Broj 10. Godina I. 3. prosinca 2004. CIJENA 7 KNwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Na slunjskom poligonu odræana prikazna vojna vjeæba “Spremnost 04”

Spremni za partnerske ciljeveSpremni za partnerske ciljeve

G lasnogovornik izraelskezra koplovne industrije Do -ron Soslik objavio je da su

pregovori o nabavi indijskog lakoghelikoptera Dhruv pred realizaci-jom. Razvoj “meunarodne” inaËi -ce tog helikoptera inaËe je zajed-niËki projekt Izraelaca i jedne odindijskih tvrtki, Hindustan Aerona u -tics Limited. Izraelci ga namjerava -ju rabiti za prijevoz VIP osoba i Ëel-nika svog obrambenog sustava, a

zanimanje su iskazali i Amerikancite »ileanci. Helikopteri tog tipa po -znati su po obaranjima svjetskihre korda lete nja i slijetanja na ve li -kim nadmorskim visinama, u pod -ruËju Himalaje.

SVIJET

2

SOFIJA

ISLAMABAD

Le Vigilant, treÊa francuskanu klearna podmornica klaseTriomphant, proteklog je

tjedna sluæbeno “pristupila” fran-cuskoj ratnoj mornarici. ZamijenitÊe podmornicu L’Indomptable.No vo plovilo dugaËko je 138 me -tara, teæi 14 300 tona, te nosi ba -listiËke projektile 16 M45 koji Êe

od 2010. biti zamijenjeni projekti -lima M51. Kao i sve francus kepod mor nice, na njoj Êe sluæitidvije razliËite posadne grupe,“Plava” i “Cr ve na”, a imat Êe 110Ëlanova.»etvrta i posljednja podmornicaove klase zvat Êe se Le Terrible iu sluæbu Êe stupiti 2010. godine.

Ministar ob -rane Re-publike Bu -

garske Nikolaj Svi -narov objavio je daje njegova zemljaodluËila kupiti e s ka -drilu transportnihhe likoptera Cougarza potrebe svoj rat-nog zrakoplovstva. ProizvoaË ovih letjelica, francuska tvrtka Euro cop -ter, isposlovala je ugovor unatoË konkurenciji kolega iz SAD-a (Siko rsky)i Italije (Augusta).Ipak, detalji dogovora, pa niti cijena, zasada nisu sluæbeno objavljeni. “Mo-ramo utanaËiti joπ neke detalje”, rekao je Svinarov, dodajuÊi kako se ko -naËni dogovor oËekuje tijekom prosinca.

T ri dana nakonuspjeπne indij -ske provjere

projektila Akash, Pa -kistan je testirao svojprojektil zemlja-zem -lja naziva Hatf-III Gaz -hnavi, koji moæe nosi-ti nuklearne i konven-cionalne glave i djelo-vati do daljine od 290kilome tara. Premana vodima pristig li m izpakistanske vojske, New Del hi jebio obavijeπten o probi. “RijeË je o

jednoj od nizaproba koje je is-pla nirao Pa ki stan.Ne moæemo mije -njati raspored”,izjavio je glas no -govornik mi nistar -stva ob rane ge -neral boj nik Shau -kat Sultan, do -davπi da Êe setestovi, kao dioprograma razvoja

projektila, “provo diti kad god budepotrebno.”

Na toËki Chandipur, smjeπ te -noj unutar indijske pokra-jine Orisse, 26. studenog

uspjeπno je testiran protuzra ko -plov ni kratkodometni projektil

zem lja-zrak Akash (hinduska ri -jeË za nebo). Projektil, ispaljens pokretne lansirne rampe, us-pjeπno je pogodio metu.Akash je inaËe jedan od petprojektila na kojima u razliËi timrazvojnim fazama trenutaËnoradi indijska organizacija za ob -

rambeno istraæivanje i razvoj. Mo-æe nositi bojevu glavu teπku 69 kg,udariti u metu na udaljenosti do 27km, te udariti na nekoliko metaistodobno.

