju bračnim drugovima zajednički, u neodređenim dijelovima.30 Bračni drugovi imaju mogućnost spora-zumno urediti drugačiji sadržaj imovinskog režima od onoga koji je određen zakonom, i to putem Ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa.31 Javni biljež-nici su prema novom Družinskom zakoniku nadležni za sklapanje Ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa koji mora biti sastavljen obliku javnobilježnič-kog akta. Ovim ugovorom bračni drugovi mogu ure-diti imovinskopravne odnose kako za vrijeme trajanja braka tako i za slučaj razvoda braka. Bračni drugovi ugovorom o uređenju imovinskopravnih odnosa mogu odrediti dijelove u zajedničkoj imovini, odnosno odre-diti stjecanje suvlasništva na stvari razmjerno svojim dijelovima u zajedničkoj imovini te odrediti opseg i podjelu zajedničke imovine za slučaj razvoda braka.32

Odredbom članka 96. Družinskoga zakonika, koji uređuje sporazumni razvod braka kod suda, određe-no je da sporazum o diobi zajedničke imovine mora biti sastavljen u obliku ovršnoga javnobilježničkog akta. Oblik ovršnog javnobilježničkog akta potreban je zbog toga što bračni drugovi moraju sporazumom o diobi zajedničke imovine odlučiti i o zajedničkim dugovima prema trećim osobama33, čak i u slučaju kada nemaju imovine.34

27 Čl. 67. i 68. Družinskoga zakonika.28 Klarić, Petar; Vedriš, Martin; 2008. Građansko pravo.

Narodne novine. Zagreb, str. 261.29 Čl. 36. Obiteljskog zakona.30 Vrhovno sodišče Republike Slovenije. Sodba in sklep II

Ips 696/2007, ECLI:SI:VSRS:2009:II.IPS.696.2009 http://www.sodnapraksa.si/?q=696/2007&database[SOVS]=SOVS&_submit=i%C5%A1%C4%8Di&rowsPerPage=20&page=0&id=61569 (Pristupljeno 25. lipnja 2019.).

31 Čl. 85. Družinskoga zakonika.32 Čl. 71. i 75. Družinskoga zakonika.33 Čl. 72. Družinskoga zakonika.34 Končina Peternel, Mateja. 2008. Pristojnost notarjev po

družinskem zakoniku. Notarski vestnik. Številka 11., str. 17.

2.3. SPORAZUM BRAČNIH DRUGOVA O NAJMU STANA

Bračni drugovi prilikom sklapanja braka sporazumno odlučuju o stanu u kojem će zajedno živjeti i koji će biti dom njima i njihovoj djeci.35 Zakonom nije propi-san oblik takvog sporazuma, ali kad žele, sporazum o zajedničkom domu bračni drugovi mogu sklopiti u obliku javnobilježničkog akta. Ako bračni drugovi unajme stan, a samo jedan od njih je najmoprimac, taj bračni drug ne smije bez pismene suglasnosti drugog bračnog druga otkazati najam stana. U su-protnom otkaz ugovora o najmu stana nema pravne učinke.36

Ako se bračni drugovi žele sporazumno razvesti, kod javnog bilježnika moraju sklopiti sporazum o tome koji od bračnih drugova će ostati ili postati najmoprimac u stanu u kojem žive. Odredbom članka 96. Družin-skog zakonika propisano je da sporazum o tome koji od bračnih drugova će ostati ili postati najmoprimac u stanu u kojem žive, mora biti sastavljen u obliku ovršnoga javnobilježničkog akta.37

2.4. SPORAZUM O UZDRŽAVANJU BRAČNOG DRUGA

Prilikom sporazumnog razvoda braka bračni drugo-vi moraju sklopiti sporazum o uzdržavanju bračnog druga koji nema sredstava za život, a bez svoje kriv-nje je nezaposlen. Takav sporazum su bračni drugovi dužni sklopiti kada žele da se provede sporazumni razvod braka kod javnog bilježnika ili suda i mora biti sklopljen u obliku ovršnoga javnobilježničkog akta.Odredbama članka 101. Družinskoga zakonika pro-pisano je da bračni drugovi sporazum o uzdržavanju bračnog druga za slučaj razvoda braka mogu sklopiti u trenutku sklapanja braka, za vrijeme trajanja braka ili prilikom razvoda braka, te da sporazum o uzdr-žavanju bračnog druga mora biti sklopljen u obliku ovršnoga javnobilježničkog akta. Temeljem odred-be članka 86. Družinskoga zakonika bračni drugovi mogu također ugovorom o uređenju imovinskoprav-nih odnosa ugovoriti međusobno uzdržavanje i uzdr-žavanje bračnog druga za slučaj razvoda braka.38 Sporazumom se bračni drugovi mogu odreći prava na uzdržavanje ili se sporazumjeti da će uzdržavanje trajati samo određeno vrijeme nakon razvoda bra-ka.39 U obliku ovršnoga javnobilježničkog akta bračni drugovi mogu također urediti povećanje i smanjenje visine naknade uzdržavanja te prestanak prava na uzdržavanje.40 U svakom slučaju, zakon određuje da bračni drugovi sporazumom ne smiju ugroziti dobro-bit odnosno uzdržavanje djece, osobito ako se brač-

35 Čl. 59. Družinskoga zakonika.36 Podgoršek, Bojan. Op. cit. (bilj. 7.), str. 25.37 https://e-uprava.gov.si/podrocja/druzina-otroci-zakon-

ska-zveza/zakonska-zveza/razveza-razveljavitev.html (Pristupljeno 22. lipnja 2019.).

38 Podgoršek, Bojan. 2017. Pogodba o ureditvi premoženj-sopravnih razmerij med zakoncema, Notarski vestnik. Številka 10., str. 24.

39 Čl. 102. Družinskoga zakonika.40 Čl. 106. Družinskoga zakonika.


ni drugovi sporazumom odriču prava na međusob-no uzdržavanje.41 Bitno je da javni bilježnik prilikom sastavljanja ovršnoga javnobilježničkog akta postu-pa nepristrano te da uzima u obzir jednakopravnost bračnih drugova da ne bi prevlast jednog bračnog druga dovela do socijalne ugroženosti drugoga brač-nog druga ili djece.42

Osnovo načelo novog Družinskog zakonika je dobro-bit djeteta, koje je propisano odredbama članka 7. Družinskoga zakonika.43 Odredbama članka 7. stav-ka 4. Družinskoga zakonika propisano je da su dr-žavna tijela, javne službe, nositelji javnih ovlasti, tijela lokalnih vlasti te druge fizičke i pravne osobe dužne brinuti o dobrobiti, odnosno najboljem interesu djece prilikom poduzimanja bilo kojih radnji i postupaka ve-zanih uz djecu. Prema tome, i javni bilježnik je dužan paziti na dobrobit djece prilikom sklapanja javnobi-lježničkog akta. Ako bi javni bilježnik utvrdio da je sporazumom bračnih drugova ugrožena dobrobit ili uzdržavanje djeteta, tada bi trebao odbiti sklapanje takvog javnobilježničkog akta.44 Postavlja se pitanje može li javni bilježnik odbiti sklapanje javnobilježnič-kog akta zbog tog razloga s obzirom na to da javni bilježnik, prema odredbama članka 6. Zakona o no-tariatu45, može odbiti javnobilježničku uslugu samo iz zakonom određenih razloga.46 Javnom bilježniku je temeljem odredaba članka 23. Zakona o notariatu zabranjeno da obavlja radnje, odnosno pravne po-slove koji su zakonom zabranjeni, ili za koje sumnja da ih stranke sklapaju prividno, ili zbog toga kako bi zaobišle zakonske obveze, ili kako bi protupravno oštetile treće osobe.47 Nadalje, prema odredbama članka 96. Družinakoga zakonika sporazumni razvod braka bračnih drugo-va, koji imaju zajedničku djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, provodi nadležan sud. Kako bi sud mogao razvesti brak temeljem sporazuma bračnih drugova, bračni drugovi su dužni u obliku ovršnoga javnobilježničkog akta sklopiti i sudu dostaviti spora-zum o podjeli zajedničke imovine o tome koji od brač-nih drugova ostaje ili postaje najmoprimac stana i o uzdržavanju bračnog druga koji nema sredstava za život, a bez svoje krivnje je nezaposlen. Istodobno, bračni drugovi dužni su sklopiti i dostaviti sudu spo-razum o brizi, odgoju i uzdržavanju zajedničke djece te njihovu kontaktu s roditeljima, ali taj sporazum ne smije biti u obliku ovršnoga javnobilježničkog akta.48 To zbog toga što sud prije negoli razvede brak mora utvrditi jesu li sporazumom bračnih drugova osigura-ni briga, odgoj i uzdržavanje zajedničke djece te kon-takti između djece i roditelja sukladno dobrobiti, od-

41 Čl. 101. st. 2 Družinskoga zakonika.42 Končina Peternel, Mateja. Op. cit. (bilj. 34.), str. 14.43 Jager, Petruša. 2018. Vloga odvetnika v družinskih po-

stopkih, Odvetnik. Številka 86., str. 31.44 Končina Peternel, Mateja. Op. cit. (bilj. 34.), str. 14.45 Zakon o notariatu, Uradni list RS, br. 2/07., 33/07. -

ZSReg-B, 45/08 i 91/13.46 Podgoršek, Bojan. 2009. Notarski zapis v družinskih za-

devah, Pravni letopis 2009, Inštitut za primerjalno pravo pri Pravni fakulteti v Ljubljani, str. 172.

47 Ibid., str. 167.48 Končina Peternel, Mateja. Op. cit. (bilj. 34.), str.18.

nosno u najboljem interesu djece. Ako sud utvrdi da sporazum bračnih drugova nije u najboljem interesu djece, sud će sporazumni razvod braka odbiti, osim ako stranke ne promjene sporazum tako da bude u najboljem interesu djece. U tom slučaju bi se sudska odluka, kojom bi sud razveo brak u svojoj izreci o bri-zi, odgoju i uzdržavanju djece, razlikovala od ovršno-ga javnobilježničkog akta, to jest sporazuma o brizi, odgoju i uzdržavanju koji su bračni drugovi sklopi-li prije, te bi time imali dvije različite ovršne isprave o istoj pravnoj stvari.49 Navedena situacija može se spriječiti tako da sud u izreci sudske odluke navede kako je sporazumom koji je unesen u izreku odluke o razvodu braka nadomješten prijašnji sporazum brač-nih drugova koji je bio sklopljen u obliku ovršnoga javnobilježničkog akta.50 Slijedom toga pravomoćna sudska odluka imala bi snagu ovršne isprava, dok javnobilježnički akt u tom dijelu ne bi bio ovršan. Temeljem članka 42. Zakona o notariatu51 javni biljež-nik će, radi lakšeg postupanja suda i zaštite dobrobiti djece, bračne drugove upozoriti da sporazum brač-nih drugova o međusobnom uzdržavanju, o odricanju prava na uzdržavanje bračnog druga te povećanju i smanjenju naknade za uzdržavanje bračnog druga, ne smije ugroziti dobrobit djece. Javni bilježnik će također upozoriti bračne drugove da prema odred-bama članka 86. Družinskoga zakonika sporazum bračnih drugova o brizi, odgoju i uzdržavanju djece te o kontaktu roditelja s djecom, ne smije biti u obliku ovršnoga javnobilježničkog akta. Odnosno, javni bi-lježnik može bračne drugove poučiti da u javnobiljež-nički akt mogu navesti kako će sporazum odnosno javnobilježnički akt biti ovršan samo u dijelu koji se odnosi na međusobne obveze bračnih drugova ve-zanih uz podjelu zajedničke imovine, najma stana i međusobnog uzdržavanja, dok odredbe sporazuma vezane uz obvezu odgoja i uzdržavanja djece te kon-takta s djecom neće biti ovršne.52 U svakom slučaju radi zaštite dobrobiti djece prema novom Družinskom zakoniku o brizi, odgoju i uzdr-žavanju djece, a i o ostalim pravima djece, odlučuje nadležan sud na kojeg su prenesene nadležnosti u obiteljskim stvarima s centra za socijalnu skrb.53 Javni bilježnici su također nadležni sastavljati spora-

49 Ibid.50 Podgoršek, Bojan. Loc. cit. (bilj. 46.).51 Čl. 42. Zakona o notariatu. Javni bilježnik je dužan prije

sastavljanje javnobilježničke isprave na razumljiv način strankama objasniti sadržaj i pravne posljedice namje-ravanoga pravnog posla ili izjave volje te ih izričito upo-zoriti na poznate i uobičajene rizike vezane uz sklapanje takvog pravnog posla ili izjave. Javni bilježnik je dužan stranke upozoriti na druge moguće okolnosti vezane uz sklapanje pravnog posala, i to ako su mu poznate takve okolnosti, osim podataka koje je dužan sukladno članku 25. Zakona o notariatu čuvati kao tajnu. Dužan je stranke odvraćati od nejasnih, nerazumljivih i dvosmislenih izjava te ih izričito upozoriti na moguće pravne posljedice takvih izjava. Ako stranke inzistiraju na davanju takvih izjava, javni bilježnik ih mora unijeti u javnobilježničku ispravu ali uz navođenje upozorenja koje je dao strankama.

52 Podgoršek, Bojan. Loc. cit. (bilj. 46.).53 Jager, Petruša. Loc. cit. (bilj. 21.).


zume o uzdržavanju u obliku ovršnoga javnobilježnič-kog akta, ako roditelji uzdržavaju punoljetnu djecu54 ili ako punoljetna djeca uzdržavaju svoje roditelje55, kao i sporazume između korisnika i obveznika uz-državanja o povećanju ili smanjenju visine naknade uzdržavanja koje su roditelji dužni izvršavati prema punoljetnom djetetu, odnosno koje je punoljetno dije-te dužno izvršavati prema roditeljima56.

2.5. JAVNOBILJEŽNIČKI AKT

Novi Družinski zakonik znatno proširuje nadležnost javnih bilježnika te je tako u velikom broju odredaba Družinskoga zakonika predviđeno sudjelovanje jav-nih bilježnika. Sporazumni razvod braka pred javnim bilježnikom mora biti sastavljen u obliku javnobiljež-ničkog akta, a javni bilježnik je dužan u roku od osam dana od potpisa akta dostaviti ga upravnoj jedinici, koja će razvod braka upisati u maticu vjenčanih.Osim sporazumnog razvoda braka, u obliku javnobi-lježničkog akta moraju biti sastavljeni ugovori vezani uz imovinska prava i obveze bračnih drugova, ugo-vor u uređenju imovinskopravnih odnosa, dogovor o vraćanju drugih darova između bračnih drugova prili-kom razvoda, osobito onih darova koji nisu razmjerni s imovinskim prilikama darovatelja.U slučaju sporazumnog razvoda braka, oblik ovrš-nog javnobilježničkog akta propisan je za sastavljanje sporazuma o podjeli zajedničke imovine, sporazuma o tome koji od bračnih drugova ostaje ili postaje naj-moprimac stana i sporazuma o uzdržavanju bračnog druga te o povećanju ili smanjenju visine iznosa uz-državanja bračnog druga. U obliku ovršnoga javno-bilježničkog akta također mora biti sastavljen i spora-zum o uzdržavanju ako roditelji uzdržavaju punoljetnu djecu, odnosno sporazum ako punoljetno dijete uzdr-žava roditelje, kao i sporazum o povećanju ili smanje-nju tako određene visine naknade uzdržavanja.

2.5.1. OBLIK JAVNOBILJEŽNIČKOG AKTAPrema odredbama Zakona o notariatu javnobiljež-nička isprava može biti u fizičkom ili elektroničkom obliku.57 Javnobilježničke isprave u fizičkom obliku, odnosno ispisane na papiru, smiju biti pisane ruč-no samo s trajnom tintom ili pisane strojno, odnosno mehaničkim sredstvom pisanja koji omogućuje trajni zapis.Prazna mjesta u tekstu moraju biti ispunjena crtama, a moraju se naznačiti oznaka i broj upisnika te redni brojevi stranica. Iznosi, datumi i druge brojčane ozna-ke, osim brojeva zemljišnoknjižnih uložaka, čestica, brojeva službenih listova i članaka zakona ili drugih propisa, moraju se ispisati i slovima. U javnobilježnič-koj ispravi ne smiju biti riječi ili znakovi iznad teksta isprave, između redaka ili uz rub teksta. U suprotnom će se takve riječi ili znakovi smatrati nepostojećima. U tekstu isprave ništa ne smije biti brisano, a precrta-ni tekst mora ostati čitljiv.

54 Čl. 192. Družinskoga zakonika.55 Čl. 193. Družinskoga zakonika.56 Čl. 197. Družinskoga zakonika.57 Čl. 30.-38. Zakona o notariatu.

Ako se javnobilježnička isprava sastoji od više araka, arci moraju biti prošiveni jamstvenikom, a oba kraja jamstvenika na posljednjoj stranici pričvršćeni vo-skom ili stavljanjem naljepnice te otiskom žiga. Svaku stranicu isprave parafiraju sudionici i javni bilježnik, a na kraju isprave javnobilježničku ispravu potpisuju svi sudionici i javni bilježnik koji mora otisnuti svoj pe-čat ili žig. O posljedicama nepoštivanja odredaba o formi javnobilježničke isprave te o vjerodostojnosti ta-kve isprave odlučuje sud. Isprava ex lege neće imati snagu javne isprave, ako nije potpisana i nije otisnut pečat od strane javnog bilježnika.

2.5.2. SADRŽAJ JAVNOBILJEŽNIČKOG AKTASadržaj i forma javnobilježničkog akta, prema odred-bama Zakona o notariatu, u većoj mjeri jednak je kao i sadržaj i forma javnobilježničkog akta prema odredbama Zakona o javnom bilježništvu58 Republi-ke Hrvatske. Da bi isprava u Republici Sloveniji ima-la snagu javnobilježničkog akta, temeljem odredaba Zakona o notariatu isprava mora sadržavati59:

- prezime i ime javnog bilježnika, svojstvo da u sa-stavljanju akta sudjeluje kao javni bilježnik te nje-govo sjedište- prezime i ime, podaci o rođenju, prebivalište sudionika pravnog posla, njihovih punomoćnika, svjedoka akta i tumača, a ako u pravnome poslu sudjeluju pravne osobe tada tvrtka i sjedište, ime i prezime predstavnika ili punomoćnika- naznaku načina na koji je utvrđena istovjetnost naprijed navedenih osoba- sadržaj pravnog posla te naznaka punomoći ili priloga- napomenu da je javni bilježnik sudionicima javno-bilježnički akt pročitao i da su sudionici javnobiljež-nički akt odobrili- datum, sat i mjesto sastavljanja javnobilježničkog akta- potpis naprijed navedenih osoba te pečat i pot-pis javnog bilježnika koji je sastavio javnobilježnički akt.

Javni bilježnik je, prema odredbama Zakona o nota-riatu, dužan prije sastavljanje javnobilježničke isprave na razumljiv način strankama objasniti sadržaj i prav-ne posljedice namjeravanoga pravnog posla te ih izri-čito upozoriti na poznate i uobičajene rizike vezane uz sklapanje takvog pravnog posla.60 Javni bilježnik je dužan stranke upozoriti na druge moguće okolnosti vezane uz sklapanje pravnog posala, i to ako su mu poznate takve okolnosti, osim podataka koje je dužan temeljem Zakona o notariatu čuvati kao tajnu.Istodobno, javni bilježnik je dužan stranke odvraćati od nejasnih, nerazumljivih i dvosmislenih izjava te ih

58 Zakon o javnom bilježništvu, NN br. 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09. i 120/16.

59 Čl. 43. Zakona o notariatu.60 Čl. 42. Zakona o notariatu.


izričito upozoriti na moguće pravne posljedice takvih izjava, a ako stranke izričito inzistiraju na davanju ta-kvih izjava, javni bilježnik ih mora unijeti u javnobi-lježničku ispravu, ali uz navođenje upozorenja koje je dao strankama, a sve sa svrhom smanjenja mo-gućnosti nastanka sporova, odnosno ako i do spora dođe lakšeg rješavanja spora.

2.5.3. OVRŠNOST JAVNOBILJEŽNIČKOG AKTAOvršnost javnobilježničkog akta je u Republici Slove-niji uređeno odredbama Zakona o notariatu i odred-bama Zakona o izvršbi in zavarovanju61. Odredbe članka 4. Zakona o notariatu propisuju da je jav-nobilježnički akt ovršan ako sadrži obvezu za koju je dopuštena nagodba, a obveznik se usuglasio s neposrednom ovrhom i potraživanje je dospjelo.62 Odredbe članka 20.a Zakona o izvršbi in zavarova-nju propisuju da je javnobilježnički akt ovršan, ako se dužnik u tom aktu usuglasio s neposrednom ovrhom i ako je potraživanje koji proizlazi iz javnobilježničkog akta dospjelo. Kako bi javnobilježnički akt bio podo-ban za ovrhu mora sadržavati odredbe o dužnikovoj obvezi, odnosno predmetu, vrsti, opsegu i vremenu ispunjenja obveze, također je bitno da sadrži i odred-bu o dospjelosti.63 Kada je pravni posao sklopljen u obliku ovršnoga javnobilježničkog akta, a dužnik ne ispuni dospjelu obvezu za koju je ugovorena nepo-sredna ovršnost, vjerovnik može tražiti ispunjenje dužnikove obveze putem neposrednoga ovršnog po-stupka.64

Ovršnost javnobilježničkog akta u Republici Hrvat-skoj je također propisana odredbama Zakona o jav-nom bilježništvu i odredbama Ovršnog zakona65 koji sadržajno odgovara slovenskoj formulaciji ovršnosti javnobilježničkog akta. Prema odredbi članka 54. Za-kona o javnom bilježništvu, javnobilježnički akt je ovr-šan kad je aktom određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i kad akt sadrži izjavu obve-znika da se može provesti neposredna prisilna ovrha radi ostvarenja dužne činidbe temeljem toga ovršno-ga javnobilježničkog akta, ali tek nakon što dospije obveza. Ovršnim zakonom je ovršnost javnobilježnič-kog akta propisana odredbama članaka 23. u svezi s člankom 28.: „Javnobilježnička isprava ovršna je ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave. Na temelju javnobilježničke isprave koja je postala ovršna u jednom dijelu ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio.“

61 Zakon o izvršbi in zavarovanju, Uradni list RS, br. 3/07., 93/07., 37/08-ZST-1, 45/08-TArbit, 28/09., 51/10., 26/11., 17/13-odl.US, 45/14-odl.US, 53/14., 58/14-odl.US, 54/15., 76/15-odl.US i 11/18., prijevod na hrvatski jezik je Ovršni zakon.

62 Podgoršek, Bojan. Op. cit. (bilj. 46.), str. 168.63 Ibid.64 https://www.notar-z.si/notar (Pristupljeno 15. lipnja

2019.).65 Ovršni zakon, NN br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16.,

73/17.

3. UGOVOR O UREĐENJU IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSA

Nova nadležnost javnih bilježnika Republike Sloveni-je prema Družinskom zakoniku je i sklapanje ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa bračnih drugo-va u obliku javnobilježničkog akta, koji spada u no-minantne ugovore, a uređen je odredbama članaka 85. - 94. Družinskoga zakonika, što znači da se radi o ugovoru iz obiteljskog prava.Novi naziv pravnog instituta koji donosi Družinski za-konik, i to Ugovor o uređenju imovinskopravnih od-nosa, nameće pitanje o tome radi li se o klasičnom bračnom ugovoru ili ne i koja je svrha tako širokoga i općenitog pojma. Pojam „ugovor o uređenju imovin-skopravnih odnosa“ preopćenit je s obzirom na to da bračni drugovi mogu uređivati imovinske odnose i s drugim ugovorima, koji po svom sadržaju nisu bračni ugovori već klasični ugovori obveznog prava.66 Ta-kav naziv ugovora je predugačak te može u praksi dovesti do nesporazuma o tome radi li se o bračnom ugovoru kojim se uređuju imovinski odnosi bračnih drugova ili o sporazumu o podjeli zajedničke imovi-ne koji mora biti u obliku ovršnoga javnobilježničkog akta, a koji sporazum bračni drugovi sklapaju prili-kom sporazumnog razvoda braka. Zakonodavac je takav naziv najvjerojatnije odabrao zbog toga što za-konskim odredbama nije odredio sadržaj ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa, pa samim time bračni drugovi imaju slobodu odlučivanja koje među-sobne odnose će urediti takvim ugovorom. Prema odredbama prijašnjeg Zakona o zakonski zvezi in družinskih razmerjih bračni drugovi su me-đusobno mogli sklapati sve pravne poslove koje su mogli sklapati s drugim osobama, pa i bračne ugo-vore (pacta nuptialia).67 Sadržaj bračnog ugovora je morao odgovarati zakonskom imovinskom režimu, što znači da bračni drugovi nisu imali slobodu ugo-varanja jer su zakonske odredbe bile prisilne nara-vi. Bračni drugovi ugovorom nisu mogli odrediti da imovina stečena radom za vrijeme trajanja braka nije zajednička imovina.68 Pravni poslovi između bračnih drugova morali su biti sklopljeni u obliku javnobiljež-ničkog akta, ali bračni drugovi nisu mogli ugovoriti imovinski režim koji bi bio drugačiji od zakonskog, kao što to mogu prema odredbama novog Družin-skog zakonika, i to ugovorom o uređenju imovinsko-pravnih odnosa. Novim Družinskim zakonikom nije određen sadržaj ugovora, pa bračni drugovi ugovorom mogu slobod-no urediti sve međusobne odnose. Jedino ograniče-nje je da odredbe ugovora ne smiju biti u suprotnosti sa zakonskim odredbama o zaštiti stana koji je u za-jedničkom vlasništvu bračnih drugova i u kojem sta-nuju bračni drugovi zajedno s djecom69 te, naravno,

66 Žnidaršič Skubic, Viktorija. 2018. Pogodba o ureditvi premoženjskopravnih razmerij med zakoncema. Pravni letopis 2018. Inštitut za primerjalno pravo pri Pravni fa-kulteti v Ljubljani. str. 122.

67 Zupančič, Karel. Op. cit. (bilj. 14.), str. 113.68 Ibid.69 Čl. 59. i čl. 70. st. 3. Družinskoga zakonika.


odredbe ugovora ne smiju biti ugovorene na štetu trećih osoba.70

U Republici Hrvatskoj je odredbama Obiteljskog za-kona propisano da se u svrhu uređenja imovinsko-pravnih odnosa bračnih drugova može sklopiti ugo-vor između bračnih drugova koji mora biti u pisanom obliku i potpise bračnih drugova mora ovjeriti javni bilježnik.71 Nema zapreke da bračni drugovi sklope ugovor kojim će urediti svoje imovinskopravne odno-se u obliku javnobilježničkog akta, ali oblik javnobi-lježničkog akta, prema Obiteljskom zakonu, nije uvjet za valjanost takvog ugovora, za razliku od slovensko-ga obiteljskog prava kojim je kao uvjet za valjanost ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa propi-san oblik javnobilježničkog akta. Oblik javnobilježničkog akta prema Obiteljskom za-konu Republike Hrvatske određen je samo kada skrbnik, uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb, sklapa bračni ugovor u ime bračnog druga koji je lišen poslovne sposobnosti za sklapanje izvanred-nih imovinskopravnih poslova.72 Jedino ograničenje koje je propisano Obiteljskim zakonom prilikom skla-panja bračnih ugovora je da bračni drugovi ne smiju ugovoriti primjenu stranog prava za uređenje imovin-skopravnih odnosa.73 Bračni drugovi u Republici Hrvatskoj mogu sklopiti ugovor kojim će urediti svoje imovinskopravne od-nose kako na postojećoj tako i na budućoj imovini, što odgovara i slovenskom pravnom uređenju. Prema tomu, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Republici Sloveniji, nema zapreke da nupturienti sklope ugovor prije braka koji ugovor će biti sklopljen pod odgodnim uvjetom jer će imati pravne učinke samo kad bračni drugovi sklope brak. Stoga bračni drugovi mogu prije braka ili tijekom trajanja braka sklopiti bračni ugovor kojim će urediti svoje imovinskopravne odnose druk-čije od zakonskoga imovinskog režima, čime se oči-tuje načelo autonomne volje bračnih drugova.74

3.1. DEFINICIJA UGOVORA O UREĐENJU IMOVINSKOPRAVNIH ODNOSA

Ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa je ugo-vor kojim bračni drugovi ugovaraju sadržaj njihovoga imovinskog režima koji se razlikuje od zakonskoga imovinskog režima te druge imovinske odnose za vrijeme trajanja braka ili za slučaj razvoda.75 Ugovor mogu sklopiti bračni drugovi za vrijeme trajanja bra-ka kao i budući bračni drugovi prije sklapanja bra-ka. Za bračne drugove ugovoreni imovinski režim se primjenjuje od dana sklapanja ugovora, ako ne ugovore drugi datum početka primjene. Ako Ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa sklope budući bračni drugovi, tada se ugovor počinje primjenjiva-ti od trenutka sklapanja braka ili s datumom nakon

70 Novak, Barbara. Op. cit. (bilj. 8.), str. 50.71 Čl. 40. Obiteljskog zakona.72 Čl. 41. Obiteljskog zakona.73 Čl. 42. Obiteljskog zakona.74 Alinčić, Mira; Hrabar, Dubravka. 2007. Obiteljsko pravo.

Narodne novine. Zagreb, str. 500.75 Čl. 85. Družinskoga zakonika.

sklapanja braka koji odrede budući bračni drugovi u samom ugovoru. Ugovor je pobojan ako budući bračni drugovi prije sklapanja ugovora jedan drugog ne upoznaju sa svojim stvarnim imovinskim stanjem.

3.2. OBLIK UGOVORA O UREĐENJU IMOVINSKOPRAVNIH ODNOSA

Odredbom članka 64. Družinski zakonik propisuje da svi ugovori s kojima bračni drugovi međusobno ure-đuju imovinska prava i obveze, moraju biti sastavljeni u obliku javnobilježničkog akta. Oblik javnobilježnič-kog akta nije potreban samo za ugovore vezane uz uobičajene manje darove koji su razmjerni imovin-skom stanju darovatelja, osim ako zakonom nije dru-gačije propisano. Prema tomu, bračni drugovi svaki međusobni imovinski pravni posao moraju sklopiti u obliku javnobilježničkog akta, pa tako i na primjer da-rovni ili kupoprodajni ugovor. Zakon o notariatu, između ostalog, izričito propisuje oblik javnobilježničkog akta za sastavljanje ugovora kojim se uređuju imovinski odnosi između bračnih drugova i između izvanbračnih drugova.76

Odredbama Družinskoga zakonika o sklapanju ugo-vora o uređenju imovinskopravnih odnosa za valja-nost tog ugovora nije izričito propisan oblik javno-bilježničkog akta, ali primjenom načela logičnoga pravnog zaključivanja a minore ad maius iz odredaba članka 64. Družinskoga zakonika i članka 47. Zakona o notariatu proizlazi da, ako je potreban oblik javnobi-lježničkog akta za valjanost bilo kojeg jednostavnoga imovinskoga pravnog posla među bračnim drugovi-ma, tada je oblik javnobilježničkog akta potreban i za ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa koji je zahtjevan i složen.77

Nadležnost javnih bilježnika za sklapanje ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa i potreban oblik javnobilježničkog akta za valjanost ugovora posred-no je vidljiva iz daljnjih odredaba Družinskoga zako-nika, i to iz članaka 88. - 94.

3.3. SADRŽAJ UGOVORA O UREĐENJU IMOVINSKOPRAVNIH ODNOSA

Sadržaj svakog pojedinačnog ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa određivat će se prema konkretnim životnim potrebama bračnih drugova i su-kladno njihovoj volji.Ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa može sadržavati sporazum bračnih drugova o:

- sadržaju imovinskog režima koji se razlikuje od zakonskoga imovinskog režima78, odnosno promje-ni imovinskog režima- drugim imovinskim odnosima tijekom trajanja bra-ka kao i za slučaj razvoda braka- drugačijem načinu upravljanja ili raspolaganja za-jedničkom imovinom79

76 Čl. 47. Zakon o notariatu.77 Žnidaršič Skubic, Viktorija. Op. cit. str. 124.78 Čl. 85. Družinskoga zakonika.79 Čl. 70. Družinskoga zakonika.


- opsegu i podjeli zajedničke imovine tijekom traja-nja braka i za slučaj razvoda braka80

- međusobnom uzdržavanju i uzdržavanju za slučaj razvoda braka81.

Tako bračni drugovi ugovorom o uređenju imovin-skopravnih odnosa mogu u potpunosti ukinuti zakon-ski imovinski režim, odrediti da sve što bračni drug stekne tijekom trajanja braka bude njegova posebna imovina ili da posebna imovina postane zajedničkom imovinom bračnih drugova, odnosno da će biti suvla-snici ili isključivi vlasnici pojedinih stvari koje steknu u braku.82

Prilikom sklapanja Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa bračni drugovi imaju autonomiju u okviru zakonom određenih prava i obveza bračnih drugova te odredbama o njihovim imovinskim odnosi-ma. Stoga će ugovor o uređenju imovinskopravnih od-nosa u pravilu biti mješavina različitih ugovora, na koji će se uz Družinski zakonik i Zakon o notariatu primje-njivati i opća pravila obveznog prava. Prilikom sklapa-nja ugovora bračni drugovi svakako moraju imati na umu zakonska ograničenja (ius cogens), odnosno da odredbe ugovora ne smiju biti u suprotnosti sa zakon-skim odredbama o zaštiti stana koji je u zajedničkom vlasništvu bračnih drugova i u kojem stanuju bračni drugovi zajedno s djecom te da u tom ugovoru ne mogu raspoložiti imovinom za slučaj smrti.83 Budući da u Republici Hrvatskoj Obiteljskim zakonom nije propisan poseban ugovor o uređenju imovinskih odnosa bračnih drugova, sadržaj ugovora koji brač-ni drugovi mogu međusobno ugovarati nije određen. Stoga ugovor kojim bračni drugovi uređuju međusob-ne imovinske odnose može sadržavati sve odredbe koje nisu protivne Ustavu84, prisilnim propisima i mo-ralu društva. Bračni drugovi ugovorom mogu sklopiti sporazum o određivanju različitih udjela u bračnoj stečevini, o određivanju prihoda kao vlastite imovine, sporazum o upravi ili raspolaganju imovinom, razvr-gnuću bračne stečevine, odricanju prava zahtijevati diobu bračne stečevine na određeno vrijeme ili spo-razum o načinu razvrgnuća bračne stečevine tako da određene stvari uđu u dio imovine jednoga bračnog druga i drugo.85 Slijedom toga ugovori između brač-nih drugova kojim se uređuju međusobni imovinski odnosi mogu sadržavati jednake odredbe u Repu-blici Hrvatskoj kao i u Republici Sloveniji, uzimajući u obzir zakonska ograničenja i razlike u zakonskom imovinskom režimu, odnosno razlike u pojmu bračne stečevine i zajedničke imovine bračnih drugova.

3.4. OBVEZE JAVNOG BILJEŽNIKA

Javni bilježnik će na zahtjev bračnih drugova sasta-viti ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa u

80 Čl. 71. Družinskoga zakonika.81 Čl. 86. Družinskoga zakonika.82 Končina Peterel, Mateja. Op. cit. str. 12.83 Žnidaršič Skubic, Viktorija. Op.cit. (bilj. 66.), str. 124.84 Ustav Republike Hrvatske, NN br. 56/90, 135/97, 08/98,

113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14.85 Alinčić, Mira; Hrabar, Dubravka. Op. cit. (bilj. 74), str.

516.

obliku javnobilježničkog akta koji je temeljem članka 88. Družinskoga zakonika javni bilježnik dužan čuvati sukladno propisima o javnom bilježništvu.Javni bilježnik je prema odredbama Družinskoga za-konika, prije sklapanja Ugovora o uređenju imovin-skopravnih odnosa, dužan bračne drugove upoznati sa zakonskim imovinskim režimom, poučiti ih o imo-vinskim pravima i obvezama i nepristrano ih savjeto-vati.86 Istodobno, javni bilježnik mora se uvjeriti da su bračni drugovi u cijelosti razumjeli značenje i pravne posljedice sadržaja ugovora koji žele sklopiti te da sadržaj ugovora nije u suprotnosti s Ustavom87, prisil-nim propisima ili moralnim načelima.Prije sklapanja ugovora javni bilježnik je dužan upo-zoriti bračne drugove da će ugovor biti pobojan, ako jedan drugoga prije sklapanja ugovora ne upoznaju sa svojim imovinskim stanjem. Nadalje, javni bilježnik mora paziti da odredbe ugovora budu jasne jer Dru-žinski zakonik propisuje da, ako su odredbe ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa nejasne i nije moguće utvrditi sadržaj imovinskog režima koji su bračni drugovi htjeli dogovoriti, tada vrijedi zakonski imovinski režim.88 Javni bilježnik je dužan bračne drugove odvraćati od nejasnih, nerazumljivih ili dvosmislenih odredaba ugovora te ih izričito upozoriti na pravne posljedice takvih odredaba. Ako bračni drugovi inzistiraju da ugovor sadržava nejasne odredbe, tada javni biljež-nik mora izričito u javnobilježnički akt unijeti odredbu da je bračne drugove upozorio na pravne posljedice nejasnih odredaba.Obveza javnog bilježnika je upoznati bračne drugo-ve s Registrom ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa i podacima koji se upisuju u Registar te ih poučiti da se ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa mora upisati u taj Registar i o pravnim poslje-dicama takvog upisa.Prilikom sklapanja ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa najbitnija obveza javnog bilježnika je da ugovor bračnim drugovima objasni te da ih nepri-strano savjetuje, kako bi jasno i nedvosmisleno uredili međusobne imovinskopravne odnose, odnosno kako bi prije sklapanja ugovora bili upoznati s cjelokupnim imovinskim stanjem drugoga bračnog druga te da bi bili poučeni o zakonskom imovinskom režimu, odno-sno o njihovim zakonskim pravima i obvezama. Su-djelovanjem javnog bilježnika kod sklapanja ugovora smanjuje se mogućnost nastanka sporova i osigu-rava se sigurnost u pravnom prometu, naročito radi toga što će javni bilježnik prijaviti ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa u Registar te će se treće zainteresirane osobe moći upoznati s činjenicom po-stojanja ugovora kojim su bračni drugovi drugačije uredili međusobne imovinske odnose.

86 Čl. 87. Družinskoga zakonika.87 Ustava Republike Slovenije, Uradni list RS, br. 33/91-

I, 42/97 – UZS68, 66/00 – UZ80, 24/03 – UZ3a, 47, 68, 69/04 – UZ14, 69/04 – UZ43, 69/04 – UZ50, 68/06 – UZ121,140,143, 47/13 – UZ148, 47/13 – UZ90,97,99 i 75/16 – UZ70a.

88 Čl. 89. Družinskoga zakonika.


3.5. REGISTAR

Registar ugovora o uređenju imovinskopravnih odno-sa je elektronički vođena zbirka podataka koji vodi Notarska zbornica Slovenije89. Ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa mora se upisati u Registar jer u protivnom nema pravne učin-ke prema trećim osobama, već se smatra da između bračnih drugova vrijedi zakonski imovinski režim.90 Javni bilježnik koji je sastavio ugovor ili izmjene ugo-vora dužan je poslati zahtjev Notarskoj zbornici Slo-venije da upiše ugovor u Registar ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa. Rok za slanje zahtjeva za upis u Registar je osam dana od kada je javni bilježnik zaprimio izvadak iz matice vjenčanih iz kojeg je vidlji-vo da je brak sklopljen, odnosno rok od osam dana od dana sklapanja ili promjene ugovora, ako je ugovor sklopljen ili promijenjen za vrijeme trajanja braka.Javni bilježnik dužan je upoznati bračne drugove s Registrom, obvezom upisa ugovora o uređenju imo-vinskopravnih odnosa u Registar i podacima koji se upisuju te ih poučiti o pravnim posljedicama takvog upisa.Javno objavljeni podaci koji su upisani u Registar su:91

- postojanje ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa- ime i adresa bračnih drugova- ime i sjedište javnog bilježnika koji čuva ugovor- datum upisa u Registar, datum sklapanja, početka primjene ili prestanka ugovora.Sadržaj ugovora o uređenju imovinskopravnih od-nosa nije javno dostupan. Javno je dostupna samo činjenica da takav ugovor između bračnih drugova postoji. Iako ugovor nije upisan u Registar, bit će va-ljan i proizvodit će pravne učinke prema bračnim dru-govima, ali u odnosu na treće osobe smatrat će se da ugovor nije sklopljen.92

Javnost podataka iz Registra bitna je ubog toga kako bi treće osobe koje žele sklapati pravne poslove s bračnim drugovima imale saznanja o postojanju ugo-vora o uređenju imovinskopravnih odnosa kojim je imovinski režim bračnih drugova uređen drugačije od zakonskoga imovinskog režima. Javni bilježnik će prilikom sastavljanja javnobilježničkog akta o pravnim poslovima među fizičkim osobama provjeriti je li koja od ugovornih stranaka upisana u Registar ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa.93 Bračni drugovi sami odlučuju hoće li treće osobe upoznati sa sadr-žajem ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa jer javni bilježnik, iako je sastavio i pohranio ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa prilikom sastav-ljanja javnobilježničkog akta o pravnim poslovima s trećim osobama, neće smjeti drugoj ugovornoj strani

89 Notarska zbornica Slovenije prijevod na hrvatski jezik je Javnobilježnička komora Slovenije

90 Čl. 90. Družinskoga zakonika.91 Čl. 93. Družinskoga zakonika.92 https://www.pravozavse.si/premozenjska-razmerja-za-

koncev/ (Pristupljeno 3. srpnja 2019.).93 Podgoršek, Bojan. Op. cit. (bilj. 38.), str. 31.

otkriti sadržaj ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa bez suglasnosti bračnih drugova.94 Svrha us-postave Registra je sigurniji način poslovanja bračnih drugova s trećim osobama.

4. ZAKLJUČAK

Novi Družinski zakonik u Republici Sloveniji znatno je proširio nadležnosti javnih bilježnika, čime se rastere-ćuju sudovi prijenosom nadležnosti sporazumnog ra-zvoda braka sa suda na javne bilježnike i istodobnim smanjenjem broja sporova između bračnih drugova zbog uvođenja novih instituta na području uređenja imovinskopravnih odnosa bračnih drugova u obliku javnobilježničkog akta ili ovršne isprave. Novim Družinskim zakonikom bračnim drugovima dana je sloboda ugovaranja i uređenja međusobnih odnosa prije sklapanja braka kao i za vrijeme trajanja braka te za slučaj razvoda braka. Slijedom toga brač-ni drugovi imaju autonomiju u uređivanju međusob-nih odnosa, odnosno mogu ugovoriti drugačiji imo-vinski režim od zakonskog, i to ugovorom o uređenju imovinskopravnih odnosa u obliku javnobilježničkog akta, a tu mogućnost nisu imali prema prijašnjem Za-konu o zakonski zvezi in družinskih razmerjih.Javni bilježnici stručnom izradom isprava u obliku javnobilježničkog akta, odnosno ovršnih isprava ve-zanih uz imovinskopravne odnose bračnih drugova i vezanih uz sporazumni razvod braka te svojom ulo-gom nepristrane osobe i osobe od javnog povjerenja, osiguravaju pravnu sigurnost i istodobno sprječavaju nastanak sporova, odnosno olakšavaju rješavanje sporova ako do njih dođe.Javni bilježnici prilikom obavljanja svojih nadležnosti propisanih novim Družinskim zakonikom kao nepris-trani povjerenici obiju stranaka postupanju stručno, savjesno, poštujući pozitivne propise Republike Slo-venije, što osigurava visok stupanj pravne sigurno-sti, uz istodobnu učinkovitost i brzinu u rješavanju zahtjeva za sporazumnim razvodom braka, odnosno uređenju imovinskopravnih odnosa bračnih drugova u obliku javnobilježničkih akata.Obrađene odredbe Družinskog zakonika u Republici Sloveniji mogu se mutatis mutandis primjenjivati na izvanbračne drugove95 i životno partnerstvo osoba istog spola96. U pogledu uređenja imovinskopravnih

94 Ibid.95 Čl. 4. Družinskoga zakonika. Izvanbračna zajednica je

zajednica života muškarca i žene koja je trajala dulje vri-jeme, a koji nisu sklopili brak i ne postoje razlozi zbog kojih bi njihov brak bio nevaljan. Prema Družinskem za-koniku takva zajednica u pogledu njihova odnosa ima jednake pravne posljedice kao da su sklopili brak, a kod drugih pravnih područja takva zajednica ima pravne učinke samo kad tako zakon određuje. Ako odluka o pra-vima i obvezama ovisi o tome postoji li zajednica života ili ne, odlučuje se u postupku o utvrđivanju prava ili oba-veze. Odluka o ovom pitanju ima pravne učinke samo u onoj pravnoj stvari u kojoj je kao pitanje rješavano.

96 Čl. 2. Zakona o partnerski zvezi, Uradni list RS, br. 33/16. Partnerska zajednica je životna zajednica dviju žena ili


odnosa izjednačene su zajednice između bračnih drugova i izvanbračnih drugova te partnera istoga spola koji su sklopili životno partnerstvo te partnera istoga spola koji nisu sklopili životno partnerstvo. Sli-jednom toga nadležnost javnih bilježnika proširena je na uređenje međusobnih odnosa znatnog broja gra-đana Republike Slovenije.Osim u Republici Sloveniji sporazumni razvod braka pred javnim bilježnicima provodi se i u Španjolskoj97, i to od 2015. godine, iz istog razloga kao i u Republici Sloveniji, a to je da se pojednostavni i ubrza postupak razvoda braka te da se istodobno rasterete sudovi, a sačuva pravna sigurnost98.

dvojice muškarca čije sklapanje, pravne posljedice i pre-stanak uređuje navedeni zakon. Takva zajednica ima na svim pravnim područjima jednake pravne posljedice kao i bračna zajednica, osim ako navedeni zakon ne odre-đuje drugačije.

97 https://e-justice.europa.eu/content_divorce-45-es-en.do?member=1 (Pristupljeno 30. lipnja 2019.).

98 https://www.spanishbarrister.com/spanish-notaries-gi-ven-power-to-grant-divorce/ (Pristupljeno 30. lipnja 2019.).

Uzimajući u obzir sve navedeno, kao i sličnosti prav-nog sustava Republike Hrvatske i Republike Sloveni-je, pravni institut sporazumnog razvoda braka pred javnim bilježnicima, kao i sastavljanje sporazuma i ugovora o uređenju imovinskih odnosa bračnih dru-gova u obliku javnobilježničkog akta ili ovršnih ispra-va, zakonodavac u Republici Hrvatskoj bi mogao povjeriti u nadležnost javnim bilježnicima. S obzirom na to da je intencija hrvatskog zakonodavca raste-rećenje preopterećenog sudstva, dodjelom jednakih nadležnosti javnim bilježnicima u Republici Hrvatskoj, kao što ih imaju javni bilježnici u Republici Sloveniji, ostvarili bi navedenu svrhu. Dodjelom nadležnosti javnim bilježnicima za sklapanje ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa između bračnih drugova, i to u obliku javnobilježničkog akta, smanjio bi se broj sporova između bračnih drugova, odnosno ako bi i došlo do spora, on bi se lakše riješio. Prijenosom nadležnosti sporazumnog razvoda braka sa sudova na javne bilježnike omogućilo bi se rasterećenje i bo-lja učinkovitost sudova i cjelokupnoga pravosudnog sustava Republike Hrvatske.

DIVORCES AND OTHER COMPETENCE GIVEN TO SLOVENIAN NOTARIESBY NEW FAMILY CODE

SummaryThe new Family Code has given Slovenian notaries the power to proceed divorces where spouses are in

agreement and there are no minor children involved. Other conditions for obtaining a divorce on the basis of an agreement between spouses are that they have reached, in the form of an enforceable notarial deed, agreements on the division of their joint property, as well as the agreement on who will remain or become the tenant of their apartment, and on the mainteinance of the spouse who has no means of substance and is unemployed through no fault of their own. All other legal matters between spouses must be made in a form of a notarial deed. The aim of the new Family Code and new competence of notaries is to free up courts.

Keywords: Notary, divorce, spouses, agreement, mainteinance, notarial deed.

IZVORI

Knjige i članci

1. Alinčić, Mira; Hrabar, Dubravka. 2007. Obiteljsko pravo. Narodne novine. Zagreb.2. Jager, Petruša. 2019. Družinski odvetnik po no-vem. Odvetnik. Številka 90. 102. - 105.3. Jager, Petruša. 2018. Vloga odvetnika v družin-skih postopkih, Odvetnik. Številka 86. 31. - 343. Klarić, Petar; Vedriš, Martin. 2008. Građansko pravo. Narodne novine. Zagreb.4. Končina Peternel, Mateja. 2018. Pristojnost notar-jev po družinskem zakoniku. Notarski vestnik. Števi-kla 11. 9. - 21.5. Kralj, Sonja. 2018. Korak pri uresničevanju vizije slovenskega notariata. Notarski vestnik. Številka 11. 7. - 8.

6. Novak, Barbara. 2018. Premoženjski režim med zakoncema po novem Družinskem zakoniku. Odvet-nik. Številka 85. 50. - 57.

7. Novak, Barbara; Zupančič, Karel. 2004. Analiza zakona o zakonski zvezi in družinskih razmerjih. Pravna fakulteta. Ljubljana

8. Podgoršek, Bojan. 2018. Nekaj značilnosti pogod-be o ureditvi premoženjskopravnih razmerij. Notarski vestnik. Številka 11. 22. - 29.

9. Podgoršek, Bojan. 2009. Notarski zapis v družin-skih zadevah. Pravni letopis 2009. Inštitut za primer-jalno pravo pri Pravni fakulteti v Ljubljani. 165. - 175.

10. Podgoršek, Bojan. 2017. Pogodba o ureditvi pre-moženjsopravnih razmerij med zakoncema. Notarski vestnik. Številka 10. 21. - 32.

11. Zupančič, Karel. 1999. Družinsko pravo. Uradni list Republike Slovenije. Ljubljana.


12. Žnidaršič Skubic, Viktorija. 2018. Pogodba o ure-ditvi premoženjskopravnih razmerij med zakoncema. Pravni letopis 2018. Inštitut za primerjalno pravo pri Pravni fakulteti v Ljubljani. 119. - 128.

Pravni akti1. Družinski zakonik, Uradni list RS, br. 15/17., 21/18. - ZNOrg i 22/19.2. Obiteljski zakon, NN br. 103/15.3. Ovršni zakon, NN br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17.4. Ustav Republike Hrvatske, NN br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10., 05/14.5. Ustava Republike Slovenije, Uradni list RS, br. 33/91-I, 42/9.7 – UZS68, 66/00. – UZ80, 24/03. – UZ3a, 47., 68., 69/04. – UZ14, 69/04. – UZ43, 69/04. – UZ50, 68/06. – UZ121., 140., 143., 47/13. – UZ148., 47/13. – UZ90., 97., 99. i 75/16. – UZ70a.6. Zakon o izvršbi in zavarovanju, Uradni list RS, br. 3/07., 93/07., 37/08-ZST-1, 45/08-TArbit, 28/09., 51/10., 26/11., 17/13-odl.US, 45/14-odl.US, 53/14, 58/14-odl.US, 54/15., 76/15-odl.US i 11/18.7. Zakon o javnom bilježništvu, NN br. 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09. i 120/16.8. Zakon o notariatu, Uradni list RS, br. 2/07., 33/07. - ZSReg-B, 45/08. i 91/13.9. Zakon o partnerski zvezi, Uradni list RS, br. 33/16. 10. Zakon o zakonski zvezi in družinskih razmerjih, Uradni list RS, br. 69/04 – službeno pročišćeni tekst, 101/07. – odl. US, 90/11. – odl. US, 84/12. – odl. US, 82/15. – odl. US, 15/1.7 – DZ i 30/18. – ZSVI.Sudska praksa1. Vrhovno sodišče Republike Slovenije. Sodba in sklep II Ips 696/2007. ECLI:SI:VSRS:2009:II.

IPS.696.2009 2. Višje sodišče v Ljubljani. Sodba I Cp 1010/99, ECLI:SI:VSLJ:1999:I.CP.1010.99

Izvori s interneta1. https://www.notar-z.si/notar2. https://www.notar-z.si/aktualno/izvajanje-druzin-skega-zakonika 3. https://e-uprava.gov.si/podrocja/druzina-otroci-za-konska-zveza/zakonska-zveza/razveza-razveljavitev.html4. https://www.informiran.si/doc/Vsebina/Kako%20do%20razveze%20zakonske%20zveze5. https://e-justice.europa.eu/content_divorce-45-es-en.do?member=16. https://www.spanishbarrister.com/spanish-nota-ries-given-power-to-grant-divorce/7.http://www.pisrs.si/Pis.web/sodnaPraksaRSSear-ch?search=skupno+premo%C5%BEenje+zakoncev8. http://www.pisrs.si/Pis.web/pregledPredpi-sa?id=ZAKO75569. http://24kul.si/ekskluzivno-skrivna-analiza-zako-na-o-zakonski-zvezi-in-druzinskih-razmerjih10. https://www.pravozavse.si/premozenjska-razmer-ja-zakoncev/ 11. https://www.druzinsko-pravo.si/zakonska-zveza/premozenje-razmerje-zakonci 12.http://www.sodnapraksa.si/?q=696/2007&da-tabase[SOVS]=SOVS&_submit=i%C5%A1%C4%-8Di&rowsPerPage=20&page=0&id=6156913.http://www.sodnapraksa.si/?q=id:49909&data-base[SOVS]=SOVS&database[IESP]=IESP&da-tabase[VDSS]=VDSS&database[UPRS]=UPRS&_submit=i%C5%A1%C4%8Di&page=0&id=49909


Akademik Jakša Barbić

Novela Zakona o trgovačkim društvima iz 2019. i javno bilježništvo

1. Uvođenje javnog bilježništva u Republici Hrvatskoj i pravo društava

Sinkronizirano stupanje na snagu Zakona o trgovač-kim društvima, Zakona o sudskom registru i Zakona o javnom bilježništvu pred četvrt stoljeća nije bilo slu-čajno. Zakon o javnom bilježništvu stupio je na snagu 1. listopada 1994., Zakon o trgovačkim društvima, nakon nešto više od godine dana vakacije, 1. siječ-nja 1995., a Zakon o sudskom registru 2. siječnja te godine. U vrijeme stupanja na snagu dva posljednja zakona javnobilježnička je služba već djelovala. Tako se postupilo jer se bez sudskog registra i javnog bi-lježništva ne bi mogao primijeniti Zakon o trgovačkim društvima. Zastoja u tome nije smjelo biti. Stupanjem na snagu Zakona o trgovačkim društvima počeo je teći rok za preoblikovanje tisuća poslovnih subjekata u društva kapitala i prilagodba tada po-stojećih društava nazvanih poduzeća u mješovitom vlasništvu odredbama novog zakona. Tome treba dodati i osnivanje novih poslovnih subjekata koje je bilo moguće samo u nekom od tipova trgovačkih dru-štava. U vrijeme nastupanja novog pravnog uređenja trgovačkih društava javnobilježnička služba djelovala je već tri mjeseca, a registarski sudovi počeli su radi-ti po novim pravilima prikladnim za upise trgovačkih društava prvoga radnog dana primjene Zakona o tr-govačkim društvima.Javno je bilježništvo kod nas dobrim dijelom i uvedeno da bi se omogućilo osnivanje i djelovanje trgovačkih društava. Brojni odnosi dionika u svakom trgovačkom društvu, a naročito kada je riječ o društvima kapitala, zahtijevaju brzinu djelovanja i pravnu sigurnost koji omogućuju djelotvorno poslovanje i izvjesnost u po-stupanju, uz izbjegavanje u najvećoj mogućoj mjeri nejasnih stanja zbog kojih bi bila potrebna pravna intervencija uz nepotreban gubitak vremena, čime se ugrožavaju pravna sigurnost i poslovanje. U tome je nezamjenjiva uloga nepristranih osoba javnog povje-renja ovlaštenih izdavati javne isprave kojima se utvr-đuje ili potvrđuje da se nešto dogodilo u činjeničnom i/ili pravnom smislu od strane osoba, čija je auten-tičnost potvrđena ili u vezi s njima. Time se u znat-noj mjeri, iako ne i u potpunosti, izbjegavaju mogući sporovi kojima se otežava unutarnji život i poslovanje trgovačkih društava. Zato je Zakonom o trgovačkim

društvima na brojnim mjestima propisano da je pri poduzimanju radnji organizacijske i poslovne naravi potrebno sudjelovanje javnog bilježnika. To nije posebitost našeg prava. Takvo je rješenje očekivano. Ono proizlazi iz iskustava u državama u kojima je razvijeno pravo društava, iz višestoljetne neprekinute prakse primjene trgovačkih društava, što nažalost kod nas iz političkih razloga nije bilo slučaj. Prekid primjene trgovačkih društava od 1948. do njihova stidljivog uvođenja, nazvanih poduzećima u mješovitom vlasništvu 1989., imao je za posljedi-cu neuspjelo društveno eksperimentiranje pod jakim utjecajem za to područje gospodarskog života neuke politike, u kome nije bilo mjesta za rad javnih biljež-nika. Uvođenje privatnopravnih oblika udruživanja osoba radi ostvarenja zajedničkih ciljeva vratilo nas je u područje djelovanja koje je desetljećima bilo na-pušteno. To je pak zahtijevalo primjenu zaštitnog in-strumentarija uobičajenog u zemljama koje poznaju takvo organiziranje poslovnih subjekata. Pripadajući povijesno skupini srednjoeuropskih pravnih sustava kod nas je bilo za očekivati da će se pri uvođenju trgovačkih društava koristiti model pravnog uređe-nja temeljen na zasadama tih prava na koja najviše utječe njemačko pravo. Tako se i postupilo. Zakon o trgovačkim društvima rađen je po uzoru na njemačko pravo društava. Posljedica toga je da javni bilježnici postaju nezaobilazan činitelj u primjeni propisa koji-ma se uređuju trgovačka društva.Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije to je još više potvrđeno. Na brojnim se mjestima u eu-ropskoj pravnoj stečevini na području prava društava predviđa sudjelovanje javnih bilježnika, naročito kada je riječ o prekograničnom poduzimanju pravnih radnji. Stoga Republika Hrvatska nije pogriješila kada je u pri-mjeni prava društava važnu ulogu namijenila javnom bilježništvu. Time je postupila kao i skupina država s dobro razvijenim skladnim pravnim sustavima, što joj omogućuje da se koristi njihovim stoljetnim iskustvima. Udaljavanje od toga i eksperimentiranje s nečim što tamo nije u praksi potvrđeno bilo bi pogubno. U posljednje se vrijeme kod nas stvara ozračje da ulogu javnih bilježnika na području prava društava treba smanjiti uz obrazloženje da se mora skratiti vri-jeme pokretanja poslovanja i u vezi s time smanjiti troškove, što ipak nije bilo moguće provesti u život.

STRUČNI RAD


To se vidi i iz posljednjih izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima kojima je uloga javnih bilježni-ka čak i povećana. Pokazalo se, naime, da uvođenje nekih novih stvari nije moguće, a da oni u tome ne sudjeluju.

