Projektima od javnog interesa smatraju se projekti vodoopskrbe, odvodnje, zbrinjavanja komunalnog otpada, energetski projekti, telekomunikacije, promet (eljeznice, ceste, luke ,upravljanje prometom, kontrola zranog prometa, trane luke), urbani razvoj (ukljuujui socijalnu stanogradnju), kole, zgrade za potrebe sveuilita, studentski domovi, bolnice ,domovi zdravlja, prostori za odmor, sport i rekreacija, prostori za vojsku, javna rasvjeta, zatvori, sudovi, projekti zaite okolia, uredski prostori, objekti za potrebu upanija, gradova, opina, smjetaj sredinjih vladinih slubi i dr.

Sve do nedavno, za gradnju i financiranje predmetnih projekata koristio se tzv. Tradicionalni model ali u novije vrijeme sve vie se razvijaju i primjenjuju razni modeli javno-privatnog partnerstva.Tradicionalni model financiranjaTijelo javnog sektora zasebno bi naruilo usluge projektiranja a zasebno bi se ugovorili radovi izgradnje projekta. Nakon zavretka izgradnje projekta, tijelo javnog sektora preuzelo bi odgovornost za odravanje graevina i koritenje istih. Financiranje ovakvih projekata organiziralo se na nain da tijelo javnog sektora samostalno iz vlastitih sredstava osiguranih proraunom ili putem raznih zajmova i kredita financira izgradnju graevina. Na taj nain tijelo javnog sektora preuzima veinu rizika povezanih s projektom, preuzima odgovornost odravanja graevina, a takoer podmiruje i eventualne poveane trokove do kojih moe doi u etapi koritenja ili uporabe graevine, a sve zbog moguih nedostataka i manjkavosti u etapama projektiranja i graenja.Jedan od tradicionalnih modela izgradnje projekata od javnog interesa je takozvani model Partnerstva za usluge (engl. Contract Services) koji sadre sljedee modele:1. Upravljanje i odravanje (Operations and Maintenance): privatni partner osigurava uslugu koja je dio projekta od javnog interesa, a javni partner zadrava vlasnitvo i cjelokupno upravljanje projektom. Ovaj model esto uvodi veu efikasnost i tehnoloku sofisticiranost u projekt. Naknade privatnim partnerima plaaju se temelju fiksirane cijene ili na bazi poticaja ili subvencija, gdje primaju premije za postignua odreenih razina usluge ili ostvarenja ciljeva projekta. (primjeri: uklanjanje snijega s lokalnih cesta, ureivanje travnjaka prebacuje se na privatnog partnera)2. Upravljanje, odravanje i menadment (Operations, Maintenacne and Management): privatni partner upravlja projektom, odrava graevinu te osigurava pruanje javnih usluga, a javni partner zadrava vlasnitvo nad projektom, ali privatni partner moe takoer investirati svoj kapital. Svako privatno ulaganje je paljivo izraunato obzirom na doprinos, operativnu efikasnost i utedu za vrijeme trajanja ugovora o partnerstvu (mnoge lokalne vlasti koriste ovu vrstu partnerstva kod projekata zbrinjavanja otpadnih voda)-3. Model Izrada projektne dokumentacije- provedba javnog nadmetanja-izgradnja projekta (Design-Bid-Build DBB): ovaj model odvaja odgovornost za izradu projektne dokumentacije i za izgradnju projekta dodjeljujui ih nezavisnom privatnom partneru i zasebnoj graevinskoj tvrtci iz privatnog sektora. Model dijeli proces izgradnje na tri etape: a)izrada projektne dokumentacije, b) provedba javnog nadmetanja i c) izgradnja projektaDravna blagajna, kao ni lokalni prorauni, uglavnom nisu dovoljni za gradnju zadovoljavajueg broja kapitalnih projekata te za kvalitetna ulaganja u infrastrukturu. Stoga se u svijetu, a u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj, pronalaze modeli koji privlae privatni sektor da ulae u projekte javnog sektora. Na ovaj nain nastaje javno privatno partnerstvo koje se ugovara kroz niz meusobnih odnosa. Pojava modela javno-privatnog vlasnitva omoguila je zanimljiv i inovativan nain financiranja projekata od javnog interesa. Taj model je vrlo vaan jer omoguuje uspjenu realizaciju kapitalnih investicija bez dodatnog optereenja prorauna. Za razliku od tradicionalnog modela kljunu ulogu u projektiranju, financiranju, izgradnji, odravanju i upravljanju imaju privatni partneri.