Sve traæeniji Dhruv

U skladu sa zahtjevima NATO-a,Norveπka je ponudila Ëetirilovca tipa F-16 kao svoj dopri-

nos NATO-ovoj politici nadgledanjabaltiËkog zraËnog prostora, za kojegje Savez odgovoran od travanjskogpristupanja NATO-u tri baltiËke dr æa -

ve. Dosad su sliËnu zadaÊu, u tromjeseËnim rotacijama, obavljali zrako-plovi iz Belgije, Danske i Ujedinjenog Kraljevstva, a na red Êe, nakonNorveæana (od poËetka 2005.), doÊi i ostale Ëlanice. Ovakva NATO-ovapolitika temelji se na Ëinjenici da Estonija, Letonija i Litva nemaju vlasti-tih kapaciteta kako bi navedenu zadaÊu obavljale same.

Norveæani nad Baltikom

Bugari kupuju Cougar

Uspjeπna provjera indijskog Neba

3. prosinca 2004.

Nakon Indije - Pakistan

U sluæbi nova francuska podmornica

BHUBANESHWAR

OSLO

PARIZ

NEW DELHI

Francuski model organizacije djelovanja dræave na moru

brigadni general ThorGulbrandsen, donaËelnikObavjeπtajno- sigurnos -nog odjela SavezniËkogzapovjedniπtva operacija

Prijetnje nisu upravljene premasamo jednoj zemlji, nego premasvima. NATO kao organizacijaima nove poglede na politikuzajedniËkog djelovanja...

“Pokazali ste da ste na razinimodernih vojski koje vladajusofisticiranom tehnikom te daje uspjeπno proveden preustrojHrvatske vojske koja je sadaspremna sudjelovati u operaci-jama UN-a”, kazao je predsjed-nik MesiÊ sudionicima vjeæbe

IZ SADRÆAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊ

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ,Josipa PericaFotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin,Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Tajnica redakcije: Jasmina AugustiÊ tel: 4568-041; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hr

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2004.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Ministar obrane Velike Britanije GeoffreyHoon sa svojim je izaslanstvom, a na

poziv ministra obrane RH BerislavaRonËeviÊa, 30. studenog boravio u

dvodnevnom sluæbenom posjetu MORH-u i OS-u

S t r a n a 4

S t r a n a 1 2

Danaπnji sustav sigurnosti na moru nije pri-lagoen potencijalnim ugrozama. Sve veÊi

broj razliËitih ugroza s kojima se suoËavamou posljednje vrijeme, poËevπi od pomorskog

terorizma, oneËiπÊenja mora, ilegalnih imi-gracija, raznih vrsta nedopuπtenog kri-

jumËarenja... nameÊe potrebu uËinkovitijegdjelovanja dræave na moru

S t r a n a 2 0

S t r a n a 7

Na slunjskom poligonuodræana prikazna vojnavjeæba “Spremnost 04”

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Ministar obrane Velike Britanije u posjetu Hrvatskoj

Na slunj skom po li go -nu ri jet ki su da nika da ne od je ku je

puc nja va iz ne kog na o ru -æ a nja i voj ska ne pro vo dine ki od prak tiË nih ob li kauv je æ ba va nja. U pos ljed -nje vri je me oso bi to suËes ta uv je æ ba va nja po -stroj bi ko je se pri pre ma juza sud je lo va nje u me u -na rod nim voj nim ope ra ci -ja ma. Pri go du da vi desprem nost i obu Ëe nostpo stroj bi HKoV-a za pro -ved bu za da Êa u sklo puPart ner stva za mir ima lisu 25. stu de nog uz pred -sjed ni ka RH i vr hov nogza pov jed ni ka OS RH Stje -pa na Me si Êa, dræ av nogtaj ni ka MORH-a Ma tuRa bo te ga, na Ëel ni kaGSOS-a ge ne ra la zbo raJo si pa Lu ci Êa, te za pov -jed ni ka HKoV-a ge ne ralpu kov ni ka Ma ri ja na Ma -re ko vi Êa i broj ni vi so kiËas ni ci Hr vat ske voj ske, aovaj put u za vid nom bro juodaz va li su se i no vi na ri.Vri je me je bi lo ide al no zata kvu ak tiv nost, no ia kosun Ëa no, na ne ko li kostup nje va ispod nu le, bi loje teπ ko smrz nu tim pr sti -ma za bi lje æ i ti sve za nim -lji ve de ta lje. Na kra ju nit -ko od na zoË nih ni je dvo -jio, vje æ ba “Sprem nost

04” u pot pu nos ti je oprav -da la do di je lje ni joj na ziv.