2. Koje je promjene Novela Zakona o trgovačkim društvima u 2019. donijela javnom bilježništvu

1. U Zakonu se na brojnim mjestima određuje da se u vezi s upisom u sudski registar prilažu isprave u elektroničkom obliku, ali se pritom nije moglo izbjeći javnobilježničke akte, javno ovjerene isprave, potvr-đene (solemnizirane) privatne isprave, vlastoručno potpisane isprave za koje javni bilježnik potvrđuje da su vlastoručno potpisane, zapisnike i potvrde koje sastavlja javni bilježnik uz njegov elektronički potpis. Kako je riječ o ispravama u elektroničkom obliku, u čl. 2.a. st. 2. Zakona o sudskom registru propisana je uloga javnog bilježnika pri nastajanju svake od ispra-va u tom obliku. Te su isprave valjane samo ako u njihovu nastajanju sudjeluje javni bilježnik. Izuzetak je propisan jedino za potvrde u elektroničkom obliku da je neka isprava vlastoručno potpisana jer je za to dovoljno da izdavatelj potvrde potvrdi da je ispravu osobno potpisao ili da to osim javnog bilježnika učini odvjetnik ili druga za to ovlaštena osoba ili tijelo.Tako je propisano da su navedene isprave valjane ako je javni bilježnik sa svakim od sudionika komu-nicirao (istodobno ili sukcesivno) upotrebom elektro-ničke komunikacije na daljinu (videolink i slično), ako je osigurana identifikacija sudionika, sigurnost elek-troničkoga komuniciranja i nepromjenjivost očitova-nja volje izjavljene elektroničkim komuniciranjem. Za potrebe sastavljanja isprave javni je bilježnik dužan objediniti izjave sudionika s kojima komunicira, a ako je to potrebno radi upisa u sudski registar, sastavi-ti popis članova društva, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva ili drugi popis (čl. 2.a st. 2.). Podnesak u elektroničkom obliku, uključujući i elek-troničku prijavu potpisanu elektroničkim potpisom javnog bilježnika, smatraju se javno ovjerenom ispra-vom (čl. 2.a st. 3.).Time je u stvaranju isprava, važnih za upis u sudski registar, osigurana autentičnost sudionika u njihovu sastavljanju i istinitost sadržaja tih isprava. Očuvana je uloga javnog bilježnika kao nepristrane osobe koja uživa javno povjerenje pod uvjetom da pritom poduz-me Zakonom o sudskom registru propisane radnje pod tamo određenim uvjetima.2. Javni bilježnici sudjelujući u sastavljanju ili potvr-đivanju temeljnoga konstitutivnog akta trgovačkog društva moraju obratiti pozornost na promjenu u vezi s tvrtkom društva koja se sada mora jasno razlikova-ti od tvrtke drugog trgovca u Republici Hrvatskoj, a ne više od one upisane u registru istoga registarskog suda. Odobrenje za upotrebu riječi “Hrvatska” i nje-zinih izvedenica daje sada ministarstvo nadležno za poslove uprave, a ne više Vlada Republike Hrvatske ili državno tijelo koje ona odredi.

3. Važna promjena koju moraju uzeti u obzir javni bi-lježnici učinjena je u vezi s predmetom poslovanja trgovačkih društava. Predmet poslovanja nije više sastojak društvenog ugovora (ostaje sastojak statu-ta dioničkog društva) i ne upisuje se u glavnu knjigu sudskog registra nego ga se samo upisuje kao evi-dencijski podatak. O predmetu poslovanja odlučuju članovi društva većinom potrebnom za usvajanje društvenog ugovora, a o njegovim izmjenama onom koja je potrebna za izmjenu tog ugovora. Za to se ne traži oblik javnobilježničke isprave. Dostavljanjem odluke o predmetu poslovanja i popisa djelatnosti koje namjerava obavljati trgovačko društvo o tome obavještava registarski sud. U glavnu knjigu sudskog registra upisuju se jedino djelatnosti za koje je zako-nom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela, a upisuju se na temelju dobivene suglasnosti, dozvo-le ili drugog akta tog tijela. Ni tada nisu sastojak druš-tvenog ugovora. 4. Za sklapanje ugovora o tajnom društvu nije propi-san poseban oblik, iako se takav ugovor iz praktičnih razloga u pravilu sklapa u pisanom obliku, pa nije ob-vezno ni sudjelovanje javnog bilježnika. Sudjeluje li on u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri tog ugovora, dužan je bez odgađanja dostaviti jedan primjerak ugovora nadležnoj ispostavi Ministarstva financija Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika (čl. 148. st. 5. Za-kona o trgovačkim društvima). Ta je odredba unese-na u Zakon da bi se spriječilo izbjegavanje plaćanja poreza na dobit. Ako je riječ o tzv. tipičnom tajnom društvu, tj. kada tajni član ne sudjeluje u poslovnom odlučivanju u poduzetnikovom poduzeću u koje je uložio sredstva, isplate ili isporuke tajnom članu, čime mu se vraća uloženo i za to daje naknada, sma-traju se troškom pa umanjuju poduzetnikovu dobit, a samim time i poreznu obvezu. Kod tzv. atipičnoga taj-nog društva tajni član sudjeluje u donošenju odluka u poduzetnikovom poduzeću u vezi s učinjenim ula-ganjem pa je tada riječ o zajedničkom poduzetništvu kod kojeg isplate odnosno isporuke tajnom članu ne umanjuju dobit a time ni poreznu obvezu. Iz ugovora o tajnom društvu vidi se o kojem je tipu tajnog društva riječ tako da to porezna uprava može uzeti u obzir pri utvrđenju poduzetnikove porezne obveze, a o tome može imati saznanja i porezna uprava nadležna za tajnog člana.5. Uz prijavu za upis trgovačkog društva u sudski registar, kada je to zahtijevala narav upisa, prilaga-li su se i javno ovjereni potpisi osoba ovlaštenih za zastupanje subjekta upisa. Nakon izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima ti se potpisi više ne pohranjuju u sudskom registru.6. U vezi s vođenjem zapisnika na glavnoj skupštini dioničkog društva treba spomenuti četiri stvari koje posredno mogu biti od interesa i za javnog bilježnika koji vodi zapisnik.

1. Novelom Zakona o trgovačkim društvima pro-pisano je da se statutom dioničkog društva može odrediti pod kojim je pretpostavkama dopušteno upi-sati dionice u registar dionica na svoje ime, ako one pripadaju nekom drugom. Ako su upisane na investi-cijski fond u smislu Zakona o otvorenim investicijskim


fondovima s javnom ponudom i Zakona o alternativ-nim investicijskim fondovima, a imatelji njihovih udje-la ili dionica nisu isključivo institucionalni ulagatelji, smatra se da je dioničar investicijski fond u smislu tih zakona neovisno o tome što su ulagatelji zajednički imatelji tih dionica. Ako investicijski fond nema prav-nu osobnost, smatra se da su to dionice društva za upravljanje investicijskim fondom (čl. 226. st. 1.).

Pravo glasa iz dionica nema osoba na koju su dio-nice upisane u registru dionica, ako prekorači gornju granicu koja je određena statutom ili prekrši obvezu otkriti komu pripadaju dionice koje su na nju upisane u registru dionica koja je određena statutom. Dionice ne daju ni pravo glasa nakon što je protekao rok da onaj tko je upisan u registru dionica bez odgađanja obavijesti društvo jesu li to njegove dionice uz prijet-nju gubitka prava glasa iz dionica (čl. 226. st. 2.).

Kada se prenosi dionica, brisanje ranijeg dioniča-ra i upis novoga provodi se u registru dionica na te-melju zahtjeva komu se mora pridonijeti dokaz o tome da je dionica prenesena. Dovoljno je priopćiti poda-tak da je dionica u pohrani kod posrednika koji ga je dužan bez odgađanja prenijeti društvu uz naknadu za to potrebnih troškova. Ako je posrednik povodom postupka prijenosa dionica samo privremeno upisan u registar dionica, to nema za posljedicu obvezu ot-krivanja društvu kome pripadaju dionice koje su na njega upisane ni primjenu ograničenja da se samo statutom može odrediti pod kojim je pretpostavkama dopušteno upisati dionice u registru dionica na svoje ime, ako one pripadaju nekom drugom (čl. 226. st. 3.).

2. U dioničkim društvima dionice kojih su uvršte-ne na uređenom tržištu radi trgovanja dovoljan je do-kaz da dioničar ima pravo sudjelovati u radu glavne skupštine, ako podnese potvrdu o pohrani dionica kod posrednika. Posrednik je dužan informacije koje mu je dao dioničar o ostvarivanju njegovih prava iz dionica prenijeti bez odgađanja izravno društvu ili posredniku u lancu. Posrednik u lancu dužan je te informacije prenijeti bez odgađanja dalje posredniku koji neposredno slijedi sve dok informacije ne stignu društvu. Posrednik koji pohranjuje dionice društva za dioničara dužan je bez odgađanja dostaviti dioničaru na njegov zahtjev pisanu potvrdu o njegovim dionica-ma ili je proslijediti društvu (čl. 297.c Zakona o trgo-vačkim društvima).

3. Ako je statutom društva predviđeno ili je njime ovlaštena uprava, odnosno upravni odbor dionič-kog društva da omoguće dioničarima da na glavnoj skupštini elektroničkom komunikacijom ostvaruju sva ili samo neka prava u cijelosti ili djelomično i kada osobno ni putem punomoćnika na njoj ne sudjeluju u mjestu gdje se održava, društvo je dužno osobi koja je elektronički dala glas potvrditi da mu je tako dani glas prispio. To se primjenjuje i ako su u skladu sa statutom ta tijela društva omogućila dioničarima da daju svoj glas pisanim putem (čl. 274. Zakona).

4. Svaki dioničar ima pravo zahtijevati u roku od mjesec dana nakon održane glavne skupštine da mu društvo potvrdi je li i kako je dan njegov glas. Društvo je dužno dati tu potvrdu bez odgađanja (čl. 285. st. 6. Zakona).

7. Pri osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću treba uzeti u obzir da je mogući broj članova društva povećan s tri na pet (čl. 390.a st. 1. Zakona).8. Pri sastavljanju ugovora o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću treba uzeti u obzir da je propisano da ukupni iznos svih uplata poslovnih udjela u novcu ne može biti manji od jedne četvrtine iznosa temeljnog kapitala, ako zakonom nije drukči-je propisano, a ne više 10.000,00 kuna (čl. 390. st. 2. Zakona). Prije upisa u sudski registar osnivanja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću moraju se u potpunosti uplatiti svi preuzeti poslovni udjeli (čl. 390.a st. 4. Zakona).9. Izmjene i dopune Zakona omogućuju osnivanje društva s ograničenom odgovornošću i jednostav-nog društva s ograničenom odgovornošću na daljinu bez punomoćnika. Time nije izmijenjen raniji jedini način osnivanja društva poduzimanjem za to potreb-nih radnji putem javnog bilježnika. Riječ je samo o novoj mogućnosti da osnivači osnivaju društvo sami elektroničkim putem bez ičije stručne pravne pomo-ći. Omogućen im je slobodan izbor između ta dva načina osnivanja društva. Uvođenje takve mogućno-sti obrazloženo je ubrzanjem pokretanja poslovanja i smanjenjem troškova kojima su osnivači izloženi žele li osnovati društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću.Želi li se poticati poduzetništvo mora se olakšati po-kretanje poslovanja pri čemu treba voditi računa i o pravnoj sigurnosti. Je li mogućnost da se društvo osnuje na daljinu elektroničkim putem kako je to pro-pisano Zakonom doista ubrzanje postupka osnivanja uz punu pravnu sigurnost osnivača? Da bi se odgovo-rilo na to pitanje treba analizirati do izmjene i dopune Zakona jedini način osnivanja tih društava, tj. onaj u kome sudjeluje javni bilježnik. Ako se društvo osniva uplatama preuzetih poslovnih udjela samo u novcu, pod pretpostavkom da nije riječ o nekom posebno složenom uređenju odnosa članova u društvu, može ga se osnovati jednim posjetom javnom bilježniku sklapanjem društvenog ugovora i deponiranjem kod njega iznosa novca potrebnog za uplatu onoga što se ulaže u društvo. Sve ostalo može obaviti javni bilježnik kao punomoćnik osnivača. Praksa u nekim sudovima pokazuje da se društvo tako može osnovati za dva do tri dana, kao što je to primjerice slučaj u Varaždinu. To pokazuje da novi način osnivanja ne znači neko ubrzanje pokretanja poslovanja. Osim toga, osniva-nje društva na daljinu elektroničkim putem bez pu-nomoćnika nije moguće ako se društvo osniva isklju-čivo ili djelomično ulaganjem stvari i prava. Tada je moguće samo osnivanje društva uz pomoć javnog bi-lježnika uz propisani način procjene vrijednosti onoga što se ulaže. Radnje koje treba obaviti, primjerice kod Državnog zavoda za statistiku, porezne uprave i sl., treba poduzimati automatizmom elektroničkim putem i kada se društvo osniva uz sudjelovanje javnog bi-lježnika isto onako kako se to omogućuje osnivanjem društva na daljinu bez punomoćnika, što nije tehnički problem. Je li zaista potrebna izjava osnivača iz čl. 40.a Zakona o sudskom registru kojom se ne postiže ono za što se ističe da je potrebna?


Najviše se vremena pri pokretanju poslovanja gubi na pribavljanje odluke nadležnog tijela kojom se utvr-đuje da društvo udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima za obavljanje djelatnosti koje namjerava obavljati kada je zakonom propisa-no da ih društvo može početi obavljati nakon što se dobije takva odluka (čl. 32. st. 3. Zakona). Da bi se stvarno ubrzalo pokretanje poslovanja potrebno je preispitati sve zakone u kojima se propisuje potreba pribavljanja te odluke i ograničiti se samo na slučaje-ve kada je zbog naravi djelatnosti i opasnosti njihova obavljanja, radi opće sigurnosti, prijeko potrebno da se službeno utvrdi jesu li propisani uvjeti ispunjeni. Time bi se značajno skratilo vrijeme potrebno za po-kretanje poslovanja. U pogledu troškova osnivanja nastalih potrebom da se društvo osniva uz sudjelovanje javnog bilježnika valja napomenuti da država i jedinice samouprave od onoga što se plaća javnom bilježniku po raznim osno-vama uzimaju oko 70 % od plaćenog iznosa. Želi li se smanjenjem troškova olakšati osnivanje društva, mogu se smanjiti ta davanja. Rješenje nije u uklanja-nju stručne pravne pomoći pri osnivanju društva na štetu pravne sigurnosti.Kako pri osnivanju društva elektroničkim putem na daljinu bez sudjelovanja punomoćnika istražiti nije li riječ o pranju novca? Takvu provjeru obavljaju javni bilježnici, a pri ovakvom načinu osnivanja društva osnivači ispunjavaju propisani obrazac i podnose registarskom sudu prijavu za upis društva u sudski registar. Tko i kada obavlja provjeru za koju smo se obvezali na međunarodnoj razini? Vjerojatno će to činiti banka kod otvaranja računa društva. Austrijski primjer osnivanja društva elektroničkim putem zahti-jeva da to obavi javni bilježnik sudjelovanje kojega nije isključeno pri osnivanju društva elektroničkim putem. Tamo je, štoviše, propisano da on vodi takav način osnivanja društva.Najveća opasnost tog načina osnivanja društva krije se u okolnosti da društvo osnivaju osobe koje nema-ju potrebna znanja o pravnom uređenju društva koje osnivaju, a nitko ih pri tome ne savjetuje. Brzopleto ulaženje u tako važan pothvat kao što je osnivanje trgovačkog društva bez saznanja o posljedicama može biti opasno. Zna li primjerice neuki osnivač kako bi njegovo imenovanje članom uprave društva moglo utjecati na mirovinu koju uživa, da mora poslo-vati preko žiroračuna, voditi poslovne knjige, utvrđi-vati i objavljivati financijska izvješća, da jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću mora imati za-konske rezerve u koje mora uplaćivati četvrtinu neto dobiti, da ne može uvijek isplaćivati dividendu iako društvo ima za to dovoljno sredstava, da je za odu-stajanje od pothvata potrebno provesti ne baš jefti-nu likvidaciju koja traje ili da se to može učiniti bez likvidacije, ali uz latentnu odgovornost osnivača, da ne može provesti likvidaciju društva nego da mora pokrenuti stečajni postupak ako društvo ne može u cijelosti podmiriti sve svoje obveze, da je izložen kaznenoj odgovornosti ako neovlašteno pristupi i po-duzme radnje u sustavu elektroničkog osnivanja ili pritom dade nepotpune ili neistinite podatke, dade takve isprave i dr. Bez potrebne stručne pomoći ne

može sagledati opasnosti kojima se izlaže. A pri osni-vanju se smatra da je pravno neuki osnivač potvrđu-jući popunjeni obrazac društvenog ugovora razumio smisao i posljedice njegovog prihvaćanja.Dobro je pri tome da se za osnivanje moraju koristiti obrasci koji su prilog Zakonu. Moraju se samo po-puniti praznine s ponuđenim rješenjima, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva ne mogu imati formalne sastojke, svaka autonomija uređenja odnosa u društvu, osim izbora među ponuđenim rje-šenjima, isključena je, a osnivanje je moguće samo uz uplate poslovnih udjela u novcu. Time je značajno sužena mogućnost takvog načina osnivanja društva. Tako nije moguće u društvenom ugovoru predvidjeti rješenja za moguća stanja u društvu pa ni načini pre-ventivnog uređenja nekih pitanja koja bi mogla iza-zvati štetu, primjerice rješenja za tzv. pat stanja kod odlučivanja u društvima s dva člana s jednakim po-slovnim udjelima, detaljirati uvjete za isključenje čla-na i dr. Za unošenje takvih odredbi u društveni ugovor osnivači će morati pristupiti drugom načinu osnivanja društva ili naknadno uz sudjelovanje javnog bilježni-ka mijenjati društveni ugovor.Žele li osnivači uplatiti preuzeti poslovni udio unosom u društvo stvari i prava ili urediti svoje odnose u druš-tvu drukčije od onoga što je propisano Zakonom ili popuniti prazninu o tome u Zakonu, moraju pristupiti osnivanju društva uz sudjelovanje javnog bilježnika. Osnuju li društvo na daljinu elektroničkim putem bez punomoćnika, svaka izmjena društvenog ugovora za-htijevat će sudjelovanje javnog bilježnika. Na tako se osnovano društvo primjenjuju odredbe Zakona kao i na svako društvo s ograničenom odgovornošću, odnosno jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću.Osnivanje društva na daljinu bez punomoćnika može se usporediti s kupnjom automobila s osnov-nom standardnom opremom s time da se, želi li se to, dodatna oprema mora posebno kupiti. Bolje i to nego narušiti pravnu sigurnost nedovoljno stručnim slobodnim unošenjem dodatnih odredbi u društveni ugovor elektroničkim putem bez ičije stručne pomoći. Onaj tko je zadovoljan primjenom odredbi Zakona o društvima s ograničenom odgovornošću i nema po-trebe ni za kakvim odstupanjem od njih, može se ko-ristiti tim načinom osnivanja društva.10. Novelom Zakona o trgovačkim društvima učinje-ne su tri promjene u vezi s raspolaganjem poslovnim udjelom u društvu s ograničenom odgovornošću, od kojih se dvije odnose i na ulogu javnog bilježnika u vezi s tim raspolaganjem.Prva se odnosi na valjanost pravnih poslova s kojima se prenosi poslovni udio. Riječ je o dva pravna po-sla pa čak i kada su sadržana u istoj ispravi. Prvi je pravni posao kojim se imatelj poslovnog udjela - član društva obvezuje prenijeti poslovni udio na stjecatelja tog udjela u kome se obično ugovaraju i uvjeti prije-nosa, a drugi je pravni posao kojim se poslovni udio prenosi. Drugi pravni posao je zapravo posao kojim se izvršava obveza preuzeta prvim pravnim poslom. Za oba je pravna posla propisano da se moraju sklo-piti u obliku javnobilježničkog akta ili privatne ispra-ve koju potvrdi (solemnizira) javni bilježnik. Riječ je


o obliku koji je propisan ad probationem, što će reći da je to znak da je sklopljen pravni posao i uvjet je za njegovu valjanost.U praksi se nekada ti poslovi sklapaju odvojeno, ako ugovorne strane ne žele da se zna za uvjete pod ko-jima je obavljen prijenos, primjerice što se daje kao protučinidba za ispunjenje činidbe prijenosa udjela. Nekada se taj ugovor ne sklapa u Zakonom propisa-nom obliku što dovodi do toga da postaje upitnom va-ljanost prijenosa poslovnog udjela. Izmjenom odred-be čl. 412. st. 3. Zakona riješeno je stanje u kome zbog nepridržavanja propisa o obveznom obliku pravnog posla kojim se preuzima obveza prijenosa poslovnog udjela ne bi bio valjan pravni posao prije-nosa udjela sklopljen u propisanom obliku. Prema no-voj odredbi Zakona o tome prijenos poslovnog udjela je valjan ako je posao prijenosa sklopljen u obliku propisanom Zakonom, iako posao kojim se preuzima obveza prijenosa poslovnog udjela nije sklopljen u tom obliku. Polazi se od toga da je cilj pravnog posla prijenos poslovnog udjela pa je prema tome bitno da je taj ugovor sklopljen u propisanom obliku. Druga izmjena učinjena je u pogledu zalaganja po-slovnog udjela. Zakonom o trgovačkim društvima se prije novele o kojoj je ovdje riječ nije zahtijevalo da se izjava o zalaganju poslovnog udjela mora dati u obliku javnobilježničke isprave. Time se odstupilo od općeg pravila iz čl. 310. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima po kome je za zasnivanje založnog prava na pravu potrebno postupiti kao i za prijenos prava na kome se zasniva založno pravo, ako zakonom nije propisano što drugo. Taj zakon bio je Zakon o trgovačkim društvima jer je njime bio pro-pisan izuzetak za koji zaista nije bilo pravog razloga. Zato je Novelom izmijenjen čl. 412. st. 6. Zakona tako da je sada za ugovor o davanju u zalog poslovnog udjela propisan oblik javnobilježničkog akta ili privat-ne isprave koju potvrdi (solemnizira) javni bilježnik. Usto je dodana i obveza javnog bilježnika koji je su-djelovao u sklapanju tog ugovora da bez odgađanja umjesto članova uprave sastavi popis članova druš-tva u kojem će navesti koji je poslovni udio založen i dostavi jedan primjerak registarskom sudu, a jedan primjerak društvu. 11. Novelom Zakona o trgovačkim društvima olakšan je prestanak društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornoš-ću. Sada je moguć prestanak društva po skraćenom postupku. Time se želi vremenski skratiti postupak prestanka i smanjiti troškove tako da društvo presta-je bez provođenja likvidacije. Pravna osoba ne može prestati, a da se prije toga ne razriješe pravni odno-sni u kojima se nalazi iz kojih za nju proizlaze prava i obveze. Zbog toga se nakon nastanka razloga za prestanak društva, a prije njegova brisanja iz sud-skog registra čime društvo prestaje, mora provesti likvidacija društva uređena Zakonom. Pod sada pro-pisanim pretpostavkama likvidacija se može izbjeći. To je uređeno novim odredbama čl. 472.a - 472.g Zakona. Takav način prestanka društva nije moguć kod društava predmet poslovanja kojih obuhvaća djelatnosti za koje je propisano da ih mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava (zakonski

uvjet za obavljanje djelatnosti) ili koje se mogu obav-ljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela (suglasnost za djelatnost).Za prestanak društva po skraćenom postupku svi članovi društva moraju suglasno donijeti odluku o prestanku društva po tom postupku. To znači da nije dovoljno donijeti odluku da društvo prestaje nego i da prestaje po skraćenom postupku. Zakonom je propi-sano da osim izričitog navedenog navoda da društvo prestaje na taj način odluka mora sadržavati i: (I.) tvrt-ku, sjedište, osobni identifikacijski broj i matični broj subjekta društva koje tako prestaje, (II.) ukupni broj članova društva, uz navođenje imena i prezimena, prebivališta i osobnoga identifikacijskog broja, odno-sno tvrtke, sjedišta i osobnoga identifikacijskog broja svakog člana, i (III.) plan raspodjele imovine društva. Uz tu odluku svi članovi društva dužni su dati izja-vu: (I.) da društvo nema nepodmirenih obveza pre-ma radnicima i bivšim radnicima društva niti drugih nepodmirenih obveza po osnovi radnog odnosa rad-nika i bivših radnika, (II.) da društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima, i (III.) da se svaki član društva obvezuje podmiriti, solidarno sa svim ostalim članovi-ma društva, sve preostale obveze društva, pokaže li se naknadno da one postoje.Odluka o prestanku društva i izjava o njegovim ob-vezama moraju se dati u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi (solemnizira) javni bilježnik. Društvo mora odluku i izjavu o kojima je ovdje riječ bez odgađanja objaviti na internetskoj stranici sud-skog registra i u glasilu društva, ako ga ono ima. Uz to se takav prestanak društva mora bez odgađanja prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski regi-star za što vrijede opća pravila o podnošenju prijave. Njoj se prilaže navedena odluka i izjava te potvrda da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisi-ma. Registarski sud može zatražiti od članova druš-tva dodatni dokaz kojim se potvrđuje istinitost navo-da da društvo nema nepodmirenih obveza, a može zatražiti i da članovi daju odgovarajuće osiguranje iz kojeg će se namiriti vjerovnici društva, pokaže li se da je društvo imalo nepodmirene obveze prema vjerovnicima. To osiguranje može biti obveznoprav-no i stvarnopravno. Ako su ispunjene pretpostavke za upis, registarski sud donosi rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije i u njemu navodi da će ga ukinuti bude li protiv njega iz-javljen osnovani prigovor u roku od 30 dana od dana objave rješenja.Prigovor protiv rješenja mogu u roku od 30 dana od dana kada je objavljeno izjaviti: (I.) članovi društva, (II.) vjerovnici društva i (III.) državna tijela. O prigovo-ru odlučuje registarski sud koji je donio rješenje. Utvr-di li da je prigovor osnovan ili da postoji mogućnost da se oštete vjerovnici ili članovi društva, registarski sud će ukinuti rješenje i o tome obavijestiti društvo koje mora provesti likvidaciju kako je inače propisana Zakonom. To rješenje sud objavljuje na internetskoj stranici sudskog registra, a društvo ga je dužno obja-


viti i u glasilu društva, ako ga ono ima. Pravomoć-nošću tog rješenja gube pravi učinak izjave članova društva kojima se obvezuju ispuniti obveze društva. Nije li protiv rješenja registarskog suda o prestanku društva bez likvidacije podnesen prigovor ili sud od-baci ili odbije prigovor, taj će sud donijeti rješenje o brisanju društva iz sudskog registra i objaviti ga na in-ternetskoj stranici sudskog registra. Protiv tog rješenja moguće je izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana objave. Pravomoćnošću tog rješenja dijelovi imovine društva prelaze na članove društva suglasno planu raspodjele imovine iz odluke članova o prestanku društva, a ako neki dio imovine nije tako raspoređen, prelazi na sve članove društva razmjerno sudjelova-nju nominalnih iznosa njihovih poslovnih udjela u izno-su temeljnoga kapitala društva. Za prijelaz dijelova imovine na članove društva nije potreban poseban pravni posao između društva i njegovih članova. Nakon brisanja društva iz sudskog registra članovi društva odgovaraju solidarno cijelom svojom imo-vinom za obveze društva. Vjerovnici mogu ostvariti tražbine prema članovima društva u roku od dvije godine od dana objave brisanja društva iz sudskog registra. Član društva koji je podmirio vjerovnikovu tražbinu ima pravo regresa prema ostalim članovima. Nije li drukčije ugovoreno, dio koji otpada na pojedi-nog člana društva određuje se razmjerno sudjelova-nju nominalnog iznosa njegova poslovnog udjela u iznosu temeljnoga kapitala društva. Ovakav način prestanka društva ima prednosti, ali može imati i nedostatke pokaže li se naknadno da društvo ima nepodmirene obveze prema vjerovnicima. Imovine za podmirenje obveza više nema jer je podi-jeljena članovima društva pa vjerovnici mogu samo od njih zatražiti da obveze podmire, što može biti otežano ako nisu dostupni ili ih nisu u stanju podmiriti.

3. Zaključak

Izloženi pregled Novelom izmijenjenih odredbi Zako-na o trgovačkim društvima i novih odredbi u Zako-nu potvrđuje uvodno izneseno mišljenje da su javni bilježnici nezamjenjivi kada je u pitanju osnivanje i djelovanje trgovačkih društava. Njihovo djelovanje na tom području značajno pridonosi pravnoj sigurnosti brojnih dionika u tim društvima i u vezi s njima. Usto ne treba zanemariti ni u kojoj mjeri olakšavaju rad registarskih sudova. Ne treba posebno ni spominjati stručnu pravnu pomoć koju pružaju pravno neukim osobama koje se upuštaju u rizičan poslovni pothvat osnivanja trgovačkog društva i njihovo djelovanje u njemu nedovoljno svjesne što mogu i kako urediti od-nose u društvu, a još više opasnosti kojima se izlažu. U tome važnu ulogu ima zakonodavac propisivanjem

kada se može a kada se mora koristiti uslugama jav-nog bilježnika.Novelom nisu javni bilježnici isključeni od poduzi-manja nijedne radnje, odnosno od sudjelovanja pri njezinu poduzimanju određene Zakonom o trgovač-kim društvima. Jedino je uveden novi način osnivanja društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću dodan onom koji već postoji. Vrijeme digitalizacije zahtijeva pro-mjene pa i na području pokretanja poslovanja, ali to ne smije biti na štetu pravne sigurnosti i zaštite inte-resa onih koji u to ulaze. Pozitivno je nastojanje da se olakša pokretanje poslovanja i osnivanje trgovačkih društava elektroničkim putem, ali valja imati na umu da to može biti opasno za osnivače koji tome prilaze bez stručne pravne pomoći, ako za to nemaju potreb-na znanja ni iskustvo. Izbor načina osnivanja društva s ograničenom od-govornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću omogućuje osnivačima svjesnim opa-snosti da zatraže potrebnu stručnu pomoć i pristupe osnivanju društva uz sudjelovanje javnog bilježnika. Dobro je da je ostala ta mogućnost. Oni drugi izlažu se riziku od nepoznatog, bili toga svjesni ili ne. Taj je rizik donekle ograničen okolnošću da je osnivanje društva moguće jedino uplatama poslovnih udjela u novcu i na strogo ograničen način putem propisanog obrasca praktički uz isključenje autonomije pri uređe-nju odnosa u društvu, ali nije u pogledu onoga što će se događati u životu društva, a što bi se moglo sprije-čiti za to prikladnim odredbama društvenog ugovora. To pak ne isključuje pravo osnivača da prije poduzi-manja potrebnih radnji elektroničkim putem zatraže potreban pravni savjet ili čak i pomoć pri tome, samo što ne postoji takva obveza. Bilo bi opasno kada bi se u to uključili nadripisari koji ne jamče potrebnu struč-nost. Ta je opasnost realna.Novim rješenjima u Zakonu povećano je sudjelovanje javnih bilježnika u stvarima trgovačkih društava. To je primjetno u vezi sa zalaganjem poslovnog udjela u društvu s ograničenom odgovornošću, a naročito uvođenjem prestanka društva s ograničenom odgo-vornošću i jednostavnog društva s ograničenom od-govornošću po skraćenom postupku bez likvidacije. Upravo ti primjeri pokazuju važnost uloge javnih bi-lježnika u postizanju pravne sigurnosti i zaštite intere-sa sudionika u stvarima iz prava društava.Bude li se ubuduće pri izmjenama i dopunama Za-kona o trgovačkim društvima pridržavalo toga da se naše pravo društava ne udaljava od prava društava koje je bilo uzorom pri donošenju tog zakona u skla-du s njegovim razvojem, javni će bilježnici ostati važ-nim činiteljem primjene Zakona. To bi bilo u općem interesu i u skladu s ostvarenjem ustavne vrednote vladavine prava.


Dr. sc. Mihajlo Dika, professor emeritus

Javno bilježništvo u Republici Hrvatskoj - stanje i perspektive

I. UVOD1

1. Javnobilježnička služba, «klasično» (u skladu s tra-dicijom slobodnoga latinskog notarijata) koncipirana, ima relativno usko postavljenu pravozaštitnu zadaću prema kojoj javni bilježnici kao samostalni i neovisni nositelji te javne službe i osobe javnog povjerenja službeno sastavljaju i izdaju javne isprave o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se ute-meljuju prava, službeno ovjeravaju privatne isprave, primaju na čuvanje isprave, zatim novac i predmete od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te obavljaju, po nalogu suda ili dru-gih javnih tijela, postupke određene zakonom (arg. ex 2. ZJB).2 3 U tom smislu javni bilježnici, s jedne strane, sadržajnom kvalitetom svojih isprava (koja je, svakako uvjetovana njihovom stručnošću), a s druge strane, svojom ulogom osoba javne vjere koje, upra-vo zahvaljujući tom njihovom svojstvu, tim ispravama pridaju značenje javnih ili javno ovjerovljenih isprava, ali i uz ispunjenje određenih daljnjih pretpostavaka, i ovršnih isprava, osiguravaju višu razinu pravne si-gurnosti, sprečavaju nastajanje sporova ili barem olakšavaju njihovo rješavanje kad do njih ipak dođe, odnosno omogućuju izravno ostvarivanje prava koja su njima utvrđena (54. ZJB-a) (preventivna pravo-zaštitna funkcija javnobilježničke službe). Pored toga, javni su bilježnici ovlašteni zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima, ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njihovom ispravom (4/1. ZJB-a).2. U Republici Hrvatskoj su, međutim, javnobiljež-ničkoj službi, nakon što je bila iznova uspostavljena,

1 Ovaj se ogled u bitnome oslanja na rad koji je autor pripremio u povodu skupa održanog u HAZU-u 23. siječnja 2019. posveće-nom hrvatskom javnom bilježništvu i koji će naknadno biti objav-ljen u jednoj od edicija te institucije. On se inače u značajnoj mjeri oslanja i nastavlja na rad koji je autor bio pripremio u povodu skupa koji je prije više godina također bio posvećen stanju i per-spektivama hrvatskoga javnog bilježništva. Autor je pri pisanju ovoga ogleda sa zadovoljstvom mogao konstatirati da je večina onoga što je o toj temi bio iznio u svom prethodnom radu još uvijek aktualna i akuratna te da nema razloga zbog da tada izne-sene stavove o pojedinim pitanjima koja se tiču javnobilježničke službe u Hrvatskoj ne bi ponovio.

2 U ovom radu odredbe pojedinih propisa (čije će kratice biti de-finirane u tekstu) navodit će se u zagradama uz naznaku broja članka, broja stavka odvojenog kosom crtom od broja članka, broja točke ili alineje odvojenog točkom od broja članka ili stavka te kratice propisa.

3 ZJB: Zakon o javnom bilježništvu (NN 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16.).

sukcesivno povjeravane i mnoge druge zadaće, niz drugih poslova za koje bi se samo na prvi pogled moglo reći da izlaze izvan okvira njihove preventiv-ne pravozaštitne funkcije, njihove funkcije nepristra-nih povjerenika stranaka koji svoju djelatnost mogu obavljati u granicama njihove suglasnosti. Tako su već Ovršnim zakonom iz 1996. (NN 57/96.) javni bi-lježnici ovlašteni konkurentno sa sudovima provoditi postupke založnopravnoga i fiducijarnog osiguranja; Zakonom o nasljeđivanju iz 2003. (ZN; NN 48/03.) provoditi nesporne ostavinske postupke, provedbu kojih su im sudovi dužni povjeravati, odnosno sastav-ljati tzv. javne oporuke, nasljednopravne ugovore; Zakonom o obveznim odnosima iz 2005. (NN 35/05.; ZOO) sastavljati ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Novelom Ovršnog zakona iz 2005. (NN 88/05.) povjereno im je određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, zapravo izdavanje platnih na-loga i uvjetnog određivanja ovrhe na temelju takvih nepravomoćnih naloga. Naznačenim je dodatnim poslovima na javne bilježnike zapravo preneseno obavljanje niza poslova iz dotadašnje asekurativne (ovršnopravne u širem smislu – poslovi dobrovoljno-ga založnopravnog osiguranja), ali i izvanparnične (ostavinski postupak) pa i parnične nadležnosti sudo-va (izdavanje platnih naloga u okviru rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave). 3. De lege ferenda, postavlja se pitanje mogućnosti prenošenja i niza drugih poslova iz nadležnosti su-dova u nadležnost javnih bilježnika, osobito na po-dručju izvanparnične jurisdikcije, ali i pravnih stvari kojima se de lege lata pravna zaštita pruža u par-ničnom postupku (nedokumentarni platni nalog). Posebno pitanje predstavlja uloga javnih bilježnika u vezi s obavljanjem upisa u razne javne evidencije – u prvom redu zemljišne knjige, ali i druge evidencije - one koje vode razna državna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima ili sama Javnobilježnička komora. U uvjetima sve naglašenijeg inzistiranja na razvijanju al-ternativnih oblika rješavanja sporova i drugih pravnih stvari, u okviru širega kompleksa uređivanja odnosa između pravnih subjekata, osobitu pozornost valja obratiti mogućnostima i granicama impostiranja i ra-zvijanja javnobilježničke koncilijacijske funkcije, ali i (u biti specifične arbitražne) funkcije rješavanja spor-nih pravnih stvari.4. Pretpostavka za obavljanje svih tih različitih («kla-sičnih» i «novih») poslova, nekih već provjerenih i u praksi potvrđenih te onih koje bi tek trebalo «osvo-

STRUČNI RAD


jiti», jest održanje i daljnje razvijanje posebnog sta-tusa javnobilježničke službe kao javne službe koju obavljaju visokokvalificirani profesionalci kao osobe javnog povjerenja s primarnom zadaćom osigura-nja preventivne pravne zaštite kojima se, međutim, postupno može povjeravati obavljanje i niza drugih pravnih poslova uključujući i, uz ispunjenje posebnih uvjeta, rješavanje nekih spornih pravnih pitanja. 5. Status javnobilježničke službe nerazdvojiv je i od posebnog statusa Javnobilježničke komore i poslova koji su joj povjereni i koji bi joj mogli biti povjereni, osobito poslova organizacije službe i nadzora nad njenim obavljanjem. Afirmaciji statusa Komore će svakako značajno pridonijeti i proširenje kruga javnih evidencija čije bi vođenje ona obavljala. 6. Statusu službe bi svakako bitno pridonijela i njezina impostacija u Ustavu analogno kako je to učinjeno s odvjetništvom, ali i unošenje u Ustav posebnih odre-daba u dionici o sudbenoj vlasti koja bi predviđala mogućnost da se zakonom obavljanje određenih poslova iz nadležnosti sudbene vlasti povjere javnim bilježnicima (i arbitražnim sudovima). 7. Perspektive daljnjeg razvitka i djelovanja javnobi-lježničke službe valja razmatrati i s gledišta uvođenja novih tehnologija u svijet pravne komunikacije i opće-nito utvrđivanja autentičnosti pravnih očitovanja. Tu bi u prvom redu bila riječ o elektronifikaciji pravnog prometa, o ulozi elektroničke isprave u tom prometu, o njezinoj elektroničkoj dostavi, o korištenju zaštiće-noga elektroničkog potpisa itd. Tu će svakako važniju ulogu imati i uspostavljanje i daljnje razvijanje različi-tih elektroničkih baza podataka.8. Status i perspektive hrvatske javnobilježničke služ-be u velikoj će mjeri ovisiti i o statusu te perspektiva-ma koje će ta služba imati u drugim državama Eu-ropske unije, između ostaloga i na temelju europske regulative. Ne smije se zanemariti ni opći međuna-rodni kontekst djelovanja službe, osobito s gledišta prihvaćanja javnobilježničkih isprava (uključujući za-dužnica i odluka) u drugim zemljama. 9. Poseban izazov za status službe predstavlja rela-tivno recentno dovođenje u pitanje (ustavno)pravne osnove ovlaštenja javnih bilježnika da određuju ovrhu na temelju vjerodostojne isprave na način na koji je to de lege lata uređeno.10. Perspektive javnobilježničke službe treba proma-trati i s gledišta započete reforme organizacije sudo-va u Republici Hrvatskoj, «okrupnjavanja» općinskih i trgovačkih sudova i time uvjetovanog reduciranja nji-hove mreže. Takva reforma otvara, naime, pitanje bi li i na koji način time izazvano smanjenje broja sudova, što će biti praćeno i njihovim stanovitim «udaljava-njem» od građana u mjestima u kojima ih više neće biti, moglo biti nadomješteno povjeravanjem određe-nih poslova iz postojeće nadležnosti sudova javnim bilježnicima, čija će mreža i dalje biti bitno šira od one sudova. 11. Perspektive razvitka javnobilježničke službe treba promatrati i s gledišta odnosa poslova koje obavlja ta služba i poslova koje obavljaju odvjetnici, osobito u uvjetima bitnog dinamiziranja društvenih, gospo-darskih i političkih odnosa u društvu, koje je svakako

uvjetovano i gotovo dramatičnim promjenama koje se događaju u komunikacijsko-evidencijskoj infrastruk-turi društva. 12. U perspektivi treba očekivati značajnu afirmaciju uloge javnih bilježnika u sastavljanju tzv. skrbničkih punomoći, anticipiranih naredbi, obvezujućih izjava, po uzoru na rješenja u nekim drugim srednjoeurop-skim državama.

II. JAVNOBILJEŽNIČKI POSLOVI

1. POSTOJEĆE STANJE12. Osnovni javnobilježnički poslovi utvrđeni su u ZJB-u (2.). Primarna (tradicionalna, klasična) zadaća javnih bilježnika jest službeno sastavljanje javnih isprava o pravnim poslovima i izjavama (javnobilježnički akti; redakcijsko-certifikacijska funkcija; u širem smislu ova bi funkcija obuhvaćala i solemnizaciju privatnih isprava) te činjenicama (zapisnici; protokolarno-certifikacijska funkcija) na kojima se utemeljuju prava, pri čemu značenje javnobilježničkih isprava, pored izvornika, imaju i otpravci te prijepisi javnobilježničkih isprava. Drugu vrstu poslova predstavlja službeno ovjeravanje privatnih isprava (legalizacijsko-certifikacijska funkcija), treću primanje isprava na čuvanje, zatim novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima (depozitna funkcija), a četvrtu obavljanje, po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka (službenih radnji) određenih zakonom (komesarijalna funkcija). Ta posljednja funkcija javnih bilježnika dobila je osobito na važnosti nakon uvođenja dužnosti sudova da vođenje ostavinskih postupaka povjeravaju javnim bilježnicima (izvanparnična jurisdikcijska funkcija). Navedeni poslovi upotpunjeni su dužnošću javnih bilježnika da vode računa o interesima svih osoba koje sudjeluju u sastavljanju javnobilježničkih isprava i da ih primjereno savjetuju, dužnošću koja je u neposrednoj vezi s njihovom položajem nepristranih povjerenika stranaka (konzilijarno-monitorna funkcija), izvršenjem koje bi se ostvarivala njihova medijacijsko-koncilijacijska funkcija i funkcija harmonizacije različitih interesa i time pridonosilo ispunjenju njihove osnovne uloge koju imaju kao nepristrani akteri preventivne pravne zaštite.13. U hrvatskom pravu javnim bilježnicima povjereno je i određivanje ovrhe na temelju vjerodostojnih isprava, zapravo provedba postupka donošenja odluka koje sadržavaju kondemnatornu odluku u obliku svojevrsnoga platnog naloga i rješenje kojim se na temelju te još uvijek nepravomoćne odluke uvjetno određuje ovrha radi naplate novčane tražbine utvrđene u tom platnom nalogu (adjudikativno-egezekucijska funkcija). 14. U hrvatskom pravu javni bilježnici konkurentno sa sudovima obavljaju i poslove dobrovoljnoga založnopravnoga i fiducijarnog osiguranja (asekurativna funkcija).15. Pored tih osnovnih djelatnosti (poslova), javni bilježnici obavljaju i neke sporedne, adhezijske poslove. Oni tako mogu zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima, ako su


te stvari u neposrednoj vezi s kojom njihovom ispravom (4/2. ZJB-a) (adhezijska prokuratorska funkcija). 16. Valja, međutim, naglasiti da javni bilježnici nemaju pravo naplatno sastavljati privatne isprave (arg. a contrario ex 4. ZJB-a) i tako konkurirati odvjetnicima.17. Javnim bilježnicima se u vezi s određenim postup-cima mogu povjeriti i određene dostavne radnje (133.a ZPP4; 30/7. ZA5).

2. PERSPEKTIVE

2.1. Javnobilježnički akti i solemnizirane privatne isprave 2.1.1. Lista isprava za koje je de lege lata potrebna forma javnobilježničkog akta ili solemnizirane pri-vatne isprave 18. Lista isprava za koje je izvorno bila predviđena forma javnobilježničkog akta, odnosno solemnizirane privatne isprave (53. ZJB-a) sukcesivno je tijekom po-sljednjih dvadesetak godina proširivana. Tako je for-ma javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave predviđena za ugovor o doživotnom uzdrža-vanju (580. ZOO-a) i ugovor o dosmrtnom uzdržava-nju (580., 589. ZOO-a), dok je solemnizacija, između ostaloga, predviđena za obične i bjanko zadužnice (214/1., 215/1. OZ-a). Javna oporuka koju sastavlja javni bilježnik ima, iako to nije izrijekom rečeno, formu javnobilježničke isprave (32. ZN-a), dok formu jav-nobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave mora imati ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života kad taj ugovor sastavlja javni bilježnik (106. ZN-a). Kad je riječ o trgovačkim društvima, forma jav-nobilježničke isprave, dakle javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, a u nekim slučajevi-ma i javnobilježničkog zapisnika, predviđena je za čitav niz ugovora i odluka statusnog karaktera (387., 412. , 454., 457., 467., 518., 536., 537., 548., 550.d, 550.e, 550.f, 550.g, 550.h, 564., 565., 571., 580. , 587. ZTD-a6). 19. Forma javnobilježničkog akta odnosno solemni-zirane privatne isprave potrebna je za to da isprava stekne svojstvo (ne samo javnosti već i) ovršnosti (54. ZJB-a) - obična ovjera privatne isprave za to nije do-voljna (arg. ex 54., 59. ZJB-a).

2.1.2. Proširenje liste isprava za koje bi de lege fe-renda bila propisana forma javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave20. Pro futuro, valjalo bi ispitati za koje bi druge prav-ne poslove bilo pravozaštitno oportuno zakonski predvidjeti, ad solemnitatem ili barem ad probatio-nem, formu javnobilježničkih akata i/ili solemnizirane privatne isprave i u skladu s time poduzeti odgovara-

4 ZPP: Zakon o parničnom postupku, NN 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske.

5 ZA: Zakon o arbitraži, NN 88/01.6 ZTD: Zakon o trgovačkim društvima, NN 111/93., 34/99.,

121/99., 118/03., 197/07., 146/08., 137/09., 125/11., 111/12., 68/13., 110/15.

juće zakonodavne inicijative. U pripremi takvih inici-jativa korisno bi poslužila komparacija s pravnim ure-đenjima koja su poslužila kao uzor hrvatskom – npr. s njemačkim i austrijskim. Trebalo bi zapravo pribaviti informaciju o tome za koje se sve pravne poslove u tim (ali i nekim drugim usporedivim) poredcima traži forma javnobilježničkog akta ili (barem) solemnizira-ne privatne isprave, zatim provjeriti kakva je odgo-varajuća hrvatska regulativa i nakon toga nastojati postupno putem nadležnih ministarstava inicirati od-govarajuće zakonodavne intervencije. Ovdje bi osje-ćaj za mjeru (i postupnost) bio svakako nuždan da se, s jedne strane, ne bi izazvao otpor odvjetnika i drugih pravnih struktura, a s druge strane, negativni stav političke i opće javnosti prema javnom bilježniš-tvu kao službi i profesiji koja «nepotrebnim» formali-ziranjem pravnog prometa financijski opterećuje su-dionike u tom prometu, do čega je primjerice došlo u nekim susjednim državama. 21. Jedno od područja u kojemu bi se moglo relativno jednostavno postići unošenje te nove kvalitete bilo bi sastavljanje (solemnizacija) isprava na temelju kojih bi se provodili upisi u odgovarajuće javne evidencije. Pritom bi bilo moguće predvidjeti da se takvi upisi mogu obavljati u pravilu samo na temelju javnobiljež-ničke intervencije, pri čemu bi vrsta te intervencije (javnobilježnički akt, solemnizacija, obična ovjera) ovisila o tome jesu li odvjetnici pripremili odgovaraju-ću ispravu te je li riječ o jednostranačkom ili dvostra-načkom ili višestranačkom poslu. 22. Oblik javnobilježničkog akta ili solemnizirane pri-vatne isprave trebao bi biti predviđen za bračne i postbračne ugovore o uređenju imovinskih odnosa, za takve ugovore u vezi s izvanbračnim i istospol-nim zajednicama, za nasljednopravne ugovore; taj bi oblik bio potreban i za akt o osnivanju zaklade koji zakladnik ili zakladnici donose za života, kao i za akt o osnivanju udruga. To bi zahtijevali razlozi pravne sigurnosti. Radi osiguranja pravne sigurnosti bilo bi potrebno da se arbitražne odluke te nagodbe posti-gnute u postupku mirenja javnobilježnički potvrđuju, onda kad su donesene u postupcima koje ne admini-striraju licencirane arbitražne ili izmiriteljske institucije.

2.1.3. Korištenje forme javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave za isprave za koje ona ne bi bila propisana24. Za pravne poslove za koje ne bi bila zakonski propisana obvezatnost forme javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, valjalo bi na odgo-varajuće načine razviti svijest (znanje, razumijevanje) potencijalnih korisnika javnobilježničkih usluga o tome u čemu bi bili posebni učinci takvih isprava (javnost i time pribavljanje posebne dokazne snage; ovršnost; kvaliteta uređenja odnosa; povišena razina zaštite prava obiju stranaka). To bi osobito vrijedilo za razne jednostrane raspoložbe, ali i ugovore o raspolaganju imovinom i uređivanju odnosa između pravnih subje-kata. Posebno su u perspektivi važni ugovori i drugih pravni akti koji bi se ticali složenih poslovnih odnosa, npr. konzorcijski i koncesijski ugovori, ugovori o gra-đenju, ugovori o uređenju imovinskih odnosa između


(bivših) bračnih drugova u povodu razvoda braka, ugovori o uređenju odnosa između roditelja i djece itd. Tu bi vrste i načini javnobilježničke intervencije mogli biti različiti. Bilo bi također važno proširiti svijest i znanje o mogućnosti i značenju sastavljanja javnobi-lježničkih oporuka i/ili o njihovu povjeravanju na čuva-nje javnim bilježnicima. 25. Javni bi bilježnici, međutim, morali biti pripre-mljeni za sastavljanje, odnosno za sudjelovanje u sastavljanju navedenih akata, osobito onih koji su izvanredno složeni i u izvjesnom smislu «novi» u na-šoj praksi. Zato bi Komora trebala pripremiti odgova-rajuće predloške i organizirati primjerenu edukaciju javnih bilježnika radi njihova osposobljavanja za sa-stavljanje javnobilježničkih akata o posebno slože-nim sofisticiranim kategorijama pravnih poslova – po uzoru na poslovno-pravno razvijenije sredine, poput primjerice njemačke. Valjalo bi zapravo naručiti da se - uzimajući u obzir predloške raznih ugovora i drugih pravnih akata koji su razvijeni npr. u nekim njemač-kim edicijama – pripreme, hrvatskom pravu primje-reni, odgovarajući predlošci (ugovori o konzorcijima, o koncesijama, investicijama itd.), uz uvažavanje, eventualno, europskoga i međunarodnoga konteksta.26. Bilo bi izvanredno važno da se u formi javnobiljež-ničkog akta, odnosno solemnizirane privatne isprave, sastavljaju ugovori o zakupu odnosno najmu, kojima bi se odgovarajućim klauzulama pribavljalo svojstvo ovršnih isprava. Za unošenje takve forme trebale bi biti osobito zainteresirane javnopravne pravne osobe (država, jedinice lokalne samouprave) koje su često «veliki» zakupodavci, odnosno najmodavci.27. Pri obavljanju supra navedenih poslova trebalo bi voditi računa o tome da se iz toga ne isključuju odvjetnici jer bi općenito valjalo nastojati održavati i razvijati što konstruktivnije kolegijalne odnose odvjet-ničke i javnobilježničke službe. Posebnost bi uloga javnih bilježnika u tome bila da bi oni kao nepristrani povjerenici stranaka trebali voditi računa o interesima svih involviranih subjekata prigodom sklapanja odgo-varajućih poslova, dok bi odvjetnici redovito nastupa-li kao zastupnici pojedinih stranaka. Upravo bi zato trebalo svakako - na normativnoj razini, uključujući i norme Kodeksa javnobilježničke etike, ali i u praksi, između ostaloga i provođenjem odgovarajućeg nad-zora od strane Komore, spriječiti faktično «interesno» povezivanje pojedinih javnobilježničkih i odvjetničkih ureda, ali i općenito takvo povezivanje javnobilježnič-kih ureda i velikih korisnika njihovih usluga.28. Radi upoznavanja pravne i šire javnosti s pred-nostima sklapanja ugovora i drugih pravnih poslova u formi javnobilježničkih akata, odnosno solemnizira-nih privatnih isprava, valjalo bi ostvariti odgovarajuće kontakte s Odvjetničkom komorom, ali i s Hrvatskom gospodarskom komorom te drugim odgovarajućim komorama kao i poslovnim udrugama. Primjerice, bilo bi moguće organiziranjem zajedničkih semina-ra, radionica itd., upoznati potencijalne korisnike javnobilježničkih usluga s preporučljivim sadržajem određenih tipova ugovora i istodobno s mogućnosti-ma i važnošću javnobilježničkih intervencija u njihovu sklapanju (javnost, ovršnost, kvaliteta). Na takvim bi seminarima sudjelovali ljudi koji se stručno i/ili znan-

stveno bave određenim pravnim područjem (npr. nastavnici pravnih fakulteta), suci, odvjetnici, prav-nici iz prakse, ali i javni bilježnici. Takvi bi se semi-nari mogli organizirati i za zajednice jedinica lokalne (područne) samouprave, veće gospodarske sustave, npr. poslovne udruge, udruge banaka itd. Radilo bi se o posebnim skupovima koji bi tematski mogli biti ograničeni na javno bilježništvo, ali i (i to bi trebalo biti pravilo) o prigodnim dopunskim informativnim in-tervencijama. Riječ je o jednom postupnom i dugo-ročnijem procesu koji bi trebao dobiti i trajniji karak-ter. Za pripremu odgovarajućih referata trebalo bi se primjerice koristiti proljetnim i jesenskim skupovima pravnika u Opatiji itd.29. Radi upoznavanja pravne i šire javnosti sa znače-njem javnobilježničke službe bilo bi korisno razmisli-ti i o pripremanju određenih istupa (intervjui, napisi o ocjeni postojećeg stanja na određenim pravnim područjima važnim za bilježništvo s prijedlozima za njihovo poboljšanje i sl.) u javnosti osoba iz javnog bilježništva (npr. funkcioniranje Komore u povodu određenih obljetnica i drugih svečanih prigoda), oso-ba koje se znanstveno i stručno bave javnim biljež-ništvom (npr. određeni nastavnici s pravnih fakulteta), ali i novinara koji bi se «specijalizirali» za javno biljež-ništvo i koji bi povremeno i/ili prigodno pisali o službi i njezinoj djelatnosti. Trebalo bi osigurati i informacije u javnosti o skupovima, obljetnicama itd., u Komori. O zakladi i nagradama Komore v. infra ad VIII. i IX. Određenu bi važnost u svemu tome moglo odigrati i uvođenje, odnosno razvijanje posebnih predmeta na pravnim fakultetima o javnobilježničkom (organizacij-skom, kompetencijskom i funkcionalnom) pravu (v. infra ad X.) jer upoznavanje budućih pravnika s po-stojanjem, sadržajem rada i značenjem službe može se izvanredno pozitivno odraziti na formiranje njihova stava o njoj, ali i o mogućnostima njezina korištenja. 30. Valjalo bi razmisliti i o pripremi odgovarajućih (zbirnih) priručnika i/ili informativnih knjižica u tiska-nom ili elektroničkom obliku, ali i o proširenoj ciljanoj (besplatnoj) distribuciji (nekih brojeva) časopisa Ko-more ili njegovoj elektroničkoj besplatnoj dostupnosti: npr. dostaviti svim (prvostupanjskim) sucima i odvjet-nicima posebnu ediciju Zakona o javnom bilježništvu, eventualno s pratećim propisima itd. Takve bi edicije trebale biti, ako već nisu, i elektronički dostupne.

2.1.4. Utjecaj elektronifikacije pravnog prometa

31. Opći trend elektronifikacije pravnog prometa i života uopće utjecat će svakako i na značenje, važ-nost pa i formu javnobilježničkih akata i načina so-lemnizacije privatnih isprava. Pritom bi sadržajna važnost sastavljanja javnobilježničkih akata, odnosno solemnizacije u osnovi trebala ostati neizmijenjenom – bila bi riječ o visokostručnom redigiranju pravnih poslova na temelju objektivno utvrđene volje stranaka od strane njihova nepristranog povjerenika s javnim ovlastima. O tome kako će i hoće li elektronifikacija pravnog prometa utjecati na formu tih javnobilježnič-kih instrumenata pokazat će vrijeme. Jedan od pra-vaca toga razvoja mogao bi se sastojati u tome da


se komunikacija između sudionika u sastavljanju jav-nobilježničkog instrumenta odvija elektronički uz ko-rištenje zaštićenoga elektroničkog potpisa, pri čemu bi javni bilježnici konstatirali tako dokazani identitet i očitovanu volju te to potvrdili također u elektroničkom obliku uz korištenje kvalificiranog potpisa. Bila bi riječ o «elektronifikaciji» javnobilježničkih isprava. Pritom bi na odgovarajući način trebalo osigurati i «papirna-ti trag» takvih transakcija, odnosno osigurati njihovo pouzdano arhiviranje. 31. U svakom slučaju, trebalo bi pratiti ono što će se događati u drugim europskim zemljama i zauzeti proaktivan stav u pripremanju odgovarajuće regula-tive, između ostaloga i radi sprječavanja nepotreb-nih «zastranjivanja» od strane priprematelja domaćih propisa, za što čini se postoje naznake kad su u pi-tanju «inovacije» na području trgovačkoga statusnog prava.32. Paralelno bi bilo potrebno permanentno osposo-bljavati javne bilježnike za korištenje novih tehnologi-ja. U tom bi smislu bile korisne posebne informativno-edukacijske radionice koje bi organizirala Komora, sama ili putem zborova. Ne bi se smjelo dogoditi da se pokaže da neki uredi svojom tehničkom opremlje-nošću i stručnom osposobljenošću nisu dorasli kori-štenju modernih tehnologija – to bi se moglo iskoristiti od strane službi nesklonih krugova za oduzimanje određenih poslova javnim bilježnicima. Valjalo bi raz-misliti i o nekim oblicima obvezatnog sudjelovanja u određenim oblicima permanentnog obrazovanja. 33. Bilo bi svakako izvanredno važno pratiti i ono što se priprema u pojedinim ministarstvima, a moglo bi biti od važnosti za rad službe. Tu bi trebalo nastavi-ti praksu sudjelovanja predstavnika Komore u radu različitih povjerenstava, pri čemu bi radi pripreme sudjelovanja tih predstavnika (već prema onome na čemu se radi) bilo korisno (i potrebno) unutar Komo-re formirati posebne stručne timove, pa i s vanjskim ekspertima.34. Ipak, čini se da ne bi trebalo isključiti mogućnost da će elektronifikacija, osobito kreiranje elektroničkih isprava uz korištenje zaštićenoga elektroničkog pot-pisa, umanjiti potrebu za korištenjem javnobilježničke intervencije – osobito u slučajevima u kojima bi ispra-ve sastavljali odvjetnici ili pravnici s odgovarajućim kvalifikacijama. Zaštićeni elektronički potpis stranaka jamčio bi autentičnost, dok bi odvjetnici, korištenjem svog također zaštićenoga elektroničkog potpisa jam-čili da su oni sudjelovali u sastavljanju isprave. To bi moglo dovesti do toga da bi za neke isprave za koje je sada potrebna forma javnobilježničkog akta ili so-lemnizirane privatne isprave moglo biti predviđeno da će biti dovoljno da ih sastave odvjetnici, pri čemu bi stranke i odvjetnici koristili svoje zaštićene elektro-ničke potpise. 35. Upotreba zaštićenoga elektroničkog potpisa umanjit će potrebu za javnobilježničkim legalizacij-skim intervencijama, osobito u slučajevima u kojima će za davanje određenih izjava, poduzimanja nekih drugih radnji itd., biti unaprijed utvrđeni posebni obrasci (v. infra ad 2.2.).