Europska Unija nema obvezujue propise u kojima bi se reguliralo podruje javno privatnog partnerstva, ve neobvezujue smjernice pod nazivom Zelena Knjiga o javno privatnom partnerstvu i zakonodavstvu Zajednica o javnim ugovorima i koncesijama (Green Paper on Public Private Partnership and Community Low on Public Contracts and Concessions Comission oft he European Communities)Javno privatno partnerstvo se moe definirati kao skupina zajednikih inicijativa te privatnog profitnog i neprofitnog sektora u kojim svaki subjekt pridonosi odreene resurse i sudjeluje u planiranju i odluivanju. Javno privatno partnerstvo je u Zelenoj knjizi definirano na sljedei nain: Pojam javno privatno partnerstvo odnosi se na oblike suradnje izmeu javnih tijela i poslovne zajednice, kojoj je svrha osigurati financiranje, izgradnju, obnovu, upravljanje ili odravanje infrastrukture, odnosno pruanje usluga, a kao osnovne znaajke navedene su sljedee:-dugo razdoblje sklopljenog partnerstva-nain financiranja projekta u kojem djelomino sudjeluje privatni partner, ponekad u okviru sloenog sustava ugovora s raznim sudionicima, pri emu u to financiranje mogu biti ukljuena i sredstva javnih fondova-vana uloga privatnog partnera koji sudjeluje u raznim fazama izvedbe projekta (projektiranje, izgradnja, koritenje i financiranje)-uloga javnog partnera usmjerena je na postavljanje ciljeva koji trebaju biti postignuti kada je rije o javnom interesu, kvaliteti javnih usluga i cjenovnoj politici pruenih usluga, a ukljuuje i nadzor provedbe tako zacrtanih ciljeva-raspodjela rizika izmeu javnog i privatnog partnera, o kojoj se odluuje od sluaja do sluaja, potujui sposobnost svake od strana da preuzete rizike moe izolirati, utjecati na njih i u konanosti bolje ih kontrolirati i njima upravljatiU Zelenoj knjizi privatni partner naziva se ekonomskim operaterom ili samo operaterom projekta javno privatnog partnerstava, a javni partner u irem smislu naziva se ugovarakim tijelom ili ugovaraem projekta javno privatnog partnerstva. Pojam javni partner u uem smislu odnosi se na sva tijela dravne uprave i samouprave od najvie razine sredinje drave pa do najnie lokalne razine, dok pojam javni partner u irem smislu podrazumijeva sva tijela obuhvaena javni pravom, to jest tijela koja imaju zadatak ispunjavati javne potrebe pod kontrolom javnih tijela u uem smislu.

Zelena knjiga uoava dva modela javno privatnog partnerstva u zemljama lanicama Europske Unije, a to su : I. Ugovorno-javno privatno partnerstvo, u kojem je meusobni odnos javnog i privatnog partnera reguliran iskljuivo ugovornim odnosom

-iskljuivo ugovornim oblicima javno-privatnog partnerstva privatnom je partneru dana obveza odravanja i upravljanja graevinom te se na taj nain zahtijeva i optimalizacija trokova odravanja i upravljanja-iskljuivo ugovorni oblik javno-privatnog partnerstva predstavlja metodu financiranja i realizacije projekata od javnog interesa sa sljedeim obiljejima :a) ugovor se sklapa na dui rok (25 ili 30 god)te se njime definira integracija svih etapa projekta tijekom trajanja ugovora ( projektiranje, financiranje, graenje, odravanje, uporaba i eventualno ruenje i uklanjanje)b)veina rizika projekta alocirana je na privatnog partnera osim odreenih rizika na koje privatni partner nema mogunosti utjecaja niti je u poziciji njima kvalitetno upravljatic)ugovorom su definirane specifikacije krajnjih performansi javnih graevina to jest definirane su kao izlazne za razliku od specifikacija pri tradicionalnom nainu koje su definirane kao ulazned) izuzetna vanost posveuje se odravanju objekta (odravanje mora biti kvalitetno i isplanirano)e) ugovorni oblik javno-privatnog partnerstva kao oblik udruivanja javnog i privatnog sektora se koristi u financiranju i provedbi javnih graevina kao to su kole, sportske dvorane, bolnice, zgrade za potrebe sveuilita, vlade, tuneli, mostovi i dr., a razlog tome je injenica kako su ovi oblici najprikladniji za projekte izgradnje takvih graevina javne infrastrukture i od javnog interesa

II. Institucionalno javno-privatno partnerstvo, u kojem javni i privatni partner osnivaju ili sudjeluju u vlasnitvu samostalne tvrtke, u okviru koje partnerski surauju i kojoj je zadatak pruanje javnih usluga ili radova tzv. Zajednika ulaganja ili engl. Joint venture