Kad kon voj mi rov nih sna -ga na i e na za sje du...

A ono πto smo mo glivid je ti kroz vje æ bu od no -si lo se na Ëe ti ri part ner -ska ci lja Ëi ja je im ple men -ta ci ja u nad le æ nos tiHKoV-a. Ta ko je na sa -mom po Ëet ku iz ve de nadvos tra na tak tiË ka vje æ bako ju su po sce na ri ju mi -rov nih ope ra ci ja iz ve lipri pad ni ci sa tni je za mi -rov ne voj ne ope ra ci je 1.gbr uz upo ra bu sus ta vaMI LES 2000. Ia ko smoveÊ u ne ko li ko nav ra ta pi -sa li o tom sus ta vu nastra ni ca mana πegli sta,

pod sje ti mo daje ri jeË o sus ta -vu za obu kuko ji se te me -lji na upo ra -bi la se raum jes tostre lji vai si mu -li ra bi -lo ko jeoru æ -je iuËin -kestre lji va,te omo gu -Êu je pri kup -lja nje po da -ta ka o

REPORTAÆA

4

Spremni za partnerske ciljeveNa slunjskom poligonu odræana prikazna vojna vjeæba “Spremnost 04”

“Pokazali ste da ste na razini modernih vojski koje vladaju sofisticiranom tehnikom

te da je uspjeπno proveden preustroj Hrvatske vojske koja je sada spremna sudjelo-

vati u operacijama UN-a. I sam je naziv vjeæbe u suglasju s onim πto smo vidjeli, a

to je visoka uvjeæbanost i spremnost vojnika, Ëasnika i doËasnika. Usvojeni su

svi NATO standardi, nedostaje joπ opremanje potrebnim naoruæanjem i

opremom”, kazao je predsjednik MesiÊ sudionicima vjeæbe

3. prosinca 2004.

Vesna PINTARIΔ, snimio Tomislav BRANDT

uËin ci ma iz rav ne pa lj bena ci lje ve. Osim to gaupo ra bom ovog sus ta vaobu ka je vr lo re a lis tiË na,sma nju ju se tro π ko vi obu -ke, a ni je ni ka kva eko lo π -ka opas nost. La ser skazra ka ko ja zam je nju jedje lo va nje stre lji va pot -pu no je bez opas na zavoj ni ke.

Za miπ l je ni je sce na rijpret po stav ljao da pri pad -ni ci sa tni je ko ji se na la ze

u sklo pu mul ti na ci -o nal ne mi rov ne

po stroj be,od la ze u

zem ljuu

koj oj su se do ne dav novo di le in ten ziv ne bor beiz me u za ra Êe nih stra na igdje joπ uvi jek ma nje lo -kal ne pa rav oj ne sku pi nena pa da ju i nas to je spri je -Ëi ti me u na rod ne sna ge upro ved bi za da Êa. Po stav -lje na za sje da i mi ni ra napro met ni ca pri li kom na i -las ka voj nog kon vo ja bi laje jedna od ta kvih si tu a ci -ja ko ja se do ga a la ispredim pro vi zi ra ne bi ne za uz -va ni ke. Cilj je ak tiv nos tibio pri ka za ti po stup kemi rov nih sna ga pri li komna i las ka na za sje du, tedje lo va nje sna ga za br zodje lo va nje, Ëi ju je zaπ ti tukon voj za tra æ io, pri ne ut -ra li za ci ji pro tiv ni ka i osi -gu ra nju dalj njeg kre ta njakon vo ja, a iz ve li su je pri -pad ni ci boj ne za spe ci jal -na dje lo va nja.