2.1.5. Uspostava posebnih javnobilježničkih evi-dencija za pojedine kategorije javnobilježničkih isprava

36. Za određene javnobilježničke isprave (oporuke, zadužnice) osnovani su posebni javni upisnici (re-gistri) koji se vode pri Komori. Valjalo bi razmisliti o mogućnosti i potrebi uvođenja novih ili transformaci-ji postojećih takvih upisnika u upisnike u koje bi se, npr., upisivali i ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, nasljednopravni ugovori, ugovori o ure-đenju imovinskih odnosa bračnih drugova, predbrač-nih ugovora, ugovora o uređenju imovinskih odnosa sudionika izvanbračnih i istospolnih zajednica, o mje-ničnim i čekovnim protestima itd. Potrebu uvođenja takvih novih ili transformaciju postojećih registara nameće, s jedne strane, nužnost povećanja opće razine sigurnosti pravnog prometa i mogućnost pro-vjerljivosti podataka o/u pojedinim javnobilježničkim ispravama, ali i zaštita samih tih isprava te evidencija koje vode pojedini javni bilježnici.37. Treba očekivati potpunu elektronifikaciju jav-nobilježničkih upisnika i arhiva. S time u vezi bit će potrebno odrediti i način njihovih objedinjavanja na razini Komore, odnosno odrediti mjeru (pretpostavke) njihove otvorenosti i dostupnosti drugim javnim služ-bama pa i široj javnosti. Pritom posebnu pozornost valja obratiti zaštiti povjerljivosti osobnih podataka. 38. Kao poseban problem postavit će se i pitanje po-stojanja papirnatih kopija javnobilježničkih isprava, paralelnih papirnatih javnobilježničkih arhiva, osobito kad je riječ o naročito važnim ispravama. Postojanje takvih arhiva čini se osobito potrebnim zbog potenci-jalne «ranjivosti» elektroničkih arhiva, radi osiguranja mogućnosti dokazivanja njihova postojanja u slučaju hakiranja, diverzija, uništenja. 39. Povjeravanjem vođenja odgovarajućih registara Komori cijela je javnobilježnička služba dobila, odno-sno dodatno bi dobila, na «težini» i važnosti. Moglo bi se, naime, reći da postoji svojevrsna potencijalna konkurencija između određenih paradržavnih insti-tucija (FINA), Javnobilježničke komore i sudova u pogledu dobivanja poslova vođenja odgovarajućih evidencija. Komora bi trebala nastojati dobiti vođe-nje evidencija koje su izravno vezane uz poslove koje obavljaju javni bilježnici.

2.2. Ovjere40. Valja očekivati da će u perspektivi uloga javno-bilježničkih ovjera u pravnom prometu postupno opadati, odnosno da će se mijenjati. Tome bi moglo pridonijeti više razloga. Najprije, čini se, da će elek-tronifikacija pravnog prometa i pravnog života, opća (ili barem od strane javnih tijela i osoba koje obavljaju javne službe) dostupnost podataka iz javnih eviden-cija smanjiti potrebu za izdavanjem raznih izvoda, pa i za njihovo ovjerovljenje. Dalje, proširenje uporabe elektroničke isprave uz korištenje zaštićenoga elek-troničkog potpisa dovest će do smanjenja potrebe za potvrđivanjem autentičnosti potpisa i prijepisa. Zatim, po svemu sudeći, elektronifikacija pravnog


prometa imat će za posljedicu i njegovo formalizira-nje u smislu da će se za sklapanje određenih pravnih poslova, davanje odgovarajućih očitovanja volje itd., koristiti odgovarajući elektronički obrasci («formula-ri»), primjenom kojih će biti uvjetovana i valjanost tih akata. Takva bi elektronička formalizacija («formula-rizacija») bila u funkciji stvaranja uvjeta za kompju-torsko rješavanje određenih pravnih stvari, pa čak i za «presuđivanje» u nekim kategorijama sporova, za donošenje odgovarajućih «odluka» te i za njihovu provedbu. 41. U naznačenim izmijenjenim uvjetima bit će potreb-no pronaći mjesto za odgovarajuće poslove javnih bi-lježnika, odnosno za njihovo nadomještavanje. Ipak, treba očekivati kako će i u doglednoj budućnosti obav-ljanje poslova ovjere na klasičan način, uz eventualne modernizacije, i dalje biti potrebno, osobito stoga što će i dalje biti puno isprava koje neće biti elektronički obrađene i zavedene u posebne javne evidencije. Po-red toga, bit će i dalje osoba koje se neće moći samo-stalno koristiti elektroničkim medijima.

2.3. Protesti 42. Protesti mjenica i čekova, odnosno druge slične radnje koje u sebi objedinjuju postupke dostave i zapisničke konstatacije određenih radnji bilježnika i stranaka, mogli bi u okviru općeg trenda elektronifi-kacije pravnog prometa također pretrpjeti odgovara-juće promjene. Pritom bi takve promjene dijelom bile uvjetovane odgovarajućim izmjenama mjerodavne regulative na međunarodnom planu.43. Zbog općeg smanjenja uloge mjenice i čeka u hrvatskom pravnom poretku, između ostaloga zbog postojanja instituta zadužnice, protesti će, čini se, u okviru općih poslova koje obavljaju javni bilježnici imati zapravo zanemarivu ulogu. 2.4. Sudjelovanje u javnim prodajama (dražbe, jef-timbe) 44. Uključivanje Financijske agencije u ovršnu (pa i stečajnu) prodaju nekretnina (i drugih predmeta ovrhe), koje je ponekad motivirano potrebom da se pošto-poto toj instituciji osiguraju odgovarajući poslo-vi, čime su dražbe (jeftimbe) zapravo nadomještene svojevrsnim prikupljanjem ponuda, bitno je smanjilo mogućnost sudjelovanja javnih bilježnika kao speci-fičnih povjerenika suda u tim prodajama. Javni biljež-nici zadržali bi (u smanjenom obliku) svoju ulogu u prodajama u vezi s nekim asekurativnim poslovima (založnopravno i fiducijarno osiguranje).7

2.5. Javnobilježnički depoziti

45. Čini se da u praksi nisu u dostatnoj mjeri prepo-znati mogućnost i značenje javnobilježničkih depo-zita zbog čega se oni nedovoljno koriste. Upravo bi stoga u okviru akcija upoznavanja pravne i šire javno-

7 Svakako, ako se institut sudskoga i javnobilježničkoga fiducijarnog osiguranja u cijelosti ne napusti u hrvatskom pravnom sustavu.

sti s poslovima javnih bilježnika i njihovim značenjem za pravnu sigurnost trebalo posebno upozoriti na mogućnost korištenja javnobilježničkih depozita radi ostvarivanja potrebne razine sigurnosti u ispunjenju i oslobađanju od obveza, radi osiguranja sudionika u pravnim odnosima da će njihove tražbine biti ispu-njene, radi očuvanja određenih predmeta depozita, u prvom redu isprava, dragocjenosti, novca itd.

46. Pouzdanost (sigurnost) javnobilježničkih depozita ovisi o tehničko-prostorno-smještajnim kapacitetima pojedinih ureda (veličina i struktura sefova, «sigur-nih» prostorija itd.), ali i o povezanosti javnih bilježni-ka s bankama u kojima bi deponirali njima povjerene depozite (uz suglasnost stranaka, odnosno upozore-nje stranaka o tome), javnim ili drugim skladištima itd. Bilo bi potrebno, na temelju informacija prikupljenih o komparativnim iskustvima, unaprijediti odnosno revi-dirati hrvatsku regulativu, ali i provesti odgovarajuću edukaciju (upoznavanje) javnih bilježnika s raznim mogućnostima obavljanja depozitinih poslova. Bilo bi potrebno o mogućnostima i značenju javnobiljež-ničkih depozita unaprijed kontaktirati banke i druge potencijalne «poddepozitare» te provjeriti njihove mogućnosti i spremnost (na određenim područjima) za prihvaćanje predmeta javnobilježničkih depozita kako bi se njihovo osnivanje i provedba mogli jedno-stavno i operativno ostvariti.

47. Javnobilježnička depozitarna funkcija je zapravo nedovoljno iskorištena niša u poslovanju javnih bi-lježnika, aktiviranjem koje bi se mogle u perspektivi donekle nadomjestiti potencijalno izgledne redukcije u obavljanju nekih drugih poslova. 48. Valjalo bi posebno urediti i osiguranje javnobi-lježničkih depozita - u okviru općeg osiguranja javnih bilježnika od odgovornosti, ali i kao posebno osigura-nje osobito vrijednih depozita.

2.6. Javnobilježnički zapisnici49. Sudjelovanje javnih bilježnika u poduzimanju određenih radnji je u određenim slučajevima propi-sano, dok se u drugim može koristiti prema općim odredbama o tome. Zapisnici koje javni bilježnici pritom sastavljaju imaju značenje javnih isprava. Tre-balo bi uznastojati da se praksa zapisničkog posvje-dočenja javnih bilježnika što više proširi, i to tako što bi sudjelovanje javnih bilježnika, s jedne strane, bilo propisano, npr. za održavanje sastanaka (skupština, drugih kolegijalnih) tijela određenih pravnih osoba za koje to još uvijek nije predviđeno (npr., udruga, za-klada), barem onda kad bi trebalo donijeti određene odluke, analogno kao kad je riječ o održavanju sa-stanaka tijela trgovačkih društava, a s druge strane, upoznavanjem pravne i šire javnosti s tom mogućno-šću i njezinim značenjem.50. Donošenjem Zakon o izvanparničnom postupku, svakako ako se prihvate prijedlozi za posebno ure-đenje instituta javnobilježničkog osiguranja dokaza, javnobilježnički bi zapisnici posredno također dobili na važnosti.


2.7. Javnobilježnička dostava51. Mogućnost javnobilježničke dostave, koja je propisana određenim procesnim zakonima (133.a ZPP-a,8 30/7. ZA9), relativno se ograničeno koristi u praksi. Međutim, ne bi trebalo očekivati da bi ona u perspektivi mogla u praksi dobiti na važnosti, osobito u uvjetima elektronifikacije sudskih i upravnih proce-dura uključujući i radnje dostave u tim postupcima.52. U praksi nije dovoljno iskorištena mogućnost da se već u ugovorima predvidi da će se dostava u mogućim budućim sporovima za određene osobe obavljati dostavom na određene adrese, odnosno određenim osobama (113.b ZPP-a), što uključuje i mogućnost dostave određenim javnim bilježnicima (javnobilježnički uredi kao mjesta dostave). Valjalo bi na tu mogućnost posebno upozoriti banke i druge velike vjerovnike koji bi mogli očekivati da će im se potencijalni dužnici kriti, odnosno da će na različite načine otežavati dostavu. Stranka za koju bi ugovo-rom bilo predviđeno da će joj se dostava moći obav-ljati na adresi određenoga javnog bilježnika trebala bi eventualno pribaviti i suglasnost tog bilježnika da se njemu za nju obavlja dostava te na odgovarajući na-čin urediti odnos s njime. Valjalo bi u tarifi predvidjeti odgovarajuće stavke u pogledu nagrade i naknade troškova. Radi smanjenja troškova javnih bilježnika bilo bi u internom sporazumu između stranke i biljež-nika moguće predvidjeti da će javni bilježnik obavi-jest stranci o tome da je dobio odgovarajuće pisme-no objaviti na svojoj web-stranici itd.53. U praksi nije dovoljno iskorištena ni zakonom predviđena dužnost inozemnih stranaka da već u tužbi, odnosno u odgovoru na tužbu, imenuju javne bilježnike kao punomoćnike za primanje pismena u Hrvatskoj, odnosno da sud imenuje javne bilježnike kao takve punomoćnike (146. ZPP-a). 54. Riječ je o nišama poslova javnih bilježnika razvit-kom kojih bi se potencijalno mogle ublažiti posljedi-ce eventualnih smanjenja u opsegu nekih njihovih drugih poslova. U razvijanju takve prakse osobitu bi ulogu mogle imati banke, osiguravajuća društva itd. 2.8. Notarius et iudex 2.8.1. Uvodne napomene55. Javnim bilježnicima je de lege lata povjereno obavljanje niza poslova iz nadležnosti sudova – pro-vedba ostavinskih postupaka i postupaka određiva-nja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave; javni bi-lježnici konkurentno sa sudovima obavljaju i poslove založnopravnoga i fiducijarnog osiguranja. 56. Opća je ocjena da javni bilježnici više nego uspješno obavljaju te poslove, da su značajno prido-nijeli općem smanjenju broja predmeta u sudovima i time njihovu rasterećenju, da su unaprijedili opće stanje pravne sigurnosti u državi. Država je od po-vjeravanja određenih poslova iz nadležnosti sudova

8 ZPP: Zakon o parničnom postupku (NN br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustav-nog suda Republike Hrvatske, 70/19.

9 ZA: Zakon o arbitraži, NN 88/01.

javnim bilježnicima imala višestruke koristi. Naime, osim što je ostvarena znatno viša razina pravne si-gurnosti općenito u obavljaju poslova koji su do osni-vanja službe obavljala razna državna tijela, odnosno osim što je uopće omogućeno da javni bilježnici pre-uzmu obavljanje niza novih poslova koje bi bez njih bilo teško uspješno obavljati, posebno u sferi uređe-nja odnosa vjerovnika i dužnika i statusnog segmenta djelovanja trgovačkih društava, država je obavljanje čitavog niza pravnih poslova koje je prije morala sama organizirati i financirati prepustila službi koja sama snosi (financijski i poslovni) rizik svoje djelat-nosti. Povjeravanjem tih poslova javnim bilježnicima, oslobođen je i znatan poslovni prostor (više desetaka tisuća četvornih metara takvog prostora), odnosno stvoreni su uvjeti da osobe koje su ih do tada obav-ljale počnu obavljati druge poslove. Država je pored toga dobila i značajan broj urednih poreznih obve-znika koji su uz to zaposlili i odgovarajući broj osoba koje bi inače uglavnom radile u nekoj od javnih službi pa bi ih morala sama financirati. Država je dobila i čisti dopunski izvor prihoda u obliku javnobilježničkih pristojbi, PDV-a na javnobilježničke usluge, poreze i doprinose koje javni bilježnici plaćaju za sebe i oso-be koje su kod njih zaposlene. Naime, riječ je o službi s više od tisuću zaposlenih osoba koje uredno ostva-ruju određene dohotke i za koje se uredno plaćaju propisana davanja. Međutim, ono što je najvažnije i što treba uvijek iznova naglašavati, prenošenjem određenih poslova iz nadležnosti sudova na javne bi-lježnike došlo je do značajnog rasterećenja sudova, ali zbog ekspeditivnosti kojom javni bilježnici rješava-ju predmete koji su im povjereni, i do respektabilnog opadanja broja zaostataka «pravosudnih» predmeta uopće. 57. Uspješnost obavljanja ostavinskih, ovršnih i ase-kutrativnih poslova od strane javnih bilježnika potvr-đuje i brzina kojom oni dovršavaju te poslove, ali i okolnost da se u poslovima za koje postoji paralelna (konkurentna) nadležnost sudova i javnih bilježnika (založnopravno i fiducijarno osiguranje) stranke go-tovo uopće ne obraćaju sudovima. 58. U perspektivi treba očekivati, ako se prihvati predloženi model Zakona o izvanparničnom postup-ku, da će se javnobilježnička nadležnost na području izvanparnične jurisdikcije značajno proširiti. 59. Osobit bi argument za održanje odnosno prošire-nje nadležnosti javnih bilježnika u ovršnom i izvanpar-ničnom postupku svakako bio financijski. Valjalo bi zapravo izračunati koliko država uštedi i zaradi time što odgovarajuće poslove obavljaju javni bilježnici umjesto sudova ili upravnih tijela. U vrijeme kad se očekuju, odnosno kad su nužne značajne reforme i restrikcije na području državnih financija, uštede od stotinjak milijuna kuna godišnje nisu beznačajne. Do-datni bi argument bio u djelotvornosti i ekspeditivnosti bilježnika u obavljanju povjerenih im poslova i time u povećanju opće razine pravne sigurnosti. Tu bi bilo izvanredno važno prikupiti odgovarajuće podatke i s njima izaći «na pravi način» u javnost, npr. u povodu odgovarajućih obljetnica itd. Na taj bi se način amorti-zirale neke demagoško-populističke parole koje imaju i svoj politički odjek («težinu»). Hrvatsko javno biljež-


ništvo nije skupo (osobito u usporedbi s tom službom u nekim drugim državama) već je djelotvorno, kvali-tetno obavlja svoje poslove, zapošljava više od tisuću ljudi i državu ništa ne košta nego sigurno i pouzdano pridonosi punjenju proračuna i fondova. U onome što bilježnici naplaćuju država već u startu participira s 25 % po osnovi PDV-a, a kad se pribroje drugi porezi i doprinosi koje plaćaju javni bilježnici, i s više od 60 %. 60. Glede aktualne nadležnosti javnih bilježnika te mogućnosti i potrebe njezina proširenja prenošenjem nekih poslova iz nadležnosti sudova na javne bilježni-ke, poseban je problem treba li i može li se i u kojoj mjeri u vezi s nekim od poslova koje oni obavljaju ili koje bi trebali obavljati u okviru novoprenesene nad-ležnosti povjeriti njihovoj Komori, npr. u vezi s distri-bucijom predmeta koji se tiču određivanja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave itd. Daljnji problem ticao bi se mogućnosti i potrebe da se Komori povjeri i vo-đenje određenih (novih) javnih evidencija, što bi sva-kako otvorilo i pitanje sudjelovanja javnih bilježnika u postupcima koje takve evidencije pretpostavljaju.61. Ipak, ono što bi moglo ograničavajuće (usporava-juće) djelovati na proširenje «jurisdikcijskih» poslova javnih bilježnika bilo bi bitno smanjenje predmeta u određenim sudovima, zbog čega se već nazire vi-šak sudaca. Takve tendencije generiraju i ideje da bi «višku» sudaca trebalo osigurati posao, između ostaloga, i tako što bi se određeni poslovi iz nadlež-nosti javnih bilježnika vratili sudovima, odnosno tako što se određeni poslovi iz sadašnje izvanparnične nadležnosti sudova ne bi povjerili javnim bilježnicima u isključivu ili konkurentnu nadležnost. Čini se da bi o ovome valjalo osobito voditi računa.62. Neovisno o rečenom, bit će svakako potrebno pratiti i uvijek iznova razmatrati pojedine aspekte or-ganizacije i rada službe radi njezina unapređenja. U tom se smislu čini osobito važnim redefiniranje na-čina distribucije predmeta ovrhe na temelju vjerodo-stojne isprave da bi se prevenirale moguće neželjene pojave u praksi, između ostaloga „povezivanje“ poje-dinih javnobilježničkih ureda s nekim velikim ovrhovo-diteljima (v. infra ad III.2.). Takvim bi se povezivanjem mogle bitno ugroziti nezavisnost i objektivnost služ-be, pa i kompromitirati njezin ugled. To sve, svakako, ako se ne prihvati najavljeni novi sustav organizacije provedbe ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

2.8.2. Proširenje «izvanparnične jurisdikcije» jav-nih bilježnika2.8.2.1. Općenito63. Poslovi iz izvanparnične nadležnosti sudova koje bi bilo moguće povjeriti javnim bilježnicima morali bi biti poslovi iz tzv. „nesporne“ izvanparnične jurisdik-cije u kojoj javni interes ne bi bio posebno naglašen pa s time povezano ni načela oficijelnosti i inkvizi-tornosti. U tom se smislu u načelu poslovi iz sudske nadležnosti u statusnim izvanparničnim postupcima (uz određene iznimke) ne bi trebali prenositi na jav-ne bilježnike, odnosno ako bi se prenosili, morala bi biti riječ o poslovima s naglašenom dispozitivnom komponentom. Poslovi iz imovinskopravne izvanpar-nične jurisdikcije bi također pretpostavljali da je riječ

o nespornim stvarima s naglašenim dispozitivnim obilježjem, o stvarima koje bi stranke mogle urediti svojih sporazumom. Potrebu i mogućnost prenošenja poslova iz sudske izvanparnične u javnobilježničku nadležnost, odnosno otvaranja mogućnosti da ih jav-ni bilježnici konkurentno obavljaju, trebalo bi poseb-no razmotriti kad su u pitanju poslovi koji zahtijevaju promptno reagiranje osoba s javnim ovlastima radi poduzimanja određenih službenih radnji, osobito radi konstatacije određenih okolnosti. Tu bi javni bilježnici imali neosporivu komparativnu prednost pred sudovi-ma i drugim javnim tijelima.

2.8.2.2. Statusne izvanparnične stvari2.8.2.2.1. Javnobilježničko priznanje majčinstva i očinstva64. Majčinstvo i očinstvo može se priznati na zapisnik pred matičarom, centrom za socijalnu skrb i sudom (62/1. ObZ-a10). Međutim, u načelu ne bi smjelo biti ni-kakvih zapreka da se takva izjava da i pred javnim bi-lježnikom tim prije što se ona može dati i u oporuci (62/2. ObZ-a), npr. javnoj, koju je ovlašten sastaviti i javni bi-lježnik (32/2. ZN-a). Naime, radnja davanja i zaprima-nja izjave ne pretpostavlja provedbu nikakvih posebnih provjera ili utvrđivanje činjenica. Tek nakon davanja te izjave treba provesti posebnu proceduru koja bi sama po sebi uklonila ili ograničila mogućnost zloporaba.65. Pred javnim bi bilježnikom, de lege ferenda, i majka trebala moći dati svoju izjavu o pristanku na priznanje očinstva (64. ObZ).

2.8.2.2.2. Javnobilježnički sporazumni razvod braka66. Bračni drugovi mogu pokrenuti izvanparnični po-stupak za sporazumni razvod braka (453. ObZ-a). Riječ je o postupku u kojemu se razvod može ishoditi pukom dispozicijom bračnih drugova, osobito onda kad bračni drugovi nemaju zajedničke maloljetne djece u vezi s kojom je potrebno urediti njihove me-đusobne odnose. Upravo stoga nema razloga zbog kojih se ne bi javnim bilježnicima, eventualno konku-rentno sa sudovima, povjerila provedba izvanparnič-nog postupka sporazumnog razvoda braka, kako je to već učinjeno u nizu drugih europskih država i kako je to predviđeno u nacrtu Zakona o izvanparničnom postupku.

2.8.2.3. Alimentacijske stvari67. De lege ferenda, trebalo bi predvidjeti da roditelji međusobno ili oni i dijete koje se redovito školuje na-kon punoljetnosti mogu sklopiti nagodbu (sporazum) pred javnim bilježnikom o uzdržavanju djeteta. Nai-me, ako se uzme da je riječ o uređenju odnosa izme-đu punoljetnih, poslovno sposobnih osoba, u načelu ne bi smjelo biti razloga zašto se takva nagodba ne bi mogla sklopiti i pred javnim bilježnikom.68. Isto tako, trebalo bi predvidjeti da se (bivši) bračni drugovi mogu pred javnim bilježnikom sporazumjeti o svom međusobnom uzdržavanju i općenito o uređe-

10 OBZ: Obitlejski zakon, NN 103/15.


nju svojih međusobnih imovinskopravnih odnosa.2.8.2.4. Izvanparnično osiguranje dokaza69. Javni bilježnici ovlašteni su da na zahtjev zainte-resiranih osoba potvrde određene činjenice koje su se pred njima dogodile, poput rasprava o ponudama, dražbe, ždrijebanja, izjave osoba o činjenicama i sta-nja za koje su sami ili uz sudjelovanje stručnih osoba saznali (90/1. ZJB-a). Upravo bi se stoga moglo uzeti da su javni bilježnici već de lege lata ovlašteni provo-diti svojevrsno osiguranje dokaza. Riječ je o djelatno-sti koja još uvijek nije osobito proširena u praksi, tre-ba uzeti stoga što, s jedne strane, nisu u potpunosti shvaćene mogućnosti koje su otvorene navedenom odredbom, odnosno, s druge strane, zato što se sami javni bilježnici ne usuđuju - nastupajući oprezno u ko-rištenju svojih ovlasti, osobito onda kad ona nisu pro-vjerena u praksi i kad za njihovo obavljanje nisu dobili podršku sudova - preuzeti rizik obavljanja poslova u čije će rezultate biti sigurni.70. Zato bi neku od narednih novela Zakona o javnom bilježništvu ili donošenje novog Zakona o izvanpar-ničnom postupku trebalo iskoristiti da se ovlast javnih bilježnika da osiguravaju dokaze, svakako konkuren-tno sa sudovima, posebno razradi i time čitav niz s time povezanih pitanja stavi izvan dvojbe. Tome bi u prilog govorila okolnost da se sudsko osiguranje do-kaza (272.-276. ZPP-a) može provesti i kao parnično i kao izvanparnično (arg. ex 272. ZPP-a), zbog čega bi sve ili samo neke poslove sudskoga izvanparnič-nog osiguranja dokaza bilo moguće povjeriti i javnim bilježnicima.71. Naime, čini se da bi javni bilježnici već de lege lata mogli provoditi uviđaje, eventualno uz angažira-nje vještaka, eventualno uz suglasnost obiju stranaka (arg. ex 90/1. ZJB-a). De lege ferenda moglo bi se postaviti pitanje bi li javne bilježnike trebalo ovlastiti i da provode osiguranje dokaza (kontradiktornim, uz sudjelovanje stranaka) saslušanjem svjedoka. U na-čelu ne bi trebalo biti zapreka da svjedoke saslušaju onda kad bi oni na to pristali. Budući da javni biljež-nici ne bi bili ovlašteni određivati i primjenjivati mje-re prisile protiv svjedoka koji bi odbili dati svoj iskaz, osiguranje bi u takvim slučajevima nužno morao pro-vesti sud. Javni bilježnici svakako bi mogli ovjeravati pismene izjave svjedoka, koje bi se na odgovarajući način mogle koristiti u sudskim, arbitražnim i uprav-nim postupcima, što je zapravo i česta praksa u me-đunarodnim, ali i domaćim arbitražama. 72. Sam bi se postupak javnobilježničkog osigura-nja dokaza inicirao pismenim ili usmenim zahtjevom o kojemu bi trebalo sastaviti zapisnik. Zahtjev bi po svom sadržaju mogao odgovarati onome kojim se pokreće sudsko osiguranje dokaza (274. ZPP-a), ali bi mogao biti i bitno neformalniji, i to stoga što kod javnobilježničkog osiguranja dokaza ne bi bilo po-trebno inzistirati na indiciranju pravozaštitne potrebe za njegovu provedbu kao kad se ono traži od suda. Javni bi bilježnik u načelu o prijedlogu trebao obavi-jestiti možebitnu protivnu stranku. On bi svakako, na što je već de lege lata ovlašten (90/1. ZJB-a), radi osi-guranja dokaza mogao angažirati i vještaka, redovito iz redova stalnih sudskih vještaka, koji bi svoj posao

trebao obaviti s jednakim ovlastima i dužnostima kao kad ga imenuje sud. O izuzeću vještaka mogao bi odlučiti javni bilježnik, uz mogućnost naknadne sud-ske kontrole. 73. Radi osiguranja prava možebitnog protivnika kojega se, kad je nepoznat ili u slučajevima osobite hitnje, ne bi moglo (pravodobno) obavijestiti, bilo bi moguće predvidjeti da javni bilježnik osiguranje do-kaza, osobito očevid, obavi uz sudjelovanje još jed-nog javnog bilježnika koji bi imao ovlast svojevrsnoga privremenog zastupnika odsutne stranke.74. Rezultat javnobilježničkog osiguranja dokaza bio bi zapisnik, eventualno dopunjen nalazom i mišlje-njem vještaka. Zapisnik bi imao značenje javne ispra-ve (2/1. ZJB-a), dok bi nalaz i mišljenje vještaka kojeg je angažirao javni bilježnik imali istu dokaznu snagu kao i nalaz i mišljenje sudskog vještaka, što znači da bi ih sud u možebitnom nastavnom postupku vredno-vao po slobodnoj ocjeni (8. ZPP-a).75. Povjeravanjem javnim bilježnicima poslova izvan-parničnog osiguranja dokaza to bi se osiguranje uči-nilo bitno ekspeditivnijim i djelotvornijim – a to bi bilo moguće postići zahvaljujući postojećoj mreži javnobi-lježničkih ureda, ali i motiviranost javnih bilježnika da zatražene radnje obave bez odgode, osobito u hitnim slučajevima i u vrijeme kad sudovi ne rade. Pored toga, sama procedura angažiranja javnog bilježnika bila bi bitno deformaliziranija od one koju treba pro-vesti kad se inicira sudsko osiguranje dokaza. Radi povećanja opće djelotvornosti obavljanja poslova osiguranja dokaza bilo bi moguće, osobito u mjesti-ma u kojima postoji veći broj javnobilježničkih ureda, osigurati i svojevrsno „javnobilježničko dežurstvo“, odnosno bilo bi moguće predvidjeti da javni bilježnici na zahtjev stranaka obavljaju radnje osiguranja doka-za i izvan svoga redovnoga radnog vremena. Time bi se, svakako, povećala opća razina pravne sigurnosti u onoj mjeri u kojoj bi ona ovisila o pravodobnom osi-guranju dokaza. Javnobilježnička bi dežurstva omo-gućila i pružanje javnobilježničkih usluga u drugim hitnim slučajevima u stvarima iz njihove nadležnosti, npr. sastavljanje javnih oporuka, primanje isprava itd., na čuvanje.76. Bilo bi moguće predvidjeti da javni bilježnici svoje predmete o osiguranju dokaza dostavljaju sudovima.77. Bilo bi moguće predvidjeti i da sudovi zahtjeve za izvanparnično osiguranje dokaza upućuju (povjera-vaju) javnim bilježnicima sa svog područja, analogno kao i ostavinske predmete.78. Otvaranjem, odnosno proširenjem mogućnosti javnobilježničkog osiguranja dokaza, također bi se pridonijelo dodatnom rasterećenju sudova, ali i op-ćem povećanju pravne sigurnosti.

2.8.2.5. „Zamoljeni“ javni bilježnici78. Bilo bi moguće predvidjeti da sudovi - umjesto da provedbu očevida ili izvođenje nekog drugog dokaza, pa i saslušanje svjedoka, zatraže od zamoljenog suda - za to angažiraju javne bilježnike s područja suda od kojega bi se inače zatražila pravna pomoć, eventual-no uz suglasnost stranaka. Javni bilježnici ne bi imali


prisilnih ovlasti u odnosu na svjedoke ili stranke, pa bi stoga u slučaju neodazivanja tih osoba pozivu javnog bilježnika, javni bilježnik mogao zamolnicu ustupiti nadležnom sudu koji bi svjedoke mogao i kazniti zato što se nisu odazvali pozivu javnog bilježnika. 79. Bilo bi moguće predvidjeti i da bi i sudovi tije-kom parničnog postupka bili ovlašteni povjeriti javnim bilježnicima provedbu određenih radnji radi osigura-nja dokaza, čak i izvan svoga službenog područja. Javnim bi se bilježnicima poduzimanje (nekih) takvih radnji zapravo moglo povjeriti i de lege lata (arg. ex 2/1., 90/1. ZJB-a). 80. Važnost otvaranja mogućnosti da se obavljanje takvih «zamoljenih» poslova povjeri javnim bilježnici-ma dobiva posebno na aktualnosti u vezi s promje-nama u organizaciji prvostupanjskih sudova, s re-duciranjem njihova broja, s njihovim «udaljavanjem» od manjih centara, dakle s tendencijom koja će se nastaviti. 81. Pretpostavka za povjeravanje obavljanja nazna-čenih poslova javnim bilježnicima bila bi spremnost stranaka da predujme troškove njihova obavljanja. Ako bi se zakonski predvidjelo da sudovi mogu po-vjeriti javnim bilježnicima na trošak stranaka obav-ljanje određenih poslova neovisno o njihovoj sugla-snosti, problem suglasnosti za pokriće troškova bio bi riješen.

2.8.2.6. Javnobilježnički depoziti82. Javni su bilježnici već de lege lata ovlašteni (i dužni) primati na čuvanje isprave, zatim novac i pred-mete od vrijednosti radi njihove predaje drugim oso-bama ili nadležnim tijelima (2/1., 109.- 112. ZJB-a). Pravila o primanju na čuvanja isprava, novca i pred-meta od vrijednosti na odgovarajući se način primje-njuju i u slučaju u kojemu javni bilježnik kao sudski povjerenik preuzme ostavinske isprave, novac, vri-jednosne papire i dragocjenosti (113/2. ZJB-a).83. U načelu je otvorena i mogućnost javnobilježnič-kog pologa i mimo navedenih slučajeva, i to odred-bom po kojoj polog učinjen kod javnog bilježnika ima učinak sudskog pologa (113/1. ZJB-a). Time je po-sredno u pogledu zasnivanja i postupanja s javnobi-lježničkim pologom upućeno na pravila o sudskom pologu. Budući da je de lege lata i uređenje sudskog pologa relativno podnormirano, mogućnosti su kori-štenja sudskog, a osobito javnobilježničkog pologa povezane s nizom nepoznanica i nedoumica, zbog čega se taj institut i relativno malo koristi u praksi. Javnobilježničkih pologa, čak i onda kad su izrije-kom predviđeni posebnim zakonima, ima izvanredno malo u praksi. 84. Upravo bi stoga u budućem Zakonu o izvanpar-ničnom postupku, koji u Republici Hrvatskoj konačno treba donijeti, valjalo posebno detaljno urediti materi-ju sudskih, pa time i javnobilježničkih pologa. Pritom bi, eventualno, valjalo, pored komparativnih iskusta-va, koristiti i odredbe Uredbe Kraljevine Jugoslavije o sudskim ostavama (depozitima) itd., iz 1933. 2.8.2.11. Ostale imovinske izvanparnične stvari85. Prigodom normiranja nove hrvatske izvanpar-

nične procedure trebalo bi posebno preispitati bi li trebalo u vezi s određenim imovinskopravnim izvan-parničnim stvarima dodatno urediti način njihova rje-šavanja, pa provjeriti bi li i u kojoj mjeri bilo moguće javnim bilježnicima povjeriti obavljanje pojedinih od poslova koje bi one uključivale. To bi se u prvom redu ticalo dobrovoljnih procjena i prodaja, uređenja odnosa među suvlasnicima, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa.

2.8.2.12. Trgovački izvanparnični postupci86. Zakon o trgovačkim društvima na mnogim mje-stima predviđa obraćanje sudu u vezi s djelovanjem trgovačkih društava radi donošenja odgovarajućih odluka u izvanparničnom postupku (40/2., 3. ZTD-a). U pretežnoj je mjeri tu riječ o regulacijskoj intervenciji suda, zbog čega u pravilu ne bi bilo uvjeta da se po-jedine takve stvari povjere javnim bilježnicima. Ipak, u svim onim slučajevima u kojima bi same stranke mogle suglasno ovlastiti trećega da obavi određene radnje, one bi obavljanje tih radnji trebale moći po-vjeriti i javnom bilježniku. De lege ferenda, trebalo bi predvidjeti mogućnost da sud povjeri javnom biljež-niku obavljanje određenih radnji u okviru određenih poslova koje obuhvaća postupak koji treba provesti, svakako onda kad ocijeni da bi to bilo svrhovito.

2.8.2.13. Ostavinski postupci87. Što se tiče ostavinskog postupka, tu se, osim eventualnih intervencija u njegovo zakonodavno ure-đenje, praktično ne bi trebalo ništa bitnije izmijeniti. Proširenje nadležnosti javnih bilježnika tako da bi do-bili iste ovlasti kao i suci u ostavinskom postupku, pa i da odlučuju o pravnim pitanjima ako činjenično sta-nje nije sporno, pitanje je o kojemu treba raspravljati, osobito s motrišta treba li bilježnicima povjeriti i ulogu svojevrsnih arbitara u izvanparničnim stvarima kad dođe do spora o pravu, ali ne i o činjenicama. Ko-načno, zašto se stranke ne bi mogle sporazumjeti da ovlaste bilježnika da s ovlastima svojevrsnoga izvan-parničnog arbitra rješava ostavinske stvari u izvan-parničnom postupku s istim ovlastima kao i sudac!?

2.8.2.14. Otkazi i druga priopćenja88. Radi povećanja opće razine pravne sigurnosti bilo bi korisno predvidjeti, tamo gdje to nije propi-sano, da se odgovarajući otkazi i druga priopćenja obavljaju putem javnih bilježnika.89. Valjalo bi pregledati propise u vezi s kojima se javlja mogućnost davanja raznih otkaza, odnosno ot-kaznih naloga, utvrditi za koje bi situacije koje su nji-ma uređene trebalo predvidjeti formu javnobilježnič-kih isprava ili barem javnobilježničkog posredovanja u obliku dostave. Tu bi odgovarajuća komparativna iskustva bila korisna.90. Trebalo bi potencijalne stranke na razne načine «prosvijetliti» o značenju, prednostima i korisnosti javnobilježničkih odnosno javnobilježnički posredo-vanih priopćenja itd.


2.8.2.15. Nedokumentarni platni nalog91. Prema Zakonu o parničnom postupku sudovi mogu izdavati dvije vrste platnih naloga – dokumen-tarne (446. ZPP-a) i nedokumentarne (447. ZPP-a). Nema razloga zbog kojega se javnim bilježnicima ne bi povjerilo izdavanje ne samo donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, već i izdava-nje tzv. nedokumentarnoga platnog naloga. Zato što i inače u praksi nema puno zahtjeva za izdavanje ne-dokumentarnih platnih naloga ne bi trebalo očekivati da bi se povjeravanjem tog posla javnim bilježnicima nešto bitno izmijenilo u tom pogledu. Međutim, bila bi važna sama okolnost da je nešto povjereno javnim bilježnicima.

III. OVRHA NA TEMELJU VJERODOSTOJNE ISPRAVE

92. U važeće uređenje ovrhe na temelju vjerodostoj-ne isprave ne bi u bitnome trebalo provoditi nikakve dodatne (radikalnije) intervencije. Upravo bi stoga trebalo uznastojati da se ne prihvate rješenja iz aktu-alnog Nacrta novele Ovršnog zakona iz 2018. koji je pripremilo Ministarstvo pravosuđa. Predložene inter-vencije bi samo ozbiljno zakomplicirale taj oblik ovrhe i umjesto da je pojeftine, učinile bi je zapravo nepo-trebno bitno složenijom i skupljom. O tome da ne bi trebalo mijenjati važeće uređenje određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, barem kad u pita-nju takve ovrhe bez obilježja inozemnosti, koje inače čine nešto manje od gotovo 96 % takvih ovrha, potvr-đuje i relativno recentna odluka Suda Europske uni-je u predmetu Hrvatska radiotelevizija protiv TY, broj C-657/18., oznake ECLI: ECLI:EU:C:2019:304, od 11 . travnja 2019., prema kojoj je u zakonodavnoj nadlež-nosti pojedinih članica Unije uređivanje takve ovrhe.93. Čini se zapravo da je ključno pitanje koje bi de lege ferenda valjalo riješiti -distribucija predmeta ovr-he na temelju vjerodostojne isprave. U prilog centrali-zacije distribucije tih predmeta putem Komore (ili su-dova, analogno kao i ostavinskih predmeta) govorila bi najprije potreba da se ta distribucija obavlja što ravnomjernije, a zatim i nužnost da se prevenira «po-vezivanje» pojedinih javnobilježničkih ureda s odre-đenim velikim ovrhovoditeljima, njihovo «dovođenje u ovisnost» o tim uredima, što bi bilo protivno zakonu i javnobilježničkoj profesionalnoj etici, i dovesti u pita-nje temeljnu pretpostavku za obavljanje adjudikativ-ne funkcije od strane javnih bilježnika, a to je njihova neovisnost i nepristranost.94. Primjedbe protiv važećeg sustava ovrhe na teme-lju vjerodostojne isprave koje polaze od toga da se rješenja kojima javni bilježnici određuju takvu ovrhe ne mogu priznavati u inozemstvu, mogu se ukloniti s dva argumenta. Prvo, riječ je samo o približno 4 % od ukupnog broja takvih rješenja - u Republici Hrvatskoj djelotvornost važećeg sustava nije dovedena u pita-nje. Drugo, u slučajevima u kojima bi vjerovnik mogao očekivati da će svoju tražbinu morati prisilno ostvari-vati u inozemstvu, mogao bi zatražiti od suda da izda platni nalog, odnosno, de lege ferenda, trebalo bi predvidjeti da bi i sudovi mogli u takvim slučajevima donositi rješenja na temelju vjerodostojne isprave.

IV. O IZMIRITELJSKOJ FUNKCIJI JAVNIH BILJEŽNIKA

95. Problem izmiriteljske funkcije javnih bilježnika po-stavlja se najprije kao pitanje mogu li javni bilježnici već de lege lata, u granicama svojih prava i dužno-sti, uz ostale svoje funkcije, obavljati i koncilijacijsku funkciju, a zatim kao pitanje o potrebi i mogućnosti-ma posebnog uređenja i, eventualno, razvijanja za-konskih osnova za unapređenje te njihove funkcije. Međutim, odgovor na naznačena pitanja pretpostav-lja da prethodno bude općenito određen pojam izmi-riteljske funkcije.96. Osnivanje posebnog centra za mirenje pri Komo-ri, koji bi eventualno mogao djelovati i na razini zbo-rova, omogućio bi otvaranje službe prema jednom specifičnom modelu alternativnog rješavanja sporo-va, omogućio bi njezinu afirmaciju na tom području, otvorio bi jednu dodatnu nišu u ukupnoj djelatnosti bilježnika, koja bi se uklopila u već postojeću kon-zilijarno-monitornu funkciju javnih bilježnika. Takva djelatnost bilježnika pridonijela bi i većem poveziva-nju s korisnicima njihovih usluga, omogućavanju tim korisnicima da se pobliže upoznaju sa svime onime što im služba može pružiti. Ona bi pridonijela i općoj društvenoj afirmaciji službe.

V. JAVNE EVIDENCIJE

97. Odnos javnih bilježnika, odnosno javnog biljež-ništva i javnih evidencija, postavlja se u osnovi na četiri načina.98. Prvo, tu može biti riječ o mogućnosti da javni bilježnici na temelju izravne veze s odgovarajućim javnim evidencijama i/ili izravnog uvida u te eviden-cije izdaju odgovarajuće potvrde, izvatke i sl. U na-čelu, oni su već sada na to ovlašteni (v., npr., 80., 81. ZJB-a) i treba očekivati da će se takva njihova djelatnost sukcesivno širiti, iako treba očekivati da će opća elektronifikacija tih evidencija i proširenje njiho-ve dostupnosti značajno umanjiti potrebu za takvom djelatnošću bilježnika.99. Drugo, kao pitanje izravne elektroničke dostu-pnosti javnih evidencija javnim bilježnicima, odnosno određenih evidencija koje vode državna tijela ili prav-ne osobe s javnim ovlastima, npr. radi što potpunije provjere identiteta osoba koje traže javnobilježničke usluge, radi pribavljanja potrebnih podataka u vezi s radnjama koje poduzimaju itd. 100. Treće, ovlasti javnih bilježnika da izravno unose, na temelju prethodno provedenog prikupljanja po-trebnih podataka (isprava) i odgovarajućih provjera, između ostaloga i onih o uplaćenom porezu, određe-ne upise u javne evidencije npr. po uzoru na rješenja iz Slovenije, u zemljišne knjige. 101. Četvrto, taj se odnos postavlja i kao mogućnost da Hrvatska javnobilježnička komora sama vodi od-govarajuće evidencije, npr. evidencije određenih vr-sta ugovora ili drugih pravnih akata. U tom smislu Ko-mora (uspješno) vodi Hrvatski upisnik oporuka (68. ZN-a) i Registar zadužnica (216. OZ-a). Neovisno o


tome tko će ih voditi, uvođenje novih evidencija nuž-no je radi osiguranja pravne sigurnosti, osobito radi zaštite prava trećih, ali i interesa države. Time se ne ograničavaju prava pravnih subjekata da slobodno stupaju u određene međusobne odnose, zajednice. Građanska bi odgovornost pa i korektnost nalagali da se radi zaštite prava drugih članova društva ta-kvi odnosi, zajednice javno evidentiraju, ako bi se po osnovi njihova postojanja htjelo ostvarivati određena prava s učinkom i prema trećima. Bila bi neprihvatlji-va situacija u kojoj bi se neke osobe mogle pozivati na neki odnos, zajednicu kad bi to njima odgovaralo, a to prikrivati kad im to ne bi išlo u korist. Uvođenje novih evidencija preventivno bi djelovala na moguće sporove itd.102. O novim mogućim evidencijama koje bi vodili javni bilježnici v. supra ad II.2.1.5. 103. Specifična evidencija čije bi vođenje trebalo povjeriti Javnobilježničkoj komori bio bi upisnik tzv. skrbničkih punomoći, anticipiranih naredbi, obvezu-jućih izjava itd. Komora bi trebala pripremiti predna-crt odgovarajućeg teksta propisa koji bi to uređivao.104. Trebalo bi razmisliti i o uvođenju registra rješe-nja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, osobito onda kad se na temelju takvih rješenja traži naplata tražbina putem Financijske agencije, ali i inače kad se traži provedba ovrhe.

VI. STATUS JAVNOG BILJEŽNIŠTVA

105. Važeće pravno uređenje javnobilježničke službe u osnovi odgovara onome u drugim europskim drža-vama u kojima je ta služba utemeljena na načelima slobodnoga latinskog notarijata i u kojima nije bila ukinuta kao u bivšoj Jugoslaviji, odnosno u kojima nije bila podržavljena.106. Hrvatsko bi javno bilježništvo trebalo zadrža-ti atribute javne službe i u bitnome postojeći status. Ono je to svojim dosadašnjim radom zaslužilo, a tre-ba očekivati da će iskazano joj povjerenje opravdati i u budućnosti. Deregulacijska nastojanja bi trebalo nastojati izbjeći. U tom bi se smislu hrvatsko javno bilježništvo trebalo pridružiti naporima određenih kontinentalno-europskih bilježništava usmjerenih na davanje otpora izmjeni postojećeg statusa službe. Treba se nadati da će Brexit tome pridonijeti, zapravo općenito utjecaj angloameričke varijante organizacije pravnog sustava.107. Radi očuvanja svoga statusa hrvatsko javno bilježništvo treba odoljeti izazovu komercijalizacije (poduzetnički sindrom). U suprotnom bi došlo do ukidanja razlika prema drugim pravnim službama, u prvom redu prema odvjetništvu. 108. U organizaciji mreže javnobilježničkih ureda tre-ba zadržati načelo numerus clausus (numerus con-trolatus), ali i inzistirati na tome da služba teritorijalno bude što «bliža narodu», što bi bilo od osobite važ-nosti u uvjetima sve izraženije tendencije reduciranja broja sudova i njihova udaljavanja od manjih sredina. 109. Bilježnici trebaju obavljati samo poslove svoje javne službe, oni u načelu ne bi smjeli sastavljati pri-

vatne isprave i time konkurirati odvjetnicima. Javno bilježništvo treba održavati korektne kolegijalne od-nose s odvjetništvom, odnose suradnje utemeljene na komplementarnosti tih službi. To bi bilo u njihovu zajedničkom interesu. U Hrvatskoj se ne bi smjelo dogoditi ono što se u tom pogledu dogodilo u ne-kim drugim postjugoslavenskim državama. Upravo bi stoga valjalo ispitati u kom bi se smislu suradnja tih dviju službi mogla unaprijediti i na tome raditi. 110. Javni bilježnici jesu, i trebali bi biti, osobe čija je služba javna služba koju u načelu trebaju sami obavljati.111. Javni su bilježnici nepristrani povjerenici strana-ka – oni moraju biti nezavisni i nepristrani. Zato za njih vrijede, i trebaju vrijediti, posebna pravila o izuze-ću (slična onima kao i za suce), o zabrani poveziva-nja, o zabrani obavljanja određenih poslova, funkcija, o političkom angažmanu, o standardima dopuštenog ponašanja, profesionalnoj etici.112. Status Hrvatske javnobilježničke komore bi u osnovi trebalo ocijeniti zadovoljavajućim. Ona bi u budućnosti trebala zadržati svoje organizacijsko-nor-mativno-kontrolno-stegovne kompetencije. Možda bi trebalo preispitati (proširiti) njezine ovlasti u procesu regrutiranja novih javnih bilježnika i određivanja jav-nobilježničkih pristojbi. Svakako bi trebalo uznastojati da se Komori postupno povjerava vođenje različitih javnih evidencija. 113. Komora bi trebala nastaviti njegovati i dalje ra-zvijati razne oblike permanentnog obrazovanja svojih članova.114. Komora bi trebala nastaviti razvijati standarde profesionalne etike i nastojati na njihovoj provedbi. U tome se do sada uglavnom uspjelo – služba nije kompromitirana aferama. Neovisno o tome valjalo bi pribaviti kazuistiku utemeljenju na kodeksima profe-sionalne etike sestrinskih komora s duljom tradicijom i koristiti ih u raznim edukacijskim oblicima koje Ko-mora organizira (učenje na primjerima iz domaće i komparativne prakse).115. Standardi sankcioniranja nedopuštenih ponaša-nja trebali bi biti visoki. O tome će ovisiti i budućnost službe. Trebalo bi onemogućiti «mangupe» u vlasti-tim redovima. 116. Trebalo bi preispitati zakonska rješenja koja omogućuju povezivanje ili dopuštaju stvaranje ta-kvog dojma pojedinih bilježničkih ureda s njihovim («velikim») strankama i, svakako, stvoriti uvjete za sankcioniranje prakse koja ostavlja dojam takva po-vezivanja. U tom bi smislu što prije trebalo preispitati postojeći i uspostaviti novi sustav distribucije ovršnih predmeta.117. Prigodom razmatranja statusa javnog bilježniš-tva valjalo bi osobitu pozornost obratiti okolnosti da će u uvjetima reduciranja mreže prvostupanjskih sudova i njihova «udaljavanja» od građana biti potrebno raz-motriti probleme koje će ono generirati te istražiti bi li se i kako one mogli amortizirati povjeravanjem jav-nim bilježnicima, čija će mreža ostati bitno šira, nekih od poslova koje su do sada obavljali prvostupanjski sudovi, odnosno povjeravanjem nekih novih ovlasti bilježnicima kojima bi se ti poslovi nadomjestili. Tu


bi u prvom redu trebalo imati u vidu mogućnost da se javnim bilježnicima povjere neki poslovi u vezi sa zemljišnim knjigama, sudskim registrom, koji im još uvijek nisu povjereni, a koje oni mogu obavljati zahva-ljujući izravnoj elektroničkoj vezi s tim evidencijama.

VII. HRVATSKO JAVNO BILJEŽNIŠTVO U EUROPSKOM I POSTJUGOSLAVENSKOM KONTEKSTU

118. Hrvatska je članica Europske unije i stoga regu-lativa Unije može izravno ili posredno biti relevantna i za status i rad hrvatskoga javnog bilježništva. 119. Komora bi trebala (putem posebnog tijela, even-tualno, uz angažiranje određenih vanjskih članova) intenzivno pratiti u kom se pravcu razvija regulativa Europske unije od interesa za bilježništvo, održava-ti potrebne kontakte i suradnju s drugim sestrinskim komorama iz Unije i nastojati u suradnji s njima, ali i putem hrvatskih predstavnika u tijelima Unije utje-cati na taj razvitak. Upravo bi stoga Komora morala imati odgovarajući odnos s Ministarstvom pravosuđa i nastojati razviti u tom ministarstvu prijeko potrebnu razinu razumijevanja problema službe, osobito u eu-ropskom kontekstu.120. Valjalo bi putem hrvatskih državnih tijela uzna-stojati da se «proizvodima» hrvatskoga javnog bi-lježništva, u prvom redu rješenjima o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i zadužnicama, prizna odgova-rajući status na europskom pravnom području. Kad je riječ o javnobilježničkim odlukama i ispravama u nasljednopravnim stvarima, do sada nije bilo, a treba uzeti i da u budućnosti neće biti posebnih problema - ako ih ima, oni su u osnovi provedbenog karaktera. U ovom kontekstu treba posebnu pozornost obratiti europskoj potvrdi o nasljeđivanju, izdanoj u skladu s europskom Uredbom o nasljeđivanju.121. Kad je riječ o postjugoslavenskom kontekstu, trebalo bi uznastojati da se bilateralnim sporazumi-ma, zapravo novelama postojećih sporazuma koji su sklopljeni s drugim postjugoslavenskim državama, osigura odgovarajući status hrvatskih javnobilježnič-kih isprava i odluka. U tom bi pogledu odgovarajuća inicijativa trebala krenuti prema Ministarstvu pravosu-đa, eventualno s već pripremljenim nacrtom izmjena i dopuna odgovarajućih sporazuma. Svakako, pret-hodno bi valjalo sondirati teren sa sestrinskim komo-rama iz drugih postjugoslavenskih država.

VIII. JAVNOBILJEŽNIČKA ZAKLADA

122. Javnobilježnička komora trebala bi imati zakladu.123. Zaklada Hrvatske javnobilježničke komore bila bi pravna osoba koju bi Komora osnovala radi ispu-njavanja nekih od svojih ciljeva i zadaća, npr. radi unapređenja javnobilježnički struke, znanosti o jav-nom bilježništvu, osiguranja permanentne edukacije javnih bilježnika, prisjednika, savjetnika, vježbenika, drugih zaposlenika, obavljanja komorske izdavačke djelatnosti, financiranja posebnih specijalističkih ili

doktorskih studija iz javnobilježničkog prava, razvija-nja pravnog obrazovanja i pravne kulture u Hrvatskoj općenito, promoviranja i afirmacije hrvatskoga jav-nog bilježništva u hrvatskom društvu itd. 124. Osnovna imovinska masa zaklade mogla bi se sastojati, npr., od: - startnog kapitala koji bi Komora namijenila za ispu-njavanje zadaća zaklade prigodom njezina osnivanja- novca koji bi se iz članarine uplaćivao mjesečno na račun zaklade- imovine koju bi pojedini bilježnici (npr. prigodom odlaska u mirovinu) predali zakladi bez posebne namjene ili s određenom svrhom, npr. radi dodjele stipendija, godišnjih nagrada za radove iz određenih pravnih područja, organizacije godišnjih znanstvenih ili stručnih skupova itd. Te bi stipendije, nagrade, skupovi mogli nositi imena bilježnika koji su za njiho-vo davanje odnosno održavanje dali zakladi odgova-rajuća sredstva. Tu bi se mogla koristiti iskustva nekih drugih zaklada, npr. Zaklade Zlatko Crnić, Zaklade Jadranko Crnić- eventualno iz drugih izvora, npr. iz donacija nekih inozemnih komora itd. 125. Imenovanje tijela zaklade bilo bi u nadležnosti tijela Komore te bi njihov rad i uopće djelatnost zakla-de bili pod nadzorom Komore. 126. Osnivanje zaklade bilo bi relativno jednostavan posao: trebalo bi donijeti načelnu odluku (Skupšti-na, Upravni odbor), formirati radnu skupinu koja bi pripremila osnivačke akte, donijeti odgovarajuće formalne odluke o osnivanju (Skupština), obaviti re-gistraciju, ustrojiti tijela zaklade, osigurati osnovni ka-pital i organizirati uplate, započeti s radom. 127. Treba očekivati da bi zaklada svojom djelatno-šću, s jedne strane, unaprijedila ispunjavanje osnov-nih zadaća Komore, dok bi, s druge strane, bitno pridonijela promociji i afirmaciji javnog bilježništva. Ne bi trebalo zanemariti ni činjenicu da bi zaklada Hrvatske javnobilježničke komore bila osnovana prije zaklade Hrvatske odvjetničke komore.

IX. NAGRADE JAVNOBILJEŽNIČKE KOMORE I HRVATSKI JAVNOBILJEŽNIČKI DANI

1. Nagrade Hrvatske javnobilježničke komore

128. Trebalo bi razmisliti o uvođenju dodjela godiš-njih... itd., nagrada Komore za određena djela iz područja javnobilježničkog prava, općenito za rad i doprinos na području toga prava, za unapređenje javnobilježničke službe i sl. 129. Te bi nagrade poticale bavljenje javnobilježnič-kim pravom i time pridonijele općem razvitku javno-bilježničke pravne kulture i znanosti o javnobiljež-ničkom pravu; one bi povećale opći ugled službe u pravnoj i široj društvenoj zajednici.130. Ako bi se osnovala zaklada HJK, te bi nagrade mogla i dodjeljivati zaklada.


131. Prigodom određivanja visine odnosno oblika nagrada bilo bi moguće uzeti u obzir druge slične nagrade. 132. Bilo bi moguće nagradama dati imena istaknu-tih osoba iz hrvatske dalje ili bliže javnobilježničke povijesti itd.

2. Hrvatski javnobilježnički dani133. Trebalo bi razmotriti mogućnost redovitog or-ganiziranja i održavanja međunarodnoga znanstve-no-stručnog skupa posvećenog aktualnim temama javnobilježničkog prava u srednjeeuropskom i/ili po-stjugoslavenskom kontekstu, ali i šire. O korisnosti takvih dana ne bi trebalo posebno govoriti. Organizi-ranjem i redovitim održavanjem takvog skupa Komo-ra bi se dodatno izborila za promoviranje službe ne samo na domaćem već i na međunarodnom planu. 134. U povodu skupa mogao bi se objaviti poseban zbornik radova na hrvatskom i nekom od vodećih europskih jezika, npr. na njemačkom, francuskom i eventualno talijanskom. Mogli bi i samo sažetci biti na tim jezicima.135. Skup bi se održavao u jednom od hrvatskih gra-dova.136. Za očekivati je da bi se odgovarajuća sredstva za financiranje skupa mogla pribaviti i iz europskih ili drugih izvora. 137. Moglo bi se razmisliti i o tome da se takvi skupo-vi održavaju u suradnji s komorama drugih susjednih zemalja, npr. iz nekih postjugoslavenskih zemalja, ali i iz Mađarske, Austrije, Slovačke, Italije, Njemačke itd. Pritom bi trebalo voditi računa i o intenzitetu pravnog prometa s određenim zemljama, između ostaloga i u ostavinskim stvarima.

X. JAVNOBILJEŽNIČKI STUDIJI

1. Uvođenje posebnog predmeta ili posebnih pred-meta o javnobilježničkom pravu na pravnim fakul-tetima138. Za sada, koliko je to poznato autoru ovog ogle-da, samo na Pravnom fakultetu u Zagrebu postoji ko-legij iz javnobilježničkog prava.139. Komora bi mogla dogovoriti s pojedinim prav-nim fakultetima da se u njihov nastavni plan i pro-gram uvede predmet ili više predmeta iz područja javnobilježničkog prava, odnosno prava koja pokriva javnobilježnička služba, koji bi tvorili poseban blok (modus), s time da bi se u dogovoru između Komo-re i fakulteta utvrdili možebitni modaliteti međusobne suradnje, između ostaloga u obliku osiguravanja hos-pitiranja studenata u javnobilježničkim uredima, an-gažiranja nastavnika u radu Javnobilježničke akade-mije, odnosno javnih bilježnika u obavljanju pojedinih oblika nastave itd. Ne bi trebalo isključiti ni suradnju financijske naravi.140. Komora bi mogla uvjetovati svoju eventualnu financijsku pomoć osiguranjem odgovarajućeg sadr-žaja, oblika nastave pa i kadrova koji bi je izvodili (v. supra ad 139.).

141. Takvom suradnjom postiglo bi se ono što je do sada nedostajalo organizaciji nastave na našim fakul-tetima – priprema kadrova za praksu. Umjesto prav-nih fakulteta čiji bi se nastavni plan i program mo-dulirali prema raspoloživim nastavnicima te njihovim afinitetima i preferencijama, ovdje bi nastavni plan i program bili određeni prema potrebama prakse.