-ulozi, odgovornosti, obveze, raspodjela rizika i upravljanje takvom institucijom rezultat su ugovora privatnog i javnog partnera-institucionalni oblik javno-privatnog partnerstva moe se uspostaviti ili osnivanjem nove institucije ili preuzimanjem udjela i kontrole postojee javne institucije od strane privatnog partnera u odreenom odnosu-institucionalni oblici javno-privatnog partnerstva se preporuuju za javne usluge koje su od iznimne vanosti za javni sektor i u kojima je potrebno i nuno zadrati dio kontrole i nazora pruanja usluge (npr. Kontrola zranog prostora, usluge opskrbe vodom i dr.)-u projektima ovog tipa javni partner je odgovoran za neprofitni dio projekta, ali za pripremanje financijske podloge projekta tako da se kasnije moe sudjelovati u eventualnoj raspodjeli profita ( neovisno o tome je li profit predvien ili ne)

Ugovorni oblik javno-privatnog partnerstva dalje se dijeli u dvije osnovne podvrste:1. koncesijsko javno-privatno partnerstvo (javna usluga naplauje se od krajnjeg korisnika)-ovaj model karakteriziran je izravnom vezom koja postoji izmeu privatnog partnera i krajnjeg korisnika-privatni partner prua uslugu javnosti ali je pod kontrolom javnog partnera-vano obiljeje je metoda naknade koja se sastoji od pristojbi nametnutih korisnicima usluga, ako je potrebno i dodatno potpomognutim subvencijama javnih tijela2. model operativnog najma (javni partner plaa naknadu za koritenje objekta iz proraunskih sredstava- ova naknada moe biti fiksna, ali se moe izraunati i na varijabilni nain) poznat pod nazivom Privatna financijska inicijativa (PFI) ???

Glavni sudionici u ostvarenju ugovora o javno-privatnom partnerstvu su: 1. Investitor-vlada, zadueno resorno ministarstvo, upanije, gradovi, opine i sl.2. Koncesionar-koji stvara tvrtku posebne namjene ili skraeno TPN koja posluje do isteka koncesije. TPN moe osnovati jedna tvrtka ili nekoliko od sljedeih tvrtki: A) Tvrtka za izradu projektne dokumentacijeB) Izvoditelj radova ili graevinska tvrtkaC) Banka koja prati projekt i moe biti dio konzorcija ( Konzorcij (engl. consortium, njem. Konsortium) je poseban oblik udruivanja drutava i/ili banaka i drugih organizacija radi zajednikog financiranja odreenog veeg posla, za ije financiranje pojedinano nije zainteresiran ni jedan od partnera.)D) Konzalting tvrtka koja upravlja odravanjem i uporabom izraenog projekta za sve vrijeme trajanja koncesijskog ugovora.

Karakteristike javno-privatnog partnerstva:Javni sektor:- definira kvalitetu pruene usluge , a ne nain postizanja kvalitete,- prenosi rizike na privatni sektor,- ne optereuje se proraun tijela javnog sektora,- efikasnije je financiranje u usporedbi s tradicionalnim modelom,- vea je sigurnost vezana za budue trokove i kvalitetu.

Privatni sektor:- osigurava financiranje,- ubrzava implementaciju projekta- osmiljava,gradi i upravlja,- plaen je za usluge nakon to ih isporui,- plaa kazne ako ne potuje rokove i/ili kvalitetu,- vraa imovinu javnom sektoru po zavretku ugovora.

Principi javno-privatnog partnerstva su sljedei:1. Partnerstvo mora biti korisno za sve strane: A) Javni sektor- mora osigurati da se za uloeni novac ostvari najbolja vrijednostB) Privatni sektor-mora osigurati ostvarenje prinosa u skladu s preuzetim rizikomC) Javnost/korisnici- moraju dobiti kvalitetnu uslugu uz razumnu cijenu

2. Privatni sektor mora biti otvoren za nove ideje i koristiti inovativni pristup3. Procedure izbora privatnog partnera moraju biti transparentne4. Proces izbora privatnog partnera mora biti efikasan

Prednosti JPP modela sa stajalita tijela javnog sektora:-realizacija veeg broja projekata od javnog interesa uz manje angairanih proraunskih sredstava-projekti od javnog interesa na ovaj nain mogu se realizirati bez dodatnog zaduivanja javnog sektora, bez optereenja dravnog prorauna, pa su na taj nain proraunska sredstva slobodna za druge namjene-plaanje naknade privatnom partneru tek u fazi uporabe projekta-privatni partner snosi trokove odravanja i uporabe objekta-tijelo javnog sektora postaje regulatorna i nadzorna jedinica (a ne vie vlasnika i operativna)-transparentnost procesa ugovaranja i provedbe modela javno-privatnog partnerstva-najbolja vrijednost za uloeni novac-primjena strunih znanja i vjetina privatnog sektora -stabilnost (ugovori se potpisuju za vremenski period koji je dui od trajanja politikih mandata pa su javni poslovi manje osjetljivi na izborne rezultate)-poboljanje makroekonomskog poloaja zemlje u razvoju ( poboljan je pristup meunarodnim financijskim tritima, privlai se meunarodni kapital, oslanja se na privatne partnere veliko g kapaciteta i iskustva koji imaju privilegiran pristup tim tritima