Stan dar di zi ra ne pro ce du -re dje lo va nja i ko res pon -den ci ja na en gles kom

Slje de Êa po stroj ba ko jase pri pre ma za ak tiv nos ti

u me u na rod nim mi -rov nim mi si ja ma je

vod za raz mi ni ra -nje 33.

inæe nje rij ske bri ga de, Ëi jismo pri kaz ra da vid je li naidu Êoj rad noj toË ki. Pri -pad ni ci vo da pri ka za li sura zi nu us vo je nih stan dar -da i pro ce du ra ne o phod -nih pri li kom pre gle da mi -ni ra nog te re na i Ëiπ Êe njaod min sko ek splo ziv nihsred sta va. Pri Ëa se po nov -no do gaa u ne koj za miπ -l je noj zem lji u koj oj me - u na rod ne sna ge pro vo denad zor zone razd va ja nja ispre Ëa va ju po nov nu es ka -la ci ju su ko ba. Ka ko bi si -tu a ci ja na te re nu bi la podkon tro lom, me u na rod nesu sna ge Ëes to pri nu e neuspo stav lja ti po kret nenad zor ne toË ke. U mi si jisu an gaæ i ra ni i na πi inæe -njer ci. U ovom slu Ëa junji ho va je za da Êa bi laraz mi ni ra nje ras kri æ ja nako jem se uspo stav lja po -kret na nad zor na toË ka, ito ra be Êi po vrπin ske i du -bin ske mi no de tek to re istroj za raz mi ni ra nje MV-4. Na kon nji ho vihak tiv nos ti slo bo dan je putza do la zak sna ga ko je Êeuspo sta vi ti nad zor nu toË -ku. Ono πto ov dje tre bapo seb no is tak nu ti jest dase osim pro ved be stan -dar di zi ra nih pro ce du ra i

tak tiË kih rad nji, svako res pon den ci ja

iz me u sna gana te re nu i

nad re e -nog za -

pov -jed-

niπ tva od vi ja la na en gles -kom je zi ku. Uspo sta vunad zor ne toË ke, na raz mi -ni ra nom ras kri æ ju, ovompri go dom de mon stri ra lisu pri pad ni ci sa tni je zaMVO 2. gbr, ko je smoima li pri go du vid je ti upo stu pa nju ti je kom na i -las ka sum ji vog vo zi la nanad zor nu toË ku, a ka ko toNA TO stan dar di pro pi su -ju. Tre ba is tak nu ti da susva ki po stu pak i rad njatoË no pro pi sa ni i da supra vi la po stu pa nja pi sa naza sva ku mi si ju po seb no,no uvi jek sa dræe za bra nupret je ra ne upo ra be si le.Na nad zor noj toË ki si tu a -ci ja se po Ëi nje kom pli ci -ra ti, na i me oso ba iz vo zi laje tra æ e na tje ra li com i za -da Êa je mi rov nih sna gada ju spro ve du do za pov -jedniπ tva ili pre da ju lo -kal noj po li ci ji. No, pre -gle dom vo zi la uo Ëen jepred met ne po zna ta sad r -æ a ja. Mo æ da ek splo zi van.Za tra æ e na je sto ga upo ra -ba EOD ti ma, za na la æ e -nje, ras tav lja nje i ukla -njan je ek splo ziv nih na -pra va. Spe ci ja list za nu -kle ar no-ke mij sko-bi o lo π -ko oru æ je, ko ji je u sas ta -vu tog ti ma, pr vo Êe pre -gle da ti ima li stra ha odNKB opas nos ti. Ako ne -ma, u ak ci ju kre Êe tim zaek splo zi ve... i opet sve postan dard nim pro ce du ra -ma i po stup ci ma. Za tovri je me si tu a ci ju do dat nokom pli ci ra ju prosvjed ni cine za do volj ni od vo e njemsum nji va ca iz vo zi la. Bu -Ëno se pri bli æ a va ju ras kri -æ ju, vi dno uz bu e ni. Opetsu u ak ci ji in ter vent nesna ge ko je uspo stav lja jukor don pre ma prosvjed ni -ci ma ne do puπ taj uÊi impro laz. U æe l ji da to pri -liË no uv jer lji vo na gu ra -va nje sni mi iz πto bo ljepo zi ci je i naπ je fo to grafgo to vo “stra dao”, no na

REPORTAÆA

53. prosinca 2004.

sre Êu sa mo u bla tu do ko -lje na. Voa po bu ne jeizd vo jen i spro ve den dobor be nih vo zi la, ni ma loob zir no. Osta tak eki pene volj ko se ra zi πao uz po -vi ke “joπ ni je go to vo”.