3. Specijalistički i doktorski studiji iz javnobiljež-ničkog prava142. Komora bi mogla u dogovoru s pojedinim prav-nim fakultetima u zemlji inicirati osnivanje posebnih specijalističkih i doktorskih studija iz javnobilježnič-kog prava, odnosno iz pravnih disciplina koje bi bile od interesa za službu. Moglo bi se raditi i o studijima koji već postoje, ali u koje bi se dopunski ugradila javnobilježnička dimenzija. 143. Polaznici tih studija bili bi, između ostalih, mlađi javnobilježnički kadrovi (savjetnici, vježbenici), ali i oni koji bi bili još uvijek spremni i dalje učiti te se stručno i znanstveno usavršavati; ti bi studiji svakako mogli biti otvoreni i drugim zainteresiranim pravnicima.144. Komora bi, ako bi se ova ideja prihvatila, pret-hodno trebala, s jedne strane, obaviti preliminarne razgovore s upravama pravnih fakulteta, a s druge strane, «anketirati» svoje članstvo da bi provjerila njegovu zainteresiranost. 145. Komora bi mogla pomoći i u financiranju tih stu-dija tako što bi u cijelosti ili djelomično snosila troško-ve studija za «svoje» kadrove, dok bi drugi polaznici snosili redovnu cijenu studija.146. Ti bi studiji mogli obuhvaćati kolegije o organi-zaciji javnog bilježništva (u Hrvatskoj i svijetu), jav-nobilježničkim poslovima, nasljednom materijalnom i procesnom pravu, stvarnom pravu, obveznom pra-vu, trgovačkom statusnom pravu, mjeničnom pravu, ovršnom materijalnom i procesnom pravu, izvanpar-ničnom pravu, zemljišnoknjižnom i drugim registar-skim pravima, eventualno obiteljskom pravu itd. Bilo bi moguće organizirati i kolegije o povijesti (latinskog općenito i hrvatskog) notarijata te o europskom jav-nobilježničkom pravu. Ne bi trebalo zanemariti ni eu-ropski i međunarodni kontekst djelovanja službe.147. Uvođenje posebnih specijalističkih i doktorskih studija iz javnobilježničkog prava bitno bi pridonije-lo povećanju opće razine obrazovanosti i stručnosti mlađega javnobilježničkog kadra, ali i bilježništva op-ćenito. Organizacija tih studija unaprijedila bi i zna-nost o javnom bilježništvu na našim pravnim školama – nastavnici bi morali ući u materiju, njome ovladati, pisati o njoj itd.; ona bi svakako rezultirala i poveća-nim brojem knjiga i radova općenito o javnom biljež-ništvu, ali i stvaranjem općega pozitivnog odnosa jav-nosti prema toj službi. Ti bi studiji mogli biti iskorišteni i za pripremu teorijske osnove za uređenje određenih pravnih materija iz nadležnosti bilježnika, za prošire-nje te nadležnosti itd.


XII. ZAKLJUČNE NAPOMENE

148. Hrvatsko javno bilježništvo se kao služba ne-sumnjivo dokazala kao sastavni dio hrvatskoga prav-nog sustava. Međutim, ono se nalazi pred višestru-kim iskušenjima koja su, s jedne strane, potaknuta određenim političko-ekonomsko-socijalnim razlozi-ma, koji nisu lišeni i određene populističko-demagoš-ke dimenzije, razlozima koji su donekle posljedica i nedovoljnog poznavanja i razumijevanja značenja i važnosti službe za osiguranje pravnog prometa i pravne sigurnosti u državi, odnosno, s druge strane, promjenama koje u organizaciji i funkcioniranju prav-nog života unosi elektronifikacijsko-komunikacijska revolucija kojoj svjedočimo posljednjih tridesetak go-dina i koja se sve više intenzivira. 149. Promjene o kojima je riječ odrazit će se i na strukturu i sadržaj javnobilježničkih poslova, ali i na način njihova obavljanja. Treba očekivati da će neki od klasičnih, tradicionalnih javnobilježničkih poslo-va, npr. onih legalizacijskoga karaktera u perspektivi gubiti na važnosti. To će se događati i s određenim poslovima redakcijsko-certifikacijskoga karaktera i to zbog sve veće formalizacije (formularizacije) prav-nog prometa, iako će i u takvim slučajevima, kako to dokazuju obrasci koji se uvode raznim instrumenti-ma Europske unije, biti potrebna intervencija stručnih profesionalaca, u prvom redu bilježnika.

150. Valja očekivati da će se ipak konačno prevladati zastoj do kojega je došlo u donošenju novog Zakona o izvanparničnom postupku, zakona koji jedino SR Hrvatska nije bila donijela za vrijeme bivše države, ali koji ni Republika Hrvatska nije donijela nakon njezi-na nastanka. Tim bi novim zakonom hrvatskim javnim bilježnicima trebali biti povjereni mnogi novi poslovi koje bi oni mogli, između ostaloga, obavljati «konku-rentno» sa sudovima, što znači da bi «korisnicima» bilo prepušteno da se odluče hoće li odgovarajuće «usluge» zatražiti od bilježnika ili suda.

151. Kad je riječ o egzekucijsko-asekurativnoj funkciji javnih bilježnika, valja se nadati da određene «zbu-njujuće» inovacije koje se predlažu ipak neće biti prihvaćene i da će biti izabran put koji neće destabili-zirati taj dio djelatnosti službe, ali i općenito pružanja tog oblika pravne zaštite. 152. Budućnost službe u Hrvatskoj u velikoj će mjeri ovisiti o onome što će s njome događati u drugim eu-ropskim državama koje su prihvatile model klasično-ga latinskog notarijata, model koji je uspješno odolije-vao svim iskušenjima s kojima se susretao posljednjih tisuću i više godina i koji je uvijek iznova pronalazio svoje mjesto i opravdavao svoje postojanje i u bitno iz-mijenjenim društveno-političko-ekonomskim uvjetima.


Andrea Simić Rukavina, dipl. iur., viša savjetnica – specijalistica u Sektoru za zemljišnoknjižna i stvarna prava, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Ministarstvo pravosuđa

Podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektronički - putem

javnog bilježnikaPodnošenje prijedloga elektronički putem ovlaštenih korisnika započelo je 1. studenoga 2017., a zakono-

davac je donošenjem niza propisa u 2018. i 2019. godini stvorio mnogobrojne prednosti za podnošenje pri-jedloga elektroničkim putem i elektroničku komunikaciju sa sudovima.

Tijekom 2019. godine, donošenjem Zakona o zemljišnim knjigama i Pravilnika o elektroničkom poslovanju korisnika i ovlaštenih korisnika sustava zemljišnih knjiga, znatno je promijenjen položaj ovlaštenog korisnika prilikom podnošenja prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektronički, ako i način postupanja prilikom i nakon podnošenja prijedloga.

Ključne riječi: podnošenje prijedloga elektroničkim putem, ovlašteni korisnik, u elektronički oblik pren-esena isprava, elektronička isprava

I. UVOD

Zemljišnoknjižno pravo od donošenja Zakona o zemljišnim knjigama 1996. godine do danas doživjelo je brojne promjene u dijelu koji se odnosi na elektroničko vođenje zemljišnih knjiga i elektroničko poslovanje u zemljišnim knjigama. U svima nove-lama Zakona o zemljišnim knjigama1 (dalje u tekstu ZZK/96.) uvođene su nove tehnologije, a polagano se prelazilo s ručno vođene zemljišne knjige na potpunu elektroničku obradu podataka.U ZZK/96. bila je predviđena EOP-zemljišna knjiga, kao i baza zemljišnih podataka Republike Hrvatske (BZP)2. EOP-zemljišna knjiga trebala se sastojati od „katastarskih podataka o obliku, površini i izgrađenosti zemljišta te od podataka o pravnom stanju zemljišta koji su pohranjeni u bazu zemljišnih podataka. Kod EOP-zemljišne knjige su zemljišnoknjižni podaci o pravnom stanju zemljišta te katastarski podaci o zemljištima pohranjeni u istu bazu podataka. Takvim se objedinjavanjem zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka o zemljištima u istoj bazi podataka ne mi-jenja, međutim, tradicionalna podjela nadležnosti između zemljišnih knjiga i katastara zemljišta. I kod

1 „Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17.).

2 V. članak 6. Zakona o zemljišnim knjigama „Narodne novine“ broj 91/96.

EOP zemljišne knjige su za vođenje zemljišnih knjiga tj. podataka o pravnom stanju zemljišta, za rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta i provedbu upisa isključivo nadležni zemljišnoknjižni sudovi.“3 I prem-da je ZZK/96. bio izrazito korjenit u dijelu kojim su se uređivala EOP-zemljišna knjiga i BZP-a, nažalost, praksa je otišla u drugom smjeru. Tako se u postupku prijepisa zemljišnih knjiga nije stvorila EOP-zemljišna knjiga, već su se podaci ručno vođene knjige prepis-ali u elektronički oblik i verificirali. Tako elektronički vođena zemljišna knjiga, često puta se pogrešno smatrala EOP-zemljišnom knjigom, iako se zapravo nije radilo o EOP-zemljišnoj knjizi već o zemljišnoj kn-jizi vođenoj u elektroničkom obliku. Ipak, prepisivanjem ručno vođene zemljišne knjige u elektronički oblik otvorena je mogućnost za pristup zemljišnoj knjizi elektroničkim putem što je prva velika prekretnica u digitalizaciji zemljišnih knjiga u Repub-lici Hrvatskoj jer je aktualno stanje zemljišne knjige postalo dostupno putem interneta, a to je uvelike pridonijelo pravnoj sigurnosti i transparentnosti, ne samo u zemljišnim knjigama nego i mnogo šire. Valja uzeti u obzir da je danas gotovo nemoguće dobiti hi-potekarni kredit bez urednog stanja u zemljišnim kn-jigama, a „neuredni papiri“ najčešće znatno smanjuju vrijednost nekretnine.

3 Prof. dr. sc. Josipović, Tatjana: Komentar Zakona o zemljišnim knjigama, Informator, Zagreb, 1998., str.275.

STRUČNI RAD


II. PODNOŠENJE PRIJEDLOGA PUTEM JAVNIH BILJEŽNIKA

Izmjenom i dopunom Zakona o zemljišnim knjigama iz 2013.4 Zakon o zemljišnim knjigama dopunjen je novom glavom naziva „Elektroničko poslovanje u zemljišnim knjigama“, čime su postavljeni temelji za izdavanje izvadaka iz zemljišne knjige putem intern-eta te elektroničko podnošenje prijedloga. Prije početka izdavanja izvadaka iz zemljišne knjige i elektroničkog podnošenja prijedloga u zemljišnu kn-jigu bilo je potrebno donijeti poseban pravilnik prop-isan zakonom te osigurati tehničke preduvjete. Nakon ispunjenja svih uvjeta, 15. ožujka 2015. započelo je izdavanje izvadaka iz zemljišnih knjiga putem One-Stop-Shop Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (dalje u tekstu: OSS ZIS), a 1. studenoga 2017. podnošenje prijed-loga elektroničkim putem. Izvatke iz zemljišne knjige putem OSS ZIS-a, osim putem javnih bilježnika i odvjetnika, građani mogu i samostalno izvaditi korištenjem sustava e-Građanina, a prijedlozi elektroničkim putem mogu se podnijeti jedino putem javnih bilježnika i odvjetnika. Novim Zakonom o zemljišnim knjigama5 (ZZK), elektroničko poslovanje u zemljišnim knjigama post-alo je redovno poslovanje, a podnošenje prijedloga elektroničkim putem detaljnije je uređeno samim za-konom, dok je prije značajan dio materije uređivao Pravilnik o tehničkim i drugim uvjetima elektroničkog poslovanja u zemljišnim knjigama6. Člankom 105. ZZK-a javni bilježnici, odvjetnici i na-dležno državno odvjetništvo navedeni su taksativno kao ovlašteni korisnici informatičkog sustava u prim-jeni u poslovanju suda. Radi se o zatvorenom krugu osoba. 2.1. Obveza javnog bilježnika da upozori stranke na podnošenje prijedloga za upisNovi ZZK sadrži veliku novost kod podnošenja pri-jedloga za upis u zemljišnu knjigu u tome što javnim bilježnicima propisuje dužnost da nakon sastavl-janja javnobilježničkog akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi, koja je temelj za upis u zemljišnu knjigu, upozna stranku s mogućnošću podnošenja prijedloga putem javnog bilježnika kao ovlaštenog korisnika informacijskog sustava u primjeni u poslo-vanju suda te uz suglasnost stranke elektronički dostaviti prijedlog zemljišnoknjižnom sudu7. Intencija zakonodavca prilikom donošenja zakona bila je da se stranke odmah prilikom ovjere potpisa kod javnog bilježnika ili sastavljanja, odnosno solemnizacije ugo-vora, upozore na mogućnost podnošenja prijedloga kod javnog bilježnika gdje se već nalaze, bez potrebe odlaska na nadležni zemljišnoknjižni sud ili poštu. Prilikom donošenja ZZK-a, a i kasnije, pojavilo se

4 „Narodne novine“ broj 55/13.5 „Narodne novine“ broj 63/19.6 „Narodne novine“ broj 119/15., 23/17. i 106/18.7 Članak 105. stavak 7. ZZK-a.

pitanje u kojem obliku će se suglasnost davati i hoće li se uopće davati u pisanom obliku. Iz sadržaja odredbi ZZK-a i Pravilnika o elektroničkom poslovan-ju korisnika i ovlaštenih korisnika sustava zemljišnih knjiga8 (u daljnjem tekstu: Pravilnik), proizlazi da javni bilježnik ne treba posebnu pisanu suglasnost stranke već je dovoljna i usmena suglasnost, a sama čin-jenica da će netko platiti pristojbu za upis kao i na-gradu javnom bilježniku, svakako u sebi pretpostav-lja suglasnost. Postavlja se pitanje, trebaju li se za podnošenje prijedloga kod javnog bilježnika voditi eventualno posebni upisnici u koje će se upisivati predlagatelji? Svakako, smisao navedene odredbe ne bi smjelo biti dodatno kompliciranje postupanja, već upravo suprotno, smanjenje broja koraka u pos-tupanju. 2.2. Prednosti podnošenje prijedloga elektroničkim putem za strankeZakonodavac je pokušao na razne načine motivi-rati stranke na podnošenje prijedloga elektroničkim putem u nekoliko propisa. U prvom redu pokušalo se donošenjem novih te izm-jenama i dopunama postojećih propisa smanjiti uku-pan trošak stranke te je Zakonom o sudskim pristoj-bama9 propisano da se za podneske koji se podnose u elektroničkom obliku pristojbama plaća u trenutku njihova podnošenja u visini polovice iznosa utvrđene Tarifom u sudskim pristojbama10, a u odnosu na pris-tojbu za upis u zemljišne knjige umanjenje pristojbe odnosi se kako na pristojbu za zemljišnoknjižne pod-neske tako i na pristojbu za zemljišnoknjižne upise. Na-dalje, Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tari-fi11 propisano je da za podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige elektroničkim putem javni bilježnik kao ovlašteni korisnik informacijskog sustava u prim-jeni u poslovanju suda ima pravo na nagradu od osam bodova12. Stoga, stranka ima ukupno manji trošak za podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu13.Nadalje, stranke se nakon ovjere potpisa, sastavl-janja isprave ili solemnizacije već nalaze kod javnog bilježnika, a putem javnog bilježnika mogu podnijeti prijedlog za upis za čitavu Republiku Hrvatsku. Ipak, vjerojatno je najveća prednost za stranke, a koju se najmanje uzima u obzir, da se prilikom podnošenja prijedloga elektroničkim putem smatra da je prijed-log za upis zaprimljen u trenutku zaprimanja na poslužitelju primatelja, dakle odmah, čime se stranci osigurava prvenstveni red za upis u zemljišnu kn-jigu. Naime, kod predaje prijedloga za upis putem

8 Objavljen na stranici e-Savjetovanje URL: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=11534 (uvid izvršen na dan 3. kolovoza 2019.)

9 „Narodne novine“ broj 118/18.10 članak 7. stavak 1. i 2. 11 „Narodne novine“ broj 38/94., 82/94., 52/95., 115/12., 120/15. i

64/19.12 Članak 26.a Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi.13 Primjerice, za uknjižbu prava vlasništva, ako se prijedlog pod-

nosi izravno sudu trošak sudske pristojbe je 250,00 kuna, dok bi sada ukupan trošak sudske pristojbe i javnobilježničke na-grade s PDV-om trebao biti 225,00 kuna (125,00 kuna+80,00 kuna+20,00 kuna).


pošte, red prvenstva za upis u zemljišnu knjigu ne određuje se prema trenutku predaje preporučene pošiljka na poštu već prema trenutku zaprimanja u zemljišnoknjižnoj pisarnici14.Imajući to u vidu, stranka ima višestruke koristi za predaju prijedloga elektronički putem javnog bilježnika.

2.3. Isprave uz prijedlog za upis Zakonom o zemljišnim knjigama uveden je novi po-jam „u elektronički oblik prenesene isprave“. „U elektronički oblik prenesene isprave“ su sve isprave koje su prenesene iz papirnatog u elektronički ob-lik. Za isprave prenesene u elektronički oblik koje bi trebale poslužiti kao temelj za dopuštenje upisa ovlašteni korisnici informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda jamče da su istovjetne onima u papirnatom obliku kao i da su skenirane isprave koje su u papirnatom obliku bile u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, odnosno preslici čiji je sadržaj ovjerovljen u skladu sa zakonom15.Javni bilježnik, kao i drugi ovlašteni korisnik mora pri-likom prenošenja isprave u elektronički oblik utvrditi da se doista radi o izvorniku ili ovjerenoj preslici is-prave. Premda u prijašnjim zakonodavnim okvirima zapravo nigdje nije bilo propisano da bi isprava koja se prenosi u elektronički oblik trebala biti u izvorniku ili ovjerenom presliku, u praksi nije primijećeno da je netko s elektroničkim prijedlogom dostavljao isprave koje su bile u neovjerenim preslikama. Stoga, ovlašteni korisnik prilikom prenošenja isprave u elektronički oblik mora utvrditi da se radi o izvorniku ili ovjerenoj preslici, ali ne treba ulaziti u sam sadržaj isprave te postupa na istovjetan način kao javni bilježnik kada izrađuje ovjerenu presliku. U odnosu na čuvanje papirnatih isprava koje su prenesene u elektronički oblik novi Pravilnik nije pro-pisao obvezu čuvanja. Naime, Pravilnik o tehničkim i drugim uvjetima elektroničkog poslovanja u zemljišnim knjigama propisivao je da će pisane is-prave na temelju kojih je dopušten upis u zemljišnu knjigu javni bilježnik i odvjetnik čuvati prema svojim posebnim propisima o odlaganju i čuvanju te će ih nakon proteka deset godina, računajući od go-dine koja slijedi nakon završetka postupanja javnog bilježnika i odvjetnika, predati nadležnom arhivu koji ih je dužan preuzeti na trajno čuvanje16. Kako je Za-konom o zemljišnim knjigama predviđeno da će se, a nakon što se počne voditi elektronički spis, papirnate isprave vraćati strankama, nije više bilo potrebe da se isprave čuvaju kod ovlaštenih korisnika. Potreba za čuvanjem papirnatih isprava od strane ov-laštenih korisnika i njihova predaja u nadležni arhiv na čuvanje postojala je u trenutku kada se zbirka isprava

14 Članak 54. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik) („Narodne novine“ broj 1/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05. i 60/10.).

15 Članak 112. ZZK-a.16 Članak 12. stavak 4. Pravilnika o tehničkim i drugim uvjetima

elektroničkog poslovanja u zemljišnim knjigama.

vodila još samo u pisanom obliku. Štoviše, člankom 30. ZZK-a predviđeno je da će se, a nakon što ministar nadležan za poslove pravosuđa donese odluku, zbirka isprava voditi samo u elektroničkom obliku. Uz prijedlog za upis mogu se podnositi i elektroničke isprave, budući da se izvornikom smatra elektronička isprava, u elektronički oblik prenesena isprava i ispis iz sustava elektronički vođenoga javnog registra17. Ipak, privatne isprave kojima se raspolaže nekretni-nama, osim ugovora o zakupu i najmu, nije dopušteno sastavljati u elektroničkom obliku18. Stoga, za pret-postaviti je da će najveći broj elektroničkih isprava biti iz sustava elektronički vođenog javnog registra.

2.4. Uloga javnog bilježnika prilikom podnošenja prijedloga za upis elektroničkim putemNovi Zakon o zemljišnim knjigama i Pravilnik ovlaštene korisnike više ne nazivaju punomoćnicima. Naime, u praksi se pojavila čitava zbrka radi li se o punomoćnicima u smislu Zakona o parničnom postupku19 ili o nekoj drugoj vrsti punomoćnika. U prvom redu, valja istaknuti da se ovime ne dira u posebne propise kojima je propisano u kojim slučajevima javni bilježnik, odvjetnik ili nadležni državni odvjetnik mogu nastupati, odnosno nastupaju kao punomoćnici stranaka u postupku. No podnošenje prijedloga elektroničkim putem ne predstavlja zastu-panje stranke već samo podnošenje prijedloga. Up-ravo je u tom smjeru ispuštena i prijašnja odredba 16. Pravilnika o tehničkim i drugim uvjetima elektroničkog poslovanja u zemljišnim knjigama. Naime, tom odred-bom bilo je propisano da javni bilježnik i odvjetnik kao ovlaštenik i odvjetnik kao punomoćnik na zahtjev stranke zaprimaju isprave koje su potrebne za sas-tavljanje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu te ako sastavljaju prijedlog za upis nekog prava u zemljišnu knjigu su dužni provjeriti sve relevantne činjenice koje uvjetuju upis te uredan prijedlog s prilozima dostaviti nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu. Nadalje, člankom 16. stavkom 3. i 4. Pravilnika o tehničkim i drugim uvjetima elektroničkog poslovanja u zemljišnim knjigama bilo je propisano da će javni bilježnici i odvjetnici pozvati podnositelja prijedloga da u primjerenom roku dopuni prijedlog, ako prilozi ne sadrže sve potrebne podatke za upis, ako stranka u ostavljenom roku ne dostavi zatražene priloge ili od-bije postupati po zahtjevu za dopunu, javni bilježnik ili odvjetnik obustavit će postupanje po prijedlogu te o tome obavijestiti stranku. Odredba članka 16. Pravilnika o tehničkim i drugim uvjetima elektroničkog poslovanja u zemljišnim kn-jigama potpuno je suprotna svrsi radi koje je uvede-na obveza iz članka 105. stavka 7. ZZK-a. Naime, iz odredbe članka 16. Pravilnika o tehničkim i drugim uvjetima elektroničkog poslovanja u zemljišnim knjigama proizlazi da bi ovlašteni korisnik trebao

17 Članak 112. stavak 3. ZZK-a.18 Članak 9. stavak 4. Zakona o elektroničkoj trgovini (“Narodne

novine” broj 173/03., 67/08., 36/09., 130/11., 30/14. i 32/19.).19 „Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01.,

117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19.


odgovarati za sadržaj prijedloga, i ne samo to, nego i pozivati stranke da dopune prijedloge u primjerenom roku, a u suprotnom će obustaviti postupanje po pri-jedlogu. Ovime se ovlašteni korisnik morao upuštati u sadržaj svakog prijedloga te, posve logično, priboja-vati hoće li stranka tražiti naknadu štete u slučaju da sud odbije ili odbaci prijedlog za upis. Novim Zakonom o zemljišnim knjigama kao i Pravilnikom, ovlašteni korisnici više nisu definirani kao punomoćnici stanaka. Ali, postavlja se pitanje može li ovlašteni korisnik nastupati i kao punomoćnik stranke? Za ovo nema zapreke niti u Zakonu o zemljišnim knjigama niti u Pravilniku. Naime, javni bilježnik i odvjetnik mogu biti punomoćnici stranke u postupku sukladno posebnim propisima. Tako je primjerice člankom 4. Zakona o javnom bilježništvu20 propisano da je javni bilježnik ovlašten zastupa-ti stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima, ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom, u kojim slučajevima javni bilježnik ima prava i dužnosti odvjetnika. Iz navedene odredbe proizlazi da javni bilježnik kao punomoćnik stranke može i sastavljati određene pri-jedloge za upis, osobito kada je upravo on sastavio ili solemnizirao ispravu koja je temelj za upis, odnosno koja predstavlja jedan od temelja za upis u zemljišne knjige. U određenim slučajevima javni bilježnik mogao bi sastaviti i prijedloge za upis u posebnim zemljišnoknjižnim postupcima, primjerice u postup-ku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora kao i pojedinačnom ispravnom postupku, ako su prijedlozi u neposrednoj vezi s kojom od nje-govih isprava. Naime, zemljišnoknjižni postupak je izvanparnični nesporan postupak i nema razloga da javni bilježnik ne bi mogao sastaviti prijedlog za pokretanje pojedinačnoga ispravnog postupka. No najčešće je za prijedlog u pojedinačnom ispravnom postupku potrebno provesti određene prethodne radnje, prikupiti isprave, ali i prisustvovati raspravi. Stoga, u manje zahtjevnim pojedinačnim ispravnim postupcima javni bilježnik bi se mogao pojaviti kao punomoćnik u postupku. Pri tome, valja istaknuti i odredbe članka 215. ZZK-a kojim su predviđene situacije u kojima bi se odluka u pojedinačnom is-pravnom postupku mogla donijeti i bez održavanja rasprave.

III. DOSTAVLJANJE RJEŠENJA O NASLJEĐIVANJU NA PROVEDBU

Kako bi se u cijelosti obradila tema podnošenja prijedloga od strane javnih bilježnika prema zemljišnoknjižnim sudovima, potrebno je osvrnuti se i na dostavljanje pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju.

Zakon o nasljeđivanju21 propisuje da se pravomoćno rješenje o nasljeđivanju dostavlja nadležnom poreznom tijelu i nadležnom zemljišnoknjižnom sudu

20 „Narodne novine“ broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09. i 120/16.

21 Zakon o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19.)

najkasnije u roku od 15 dana nakon isteka mjeseca u kojem je rješenje postalo pravomoćno22. I premda se radi o odredbi koja je stupila na snagu tek 2019. godine, većina javih bilježnika u Republici Hrvatskoj pravomoćne odluke o nasljeđivanju dostavljalo je nadležnom zemljišnoknjižnom sudu i prije. Do sada se pravomoćno rješenje o nasljeđivanju dostavljalo zemljišnoknjižnom sudu pisanim putem, ali novim ZZK-om propisano je da kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud, povjerenik suda ili drugo nadležno tijelo, odluku koja je temelj za upis, nadležno će tijelo dostaviti po službenoj dužnosti elektroničkim putem23. Stoga, sva pravomoćna rješenja o nasljeđivanju trebala bi dolaziti zemljišnoknjižnom sudu isključivo elektroničkim putem.Nakon što se omoguće svi tehnički preduvjeti, sva pravomoćna rješenja o nasljeđivanju moraju se dostavljati elektroničkim putem. No kod dostavljanja pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju ne radi se o podnošenju prijedloga za upis, već kao i kod dostave pisanim putem, rješenja će se dostavljati nadležnom sudu na provedbu.

IV. ZAKLJUČNO

Zakonodavac je u posljednjih godinu dana donio niz propisa kojima se potiče podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem, u prvom redu posredstvom javnih bilježnika. Zakonom o sud-skim pristojbama prvo je sudska pristojba smanjena za polovicu iznosa za sve prijedloge koji se podnose elektroničkim putem. Potom je Zakon o zemljišnim knjigama uveo obvezu da se upozori stranke na mogućnost podnošenja prijedloga elektroničkim putem u zemljišne knjige. Nadalje, dopunom Pravilni-ka o privremenoj javnobilježničkoj tarifi propisana je tarifa za podnošenje prijedloga elektroničkim putem, a zaključno donošenjem Pravilnika o elektroničkom poslovanju korisnika i ovlaštenih korisnika sustava zemljišnih knjiga razjašnjena su dotad otvorena pitanja. U prvom redu, ovlašteni korisnici prilikom podnošenja prijedloga više se ne definiraju kao punomoćnici stra-naka već kao posrednici u podnošenju prijedloga, dok se njihova eventualna uloga punomoćnika defini-ra posebnim propisima. Također, Pravilnik više ne propisuje obvezu provjere samog sadržaja isprava za upis, čime se smanjuje odgovornost ovlaštenih ko-risnika kada prijedloge ne podnose kao punomoćnici stranaka. Obvezivanjem javnih bilježnika da upozore stranke na mogućnost podnošenja prijedloga elektroničkim putem odmah nakon sastavljanja javnobilježničkog akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi, koja je temelj za upis u zemljišnu knjigu, intencija zakono-davca je bila i povećati svijest građana na nužnost upisa u zemljišne knjige. Za očekivati je da će posl-jedica ove odredbe biti povećan broj pristiglih pri-

22 Članak 228. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju.23 Članak 106. ZZK-a.


jedloga za upis, a čak i odbijeni prijedlog za upis za stranku može imati dobre reperkusije. Naime, od-bijeni prijedlog pruža stranci mogućnost sklapanja primjerice aneksa ugovoru dok je još uvijek u kontaktu s protustrankama. Nažalost, često se događa da se papiri počnu „sređivati“ prilikom raspolaganja nekret-ninom, a da u tom trenutku više nije moguće stupiti u kontakt s protustrankama te se stranke dovode u situaciju da moraju voditi sudske postupke (bilo po-jedinačni ispravni postupak bilo parnične postupke) koji su složeni, skupi i često dugotrajni. Stoga, prem-da se može u određenim situacijama očekivati da će građani kod javnih bilježnika izraziti nezadovoljstvo odbijenim prijedlogom za upis, za same građane puno su veće prednosti od podnošenja prijedloga odmah, nasuprot, nažalost i široko raširenoj praksi, da se ugovori samo čuvaju kod kuće, a onda nakon nekog vremena zametnu.

IZVORI

KNJIGE: 1. Josipović, Tatjana: Komentar Zakona o zemljišnim knjigama, Informator, Zagreb, 1998.

PROPISI:1. Pravilnika o elektroničkom poslovanju korisnika i ovlaštenih korisnika sustava zemljišnih knjiga, ob-javljen na stranici e-Savjetovanja, URL: https://esav-jetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=11534 (uvid izvršen na dan 3. kolovoz 2019.)

2. Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tari-fi („Narodne novine“ broj 38/94., 82/94., 52/95., 115/12., 120/15. i 64/19.)

3. Pravilnik o tehničkim i drugim uvjetima elektron-ičkog poslovanja u zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 119/15., 23/17. i 106/18.)

4. Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik) („Nar-odne novine“ broj 1/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05. i 60/10.)

5. Zakon o elektroničkoj trgovini (“Narodne novine” broj 173/03., 67/08., 36/09., 130/11., 30/14. i 32/19.)

6. Zakon o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09. i 120/16.)

7. Zakon o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19.)

8. Zakon o parničnim postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19.)

9. Zakon o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18.)

10. Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17.)

11. Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19.)


Željka Bregeš, Tina Jakupaksutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu

Izmjene Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru povezane

s upisima u sudski registarZakon kojim se uređuje pravo trgovačkih društava - Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11., 111/12., 68/13., 110/15., 40/19., dalje u tekstu: ZTD) - posljednji put promijenjen je u travnju 2019. godine.

Zakon koji je istodobno mijenjan, a kojim se uređu-je registarsko pravo, je Zakon o sudskom registru (Narodne novine broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15., 40/19., dalje u tekstu: ZSR). Zakon o sud-skom registru temeljni je propis registarskog prava kojim se uređuje osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra te postupak u registarskim stvarima. Odred-be Zakona o sudskom registru prate u cijelosti odred-be Zakon o trgovačkim društvima, pa tako i travan-jske izmjene Zakona o trgovačkim društvima povlače za sobom i izmjene Zakona o sudskom registru.

Hrvatski sabor je na 11. sjednici, održanoj 11. travn-ja 2019., izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (dalje u tekstu: IZID ZTD) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sud-skom registru (dalje u tekstu: IZID ZSR). Oba zakona objavljena su 19. travnja 2019. u Narodnim novinama broj 40. te su stupili na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama.

Odredbe ZTD-a koji nisu odmah stupili na snagu: - čl. 38. IZID ZTD-a (nagrada za rad članova Nad-zornog odbora - čl. 269. ZTD-a) i čl. 40. IZID ZTD-a (izvješće o primicima - novi čl. 272. r ZTD-a) - stu-paju na snagu 1. svibnja 2020.

- promjene koje se odnose na članke 32. IZID ZTD-a (upis u registar dionica - čl. 226. ZTD-a) 41. (ostvarivanje prava dioničara – čl. 274. ZTD-a), 44. (sazivanje glavne skupštine – čl. 277. ZTD-a), 45. (rok za sazivanje glavne skupštine – čl. 279. ZTD-a), 46. (priopćenja za dioničare i članove na-

dzornog/upravnog odbora – čl. 281. ZTD-a), 47. (priopćenja putem financijskih, odnosno kreditnih institucija i udruženja dioničara – čl. 284. ZTD-a), 48. (poslovnik, popis sudionika i potvrda o rezulta-tima glasovanja – čl. 285. ZTD-a), 50. (ostvarivanje prava glasa putem posrednika i osoba koje djeluju na odgovarajući način – čl. 292. ZTD-a), čl. 51. (in-formiranje dioničara i društva - čl. 297. a-f. ZTD-a), 57. (poziv dioničarima – čl. 335. ZTD-a), 59. (ra-zlozi pobijanja – čl. 360. ZTD-a) i 88. IZID-a (ostali prekršaji - čl. 631. st. 1. ZTD-a) - stupaju na snagu 1. siječnja 2021. Odredba ZSR-a koja nije odmah stupila na snagu - čl. 3. IZID ZSR-a – promjena u čl. 4. stavka 2. ZSR-a - odnosi se na pribavljanje izvatka iz glavne knjige sudskog registra i pohranjenih isprava i po-dataka iz zbirke isprava u elektroničkom obliku putem internetske stranice sudskog registra - stu-pa na snagu 1. prosinca 2019.

Sudski registar je javna knjiga koja omogućuje svakome uvid u upisane podatke o subjektima upisa. Informatizacija sudskog registra počela je još godine 1995., nastavila se 2009. povezivanjem s OIB susta-vom i e-spisom, kao i upisnicima FINA-e. Sudskom registru danas može svako pristupiti putem internetske stranice. Središnje mjesto za objavljivanje svih upisanih podataka te javnih priopćenja subjeka-ta upisa je upravo internetska stranica sudskog regis-tra. Daljnjom implementacijom tehnologija omogućen je prihvat dokumenta u elektroničkom obliku (e-Tvrt-ka). S tim u vezi došlo je do sljedećih promjena:

OBLIK ISPRAVE ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR –

čl. 2.a ZSR-a

Novim člankom uređuje se temeljem kojih elektron-ičkih isprava moguće je izvršiti upis u sudski registar te se podnesku u elektroničkom obliku kao i elektron-ičkoj prijavi potpisanoj naprednim elektroničkim pot-pisom javnog bilježnika daje snaga javno ovjerene isprave.

STRUČNI RAD


JAVNOST REGISTRA - PRISTUP PODACIMA – čl. 4. ZSR-aOvim izmjenama i dopunama omogućuje se jednos-tavan pristup podacima i ispravama pohranjenim u zbirci isprava, odnosno u sustavu sudskog registra. Na isti način osiguran je i pristup podacima sudskog registra, i to za sada onih koji su upisani u glavnu kn-jigu sudskog registra, a uskoro i u isprave položene u zbirku isprava. Korištenjem suvremenih komunikacijskih tehnologija, putem sigurnih veza osiguran je i pristup podacima sudskog registra, i to za sada onih koji su upisani u glavnu knjigu sudskog registra, a uskoro (1. prosinca 2019.) i u isprave položene u zbirku isprava. Hoće li to zaista biti 1. prosinca 2019., ostaje za vidjeti budu-ći da sve ovisi o tehničkim preduvjetima.Ovim člankom također se propisuje mogućnost ishođenja izvatka iz glavne knjige sudskog registra te pohranjenih isprava i podataka iz zbirke isprava elektroničkim putem. Propisuje se mogućnost uvida u javno objavljene podatke u glavnoj knjizi i javne is-prave koje su u elektroničkim obliku u zbirci isprava putem internetske stranice registra, bez naknade. Navedeni podaci su i do sada bili vidljivi (tj. mogli su se razgledati) putem interneta bez naknade (što se sada izričito propisuje), a što ne treba miješati s novom odredbom članka 4.a stavka 2. Zakona prema kojoj će se naplaćivati podaci upisani u glavnoj knjizi kada se oni na zahtjev zainteresirane osobe dostavl-jaju putem internetskog servisa.To će biti moguće čim se ostvare tehnički preduvjeti.

DOSTUPNOST PODATAKA - PREUZIMANJE IZ-VADAKA – čl. 4.a i 5. ZSR-aOmogućeno je i preuzimanje izvadaka iz sudskog registra, osim kod javnog bilježnika i odvjetnika te u Hrvatskoj gospodarskoj komori.Ovom odredbom se odredba o dostupnosti podataka u Hrvatskoj gospodarskoj komori i drugim osobama putem elektroničke komunikacijske mreže ili putem medija za prijenos podataka mijenja te propisuje da će podaci biti dostupni svakome tko ih zatraži putem internetskog servisa uz plaćanje naknade. Dakle, kao i do sada, uvid (razgledanje) podataka iz sudskog registra putem interneta bit će dostupni svima i bez naknade, što je izričito propisano novim stavkom 7. članka 4. Zakona, dok se ovom odredbom propisu-je mogućnost pribavljanja podatka iz glavne knjige sudskog registra putem internetskog servisa, za što se plaća naknada koju odlukom propiše Vlada Re-publike Hrvatske. Riječ je o novoj usluzi kojom se omogućuje masovno i/ili strukturirano preuzimanje podatka iz sudskog registra.(U nastavku iznosimo najvažnije izmjene ZTD-a i ZSR-a koje se odnose na sam upis u sudski registar.).

POJAM TRGOVAC I TRGOVAČKO DRUŠTVO - čl. 3. ZTD-aInstitut trgovca pojedinca uveden godine 1993. u (prvom) Zakonu o trgovačkim društvima. U sudskom

registru postoji svega desetak registriranih trgova-ca pojedinaca na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske iz čega proizlazi da u gospodarstvu nije zaživio. Također, ne nalazi se razlog za postojan-je ovakvog oblika jer poduzetnici mogu djelovati ili kao obrtnici ili mogu osnovati jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću ili društvo s ograničen-om odgovornošću.Trgovac pojedinac briše se iz sudskog registra po službenoj dužnosti danom stupanja na snagu IZID ZTD-a.Nadalje, pojam trgovca definiran je na sljedeći način: trgovac je osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proiz-vodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu ovoga Zakona samo ako je to u tim propisi-ma određeno.Bitno je ovdje istaknuti: individualni poljoprivrednici nisu trgovci, kao niti OPG-ovi.

PODRUŽNICE – čl. 7. ZTD-aIzmjenama se nomotehnički uređuje odredba o podružnicama s obzirom na promjenu kojom se ukida institut trgovca pojedinca. Osim toga, u prijavi za upis podružnice moraju se navesti tvrtka i sjedište osnivača, dok se više ne upisuju djelatnost osnivača niti se upisuje djelatnost pod-ružnice. Tako je u Zakonu propisano, a provedba takvoga zakonskog rješenja bit će moguća čim se ostvare tehnički uvjeti, što konkretno znači izmjenu programa.

INOZEMNA PODRUŽNICA – 613. ZTD-aIzmjenama se tekst odredbe kojom se uređuju in-ozemne podružnice usklađuje s promjenama u po-gledu predmeta poslovanja koji se više ne upisuje u sudski registar (osim onih za koje je to zakonom propisano). Ako dođe do promjena djelatnosti pod-ružnice, tada je osnivač dužan dostavljanjem popisa djelatnosti izvijestiti registarski sud o tome koje djelat-nosti čine predmet poslovanja. Ako to ne učini prvo će sud pozvati osnivača da to učini, a ako to osnivač ne učini u roku, sud će brisati podružnicu iz sudskog registra po službenoj dužnosti.

PODACI KOJI SE UPISUJU ZA INOZEMNE POD-RUŽNICE – čl. 37. ZSR-aKod inozemne podružnice upisuje se u sudski regis-tar, osim prije propisanih podataka, i OIB osnivača i njegov EUID, ako postoji.

TVRTKA TRGOVAČKOG DRUŠTVA – čl. 11., 14. i 15. ZTD-aOd travnja 2019. godine dolazi do promjene u određivanju tvrtke trgovačkog društva tako da se mora jasno razlikovati od tvrtke drugog trgovca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Do sada je bilo propisano da se tvrtka trgovačkog društva mora jas-


no razlikovati od drugog trgovca upisanog u sudski registar kod istoga registarskog suda, a što je razlog da na teritoriju Republike Hrvatske postoji veći broj trgovačkih društava s istom tvrtkom. Izmjenama se uvodi pravilo kako se tvrtka trgovačkog društva mora razlikovati od tvrtke drugog trgovca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a čime se mislilo onemogućiti postojanje više trgovačkih društava s istom tvrtkom u Republici Hrvatskoj. Međutim, i dalje će postojati tvrtke istog naziva, u primjerice Osijeku u Rijeci jer zakonodavac (ni)je propisao da već registrirane tvrt-ke (ne) mijenjaju tvrtku.Osim toga, glede tvrtke ne smiju se vrijeđati prava intelektualnog vlasništva (promjena: nema više in-dustrijskog vlasništva, dio šireg pojma intelektualno vlasništvo). I dalje je potrebna suglasnost za riječ Hrvatska, Croatia, HR i CRO - koju daje ministarstvo nadležno za poslove uprave (prije: Vlada Republike Hrvatske ili državno tijelo koje ona ovlasti).

ODREĐIVANJE PREDMETA POSLOVANJA I KASNIJE IZMJENE – čl. 33. do 35. ZTD-aSa svrhom administrativnog rasterećenja napuštena je obveza upisa predmeta poslovanja u glavnu knjigu sudskog registra, osim kada je riječ o djelatnostima koje se registriraju i obavljaju temeljem suglasnosti nadležnog tijela. Stoga se predmet poslovanja (osim kod dioničkog društva) utvrđuje posebnom odlukom. Prilikom osnivanja društva to je dodatna isprava koja se traži od člana društva. Međutim, naknadna prom-jena djelatnosti je olakšana jer članovi mogu donijeti odluku o promjeni (dopuni) djelatnosti kojima će se tr-govačko društvo baviti, a da pritom ne moraju mijen-jati društveni ugovor/izjavu, već je dovoljno da novu odluku o predmetu poslovanja dostave registarskom sudu. Naime, predmet poslovanja ne bi trebao biti pravno relevantan za odnose s trećim osobama jer posao sklopljen izvan toga je valjan. Predmet poslovanja bitan je jedino u odnosima unutar društva (da se može postupiti protiv onoga tko vodi poslove društva, ako uđe u neki posao izvan toga pa nastane, primjerice, šteta). Predmet poslovanja članovi društva određuju interno kako društvo treba poslovati i kako žele ost-varivati cilj društva. Zbog toga je zadržano pravilo da predmet poslovanja određuju članovi društva.

Slijedom navedenog, napuštena je obveza upisa predmeta poslovanja u glavnu knjigu sudskog regis-tra, osim ako se ne radi o djelatnostima koje se upisuju u sudski registar uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela. Predmet poslovanja se određuje u posebnoj odluci kojom se i mijenja predmet poslovanja ili po-jedine djelatnosti koje ga čine u svim društvima, osim u dioničkom društvu u kojem se predmet poslovanja određuje u statutu. Na taj je način predmet poslovan-ja postao evidencijski podatak u sudskom registru, a njegove promjene ne iziskuju (komplicirane) prom-jene općih akata društava. Dakle, predmet poslovanja upisuje se u sudski registar kao evidencijski podatak kod osnivanja i kod svake izmjene donosi se popis djelatnosti (d.o.o. i j.d.o.o.). Trgovačka društva don-

ose odluku kojom se utvrđuje predmet poslovanja. Odluka mora biti u obliku u kojem se donosi društveni ugovor, a mijenja se kao društveni ugovor (članak 387., 454., 455. st. 1. i 2. ZTD-a). Upis djelatnosti u sudski registar provest će se ako se dostavi: prijava, odluka kojom se utvrđuje predmet poslovanja-djelat-nost, popis djelatnosti potpisan od članova uprave, po potrebi dozvola ili suglasnost nadležnog tijela.S tim u vezi iz dosadašnjeg sadržaja društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva, iz-bačen je „predmet poslovanja društva“ zbog prije navedenih razloga u ovom radu (brisana t. 3. čl. 388. ZTD-a).

Osim već prije propisanog sadržaja prijave i priloga uz prijavu, ovim izmjenama dodaje se, s obzirom na prije rečeno o predmetu poslovanja, i: odluka ko-jom se utvrđuje predmet poslovanja društva i pop-is djelatnosti koje čine utvrđeni predmet poslovanja društva (prijava za upis u sudski registar d.o.o. - čl. 394. ZTD-a).

UPIS PREDMETA POSLOVANJA – DJELATNOST - čl. 51. ZSR-aBriše se odredba o upisu predmeta poslovanja – djelatnosti jer predmet poslovanja više neće biti po-datak koji se upisuje u sudski registar.Kada je posebnim propisom određeno da se djelat-nosti koje čine predmet poslovanja ne upisuju u glavnu knjigu sudskog registra, nego se dostavlja-ju sudu radi evidencije, sud će provjeriti jesu li one dopuštene.

TEMELJNI KAPITAL – čl. 389. ZTD-aTakođer, mijenjaju se odredbe o temeljnom kapitalu društva tako da se smanjuje najniži iznos temeljnoga kapitala koji je potrebno uplatiti u novcu prilikom os-nivanja trgovačkog društva. Kod osnivanja društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću može se kod osnivanja uplatiti 1/4 temeljnoga kap-itala, a ostatak se mora uplatiti u roku godine dana, osim ako zakonom nije drukčije određeno.Osim toga, novost je da osnivač koji nije uplatio ulog za preuzeti poslovni udjel odgovara za obveze društ-va osobno i solidarno sa svim drugim osnivačima koji nisu uplatili uloge za preuzete poslovne udjele do vis-ine neuplaćenoga temeljnoga kapitala.

RASPOLAGANJE POSLOVNIM UDJELOM - čl. 412. ZTD-aOva odredba dopunjena je u stavku 3. tako da je dodano da se prijenos poslovnog udjela, osim na ra-nije propisan način (ugovor sklopljen u obliku javno-bilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik), može izvršiti temeljem sudske odluke koja zamjenjuje takav ugovor (presuda koja zamjenjuje ugovor o prijenosu poslovnog udjela, rješenje o do-sudi).


Također je dodano da nedostatak propisanog oblika ugovora kojim se preuzima obveza da će se preni-jeti poslovni udio otklanja se sklapanjem ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.

Ugovor o zalogu udjelaJavni bilježnik koji je sudjelovao u sklapanju ugovora o zalogu dužan je bez odgađanja umjesto članova uprave sastaviti popis članova društva u kojem će se navesti koji je poslovni udio založen i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu da bi se položio u zbir-ku isprava, a jedan primjerak društvu. Naime, pre-ma izmijenjenom stavku 6., čl. 412. ZTD-a, ako član društva zalaže svoj poslovni udio, ugovor o davanju u zalog sklapa se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Na zala-ganje udjela ne primjenjuje se odredba članka 415. stavka 1. ZTD-a.

PODACI KOJI SE UPISUJU U SUDSKI REGISTAR – čl. 24. i 24. a ZSR-aOvim člankom propisuje se koji se podaci obvezno upisuju za sve subjekte upisa. Ujedno se uvodi ob-veza upisa barem jedne adrese elektroničke pošte za svaki subjekt upisa te podaci o boravištu strane fizičke osobe, ako ga imaju.Odredbom 24.a ZSR-a propisano je koji se podaci upisuju u sudski registar za likvidatore, stečajne up-ravitelje, privremene stečajne upravitelje, povjerenike u predstečajnom postupku i izvanredne povjerenike.

PODACI KOJI SE UPISUJU ZA d.o.o. – čl. 31. c ZSR-aOvaj članak je promijenjen na način da se dodaje bo-ravište i EUID za strane osobe te do kada je treća osoba ovlaštena za očitovanja volje i primanje pisme-na u ime društva. Propisuje se i obveza upisa podata-ka iz društvenoga ugovora ili izjave o osnivanju društ-va o načinu kako društvo objavljuje svoja priopćenja, ako ugovor, odnosno izjava sadržavaju te odredbe.

UPIS ADRESE ELEKTRONIČKE POŠTE – čl. 38. b ZSR-aZakonom je uvedena obveza za subjekte upisa da su dužni sudskom registru podnijeti zahtjev za upis adrese elektroničke pošte (kao i kasnije promjene) kako bi se omogućila lakša i brža komunikacija iz-među poslovnih subjekata/ subjekata upisa i sud-skog registra.Subjekt upisa dužan je najkasnije u roku od tri mjese-ca od upisa osnivanja podnijeti zahtjev za upis bar-em jedne adrese elektroničke pošte. Zahtjev za upis adrese elektroničke pošte može podnijeti zastupnik po zakonu koji je ovlašten za zastupanje subjekta upisa. To će biti omogućeno putem obrasca (ne pri-jave), čim se ostvare tehnički uvjeti.

PRIJAVA ZA UPIS – čl. 39. ZSR-aOvim člankom propisuje se u kojem obliku se može podnijeti prijava za upis, koja se prijava smatra elek-troničkom prijavom i za koje upise u registar se mora podnijeti elektronička prijava, a za koje se može pod-nijeti elektronička prijava kada se za to ostvare teh-nički uvjeti.Prema IZID ZSR-u brisane su odredbe o prijavi, pos-tupku te potvrdi o rezervaciji imena ili naziva.

PRILOZI UZ PRIJAVU - čl. 40 ZSR-a Preslike priloga i dokumenata koji su sastavljeni u elektroničkom obliku moraju biti istovjetni s izvornim ispravama ili dokumentima. Izvornik prijave i priloga, odnosno njihove prijepise ili ovjerene preslike, osoba koja ih je priložila, odnosno pretvorila u elektronički oblik dužna je čuvati najmanje deset godina od dana podnošenja prijave. Izmijenjenom odredbom raz-rađuje se oblik prijave za upis i isprava na koje se prijava poziva.

OKONČANJE LIKVIDACIJE: POHRANA I ČUVAN-JE POSLOVNIH KNJIGA – čl. 127. i čl. 382. ZTD-aŠto se tiče pohrane i čuvanja poslovnih knjiga nakon likvidacije trgovačkog društva, poslovi arhive pov-jeravaju se Hrvatskoj gospodarskoj komori, umjesto dosadašnje arhive suda. Prema članku 382. st. 4. ZTD-a poslovne knjige i do-kumentaciju društva likvidatori će predati na čuvanje Hrvatskoj gospodarskoj komori. Hrvatska gospodars-ka komora dužna je zaprimljene isprave čuvati i pos-tupati s njima u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Nak-nada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i doku-mentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, u iznosu koji pravilnikom odredi ministar nadležan za poslove pravosuđa. Pravilnik bi trebao biti donesen do 1. siječnja 2020.

UGOVOR O TAJNOM DRUŠTVU – čl. 148. ZTD-aMinistarstvo financija je inzistiralo na promjenama vezano za notifikaciju sklapanja ugovora o tajnom društvu te su uvedene promjene i u tom dijelu u svrhu utvrđivanja porezne obveze prilikom isplate dobiti (gubitka). Ako javni bilježnik ovjerava ugovor o tajnom društvu, mora jedan primjerak u roku 15 dana dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. Dakle, uvodi se obveza javnog bilježnika, odnosno poduzetnika da Ministarstvu financija, Poreznoj upra-vi dostavi ugovor o tajnom društvu, a sve s obzirom na to da tajni član ima pravo sudjelovanja u dobiti i gubitku poduzetnika te podatak o tajnom članu mora biti dostupan Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u svrhu utvrđivanja porezne obveze.

PRESTANAK DRUŠTVA PO SKRAĆENOM POS-TUPKU – čl. 472. a- 472. g ZTD-aZakonom se uvodi mogućnost prestanka društva po skraćenom postupku koja propisuje da društvo može prestati po skraćenom postupku bez likvidacije, ako


svi njegovi članovi suglasno donesu odluku o takvom prestanku društva.Primjena ove odredbe ide kod j.d.o.o. i d.o.o. Od stu-panja na snagu izmjena ZTD-a stranke pokazuju na-jveći interes upravo za takvu vrstu upisa iz sljedećih razloga: pojednostavljenje postupka, smanjenje troškova i brzina.Rokovi: 5 radnih dana za donošenje odluke od strane suda + 30 dana za prigovor od objave rješen-ja o prestanku društva + određeni rok za donošenje rješenja o brisanju (nije propisan) + 15 dana rok za žalbu na rješenje o brisanju.Odluka mora sadržavati:

– da društvo prestaje po skraćenom postupku bez likvidacije- tvrtka, sjedište, osobni identifikacijski broj i mat-ični broj subjekta društva koje na taj način prestaje– ukupni broj članova društva, uz navođenje imena i prezimena, prebivališta i osobnoga identifikaci-jskog broja, odnosno tvrtke, sjedišta te osobnoga identifikacijskog broja svakog člana- plan raspodjele imovine društva (navesti konkret-nu imovinu s točnim oznakama, npr. za nekretnine točan opis nekretnine, za vozila sve prijeko potre-bne podatke itd.)- izjavu svih članova društva: – da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima i bivšim radnicima društva niti drugih nepodmirenih obveza po osnovi radnog odnosa radnika i bivših radnika – da društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima– da se svaki član obvezuje podmiriti, solidarno sa svim ostalim članovima društva, sve preostale ob-veze društva, pokaže li se naknadno da one posto-je. Ova izjava strogo je osobna.

Odluka i izjave bez odgađanja objavljuju se na mrežnoj (internetskoj) stranici sudskog registra i u glasilu društva (ako ga društvo ima).Prijavi za upis prilažu se:

- odluka članova društva o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije, - izjave svih članova društva iz članka 472.a stavka 3. ovoga Zakona te - potvrda da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima,- objava odluke i izjava na internetskoj stranici sud-skog registra i glasilu društva.

Pritom valja naglasiti da registarski sud može zatražiti od članova dodatni dokaz kojim se potvrđuje istinitost navoda iz izjave iz članka 472.a stavka 3. ZTD-a, a može zatražiti i da članovi daju odgovarajuće osigu-ranje iz kojeg će se namiriti vjerovnici društva, po-kaže li se da je društvo imalo nepodmirene obveze prema vjerovnicima.Ako protiv rješenja o prestanku društva bez likvidaci-je nije podnesen prigovor ili sud odbaci ili odbije pod-

neseni prigovor, registarski sud će donijeti rješenje o brisanju društva iz sudskog registra i objaviti ga na internetskoj stranici sudskog registra. Prije samog brisanja društvo predaje na čuvanje poslovne knjige i dokumentaciju kao što je to propisano za likvidaciju po redovnom postupku.Specifičnost ovog instituta je da nakon brisanja društva iz sudskog registra za obveze društva koje je prestalo u skraćenom postupku bez likvidacije odgovaraju članovi društva solidarno cijelom svojom imovinom. Vjerovnici mogu tražbine koje su imali pre-ma društvu ostvariti prema članovima društva u roku od dvije godine od dana objave brisanja društva iz sudskog registra.Pravomoćnošću rješenja o brisanju društva iz sud-skog registra dijelovi imovine društva prelaze na članove društva suglasno planu raspodjele imovine, a ako neki dio nije tim planom raspoređen, tada na svakog od članova društva razmjerno sudjelovanju njegova poslovnog udjela u temeljnog kapitala društ-va.Prestanak društva po skraćenom postupku ne može se provesti za društva čiji predmet poslovanja obuh-vaća i djelatnosti za koje je zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela.Sudska pristojba: Nova Uredba o tarifi sudskih pristo-jbi od 1. lipnja 2019. (Narodne novine broj 53/2019.):- za j.d.o.o.: 30,00 kn za prijavu za upis + 30,00 kn za upis promjene podatka = 60,00 kn- za d.o.o.: 100,00 kn za prijavu za upis + 150,00 kn za upis promjene podatka = 250,00 knForma odluke i izjava: u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane isprave.U odnosu na dionička društva najvažnije promjene vezane za upis u sudski registar odnose se na:

UPIS PROMJENE U UPRAVI U SUDSKI REGISTAR – čl. 245. a ZTD-a

Briše se zakonska odredba da je uz prijavu za upis potrebno dostaviti javno ovjereni potpisi novih člano-va uprave.

ČLANOVI NADZORNOG ODBORA - čl. 255. ZTD-a

Nova odredba u odnosu na dionička društva i to ona društva dionicama kojih se trguje na uređenom tržiš-tu, najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti stručan u području računovodstva ili revizije financi-jskih izvješća.

PRIJAVA ZA UPIS – čl. 309., 316., 322. ZTD-a

Predviđene izmjene uvažavaju činjenicu da se is-prave mogu pohranjivati u sudu i u elektroničkom ob-liku, kao i da se isprave dostavljene u fizičkom obliku mogu pohraniti u elektroničkom obliku.U odnosu na jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću promjene vezane za upis u sudski registar odnose se na:


JEDNOSTAVNO DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU – čl. 390.a ZTD-aJedina odredba koja propisuje ustroj jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću je članak 390.a ZTD-a. Podredno se, ono što nije regulirano tom odredbom, primjenjuju odredbe ZTD-a o društvu s ograničenom odgovornošću.Promjene koje se odnose na jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću prije svega se odnose na odredbe o broju članova društva tako da od posljednjih izmjena ZTD-a broj članova jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću može biti najviše 5 (pet). Za takvo osnivanje društva moraju se koristiti obrasci zapisnika koje sastavlja javni bilježnik te se ne mogu koristiti nikakva odstupanja od obrazaca propisanih zakonom. Popunjeni obrazac zapisnika vrijedi kao popis članova društva, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva te sadrži izjavu kojom član uprave prihvaća imenovanje.

PODACI KOJI SE UPISUJU ZA ZADRUGE – čl. 35.a ZSR-aVezano za zadruge došlo je do promjena vezano za upis u sudski registar u dijelu podataka koji se upisuju za zadruge tako da se izmijenjenom odredbom pro-pisuje da se odgovornost zadrugara upisuje u sudski registar, ako je tako propisano pravilima zadruge.

BRISANJE SUBJEKTA I LIKVIDACIJSKA MASA - čl. 70.e ZSR-aDetaljnijom razradom odredaba o brisanju subjekta upisa koji se nije uskladio sa zakonom, kao i odred-be o naknadno pronađenoj imovini uklonjene su nejasnoće oko primjene tih odredaba u praksi.Ono što je osobito značajno za postupke koji se vode nakon brisanja subjekta iz sudskog registra je određivanje likvidacijske mase kao novog subjekta upisa, a time i novog subjekta sposobnog za sudjelo-vanje u svim postupcima. Ove odredbe rezultat su potrebe za rješenjem brojnih situacija u praksi koje bi se javljale nakon brisanja društva iz sudskog reg-

istra, a poslije čega bi se utvrdilo da društvo koje je bilo likvidirano ima imovinu, tzv. naknadno pronađena imovina. Izmjenama ZSR-a uvodi se odredba o naknadno pronađenoj imovini društva te se zakonom definira likvidacijska masa kao nositelj prava vlasništva i drugih prava te se u ime i za račun likvidacijske mase mogu voditi sporovi, ako zakonom nije drukčije određeno. Time se omogućuje rješavanje pitanja vlasništva imovine društva i nakon što je ono formalno prestalo postojati.

Dakle, propisano je da se likvidacijska masa upisuje u registar kad je to propisano ovim odnosno poseb-nim zakonom, a upisuje se ako je pravna osoba pre-stala postojati, osim ako nije prestala zaključenjem stečajnog postupka. Likvidacija imovine brisanog subjekta upisa provodi se uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje likvidacija trgov-ačkih društava. Likvidacijska masa nositelj je prava vlasništva i drugih prava. U ime i za račun likvidaci-jske mase mogu se voditi sporovi, ako zakonom nije drukčije određeno. Upis ovog subjekta upisa također ovisi od tehničkih preduvjeta – prilagodbi programa.Trenutno je u zadnjoj fazi izrade Pravilnik o načinu upisa u sudski registar koji će detaljnije propisati ob-lik sudskog registra, način vođenja i upisa u registar, osiguranje i čuvanje registarskih podataka, sadržaj i oblik prijave za upis, sadržaj drugih propisanih obrazaca i šifriranih oznaka, kao i druga pitanja važna za vođenje registra i korištenje informatičke tehnologije.