Nedostaci i ogranienja u primjeni modela javno-privatnog partnerstva:-privatni kapital je skuplji i ponekad teko dostupan (zbog velikog broja rizika koje preuzima privatni partner troak privatnog kapitala je vii)-sloenost i dugotrajnost ugovora o javno-privatnom partnerstvu (ugovori su kompleksni, detaljni i ukljuuju sve mogue rizike pa su zahtjevniji za pregovaranje, troak sklapanja ugovora po modelu JPP je vii nego kod tradicionalnog modela nabave, ugovori se sklapaju na dug period pa je smanjena fleksibilnost, to jest mogunost izmjene)-dug period trajanja procesa javne nabave (proces javne nabave je kompleksan i vremenski traje dulje nego kod tradicionalnog modela nabave)-ograniena znanja i vjetine javnog sektora u primjeni JPP modela (potrebna dodatna investicija i podizanje razine znanja u javnom sektoru)-opasnost od pomodarske upotrebe modela javno-privatnog partnerstva postoji opasnost da se primjena modela javno-privatnog partnerstva koristi iz pomodarskih razloga ili zbog proraunskih ogranienja iskljuivo, bez detaljne procjene hoe li primjena modela javno-privatnog partnerstva u provoenju projekta od javnog interesa donijeti najbolju vrijednost za uloeni novac-utjecaj politike na primjenu javno-privatnog partnerstva (javni sektor je esto pod politikim pritiskom da sklopi ugovor s najjeftinijim ponuaem ili s najveim investitorom, ne uzimajui u obzir njegovu sposobnost, niti realnu mogunost pruanja obeanih usluga. Ali jo je vea opasnost da privatni sektore, vodei rauna iskljuivo o svom profitu, moe odustati od ulaganja ili od nuenja boljih rjeenja tijekom pruanja javne usluge- zato je vana uloga javnog partnera i openito javnosti pri nadzoru provedbe projekta po modelu javno-privatnog partnerstva)

Pregled rizika koji se javljaju u provedbi projekta po modelu javno-privatnog partnerstva1. Rizici koji se dodjeljuju privatnom partneru:-rizik raspoloivosti ili upotrebljivosti (mogunost pojave situacije da usluge koje prua privatni partner nisu u skladu s oekivanjima i zadanim specifikacijama koja su odreena od strane tijela javne vlasti)-rizik dovrenja osim ako je nedovretak prouzrokovan od strane tijela javne vlasti -rizik prekoraenja trokova-rizik idejnog rjeenja (idejno rjeenje nije jednako zahtijevanom )-rizik zatite okolia (ako je povezano s graevinskim ili operativnim aktivnostima za vrijeme izvedbe projekta)-rizik promjene teaja(mogunost da e fluktuacija teaja utjecatti na predviene trokove ulaznih dobara)-rizik inflacije (svaki porast stope inflacije koji premauje limit odreen ugovorom=-rizik nesolventnosti-rizik osiguranja-rizik kamatne stope-rizik skrivene greke (ako privatni partner izrauje dizajn i gradi objekte)-rizik odravanja-trini rizik, rizik potranje ili rizik obujma (ako naknadu plaa krajnji koriskik)-operativni rizik -rizik planiranja (snosi privatni partner za ishoenje graevinske dozvole ili druge dozvole vezane za idejno rjeenje, graenje i slino=-politiki rizik (za ope, nepredvidljive parametre)-regulatorni rizik -rizik ostatka vrijednosti projekta (rizik da sredstva projekta ili cijela imovina vezana za projekt po zavretku ili po isteku trajanja ugovora nee biti u oekivanom stanju za povratak javnom sektoru)-rizik nedostatka sredstava koja se ulau u projekt-rizik podizvoaa-rizik promjene poreznih stopa-rizik primjene tehnologije-rizik nabave sirovina

2. Pregled rizika koji se dodjeljuje javnom partneru:rizik dovrenja -rizik zatite okolia (ako je povezano s aktivnostima koje se poduzimaju prije predaje projekta)-rizik vie sile -rizik inflacije (porat stope inflacije do limita indeksa dogovorenog i usklaenog kroz ugovor)-rizik skrivene greke-trini rizik, rizik potranje ili rizik obujma (kad tijelo javne vlasti plaa naknadu)-rizik planiranja--regulatorni rizik-rizik nedostatka sredstava koji se ulau u projekt- rizik promjene poreznih stopa-rizik nabave sirovina