Vi so kom uv je æ ba noπ Êu isprem noπ Êu odu πev ljen ipred sjed nik Me siÊ

Dok smo se svi po ma losmij ul ji li tome ka ko su seprosvjed ni ci oz bilj no za -ni je li svoj om ulo gom, pri -pad ni ci vo da za de kon ta -mi na ci ju iz sas ta va 50.boj ne AB KO na dru goj sustra ni kr e nu li na uniπ ta -va nje ek splo ziv ne na pra -ve s boj nim otro vom izvo zi la, i to u spe ci jal nom

πa to ru ko ji se, ka ko je tode mon stri ra no, na pu niopje nom te pre krio pro tu-f rag men tar nim pre kri va -Ëem ka ko se di je lo vi ek -splo ziv ne na pra ve ne biraz let je li uo ko lo. No,zbog nis kih tem pe ra tu rato uniπ ta va nje ipak ni jepro ve de no. Ia ko su svevi e ne ak tiv nos ti na ovoj

rad noj toË ki od ra e ne uskla du sa svim pra vi li ma ipro ce du ra ma, tre ba re Êika ko joπ uvi jek taj pro cesni je u pot pu nos ti za vr πen,a po se bi ce se to od no si naopre ma nje od go va raj uÊomopre mom ko ja je za ovepo stroj be joπ po treb na.

I, na po sl jet ku, svi uz va -ni ci na vje æ bi mo gli su joπjed nom po gle da ti svu rab -lje nu opre mu i na o ru æ a -nje na tak tiË ko-teh niË komzbo ru. Bi lo je to, πto sevje æ be ti Ëe, sve ili go to vosve. Na i me, pri god na ob -ra Êa nja i poh va le za onoπto smo vid je li ni su izos -ta li. Na kon πto je sve su -di o ni ke vje æ be joπ jed nomobi πao, pred sjed nik Me siÊje, ob ra Êaj uÊi im se s odu -πev lje njem, po ru Ëio ka kosu po ka za li da su na ra zi -ni mo der nih voj ski ko je

vla da ju so fis ti ci ra nomteh ni kom te da je us pjeπ -no pro ve den pre u strojHr vat ske voj ske ko ja jesa da sprem na sud je lo va tiu ope ra ci ja ma UN-a.“Na ziv vje æ be je u su glas -ju s onim πto smo vid je li,a to je vi so ka uv je æ ba nosti sprem nost voj ni ka, Ëas -ni ka i do Ëas ni ka. Us vo je -ni su svi NA TO stan dar di,ne dos ta je joπ opre ma njepo treb nim na o ru æ a njem iopre mom”, ka zao je pred -sjed nik Me siÊ.

Ge ne ral Lu ciÊ je ka zaoka ko je vje æ ba upot pu nos ti us pje -la. “Po ka za na jedob ra obu Ëe nostvoj ni ka i upo ra bateh ni ke, a to go -vo ri o sprem nos tii spo sob nos ti nako ju mo æ e mo bi tipo nos ni. Na πa

voj ska us vo ji la je stan -dard ne NA TO pro ce du re,ovla da la so fis ti ci ra nomteh ni kom, kao i en gles -kim je zi kom ko ji je u upo -ra bi u NA TO-u. Ipak do -mi nant nu ulo gu ima Ëov -jek. Za do volj ni smo isprem ni smo za pre u zi -ma nje svih za da Êa ko je sepred nas po sta ve”, ustvr -dio je ge ne ral Lu ciÊ nakra ju.

REPORTAÆA

6 3. prosinca 2004.

Uspostavljanje pokretne nadzorne toËke i procedura prilikom uhiÊenja sumnjivih osoba

Vod za razminiranje 33. inæenjerijskebrigade demonstrirao je razminiranje uzuporabu stroja MV-4 i minodetektora...

...a pripadnici voda za dekontaminaciju postupkeu sluËaju NKB opasnosti

Predsjednik MesiÊ u obilasku taktiËko-tehniËkog zbora

7

OSRH

3. prosinca 2004.