Na kraju valja još jednom ponoviti i naglasiti da će sva zakonska rješenja biti u punoj funkciji čim se ost-vare tehnički preduvjeti. Zakonski okvir postoji. Sada je važno da se zakonski okvir dopuni kvalitetnim i primjerenim tehničkim rješenjima koja su potpuna i sveobuhvatna. Djelomična i nepotpuna tehnička rješenja, koja se ponekad implementiraju na brzinu, nisu opcija za ovako složen sustav kao što je sudski registar.


Martin Diviš, LL.B., javni bilježnik, Semily i Martin Říha, javni bilježnik, Plzeň, Češka Republika

Javni bilježnici provode upise u javni registaru Češkoj Republici

Cilj ovog rada je predočiti pravni okvir upisa u javne upisnike, koje u Češkoj odnedavno provode javni bilježnici bez sudjelovanja registarskih tijela.

Pored opisa pozitivnih propisa u ovome članku želi se vrijednosno ocijeniti ovaj institut iz perspektive javnih bilježnika te prenijeti praktična i statistička saznanja.

A. Uvođenje i zakonodavna rješenjaZakonodavni okvir upisa koje obavljaju javni bilježnici (tzv. izravni upisi) donesen je u kontekstu opsežnog projekta modernizacije privatnog prava s prijelazom 2012. na 2013. godinu, odnosno donošenjem odgo-varajućih propisa koncem 2012. godine koji su stupili na snagu 1. siječnja 2014. Za izravne upise relevantni su sljedeći propisi:- Zakon br. 304/2013. Zbirka propisa o javnim registri-ma pravnih i fizičkih osoba (ZPJR), koji javnim biljež-nicima daje ovlasti provoditi izravne upise- Zakon br. 358/1992. Zbirka propisa o javnim bilježni-cima i javnobilježničkim poslovima (ZJB), koji uređuje obveze javnog bilježnika pri upisu u javne upisnike, kao i- Zakon br. 549/1991. Zbirka propisa o sudskim pri-stojbama (Zakon o sudskim pristojbama), koji na novi način uređuje sudsku pristojbu za izravne upise koje provode javni bilježnici.Izravni upisi započeli s primjenom 15. svibnja 2015., i to nakon relativno dugog pripremnog razdoblja u kojem su stvarane pretpostavke za rad, osobito u po-gledu optimizacije tehničkih uvjeta i softverskih po-stavki mrežnog sustava registarskih sudova.

B. Dualizam registarskih upisaUvodno treba naglasiti kako izravni upisi koje provo-de javni bilježnici predstavljaju jedan od načina upisa (a ne jedini način) upisa u javne registre. Pored izrav-nih upisa postoji i institut upisa koji na zahtjev stranke u punom opsegu provodi registarski sud.Posljedično je nastao određeni dualizam jer isti upis s jednakim pravnim učincima može biti izvršen na dva načina, i to rješenjem registarskog suda ili temeljem izravnog upisa koje provode javni bilježnici.

Izbor načina upisa u potpunosti pripada stranci – podnositelju zahtjeva, pri čemu zakonodavac nijedan od načina ne stavlja u povlašteni položaj. Odbije li javni bilježnik poduzeti upis u javni registar, podnositelju zahtjeva preostaje mogućnost obratiti se sa zahtjevom sudu. Odluka o odbijanju zahtjeva od strane javnog bilježnika nije obvezujuća za sud. Takva je situacija, međutim, iznimno rijetka jer javni bilježnik poučava stranke o tome koje isprave valja priložiti te je u pravilu već u stadiju izrade nacrta u mogućnosti provjeriti i sugerirati izmjenu kako bi se spriječile komplikacije ili otezanje postupka upisa.

C. Upisi u javne registre od strane sudova

Do 15. svibnja 2015. upisi u javne registre bili su is-ključivo u nadležnosti općinskih sudova te se i dalje mogu provoditi na taj način.Sudovi provode upise temeljem podnesenog zahtje-va ili bez zahtjeva stranke. Potonje se primjenjuje u slučajevima kada je prijeko potrebno provesti postu-pak usklađenja registarskog upisa i stvarnog stanja1. Registarski je sud obvezan odlučiti o podnesenom prijedlogu u roku od pet radnih dana od zaprimanja. Ako istekom tog roka ne bude doneseno rješenje, do-lazi do primjene tzv. fiktivnog upisa, što znači da se početkom zakašnjenja nadležnog tijela zatraženi upis smatra provedenim. To se pravilo, dakako, ne primjenjuje u slučajevima kada prijedlog sadrži nedostatke te je sud zatražio ispravak prijedloga. Fiktivni upis ne primjenjuje se ni kada se, primjerice, radi o upisu preoblikovanja. Sud je, doduše, obve-zan odlučiti u roku bez odgode, ali nepoštivanje roka

1 § 78. ZPJR-a

STRUČNI RAD


ne uzrokuje pravnu posljedicu da se zahtijevani upis smatra provedenim.Registarski upisi koji se temelje na javnobilježničkim ispravama, bili su i prije uvođenja izravnih upisa, te i dalje ostaju, u privilegiranom položaju. Kada je re-gistarskom sudu podnesen zahtjev koji se temelji na javnobilježničkoj ispravi u kojoj je javni bilježnik potvr-dio kako je poduzimanje radnje u skladu s propisima te da je udovoljeno svim pretpostavkama za upis, sud više ne ispituje prijedlog u sadržajnom smislu. Uloga suda se u takvom slučaju svodi na formalno ispitivanje javnobilježničke isprave, odnosno ispitiva-nje udovoljava li priložena isprava formalnim pretpo-stavkama za valjanost javnobilježničke isprave. Osim toga, upis može biti izvršen u pojednostavljenom obliku, odnosno bez donošenja rješenja u pisanom obliku.Zahtjevi za registarski upis na temelju javnobilježnič-kih isprava bili su, dakle, i prije uvođenja izravnog upisa, u povlaštenom režimu u usporedbi s ostalim zahtjevima za upis.Kako je za sadržajnu valjanost upisa ionako odgo-voran javni bilježnik, iz ove se perspektive obveza provođenja registarskog postupka učinila kao suviš-na. Spomenuti je aspekt bio jedan od ključnih argu-menata za uvođenje izravnih upisa od strane javnog bilježnika.

D. Upisi u javne registre koje provode javni bilježnici

1. Stvarni opseg izravnih upisaJavni su bilježnici nadležni provoditi izravne upise u jednakom opsegu kao i registarski sudovi, pri čemu zakonodavac nije odredio niti jedan slučaj u kojem bi isključivo nadležan bio sud ili javni bilježnik. Javni bilježnici smiju, prema tome, provoditi prvi upis pri osnivanju, obavljati upis brisanja u slučaju likvidaci-je kao i upis svih izmjena, uključujući statusne pro-mjene zbog prekograničnih preoblikovanja. Upisi se, jednako tako, ne odnose isključivo na sudski registar trgovačkih društava, iako su ti upisi u praksi najčešći.Ovlasti javnih bilježnika odnose se i na upise u druge javne registre (registar udruga, registar zaklada, re-gistar vlasnika stambenih jedinica, registar instituta i društava od opće koristi2). Valja imati na umu kako u Češkoj Republici u ovom smislu postoji samo katastar, a upis koji provodi javni bilježnik u katastar nije moguć.Ograničenje mogućnosti primjene izravnih upisa po-stoji jedino kad je riječ o slobodnom odabiru stranke (ovlaštene osobe, u pravilu osobe ovlaštene na za-stupanje trgovačkog društva).

2. Javnobilježnička isprava o pravnom posluDaljnja je pretpostavka da se upis mora temeljiti na zahtjevu stranke koji se unosi u javnobilježnički zapi-snik. Takvim su uređenjem isključeni upisi koji se pro-

2 Op. prev.: doslovan prijevod.

vode po službenoj dužnosti pa time i dalje pripadaju u isključivu nadležnost sudova, kao i upisi koji se ne temelje na javnobilježničkim zapisnicima (javnobiljež-nički isprava načinjena na zahtjev stranke3).To znači da javni bilježnik ne može upisivati činjenice koje proizlaze iz privatnih isprava, odnosno koje se ne temelje na javnobilježničkim ispravama4.Međutim, valja istaknuti kako unatoč tome izravni upi-si nisu ograničeni isključivo na one slučajeve u kojima zakonodavac propisuje izradu javnobilježničke ispra-ve. Izravni upis moguć je primjerice i kada stranka svojevoljno odabere kvalificiranu formu za poduzi-manja pravne radnje kako bi osigurala razinu pravne sigurnosti iznad propisanog minimuma. U formalnom pogledu javnobilježnička isprava o poduzetoj radnji mora sadržavati odluku javnog bilježnika o postojanju pretpostavki za izradu javnobilježničkog zapisnika5. Riječ je o odluci javnog bilježnika kojom utvrđuje je li pravna radnja u skladu s propisima i internim aktima trgovačkog društva (osnivački akt), te smatra li da su ispunjene ostale materijalne i formalne pretpostavke za provedbu upisa u registar trgovačkih društava.

3. „Nadležnost“ za provedbu upisaZa izradu javnobilježničkih isprava o predmetnim pravnim radnjama nije propisana posebna mjesna, niti ikakva druga nadležnost.Prema tome, stranka može zahtijevati izradu potreb-nih isprava od javnog bilježnika prema vlastitom izbo-ru, odnosno bez obzira na sjedište pravne osobe. Na nastavni izravni upis primjenjuje se načelo „personal-ne“ nadležnosti, prema kojoj će jedino javni bilježnik koji je primio zahtjev za poduzimanje radnje na zapi-snik biti nadležan za provedbu izravnog upisa. To se pravilo na odgovarajući način primjenjuje na registarske upise koji se temelje na više javnobiljež-ničkih isprava. Ako koja od javnobilježničkih isprava potječe od drugog javnog bilježnika, izravan upis bit će isključen6.

4. Javni bilježnik kako registarski sudacJavni bilježnik izravnim upisom u javni registar na-domješta odlučivanja kao radnju registarskog suca,

3 Javnobilježnička isprava o pravnom poslu ili potvrda zaključka tijela pravne osobe.

4 U praksi se ovaj uvjet pokazao kao vrlo prijeporan jer postoji niz situacija u kojima nije nedvosmisleno jasno koja od više skupina činjenica predstavlja činjenični temelj za izradu javnobilježničke isprave.

Kao primjer moglo bi se navesti situaciju u kojoj javni bilježnik na zahtjev stranke izrađuje javnobilježničku ispravu o ustupu poslovnog udjela. Nejasnoća postoji kada je prema društvenom ugovoru za valjanost ustupa prijeko potrebna suglasnost skup-štine društva (koja mora biti sastavljena u obliku javnobilježničke isprave), a do prijenosa zapravo dolazi tek nakon sklapanja ugo-vora za koji više nije propisana forma javne isprave. Praksa se u ovom pogledu pretežno oslanja na tumačenje da kada je za va-ljanost ugovora o ustupu poslovnog udjela potrebna suglasnost skupštine trgovačkog društva u formi javnobilježničke isprave, izravni upis može uslijediti i pod pretpostavkom da do ustupa dolazi temeljem ugovora o ustupu koji je sastavljen kao privatna isprava.

5 § 108. ZPJR-a6 § 110. ZPJR-a


iako formalno ne donosi rješenje stricto sensu. Una-toč tome, činjenica upisa de facto predstavlja rješe-nje kojim se u potpunosti udovoljava zahtjevu za pro-vedbu upisa u sudski registar. U pogledu izvršavanja javnih ovlasti između javnog bilježnika koji provodi upis i suda nema razlike. Javni je bilježnik u punom opsegu odgovoran za valjanost sadržaja upisa koji je proveo.On je prije svega odgovoran za to da su mu dostav-ljene sve zakonom propisane isprave, da sve prilo-žene isprave udovoljavaju materijalnim i formalnim pretpostavkama za valjanost, da priložene isprave dokazuju činjenice relevantne za upis, da su isprave sastavljene na stranom jeziku opremljene odgovara-jućim prijevodom, da su isprave pohranjene u zbirci isprava kao i spisu registarskog suda te zaključno, da je sudska pristojba pravodobno i uredno naplaćena i proslijeđena državi.

E. Radnje koje je potrebno poduzeti prije upisa U sljedećem ćemo dijelu pozornost obratiti stupnjevi-ma postupka i njihovu kronološkom redoslijedu.

1. Izrada javnobilježničke isprave o pravnom posluPrvi korak je izrada javnobilježničke isprave koja se odnosi na činjeničnu osnovu prijedloga za upis u sud-ski registar. U praksi se najčešće radi o pravnim rad-njama osnivanja trgovačkog društva ili ovjere odluka tijela pravne osobe, odnosno jedinog člana društva pri izvršavanju njegovih ovlasti kao člana skupštine trgovačkog društva.Javni je bilježnik obvezan u zapisniku utvrditi da je udo-voljeno zakonom propisanim pretpostavkama za upis.Nakon izrade zapisnika neće biti daljnjih provjera ispravnosti, pa niti od strane registarskog suda.

2. Zahtjev za izravan upisNakon što je izrađen javnobilježnički zapisnik, potre-ban je zahtjev stranke za provedbu izravnog upisa kao nužna pretpostavka za poduzimanje radnje. Za taj zahtjev nisu propisane formalne pretpostavke. Suprotno tome, zahtjev za upis u registar od strane suda mora biti sastavljen u pisanom obliku; za upis su pored toga posebno propisani obvezni standardi-zirani obrasci7.Što se sadržaja tiče, iz zahtjeva za izravan upis mora biti razvidno da stranka zahtijeva upravo izravan upis te koje činjenice treba upisati8.Prepušteno je ocjeni javnog bilježnika koliko detaljan zahtjev mora biti u odnosu na sadržaj traženog upisa.Iz perspektive javnog bilježnika zahtjev predstavlja sigurnost za slučaj da bude pozvan dokazivati je li zahtjev za upis podnijela ovlaštena osoba te odgova-ra li provedeni upis postavljenom zahtjevu.

7 Obrasci će biti ispunjeni i online, a dostupni su na mrežnoj stra-nici Ministarstva pravosuđa Češke Republike www.justice.cz (pregledano 10. travnja 2017.).

8 Za slučaj da se zahtijeva upis svih činjenica navedenih u javno-bilježničkom zapisniku, osim posebno izuzetih činjenica.

Zakonodavac u određenim procesnim slučajevima određuje rokove za postupanje suda (npr. šest mje-seci za prvi upis trgovačkog društva nakon njegova osnivanja, dvanaest mjeseci od stupanja na snagu preoblikovanja itd.), a to je dovelo do razmatranja pi-tanja o tome koje je značenje predočenja zahtjeva za udovoljavanje navedenom roku.Analiza tog pitanja dovela je do zaključka da zahtjev za izravan upis nije ekvivalentan zahtjevu upućenom sudu, te ako je cilj udovoljiti propisanom roku, ne bi bilo dovoljno predočiti prijavu, već bi sam upis morao uslijediti.

3. Prilaganje isprava Iako se izravni upis provodi na temelju javnobiljež-ničke isprave o poduzetoj radnji, prije samog upisa često će biti potrebno dostaviti dodatne isprave.Tako su primjerice za određivanje nove osobe ovla-štene na zastupanje u društvu s ograničenom odgo-vornošću, pored rješenja u obliku (u ovom slučaju fakultativnog) javnobilježničkog zapisnika, potrebne i pisane izjave novoimenovanih osoba ovlaštenih na zastupanje da udovoljavaju pretpostavkama za obavljanje ove dužnosti, da su suglasne s objavom njihovih osobnih podataka te odgovarajuća policijska svjedodžba.Daljnji tijek postupanja ovisi o tome jesu li spomenute dodatne isprave dostavljene javnom bilježniku već u trenutku izrade javnobilježničke isprave o pravnom poslu ili se naknadno prilažu.

a) Prilaganje isprava u trenutku izrade javnobilježnič-ke isprave o pravnom posluKada su već u trenutku izrade javnobilježničke ispra-ve o pravnom poslu dokazane sve relevantne činje-nice9 te priložene isprave kojima se dokazuju činje-nice čiji se upis traži, upis u sudski registar moguć je neposredno nakon sastavljanja javnobilježničke isprave.Kao primjer može poslužiti slučaj kada stranka tra-ži promjenu sjedišta društva. Pored javnobilježničke isprave o pravnom poslu bit će potreban izvadak iz zemljišnih knjiga kao i suglasnost vlasnika nekretnine s postavljanjem sjedišta društva.Kada su te isprave priložene već u trenutku izrade javnobilježničke isprave, bit će ispunjene i sve pret-postavke za provedbu upisa.

b) Prilaganje isprava nakon izrade javnobilježničke isprave o pravnom posluNešto je složenija situacija kada se nedostajuće isprave naknadno prilažu zahtjevu. Kao primjer može poslužiti slučaj povećanja temeljnog kapitala u kojem se prvo donosi odluka u obliku javnobilježničke ispra-ve, a članovi društva nakon toga preuzimaju obvezu dodatnih uloga koje tek tada i mogu uplatiti.Najčešći slučaj u praksi je osnivanje trgovačkog druš-

9 § 113. ZPJR-a


tva. Ovdje se prvo izrađuju javnobilježničke isprave o osnivanju, a nastavno mora biti ispunjen cijeli niz obveza (prijava odgovarajućem tijelu, uplata temelj-nih uloga, itd.). U tim slučajevima javni bilježnik, na-kon što mu se dostave sve prijeko potrebne isprave, sastavlja javnobilježnički zapisnik, tzv. „potvrdni za-pisnik10“ kojim konstatira da su mu dostavljene preo-stale potrebne isprave te da su ispunjene sve nužne pretpostavke za provedbu izravnog upisa11.Taj javnobilježnički zapisnik javni bilježnik sastavlja u odsutnosti stranaka te njime potvrđuje koje su mu isprave dostavljene i koje činjenice su njime dokaza-ne za potrebe izravnog upisa.

4. Sudska pristojba za izravan upisIako je u tijeku zakonodavnog postupka bilo razma-tranja o tome trebaju li izravni upisi biti u potpunosti oslobođeni naplate sudske pristojbe, ova zamisao u konačnici nije naišla na dovoljnu podršku. To znači da su i izravni upisi koje provode javni bilježnici također predmet sudske pristojbe (iako u manjem iznosu). Na javne je bilježnike prenesena odgovornost za ispravan obračun pristojbe, njezinu naplatu od stran-ke te njezinu uplatu u korist države (Registarskog suda).Javni bilježnik (kao obveznik uplate) dužan je na-platiti pristojbu od stranke u roku od deset dana od podnošenja zahtjeva za izravan upis. Ne bude li ta obveza ispunjena upis neće biti moguć.Javni bilježnik dužan je naplaćenu pristojbu proslije-diti na račun Registarskog suda u roku od petnaest dana od upisa u Registar.Trošak eventualne kazne za nenaplaćenu sudsku pri-stojbu snosit će isključivo javni bilježnik. Ako javni bilježnik kasni više od četiri dana s uplatom, registarski sud će mu rješenjem naložiti naplatu izno-sa od 20 % pristojbe.

5. Obrada upisaUnos novih podataka u javni upisnik provodi se elektronički, putem sigurnog pristupa, korištenjem posebnoga sigurnosnog tokena i certifikata. Pokreta-njem postupka i generiranjem poslovnog broja one-mogućeno je da drugi javni bilježnik poduzima radnje upisa vezane za isti subjekt. Sustav je tako ustrojen da se za pojedino društvo može voditi samo jedan postupak u istom trenutku12.Sustav javnih registara povezan je s imenikom gra-đana i subjekata te iz tih registara preuzima identifi-kacijske podatke koje treba unijeti za osobe (datum rođenja, broj rođenja/ identifikacijski broj, adresu sta-novanja/ sjedište i poslovna adresa). Na taj način pogreške u prepisivanju podataka u pre-

10 Javnobilježnički zapisnik u skladu s § 80. ZJB-a.11 § 80. ZJB-a.12 Kada je za pojedini subjekt već pokrenut određeni postupak te

javnom bilježniku pri pokušaju poduzimanja određene radnje ve-zane za taj subjekt bude uskraćen pristup sustavu, javni bilježnik će putem aplikacije primiti povratnu informaciju o subjektu, od-nosno postupku u tijeku.

težnoj mjeri su isključene. Do takvih pogrešaka može doći jedino unošenjem podataka o inozemnim prav-nim ili fizičkim osobama za koje podatci nisu već une-seni u imenike građana, odnosno subjekata.Sustav omogućuje da se u pripremnoj fazi upisa u svakom trenutku na zaslonu računala vidi pretpre-gled izvatka iz sudskog registra za trgovačko druš-tvo, pri čemu je istaknuta svaka do toga trenutka pri-premljena izmjena, što također pridonosi uklanjanju mogućih izvora pogrešaka.Osim toga, sustav sadrži daljnje mehanizme auto-matske kontrole (usporedba zbroja vrijednosti uloga s iznosom temeljnog kapitala, popunjenost obveznih rubrika itd.).13

Ako unatoč tome budu uneseni podatci za koje je oči-gledno da su netočni (pogreške u pisanju, pogreške u izračunu), sustav omogućuje ispravak pogreške, na što je ponovo ovlašten jedino onaj javni bilježnik koji je izvršio izravan upis.

6. Upis ispravaParalelno s unošenjem podataka javni bilježnik unosi u elektroničkom obliku i sve isprave na kojima se te-melji upis. Isprave se unose s jedne strane u zbirku isprava (koja je javno dostupna elektroničkim putem) te u registarski spis (javno dostupan, ali samo pri Re-gistarskom sudu).Glavna isprava je elektronički prijepis javnobilježnič-kog zapisnika, čemu se prilažu druge isprave koje zakonodavac propisuje. Među tim ispravama razlikuju se one isprave koje će biti objavljene u zbirci isprava od onih koje se pohra-njuju u sudskom spisu.Među dokumente koji su pohranjeni u spisu spada-ju, među ostalim, ugovori o ustupu poslovnog udjela, policijske svjedodžbe, izvadci iz registra trgovačkih društava, dozvole za postavljanje sjedišta trgovač-kog društva ili zemljišnoknjižni izvadci.14 Sve to pro-vodi se isključivo elektroničkim putem. Jedino u iznimnim slučajevima moguće je isprave predati u zbirku isprava ili spis pri Registarskom sudu u papirnatom obliku, i to onda kada pismeno dodu-še jest konvertirano u elektronički oblik, ali njegova veličina prelazi maksimalni obujam podataka koji je utvrđen za online pohranjivanje. Takvi slučajevi se u praksi javljaju najčešće onda kada se upis treba te-meljiti na potvrdi od nekoliko stotina stranica u svrhu, primjerice, procjene vrijednosti imovine prilikom pre-oblikovanja trgovačkog društva.

7. Provedba upisaČim je upis na propisan način pripremljen, može biti i proveden. Upis slijedi dvostupanjskom potvrdom, pri čemu do upisa dolazi u realnom vremenu.To znači da sustav neposredno nakon izvršenog uno-

13 Tako primjerice kod unošenja vrijednosti poslovnih udjela za društvo s ograničenom odgovornošću sustav kontrolira odgova-raju li navedeni udjeli zbrojeno iznosu temeljnog kapitala.

14 § 114. ZPJR-a


sa generira aktivni izvadak iz sudskog registra trgo-vačkih društava iz kojeg su vidljive promjene.

8. Pravna pouka sudionicima pravnog posla i oso-bama kojih se radnja tičeNakon provedbe upisa u Registar javni je bilježnik dužan upoznati sve osobe na koju se upis odnosi, kao i druge osobe kojih se ta radnja tiče o provede-nom upisu15. Pravnu pouku potrebno je prema tome pružiti pravnoj osobi te svim brisanim, odnosno upisanim fizičkim osobama, i to dostavom, odnosno predajom aktivnog izvatka iz sudskog registra.Imajući u vidu okolnost da se izravni upisi provode u realnom vremenu, drugim riječima da sustav odmah generira novi izvadak, izvadak iz kojeg su vidljive promjene može biti neposredno predan podnositelju zahtjeva kao i ostalim sudionicima radnje.

9. Prosljeđivanje uplate sudske pristojbeJavni je bilježnik nadalje obvezan Registarskom sudu proslijediti sudsku pristojbu koju je prethodno napla-tio od podnositelja zahtjeva. Uplata se obavlja putem računa za treće osobe16.

10. Nagrada javnog bilježnika za izravne upiseZa izravni upis javnom bilježniku pripada nagrada koja zajedno s porezom na dodanu vrijednost iznosi oko 13,50 eura. Za izradu potvrdnoga javnobilježnič-kog zapisnika17 nagrada iznosi približno 45,00 eura.Riječ je o nagradi koja je povezana s upisom. Pored toga valja uračunati i izradu javnobilježničke isprave o poduzetoj radnji izravnog upisa.

F. Pravna sredstvaProvedbu izravnog upisa ne provjerava sud, a u slu-čaju kada javni bilježnik provodi izravan upis, sud ne provjerava ni činjeničnu ispravnost upisa. Javni je bi-lježnik isključivo odgovoran za cijeli postupak upisa. Kako se provedba izravnog upisa provodi bez pisa-nog rješenja, protiv njega ne postoji redovno ili izvan-redno pravno sredstvo. 1. Ispravak očitih pogrešakaJavni bilježnik koji je proveo upis može u svako vri-jeme ispraviti pogreške u pisanju ili izračunu, kao i druge očite pogreške, i to bez zahtjeva stranke.Nakon provedenog ispravka javni je bilježnik dužan obavijestiti osobe kojih se promjena tiče dostavom aktivnog izvatka iz sudskog registra.2. Pravna zaštita upisanih osoba u odnosu na upi-se koje je proveo javni bilježnikAko se osoba na koju se provedeni upis javnog bi-

15 § 115. ZPJR-a16 § 7.a Zakona br. 549/1991, Zbirka propisa o sudskim pristojbama.17 Op. prev.: v. Ad E, 3.b „Prilaganje isprava nakon izrade javnobi-

lježničke isprave o pravnom poslu“.

lježnika odnosi tome upisu protivi, ovlaštena je putem Registarskog suda ishoditi brisanje, odnosno izmje-nu provedenog upisa, odnosno uspostavu prijašnjeg stanja.Osoba na koju se upis odnosi može ishoditi taj ispra-vak na jednak način na koji bi mogla kao da je upis proveo Registarski sud18.

3. Uklanjanje neusklađenosti upisa u Registar po službenoj dužnostiKad kao posljedica upisa nastane nesklad između upisanoga i stvarnog stanja, Sud je i bez postavlje-nog zahtjeva ovlašten pokrenuti postupak kako bi se neusklađenost uklonila.Registarski će sud prvo trgovačkom društvu na koje se ispravak odnosi odrediti primjereni rok za ispra-vak. Ako trgovačko društvo unatoč tome ne poduz-me odgovarajuću radnju, Sud može odrediti kaznu te ovisno o težini i značenju utvrđenog nesklada između upisanoga i stvarnog stanja, unesene podatke izmije-niti, brisati ili odlučiti o prestanku društva.

4. Uklanjanje neusklađenosti upisa na zahtjevTi postupci mogu biti pokrenuti i na zahtjev stranke, pri čemu je zakonodavac za takav slučaj propisao dodatne pretpostavke koje moraju biti ispunjene.U tom smislu je zahtjev moguće istaknuti unutar tri godine od provedenog upisa, a podnositelj zahtjeva dužan je dokazati pravni interes za ispravak, čime prava trećih osoba stečena u dobroj vjeri ne smiju biti dovedena u pitanje.Konačno, upis na koji se zahtjev odnosi mora biti pro-veden na temelju rješenja koje je nezakonito ili protiv-no osnivačkom aktu društva.

5. Stegovna odgovornost javnog bilježnikaParagraf 4. Zakona br. 82/1998., Zbirka propisa o od-govornosti pri izvršavanju javnih ovlasti donošenjem rješenja ili manjkavim obavljanjem javne službe iz-mijenjen je u vezi s izravnim upisima. Tom izmjenom proširena je odgovornost države u vezi sa službom javnog bilježnika pri poduzimanju izravnih upisa.Temeljna misao ovog zakona je da država odgovara za štetu koju javni bilježnik počini (primjerice izravnim upisom) te da će izvršiti naknadu kako bi je povratno naplatila od javnog bilježnika.

G. Prednosti izravnih upisaIzravni su upisi bez sumnje donijeli prednosti za dr-žavu i javnost.Te se prednosti mogu sažeti u sljedećim točkama:

1. Rasterećenje sudovaIzravnim upisima na javne bilježnike prenesen je zna-čajan dio posla Registarskog suda. Javni bilježnici se pored samog upisa bave cijelim nizom daljnjih radnji

18 § 117. ZPJR-a


administrativnog karaktera, primjerice dopunjava-njem isprava u zbirci isprava ili registarskom spisu, naplatom i prosljeđivanjem sudske pristojbe kao i davanjem pravne pouke svim sudionicima pravnog posla o upisu. Ovom je mjerom omogućeno učinko-vitije korištenje ljudskih potencijala na Sudu koji se sada može u većoj mjeri posvetiti „čišćenju“ registra od dugotrajno disfunkcionalnih društava. Na temelju dostupnih statističkih podataka moguće je stvoriti predodžbu o tome koliko značajan dio registarskih poslova čine izravni upisi.Od tehničke nadogradnje, dakle od svibnja 2015. go-dine do kraja veljače 2017., javni su bilježnici proveli ukupno 94.286 izravnih upisa (od čega 45.221 prvih upisa - osnivanja, 42.084 upisa izmjena, 93 upisa bri-sanja trgovačkih društava i 206 upisa promjena prav-noustrojstvenog oblika). Javni bilježnici mjesečno provode oko 4000 upisa, pri čemu ta brojka pokazuje tendenciju rasta.Udio javnih bilježnika u ukupnoj cjelini upisa u Sudski registar19 iznosio je od svibnja 2015. do kraja srpnja 2016. ukupno 25,8 %. Već u (pojedinačno promatra-no) srpnju 2016. iznosio je 30,3 %, a u srpnju 2016.20 čak 33,3 %. Prema procjenama aktualnog stanja broj se vrti oko 40 % ukupnog broja (uzimajući u obzir rast broja izravnih upisa).2. Brzina, učinkovitost i transparentnost

Iz perspektive praktičnosti za korisnika izravni su upisi donijeli značajno ubrzanje registarskih upisa koji sada (nakon podrobne pripreme) mogu uslijediti neposredno nakon sklapanja pravnog posla i u re-alnom vremenu. U praksi je tako moguće u jednom danu osnovati i upisati društvo s ograničenom odgo-vornošću. Brzina upisa vjerojatno najviše dolazi do izražaja u pravno i gospodarski zahtjevnim slučaje-vima, kao primjerice pri preoblikovanjima trgovačkih društava, za čiji upis temeljem sudskog zaključka nije predviđen rok čije propuštanje bi automatski dovelo do (fiktivnog) upisa.Mogućnost da se u okviru pripremnih radnji za skla-panje pravnog posla u izravnoj komunikaciji s javnim bilježnikom razjasne sporna pitanja i moguće kompli-kacije donijela je višu razinu transparentnosti i pravne sigurnosti za građane.

19 Ovdje je riječ o postupcima koji se pokreću na zahtjev svih upisanih subjekata, dakle uključujući udruženja, fizičke osobe, suvlasnike zgrade, kod kojih zakonodavac u pravilu uopće nije propisao obveznu formu javnobilježničke isprave, a kada i jest, onda samo u ograničenom opsegu.

20 Op. prev.: vjerojatno redakcijska omaška.

Pored statističkih podataka, činjenica da se stranke i u slučajevima u kojima nije predviđena obvezna for-ma javnobilježničke isprave (kao primjerice promjena osobe ovlaštene na zastupanje), češće obraćaju jav-nom bilježniku, ukazuje na rastući interes javnosti za izravne upise.

3. Umanjeni iznos osnovice za sudsku pristojbu

Prednosti je moguće pronaći i na drugim područji-ma. Sudska je pristojba niža kod izravnog upisa nego kod upisa putem suda. Tako pristojba kod osnivanja društva u slučaju kada upis provodi sud iznosi otprili-ke 222 eura, dok za izravni upis putem javnog biljež-nika iznosi oko 100 eura. Za osnivanje dioničkog društva odgovarajuća će pristojba iznositi 440 eura za postupak putem suda, odnosno 300 eura za izravan upis. Za upis izmjene pristojba će iznositi 74 eura za postupak putem suda, odnosno 37 eura za izravan upis. Nakon godinu i pol od uvođenja instituta izravnih upi-sa može ga se ocijeniti kao izuzetno pozitivnu refor-mu koja je nailazila i nailazi na izvanredno afirmativne reakcije javnosti.Razmatrajući dobra iskustva s ovom nadležnosti ne može se isključiti ni moguće proširenje na druga po-dručja.Brzina, transparentnost, stručno vođenje i kvaliteta s kojom javni bilježnici poduzimaju izravne upise jačaju uvjerenje države, stručnjaka i javnosti da su javni bi-lježnici mogu ovladati registarskim poslovima jedna-kom kvalitetom kao i sudovi, ali značajno učinkovitije, pri čemu se potonja posljedica ostvaruje razmjerno ekonomično za državu.

O autorima:

Prilog su izradili: mag. iur. Martin Diviš, LL.B., javni bilježnik, Semily, Češka Republika i mag. iur. Martin Říha, javni bilježnik, Plzeň, Češka Republika. Prilog je stavljen na raspolaganje Austrijskoj javnobi-lježničkoj komori i Hrvatskoj javnobilježničkoj komori. Za izradu hrvatskog prijevoda korišten je prijevod s češkog na njemački jezik, objavljen u časopisu Au-strijske javnobilježničke komore Notarzeitschrift (NZ) 2017/1 Na hrvatski jezik preveo je Filip Milak, mag. iur., struč-ni savjetnik za međunarodnu suradnju i odnose s jav-nošću Hrvatske javnobilježničke komore.


STRUČNI RAD

Salzburg je već tradicionalno, svake go-dine u travnju, mjesto okupljanja javnih bilježnika iz Europe. Uvijek orijentirani na problematiku s kojom se susrećemo i na budućnost naše profesije, Europski dani javnih bilježnika u Salzbugu profilirali su se kao izvrstan pokazatelj predstojećih izazova u javnom bilježništvu. Od 25. do 26. travnja 2019. održani su tako i 31. europski dani javnih bilježnika o temi ,,Princip Europe – ambicije i realizacija’’.

1. Europa na ispitu

Europska unija (EU), ali i cijela Europa u današnje vrijeme su na ispitu. Brexit, izbjeglice, migracije, problem identifika-cije, dugovna i financijska kriza, zaštita vrijednosti, sve su to momenti koji su, možemo reći, poljuljali Europsku uniju i države članice podijelili na tri skupine – države ugrožene migracijama, drža-ve ugrožene terorizmom i ostale države koje su ujedno pod utjecajem Rusije. Kako bi se svladale prepreke i riješi-li problemi s kojima se Europska unija susreće, treba investirati u obrazovanje, zaštitu ljudskih prava, jedinstvenu politi-ku zaštite granica i migracija, zajedničku poreznu politiku, a s jednoglasnosti treba se okrenuti kvalificiranoj većini, istaknuo je Jeremie Gallon, glavni direktor Ame-ričke trgovačke komore u Francuskoj, te dodao da su duboka povijest i pozicija, multikulturalnost i obrazovanje (tri naj-bolja svjetska sveučilišta su u Europi), osnovne prednosti Europske unije. Po-sebno je upozorio na važnost orijentacije EU-a prema Americi, a ne prema Kini. Naime, Kina sustavno krši ljudska prava, a građani EU-a moraju osjećati da su za-štićeni i da ljudska prava nisu ta koja tre-ba žrtvovati. Uvijek je bolje i treba izabra-ti SAD kao demokraciju s manama, nego Kinu kao orvelovsko društvo. Transatlan-ske veze trebaju se njegovati, ne kidati.Kritički, ali optimistično nastavio je i prof. dr. Rudolf Steinz, iur., s Katedre za jav-no i europsko pravo Instituta za politiku i javno pravo (Sveučilište Ludwig-Maxi-milians, München), navodeći da iz pro-

blematike Brexita možemo puno naučiti. S jedne strane Europska unija gubitkom Ujedinjenog Kraljevstva gubi i jednu gospodarski i vojno važnu zemlju, ali s druge strane Brexit je pokazao koliko je uska povezanost između EU-a i država članica. U Francuskoj i Italiji utišani su napori za izlazak iz EU-a.Europska komisija iznijela je pet scenari-ja o budućnosti Europe:

1. Kako do sada, tako i dalje uz nužne modifikacije, najjednostavnije je rješe-nje. 2. Staviti težište na zajedničko tržište s time da EU može i postao je više od toga.3. Tko želi više, mora raditi više – omo-gućuje državama članicama da se grupiraju i da one koje žele ‘rade više’. S obzirom na to da tu postoji opasnost od podjele, takav scenarij zahtijeva dobra koordinacijska pravila. 4. Manje, ali učinkovitije – znači usredotočenost na važna područja i izbjegavanje pravila koja se čine sit-ničavima te izazivaju nezadovoljstvo pretjeranom regulacijom. Problem je kod važnih pitanja u pogledu kojih po-stoji potreba za regulacijom na razini Unije jer takva regulacija često nailazi na otpor država članica koje se oštro protive zadiranju u njihov suverenitet. 5. Mnogo više zajedničkih akcija – scenarij je koji je naišao na oklijevanje država članica, čak i nakon Brexita, da prenesu više ovlasti na Uniju.Uvijek postoji i mogućnost kombini-ranih scenarija, a koji će prevladati, ostaje nam vidjeti. Svi predavači i su-dionici panel rasprava naglašavali su važnost ujedinjenosti država članica i korištenje različitosti kao prednosti.

2. Prijedlog izmjene Direktive (EU) 2017/1132 - prekogranično spajanje, preoblikovanje i podjela trgovačkih društava

,,Improvizacija je danas značajka politike Europske unije’’, rečenica je kojom je dr.

Michael Umfahrer, predsjednik Austrijske javnobilježničke akademije, otvorio 31. europske dane javnih bilježnika, citira-jući Luuka van Middelaarsa, savjetnika prijašnjeg predsjednika Europske unije (EU) Herrmana van Rompuya.Uz već opisanu problematiku kojom se Europska unija susreće, improvizacija je dobro izabrana riječ. U prilog tome govo-re i česte izmjene i dopune direktiva koje su također bile predmetom kritike. Dr. Umfahrer ponovno je citirao Luuka van Middelaarsa: ,,U svim krizama u prošlosti i sadašnjosti potrebna je određena mjera pokušaja i pogrešaka kako bi se izjed-načio odnos snaga između solidarnosti i odgovornosti, improvizacije i regulacije.’’ Javnim bilježnicima posebno je zani-mljiv Prijedlog direktive Europskog par-lamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela tr-govačkih društava (dalje: Prijedlog iz-mjene Direktive (EU) 2017/1132) koji je Komisija iznijela zajedno s prijedlogom Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u po-gledu upotrebe digitalnih alata i postu-paka u pravu društava. Prijedlog izmjene Direktive (EU) 2017/1132 započinje obrazloženjem razloga i ciljeva prijedloga. Osnovni motiv je potreba gospodarstva EU-a za zdravim i uspješnima trgovačkim društvima koja mogu jednostavno po-slovati na jedinstvenom tržištu. Takva trgovačka društva imaju ključnu ulogu u promicanju gospodarskog rasta EU-a, stvaranju radnih mjesta i privlačenju ulaganja u EU i ona trebaju poslovati u pravnom i administrativnom okružju koje vodi do rasta i prilagođeno je suočava-nju s novim gospodarskim i društvenim izazovima globaliziranoga i digitalnog svijeta. Naglasak se stavlja i na slobo-du poslovnog nastana koja ima ključnu ulogu u razvoju jedinstvenog tržišta jer poslovnim subjektima omogućuje da re-dovito obavljaju gospodarsku djelatnost u drugim državama članicama. Problemi koji se danas javljaju i stvaraju potrebu za izmjenama su pravna nesigurnost,

Principi Europe - ambicije i realizacija


djelomično neodgovarajuća pravila i nedostatak pravila kojima se uređuje prekogranično poslovanje društava, a proizlaze iz različitosti pravnog uređenja država članica.

2.1. Prekogranično spajanje trgovač-kih društava

Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (dalje: Direktiva (EU) 2017/1132), koja je na snazi, obuhvaća odredbe o podjeli i spajanju trgovačkih društava, ali preko-granično je moguće samo spajanje koje Direktiva (EU) 2017/1132 u čl. 118. defi-nira kao spajanje društva kapitala osno-vanih u skladu s pravom države članice koja imaju sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u Uniji, pod uvjetom da su barem dva od tih dru-štava uređena pravom različitih država članica. Društvo može odlučiti iskoristiti slobodu poslovnog nastana i mogućnosti koje nudi jedinstveno tržište provođenjem prekograničnog spajanja. Društva se mogu prekogranično spajati iz više ra-zloga, uključujući preustrojstvo grupaci-je, smanjenje troškova organizacije i raz-matranja usmjerena na poslovanje radi ostvarivanja povećanja prinosa, snažni-jeg brendiranja ili drugih sinergija među različitim poslovnim djelatnostima.1 Prekogranična spajanja moguća su samo između tipova društava koja se mogu spajati u skladu s nacionalnim pravom dotičnih država članica, a druš-tvo koje sudjeluje u prekograničnom spajanju mora biti usklađeno s odredba-ma i formalnostima nacionalnog prava kojem podliježe2. Postupak prekograničnog spajanja za-počinje tako da uprava ili upravljačko tijelo, svakog od društava koja se spa-jaju, sastavlja zajednički nacrt uvjeta za prekogranično spajanje čiji je sadržaj propisan člankom 122. Direktive (EU) 2017/1132, a zatim i izvješće za članove u kojem se objašnjavaju pravni i gospo-darski aspekti te posljedice prekogra-ničnog spajanja za članove, radnike i vjerovnike. Izvješće za članove društva

1 Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vije-ća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podje-la trgovačkih društava, Obrazloženje, str. 4.-5.

2 Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamen-ta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim as-pektima prava društava (dalje: Direktiva (EU) 2017/1132), čl. 121.

sastavlja i neovisni stručnjak. Nacrt i iz-vješća objavljuju se na način propisan zakonodavstvom svake države članice društva koja se pripajaju, odnosno mo-raju se učiniti dostupnima članovima, radnicima i vjerovnicima najmanje mje-sec dana prije datuma određenog za održavanje sjednice glavne skupštine na kojoj se o njima odlučuje. Ako su se svi članovi društava koja se spajaju tako usuglasili, izvješća nisu potrebna. Glav-na skupština svakog od društava odlu-čuje o odobrenju zajedničkog nacrta uvjeta za prekogranično spajanje, nakon što primi na znanje navedena izvješća.3

Svaka država članica određuje sud, javnog bilježnika ili drugo tijelo koji su u prvoj fazi nadležni za ispitivanje zakoni-tosti prekograničnog spajanja s obzirom na dio postupka koji se odnosi na svako društvo koje se spaja, a podliježe njezi-nom nacionalnom pravu. To tijelo odmah izdaje i potvrdu kojom se nesumnjivo potvrđuje pravilno zaključenje postupka i formalnosti koje prethode spajanju. U drugoj fazi to tijelo nadležno je za nad-zor zakonitosti prekograničnog spajanja s obzirom na dio postupka koji se odnosi na okončanje prekograničnog spajanja i, prema potrebi, osnivanje društva na-stalog prekograničnim spajanjem kada društvo koje je nastalo spajanjem pod-liježe njezinom nacionalnom pravu. Od-luku o tome, odnosno potvrdu o zakoni-tosti, tijelo donosi nakon što mu društva koja se spajaju podnesu potvrdu i zajed-nički nacrt odobren na sjednici glavne skupštine. Pravom države članice, pod čijom je jurisdikcijom društvo nastalo prekograničnim spajanjem, određuje se datum na koji ono počinje proizvoditi učinke. Objavljivanje okončanja preko-graničnog spajanja u javnim registrima, propisuje se pravom svake od država članica u kojima se društva nalaze. Re-gistar u koji se upisuje društvo nastalo prekograničnim spajanjem, bez odgo-de obavješćuje registre kojima je svako trgovačko društvo bilo dužno predati dokumente o tome da je prekogranično spajanje počelo proizvoditi učinke i bri-sanje starog upisa trebalo bi uslijediti, ako je to primjenjivo, tek nakon primitka te obavijesti. 4

Uvođenjem Direktive (EU) 2017/1132 o prekograničnim spajanjima utvrđen je usklađeni postupak na razini EU-a za društva kapitala. Od 2008. do 2012. broj prekograničnih spajanja porastao je za 173 %, što ukazuje na to da su postup-

3 Direktiva (EU) 2017/1132, čl. 122-126.4 Direktiva (EU) 2017/1132, čl. 127-130.

kom utvrđenim Direktivom prekogra-nične aktivnosti znatno unaprijeđene.5 Neovisno o tome, Europski parlament odlučio se na određene izmjene po-stupka prekograničnog spajanja, a svo-je razloge izložio je u uvodnom dijelu u obrazloženju Prijedloga izmjene Direkti-ve (EU) 2017/1132, navodeći kao glav-ne nedostatke i prepreke neusklađenost materijalnopravnih propisa, osobito u pogledu zaštite vjerovnika i manjinskih dioničara, nedostatka ubrzanih postu-paka te nedovoljne uključenosti digital-nih alata. Kao rješenja tih problema u izmjenama propisuje obvezu trgovač-kog društva da u nacrtu uvjeta za pre-kogranično spajanje navedu predviđenu zaštitu vjerovnika i dioničara. Vjerovnici nezadovoljni ponuđenom zaštitom mogu podnijeti zahtjev odgovarajućem uprav-nom ili pravosudnom nadležnom tijelu radi dobivanja primjerenih zaštitnih me-hanizama, a dioničari koji nisu glasovali za prekogranično spajanje ili nemaju glasačkih prava imali bi pravo istupiti iz društva (raspolagati svojim dionicama) i primiti odgovarajuću naknadu. Predlože-nim izmjenama osigurava se i propisno obavješćivanje radnika o učincima pla-niranoga prekograničnog spajanja na radnike, upotreba digitalnih alata i po-stupaka tijekom postupka prekogranič-nog spajanja te razmjena odgovaraju-ćih informacija povezivanjem poslovnih registara. Važno je primijetiti da države članice i dalje mogu primijeniti svoje za-kone u pogledu zaštite plaćanja poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje, ako se ti propisi razlikuju od zaštite ponuđe-ne ovim prijedlogom.

2.2. Prekogranično preoblikovanje tr-govačkih društavaPrijedlog izmjene Direktive (EU) 2017/1132 uvodi pravila prekogranič-nog preoblikovanja trgovačkih društava, a sve u svrhu stvaranja jedinstvenoga pravnog okvira i pravnih pravila koja reguliraju taj postupak. U obrazlože-nju Prijedloga izmjene Direktive (EU) 2017/1132 navodi se kako društva koja žele svoje registrirano sjedište preseliti izvan granice, moraju se osloniti na za-kone država članica koji su nespojivi ili ih je teško kombinirati. S druge strane, više od polovice država članica uopće nema konkretna pravila kojima se omo-gućuje prekogranično preoblikovanje pa

5 Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela trgovačkih društava, Obrazloženje, str. 5.


je za svaki pojedinačni slučaj potrebno procijeniti jesu li takva pravila u skladu s pravom EU-a i s pravom poslovnog nastana. Takva situacija, logično, znat-no otežava postupak prekograničnog preoblikovanja, dovodi u pitanje zaštitu članova, vjerovnika i radnika te stvara pravnu nesigurnost.U članku 86.b Prijedloga izmjene Direkti-ve (EU) 2017/1132 prekogranično preo-blikovanje definira se kao postupak u ko-jem društvo koje nije prestalo poslovati ili za koje nije provedena likvidacija, preo-blikuje pravni oblik pod kojim je registri-rano u polazišnoj državi članici u pravni oblik društva odredišne države članice i prebacuje najmanje svoje sjedište u odredišnu državu članicu, zadržavajući pritom pravnu osobnost.Prvi korak postupka prekograničnog preoblikovanja obuhvaća nacrt uvjeta za prekogranično preoblikovanje koji sa-stavlja upravljačko ili upravno tijelo druš-tva koje ga namjerava provesti. Uprav-ljačko ili upravno tijelo sastavlja i dva izvješća. Jedno je izvješće za članove u kojem se objašnjavaju i opravdavaju pravni i gospodarski aspekti prekogra-ničnog preoblikovanja i ono nije nužno, ako su svi članovi društva koje provodi prekogranično preoblikovanje pristali na odricanje od tog zahtjeva. Drugo je izvješće u kojem se objašnjavaju poslje-dice prekograničnog preoblikovanja za radnike koje nije potrebno kad društvo koje provodi prekogranično preoblikova-nje i njegova društva kćeri, ako postoje, nemaju radnike osim onih koji čine dio upravljačkoga ili upravnog tijela. Dodat-no, srednja i velika poduzeća podnose i zahtjev tijelu, nadležnom za nadzor zakonitosti, koje provjerava nacrt uvjeta i izvješća upravljačkoga ili upravnog ti-jela. Nakon što primi na znanje izvješća, glavna skupština društva koje provodi preoblikovanje donosi odluku o odobre-nju nacrta uvjeta za prekogranično preo-blikovanje. Glavna skupština odlučuje i o tome iziskuje li prekogranično preobliko-vanje izmjene osnivačkih akata društva koje provodi preoblikovanje.6 Nakon odluke glavne skupštine društva o provođenju prekograničnog preobli-kovanja, odluka se dostavlja ovlaštenom tijelu koje određuju države članice, a koje ima ovlasti za ispitivanje zakonito-sti prekograničnog preoblikovanja i to s obzirom na dio postupka uređen pravom

6 Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u po-gledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela trgovačkih društava, čl. 86.d – 86.i

polazišne države članice i koje izdaje potvrdu koja prethodi preoblikovanju. Nadležno tijelo polazišne države člani-ce provodi i detaljnu procjenu kako bi se utvrdilo da se ne radi o umjetnoj kon-strukciji radi ostvarivanja neprimjerenih poreznih olakšica ili nezakonitog ugroža-vanja zakonskih ili ugovornih prava radni-ka, vjerovnika ili manjinskih članova. Ako nadležno tijelo polazišne države članice nije sud, ona treba osigurati da odluka nadležnog tijela o izdavanju ili odbijanju izdavanja potvrde koja prethodi preobli-kovanju podliježe sudskom preispitivanju kao i da potvrda koja prethodi preobli-kovanju ne proizvodi učinke prije isteka određenog roka kako bi strane mogle pokrenuti postupak pred nadležnim su-dom i, prema potrebi, ishoditi privremene mjere. Nadležno tijelo odredišne države članice prihvaća potvrdu polazišne drža-ve članice koja prethodi preoblikovanju kao nepobitan dokaz ispravnog dovršet-ka radnji i formalnosti propisanih nacio-nalnim pravom polazišne države članice bez kojih se ne može odobriti prekogra-nično preoblikovanje. Pravom polazišne i odredišne države članice određuje se, za državno područje tih zemalja, objav-ljivanje okončanja prekograničnog preo-blikovanja u registru. Prekogranično pre-oblikovanje proizvodi učinke od datuma upisa preoblikovanog društva u odrediš-noj državi članici.7

2.3. Prekogranične podjele trgovačkih društava

Slobodu poslovnog nastana društvo može ostvariti i putem prekogranične podjele za koju se isto tako stvaraju nova pravna pravila u Prijedlogu izmje-ne Direktive (EU) 2017/1132. Potreba za regulacijom prekograničnih podjela trgovačkih društava na razini Europske unije nadovezuje se na razloge uvođenja pravnih pravila za prekogranična preo-blikovanja. Europski parlament u obra-zloženju prijedloga izmjene navodi da se pravna pravila država članica, kojima uređuju prekogranične podjele, razlikuju od države do države, i to često različita ili nespojiva, a u više od polovice država članica provođenje prekogranične po-djele nije moguće. Nadalje, ističe se da je cilj uređenja prekograničnih podjela direktivom omogućavanje društvima da se prekogranično podjele na uređen i

7 Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u po-gledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela trgovačkih društava, čl. 86.m – 86.r

učinkovit način te da se pruži primjerena i razmjerna zaštita najviše zahvaćenih sudionika kao što su radnici, vjerovnici i dioničari. S obzirom na složenost suočavanja s ri-zicima od zlouporabe u situaciji u kojoj društvo koje se dijeli prenosi aktivu i pa-sivu postojećim društvima u drugim dr-žavama članicama, odlučeno je da će se urediti situacija u kojoj prekograničnom podjelom nastaju nova društva, a da se u ovoj fazi neće urediti prekogranična podjela preuzimanjem, odnosno situaci-ja u kojoj društvo prenosi aktivu i pasivu na više od jednog postojećeg društva. Uključivanje prekograničnih podjela pre-uzimanjem u područje primjene Direkti-ve moglo bi se razmotriti nakon stjecanja početnih iskustava s novim pravilima o prekograničnim podjelama.8

Članak 160.a Prijedlog izmjene Direk-tive (EU) 2017/1132 propisuje kako se odredbe poglavlja o prekograničnoj po-djeli primjenjuju samo na prekograničnu podjelu društva kapitala osnovanog u skladu sa zakonodavstvom države čla-nice koje ima sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u Uniji, uz uvjet da su najmanje dva društva koja sudjeluju u podjeli uređena zakonodav-stvima različitih država članica.Postupak, sličan postupku prekogranič-nog preoblikovanja, propisan je u IV. po-glavlju Prijedloga izmjene Direktive (EU) 2017/1132. Upravljačko ili upravno tijelo društva koje se dijeli izrađuje nacrt uvjeta za prekograničnu podjelu i dva izvješća. Jedno, u kojem se članovima objašnja-vaju i opravdavaju pravni i gospodarski aspekti prekogranične podjele te drugo u kojem se objašnjavaju posljedice pre-kogranične podjele na radnike. Srednja i velika poduzeća trebala bi podnijeti zahtjev nadležnom tijelu radi imenova-nja neovisnog stručnjaka koji će provje-riti točnost nacrta uvjeta i izvješća koje je pripremilo društvo. Nakon što primi na znanje nacrt uvjeta za prekogranič-nu podjelu i izvješća, glavna skupština društva koje se dijeli prema potrebi do-nosi odluku kojom odlučuje o odobrenju nacrta uvjeta za prekograničnu podjelu. O zakonitosti dijela postupka uređenog pravom države članice koja se dijeli i iz-davanju potvrde koja prethodi podjeli, a kojom se potvrđuje usklađenost sa svim relevantnim uvjetima te pravilno zaklju-čenje postupaka i formalnosti u toj državi

8 Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela trgovačkih društava, Obrazloženje, str. 8.


PREKOGRANIČNO SPAJANJE PREKOGRANIČNO PREOBLIKOVANJE PREKOGRANIČNE PODJELE

1. NACRT UVJETA ZA PREKOGRANIČ-NO SPAJANJE

- uprava ili upravljačko tijelo svakog od društava

- objava 1 mj. prije datuma sjednice skupštine

2. IZVJEŠĆE ZA ČLANOVE


- objava 1 mj. prije datuma sjednice skupštine

3. IZVJEŠĆE NEOVISNOG STRUČNJA-KA ZA ČLANOVE

4. ODOBRENJE NACRTA (toč. 1.)

- glavna skupština svakog od društava

5. POTVRDA KOJA PRETHODI SPA-JANJU

- sud, javni bilježnik ili drugo tijelo koje odredi država članica

- ispitivanje zakonitosti s obzirom na dio postupka koji se odnosi na svako društvo koje se spaja, a podliježe nacionalnom pravu

6. NADZOR ZAKONITOSTI PREKOGRA-NIČNOG SPAJANJA

- sud, javni bilježnik ili drugo tijelo koje odredi država članica

- nadzor zakonitosti s obzirom na dio postupka koji se odnosi na okončanje postupka prekograničnog spajanja i po potrebi na osnivanje novog društva

- na temelju:

1. nacrta uvjeta za prekogranično spa-janje

2. potvrde koja prethodi spajanju

Datum spajanja: određuje se pravom države članice po čijom je jurisdikcijom društvo nastalo prekograničnim spaja-njem

Upis u registar: određuje se pravom svake države članice pod čijom su juris-dikcijom društva koja se spajaju

Brisanje spojenih društava: nakon primit-ka obavijesti o početku provođenja uči-naka prekograničnog spajanja od strane registra u koje je upisano društvo nastalo prekograničnom spajanjem

1. NACRT UVJETA ZA PREKOGRANIČNO PREOBLI-KOVANJE


- objava u registru 1 mj. prije datuma sjednice skup-štine




- dostupno članovima najkasnije 2 mj. prije održava-nja sjednice glavne skupštine

3. IZVJEŠĆE ZA RADNIKE



- dostupno radnicima najkasnije 2 mj. prije održavanja sjednice glavne skupštine

4. ISPITIVANJE KOJE PROVODI NEOVISNI STRUČ-NJAK

- samo za srednja i velika poduzeća

5. ODOBRENJE GLAVNE SKUPŠTINE (društva koje provodi preoblikovanje)

- odluka o odobrenju nacrta

6. POTVRDA KOJA PRETHODI PREOBLIKOVANJU

- nadležno tijelo određeno od polazišne države čla-nice

- nadzor zakonitosti s obzirom na dio postupka ure-đen pravom polazišne države članice

- izdavanje potvrde koja prethodi preoblikovanju

7. DETALJNA PROCJENA

8. PREISPITIVANJE POTVRDE

- ako nadležno tijelo polazišne države članice nije sud

9. NADZOR NAD ZAKONITOSTI PREKOGRA-NIČNOG PREOBLIKOVANJA

- nadležno tijelo određeno od odredišne drža-ve članice

- s obzirom na dio postupka uređen pravom odredišne države članice

- odobrenje potvrde koja prethodi preobliko-vanju

Datum preoblikovanja: od datuma upisa preo-blikovanog društva u odredišnoj državi članici

Upis u sudski registar: određuje se pravom polazišne i odredišne države članice

1. NACRT UVJETA ZA PREKOGRANIČNO PREO-BLIKOVANJE


- objava u registru 1 mj. prije datuma sjednice skupštine




- dostupno članovima najkasnije 2 mj. prije održa-vanja sjednice glavne skupštine

3. IZVJEŠĆE ZA RADNIKE



- dostupno radnicima najkasnije 2 mj. prije održava-nja sjednice glavne skupštine

4. ISPITIVANJE KOJE PROVODI NEOVISNI STRUČNJAK

- samo za srednja i velika poduzeća

5. ODOBRENJE GLAVNE SKUPŠTINE (društva koje se dijeli)

- odluka o odobrenju nacrta

6. POTVRDA KOJA PRETHODI PODJELI

- nadležno tijelo određeno od države članice druš-tva koje se dijeli

- nadzor zakonitosti s obzirom na dio postupka ure-đen pravom države članice društva koje se dijeli

- izdavanje potvrde koja prethodi podjeli

7. DETALJNA PROCJENA

8. PREISPITIVANJE POTVRDE

- ako nadležno tijelo polazišne države članice nije sud

9. NADZOR NAD ZAKONITOSTI PREKOGRANIČ-NE PODJELE

- nadležno tijelo određeno od prijamnih država članica

- s obzirom na dio postupka uređen pravom prije-mnih država članica

- odobrenje potvrde koja prethodi preoblikovanju

Datum preoblikovanja: određuje se zakonom države članice društva koje se dijeli

Upis u sudski registar: određuje se pravom država članica svakog od prijemnih trgovačkih društava


članici, odlučuje nadležno tijelo određe-no od države članice.Kao i kod prekograničnog preobliko-vanja, nadležno tijelo provodi i detalj-nu procjenu kojom utvrđuje stvara li se prekograničnom podjelom umjetna konstrukcija radi ostvarivanja neprimje-renih poreznih olakšica ili nezakonitog ugrožavanja zakonskih ili ugovornih prava radnika, vjerovnika ili manjinskih članova. Ako se nakon opisanog nad-zora izda potvrda koja prethodi podjeli, takva potvrda morala bi se bez odgode poslati nadležnim tijelima država članica prijamnih trgovačkih društava. Ako nad-ležno tijelo koje odlučuje o izdavanju ili odbijanju izdavanja potvrde koja pretho-di podjeli nije sud, države članice osigu-ravaju da ta odluka podliježe sudskom preispitivanju u skladu s nacionalnim pravom. Države članice prijamnih trgo-vačkih društava određuju nacionalno tijelo ovlašteno za nadzor zakonitosti prekogranične podjele s obzirom na dio postupka koji se odnosi na dovršetak prekogranične podjele uređen njihovim pravom i za odobrenje potvrde koja pret-hodi prekograničnoj podjeli, ako potvrda ispunjava sve relevantne uvjete te ako su pravilno zaključeni svi postupci i formal-nosti u toj državi članici. Datum od kojeg prekogranična podjela počinje proizvo-diti učinke određuje se zakonodavstvom države članice društva koje se dijeli.9

2.4. Zaštita radnika, vjerovnika i ma-njinskih dioničara

9 Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u po-gledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela trgovačkih društava, čl. 160.a – čl. 160.t

Svako restrukturiranje i preobrazba tr-govačkih društava podrazumijevaju i posljedice za dionike društava, osobito za radnike, vjerovnike i dioničare. Neu-sklađenost pravila država članica u po-dručju prekograničnih preoblikovanja i podjela posebno negativno utječu na mala i srednja poduzeća koja često ne-maju dovoljno sredstava za provođenje prekograničnih postupaka na skupe i komplicirane alternativne načine. Zašti-ta radnika, vjerovnika ili dioničara često je neučinkovita ili nedostatna jer pravila ne postoje, preklapaju se ili su proturječ-na. Trgovačka društva pri premještanju u drugu državu članicu mogu iskoristiti prekogranično preoblikovanje i neposto-janje odgovarajućih zaštitnih mehaniza-ma za prava sudjelovanja radnika.Direktivom je predviđeno samo da vje-rovnici moraju biti zaštićeni u skladu s nacionalnim propisima, bez dodatnih pojašnjenja. Međutim, društva koja se spajaju svojim radnicima ne moraju pru-žiti konkretne i sveobuhvatne informaci-je o prekograničnom spajanju. Situacija radnika trenutačno se razmatra samo općenito u izvješću o upravljanju koje je namijenjeno ponajprije dioničarima.Prijedlogom izmjene Direktive (EU) 2017/1132 nastoje se riješiti navedeni nedostaci, stoji u obrazloženju Prijedlo-ga, te se navodi da bi trgovačko društvo trebalo u nacrtu uvjeta za prekogranič-no spajanje, preoblikovanje ili podjelu navesti predviđenu zaštitu vjerovnika i dioničara. Vjerovnici koji ne budu zado-voljni ponuđenom zaštitom mogu pod-nijeti zahtjev odgovarajućem upravnom ili pravosudnom nadležnom tijelu radi dobivanja primjerenih zaštitnih mehani-zama. Države članice i dalje mogu pri-

mijeniti svoje zakone u pogledu zaštite plaćanja poreza ili doprinosa za socijal-no osiguranje, ako se ti propisi razlikuju od zaštite ponuđene ovim prijedlogom. Iako bi se znatne razine zaštite radnika, manjinskih dioničara i vjerovnika i dalje određivale na nacionalnoj razini, postu-povni okvir za njihovo ostvarivanje u slu-čaju prekograničnog poslovanja trebao bi biti određen na razini EU-a radi posti-zanja pravne sigurnosti i učinkovitosti ta-kve zaštite. Nadležna tijela primijenit će oborivu pretpostavku da vjerovnici nisu ugroženi, ako je zaključak izvješća ne-ovisnog stručnjaka da nije bilo razumne vjerojatnosti da će prava vjerovnika biti ugrožena, ili ako društvo ponudi pravo na isplatu od jamca treće strane ili druš-tva u izvornoj vrijednosti predmetnog potraživanja pod uvjetom da se može zatražiti u istoj nadležnosti kao izvorno potraživanje. Na seminaru u Salzburgu je postavljeno i pitanje problematike u pogledu velike razlike u porezima država članica. Druš-tvo koje bi prekograničnim spajanjem svoje sjedište premjestilo u drugu drža-vu članicu s nižim poreznim davanjima, a nastavilo stvarno poslovati u državi s većim poreznim davanjima lako bi izigra-lo sustav u svrhu ostvarivanja poreznih olakšica.Iz Prijedloga izmjene Direktive (EU) 2017/1132 može se iščitati kako je klju-čan dio postupka prekograničnog spa-janja, preoblikovanja ili podjele i njihovo sprečavanje, ako se utvrdi da je riječ o zlouporabi, odnosno o umjetnoj kon-strukciji radi ostvarivanja poreznih olak-šica ili nezakonitog ugrožavanja prava radnika, vjerovnika ili manjinskih člano-va.Međutim, odgovor na pitanje nije dan konkretno, već je općenito, smatram po-malo naivno, rečeno da Europska unija nije govorila o harmonizaciji poreza u direktivi, a da države članice same odre-đuju uvjete prekograničnog spajanja.

3. Digitalizacija u Europskoj uniji

Digitalizacija mijenja naš način života i stoga su nužne promjene u notarijatu. Pregled razvijenosti digitalizacije Eu-ropske unije i elektronički dostupnih re-gistara, načinila je Salla Saastamoinen, glavna direktorica Službe za pravosuđe i potrošače Europske komisije. Istaknula je da pozornost valja usmjeriti na ele-mente koji mogu poboljšati pravni su-stav – jednostavan pristup pravosuđu,

Hrvatski javni bilježnici u Salzburgu u travnju 2019.


odgovarajući resursi, učinkoviti alati za procjenu, primjereni standardi. Iz statistike načinjene na temelju poda-taka o mogućnosti online pristupa širo-ke javnosti informacijama o pravnom sustavu država članica Europske unije zanimljivo je iščitati kako je Republika Hrvatska, u usporedbi s drugim država-ma članicama, na samom dnu u pogledu dostupnosti informacija za ciljane skupi-ne poput djece te slijepih i gluhih oso-ba. Vezano uz dostupnost elektroničkih sredstava vezano za komunikaciju suda i odvjetnika elektroničkim putem, glavni razlozi loših statističkih podataka su što to nije dopušteno ili nije moguće. U tom području trebali bi kao uzore uzeti Litvu i Dansku koje imaju pozitivna iskustva. Isto tako, Republika Hrvatska ima pro-stora za napredak u pogledu elektronič-kog pristupa građana objavljenim presu-dama sudova svih instanci.

3.1. EU Justice Scoreboard (Pregled stanja pravosuđa Europske unije)Pregled stanja pravosuđa EU-a pred-stavlja komparativni informacijski alat kojem je cilj pomoći EU-u i državama članicama u poboljšanju učinkovitosti njihovih nacionalnih pravosudnih susta-va pružanjem objektivnih, pouzdanih i usporedivih podataka o brojnim pokaza-teljima relevantnim za ocjenu kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava u svim državama članicama na godišnjoj bazi. Rezultati pregleda stanja pravosuđa nemaju za svrhu rangiranje država čla-nica već pregled funkcioniranja pravnih sustava na temelju podataka koji su od zajedničkog interesa za sve države čla-nice. Ne preferira se niti jedan poseban tip pravosudnog sustava i tretiraju se sve države članice na jednak način. Pregled se uglavnom usredotočuje na parnične, trgovačke i upravne predmete kako bi se pomoglo državama članicama u njiho-vim naporima da ostvare više ulaganja, poslovnog okružja i okružja pogodnog za građane.Pregled rezultata koristi niz izvora in-formacija. Najviše podataka osigurava Povjerenstvo Vijeća Europe za ocjenu učinkovitosti pravosuđa (CEPEJ) s kojim Komisija ima sklopljen ugovor za provo-đenje posebne godišnje studije. Meto-dologija za tablicu rezultata dodatno je razvijena u uskoj suradnji sa skupinom kontakata u pravosudnim sustavima dr-žava članica, posebice putem upitnika i prikupljanja podataka o određenim gledi-štima funkcioniranja pravosudnih sustava.

Poteškoće u prikupljanju ili pružanju podataka i dalje postoje zbog nedovolj-noga statističkoga kapaciteta ili zbog toga što nacionalne kategorije za koje se prikupljaju podaci ne odgovaraju točno onima koje se koriste za pregled stanja pravosuđa EU-a. 10

3.2. E-Registri

1. BRIS (Business register interconecti-on system)BRIS (Business register interconection system) je sustav (registar) koji pove-zuje sve poslovne registre na razini Eu-ropske unije, odnosno poslovne registre svih država članica. Registar je osnovan u lipnju 2017. g. kao rezultat zajednič-kog napora vlada država članica EU-a i Europske komisije. Putem BRIS-a, elektroničkim putem mogu se tražiti in-formacije o tvrtkama registriranim u bilo kojoj zemlji EU-a, Islandu, Lihtenštajnu ili Norveškoj. Isto tako, u BRIS-u se mogu pronaći informacije o stranim podruž-nicama i prekograničnim spajanjima poduzeća. Prijedlog izmjene Direktive (EU) 2017/1132 također propisuje da se prilikom provođenja postupka prekogra-ničnih spajanja, preoblikovanja i podje-le, svi kontakti među registrima trebaju odvijati upotrebom sustava povezivanja poslovnih registara (BRIS).11

Salla Saastamoinen, glavna direktorica

10 Više informacija moguće je pronaći na linku: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/justi-ce_scoreboard_2019_en.pdf

11 Više informacija i pristup registru moguće je pronaći na linku:

https://e-justice.europa.eu/content_find_a_com-pany-489-en.do?clang=en

Službe za pravosuđe i potrošače Europ-ske komisije, istaknula je kako bi BRIS u budućnosti trebao odigrati važnu ulogu u pogledu sprečavanja pranja novca s obzirom na to da su države članice duž-ne do 10. siječnja 2020. uspostaviti na-cionalne registre o stvarnim vlasnicima tvrtki, a trustova do 10. ožujka 2020. In-formacije o stvarnom vlasništvu za prav-ne osobe i trustove potrebno je povezati putem BRIS-a do 10. ožujka 2021.Trgovačka društva mogu se u registru pretraživati po tvrtki ili po registarskom broju i prilikom pretraživanja vidljiv je po-pis rezultata koji odgovaraju pretraživa-nju s osnovnim podacima o tvrtki. Zatim se može zatražiti više pojedinosti o tvrtki i sustav će prikazati popis dostupnih in-formacija nacionalnom poslovnom regi-stru. Dokumenti dostupni za trenutnu is-poruku bit će dostupni za preuzimanje u pregledniku, a dostava svih drugih doku-menata izvršit će se putem e-pošte čim ih dostave nacionalni registri. To može potrajati do 14 dana i dokumenti poslani e-poštom bit će dostupni za preuzimanje u trajanju od 6 dana od isporuke.12

2. IRI (Interconnection of national inso-lvency registers)Povezanost registara insovelnosti, kao funkcionalnost europskog portala e-pra-vosuđa, omogućuje traženje insolven-tnih subjekata, fizičkih ili pravnih osoba, odnosno podataka o stečajnim postup-cima, ali samo u Austriji, Češkoj, Esto-

12 Više informacija moguće je pronaći na linku: https://e-justice.europa.eu/content_find_a_com-

pany-489--maximize-hr.do?clang=en&idSubpa-ge=1

Salzburg, 2019.


niji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Sloveniji i Rumunjskoj. Ne postoji centralizirani re-gistar insolventnosti u EU-u, nego se pu-tem korištenja sustava IRI zahtjev šalje u nacionalne registre, a odgovor se dobi-va u roku od nekoliko sekundi. Zasad se usluga pruža na temelju najboljeg napo-ra tih država, ali dostupnost dokumenta-cije i informacija nije zajamčena.Usluga nudi jednostavno pretraživanje prema nazivu dužnika u registrima in-solventnosti država članica, ali kako po-stoje razlike u stečajnim zakonima svake od navedenih zemalja, prikazani podaci značajno se razlikuju od zemlje do ze-mlje. Iako se pretraga može obaviti na 22 službena jezika EU-a i većina informa-cija je dostupna na tim jezicima, neke informacije na stranici s rezultatima bit će prikazane samo na jeziku dotične dr-žave članice. To su najčešće dokumenti poput sudskih odluka koje se ne mogu dostaviti u prijevodu.13

3. LRI (Land registers interconnection)Putem europskog portala e-pravosuđa moguće je pristupiti i registru kojim se povezuju zemljišne knjige država člani-ca (LRI), a cilj mu je osigurati jedinstvenu pristupnu točku unutar EU-a. Svrha por-tala je dobivanje odgovora na aktualna pitanja u pogledu neslaganja i složenosti zemljišnoknjižnih sustava država. Sustav LRI nije ograničen na države članice i dobrovoljan je te će takav i ostati. Za sada su mu pristupile samo Austrija i Estonija.

4. e-CODEXE-Codex je komunikacija e-pravosuđa putem internetske razmjene podataka i pruža jednostavan pristup prekogranič-nom pravosuđu za građane, poslovne i pravne stručnjake diljem Europe. Kao interoperabilan, decentraliziran i sigu-ran sustav za prekograničnu razmjenu

13 Više informacija i pristup registru moguće je pronaći na linku:

https://e-justice.europa.eu/content_interconnected_insolvency_registers_search-246-en.do

podataka, e-Codex može podržavati ra-zličite postupke, a sudionicima omogu-ćuje jednostavno povezivanje postojećih ili budućih nacionalnih sustava preko granica. Trenutno se koristi u pilot-pro-jektima dvaju instrumenata građanskog prava - europski platni nalog i europski postupak za sporove male vrijednosti. Građani i sudovi mogu dostaviti obrasce i popratne dokumente u nekoliko sekun-di. E-CODEX također podržava sustav elektroničke razmjene e-dokaza u po-dručju kaznenog prava, što je njegov glavni smjer razvoja u budućnosti.14

5. EUFides EUFides je zajednička platforma koju su stvorili europski javni bilježnici. To je vr-sta sigurnoga javnobilježničkog oblaka koji europskim javnim bilježnicima olak-šava zajednički rad na prekograničnim dosjeima. Jednostavan je za korištenje i dostupan na pet jezika (engleski, nizo-zemski, francuski, talijanski i španjolski). Zahvaljujući Europskom imeniku biljež-nika, brzo je moguće pronaći javnog bi-lježnika u drugoj državi koji govori jezik kojim se koristi i javni bilježnik koji inici-ra zajednički rad. EUFides omogućuje učinkovit zajednički rad na prekogranič-nim dosjeima o prodaji i sukcesiji nekret-nina. Moguće je odobriti pristup dosjeu i drugim kolegama.Platforma EUFides zadovoljava najviše sigurnosne standarde i jamči potpunu povjerljivost datoteka. Povezivanje je moguće uz pravo pristupa koje odo-brava notarijat (komora) svake države. Putem e-maila obavješćuje se javnog bilježnika u drugoj državi da je datoteka izrađena i da može dijeliti dokumente. Kada je datoteka otvorena, javni bilježnik je može preuzeti i izbrisati s platforme.15

6. ARERT (The European Network of Re-gisters of Wills Association)

14 Više informacija i pristup registru moguće je pronaći na linku: https://www.e-codex.eu/

15 Više informacija moguće je pronaći na linku: http://www.notaries-of-europe.eu/index.php?pa-geID=8033

Europski registar oporukaEuropska mreža registara oporuka je međunarodna neprofitna platforma koju uređuje belgijski zakon, a koju su 2005. godine stvorili belgijski, francuski i slo-venski notarijati.Države koje imaju registar za eviden-tiranje oporuka i koje se pridržavaju ARERT-a mogu međusobno povezati te registre, omogućujući tako da se sazna za oporuke koje je ostavila svaka umr-la osoba bez obzira na zemlju u kojoj je takva volja registrirana. Na internetskoj stranici ARERT-a nalaze se informativni listovi koji objašnjavaju kako se registri-rati i pronaći oporuku u svakoj državi čla-nici Europske unije.16

7. European Directory of Notaries (Eu-ropski imenik javnih bilježnika)Europski imenik javnih bilježnika je ime-nik u elektroničkom obliku putem kojeg je moguće pretraživati javne bilježnike u Europi, i to odabirom države te jezika ko-jim javni bilježnik govori i/ili imena javnog bilježnika. Cilj je povezati javne bilježni-ke i omogućiti njihovu lakšu komunikaci-ju na zajedničkom jeziku.17

Zaključila bih ovaj prošireni pregled tema 31. europskih dana javnih biljež-nika tako kao što sam i započela, citira-njem dr. Michael Umfahrera, predsjedni-ka Austrijske javnobilježničke akademije: ,,Vladavina prava, demokracija i pravna sigurnost su DNA Europe.’’ U tom se smjeru moramo kretati vođeni izazovima migracija i digitalizacije.

Zahvaljujem Rankici Benc, javnoj biljež-nici, na poticaju i savjetima.

Sanja Torbašinović, javnobilježnička savjetnica,

članica Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK

16 Više informacija i pristup registru moguće je pronaći na linku: http://www.arert.eu

17 Više informacija i pristup registru moguće je pronaći na linku: https://notaries-directory.eu/en


PRIPREMA SE NOVO IZDANJE IZ POVIJESTI NAŠEGA BILJEŽNIŠTVA

Ego notarius scripsi et complevi. Razvoj institucije javnog bilježništva na istočnoj

obali Jadrana u srednjem vijeku

PRIKAZ KNJIGE

Doc. dr. sc. Branka Grbavac zaposlena je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u njezinu Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti. U sklopu proučavanja političke i društvene povijesti hrvatskoga srednjovjekovlja veliku je pozor-nost u svom znanstvenom radu obratila proučavanju razvoja institucije notarijata na prostoru istočne obale Jadrana u razdoblju srednjega vijeka kao i objavlji-vanju sačuvane srednjovjekovne bilježničke građe dalmatinskih komuna.

U pripremi za objavljivanje njezina knjiga posvećena je upravo povijesti institucije javnog bilježništva koja je u srednjovjekovnim dalmatinskim komunama imala važnu ulogu u oblikovanju svih segmenata društvenih odnosa unutar samih komuna. Naime, tijekom druge polovice 11. i početkom 12. st. zbog porasta broja stanovnika te razmjene trgovačkih dobara, kulturnih i intelektualnih ideja i znanja između arapskih i bizant-skih stanovnika Istoka i onih s europskog Zapada, javlja se potreba za administrativnim uređenjem ži-vota u urbanim sredinama diljem Europe, posebice u mediteranskim komuna u kojima dolazi do utemeljenja novih gradskih institucija, među kojima je i institucija javnog bilježništva. Iako su sami temelji institucije jav-nog bilježništva ugrađeni još u antičkom vremenu u instituciji tabelionata tijekom 12. i osobito u 13. stolje-ću, oživljavanjem rimskog prava i jačanjem komunal-nih društava ona doživljava svoj procvat.

Usprkos svojoj nespornoj važnosti i sveopćoj pri-sutnosti u komunalnom srednjovjekovnom društvu zanimljivo je da je sama služba javnog bilježništva ostala relativno neobrađena u hrvatskoj historiografi-ji. Jedina sinteza o povijesti razvoja institucije javnog bilježništva u dalmatinskim gradovima kao cjelini još uvijek je monografija Milana Šufflaya Die dalmatinis-che Privaturkunde, a budući da je knjiga objavljena 1904. godine, podaci koji se u njoj navode i njezin metodološki okvir nisu potpuni.1 Štoviše, svoj prijevod na hrvatski jezik knjiga je dobila 2000. te je zapravo tek time postala dostupna širem krugu čitatelja.2 Šuf-

1 Milan Šufflay, Die dalmatinische Privaturkunde, Sitzungberichte der Kais. Akademie der Wissenschaften. Philosophisch-historische Klasse, sv. 147, Wien, 1904.

2 Knjigu je 2000. godine s njemačkog jezika preveo i popratio

flay je instituciju javnog bilježništva obradio i s gledi-šta njezina razvoja u okviru razvoja društva, kao i s aspekta same diplomatičke analize, ali zbog samog opsega materije nije mogao dovoljno detaljno ući u samu problematiku. Nasuprot Šufflayu koji je razvoj javnobilježničke službe obradio na čitavom prostoru Dalmacije, pojedini istraživači obratili su pozornost isključivo njezinu razvoju u pojedinim komunama kao primjerice Gregor Čremošnik3 Jakov Stipišić4 Nenad Fejić5, a u novije vrijeme u nekoliko manjih priloga korčulanski notarijat obradili su Vladimir Depolo6 i Marijan Sivrić.7

Stoga se javila potreba za novom monografijom u ko-joj će se na temelju objavljene i neobjavljene arhivske građe prikazati razvoj institucije javnog bilježništva na prostoru istočnojadranske obale od Kvarnera do Kotora u razdoblju od druge polovine 12. do kraja 14. stoljeća kada se i događaju najvažniji procesi u nje-zinu formiranju.

Ona će se sastojati od tri osnovne cjeline. U prvoj cjelini prikazat će se pojava i razvoj javnobilježničke službe po pojedinim dalmatinskim komunama utvr-đujući pritom dva osnovna sustava njezina razvoja; prvi u kojem je Crkva odigrala važnu ulogu kao okvir u kojem se javno bilježništvo razvijalo, i drugi u kojem se ono razvijalo više-manje samostalno u okviru svje-tovnih gradskih institucija. U ovoj cjelini također će se iznijeti podaci o školovanju samih javnih bilježnika i stjecanju titula imperiali auctoritate notarius ili sacri

uvodnom studijom Darko Sagrak (Milan Šufflay, Dalmatinsko-hrvatska srednjovjekovna listina: povijest hrvatskoga notarijata od XI. do XV. stoljeća, Darko Sagrak, Zagreb, 2000.).

3 Gregor Čremošnik, “Dubrovačka kancelarija do god. 1300. i najstarije knjige Dubrovačke arkive”, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovine, 39 (1927), sv. 2, str. 231.-254.; Notarijat Lastova u srednjem vijeku”, Jugoslovenski istorijski časopis, 5 (1939), sv. 1-2, str. 40.-103.

4 Jakov Stipišić, “Razvoj splitske notarske kancelarije”, Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1 (1954), str. 111.-123.

5 Nenad Fejić, “Kotorska kancelarija u srednjem veku”, Istorijski časopis, 27 (1980), str. 5.-62.

6 Vladimir Depolo, “Javno bilježništvo - notarijat otoka Korčule tijekom stoljeća”, Godišnjak grada Korčule 8 (2003), str. 205-211.

7 Marijan Sivrić, Dubrovački i korčulanski notarijat tijekom stoljeća, 2002. (katalog).


palatii notarius kao i o porijeklu samih notara koji su u tom razdoblju obavljali javnobilježničku službu u Dalmaciji. Budući da se bilježnička služba u 14. st. laicizirala te je došlo do njezine profesionalizacije, bilježnici koji su tada djelovali u dalmatinskim komu-nama bili su stranci, uglavnom Talijani koji su dola-zili iz gotovo svih područja sjeverne i srednje Italije, dok se iz južne Italije gotovo i ne susreću. To je na određeni način neobično s obzirom na to da su po-litičke veze između Italije i dalmatinskih gradova bile prilično žive, posebice od sedamdesetih godina 13. st. do kraja 14. stoljeća. Ovaj dio obuhvatit će i crtice iz privatnih života pojedinih dalmatinskih bilježnika na temelju sačuvane arhivske građe.

Druga cjelina sadržavat će podatke o djelovanju i službi javnih bilježnika promatranih kroz statute dal-matinskih komuna. Naime, kodifikacija statutarnog prava u Dalmaciji započela je četrdesetih godina 13. st. kada je splitski potestat Gargan de Arscindis dao sastaviti prvi svezak pravnih odredaba, kapitularij te time položio temelj gradskom statutu. Tako je splitska komuna dobila svoj prvi (pra)statut koji nažalost nije sačuvan, no o njemu svjedoči kroničar Toma Arhiđa-kon u svom djelu Historia Salonitana. Prvi veći zamah kodifikacije statutarnog prava događa se u šezde-

setim i ranim sedamdesetim godinama 13. stoljeća kada se kodificiraju statuti: Korčulanski, Zadarski i Dubrovački. Također, tih je godina nastao i Trogirski statut koji nam se nije sačuvao, a krajem 13. st. ko-dificira se i Šibenski statut (1293.) da bi tijekom 14. st. gotovo sve dalmatinske komune dobile svoje zbir-ke zakona prema kojima je bio uređen cjelokupan pravni sustav u njima. Budući da je važnu sastavni-cu pravnog sustava svake komune činila institucija javnog bilježništva, kojoj je glavna zadaća bila što urednije memoriranje privatno-pravnih ugovora kako ne bi došlo do pravnoga kaosa i bezakonja, ne izne-nađuje da komunalni statuti sadržavaju i odredbe o samoj službi javnih bilježnika i ispravama koje su sa-stavljali. Pri tome je važno istaknuti kako svi dalma-tinski statuti govore o javnim bilježnicima općenito, tj. o osobama koje su uz dozvolu komune obavljale svoju privatnu praksu (notarius comunis), ali i o spe-cifičnim bilježničkim službama (notarius curiae, no-tarius comitis, cancellarius comunis, notarius domini potestatis i sl.). U ovoj cjelini prikazat će se i poda-

Statut grada Splita, prijepis iz 15. stoljeća (Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zbirka latinskih kodeksa, IV. c. 60)

Znakovi zadarskih bilježnika Rajmunda, sina ser Komina de Modiis iz Asule, Artikucija pokojnog Dominika iz Rivignana, Petra pokojnog Bartolomeja de Annobonis iz Sarzane (Arhiv samostana sv. Marije u Zadru, Pergamene, br. 255)


Liber sive matricula notariorum comunis Bononie (Archivio di Stato di Bologna)

ci o komunalnom nadzoru rada javnih bilježnika, tj. o službama egzaminatora, sudaca i auditora koji su utvrđivali je li javnobilježnička isprava (instrumentum publicum) sastavljena u skladu sa statutarnim propi-sima.

Posljednja cjelina monografije bit će posvećena sa-moj javnobilježničkoj ispravi te će se u njoj na susta-van način prikazati tipologija isprava, a po prvi put u hrvatskoj historiografiji prikazat će se i diploma-tičko-formalna analiza svih dijelova javnobilježničke isprave (protokol, tekst ili korpus, eshatokol). Kao epistemološki okvir i komparativni materijal koristit će se traktati i formulari glavnih predstavnika ars no-tariae 13. stoljeća (Rajnerije iz Perugije, Bencivenne de Norcia, Salathiel, Rolandino de’ Passaggeri) koji

su dijelom objavljeni, a dijelom dostupni u rukopisu. Najveća pozornost obratit će se formularu bolonjskog profesora Rolandina de’ Passaggeri, oca javnobiljež-ničke službe koji je sredinom 13. stoljeća napisao djelo Summa artis notariae, a čiji prijepis načinjen 1275. g. posjeduje i knjižnica Zagrebačke nadbisku-pije (MR 109). Glavni dio (corpus) svake bilježničke isprave sastojao se od niza diplomatičkih formula koje je onodobna notarska teorija nazivala terminom capitulum, a čiji je izbor i slijed ovisio o sadržaju prav-nog posla, pa u skladu s tim određene pravne formu-le morale su biti uvrštene u određene tipove isprava (instrumentum venditionis, emptionis, permutationis, donationis, dotis, mutui, obligationis itd).

Tako primjerice kupoprodajni ugovor sastojao se od ovih pravnih formula: contrahentes, res, pretium, tra-ditio rei, promissiones, poena, renuntiatio, refectio damnorum et expensarum i obligatio bonorum. For-mula contrahentes sadržavala je podatke o ugovor-nim stranama kao i o pravnoj radnji koja je zapravo određivala i sam tip isprave. Ugovorne strane mogle su biti fizičke (pojedinci) i pravne osobe (kolektivi). U slučaju pojedinaca podaci koji su se morali navesti u ugovorima bili su definirani odredbama rimskog pra-va te su morali odrediti osobu u skladu s ovim kate-gorijama: spol, status (je li osoba pod nečijom vlašću ili ne), dob (je li osoba punoljetna ili ne).

Kod ženskih osoba moralo se definirati bračno stanje, budući da je pravna sposobnost o tome ovisila. Tako su ženske osobe uvijek definirane kao nečije kćeri,

Potpis egzaminatora Andrije, sina Kreste Cotopagna na bilježničkoj ispravi (Arhiv samostana sv. Marije u Zadru, Pergamene, br. 21)


Kupoprodajni ugovor iz 1280. koji je sastavio zadarski bilježnik Vinko, đakon crkve sv. Stjepana (Državni arhiv u Zadru, Samostan sv. Kuzme i Damjana, Pergamene, br. 13)

supruge, odnosno udovice. Kod muških osoba bilo je važno naglasiti je li osoba punoljetna i emancipirana u onim slučajevima kad je sumnja bila moguća (npr. kod mlađih neoženjenih osoba), dok se to implicitno prihvaćalo u drugim slučajevima. Osim pojedinaca ugovorne strane mogle su biti i pravne osobe, obično različite vrste udruga i zajednica. Onodobna notar-ska teorija pravila je razliku među pojedinačnim i za-jedničkim ugovornim strankama, a u potonju skupinu ubrajale su se universitas, collegium, capitulum, con-sortium, communitas i sl. U njihovu slučaju ugovor bi bio važeći ako ga je prihvatilo 2/3 članstva (u slučaju manjih zajednica) ili formalno definirani predstavnici (u slučaju većih, npr. komune).

Također, prilikom sastavljanja takvih ugovora moralo se paziti da se posao zaključi javno i po točno utvr-đenim procedurama na za takve događaje utvrđenim mjestima. Drugu važnu formulu bilježničke isprave, onu u kojoj je sadržan predmet u vezi kojeg se obav-lja konkretni pravni posao čini formula res. Formula se sastojala od četiri glavne klauzule: prve u kojoj su sa-držani osnovni podaci o samoj stvari (vrsta, smještaj, količina i sl.), druge u kojoj se, u slučaju nekretnina, opisuju njezine granice, treće u kojoj se donose pri-padci (pertinenciae), odnosno dodatne stvari odre-đene da trajno služe gospodarskim svrhama glavne stvari te četvrte u kojoj se objašnjavaju prinadležnosti (pravne radnje) kojima će novi vlasnik u budućnosti moći tom stvari raspolagati. Formula precium bila je karakteristična za one bilježničke isprave koje se bave u prvom redu prijenosom vlasništva, a sasto-

jala se od navoda cijene samog predmeta ugovora i klauzule kojom je prodavatelj izjavio ili priznao da ga je kupac isplatio i da je primio ugovorenu novča-nu svotu. Formula traditio rei također se uvrštavala u isprave koje se bave prijenosom vlasništva, a njome se regulirala sama predaja predmeta transakcije.

Za razliku od formule traditio rei, formula promissi-ones nije u svom obliku jedinstvena nego se razli-kuje čitav niz različitih obećanja koja se u isprave uvrštavaju u skladu s njihovim tipovima. U nekim slučajevima ta obećanja vezana su isključivo uz osi-guravanje formalne procedure (npr. u kupoprodajnim ugovorima ili donacijama i sl.), dok kod nekih tipova predstavljaju izrazito važne dijelove samih ugovora, vezane uz sadržaj transakcije (npr. kod zadužnica, različitih ugovora o najmu i sl.). Sredstvo kojim se šti-tio učinak pravnog čina u bilježničkim ispravama sva-kako je bila formula kazne (poena) u kojoj se navodi-la konkretna novčana svota ili udio koji će se trebati isplatiti u slučaju prekršaja ugovora te klauzule kojom se potvrđivalo da sama isplata kazne ne dovodi do poništenja prethodnih obveza. Formulom renuntiatio ugovorne strane odricala su se prava priziva na prav-ne odredbe i običaje kojima bi se moglo u buduć-nosti dovesti u pitanje izvršavanje pravne radnje na-vedene u samom ugovoru, dok se formulom refectio damnorum et expensarum provedba pravnog čina štitila obećanjem naknade štete i troškova nastalih tijekom mogućeg parničenja ili izvan njega koje će potraživati tužitelj. Posljednju formula kupoprodajnog

Oporuka dubrovačkog notara i kancelara Andrije pok. Dominika iz Bologne (Državni arhiv u Dubrovniku, Testamenta notaria, sv. 8. fol. 138’-139)


Djelo Historia Ragusii dubrovačkog notara Ivana Conversinija iz Ravenne (Knjižnica Zaklade Querini - Stampalia u Veneciji, kod. IX 11)

ugovora činila je formula obligatio bonorum kojom se provedba pravnog čina štiti jamče-njem svojom osobnom imovinom.

Na temelju navedenih bilježničkih formula po-kušat će se utvrditi uklopljenost istočnojadran-skog notarijata u onodobnu notarsku teoriju, koja se stvarala i predavala na sveučilištima, u prvom redu u Bologni i Padovi. Kao appendix knjizi bit će objavljen popis dalmatinskih bi-lježnika iz proučavanog razdoblja s godinama početka i prestanka rada u službi kao i popis egzaminatora. Usto knjiga će biti opremljena i katalogom znakova dalmatinskih javnih bi-

lježnika.Vrijednost same monografije činit će velika količina novih podataka iz povijesti javnobilježničke službe u srednjem vijeku, posebice onih vezanih uz analizu same bilježničke isprave koja će pridonijeti boljem razumijevanju samog sustava funkcioniranja bilježničke službe u srednjemu vijeku. Ona će tako-đer biti svjedokom kako je Hrvatska, odnosno njezin priobalni dio, kad je riječ o instituciji javnog bilježniš-tva, pratila europske trendove i pojave budući da se javnobilježnička služba na prostoru istočne obale Ja-drana, javlja u isto doba kao i na njezinoj zapadnoj strani, tj. na Apeninskom poluotoku.

Notarski znak

rapskog

notara Ivana


SUDSKA PRAKSA

OVRŠNO PRAVO – OVRHA TEMELJEM OVJERENE PRESLIKE ZADUŽNICE

čl. 382. st. 2., čl. 392.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13) čl. 12. st. 1., čl. 36. i čl. 39., čl. 392.a Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13)

U reviziji ovrhovoditelj postavlja sljedeće pitanje:

Može li se temeljem ovjerene preslike uredno ispunjene i ovjerene zadužnice zatražiti i ishoditi od suda donošenje rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave i kako je u suprotnom (dakle, ako to ne bi bilo moguće) sud dužan postupiti, tj. je li sud dužan a) tako podneseni ovršni prijedlog odbiti ili b) tako podneseni ovršni prijedlog odbaciti ili je c) prethodno dužan pozvati ovrhovoditelja da dostavi original zadužnice, a tek nakon toga ovršni prijedlog odbaciti ili odbiti?

(...)

Odredbom čl. 214. st. 1. OZ propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom u toj ispravi, isplaćuje vjerov-niku, te da se takva isprava izdaje u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja.

Drugostupanjski sud je, pozivajući se na prethodno navedenu odredbu preinačio rješenje o ovrsi i od-bio prijedlog za ovrhu, obrazlažući pritom da sud prvog stupnja nije mogao donijeti pobijano rješenje na temelju ovjerene preslike zadužnice jer odredba čl. 214. OZ upućuje na zaključak da samo potvrđena zadužnica u originalu ima učinak ovršne isprave.

Ocjena ovog suda je da izraženi stav drugostupanjskog suda nije pravilan.

Kada ovrhovoditelj podnosi prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave - zadužnice, on je dužan postupiti u skladu s čl. 36. i čl. 39. OZ.

Stoga, u prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj mora između ostalog priložiti i ovršnu ispravu u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, ako se prijedlog za ovrhu podnosi sudu koji o tražbini nije odlučivao u prvom stupnju, što se mora primijeniti i u ovom slučaju, jer je zadužnica ovršna isprava koja nije nastala kod suda pred kojim se traži ovrha.

Zato se prema ocjeni ovog suda, bez obzira o kojoj se ovršnoj ispravi radi, ona može uz prijedlog za ovrhu podnijeti u izvorniku (koji je uvijek samo jedan bez obzira o kojoj se ovršnoj ispravi radi, pa u tome zadužnica nije iznimka) ili u ovjerenoj preslici, pa i kada je riječ o zadužnici kao ovršnoj ispravi u smislu odredbe čl. 214. st. 7. OZ.

Slijedom navedenog, nije pravilno pravno shvaćanje suda drugog stupnja da se ovrha na temelju zadužnice kao ovršne isprave ne može u prijedlogu za ovrhu priložiti osim u izvorniku i u ovjerenoj kopiji.

Ovakvo shvaćanja već je zauzeto u praksi revizijskog suda (rješenje broj Rev-2183/13 od 13. travnja 2016.).“

Vrhovni sud Republike HrvatskeRev-978/2015-2


OVRŠNO PRAVO – DOSTAVA NA ADRESU RAZLIČITU OD REGISTRIRANOG SJEDIŠTA TEMELJEM POVRATNICE KAO JAVNE ISPRAVE

230. st. 1., čl. 365. st. 2. te čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14) čl. 8. st. 6., čl. 19. st. 1., čl. 21. st. 1., čl. 36. st. 6. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03 i 151/04) čl. 37. st. 3., čl. 66. st. 3. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13 i 110/15)

Shvaćanje prvostupanjskog suda da je dostava javnog bilježnika neuredna, budući da iz dostavnice koja je priložena spisu proizlazi da je ovršenik odselio na novu adresu (Z., R.), prihvaća i ovaj sud.

Odredbom čl. 8. OZ-a propisano je da se pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i od-govornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi dostava se obavlja na adresu sjedišta upisanog u upisnik (st. 1.), a u slučaju da dostava ne uspije na toj adresi, dostava će se pokušati obaviti još jednom, u roku koji ne može biti kraći od 30 niti duži od 60 dana. Ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava će se obaviti isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmog dana od dana isticanja pismena na mrežnoj stra-nici e-Oglasna ploča sudova (st. 6.).

Uvidom u dostavnicu od 24. veljače 2017. (list 7. spisa) proizlazi da (prva) dostava rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku na adresi njegova sjedišta upisanog u sudski registar, Z., D. D. 46, nije uspjela te je stavljena napomena da je ovršenik odselio na novu adresu, Z., R. B. 4.

U okolnostima konkretnog slučaja, odredbu čl. 8. st. 1. i 6. OZ-a treba tumačiti dovođenjem u vezu s odredbom čl. 66. st. 3. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13 i 110/15; dalje: ZTD), kojom odredbom je propisano da se svaka osoba može pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlučnih podataka i činjenica koji se sukladno tom i drugim zakonima upisuju u sudski registar, osim one osobe kojoj se dokaže da joj je bilo poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru. Dakle, iz te odredbe koja sadržava načelo povjerenja u sudski registar, proizlazi da se ne može pozi-vati na stanje upisa ona osoba kojoj se dokaže da se stvarno stanje razlikuje od upisanog u sudskom registru.

Budući da iz dostavnice kao javne isprave u smislu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, proizlazi da je ovršenik odselio na novu adresu u Z., R. B. 4, nesporno je da je javnom bilježniku bilo poznato da se stvarno stanje glede podatka koji se upisuje u sudski registar, sjedišta tr-govačkog društva ovršenika (čl. 37. st. 3. ZTD-a), razlikuje od stanja upisa u registru. Zbog toga je javni bilježnik pogrešno primijenio odredbu čl. 8. st. 6. OZ-a kada je ponovljenu dostavu, umjesto na novu adresu ovršenika u Z., R. B. 4, obavio ponovno na adresu u Z., D. D. 46, a potom s obzirom na to da i ona nije uspjela, putem e-Oglasne ploče sudova. Naime, tek u slučaju da je javni bilježnik ponovljenu dostavu obavio na adresu u Z., R. B. 4 i da na toj adresi dostava nije uspjela, bile bi ispunjene pretpo-stavke za dostavu putem e-Oglasne ploče sudova.

Stoga su neosnovani žalbeni navodi ovrhovoditelja da je javni bilježnik izvršio dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sukladno čl. 8. OZ-a.“

Visoki trgovački sud Republike HrvatskePž-753/2018-2


DOGAĐANJA

Ove 2019. godine obilježit ćemo dvadeset i pet godina od ponovne uspostave javnog bilježništva u Republici Hrvatskoj.


Izabrana nova predsjednica i radna tijela HJKNa IX. sjednici Izborne skupštine Hrvat-ske javnobilježničke komore koja je odr-žana 19. siječnja 2019. tajnim glasanjem između tri kandidata izabrana je nova predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Zvijezdana Rauš-Klier, javna bi-lježnica iz Varaždina.

Na istoj sjednici izabrana su i druga tijela Komore i to za članove Upravnog odbora HJK:

Ivan Adžija, javni bilježnik iz Zaprešića, Đurđica Pozaić, javna bilježnica iz Zlata-ra, Nikola Tadić, javni bilježnik iz Zagre-ba, Mirjana Zvonarek, javna bilježnica iz Čakovca, Martina Dujmović, javna biljež-nica iz Bjelovara, Boro Arambašić, javni bilježnik iz Vukovara, Denis Krajcar, javni bilježnik iz Pule, Stevan Pejnović, javni bilježnik iz Rijeke, Luce Bronzan, javna bilježnica iz Dubrovnika, Ivan Kristić, jav-ni bilježnik iz Vrgorca i mr. sc. Ante Šuš-ko, javni bilježnik iz Splita.

Za članove Nadzornog odbora Hrvat-ske javnobilježničke komore izabrani su Nada Kemec, javna bilježnica iz Slavon-skog Broda, Ljerko Torbašinović, javni bilježnik iz Čazme i Ronald Pavlović, jav-ni bilježnik iz KoprivniceZa člana drugostupanjskog stegovnog vijeća pri Vrhovnom sudu Republike Hr-vatske izabran je Ivica Kraljičković, javni bilježnik iz Sisaka, a kao zamjenik člana Željena Biuk, javna bilježnica iz Trogira.Za člana prvostupanjskog stegovnog vi-jeća pri Županijskom sudu u Zagrebu iza-brana je Sanja Ledić, javna bilježnica iz Sesveta, a za zamjenika člana Konstan-tin Dika, javni bilježnik iz Krapine.Za člana prvostupanjskog stegovnog vi-jeća pri Županijskom sudu u Rijeci iza-bran je Branko Terković, javni bilježnik iz Labina, a za zamjenika člana Miodrag Ivković, javni bilježnik iz Buzeta.Za člana prvostupanjskog stegovnog vi-jeća pri Županijskom sudu u Splitu iza-brana je Mirjana Popovac, javna biljež-nica iz Splita, a za zamjenika člana Teo Karbotić-Milovac, javni bilježnik iz Splita.Za člana prvostupanjskog stegovnog vijeća pri Županijskom sudu u Osijeku izabran je Mladen Kaluđer, javni bilježnik iz Županje, a za zamjenika člana Hrvatin Šustić, javni bilježnik iz Osijeka.

Zvijezdana Rauš-Klier

Predsjednica Hrvatske javnobilježnič-ke akademije, Nada Kemec, javna bi-lježnica iz Slavonskog Broda.Članovi Stručnog vijeća HJA iz reda jav-nih bilježnika, javnobilježničkih prisjedni-ka, javnobilježničkih savjetnika i umirov-ljenih javnih bilježnika:Ivan Maleković, javni bilježnik iz Velike Gorice, Vesna Pučar, javni bilježnik iz Zagreba, Gordana Jakobović, javni bi-lježnik izvan službe, Kristian Hukelj, javni bilježnik u Zagreb, a iz reda renomiranih pravnih stručnjaka Tatjana Josipović, profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Jakša Barbić, akademik HA-ZU-a, Mihajlo Dika, profesor emeritus, Aleksandra Maganić, profesorica Prav-nog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Povjerenstvo za stalno stručno usavrša-vanje: Martina Dujmović, član Upravnog odbora HJK, Mira Grbac, javni bilježnik u Vodicama, Tamara Horvat, javni biljež-nik u Varaždinu, Sanda Jalšovec, javni bilježnik u Čakovcu, Mladen Ježek, jav-ni bilježnik u Zagrebu, Mladen Kaluđer, javni bilježnik u Županji, Natalija Stojano-vić, javni bilježnik u Sisku, Kristian Hu-kelj, član Stručnog vijeća HJA.

Povjerenstvo za međunarodnu surad-nju: Denis Krajcar, javni bilježnik iz Pule, Ljiljana Vodopija Čengić, javni bi-lježnik iz Zagreba, Rankica Benc, javni bilježnik iz Varaždina, Tihana Sudar,

Nada Kemec

Sjenica Upravnog odbora u novom sazivu i zajednička fotografija dijela UO


Izborna sjednica Skupštine Udruge javnobi-lježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika

U Medulinu je 1 . lipnja 2019. održana izborna sjed-nica Skupštine Udruge javnobilježničkih prisjedni-ka, savjetnika i vježbenika. Na toj sjednici izabrana su tijela Udruge za sljedeće mandatno razdoblje.

javni bilježnik iz Zagreba, Darja Bošnjak, javni bi-lježnik iz Zagreba, Biserka Čmrlec Kišić, javni bi-lježnik iz Varaždina.

Etičko povjerenstvo: Ivica Kraljičković, javni biljež-nik iz Siska, Mirjana Borić, javni bilježnik iz Osije-ka, Alkica Kolega Zubčić, javni bilježnik iz Zadra, Mirodar Kovač, javni bilježnik iz Vinkovaca, Damir Bjelčić, javni bilježnik iz Krapine, Ljiljana Blažeka, javni bilježnik iz Preloga, Tomislav Matijević, javni bilježnik iz Zagreba.

Povjerenstvo za informatizaciju: Vjenceslav Aram-bašić, javnobilježnički prisjednik iz Osijeka, An-đelko Stanić, javni bilježnik iz Dubrovnika, Marko Bilandžija, javni bilježnik iz Garešnice, Sandra Naumovska, javni bilježnik iz Slatine, Josip Gović, tajnik Komore.

Za predstavnika Udruge u Etičko povjerenstvo predložena je Martina Plastić, javnobilježnička pri-sjednica u uredu javnog bilježnika Pere Džankića iz Zagreba.Za predstavnika Udruge u Povjerenstvu za među-narodnu suradnju predložena je Sanja Torbašino-vić, javnobilježnička savjetnica u uredu javne bi-lježnice Ljerka Torbašinovića iz Čazme.Kao gosti na sjednici Skupštine nazočili su: Alek-sandra Micelli, javna bilježnica iz Novigrada kao predsjednica Istarskoga javnobilježničkog zbora te Denis Krajcar, javni bilježnik iz Pule kao pred-stavnik Upravnog odbora Komore.Nakon radnog dijela održane su tradicionalne sportske igre Udruge javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika.

Sandra MarodiVjenceslav Arambašić Sandra Marodi i Duje Ordulj

Za predsjednicu Udruge izabrana je Sandra Ma-rodi, javnobilježnička prisjednica u uredu javnog bilježnika Ivana Marodija u Čakovcu. Za predstavnika Udruge u Upravnom odboru Ko-more izabran je Vjenceslav Arambašić, javnobi-lježnički prisjednik u uredu javne bilježnice Biser-ke Arambašić iz Osijeka.Za predstavnika Udruge u Povjerenstvu za stalno stručno usavršavanje predložen je Bojan Ruž-djak, javnobilježnički prisjednik u uredu javne bi-lježnice Jožice Matko-Ruždjak iz Zagreba.

Glavni urednik i članovi uredništva izdanja Komore: Vesna Pučar, glavna urednica, član Stručnog vije-ća HJA. Članovi uredništva: Paula Poretti, docenti-ca Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, Vladimir Marčinko, javni bilježnik iz Zagreba, Vesna Ćuzela, javni bilježnik iz Rijeke, Sanja Ledić, javni bilježnik iz Sesveta.

Povjerenstvo za suradnju s državnim tijelima i Ko-morama: mr. sc. Jozo Rotim, javni bilježnik iz Za-greba, Željka Maroslavac, javni bilježnik iz Zagre-ba, mr. sc. Mario Včelik, javni bilježnik iz Požege, Vladimir Marčinko, javni bilježnik iz Zagreba, Teo Karabotić-Milovac, javni bilježnik iz Splita.

Stegovni tužitelj HJK: Ronald Pavlović, javni bi-lježnik iz Koprivnice, zamjenike stegovnog tužite-lja Ignac Vuger, javni bilježnik iz Sesveta i Boris Godžirov, javni bilježnik iz Našica.


Međunarodne aktivnosti HJK

Hrvatska javnobilježnička komora i UINL (Međunarodna unija latinskog notarijata)

Od primanja Hrvatske javnobilježničke komore u pu-nopravno članstvo UINL-a redovito smo aktivno su-djelovali u radu institucionalnih sastanaka.1) Tijela UINL-a: predsjednik koji se bira na tri godine, Glavno (Generalno) vijeće UINL-a (koje čine delegati nacionalnih komora koje bira Glavna skupština), Iz-vršni odbor, Financijski kontrolni odbor, razne komisi-je i radne skupine.

kao član te je ujedno izabran u Izvršni odbor Unije, što je svakako velika čast i priznanje za hrvatski no-tarijat. Osim toga, kao novi delegat u tom Vijeću za razdoblje 2016.-2021. izabrana je Biserka Čmrlec-Ki-šić, koja je ujedno i član Komisije za notarsku deon-tologiju. Ta komisija ima 20 članova iz cijelog svijeta. Valja napomenuti da je Hrvatska danas jedna od ri-jetkih članica koja ima Etički kodeks (npr. Francuska nema).Godine 2016., u Gruziji, u Tbilisiju, sudjelovali su čla-novi Glavnog vijeća Stjepan Šaškor i Biserka Čmrlec-Kišić nakon izbora na skupštini 2016. Godine 2017. održana je sjednica Glavnog vijeća u Abiđanu (Côte d’Ivoire, Obala Bjelokosti) i Cancunu, Meksiko, te 2018. u Buenos Airesu, Argentina.Između dvije skupštine i kongresa, dvaput na godinu, održavaju se sjednice Glavnog vijeća, čiji su članovi predstavnici nacionalnih notarijata, a mandat im traje 2 x 3 godine, nakon čega mogu postati počasni čla-novi i biti prisutni na sjednicama, ali bez prava glasa.

José Marqueño de Llano aktualni predsjednik UINL-a

2) Obilježavanje godišnjice osnivanja Godine 2018. u Buenos Airesu, Argentina, obilježe-na je 70. godišnjica otkad je 1948. osnovana, prema argentinskom pravu, neprofitna organizacija bez stje-canja dobiti, a u svrhu izgradnje i razvoja notarijata latinskog tipa, u čijem osnivanju je sudjelovalo 18 zemalja.Danas se UINL sastoji od 88 zemalja i sjedište je i nadalje u Buenos Airesu, Argentina, dok je u Europi, u Rimu, sjedište administrativnog aparata.3) Glavna skupština i kongres redovito se održavaju svake treće godine, poštujući zemljopisnu zastuplje-nost. Tijekom održavanja kongresa održavaju se svi institucionalni sastanci Glavnog vijeća i komisija.Kao predstavnik hrvatskog notarijata Stjepan Šaškor sudjelovao je u radu Glavnog vijeća 17.-18. svibnja 2015. u Istanbulu, Turska te u Rio de Janeiru, Brazil.Od godine 2016. hrvatski predstavnik u Glavnom vi-jeću ostao je Stjepan Šaškor i nakon izbora u 2016.,

Spomen-ploča u čast 70. obljetnice osnivanja Unije latinskog notarijata u Buenos Airesu

Sastanak UINL-a u Cancunu, Maksiko


KOMISIJE UINL-aU Komisiji za europske poslove CAE redovito smo imali delegate i aktivno sudjelovali u radu. Članovi te komisije su bili: Davor Dušić, Biserka Čmrlec-Kišić, Aleksandra Micelli i trenutno Zvijezdana Rauš Klier, sadašnja predsjednica HJK.Između ostalog, dvaput smo bili domaćini sjednica CAE komisija, u Cavtatu i Zagrebu, te aktivno sudje-lovali u razmatranju aktualnih pitanja koje su bile na dnevnom redu sjednica.Tijekom predsjedavanja CAE-om Piere Becquea sklopljen je sporazum s udrugom geodeta gdje se posebno naglasila uloga notara u pitanju pravne re-gulative, a geodeti su zaduženi za izmjere (smatra se to velikim napretkom u percepciji uloga notara u pravnoj sigurnosti).Za napomenuti je da smo tijekom proteklih 25 godina kao notarijat prebrodili mnoge izazove u razvoju jav-nobilježničke profesije i dokazali kako se Unija može osloniti na naš doprinos. U međuvremenu smo posta-li punopravna članica EU-a i ujedno dio velike obitelji notarske službe te smo svakako na putu realizacije novih projekata, a u službi građana.Kao važno može se napomenuti da je tijekom pro-teklog razdoblja Hrvatsku javnobilježničku komoru posjetio tadašnji predsjednik Unije, Daniel-Sédar Senghor.

Biserka Čmrlec-Kišić, javna bilježnica u Varaždinu

Sjednice Opće skupštine i Glavnog vijeća u Buenos Airesu, 2018.

Biserka Čmrlec-Kišić i Stjepan Šaškor na sjednici u Buenos Airesu

Daniel-Sédar Senghor i dr. Alan Uzelac na Pravnom fakultetu u Zagrebu, 2014.

Javni bilježnici s predsjednikom UINL-a Danielom-Sédarom Senghorom

Biserka Čmrlec-Kišić i Stjepan Šaškor na proslavi 70. obljetnice UINL-a

Bilježnici Hrvatske s predsjednikom UINL Hugom Perezom Monterom 2007. godine u Santo Domingu.

Pozdravni govor Ante Ilića u trenucima prijema u UINL-a, 1997. godine


UVOD1.1. Ovaj prilog nastao je u prigodi obilježavanja dvadesetpete obljetnice od ponovnog uspostavljanja javnog bilježništva (notarijata) u Hrvatskoj, sa željom da se ukratko prikaže integriranje i aktivnosti hrvatskog javnog bilježništva u Vijeću notarijata Europske unije – bez pretenzija da se na cjelovit način opišu sva događanja, okolnosti i osobe u tom kontekstu.1.2. Vijeće notarijata Europske unije (CNUE) - http://www.cnue.eu prema belgijskom pravu registrirana je pravna osoba, bez cilja stjecanja dobiti – asocijacija notarske profesije, čiji su članovi notarijati latinskog tipa iz država članica EU-a, a koja djeluje radi promocije i izgradnje notarijata članova, uz aktivni doprinos u donošenju političkih odluka važnih za notarsku profesiju na razini Europe. Taj se cilj ostvaruje konstantnim dijalogom sa svim europskim institucijama, posebno EU Komisijom, Vijećem EU-a, Europskim parlamentom i njihovim tijelima. Zajedno s ostalim čimbenicima, CNUE sa svojim aktivnostima sudjeluje u stvaranju i izgradnji zajedničkoga europskog pravnog prostora. CNUE omogućuje notarijatima i njihovim članovima ažurno praćenje i aktivno sudjelovanje u nastanku europskih (nadnacionalnih) propisa i sudske prakse: uredbi i direktiva, odluka EU Suda pravde u Luxembourgu - posebice onih koji su u direktnoj ili indirektnoj vezi s notarskom profesijom. Omogućuje notarijatima i njihovim članovima sudjelovanje u projektima europskoga, nadnacionalnog značenja kao što su: Europska notarska mreža (ENN), Europska mreža oporučnih registara (ARERT/ENRWA), digitalna platforma za kolanje isprava u prekograničnim predmetima (EUFides), Europski direktorij notara, linkovi na stranici CNUE-a „Nasljednopravne stranice“, „Prometovanje nekretninama u EU-u“ i drugi. Omogućuje notarijatima i njihovim članovima sudjelovanje u edukacijama na područjima važnim za notarsku profesiju. Najvažniji projekt na području edukacije pod nazivom „Europa za notare – notari za Europu“, koji se u dvogodišnjim ciklusima odvija putem održavanja konferencija u gradovima širom država članica, sufinanciran je sredstvima EU-a. Zagreb i HJK bili su domaćini jednoj takvoj konferenciji o Uredbi o nasljeđivanju u prosincu 2016.

Hrvatsko javno bilježništvo i Vijeće notarijata EU-a (CNUE)

1.3. CNUE ima ukupno 22 člana, i to javna bilježništva/notarijate: Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske, Austrije, Belgije, Nizozemske, Luksemburga, Grčke, Portugala (članovi prije proširenja Unije); Poljske, Češke, Slovačke, Estonije, Latvije, Letonije, Mađarske, Slovenije i Malte (novi članovi od 1. svibnja 2004.); Rumunjske i Bugarske (članovi od 1. siječnja 2007.) te Hrvatske (članica od 1. srpnja 2013.). CNUE ima i četiri notarijata u statusu promatrača: Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska.Prema Statutu CNUE-a status promatrača može steći notarijat koji je punopravni član Međunarodne unije latinskog notarijata (UINL) iz države koja je stekla status kandidata za ulazak u članstvo EU-a. Odluka o statusu promatrača donosi se s tri četvrtine glasova članova Glavne skupštine CNUE-a, a koju čine svi njezini notarijati članovi.Tijela CNUE-a: Glavna skupština svih notarijata članova, Upravni odbor koji ima predsjednika – predstavnika notarijata koji predsjeda CNUE-om u jednogodišnjem mandatu, potpredsjednika – predstavnika notarijata koji će sljedeće godine preuzeti predsjedanje i pet članova Odbora, direktora – koji svaki predstavlja svoj notarijat, u jednogodišnjem mandatu. Dužnosti predsjednika, potpredsjednika i članova UO CNUE-a mijenjaju se svake

Pierre-Luc Vogelpredsjednik CNUE-a za 2019. godinu

Manneken Pis, jedan je od simbola belgijskog glavnog grada Bruxellesa. U vrijeme prijema Hrvatske u EU bio je u slavonskoj narodnoj nošnji.


godine redoslijedom prema francuskoj abecedi. CNUE ima Tajništvo koje se sastoji od glavnog tajnika i njegovih stručnih suradnika – koji su svi zaposlenici, tj. u radnom odnosu prema belgijskom pravu.

HJK KAO PROMATRAČ U CNUE-u1.1. Hrvatsko javno bilježništvo, Hrvatska javnobilježnička komora (HJK) postala je punopravnom članicom Međunarodne unije latinskog notarijata (UINL) tijekom 1997. g.Na inicijativu austrijske notarske komore (predsjednik dr. Klaus Woschnak) 1998. g. osnovana je Inicijativa za suradnju srednjoeuropskih javnih bilježništava – pod nazivom HEKSAGONALA s članovima notarijatima: Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Članstvo u Međunarodnoj uniji latinskog notarijata i članstvo u Heksagonali omogućilo je prve aktivnosti HJK na međunarodnoj sceni.1.2. Hrvatska država je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s članicama EU-a ostvarila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, a zahvaljujući inicijativi i snažnoj podršci HJK-u vrlo bliskog austrijskog notarijata (predsjednik Woschnak i predstavnik austrijskog notarijata pred tijelima EU-a u Bruxellesu Stephan Matyk), hrvatsko javno bilježništvo dobilo je u istoj godini status promatrača u CNUE-u. To se dogodilo jednoglasnom odlukom članova na sjednici Glavne skupštine CNUE-a u Bruxellesu, koja je pod predsjedanjem grčkog notarijata (predsjednik Nikolaos Stasinopulos) održana 23. i 24. listopada 2004. Hrvatskom javnom bilježništvu to je omogućilo neposredno praćenje svih, za europsko bilježništvo važnih tema i događaja, a ujedno i postupnu integraciju u strukturu, aktivnosti i projekte EU notarijata (sve to devet godina prije stjecanja punopravnog članstva Hrvatske u EU-u). Bez obzira na status promatrača, ali uz tretman jednak ostalim

notarijatima članovima, hrvatskom javnom bilježništvu predloženo je i omogućeno pristupanje Europskoj notarskoj mreži (ENN) 1. 11. 2007., kao i pristupanje Europskoj mreži registara oporuka (ARERT/ENRWA) 20. 5. 2009. Nakon stjecanja statusa promatrača predstavnik HJK započeo je sudjelovati na sjednicama plenarne sjednice Glavne skupštine CNUE-a (u pravilu: u lipnju tekuće godine). Tako je svoj prvi nastup imao u 2005. g. tijekom predsjedanja CNUE-om talijanskog notarijata (predsjednik Paolo Micolli). Vrlo brzo, 2007. g. – tijekom predsjedanja austrijskog notarijata (predsjednik Klaus Woschnak) jednoglasno je usvojena odluka da hrvatski notarijat, kao promatrač, može i treba sudjelovati na sve četiri godišnje sjednice Skupštine CNUE-a (u pravilu: u ožujku, lipnju, rujnu i prosincu). Takva inicijativa i pomoć austrijskih kolega u velikoj je mjeri ubrzala i olakšala proces integriranja hrvatskog notarijata u aktivnosti i projekte CNUE-a, posebice u Europsku notarsku mrežu, u Europsku mrežu oporučnih registara, a zatim i uključivanje u rad radnih skupina i uvrštavanje hrvatskih propisa i hrvatskog jezika u digitalni projekt „Nasljednopravne stranice“. Te su aktivnosti omogućile HJK-u da, zajedno s drugim notarijatima članovima, postane aktivan sudionik u oblikovanju politike notarske profesije u odnosu na institucije i tijela EU-a.1.3. Osim toga, sudjelovanje u radu formalnih tijela CNUE-a pružalo je priliku i za mnogobrojne neformalne susrete s predstavnicima, najčešće predsjednicima notarijata članova CNUE-a koji su u pravilu omogućavali bilateralne konzultacije, razmjenu mišljenja i oblikovanje stavova u vezi s aktualnim pitanjima, ali i „gorućim“ problemima profesije. Rezultati i saznanja navedenih aktivnosti redovito su upućivani vodstvu HJK, odnosno izlagali su se stavovi ili prijedlozi vodstva HJK uvijek kada je to ocijenjeno oportunim ili korisnim za notarsku profesiju. Na opisani način ostvarili su se, a tijekom vremena i razvili, kontakti između notarijata članova CNUE-a i HJK.1

PREDSJEDNIK CNUE-a I MINISTAR PRAVOSUĐA U SJEDIŠTU HJK1.1. U prostorijama HJK održan je 29. siječnja 2010. kolokvij o temi: „Kompetencije javnog bilježništva na području prometa nekretnina i razrezu poreza na promet nekretnina u EU-u“.U toj je prigodi Ivan Šimonović, ministar pravosuđa RH, Ivicu Mladinea, uz državnog tajnika, zajedno s predsjednikom HJK Ivanom Malekovićem i suradnicima, izrazio srdačnu dobrodošlicu predsjedniku CNUE-a Robertu Baroneu i Paolu Pasqualisu, članu Nacionalnog savjeta talijanskog notarijata, a koji su pozvani kao predavači na tom kolokviju.Bio je to prvi službeni posjet ministra pravosuđa našoj Komori, kao i prvi službeni dolazak predsjednika CNUE-a u Hrvatsku, Zagreb i sjedište HJK. 1.2. Tom prigodom je ministar pravosuđa Šimonović, obraćajući se prisutnima, naglasio:

1 Autor ovoga članka je, kao predstavnik HJK, sudjelovao u radu sjednica Glavne skupštine CNUE-a, UO CNUE-a, radnih tijela CNUE-a i Kongresa CNUE-a, od stjecanja statusa promatrača pa nadalje, sve do kraja 2015.

Denis Krajcar


- Program današnjeg kolokvija odnosi se na kompetencije notarijata u prometu nekretnina i razrezu poreza na promet nekretnina u Europskoj uniji, ali prije nego što započnete sa stručnom raspravom koristim priliku pohvaliti djelovanje javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj.Osim poslova koje javni bilježnici obavljaju temeljem Zakona o javnom bilježništvu, vrlo značajna uloga javnih bilježnika je i u poslovima vezanim uz promet nekretnina. Ali, ovu temu prepuštam vašoj stručnoj raspravi. Vrlo mi je drago da će one kao svoj okvir imati prostor EU-a.Danas hrvatsko javno bilježništvo u Europskoj uniji ima status promatrača u Vijeću notarijata EU-a. Taj status omogućio je hrvatskom javnom bilježništvu neposredno praćenje svih tema i događaja koji su bitni za njegovu integraciju u strukturu EU notarijata.Zakon o javnom bilježništvu nužno je uskladiti i s rješenjima europskih notarijata i time ovaj zakon modernizirati sukladno pravnoj stečevini Europske unije. S tim u vezi Ministarstvo pravosuđa pokrenulo je postupak na izradi izmjena i dopuna tog zakona. Pri tome je otvoreno za prijedloge i dobre ideje te poziva struku na tijesnu suradnju.

1.3. Iz izlaganja predsjednika CNUE-a Baronea tom prigodom izdvajamo:- Imam veliku čast, kao predsjednik Vijeća notarijata Europske unije (CNUE), započeti svoju međunarodnu aktivnost u Hrvatskoj, zemlji koju očekuje prijam u Europsku

uniju, kao gost hrvatskoga javnog bilježništva koje kao promatrač već sudjeluje u radu CNUE-a, gdje već neko vrijeme radim s prijateljem, hrvatskim javnim bilježnikom, Denisom Krajcarom. Budući da ste odabrali tako ozbiljnoga i pažljivog predstavnika, moram vam odati priznanje za veliku sposobnost i snažnu želju da postanete članom naše europske obitelji. Unutar svojih okvira CNUE ima i obvezu sudjelovanja u uređivanju europskih normi i uključivanja bilježničkih komora na našem kontinentu u jednu tešku operaciju recipročne integracije, kako bi ponudili institucijama EU-a potporu u pravosudnoj izobrazbi i stručnoj praksi. Zato imamo radne skupine i radna povjerenstva koja se bave glavnim temama koje nas zanimaju u svakodnevnom poslu: pravo nekretnina, pravo nasljeđivanja, obiteljsko pravo, pravo trgovačkih društva, nove tehnologije, stvaranje europske notarske mreže, obvezno pravo/ugovorno pravo, zaštita potrošača, stvaranje informatičkih registara, među kojima je veoma važna Europska mreža registara oporuka, čija je svrha međusobno povezati sve nacionalne registre oporuka, kojima upravljaju nacionalni notarijati ili druga tijela (Europska mreža registara oporuka - ENRWA, na francuskom: Association du Réseau Européen des Registres Testamentaires - ARERT). Osnovali smo stručno povjerenstvo koje se bavi perspektivama europskih notarijata, promišljanjem o mogućim budućim aktivnostima i razvojem notarijata ili preventivnom obranom od mogućih različitih nasrtaja na našu službu. Završene studije i istraživanja podvrgnute su raspravi i usvajanju na sjednici Glavne skupštine CNUE-a.Pravna sigurnost je neutaživa ljudska težnja. Pročitajte kraticu na logotipu CNUE-a: ona definira javne bilježnike kao “jamce pravne sigurnosti”. Te riječi govore sve ono što zapravo jesmo i sve ono što radimo u svojim državama i za Europu.U Europi, makar zasad samo kao njezin promatrač i bez prava glasa, Hrvatska, odnosno hrvatsko javno bilježništvo, aktivno sudjeluje u radu Skupštine, stručnih povjerenstava i radnih skupina CNUE-a. Nedostatak prava glasa je gotovo nevažan, budući da predstavnik hrvatskog notarijata ima uvijek pravo intervencije i, ispričavam se ako govorimo o mom kolegi Denisu Krajcaru, kad se on javi za riječ saslušamo ga i cijenimo. Moram naglasiti, čak i kad se to nekome ne svidi, da je CNUE složena organizacija, s različitim kulturama, humanošću i karakterima koji se katkad ne slažu, no svi se trebamo poboljšati vjerujemo li u Europu, učiniti pokoju žrtvu, ponečeg se odreći. Organizacija koja radi za zajednički univerzalni cilj treba uvijek pronalaziti dodirne točke.Moje predsjedanje započinje s obnovljenom Europskom komisijom i Parlamentom; želim da uz pomoć svih europskih bilježništava - a počinjem danas od vas, učinimo da se naš glas čuje glasno i jasno, kako bismo znali iskoristiti snagu razuma kao oružje, naše jedino i veliko oružje, kako bismo prebrodili predrasude i nenaklonosti koje se iskazuju prema našoj profesiji.

KONGRESI CNUE-a1.1. Prvi Kongres CNUE-a (predsjedava talijanski notarijat, predsjednik Paolo Picolli) održan je u Rimu 10. i 11. studenog 2005. – s temom: „Notarijat bez granica – pravna

Ivan Šimonović, ministar pravosuđa RH u posjetu HJK, 2010.

Roberto Barone, predsjednik CNUE, 2010. godine na stručnom kolokviju u pro-storijama Komore, 2010.


sigurnost u službi građana Europe“. Predstavnici svih tadašnjih notarijata članova, kao i potpisani kao predstavnik HJK, sudjelovali su na Kongresu i pratećim aktivnostima.1.2. Drugi Kongres CNUE-a (predsjedava španjolski notarijat, predsjednik Juan Bolás Alfonso) održan je u Varšavi od 10. do 12. rujna 2008. – s temom: „Europski prostor pravne sigurnosti – vrijednost za obitelji, za građane i prilika za trgovačka društva“.HJK je na Kongresu prisustvovao s izaslanstvom koje je predvodio Ivan Maleković, predsjednik HJK.

1.3. Treći Kongres CNUE-a (predsjedava austrijski notarijat, predsjednik Rudolf Kaindl) održan je u Bruxellesu 28. lipnja 2011. – s temama: a) Ekonomska situacija maloga i srednjeg poduzetništva u EU-ub) Notarska praksa u procedurama elektroničkih registara/arhivac) Povezivanje trgovačkih registara u Europsku mrežud) Direktive Europske komisije o premještaju sjedišta trgovačkih društava.1.3.1. Uoči Kongresa izaslanstvo HJK posjetilo je Stalnu misiju Hrvatske pri EU-u, gdje ih je primio veleposlanik Branko Baričević.U ozračju dovršetka pregovora Republike Hrvatske s Europskom komisijom - koja vijest je objavljena 24. 6. 2011., hrvatski veleposlanik osvrnuo se na proteklo razdoblje pregovora započetih 2005., uz naglašavanje ogromne podrške i pomoći austrijske diplomacije tijekom tih pregovora, uz odlično dovršen posao, uza značajnu potporu Mađarske, kao države koja je predsjedala Europskim vijećem u prvom polugodištu 2011. godine.Hrvatski veleposlanik Baričević naglasio je da Hrvatsku tek sada čeka pravi i velik posao, kao 28. državu članicu EU-a. Iskazao je zadovoljstvo i čestitke hrvatskom javnom bilježništvu zbog aktivnog sudjelovanja u radu CNUE-a i prisustvovanja pretkongresnim kao i kongresnim aktivnostima. Također, ukazao je na ulogu hrvatskog javnog bilježništva koje je svojim kompetencijama pridonijelo smanjivanju broja neriješenih sudskih predmeta, a to je rezultiralo boljim statističkim pokazateljima, a što je bilo bitno i u okviru pregovaračkih aktivnosti o Poglavlju 23.

1.3.2. Simbol grada Bruxellesa metalni je kipić golog dječaka pod imenom Maneke Piss, kojega poznaju svi turisti koji su posjetili glavni grad Belgije (i Europske unije). Tim kipićem posebno ponose se svi stanovnici Bruxellesa kao i Belgije. U pojedinim prigodama svečanoga ili povijesnoga karaktera, gradska uprava ima odgovarajući protokol odijevanja tog dječaka u prigodne nacionalne ili povijesne kostime. Povodom zaključenja pregovora Republike Hrvatske i utvrđivanja datuma za ulazak u punopravno članstvo u EU-u, kao i povodom hrvatskog dana državnosti, taj omiljeni kipić u nedjelju 26. lipnja 2011. bio je odjeven u hrvatsku narodnu (slavonsku) nošnju. Osim karakteristične ozarenosti, vidjelo se da je tog dana njegovo lice zračilo i nekim posebnim ponosom...U to vrijeme bilo je veliko zadovoljstvo biti Hrvat i hrvatski javni bilježnik u Bruxellesu, u Belgiji, u Europskoj uniji.1.4. Četvrti Kongres CNUE-a (predsjedava španjolski notarijat) održan je od 5. do 7. listopada 2017. u Santiagu de Composteli – s temama:a) Pravo potrošača i uloga notarijata u razvoju digitalnih rješenjab) Pravo društava i prijenos sjedišta društava u EU-u.Izaslanstvo HJK na Kongresu i pratećim aktivnostima predvodila je Lucija Popov, predsjednica HJK.

HJK KAO PUNOPRAVNI ČLAN CNUE-a1.1. U nastavku donosimo u cijelosti članak objavljen krajem 2011. na portalu CNUE-a tijekom predsjedanja austrijskog notarijata (predsjednik Rudolf Kaindl):„Republika Hrvatska pristupa Europskoj uniji. Hrvatska javnobilježnička komora će 2013. biti punopravni član CNUE-aUgovor o pristupanju Europskoj uniji Republika Hrvatska je potpisala 9. prosinca 2011. Tom događaju su prethodili dugogodišnji pregovori. Prema planu, Hrvatska treba 1. srpnja 2013. pristupiti Europskoj uniji. Sada će 27 nacionalnih parlamenata imati toliko vremena za uspješno dovršenje postupka ratifikacije Ugovora o pristupanju s Hrvatskom. Za Hrvatsku je ovaj korak u svakom slučaju od povijesnog značenja. Od godine 2013. će u Bruxellesu suodlučivati za pregovaračkim stolom, kao i u Ministarskom savjetu te u Roberto Barone i Zvijezdana Rauš-Klier

Frank Molitor, predsjednik CNUE 2013. godine, na svečanom prijamu Hrvatske u CNUE


Europskom parlamentu. Ovaj će događaj utjecati i na hrvatski notarijat. Od 2013. će postati punopravni član CNUE-a i od tada neposredno biti uključen u EU zakonodavne postupke te će moći aktivno u njima sudjelovati na odgovarajući način. Hrvatske kolege se već nekoliko godina pripremaju na to i danas su aktivni promatrači u CNUE-u te značajni članovi Heksagonale. Hrvatska javnobilježnička komora bila je sudionikom u nekoliko sadašnjih projekata CNUE-a koje je sufinancirala EU Komisija, kakvi su Europski portal o nasljeđivanju http://www.successions-europe.eu/hr/home ili Europski imenik notara http://www.notaries-directory.eu/ , kao i portal koji se odnosi na pravo nekretnina: http://www.buyingmyhome.eu/. Također, hrvatski notarijat je već aktivni, punopravni sudionik u radu Europske notarske mreže (od 1. 11. 2007.).“

1.2. Već tijekom predsjedanja njemačkog notarijata CNUE-om 2012. g. (predsjednik Tilman Götte) obavljene su, sukladno Statutu CNUE-a, sve formalne pripreme i pretpostavke za prijem hrvatskog notarijata u punopravno članstvo CNUE-a.U nastavku navodimo tekst formalnoga prijedloga za donošenje odluke o prijemu hrvatskog notarijata u punopravno članstvo Vijeća notarijata EU-a – kojega je 29. kolovoza 2012. predsjednik HJK Ivan Maleković uputio predsjedniku CNUE-a Tilmanu Götteu:„Veoma poštovani predsjedniče Götte, dragi kolega,hrvatski notarijat (HJK) stekao je status promatrača u Vijeću notarijata EU-a (CNUE) u rujnu 2004. g., kada je na Generalnoj skupštini pod predsjedanjem grčkog notarijata (predsjednik Nikolaos Stasinopulos) jednoglasno odlučeno o prijemu HJK u status promatrača. Pritom su bile ispunjene dvije formalne pretpostavke iz Statuta CNUE-a: hrvatski notarijat bio je član Međunarodne unije notarijata (UINL) i hrvatska država je potpisom Sporazuma o pridruživanju EU-u u svibnju 2004. stekla status države kandidata za prijem u punopravno članstvo u EU.U statusu promatrača hrvatski notarijat postupno se integrirao u rad i aktivnosti CNUE-a te se aktivno uključio u važne projekte koje je uglavnom sufinancirala Europska komisija, a to su: - aktivno članstvo u Europskoj notarskoj mreži (ENN) - status promatrača u Europskoj mreži registara oporuka (ARERT) - sudjelovanje u projektu „Nasljednopravne stranice“ - u

kojem je po prvi put, ravnopravno s ostalim službenim jezicima u EU-u, uvršten na toj web-stranici i hrvatski jezik - Europski direktorij notara – koji sadrži podatke o oko 40.000 notara na području EU-a – uključujući i hrvatske javne bilježnike.U opisanom razdoblju, od rujna 2004. do danas, održane su mnogobrojne sjednice (u pravilu četiri puta godišnje) Glavne skupštine CNUE-a na kojima se razgovaralo o mnogobrojnim temama važnim za status i razvoj notarijata u svim državama članicama kao i u Hrvatskoj, na kojima se kreirala „notarska politika“ prema tijelima EU-a, a posebice Europskoj komisiji, Europskom vijeću i Europskom parlamentu, ostvareni su mnogobrojni i za nas vrlo korisni kontakti s kolegama iz svih članica CNUE-a. Prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvario bi se jedan od naših glavnih strateških ciljeva, a istodobno bi započelo izazovno i zahtjevno razdoblje u kojem bi hrvatski notarijat, kao punopravni član, mogao nastaviti aktivnosti u toj izuzetno važnoj notarskoj instituciji. Dovršetkom procesa pregovaranja Hrvatska je 9. prosinca 2011. potpisala s Europskom unijom Ugovor o pristupanju, kojim je utvrđen datum prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU - 1. srpnja 2013. Time se, sukladno Statutu CNUE-a, ostvaruju pretpostavke da s istim datumom hrvatski notarijat ostvari punopravno članstvo u CNUE-u. Slijedom do sada navedenog, poštovani predsjedniče Götte, temeljem odredbi Statuta CNUE-a, predlažem Vam:1. da se provede Statutom CNUE-a propisana procedura te da se odlukom Glavne skupštine CNUE-a, koja će se održati 14. prosinca 2012. pod Vašim predsjedanjem, utvrdi da će hrvatski notarijat postati punopravnim članom Vijeća notarijata EU-a (CNUE) s danom prijema Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije - 1. srpnja 2013.2. da se na sjednici Izvršnog savjeta CNUE-a, sazvanoj za 14. rujna 2012., raspravi o ovom prijedlogu hrvatskog notarijata – kao promatrača u CNUE-u3. da Izvršni savjet, u skladu sa svojim ovlastima, uvrsti ovaj prijedlog na sljedeću sjednicu Glavne skupštine CNUE-a, sazvanu za 12. listopada 2012., kako bi s tim prijedlogom upoznale sve članice CNUE-a, kao i da se nakon njihova izjašnjavanja predloži donošenje konačne odluke pod točkom 1. na sjednici Glavne skupštine CNUE-a 14. Jean Tarrade, predsjednik CNUE-a, 2015. godine

André Michielsens, predsjednik CNUE 2014. u radnom posjetu Hrvatskom saboru


prosinca 2012.4. da se uz uvažavanje propisanih kriterija za plaćanje članarine, odlukom o prijemu u punopravno članstvo CNUE-a hrvatski notarijat rasporedi u četvrtu skupinu članica, s utvrđenom godišnjom članarinom od 23.800,00 eura.Zahvaljujem njemačkom notarijatu i njemačkom predsjedništvu CNUE-a za čvrstu podršku i vrlo korisne inicijative u vezi s postupkom prijema hrvatskog notarijata u punopravno članstvo CNUE-a te Vam, dragi predsjedniče Götte, u svoje ime kao i u ime svih hrvatskih javnih bilježnika, upućujem izraze našega osobitog poštovanja.“Na sjednici Glavne skupštine CNUE-a, održanoj 12. 12. 2012., prijedlog hrvatskog notarijata jednoglasno je usvojen. Preostalo je da se tijekom predsjedanja luksemburškog notarijata CNUE-om (predsjednik Frank Molitor) utvrdi da je hrvatski notarijat stekao status punopravnog člana CNUE-a na dan prijema hrvatske države u punopravno članstvo EU-a – 1. srpnja 2013.1.3. Prijem povodom ulaska HJK u punopravno članstvo CNUE-aU novootvorenom prostoru sjedišta CNUE-a u Bruxellesu, Av. de Cortenbergh 120, upriličen je 27. 9. 2013. prijem u povodu primanja hrvatskog notarijata u punopravno članstvo CNUE-a.Prijemu su, uz izaslanstvo HJK u sastavu: predsjednica Lucija Popov, Ivan Maleković, Jožica Matko-Ruždjak, Denis Krajcar i Josip Gović, nazočili: - iz Hrvatske: stalni predstavnik - veleposlanik u Stalnom predstavništvu Republike Hrvatske u EU-u Mato Škrabalo, pomoćnik ministra pravosuđa RH Ivan Crnčec, prva tajnica u Stalnom predstavništvu Republike Hrvatske u EU-u za područje građanskih prava Nataša Šarić- iz EU institucija: direktorica Direkcije za građansko pravosuđe EK Paraskevi Michou, dužnosnik u Direkciji za građansko pravosuđe EK Stephan Matyk- predsjednik CNUE-a Frank Molitor te predsjednici uglavnom svih notarijata članova CNUE-a- glavna tajnica CNUE-a Clarice Marten, zajedno s timom svojih pomoćnika.Nazočnima su se obratili: predsjednik CNUE-a Frank Molitor, stalni predstavnik - veleposlanik u Stalnom predstavništvu Republike Hrvatske u EU-u Mato Škrabalo,

direktorica Direkcije za građansko pravosuđe EK Paraskevi Michou, pomoćnik ministra pravosuđa RH Ivan Crnčec te predsjednica HJK Lucija Popov - koji su, uz čestitke HJK za stjecanje statusa punopravnog člana, govorili o povijesnom razvoju hrvatskoga javnog bilježništva i njegovim perspektivama u okviru CNUE-a, aktivnostima i projektima CNUE-a, o važnosti notarske profesije i EU notarijata za reguliranje odnosa između građana i pravnih osoba u EU-u – posebice na području nasljednoga, obiteljskoga, trgovačkog prava, zaštite prava ranjivih odraslih osoba, prometovanja nekretnina i sl., kao i o potrebi nastavka djelovanja CNUE-a u legislativnim aktivnostima institucija EU-a koje su važne za područje notarijata.1.3.1. Na ovome prijemu nazočnima su uručeni prigodni darovi HJK – licitarsko srce, Penkalina tehnička olovka i brošura o hrvatskom javnom bilježništvu, nakon čega je uslijedilo druženje uzvanika uz domjenak.1.3.2. U nastavku navodimo dio izlaganja predsjednice Popov:- Hrvatski notarijat nije velik, nema kontinuiranu tradiciju i razvijene notarske institute poput nekih drugih notarijata. Međutim, hrvatski notarijat ima želju za napretkom, volju za kontinuiranim učenjem i usvajanjem pozitivnih primjera. I zbog toga ulazak u CNUE za hrvatski notarijat ima veliko značenje jer, kao i na drugim europskim razinama, tu se nalazi akumulacija znanja, javnobilježničkog znanja, koje u duhu međusobne suradnje možemo još više nadograđivati i tako kontinuirano rasti na nacionalnoj i europskoj razini, a sve u korist onih radi kojih javnobilježnička služba postoji - europskih građana.

DOGAĐAJI U VEZI S CNUE-om1.1. Posjet predsjednika CNUE-a Michielsensa ZagrebuTijekom 2014. g. CNUE-om predsjeda belgijski notarijat (predsjednik André Michielsens).Predsjednik Michielsens je 24. i 25. rujna 2014. bio u službenom i radnom posjetu Hrvatskoj javnobilježničkoj komori u sklopu konferencije i skupštine European Law Instituta, koje su tih dana održane u Zagrebu.1.1.1. Tom je prilikom predsjednika CNUE-a, uz delegaciju HJK: predsjednica Lucija Popov, Jožica Matko-Ruždjak, Denis Krajcar i Filip Milak, u Hrvatskom saboru primio predsjednik Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav

Paolo Pasqualis, notar iz Italije i predsjednik CNUE-a, 2016.

José Manuel Garcia Collantes, predsjednik CNUE-a, 2017. godine


Peđa Grbin, predsjednik Odbora za pravosuđe Josip Kregar te potpredsjednik Odbora za europske poslove Igor Kolman. Na sastanku je predstavljen “Plan 2020.” Vijeća notarijata EU i prioriteti u razvoju javnobilježničke profesije u narednih pet godina, a razgovaralo se i o kompetencijama na području prometa nekretnina, kao i o Registru anticipiranih punomoći. Od ponovnog uspostavljanja hrvatskoga javnog bilježništva to je bio prvi službeni posjet predstavnika HJK Hrvatskom saboru.1.1.2. Predsjednik CNUE-a Michielsens je, uz navedeno izaslanstvo HJK, posjetio i Ministarstvo pravosuđa, gdje je razgovarao s Ivanom Crnčecom, pomoćnikom ministra pravosuđa i njegovim suradnicima o aktualnim zakonskim rješenjima koji se odnose i na javne bilježnike. U kratkom posjetu predsjednik Michielsens imao je prilike upoznati predstavnike i članove najvažnijih tijela HJK i u zajedničkom druženju razmijeniti mišljenja te ukazati na moguće unapređenje rada u javnom bilježništvu.

1.2. Posjet izaslanstva HJK Europskom parlamentu, susret s Andrejem PlenkovićemU nastavku navodimo pismo koje je predsjednica HJK Lucija Popov uputila Uredu Andreja Plenkovića, zastupnika Republike Hrvatske u Europskom parlamentu: „Poštovani gospodine Plenković,u Bruxellesu će se 25. ožujka 2015. održati skupština naše europske organizacije CNUE (Conseil des Notariats de l’Union Européenne), na kojoj će sudjelovati i izaslanstvo Hrvatske javnobilježničke komore.Izaslanstvo čine: predsjednica Komore, predsjednik Povjerenstva za međunarodnu suradnju Denis Krajcar te savjetnik za međunarodnu suradnju Filip Milak.U skladu sa zaključcima sa sastanka od 19. veljače 2015. bilo bi nam zadovoljstvo kada biste bili u mogućnosti 24. ožujka održati sastanak s našim izaslanstvom u svrhu daljnje analize zakonodavnog prijedloga Direktive o SUP-u (društvu s ograničenom odgovornošću s jednim članom), kao i ostalim relevantnim temama.“

1.2.1. U nastavku je tekst službene zabilješke koja je sastavljena u povodu susreta s Andrejem Plenkovićem:„U vezi sa zaključcima sa sastanka od 19. veljače 2015. u Zagrebu (predsjednica Popov i zastupnik u EP Plenković), prilika održavanja sjednice Glavne skupštine CNUE-a, 25.

ožujka 2015. u Bruxellesu, iskorištena je za uzvraćanje posjeta od strane izaslanstva Hrvatske javnobilježničke komore u obliku sastanka 24. ožujka 2015. sa zastupnikom Andrejem Plenkovićem.Izaslanstvo na strani Komore činili su: - Lucija Popov, predsjednica Komore- Denis Krajcar, predsjednik Povjerenstva za međunarodnu suradnju- Filip Milak, savjetnik za međunarodnu suradnju Komore.Kao tema sastanka utvrđen je Prijedlog Direktive o društvu s ograničenom odgovornošću s jednim članom (SUP).A. Plenković otvorio je sastanak u 13:00 h u prostorima Europskog parlamenta i zahvalio se za stručni angažman Komore o ovom pitanju. Predsjednica Popov zahvalila se za sastanak i dala uvod u temu referirajući se na sastanak od 19. veljače 2015. D. Krajcar izložio je aktivnosti Komore koje su bile poduzete u međuvremenu o problematici SUP-a te predložio dostavu dodatnih materijala o stajalištu stručne javnosti, s čime se A. Plenković složio.Zaključak sastanka je podrška A. Plenkovića Komori u daljnjim aktivnostima u realizaciji ove teme, osobito u dostavljanju materijala koji mogu poslužiti za izradu amandmana na zakonodavni prijedlog.“

PREDSTAVNICI HJK U RADNIM SKUPINAMA CNUE-a1.1. Veoma važnu ulogu u radu i funkcioniranju CNUE-a imaju radne skupine koje se sastoje od predstavnika (ne nužno javnih bilježnika) notarijata članova. Prema Statutu CNUE-a radne skupine bave se pitanjima, projektima i inicijativama važnim za notarsku profesiju u okviru rada svih institucija EU-a. U koordinaciji s Tajništvom i Predsjedništvom CNUE-a pripremaju se radni materijali za UO i Glavnu skupštinu. 1.2. Autor ovog članka je tijekom 2010. g. sudjelovao u radu Radne skupine za perspektivu notarske profesije.Tijekom 2013. g., nakon stjecanja statusa punopravnog člana CNUE-a, HJK je predložio Ljiljanu Vodopija Čengić u Radnu skupinu za nasljedno pravo i Ivu Kemec Kokot u Radnu skupinu za pravo društava. Nakon njezina odlaska iz javnog bilježništva, Ivu Kemec Kokot je u istoj radnoj skupini zamijenila kolegica Darija Bošnjak – koja je postala i član Radne skupine za komunikaciju.

Sa svečanosti prijama Hrvatske u Vijeće notarijata EU (CNUE)

Dr. Marius Kohler, predsjednik CNUE-a, 2018. godine


Od ostalih radnih skupina od značaja i mogućeg interesa za hrvatsko javno bilježništvo izdvojio bih Radne skupine za pravo nekretnina, za obiteljsko pravo, za krizna stanja i strateška pitanja i sl.1.3. Aktualno je u tijeku proces reorganizacije radnih skupina u CNUE-u, u čemu hrvatski notarijat, zajedno s ostalim notarijatima članovima, aktivno sudjeluje.

HJK I UO CNUE-a1.1. Tijekom predsjedanja francuskog notarijata u 2015., HJK je po prvi put od stjecanja statusa punopravnog člana imao svojeg predstavnika u Upravnom odboru CNUE-a. Na početku mandata članovi novoimenovanog UO CNUE-a (predsjednik Jean Tarrade - FRA, potpredsjednik Paolo Pasqualis - ITA, član Rudolf Kaindl - AUT, član Lorette Rousseau - BEL – zamijeni zamjenici? Erik van Tricht, član Ivaylo Ivanov - BUL, član Konstantinos Vlachakis - GRE i član Denis Krajcar - HR) sastali su se u sjedištu Visokog savjeta francuskog notarijata u Parizu. Nakon kraćeg izlaganja predsjednika Tarradea, u raspravi koja je potom uslijedila bilo je uglavnom riječi o točkama dnevnog reda prve sjednice UO CNUE-a, o organiziranosti CNUE-a i njegova Tajništva. Članovi UO CNUE-a imali su priliku izjasniti se za pojedina područja koja su od njihova interesa, odnosno od interesa za njihove notarijate tijekom jednogodišnjeg mandata, kako nastavno slijedi: predstavnik austrijskog notarijata za područja trgovačkih društava – posebno Direktiva o jednočlanom društvu kapitala, predstavnici talijanskoga i bugarskog notarijata za područje nasljednog prava, predstavnik grčkog notarijata za područje obiteljskog prava i predstavnik hrvatskog notarijata za područje prava nekretnina. UO CNUE-a posebnu je pozornost u 2015. godini usmjerio na područje nasljednog prava s obzirom na Uredbu o nasljednim odnosima, koja stupa na snagu i počinje se primjenjivati 17. 8. 2015. g. Ocijenjeno je da je to prilika za sve notarijate u EU-u da dodatno afirmiraju ili steknu kompetencije na području nasljeđivanja.U vezi sa statusom notarske profesije konstatirano je da je notarska profesija izložena snažnim pritiscima deregulacije i liberalizacije ili oduzimanja kompetencija, te da je u nekim sredinama stavljena pod znak pitanja. Istaknut je primjer Francuske gdje su notari izašli na ulice u znak prosvjeda. Temeljem odluke s posljednje sjednice Glavne skupštine CNUE-a iz 2014. g. zaključeno je da francusko predsjedanje i UO trebaju tijekom svojeg mandata pripremiti upute za bolju komunikaciju unutar tijela i članica CNUE-a i za bolju organiziranost u radu Tajništva CNUE-a. Poseban je naglasak stavljen na organizaciju radnih skupina CNUE-a koje bi trebale biti učinkovitije. U mandatu ovog UO, zahvaljujući podršci Radne skupine za pravo nekretnina, uspješno je promoviran link na stranicama CNUE-a koji prikazuje nacionalne propise u vezi s nekretninama za sve notarijate članove: (http://www.buyingmyhome.eu/).Sjednice UO CNUE-a održavale su se svaki mjesec, osim u kolovozu. Na kraju jednogodišnjeg mandata završen je javni natječaj, a zatim i postupak izbora novoga glavnog tajnika CNUE-a, te je na tu dužnost Skupština većinom glasova izabrala Raula Radoija (predstavnika rumunjskog notarijata).

1.2. Prema Statutu CNUE-a predsjedanje CNUE-om u 2016. trebao je preuzeti hrvatski notarijat. Međutim, umjesto toga HJK, također sukladno Statutu CNUE-a, predložio je da tu ulogu preuzme talijanski notarijat, a da predsjednik 2016. bude talijanski notar Paolo Pasqualis, što je i jednoglasno prihvaćeno na sjednici Glavne skupštine CNUE-a u Antwerpenu, održane 16. 6. 2014. Naime, notarijat koji preuzima predsjedanje prethodnu godinu ima status dopredsjedatelja CNUE-om, pa se takav raspored definirao već u 2014.1.3. U 2020., kada Hrvatska preuzima predsjedanje Vijećem EU, CNUE-om će predsjedati grčki notarijat, a u UO CNUE-a jedan od članova bit će ponovno i predstavnik HJK. Predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a izvanredna je prilika da se hrvatski notarijat aktivno uključi u pripremu predsjedanja CNUE-om za tu godinu, zajedno s kolegama iz grčkog, ali i ostalim notarijatima članovima. Također, da se i u koordinaciji s grčkim notarijatom, ali i ostalim članovima CNUE-a, prema hrvatskom predsjedništvu Vijeća EU-a poduzmu odgovarajuće inicijative važne za notarsku profesiju u EU kontekstu.Tradicija je da se predsjednik CNUE-a na početku svojeg mandata susretne s ministrom pravosuđa ili ministrom vanjskih poslova države članice koja predsjeda Vijećem EU-a.

GLAVNA SKUPŠTINA CNUE-a U ZAGREBUNakon što je u skladu sa Statutom CNUE-a Hrvatska javnobilježnička komora prdedložila da umjesto nje predsjedanje CNUE-om u 2016. g. preuzme talijanski notarijat (predsjednik Paolo Pasqualis), HJK predloženo je da kao domaćin organizira sjednicu Glavne skupštine CNUE-a u Zagrebu od 16. do 18. lipnja 2016., što je i prihvaćeno. Predsjedniku Pasqualisu je osobito stalo da se sjednica Glavne skupštine, kao glavni i najvažniji događaj tijekom jednogodišnjeg predsjedanja CNUE-om, održi upravo u Zagrebu, u Hrvatskoj, čime je želio honorirati prethodno iskazanu inicijativu HJK kod njegova imenovanja kao i održati tradiciju da se te sjednice održavaju u glavnom gradu države članice čiji bi notarijat po Statutu bio na redu predsjedavati CNUE-om. Uz sjednicu Glavne skupštine CNUE-a organizirani su i popratni događaji: koktel dobrodošlice za sudionike, članove Skupštine EUFidesa i ARERT-a, zatim Konferencija

"Plan 2020", kojim europski javni bilježnici iskazuju svoju želju za izgradnjom europ-ske politike pravosuđa.


o ulozi javnih bilježnika u modernom pravu društava – što je bila prilika da se nacionalni notarijat prezentira uzvanicima iz nacionalnih tijela javne vlasti, te svečana večera. Konferencija o ulozi javnih bilježnika u modernom pravu društava održana je 17. lipnja 2016.Izlaganja su održali: prof. dr. Siniša Petrović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Njemačke javnobilježničke komore Jens Bormann te predsjednik CNUE-ove Radne skupine za pravo društava Corrado Malberti. Konferenciji su bili nazočni predstavnici Ustavnog suda Republike Hrvatske, Vrhovnog suda RH, Europskog parlamenta te drugi ugledni gosti.Osim redovnih odluka na sjednici Glavne skupštine istaknuta je organizacija 4. Kongresa CNUE-a koji se održava u listopadu 2017., u španjolskom gradu Santiago de Compostella. Teme Kongresa bit će pravo društava i pravo zaštite potrošača.

25. OBLJETNICA CNUE-a Tijekom 2018. g. CNUE-om je predsjedao njemački notarijat (predsjednik dr. Marius Kohler). Tu je godinu, pored ostalog, obilježila 25. godišnjica od osnutka CNUE-a. Godišnjica je obilježena svečanom sjednicom u EU Parlamentu 5. 12. 2018., a za temu je imala: „Vijeće notarijata EU – 25 godina u službi na području pravosuđa, sloboda i sigurnosti“.Sjednici su, pored predsjednika Kohlera i predstavnika notarijata članova, prisustvovali: Tiina Astola, glavna direktorica u Direkciji za pravosuđe EK, koja je istaknula doprinos notarske profesije za stabilnost i pouzdanost pravnog poretka, uz konstataciju da su notari čuvari pravne sigurnosti. Osvrnula se na aktualne EU propise te ukazala na proces tranzicije prema digitalnoj eri na području prava društava, a Stéphane Eyenberger, izvršni tajnik Europske komisije za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ), istaknuo je radne kontakte koji povezuju CNUE i tu Komisiju.Sjednici je prisustvovao i predsjednik Međunarodne unije latinskog notarijata José Marqueño de Llano, kao predstavnik 88 država u kojima djeluje latinski notarijat, a koji je odnose između Unije i CNUE-a usporedio s dva međusobno presijecajuća kruga.

Cristian-Silviu Bușoi, član Europskog parlamenta i notar ustvrdio je da javni bilježnici u državama članicama imaju

važnu ulogu na području prava društava, nasljednim pravu, obiteljskom pravu, zaštiti prava potrošača, uz aktivan doprinos EU zakonodavnim procedurama i politici – na području svojih kompetencija.Iste večeri održana je gala večera za uzvanike koja je, uz rezanje prigodne slavljeničke torte predsjednika Kohlera, bila i prilika da se mnogi od prisutnih bivših predsjednika CNUE-a obrate i osvrnu na proteklo dvadesetpetogodišnje razdoblje u radu i aktivnostima CNUE-a.

UMJESTO ZAKLJUČKA: BUDUĆI IZAZOVIHrvatsko javno bilježništvo (hrvatski notarijat) započelo je svoju postupnu integraciju u aktivnosti i tijela CNUE-a od početka stjecanja statusa promatrača u 2004. g. te je tako nastavilo i nakon stjecanja statusa punopravnog člana 2013., sve do današnjih dana. Rad i aktivnosti u tijelima CNUE-a predstavljali su i predstavljaju velik profesionalni izazov – budući da omogućuju sudjelovanje u raznovrsnim projektima od europskoga i nacionalnog značenja u okviru CNUE-a. Također, omogućuju afirmaciju hrvatskog notarijata među ostalim članovima, ali i afirmaciju u hrvatskim nacionalnim okvirima kao i uzajamnu suradnju te zajedničko sudjelovanje u oblikovanju politike notarske profesije na razini EU-a. Omogućuju i aktivno sudjelovanje u zakonodavnim procedurama u institucijama EU-a, a što neposredno utječe ili može utjecati i na hrvatski pravni poredak u okviru notarima dodijeljenih kompetencija.Mogućnosti za daljnji razvoj aktivnosti na tom planu su i dalje velike. Jednako tako i strateški interes hrvatskog notarijata da u sinergiji s ostalim notarijatima članovima ustraje kod daljnjeg afirmiranja i razvoja javnobilježničke profesije, temeljeći to na visokim i dokazanim vrijednostima ove službe: kreiranje pravne sigurnosti, postupanje sukladno načelima vladavine prava, uvođenje digitalnih alata i procedura u okviru svih dodijeljenih kompetencija, nepristrano profesionalno savjetovanje, reguliranje i potvrđivanje nespornih pravnih odnosa i radnji s preventivnim učincima na moguće sporove i sl. Zaključno treba naglasiti da hrvatsko javno bilježništvo kao profesija i služba ne završava na granicama Hrvatske već je ono kao dio pravnog poretka Hrvatske, kao punopravne članice EU-a, sastavni dio vrlo razvijene, kapilarno raspoređene notarske profesije koju čini više od 40.000 notara iz svih država članica EU-a. Profesije s kojom nacionalna, kao i EU politika i nadalje vrlo ozbiljno računaju u realizaciji mnoštva političkih, prije svega zakonodavnih ciljeva, na dobrobit svih građana i pravnih osoba na području čitave Europske unije.

Denis Krajcar, javni bilježnik u PuliKonferencija o ulozi javnih bilježnika u modernom pravu u Zagrebu. Na slici Raul Radoi, dr. Jens Bormann i dr. Siniša Petrović

Sa skupa CNUE u Zagrebu, 2016. godine


Ova kronologija događanja od osnutka (1994.) javnobilježničke službe do jeseni 2014., kada smo obilježili XX. obljetnicu, objavljena je u monografiji Hrvatsko jav-no bilježništvo koja je tom prigodom ti-skana, pa su u ovom prilogu sažeti samo najznačajniji događaji. Nešto detaljniji je prikaz od jeseni 2014. do obilježavanja 25 godina rada u 2019.

- 1994.:Imenovani su prvi javni bilježni-ci. Uz prethodno donesen Zakon o jav-nom bilježništvu kao pravnoj osnovi te nove/obnovljene javne službe, to je po-četak djelovanja instituta javnog biljež-ništva u Republici Hrvatskoj. Prvi javni bilježnici položili su prisegu 18. studeno-ga 1994., kada im je Ivica Crnić, ministar

Kronologija razvoja javnobilježničke službe

pravosuđa Republike Hrvatske, predao povelje o postavljenju na tu odgovornu javnu dužnost.- 1995.:Osnovana je Hrvatska javnobi-lježnička komora, a za predsjednika je izabran Ante Ilić. Osnivačka skupština Hr-vatske javnobilježničke komore održana je 11. veljače 1995. u Zagrebu, na kojoj je sudjelovalo 139 javnih bilježnika od 153 imenovana. Svoje djelovanje Komora je započela u prostoru Ministarstva pravosu-đa, Savska cesta 41., na šestom katu „Za-grepčanke“. Prva sjednica Upravnog od-bora održana je 25. veljače 1995., kada je imenovano Povjerenstvo za unapređenje javnobilježničke etike, zatim Povjerenstvo za međunarodnu suradnju i Povjerenstvo za stalno stručno usavršavanje.

- 1996.: Donošenjem Ovršnog zakona dodijeljene su nove nadležnosti bilježni-cima, a 29. studenog 1996. otvorene su stručnoj i ostaloj javnosti vlastite prosto-rije Hrvatske javnobilježničke komore u Zagrebu, Račkog 10/II.

- 1997.: Hrvatska javnobilježnička ko-mora primljena je u članstvo Međuna-rodne unije latinskog notarijata 31. svib-nja 1997. na redovnoj sjednici Skupštine UINL-a u Santo Domingu. Iste godine u svibnju mjesecu izašao je prvi broj na-šeg časopisa Javni bilježnik.

- 1998.: Države srednjoeuropskoga kruga (Austrija, Mađarska, Češka, Slo-vačka, Slovenija i Hrvatska), predvo-đene Austrijom i njezinom Notarskom komorom, tijekom 1998. osnovale su Srednjoeuropsku notarsku inicijativu pod nazivom Heksagonala.

- 1999.: Osnovana je Udruga javnobi-lježničkih prisjednika i vježbenika. - 2000.:Proradila je prva mrežna stra-nica HJK. Istina, u početku su bili samo osnovni podaci i adrese javnih bilježni-ka što je bio poticaj da se u bilježničkim uredima, gdje funkcioniraju određeni informatički programi, uspostavi i bolja veza s Komorom i aktiviraju vlastite elek-troničke adrese.

- 2001.: Nizom sastanaka, savjetova-nja i dogovora intenzivira se suradnja odvjetnika i javnih bilježnika.- 2002.:Proširuju se nadležnosti jav-nih bilježnika, i to u vođenju ostavinskih postupaka, sastavljanju oporuka, među-narodnih oporuka te sudjelovanju pri do-stavi pismena u svrhu povećanja opće učinkovitosti dostavnog sustava. Na sa-stanku Heksagonale u Bratislavi prvi put se spominju elektroničke isprave, što je danas sve više osnova poslovanja.- 2003.:Temeljem obveze koja proizla-zi iz Zakona o nasljeđivanju, Upravni odbor donosi odluku o uspostavljanjuHr-vatskog upisnika oporuka kao javnog

Prisega prvih javnih bilježnika, 1994.

Za govornicom Ante Ilić, prvi predsjednik HJK.

Skupština HJK u Opatiji 1998. Za govornicom Snježana Bagić, zamjenica ministra pravosuđa.

Posjet komisije UINL Varaždinu, 1996.

Otvorenje prostorija HJK u Račkog 10, 1997.Stjepan Ivanišević i Ante Ilić, 2000.

Ministar pravosuđa Ivica Crnić, za govornicom.

Prijem Hrvatske u UINL, Santo Domingo, 1997.


upisnika kojeg elektronički vodi Hrvat-ska javnobilježnička komora, a koji je u suradnji s tvrtkom IN2 d.o.o. započeo s radom 2004.- 2004.:Obilježena je 10. godišnjica javnog bilježništva u Hrvatskoj u hotelu Regent Esplanade u Zagrebu. Tom pri-godom uručene su i prve plakete za izu-zetan doprinos javnobilježničkoj službi.- 2005.:Mnogo se pozornosti obraća edukaciji javnih bilježnika, a u suradnji s časopisom Javni bilježnik, na inicijativu tadašnjega glavnog urednika Vladimira Marčinka, tiskaju se i praktični priručnici. Te godine javnim je bilježnicima omogu-ćen pristup sudskom registru te pristup bazi podataka zemljišnih knjiga.

- 2008.:Hrvatska javnobilježnička ko-mora u suradnji s Fondacijom za istra-živanje i studije europskoga notarskog prava (IRENE) uspješno je organizirala (od 5. do 7. lipnja 2008.) međunarod-ni kolokvij o temi: „Kompetencije javnih bilježnika u ostavinskom postupku, po-stupku medijacije te u prometu nekret-nina u zemljama jugoistočne Europe“.Od početnih skromnih mrežnih stranica u 2008. godini „proradile“ su novoobli-kovane stranice HJK, koje su brzim ra-zvojem tehnologije zamijenjene novijim i boljim dizajnom i boljom sadržajnošću 2014.- 2009.: Svečano je otvoren novi po-slovni prostor Komore. Bila je to ujedno i 15. obljetnica javnobilježničke službe.- 2010.: Predstavljen je časopis Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je u cjelini sadržajnom tematikom posvećen javnom bilježništvu. Časopis je plod suradnje HJK i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.- 2011.: Sve je više suradnje saznan-stvenicima i međunarodnim institucija-ma notarijata, o čemu je bilo riječi i na 3. kongresu CNUE-a 28. lipnja 2011. u Bruxellesu, pod nazivom “Ekonomija - pravo - financiranje“.- 2012.: Od ove godine Komora poči-nje voditi elektronički Registar zadužnica i bjanko zadužnica. Hrvatska javnobiljež-nička komora u nastojanju da se unapri-jedi korištenje IT-a u pravnom sustavu, uz visoke standarde pravne i tehničke sigurnosti, a u suradnji s Austrijskom

notarskom komorom, organizirala je prezentaciju radi upoznavanja stručne javnosti s uspješnim funkcioniranjem tog sustava.- 2013.: Hrvatska javnobilježnička ko-mora ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postaje stalnom članicom Vijeća notari-jata Europske unije (CNUE). Krajem ruj-na 2013., kao znak pažnje prijama HJK u CNUE, održana je primjerena svečanost dobrodošlice hrvatskom notarijatu koji se priključio u društvo 22 europske ze-mlje članice. Za novu predsjednicu Hrvatske javno-bilježničke komore na izbornojsjednici Skupštine 26. siječnja 2013. izabrana je Lucija Popov, javna bilježnica iz Zagreba.

2014.: Obilježena 20. obljetnica djelova-nja javnobilježničke službe u Republici Hrvatskoj- U Hrvatskoj javnobilježničkoj komo-ri 29. travnja 2014. ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je javnim bi-lježnicima Republike Hrvatske prijedlog preustrojstva pravosudnog sustava. - 17. svibnja 2014.prihvaćen je novi Statut Hrvatske javnobilježničke komore.- 26. konferencija europskih javnih bi-lježnika održana je 24. - 25. travnja 2014. u Salzburgu o temi: “Više pravne sigur-nost za obitelji i poduzeća u Europi”. Na konferenciji su bili i bilježnici iz Hrvatske.- XIX. redovna sjednica Skupštine Hr-vatske javnobilježničke komore održana je u Zagrebu 17. svibnja 2014.- Sjednica Heksagonale održana je u Sarvaru, Mađarska, 23. svibnja 2014.,gdje smo se upoznali s velikim promjenama u Češkoj vezano uz novi građanski zakonik.- Glavna skupština CNUE-a održala je svoju sjednicu 5. i 6. lipnja u Antwerpe-nu, Belgija.Usvojen je „Plan 2020“, doku-ment kojim se deklariraju strateški ciljevi bilježništva do 2020. godine. - Posjet predsjednika CNUE-a, Andréa Michielsensa hrvatskom javnom biljež-ništvu 24. - 26. rujna 2014.u sklopu kon-ferencije i skupštine instituta European Law Institute u Zagrebu.- Održana je sjednica Glavne skupštine

Tradicionalni bal pravnika u Beču 2001. na kojem su su-djelovali i javni bilježnici iz Hrvatske

Deseta obljetnica 2004. i dodjela plakete HJK Ivici Crniću

Vesna Škare Ožbolt i Ivica Crnić na 10. obljetnici HJK

- 2006.:Na izvanrednoj sjednici Skup-štine HJK obavljene su izmjene Statuta, Poslovnika o radu Skupštine i Upravnog odbora, a zbog stalnih i vrlo opsežnih poslova Stručnog povjerenstva iskazana je potrebaosnivanja Hrvatske javnobi-lježničke akademije.- 2007.: Počinje s radom Hrvatska jav-nobilježnička akademija, osnovana 21. travnja 2007., a za novog predsjednik HJK izabran je Ivan Maleković, javni bi-lježnik iz Velike Gorice. Na Trgovačkom sudu u Varaždinu 29. listopada 2007. po prvi put u povijesti hrvatskoga pravnog sustava, elektronički potpis javnog bi-lježnika na on-line prijavi za upis u sud-ski registar zamijenio je potpis i pečat javnog bilježnika „na papiru”.

Prisega 2006. Na slici: Branko Hrvatin, Jasna Matačić, Ante Ilić i Ana Lovrin.

Jadranko Crnić na jednom od skupova HJK 2007.


UINL-a i sastanak ostalih tijela u Budim-pešti 8. - 11. listopada 2014.- Od 12. do 15. listopada 2014. pred-sjednik UINL-a, Daniel-Sédar Senghor po-sjetio je Hrvatsku javnobilježničku komoru .

- Radno i svečano obilježena je 20. obljetnica javnobilježničke službe u Hr-vatskoj i Dan javnih bilježnika od 14. do 16. studenog 2014. uz uvažene pred-stavnike notarijata Austrije, Nizozem-ske, Bosne i Hercegovine - Republike Srpske, Slovenije, Njemačke, Italije, Poljske, Francuske, Mađarske, Make-

donije, Turske, Crne Gore, Luksembur-ga, Republike Srbije, Slovačke i Češke te potpredsjednika Međunarodne unije latinskog notarijata za Europu Maria Mi-ccolia, javnog bilježnik iz Livorna, Italija te potpredsjednik Vijeća notara EU-a, Jeana Tarradea.- 2015.: - XX. redovna sjednica Skupštine HJK održana je 14. ožujka 2015. u Splitu, a Skupština Udruge javnobilježničkih pri-sjednika, savjetnika i vježbenika održana je u Rovinju od 22. do 24. svibnja 2015.- Predsjednik Njemačke javnobilježnič-ke komore Jens Bormann posjetio je 6. listopada 2015. Hrvatsku javnobilježnič-ku komoru te razgovarao o stanju u bi-lježništvu u Ministarstvu pravosuđa.

- 2016.: Sjednica Skupštine CNUE-a u Zagrebu- VIII. izborna sjednica Skupštine Hr-

vatske javnobilježničke komore održana je u Zagrebu 26. siječnja 2019.- U Rimu je 11. - 12. siječnja 2016. održan bilateralni sastanak izaslanstva Hrvatske javnobilježničke komore i Tali-janske javnobilježničke komore.- 28. europski dani javnih bilježnika u Salzburgu, 21. - 22. travnja 2016., bili su u znaku digitalizacije, a EU je proglasio 2016. godinom digitalizacije.- Ekspertna skupina za međupove-zivanje upisnika oporuka pri Vijeću u Bruxellesu je 2. veljače 2016. pokrenula značajan projekt EU-a koji se sastoji od izgradnje informatičke platforme za raz-mjenu podataka i komunikaciju između država članica u pravosudnim stvarima.- Europska notarska mreža (ENN) odr-žala je svoj redoviti sastanak u Bukure-štu 8. travnja 2016. Naglašeno je kako je ova godina znaku nasljeđivanja zbog

početka primjene Uredbe 650/2012, i u znaku obiteljskog prava, kao prioriteta Europske komisije. Portal „Pronađi jav-nog bilježnika - Find a Notary“ dokazao je svoju vrijednost povezujući građane i javne bilježnike diljem EU-a.- Održana je izvanredna sjednica Skupštine UINL-a u Quitu, Ekvador, 6. svibnja 2016., kojem je prisustvovao i naš predstavnik Stjepan Šaškor.- Predstavnici Komore sudjelovali su na Futurology forumu održanom u Bu-dimpešti, Mađarska, 23. i 24. svibnja 2016., a raspravljalo se o položaju biljež-nika u sve dramatičnijem informatizacij-sko - tehnološkom razvoju.- HJK kao domaćin organizirao je sjed-nicu Skupštine CNUE-a 17. i 18. lipnja 2016. u Zagrebu. Tom prigodom održa-na je konferencija o ulozi javnih biljež-

nika u modernom pravu društava. Izla-ganja su održali: prof. Siniša Petrović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Njemačke javnobilježničke komore Jens Bormann te predsjednik CNUE-ove Radne skupine za pravo dru-štava Corrado Malberti. - Vezano uz obilježavanje Europskog dana pravosuđa održani su prvi Dani otvorenih vrata u Hrvatskoj javnobiljež-ničkoj komori i u pojedinim javnobiljež-ničkim uredima diljem Hrvatske. Tako-đer, u dvorani Komore održan je Okrugli stol o temi: „Javni bilježnik – jamac prav-ne sigurnosti“.- U Mlinima kod Dubrovnika 12. stude-nog 2016. u prostorima hotela Sheraton održana je XXI. redovna sjednica Skup-štine Hrvatske javnobilježničke komore u sklopu tradicionalnih Dana javnih biljež-nika.

Na predstavljanju Monografije HJK 2014. Na slici: Josip Bratulić, Jakša Barbić, Jožica Matko-Ruždjak, Ivan Male-ković i Mirela Krešić

Orsat Miljenić, ministar pravosuđa govori 2014. u HJK o reorganizaciji pravosudnog sustava.

Sa Skupštine u Opatiji 2015.

Dani europskih javnih bilježnika, Salzburg, 2014.

Razgovor s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovi-ćem, 2017.

Denis Krajcar, Lucija Popov i Jean Tarrade, predsjednik CNUE, 2015. na Skupština CNUE-a u Bruxellesu.

- Konferencija „Pravna sigurnost, uvjet i cilj EU-integracija“, održana je u Saraje-vu 17.-18. studenog. 2016., a u radu su sudjelovali i: José Marqueño de Llano, izabrani predsjednik Međunarodne uni-je latinskog notarijata (UINL) u mandatu 2017. - 2019. te Paolo Pasqualis, pred-sjednik Vijeća notarijata Europske unije (CNUE).

- 2017.: Uvođenje ICT tehnologije i izra-da središnje aplikacije za poslovanje javnih bilježnika- Javni bilježnici su obvezni elektronič-kim putem ispostavama Porezne uprave dostavljati isprave o prodaji i drugom na-


činu otuđenja nekretnina prema Zakon o porezu na promet nekretnina od 1. siječ-nja 2017.- Započeo je s radom Registar antici-piranih naredbi i punomoći u elektronič-kom obliku prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama 20. ožujka 2017. - 29. po redu Europski dani javnih bi-lježnika održani su 20. - 21. travnja 2017. u Salzburgu. Osnovna tema bila je „Di-gitalizacija i pravo trgovačkih društava: mogućnosti i rizici“.- Javnim bilježnicima je omogućeno podnošenje elektroničkih upisa u ze-mljišne knjige. Dana 15. veljače 2017.

započeo je pilot-projekt podnošenja elektroničkih prijedloga za upis u ze-mljišne knjige (e-upis) u koji su uključeni javni bilježnici u Osijeku i Velikoj Gorici.- Sjednica Heksagonale održana je u Pragu 5. svibnja 2017., a bavila se uvo-đenjemi osnivanjem trgovačkih društava na daljinu u Austriji i Hrvatskoj.- 21. svibnja 2017. održan je Futuro-logy forum u Budimpešti. Raspravljalo se o utjecaju tehnologije na pravosuđe i perspektivama budućnosti. - U hotelu Aurora, Mali Lošinj , 20. svib-nja 2017.održana je XXII. redovna sjed-nica Skupštine Hrvatske javnobilježnič-ke komore.Obilježena je i 10. godišnjica Hrvatske javnobilježničke akademije prigodnom publikacijom pod naslovom 10. obljetnica Hrvatske javnobilježničke akademije.- Predstavnici Hrvatske javnobilježničke komore i Ministarstva pravosuđa od 16. do 18. studenog 2017. sudjelovali su na 29. srednjoeuropskom kolokviju javnih

bilježnika i 25. obljetnici modernog no-tarijata u Mađarskoj, Budimpešta. Cilj posjeta bilo je upoznavanje sa susta-vom središnje elektroničke aplikacije za e-platni nalog koji vodi Mađarska javno-bilježnička komora.- Ovogodišnji „Dani otvorenih vrata“ (25. listopada 2017.) organizirani su pod naslovom „Zaštita ranjivih osoba“. Tim povodom tiskani su letci za sve urede i Komoru s ciljem da se građanima pri-bliži ova tema i uloga javnobilježničke službe. Za studente Pravnog fakulteta u Zagrebu i Splitu održano je predavanje o značenju i ulozi javnobilježničke službe. - Sjednica Heksagonale i sjednica Skup-štine CNUE-a održana je u Bruxellesu 30. studenog 2017. Zanimljiva tema bila je novi projekt Austrijske javnobilježničke komore Digital Gründen, kojim se uvodi postupak osnivanja trgovačkog društva online, uz sudjelovanje javnog bilježnika.- U časopisu Javni bilježnik, osim sa-držaja koji je časopis i do sada imao, po prvi put su objavljeni stručno-znanstveni članci, napisani upravo za časopis, re-cenzirani, kategorizirani i klasificirani u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. U tom dijelu časopis je usklađen s pravilima za znanstvene časopise Ministarstva zna-nosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

- 2018.: Od 1. siječnja 2018. svi javni bi-lježnici počeli su raditi u novoj središnjoj web-aplikaciji E-notar. Središnja aplika-cija ima predviđene module za pohranu dokumenata (e-arhiva), integrirana je s trenutnim vanjskim sustavima (evidenci-jama i bazama podataka drugih držav-nih tijela, npr. evidencija OIB-a. Aplika-cije su instalirane na poslužiteljima, aKo-mora je uspostavila sigurnu vezu izme-đu poslužitelja i javnobilježničkih ureda (VPN mrežu) koja pridonosi većoj razini sigurnosti.- O povijesnoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) i najvećoj promjeni zakonodav-stva u području zaštite osobnih podata-ka od postanka weba raspravljalo se na radionici CNUE-a o GDPR-u, u Berlinu 5. veljače 2018. - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sastao se 6. ožujka 2018. u Banskim dvorima s predsjedni-com Hrvatske javnobilježničke komore Lucijom Popov i tajnikom Hrvatske jav-nobilježničke komore Josipom Govićem koji su mu predstavili djelovanje javno-bilježničke službe u Republici Hrvatskoj te istaknuli njezin doprinos rasterećenju sudova i bržem obavljanju pravosudnih usluga.- Prije stupanja na snagu Opće uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) 25. svibnja 2018. stručna tijela Komore izra-

dila su Kodeks zaštite osobnih podataka koji se odnosi na zaštitu osobnih podata-ka što ih provodi Hrvatska javnobilježnič-ka komora kod prikupljanja, obrade, ko-rištenja i zaštitu osobnih podataka fizič-kih osoba te svi javni bilježnici, članovi Komore kao voditelji i izvršitelji obrade.- 30. europski dani javnih bilježnika odr-žani su uSalzburgu19. - 20. travnja 2018. Osnovna tema bila je: „Javni bilježnik i zaštita potrošača u digitalnom svijetu.“ - U Šibeniku, u prostorima hotelskog kompleksa Solaris, 5. svibnja 2018. odr-žana je XXIII. redovna sjednica Skupšti-ne Hrvatske javnobilježničke komore.- Hrvatska javnobilježnička komora 2018. godine predsjedala je Heksago-nalom tako je 11. svibnja 2018. održana sjednica u Splitu. Tom prilikom razmo-trena je mogućnost uključivanja javnih bilježnika u postupak digitalnog upisa.- Sjednica ENN-a održana je u Vilniu-su17.-18. svibnja 218. Dogovoren je Tra-ining III koji će se će se baviti uredbama o bračnoimovinskim režimima i imovin-skim režimima registriranog partnerstva.- Skupština CNUE-a održana je 14.- 16. lipnja 2018. u Berlinu. Na tom skupu na-glašeno je kako je cilj notarijata olakšati elektronički pristup pravosuđu te imple-mentacija novih tehnologija u sve poslo-ve bilježništva. - O implementaciji novih tehnologija u rad pravosuđa, konkretno umjetne inteli-gencije i blockchain tehnologije rasprav-ljalo se na Futurology Forumu u Budim-pešti 24. rujna 2018.- Bilateralni sastanak predstavnika Hr-vatske javnobilježničke komore s pot-predsjednikom CNUE-a i izaslanstvom Francuske javnobilježničke komore odr-žan je u Zagrebu 28. rujna 2018. Oba izaslanstva su izložila pravno-političke aktualnosti u svojim zemljama i IT pro-jekte koji su u tijeku realizacije.- Opća skupština članova Međunarod-ne unije latinskog notarijata kao i Glavno vijeće te ostali institucionalni sastanci Kod predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, 2018.

Izaslanstvo HJK kod predsjednice Republike Hrvatske, 2016.

Skupština u Vodicama 2018. U prvom redu: Jožica Mat-ko-Ruždjak, Mario Vukelić, Dragan Katić, Ingrid Antiče-vić-Marinović


održani su u Argentini, u Buenos Airesu, od 29. rujna do 2. listopada 2018. - Seminar Training III o uredbama o bračnoimovinskim režimima i imovinskim režimima registriranih partnerstava odr-žan je u Ljubljani 15.studenog 2018. - 17. studenog 2018. održan je tradicio-

nalni Dan javnih bilježnika u sklopu ho-tela OlympiaSky u Vodicama. U okviru Dana javnih bilježnika Dragan Katić, su-dac VSRH, održao je za prisutne članove Komore predavanje pod naslovom „Za-nimljivosti i novele iz Nacrta prijedloga OZ-a i 19. nacrta ZPP-a”.

- 2019.: Izabrana je nova predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore – Zvi-jezdana Rauš-Klier, a izabrana su i rad-na tijela Komore- Na IX. izbornoj sjednici Skupštine Hr-vatske javnobilježničke komore, održa-noj 19. siječnja 2019., tajnim glasanjem

između tri kandidata izabrana je nova predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore -Zvijezdana Rauš-Klier, javna bi-lježnica iz Varaždina.- U Zagrebu je 23. siječnja 2019. odr-žan Okrugli stol u organizaciji Hrvatske javnobilježničke komore i Hrvatske

akademije znanosti i umjetnosti s temom “Javni bilježnici u europskom kontekstu”. U raspravi i izlaganju su sudjelovali: aka-demik Jakša Barbić, prof. emeritus Mi-hajlo Dika, prof. dr. sc. Aleksandra Ma-ganić, Ljiljana Vodopija Čengić, javna bilježnica, mr. sc. Damir Kaufman, glav-ni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Alexander Winkler iz Austrijske notarske komore i Zvijezdana Rauš-Klier, pred-sjednica HJK.- 6. ožujka 2019. izaslanstvo Hrvatske javnobilježničke komore: Zvijezdana Rauš-Klier, predsjednica Komore, Denis Krajcar, član Upravnog odbora Komore i Josip Gović, tajnik Komore - u sjedištu Ministarstva pravosuđa RH u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 49, primio je mini-star pravosuđa Dražen Bošnjaković.- Redovna godišnja sjednica Skupštine Hrvatske javnobilježničke komore održa-la se od 10. do 12. svibnja 2019. u hotelu Well, u sklopu Termi Tuhelj.- Hrvatska javnobilježnička komora je početkom lipnja 2019. dobila ISO stan-dard 27001:2013 certifikata za program E-notar koji služi kao pozitivna referenci-ja o kvaliteti programa i s njim povezanih radnih procedura. Certificiranje je obavi-la jedna od vodećih certifikacijskih i in-spekcijskih kuća u široj regiji, TÜVNORD GROUP.- Od 2. do 4. travnja 2019. održan je u Dresdenu, u pokrajini Saskoj u Nje-mačkoj, bilateralni susret Ministarstva pravosuđa RH i Hrvatske javnobilježnič-ke komore s tamošnjim Ministarstvom pravosuđa, Javnobilježničkom komorom te Saveznom notarskom komorom SR Njemačke. Na susretu se razgovaralo o digitalizaciji pravosuđa i javnog biljež-ništva u obje države, a posebno je raz-matrana tema elektroničkog podnošenja prijedloga za upis u zemljišne knjige.- 31. europski dani javnih bilježnika u Salzburgu, od 25. do 26. travnja 2019. na temu „Principi Europe – ambicije i re-alizacija“. Uz pregled stanja pravosuđa Europske unije raspravljalo se i o prijed-lozima izmjene Direktive (EU) 2017/1132 - prekogranično spajanje, preoblikova-nje i podjela trgovačkih društava.

Kronologiju priredio Željko Obad

S izborne sjednice. Čestitka Lucije Popov novoizabranoj predsjednici HJK Zvijezdani Rauš-Klier.

Govor predsjednice na Okruglom stolu HAZU-a i HJK Članovi Komore na izletu u Mariji Bistrici

Nada Kemec i Željka Bregeš

Tri zadnja predsjednika HJK. Ivan Maleković, Lucija Po-pov i Zvijezdani Rauš-Klier.

Javni bilježnici pred spomenikom hrvatskoj himni “Lijepa naša domovino“.

108 Vol. XXIII (2019) 46 JAVNI BILJEŽNIK

XXIV. sjednica Skupštine Hrvatske javnobilježničke komore

U Tuheljskim Toplicama, 11. svibnja 2019. u hotelu „Well“ održana je XXIV. redovna sjednica Skupštine Hrvat-ske javnobilježničke komore.

Uz veći broj sudionika, jav-nih bilježnika, prisjednika i umirovljenih javnih bilježnika, skupu su prisustvovali ugled-ni gosti, i to: izaslanik župana Krapinsko-zagorske Županije, gospodin Mladen Hercigo-nja, zamjenica predsjednika Općinskog suda u Zlataru Ja-dranka Kiš Šaulovečki, pred-sjednica Odvjetničkog zbora u Zagrebu Maša Gluhinić, izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maganić, profesorica Prav-

nog fakulteta sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Paula Poretti, docentica Pravnog fa-kulteta Sveučilišta u Osijeku.

Prisutnima se obratila uvod-nim izlaganjem Zvijezdana Rauš-Klier, predsjednica Ko-more naglasivši u svom izla-ganju između ostalih nekoliko važnih segmenata poslovanja koje su Komora, njena struč-na tijela i povjerenstva obav-ljali u proteklom razdoblju.

Zatim je prema predviđenom dnevnom redu Denis Krajcar, član radne grupe za Fond solidarnosti obrazložio ko-načni prijedlog Pravilnika o Fondu solidarnosti javnih bi-lježnika, a Mandica Popović, član radne grupe za Fond solidarnosti obrazložila je vi-sinu i način naplate članari-ne javnih bilježnika, vršitelja dužnosti javnog bilježnika, javnobilježničkih prisjednika i javnobilježničkih savjetnika.

U Aktualnom satu članova Skupštine Hrvatske javno-bilježničke komore pred-sjednica i članovi stručnih tijela odgovorili su na postav-ljena pitanja i pojasnili upi-tano članovima Komore.

Nakon sjednice Skupštine odr-žano je predavanje na temu izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru, Vedrana Borića, mag. iur., javnobiljež-ničkog prisjednika iz Osijeka.

U popodnevnim satima za sve članove Skupštine i go-ste organiziran je izlet u Mu-zej krapinskih neandertalaca na lokalitetu Hušnjakovo u Krapini i posjet galeriji Augu-sta Augustinčića u Klanjcu.

U večernjim satima orga-nizirana je Svečana veče-ra uz glazbu u hotelu Well.


Javnobilježnička prisega Pred predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Đurom Sessom, ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem te predsjednicom Hrvatske javnobilježničke komore Zvijezdanom Rauš-Klier, u prostorima Ministar-stvu pravosuđa Republike Hrvatske 3. svibnja 2019. održana je svečanost polaganja prisege novoimenovanih javnih bilježnika.Prisegu su položili imenovani javni bilježnici:

1. Anto Lozančić za područje Općinskog suda u Dubrovniku sa službenim sjedištem u Dubrovniku2. Stjepan Sabljarić za područje Općinskog suda u Karlovcu sa službenim sjedištem u Slunju3. Fabiana Kliman za područje Općinskog suda u Puli-Pola sa službenim sjedištem u Rovinju -Rovigno4. Natalija Pavlović za područje Općinskog suda u Rijeci sa službenim sjedištem u Cresu5. Srđan Markiš za područje Općinskog suda u Rijeci sa službenim sjedištem u Opatiji6. Mirta Dremil Štefančić za područje Općinskog suda u Rijeci sa službenim sjedištem u Rijeci7. Mario Brajdić za područje Općinskog suda u Rijeci sa službenim sjedištem u Delnicama8. Belma Pličanić za područje Općinskog suda u Sisku sa službenim sjedištem u Hrvatskoj Kostajnici9. Anamarija Arapović Vranješ za područje Općinskog suda u Splitu sa službenim sjedištem u Makarskoj10. Maja Radovani za područje Općinskog suda u Splitu sa službenim sjedištem u Solinu11. Domagoj Strinavić za područje Općinskog suda u Slavonskom Brodu sa službenim sjedištem u Novoj Gradiški12. Zvonimir Bračun za područje Općinskog suda u Slavonskom Brodu sa službenim sjedištem u Slavonskom Brodu13. Andreja Levatić Marin za područje Općinskog suda u Varaždinu sa službenim sjedištem u Novom Marofu.14. Jasna Galešić za područje Općinskog sud a u Velikoj Gorici sa službenim sjedištem u Vrbovcu15. Ivana Herceg za područje Općinskog građanskog suda u Zagrebu sa službenim sjedištem u Zagrebu - Gornji Grad-Medveščak - Donji Grad-Podsljeme16. Kristian Hukelj za područje Općinskog građanskog suda u Zagrebu sa službenim sjedištem u Zagrebu-Gornji Grad-Medveščak-Donji Grad-Podsljeme17. Anita Škurjanec za područje Općinskog građanskog suda u Zagrebu sa službenim sjedištem u Zagrebu - Gornji Grad-Medveščak-Donji Grad-Podsljeme18. lvanka Birkić-Šarić za područje Općinskog građanskog suda u Zagrebu sa službenim sjedištem u Zagrebu - Gornji Grad-Medveščak-Donji Grad-Podsljeme19. Tomislav Žabek za područje Općinskog građanskog suda u Zagrebu sa službenim sjedištem u Zagrebu - Gornji Grad-Medveščak-Donji Grad-Podsljeme20. Ljerka Gec za područje Općinskog građanskog suda u Zagrebu sa službenim sjedištem u Zagrebu - Gornja Dubrava-Donja Dubrava21. Domagoj Ranogajec za područje Općinskog građanskog suda u Zagrebu sa službenim sjedištem u Zagrebu - Peščenica-Žitnjak22. Jasminka Vrba za područje Općinskog suda u Novom Zagrebu sa službenim sjedištem u Zagrebu - Brezovica-Novi Zagreb zapad-Novi Zagreb istok

110 Vol. XXIII (2019) 46 JAVNI BILJEŽNIK

Aktivnosti javnobilježničkih zborova

EDUKACIJE:

• o postupanju javnih bilježni-ka u svezi nepoštenih ugovornih odredbi U skladu s planom edukaci-je Hrvatske javnobilježničke akademije i programom našeg Zbora održana je edukacija 7. prosinca 2018. u hotelu Osi-jek o temi: Postupanje javnih bilježnika u svezi nepoštenih ugovornih odredbi. Predavač je bio Jadranko Jug, sudac Vr-hovnog suda.

STUDIJSKA PUTOVANJA: • u Varaždin, Krapinu i TrakošćanDana 13. i 14. listopada 2018. uspješno je organizirano stu-dijsko putovanje u Varaždin, Krapinu i u Trakošćan. Tom prigodom i Varaždinu smo proveli zajedničku razmjenu iskustava i pitanja s javnim bilježnicima toga Zbora. Ra-spravljali smo vezano za vrste poslova i probleme u struci, a naročito su nas zanimali poslo-vi povezani s nekretninama jer

bi bilo dobro da se i naša nad-ležnost proširi. Tako smo spo-jili znanje, ugodno druženje i povezali međusobnu suradnju. Želja je svih sudionika ovoga studijskog putovanja da se susreti te vrste češće organizi-raju sa svim zborovima, što bi bilo višestruko korisno.• u BudimpeštuU skladu s planom edukacije Hrvatske javnobilježničke aka-demije i planom našega Zbo-ra, od 31. svibnja do 2. lipnja 2019. uspješno je organizirano

Zajednički javnobilježnički zbor Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske,

Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije

• o izmjenama ZTD-a i Zakona o sudskom registruU „Zlatnoj gredi“ (Baranja) održana je edukativan skup o izmjenama ZTD-a i Zakona o sudskom registru. Edukacija je provedena 8. lipnja 2019., a predavač je bio Vedran Bo-rić, javnobilježnički prisjednik u uredu javne bilježnice Mir-jane Borić u Osijeku, koji je vrlo stručno i precizno izložio tu temu. Bilo je posebno kori-sno što je na ovome skupu bio nazočan Augustin Jalšovec, savjetnik na Trgovačkom sudu u Osijeku, kojega je ovlastila pozvana predsjednica suda Mirjana Baran jer je sudionike upoznao sa sudskom praksom i odgovarao na brojna pitanja iz ovoga područja.

studijsko putovanje u Budim-peštu, tj. posjet Mađarskoj javnobilježničkoj komori (Hou-se of Notaries, 1087 Hungary, Stróbl Alajos street 3/b). Izuzetno smo susretljivo i go-stoljubivo dočekani. U Komori je održano kvalitetno i stručno predavanje uz osigurano pre-vođenje, a predavač u Budim-

pešti bio je dr. Szabolc Szente, zamjenik javnog bilježnika.Nakon toga raspravljali smo o vrstama poslova i problemima u struci, a naročito su nas za-nimali poslovi vezani uz ovršne postupke i nekretnine te ime-novanja i broj notara.Ovršni predmeti se dijele svi-ma razmjerno, sve se radi elektronički, a nadležnost u tim postupcima je znatno veća. Iznenadilo nas je da poslove koji su kod njih opsežniji radi manji broj notara nego u Repu-blici Hrvatskoj, uz napomenu da Mađarska ima dvostruko veći broj stanovnika.Ovim programom uspjeli smo spojiti znanje, ugodno druže-nje i suradnju sa zaključkom, nakon zanimljivih i korisnih ra-sprava, da bi neka rješenja – de lege ferenda – bila i nama korisna.Želja je svih da se takvi i slični susreti češće organiziraju na razini komora susjednih ze-malja jer bi to bilo višestruko korisno.

Priredila Mandica Popović


2014.1. Jadranka Borčić, javni

bilježnik iz Rijeke2. Zvonimir Vrban, javni

bilježnik iz Senja3. Terezija-Zinka Sabol,

javni bilježnik iz Za-greba

4. David Milas, javni biljež-nik iz Belog Manastira

2015.5. Marijan Balaban, javni

bilježnik iz Preloga6. Ivo Luketić, javni biljež-

nik iz Grubišnog Polja, pok.

7. Zdenka Pavelić Musa, javni bilježnik iz Osijeka

8. Dinko Đurđević, javni bilježnik iz Donjeg Mi-holjca

9. Jagoda Vajdić-Sevšek, javni bilježnik iz Varaž-dina, pok.

10. Iva Živković, javni biljež-nik iz Zagreba

11. Joško Donika-Stano-jević, javni bilježnik iz Kaštel Starog

12. Duško Sudar, javni bilježnik iz Zagreba

13. Ervin Kuzmanić, javni bilježnik iz Supetra, pok.

14. Matko Krpačić, javni bilježnik iz Slatine

15. Verica Rok, javni biljež-nik iz Osijeka

2016.16. Aljoša Gojanović, javni

bilježnik iz Vodica17. Janko Žitko, javni biljež-

nik iz Zagreba, pok. 18. Ermina Radić, javni

bilježnik iz Raba19. Ante Đerek, javni biljež-

nik iz Novske, pok.

2017.20. Nikša Viđen, javni biljež-

nik iz Dubrovnika21. Nataša Šuran, javni

bilježnik iz Opatije22. Ljubinka Svedrović-Kili-

barda, javni bilježnik iz Zagreba

23. Lada Skaričić-Sinčić, javni bilježnik iz Za-greba

24. Ivan Bradarić, javni bilježnik iz Splita

25. mr. sc. Zoja Puljiz, javni bilježnik iz Splita

26. Mira Rubić, javni biljež-nik iz Splita

27. Ante Barbić, javni biljež-nik iz Makarske

28. Miroslav Banić, javni bilježnik iz Rijeke

29. Sanja Barbarić, javni bi-lježnik iz Zagreba, pok.

Popis javnih bilježnika kojima je prestala služba (2014.-2019.)

Projekt - Personalizirana rješenja u europskom obiteljskom i nasljednom pravuU okviru projekta Personalized Solutions in European Family and Succession Law (Personalizirana rješenja u europskom obiteljskom i nasljednom pravu) – PSEFS koji je sufinanciran sredstvima iz programa Justice, 30. i 31. svibnja 2019. godine na Pravnom Fakultetu Sveučilišta u Rijeci organiziran je skup stručnjaka i javna konferencija. Razmatrale su se ključne teme iz područja obiteljskog i nasljednog prava država članica kako bi se utvrdila moguća dvojbena pitanja u primjeni dviju uredbi Europske unije koje se odnose na imovinske odnose bračnih drugova i registriranih partnera te Uredbe o nasljeđivanju. Skup je bio namijenjen sucima, odvjetnicima, javnim bilježni-cima, znanstvenicima i svima koji se u svojem radu susreću s imovinskopravnim pitanjima u obitelji. U skupu je aktivno sudjelovala i predstavnica Hrvatske javnobilježničke komore, javna bilježnica gđa Biserka Čmrlec-Kišić izlaganjem u okviru okruglog stola „Budući modeli ugovora za obiteljsku imovinu“

Izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda

Fotografija je preuzeta sa službene internetske stranice projekta PSEFS https://www.euro-family.eu/news-111-video_trailers_from_the_rijeka_psefs_project_events

30. Martina Naletelić, javni bilježnik iz Slunja

2018.31. Miroslav Bračun, javni

bilježnik iz Slavonskog Broda

32. Dubravka Koretić, javni bilježnik iz Vrbovca

33. Darko Paravić, javni bilježnik iz Rijeke

34. Anica Hukelj, javni bi-lježnik iz Zagreba

35. Branko Ranogajec, javni bilježnik iz Zagreba

36. Kornelija Modrušan, jav-ni bilježnik iz Zagreba

37. Marija Ivančić, javni bilježnik iz Solina

38. Davor Dušić, javni bi-lježnik iz Rovinja

39. Velimir Čerić, javni bilježnik iz Zagreba

40. Ljiljana Herceg-Mili-čević, javni bilježnik iz Zagreba

41. Obrenija Ribarić, javni bilježnik iz Zagreba

42. Nada Vidović-Džidić, javni bilježnik iz Novog Marofa

43. Nikola Mihelčić, javni bilježnik iz Delnica

44. Boško Jurišić, javni biležnik iz Solina

45. Divna Perković, javni

bilježnik iz Pule

46. Stanka Jelinić, javni bi-lježnik iz Nove Gradiške

47. Tomislav Šimunić, javni bilježnik iz Iloka, pok.

48. Vladimir Greblo, javni bilježnik iz Popovače

49. Gordana Pličanić, javni bilježnik iz Hrvatske Kostajnice

2019.50. Dušan Kvartuč, javni-

bilježnik u Biogradu na Moru

51. Jasminka Ankon, javni bilježnik iz Zagreba

52. Gordana Jakobović, javni bilježnik iz Za-greba

53. Marijan Jurić, javni bilježnik iz Zagreba

54. Vedrana Bilan, javni bilježnik iz Splita

55. Ljubica Jožinec, javni bilježnik iz Samobora

56. Estera Poljak, javni bilježnik iz Zaprešića

57. Marijan Mišković, javni bilježnik iz Ivanić-Grada

58. Ivana Bajutti, javni bi-lježnik iz Otoka


POPIS JAVNIH BILJEŽNIKA REPUBLIKE HRVATSKE

BELI MANASTIR BENKOVACAlbert Majstorović LanaKralja Tomislava 4731300 Beli [email protected]/fax. 031 700 209

Dražina MartinaTrg Alojzija Stepinca 1423420 [email protected]. 023 682 264

BIOGRAD NA MORU BJELOVARBrčić Zoranav.d. javnog bilježnika Dušana KvartučaŠetalište kneza Branimira 223210 Biograd na [email protected]/fax. 023/383-021

Čulo Poljak MarijaTrg E. Kvaternika 243000 [email protected]. 043 220 696

BJELOVAR BJELOVARDujmović MartinaP.Preradovića 8/I43000 [email protected] 241 250

Franjić MarioUl. A. K. Miošića 28a43000 [email protected]. 043/241-553

BJELOVAR BLATOKustić MarijaA. Starčevića 5b43000 [email protected]/fax. 043 242 145

Marinović Sandra85. Ulica 1820271 [email protected]/fax. 020 852 739

BUJE BUZETNazarević SnježanaTrg J.Broza Tita 152460 [email protected] 721 743, fax.052 721 744

Ivković MiodragTrg Fontana 252420 [email protected]. 052 695 712

CRIKVENICA ČAKOVECBoras KokoUlica kralja Zvonimira 2951260 [email protected]/fax. 051 241 952

Crnčec JasenkaI.G.Kovačića 640000 Č[email protected]. 040/311-208 040/311-507fax. 040/311-507

ČAKOVEC ČAKOVECJalšovec SandaValenta Morandinija 1340000 Č[email protected] 310 688

Kvakan IvanR. Boškovića 2140000 Č[email protected]/fax. 040 390 733

ČAKOVEC ČAKOVECMarodi IvanMatice hrvatske 1440000 Č[email protected] 390 477, fax.040 391 503

Zvonarek MirjanaPark Rudolfa Kropeka 240000 Č[email protected];[email protected]. 040/390-750

ČAVLE ČAZMAŠeškar VesnaČavja 7051219 Č[email protected]/545-326, fax.051/545-327

Torbašinović LjerkoTrg Čazmanskog kaptola 943240 Č[email protected]. 043/772-342

DARDA DARUVARKovač MarijaSv. Ivana Krstitelja 9131326 [email protected]/fax. 031 741 151

Čop MladenTrg K. Tomislava 243500 [email protected]/fax. 043 333 512


DELNICE DONJA STUBICABrajdić MarioTrg 138. brigade HV 451300 [email protected]/493-926 091/300-9970 Čabar: 051/498-285fax. 051/493-926

Cividini MarijaTrg M. Gupca 2549240 Donja [email protected]/fax. 049 286 268

DONJI MIHOLJAC DRNIŠHabuda Bučanac MarijaTrg Ante Starčevića 1131540 Donji [email protected]/fax. 031 284 582

Šimić DijanaNikole Tesle 17a22320 Drniš[email protected]/fax. 022/886-749

DUBROVNIK DUBROVNIKBronzan LuceDr. A. Starčevića 2420000 [email protected] 411 292, fax.020 311 943

Lozančić AntoVukovarska 2220000 [email protected]. 020 220 911

DUBROVNIK DUBROVNIKMozara NikšaVukovarska 1720000 [email protected] 638 570, fax.020 638 574

Radović IvoVukovarska 1920000 [email protected]. 020/492 050

DUBROVNIK DUGA RESAStanić AnđelkoDr. A. Starčevića 2020000 [email protected]/357-777, fax.020/357-946

Bišćanin ZdravkaBana Josipa Jelačića 747250 Duga [email protected]. 047 841 075

DUGO SELO DUGO SELOCopić KrešimirDragutina Domjanića 110370 Dugo [email protected] 44 79

Perić SlavicaJ. Zorića 810370 Dugo [email protected]. 01 2775620

ĐAKOVO ĐAKOVOBrač NikolaUlica pape Ivana Pavla II 831400 Đ[email protected]/fax. 031 810 605

Crnov DavidUlica pape Ivana Pavla II 9/I31400 Đ[email protected]. 031 815 136

ĐAKOVO ĐURĐEVACRatinčević PavaoStjepana Radića 431400 Đ[email protected]/fax. 031 814 325

Matulec DarkoKralja Tomislava 248350 Đurđ[email protected]/fax. 048 813 891

ĐURĐEVAC GAREŠNICAŠimčić AnkicaTrg Sv. Jurja 148350 Đurđ[email protected]/fax. 048/811-811

Bilandžija MarkoTrg Hrv.branitelja 643280 Gareš[email protected]/fax. 043 532 476

GLINA GOSPIĆBukovac MarinaS. i A. Radića 1244400 [email protected]/fax. 044 882 625

Fajdić MileVile Velebita 253000 Gospić[email protected]/fax. 053 573 337


GOSPIĆ GRUBIŠNO POLJEZdunić BorisPopa Frana Biničkog 1053000 Gospić[email protected]/fax. 053/574-862

Kranjec NatašaKolodvorska 243290 Grubišno [email protected]/fax. 043 231 998

HRVATSKA KOSTAJNICA IMOTSKIPličanić BelmaNine Marakovića 6944430 Hrvatska [email protected]/851-229, fax.044/851-967

Juroš MateŠetalište Stjepana Radića 821260 [email protected]/fax. 021 672 561

IMOTSKI IVANECUjević PetarAnte Starčevića 1721260 [email protected]/fax. 021/670-001

Šagi-Belcar NadaAk. Ladislava Šabana 542240 [email protected]. 042/782-104

IVANIĆ-GRAD JASTREBARSKOKirin Željkicav.d. javnog bilježnika Marijana MiškovićaMoslavačka 1210310 Ivanić[email protected]/2821-395 01/2888-688

Volarić StjepanBraće Kazić 710450 [email protected]. 01/628-3969

KARLOVAC KARLOVACAntić IvankaJosipa Šipuša 147000 [email protected] 844 262

Augustinović MarinaV.Nazora 647000 [email protected]. 047/615-466 416-801fax. 047/600-689

KARLOVAC KARLOVACBubaš-Magličić NinaI. G. Kovačića 247000 [email protected] 616 111

Plavetić Zrnić SnježanaDomobranska 647000 [email protected]/fax. 047 600 605

KARLOVAC KARLOVACTranfić ŽeljkaV.Nazora 647000 [email protected]/615-466 600-690 416-801fax. 047/615-466

Žaja BlankaGundulićeva 847000 [email protected]. 047/615-920

KASTAV KAŠTEL STARIMavrinac RadosnaTrg Matka Laginje 151215 [email protected] 691 070

Perić TatjanaKamberovo šetalište 421216 Kaštel [email protected]. 021 232 333

KLANJEC KNINČižmek MirkoLijepe naše 22a49290 [email protected] 550 331

Čujec JosipTvrtkova 322300 [email protected]. 022 662 673

KOPRIVNICA KOPRIVNICABakrač NikolaOpatička 548000 [email protected] 622 755

Ostović MarinaA. Nemčića 4a48000 [email protected]/fax. 048 623 820


KOPRIVNICA KOPRIVNICAPapac LjubicaA. Nemčića 1/I48000 [email protected] 626 817

Pavlović RonaldUlica Đure Basaričeka 1448000 [email protected]/fax. 048 622 440

KORČULA KORENICAKaliman IvnaKovački prolaz 2520260 Korč[email protected] 715 758, fax.020 715758

Kolar MilicaPere Šnjarića 1153230 [email protected]/fax. 053 776 571

KOSTRENA KRAPINAFlego DavorkaŽuknica 1b51221 [email protected] 289 700, fax.051 289 007

Bjelčić DamirLjudevita Gaja 849000 [email protected]. 049 373 064

KRAPINA KRIŽEVCIDika KonstantinKardinala Stepinca 649000 [email protected]/fax. 049/300 307

Jelić-Veršić NatašaBaltićeva 448260 Križ[email protected]. 048 682 890

KRIŽEVCI KRKTušek VišnjaI. Z. Dijankovečkog 948260 Križ[email protected] 681 700, fax.048 271 218

Katunar Zrinski MiljenkaTrg bana J.Jelačića 151500 [email protected]/fax. 051 520 536

KRK KUTINAPredovan AmiraKralja Tomislava 351500 [email protected] 563 745, fax.051 563 746

Malačić MiraHrvat.branitelja 1144320 [email protected]. 044 681 500

KUTINA KUTINAMedić MatoTrg K. Tomislava 744320 [email protected] 683 525 044 683 522fax. 044 625 096

Mokry-Uroić DubravkaKolodvorska 244320 [email protected]. 044 630 288

LABIN LABINTerković BrankoRudarska 752220 [email protected]/851-141, fax.052/851-142

Udovičić RitaZelenice 18/II52220 [email protected]. 052/852-200

LOVRAN LUDBREGMandić RadmilaŠetalište M.Tita 3551415 [email protected] 293 426

Radašić KrunoMiroslava Krleže 2742230 [email protected]. 042 810 125

MAKARSKA MAKARSKAArapović Vranješ AnamarijaTrg IV svibnja 533. br. 1.21300 [email protected]/fax. 021/615-500

Pejković AnteUl. Stjepana Radića 721300 [email protected]. 021 615 257


MALI LOŠINJ METKOVIĆMarković BožoBraće Vidulić 2-651550 Mali Loš[email protected] 233 047, fax.051 520 401

Pandža JoškoA. Starčevića 920350 Metković[email protected]. 020 681 154 020 690 372fax. 020 681 154

METKOVIĆ MURSKO SREDIŠĆEPlećaš VedranTrg K. Tomislava 3/I20350 Metković[email protected]/fax. 020 681 177

Hoblaj RužaTrg braće Radića 8a40315 Mursko Središć[email protected]. 040 543 300

NAŠICE NAŠICEGodžirov BorisTrg Franje Tuđmana 1131500 Naš[email protected] 615 100

Mandić LjerkaBraće Radića 431500 Naš[email protected]. 031 612 092

NOVA GRADIŠKA NOVA GRADIŠKAOrešković DraženTrg kralja Tomislava 535400 Nova Gradiš[email protected]/fax. 035 361 961

Strinavić DomagojKarla Dieneša 335400 Nova Gradiš[email protected]/fax. 035/363-388

NOVI MAROF NOVI VINODOLSKILevatić Marin AndrejaZagrebačka 242220 Novi [email protected] 612 244, fax.042 205 243

Tus JelenaKorzo Vinodolskog zakona br. 50A51250 Novi [email protected]/fax. 051 245 503

NOVIGRAD NOVSKAMicelli AleksandraTrg Pozzetto 1952466 [email protected] 757 043, fax.052 726 232

Puškaš TinaRadnička 2H44330 [email protected]/fax. 044 601 515

OGULIN OMIŠBrčić MirjanaVladimira Nazora 2347300 [email protected]/fax. 047 525 444

Vuković RadoslavČetvrt Ž. Dražojevića 1A21310 Omiš[email protected]/fax. 021/861-753

OMIŠALJ OPATIJAKućar NevenPut mora 151513 Omiš[email protected]/fax. 051 841 126

Beletić RobertMaršala Tita 7551410 [email protected]. 051 711 280

OPATIJA ORAHOVICAMarkiš SrđanVjekoslava Spinčića 3/251410 [email protected]/272-955, fax.051/718-412

Novačić AntunTrg pl. Mihalovića 233515 [email protected]/fax. 033 674 336

OROSLAVJE OSIJEKKramar JadrankaMilana Prpića 65A49243 [email protected]/fax. 049 264 154

Arambašić BiserkaKapucinska 1731000 [email protected]. 031 214 660


OSIJEK OSIJEKBorić MirjanaVijenac J. Gotovca 1331000 [email protected] 202 200, fax.031 202 204

Dumančić DragicaVrt J. Truhelke 331000 [email protected]. +385 (0)31 201 277fax. +385 (0)31 201 278

OSIJEK OSIJEKKokić AnamarijaTrg slobode 3/I31000 [email protected]/fax. 031 204 027

Kovačev TatjanaEuropske avenije 431000 [email protected]/fax. 031 206 605

OSIJEK OSIJEKKovačević IvanaKapucinska 23, I. kat31000 [email protected] 670 701, fax.031 670 702

Milas KrešimirUlica Ivana Gundulića 36A31000 [email protected]. 031 570 570

OSIJEK OSIJEKPerić LidijaKapucinska 25/I31000 [email protected]/fax. 031 201 110

Popović MandicaTrg A. Starčevića 1031000 [email protected]/fax. 031 650 211

OSIJEK OSIJEKŠimašek ZlatkoVijenac Paje Kolarića 231000 [email protected]/fax. 031/215-650

Šustić HrvatinHrvatske Republike 31 B31000 [email protected]. 031/213-213

OTOČAC OTOKMudrovčić MatoBartola Kašića 853220 Otoč[email protected]/fax. 053 773 366

Perković Nikolav.d. javnog bilježnika Ivane BajuttiVladimira Nazora 232252 [email protected]. 032/490-451 032/490-450fax. 032/490-450

OZALJ PAGIvić Jenkač TeaZrinskih i Frankopana 1547280 [email protected]; [email protected]/fax. 047 732 048

Škunca ElizabetaPodmir bb23250 [email protected]. 023/612-281

PAKRAC PAZINGrgurić-Rukavina DubravkaTrg bana Jelačića 634550 [email protected]/fax. 034 412 905

Blečić MarijaJože Šurana 652000 [email protected]/fax. 052 621 544

PAZIN PETRINJAJeromela Mauša NatašaDinka Trinajstića 252000 [email protected] 621 111 (52) 62 15 30fax. 052 62 15 39

Ocvarek DomagojTrg Stjepana Radića 1344250 [email protected]/fax. 044 812 959

PETRINJA PISAROVINAŠkugor DavorVladimira Nazora 844250 [email protected]/495-090, fax.044/494-333

Barbarić PetarTrg Stjepana Radića 4/I10451 [email protected]/fax. 629 18 69


PITOMAČA PLOČEAnđal Mlinarić BrigitaTrg Kralja Tomislava 1933405 Pitomač[email protected]/fax. 033 801 561

Žderić TomislavNeretvanskih gusara 1220340 Ploč[email protected]/fax. 020/670-323

POPOVAČA POREČPodoreški Anav.d. javnog bilježnika Vladimira GreblaTrg grofova Erdödy 2844317 Popovač[email protected]/fax. 044/493-514

Hrvatin Marija8.marta 152440 Poreč[email protected]. 052/433-258 052/434-229fax. 052/434-263

POREČ POREČ-PARENZOPahović ĐordanoTrg Joakima Rakovca 552440 Poreč[email protected]/fax. 052 442 163

Ferenc TanjaTrg slobode 252440 Poreč[email protected]. 052 452 905

POŽEGA POŽEGABagarić NikoUl. Sv. Florijana 634000 Pož[email protected]/fax. 034 272 551

Brekalo AnteDragutina Lermana 634000 Pož[email protected]. 034 313 153

POŽEGA PREGRADAVčelik mr.sc. MarioPrimorska 234000 Pož[email protected]/fax. 034/251-640

Večerić GordanaUlica Janka Leskovara 7/449218 [email protected]. 049/377-884

PRELOG PRELOGBlažeka LjiljanaGlavna 2640323 [email protected]/fax. 040 645 062

Varga AndreasGlavna 4640323 [email protected]. 040/337-064

PULA PULAKopić NansiAnticova 9/I52100 [email protected]/fax. 052 217 808

Krajcar DenisFlanatička 1052100 [email protected]/fax. 052 215 315

PULA PULAKukučka IvanJurja Žakna 4b52100 [email protected] 544 755, fax.052 213 097

Obrovac Skira SonjaLaginjina ulica 252100 [email protected]. 052/211 260 052/ 213 256fax. 052/213 257

PULA PULA-POLAPaić-Čerin MarinaOlge Ban 852100 [email protected] 215311 052 380605fax. 052 380804

Crljenica AlidaĆirilometodske družbe 152100 [email protected]/fax. 052 215 625

PULA-POLA RABPliško MirnaSmareglina ul.br. 752100 [email protected]/210-511, fax.052/522-377

Pičuljan DraženkaPalit 7151280 [email protected]/fax. 051 725 498


RIJEKA RIJEKAĆuzela VesnaKorzo 1851000 [email protected] 339 686, fax.051 322 969

Dremil Štefančić MirtaGnambova ulica 251000 [email protected]. 051/336-146

RIJEKA RIJEKAGrozdanić-Dekleva MarijaKorzo 35/I51000 [email protected]/fax. 051 336 727

Kuzle HrvojkaKorzo 32/I51000 [email protected]. 051/505-115 051/505-116

RIJEKA RIJEKALegović GordanaRudolfa Strohala 351000 [email protected] 322 922, fax.051 321 052

Lovrović Lečić VeraFiorello la Guardia 2551000 [email protected]/fax. 051 212 665

RIJEKA RIJEKAMarinković ŽaklinaKorzo 2751000 [email protected] 323 409

Panjković VeliborAnte Starčevića 451000 [email protected]. 051 317370 051 211105fax. 051 317076

RIJEKA RIJEKAPejnović StevanRibarska 2/251000 [email protected]/fax. 051 214 783

Sablić Dorčić MarinaCiottina 551000 [email protected]. 051/494-169

RIJEKA RIJEKASmojver-Bašić AnđelkaŠkoljić 251000 [email protected]/fax. 051/335-890

Sokolić-Ožbolt OlgaUžarska 28-30/II51000 [email protected]/fax. 051/212-513

RIJEKA RIJEKAŠvegović VesnaTitov trg 1051000 [email protected]/fax. 051/335-753

Vrsalović ZoranKorzo 4051000 [email protected]. 051/322-211

RIJEKA ROVINJ - ROVIGNOŽužić Kovačić SunčicaAnte Starčevića 551000 [email protected]/866-469 099/609-7300

Zujić RinoN.Quarantotto 3/A52210 Rovinj - [email protected]. 052/830-008

ROVINJ-ROVIGNO SAMOBORKliman FabianaAugusto Ferri 3552210 [email protected]/494-842, fax.052/494-843

Frković GordanaTrg kralja Tomislava 13/I10430 [email protected]/fax. 01/3366-210

SAMOBOR SAMOBORFrković Gordanav.d. javnog bilježnika Ljubice JožinecTrg kralja Tomislava 13/I10431 [email protected]/fax. 01/3366 210

Palinić Čulin SandraGajeva 3510430 [email protected]. 01/332 65 86


SAMOBOR SENJRemenarić SlavkoTrg kralja Tomislava 1010430 [email protected] / 338 72 43, fax.01 / 338 72 45

Biondić EdaPavlinski trg 1753270 [email protected]/fax. 053 881 759

SESVETE SESVETEBatušić-Šlogar ZinkaVladimira Ruždjaka 810360 [email protected] 82 88, fax.205 82 99

Čergar MilkaNinska 110360 [email protected]. 200 05 82

SESVETE SESVETELedić SanjaNinska 310360 [email protected] 55 50 200 55 52fax. 200 55 17

Vuger IgnacKarlovačka c. 210360 [email protected]. 01/200-8828

SINJ SINJDelonga VladimirTrg dr. Franje Tuđmana 721230 [email protected]/fax. 021 825 900

Romac AnaGlavička ulica 2721230 [email protected]. 021/823-081

SISAK SISAKBriševac Imprić GordanaTrg Lj. Posavskog 344000 [email protected] 522 909

Čubelić Šimac SanjaS. i A. Radića 544000 [email protected]. 044 523 246

SISAK SISAKKraljičković IvicaS. i A. Radića 2544000 [email protected]/fax. 044 523 363

Marković IvanS. i A. Radića 144000 [email protected]/fax. 044 523 694

SISAK SLATINAStojanović NatalijaS. i A. Radića 6/644000 [email protected] 522 708, fax.044 522 723

Naumovska SandraTrg Sv. Josipa 933520 [email protected]. 033 550 665

SLAVONSKI BROD SLAVONSKI BRODBračun ZvonimirUlica Petra Krešimira IV. br. 3.35000 Slavonski [email protected]/449-467, fax.035/449-468

Čečatka Robert-AntonTrg pobjede 1935000 Slavonski [email protected]. 035 449 498

SLAVONSKI BROD SLAVONSKI BRODKemec NadaTrg pobjede 2235000 Slavonski [email protected] 410 299, fax.035 415 344

Lukačević MarioMatije Gupca 2235000 Slavonski [email protected]. 035 445 805

SLAVONSKI BROD SLUNJMedunić RužaTrg pobjede 1035000 Slavonski [email protected].(035) 415 350, fax.035/440-616

Sabljarić StjepanBraće Radić 1147240 [email protected]. 047/400-740


SOLIN SOLINLudvajić Snježanav.d. javnog bilježnika Marije IvančićKralja Zvonimira 7521210 [email protected]/210-548 211-800fax. 021/410-039

Radovani MajaKralja Zvonimira 8521210 [email protected]/fax. 021 213286

SPLIT SPLITČipčić MilaGundulićeva 2021000 [email protected]/fax. 021 380 122

Čolak GoranPut mostina 821000 [email protected]. 021/491-880

SPLIT SPLITDragun HelenaŠkrape 5321000 [email protected] 530 902, fax.021 530 988

Jelavić SandraDomovinskog rata 45/121000 [email protected]/fax. 021/491-843

SPLIT SPLITKarabotić-Milovac TeoKavanjinova 421000 [email protected] 339 888, fax.021 339 890

Kekez NevenkaHrvatske mornarice 1B21000 [email protected]. 021 485 255

SPLIT SPLITKovačević BoricaIvana Gundulića 44/II21000 [email protected] 362-497, fax.021 362-400

Madunić mr.sc. VladoUlica Domovinskog rata 1121000 [email protected]/fax. 021/491-831

SPLIT SPLITMakelja Šuljić JagodaŠimićeva 221000 [email protected]/fax. 021 371 442

Matačić JasnaRuđera Boškovića 921000 [email protected]/fax. 021 482 509

SPLIT SPLITMilić-Štrkalj ZrinkaDomovinskog rata 27 B21000 [email protected] 485 776, fax.021 322 455

Ogorevc Vesnav.d. javnog bilježnika Vedrane BilanKneza Ljudevita Posavskog 17/I21000 [email protected]. 021/321-505

SPLIT SPLITPavlović DaliborKlaićeva poljana 321000 [email protected] 772 948 091 602 0685fax. 021 772 943

Popovac MirjanaMažuranićevo šetalište 1321000 [email protected]/fax. 021 317 401

SPLIT SPLITŠarić IlijaHrvatske bratske zajednice 3a21000 [email protected]/480-341 021/480-358fax. 021/480-370

Šuško mr.sc. AnteDomovinskog rata 321000 [email protected]/fax. 021/348-104


SPLIT STARI GRADZlokić AnteVelebitska 2621000 [email protected]/fax. 021/534-528

Plenković JadrankaKod sv. Roka 421460 Stari [email protected]/fax. 021 765 547

SUPETAR SV. IVAN ZELINAMartinović DinkoHrvatskih velikana 821400 [email protected]/fax. 021 630 555

Rački BrankaTrg Ante Starčevića 14/II10380 Sv. Ivan [email protected]/fax. 206 09 37

SVETA NEDELJA ŠIBENIKKnez TomislavHrvatskih branitelja 4910434 Sveta [email protected], fax.4844535

Kale AlisaS. Radića 79a22104 Š[email protected]. 022 330 025

ŠIBENIK ŠIBENIKMalenica LjiljankaFra Stjepana Zlatovića 1822000 Š[email protected] 331 812, fax.022 331 819

Nakić NevenkaA. Starčevića 522000 Š[email protected]/fax. 022 212 265

ŠIBENIK TROGIRVuletin VojislavVladimira Nazora 1522000 Š[email protected]/212-096, fax.022/213-190

Biuk ŽeljenaMatije Gupca 1/II21220 [email protected]/fax. 021 885 397

TROGIR UMAG-UMAGOŽanko PetarMatije Gupca 1/I21220 [email protected];[email protected]/885 330 492 602 491 603 491 601fax. 021/491 600

Krajina ŽeljkoDante Alighieri 2452470 [email protected]. 052 660 588

VALPOVO VALPOVOGagro RužicaTrg kralja Tomislava 1031550 [email protected] 663 555, fax.031 653 300

Grgić JelenaVij. 107. brigade HV 331550 [email protected]. 031 650 100

VARAŽDIN VARAŽDINBenc RankicaVrazova 8c42000 Varaž[email protected] 211 400 042 212 558fax. 042 211 400

Čmrlec-Kišić BiserkaMihanovićeva 242000 Varaž[email protected]. 042 211 662

VARAŽDIN VARAŽDINDuić MelanijaFranjevački trg 1742000 Varaž[email protected] 212214 210958fax. 042 200985

Horvat TamaraPavlinska 542000 Varaž[email protected]. 042 320 015

VARAŽDIN VARAŽDINKalšan Mališ AnaTome Blažeka 342000 Varaž[email protected] 550 501, fax.042 550 502

Mađarić KoraljkaKapucinski trg 2/I42000 Varaž[email protected]. 042 201 323


VARAŽDIN VARAŽDINMihinjač LanaBraće Radić 642000 Varaž[email protected]/fax. 042 212 833

Rauš-Klier ZvijezdanaAnina 242000 Varaž[email protected]. 042 212 812

VARAŽDIN VELIKA GORICATrstenjak StjepanTrg slobode 142000 Varaž[email protected] 300 550, fax.042 300 552

Jurlina MarkoUlica kralja Dmitra Zvonimira 1010410 Velika [email protected]. 622 10 97

VELIKA GORICA VELIKA GORICAMaleković IvanTrg kralja Tomislava 710410 Velika [email protected] 21 23, fax.622 52 66

Mirčetić NivesN.Šopa 4110410 Velika [email protected]. 01 6225277

VELIKA GORICA VINKOVCISpevec RankaTrg kralja Tomislava 3910410 Velika [email protected]/621-3869, fax.01/625-1106

Kovač MirodarTrg B. J. Šokčevića 132100 [email protected]/fax. 032 334 235

VINKOVCI VINKOVCIMendeš MarijanTrg dr. Franje Tuđmana 232100 [email protected]/fax. 032 334 221

Vajcl AlenDuga ulica 832100 [email protected]. 032/338-285

VINKOVCI VIROVITICAVulić NikolaVladimira Nazora 1332100 [email protected]/fax. 032/338-050

Filipović-Kovačić DubravkaAndrije Kačića Miošića 233000 [email protected]/fax. 033 726 850

VIROVITICA VISNađ Bajsar EmaAntuna Mihanovića 2633000 [email protected]/fax. 033 800 635

Mladineo MargaritaŠetalište Stare Isse 221480 [email protected]/fax. 021 718 088

VIŠNJAN VODICEPoropat AnkaTrg slobode 152463 Viš[email protected]/427-852 052/449-660

Grbac MiraObala Juričev Ive Cote 2722211 [email protected]. 022 441 644

VRBOVEC VRGORACGalešić JasnaUlica Bubanj 3310340 [email protected]/556-1623, fax.01/556-1524

Kristić IvanTina Ujevića 1321276 [email protected]. 021 675 160

VUKOVAR VUKOVARArambašić BoroI.G.Kovačića 2/I32000 [email protected] 441 988, fax.032 441 989

Kovačić JelicaTrg kralja Tomislava 132000 [email protected]. 032/421-278 032/450-584fax. 032/421-278


VUKOVAR ZABOKOre VojislavDr. Franje Tuđmana 532000 [email protected] 413 304, fax.032 443 331

Martinić JavorkaMatije Gupca 47/I49210 [email protected]/fax. 049 221 152

ZABOK ZADARPodgajski VlastoMatije Gupca 7049210 [email protected] 221 168, fax.049 501 197

Brkić EmilUl.Domovinskog rata 323000 [email protected]. 023 231 383

ZADAR ZADARGrdović SilvanaZrinsko Frankopanska 3823000 [email protected] 300 646, fax.023 300 648

Grigillo Ramljak DarijaDalmat.sabora 223000 [email protected]. 023 213 000 023 317 200fax. 023 317 200

ZADAR ZADARHrabra SuzanaDon Ive Prodana 423000 [email protected] 312 166, fax.023 312 445

Kolega-Zubčić AlkicaStjepana Radića 42b23000 [email protected]/fax. 023 300 900

ZADAR ZADARMarčina Vera112.brigade br. 323000 [email protected]/fax. 023 314 665

Mišković mr.sc. DavorUl. Mihovila Klaića 723000 [email protected]. 023 311 111

ZADAR ZAGREBSkoblar JelenaSv. Vinka Paulskog 3423000 [email protected]/628-901 023/628-902fax. 023/628-903

Andrašić DamirPrilaz Ivana Visina 510000 [email protected]. 6555905

ZAGREB ZAGREBAntoš VišnjaMaretićeva ulica 1510000 [email protected] 6231586, fax.075 802061

Babić MarinaTurinina 5/II10000 [email protected]. 4802080

ZAGREB ZAGREBBaković MarijaM.Matošeca 310000 [email protected], fax.3735925

Birkić-Šarić IvankaTrg Antuna, Ivana i Vladimira Mažuranića 1310000 [email protected]. 01/55-616-11 55-616-12fax. 01/55-616-10

ZAGREB ZAGREBBlaić Hebrang GoranaPoljička 1310000 [email protected]/4876-160, fax.01/4871-184

Bošnjak DarjaIvana Lučića 2a10000 [email protected]. 6154322

ZAGREB ZAGREBBrozović Škrinjarić ŠteficaRemetinečki gaj 2 F10020 [email protected]/fax. 6141385

Burec MladenTrg Stjepana Konzula 110000 [email protected]. 2395544


ZAGREB ZAGREBČaklović LjubicaIlica 25310000 [email protected], fax.3703397

Čavajda ZorkaRadnička cesta 4810000 [email protected]. 4831670

ZAGREB ZAGREBDabelić MarinaUlica grada Vukovara 28410000 [email protected]

Despot ZorkaLastovska 1210000 [email protected]. 6180710

ZAGREB ZAGREBDolinar NenadVaršavska 4/II10000 [email protected], fax.4830096

Draškić LadaFrane Petrića 110000 [email protected]. 4813201

ZAGREB ZAGREBDujmović IvaJurišićeva 2110000 [email protected], fax.4814519

Džankić PeroUlica grada Vukovara 269G10000 [email protected]. 6180350

ZAGREB ZAGREBGajski AlemkaMandrovićeva 1710000 [email protected], fax.2345717

Galić RadojkaČikoševa 310000 [email protected]/fax. 2442573

ZAGREB ZAGREBGalović StanislavaMiroslava Milića 410000 [email protected], fax.3881780

Gec LjerkaDankovečka 310040 [email protected]. 01/5561911 01/5561912fax. 01/5561914

ZAGREB ZAGREBGlibota MilanStrojarska cesta 2010000 [email protected]/fax. 6151960

Grladinović DubravkaDraškovićeva 1310000 [email protected]/fax. 4612316

ZAGREB ZAGREBHerceg IvanaJurišićeva 110000 [email protected]/fax. 01/4921-220

Horvat-Pernar ŽeljkaSavska cesta 910000 [email protected]/fax. 4829570

ZAGREB ZAGREB

Hukelj KristianMrazovićeva ulica 610000 [email protected] 4819955 01 4819956fax. 01 4819951

Jakić BrankoZelinska 310000 [email protected]. 01 6114 644

ZAGREB ZAGREBJelavić ZoranHrvatskog proljeća 3610000 [email protected]/fax. 2913608

Ježek MladenŠoštarićeva 1010000 [email protected]/fax. 4929641


ZAGREB ZAGREBJukić NevenkaKoranska 1c10000 [email protected], fax.6170934

Jurić Ivanv.d. javnog bilježnika Marijana JurićaSavska cesta 5610000 [email protected]. 01/6177-135

ZAGREB ZAGREBJuroš AlenDankovečka 810040 [email protected], fax.2989 902

Kelečić VesnaZagrebačka avenija 10410000 [email protected]. 3878088

ZAGREB ZAGREBKnego Rogina mr.sc. JadrankaArgentinska 410000 [email protected]/fax. 3451946

Kutija Kušpilić RenataMaksimirska 310000 [email protected]. 2395984

ZAGREB ZAGREBLisonek IlinkaTrg hrvatskih velikana 410000 [email protected], fax.4871548

Lovrić BiserkaGrižanska 610000 [email protected]. 2955210 2955211

ZAGREB ZAGREBMacanić IvanaVlaška 12410000 [email protected] 098 648 887fax. 4844721

Marčinko VladimirPalmotićeva 43a10000 [email protected]. 01 4839 627

ZAGREB ZAGREBMarkioli Marinav.d. javnog bilježnika Jasminke AnkonNehajska 2210110 [email protected]/3017-693, fax.01/3639-633

Maroslavac ŽeljkaAvenija Dubrovnik 1210000 [email protected]. 6551373

ZAGREB ZAGREBMartinović IgorPetrinjska 1410000 [email protected], fax.4920399

Matijević TomislavVukovićeva 1110000 [email protected]. 01/3700-199

ZAGREB ZAGREBMatko-Ruždjak JožicaKneza Višeslava 210000 [email protected] 4622832 01 4611760fax. 01 4622833

Matoš MladenIlica 29710000 [email protected]. 01 3776595 01 3779206fax. 01 3745678

ZAGREB ZAGREBMiletić BožoUlica Grge Tuškana 3910000 [email protected]/6314-001, fax.01/4810-008

Pandža SandaKačićeva 910000 [email protected]. 01/4840-703 01/4840-707fax. 01/4846-337


ZAGREB ZAGREBPandža Sandav.d. javnog bilježnika Gordane JakobovićKačićeva 910000 [email protected]/4840 703 4840 707fax. 01/4846-337

Parlov IvanOzaljska 2110000 [email protected]. 01- 309-73-33

ZAGREB ZAGREBPeris MajaVice Vukova 610000 [email protected]; [email protected] 646 5555, fax.01 646 5559

Picukarić ŽeljkaDraškovićeva 57/I10000 [email protected]. 01/4810095

ZAGREB ZAGREBPopov LucijaIblerov trg 210000 [email protected]/fax. 01/4552702

Pučar VesnaMiramarska 2410000 [email protected]. 6155191 6155194

ZAGREB ZAGREBRanogajec DomagojHeinzelova 4010000 [email protected]; [email protected] 4500-888, fax.01 4500-875

Rotim mr.sc. JozoTrg J.F.Kennedyja 6b10000 [email protected]. 01/2383-640

ZAGREB ZAGREBSerda-Pavlović SuzanaMaksimirska 3810000 [email protected]/2310-130, fax.01/2311-010

Sudar TihanaFrankopanska 2A10000 [email protected]. 01/4847-869 01/4833-712fax. 01/4815-318

ZAGREB ZAGREBSvedrec BožaUlica grada Mainza 2410000 [email protected]/55-44-561, fax.01/55-44-563

Šarčević VladimirTratinska 79/I10000 [email protected]. 01/3022-612

ZAGREB ZAGREBŠaškor StjepanPetrinjska 410000 [email protected]/4810-535 01/4923-536 01/4923-540fax. 01/4923-532

Škrinjar Kos SenijaVlaška 10310000 [email protected]. 01/4665-078

ZAGREB ZAGREBŠkurjanec AnitaGajeva 210000 [email protected]/4876-071 4876-072 4876-082 4876-083fax. 01/4812-967

Štefčić JasnaZajčeva 110000 [email protected]/fax. 01/2422-866

ZAGREB ZAGREBTadić NikolaPrilaz Gjure Deželića 2310000 [email protected]/48-26-441 01/48-26-440 gsm: 098/315-443fax. 01/48-26-512

Trkman Pajić MirjanaŠkrlčeva 3910000 [email protected]/fax. 01/230-2335


ZAGREB ZAGREBValić KaticaTrg N.Š.Zrinskog 1710000 [email protected]/4873-060, fax.01/4873-051

Vodopija Čengić LjiljanaRudeška cesta 17310000 [email protected]. 01/3888-516

ZAGREB ZAGREBVrba JasminkaIvana Šibla 1310000 [email protected]/6636-170, fax.01/6636-270

Zajec VlastaTrg kralja Tomislava 410000 [email protected]. 01/4852-707

ZAGREB ZAGREBZorić JasnaDugoselska 1210000 [email protected]/fax. 01/2311-331

Žabek TomislavDraškovićeva 810000 [email protected]. 01/4814-358 01/4814-353fax. 01/4814-359

ZAGREB ZAPREŠIĆŽitko JasnaMilana Amruša 7/II10000 [email protected]/4810-165, fax.01/4813-166

Adžija IvanBaltazara A. Krčelića 1510290 Zaprešić[email protected]. 01 331 08 75

ZAPREŠIĆ ZLATARPetrušić Željkov.d. javnog bilježnika Estere PoljakBana Josipa Jelačića 310290 Zaprešić[email protected]/33 14 593, fax.01/33 14 594

Bartolek ZvonimirTrg Slobode 249250 [email protected]/fax. 049 466 808

ZLATAR ŽMINJPozaić ĐurđicaZagrebačka 15a49250 [email protected];[email protected] 467 077, fax.049 501 721

Pucić PatriciaPazinska 2/h52341 Ž[email protected]. 052/846-530 052/846-713fax. 052/846-740

ŽUPANJA ŽUPANJAKaluđer MladenVeliki Kraj 5932270 Ž[email protected] 830 119, fax.032 830 130

Marošević KataJosipa bana Jelačića 132270 Ž[email protected]/fax. 032 832 793

Documents

JAVNI BILJEŽNIK - HJK