M i ni star ob rane Ve li keBri ta nije Ge of freyHo on sa svoj im je

iza slan stvom, a na po ziv mi -ni stra ob rane RH Be ri sla vaRo n Ë e vi Êa, 30. stu de nog bo ra -vio u dvod nev nom sluæbe nompos je tu MORH-u i OS-u.Nakon sa stan ka s mi ni stromRo nË e viÊ em u MORH-u, mi -ni stri su no vi na re iz vi jes ti li osvrsi i cil je vi ma pos je ta, priËe mu je mi ni star Ho on iz ra -zio oduπ evl jen je πto je do biopri li ku po nov no pos je ti ti

Hrvat sku nakon Ëe ti ri go di -ne, is tak nu vπi svoje im pre sijeo na pret ku ko ji je uË in jen dosa da, ka za vπi ka ko Ve li kaBri ta ni ja u pot pu no sti po du -pi re hrvat ska na stoj an ja upri druæi van ju Europ skoj uni jii NA TO-u.

Mi ni star Ro nË e viÊ iz vi jes tioje ka ko se s bri tan skim mi ni -strom raz go va ra lo o bi la te ral -noj ob ram be noj su radn ji i prito me ga se upoz na lo sa sta -njem re for mi na π eg ob ram be -no-si gur no snog su sta va, kao

i sa stan jem u re gi ji. “Dra go mi je Ëu ti stav bri -

tan ske vla de ka ko Êe da ti pu -nu po drπ ku na πoj zeml ji zapri stu pan je NA TO-u. To jesnaæna po drπ ka naπ im euro -at lant skim in te gra cij skimam bi cij ama, te smo spre mniprihva ti ti iza zov, πi rom otvo -ri ti vra ta ko ja su nam otvo re -na za vrπ nim do ku men tomNA TO sum mi ta u Istan bu lu iprihva ti ti i is pu ni ti sva oË e ki -van ja u sklo pu is pun jen jakri te ri ja za ula zak u euro at -lant ske in te gra cije”, ka zao jemi ni star Ro nË e viÊ. Do dao jejoπ ka ko je vrlo vaæno u ovojsu radn ji usa vrπ avan je i πko -

lo van je naπ ih Ëa sni ka napres tiænim bri tan skim voj nimπkola ma jer, ka ko is ti Ëe, “in -te ro pe ra bil nost naπ ih Ëa sni kai do sti zan je pot reb ne ra zi ne ius vaj an je pro ce du ra kljuË sure for mi te kljuË is pun jen jakri te ri ja.”

Na no vi nar ski upit o slan junaπ ih voj ni ka u Irak, mi ni starje od go vo rio ka ko je “stavhrvat ske Vla de i do go vor po -li ti Ë kih Ëim be ni ka u Re pu bli -ci Hrvat skoj da u ovom tre -nu tku Hrvat ska neÊe voj no

in te r ve ni ra ti”, te ka ko je naMORH-u i oruæa nim sna ga -ma da pri pre maju na πe sna -ge, a sa mo u sluË aju do no -πen je po li ti Ë ke od lu ke, uskla du s hrvat skim za ko ni mai usta vom, pri pad ni ci naπ ihoruæa nih sna ga mo gu bi tiupuÊ eni u meuna rod ne mi -rov ne mi sije iz van zeml je.

Mi ni star Ho on se pri go domsvog pos je ta Hrvat skoj iz -meu osta log sa stao i raz go -va rao i s preds jed ni komdræa ve Stje pa nom Mes iÊ em,kao i s pre mij erom IvomSan ade rom.

J.P.

1.) NaËelnik Odjela zameunarodne verifikacije -naËelnik stoæera i zamje -nik direktora RACVIAC-a(ustrojbeni Ëin: brigadnigeneral)

Osnovne duænosti:1. Zamjenjuje direktoraRACVIAC-a u sluËajevimanjegove odsutnosti, uklju -ËujuÊi i sluæbeno zastupanjeRACVIAC-a,2. Provodi zadaÊe u ime di -re ktora RACVIAC-a i u skla -du s njegovim smjernicama,3. Savjetuje direktoraRACVIAC-a u svim temelj -nim i operativnim zadaÊa -ma, koordinira i nadzire radsvih ustrojbenih cjelinaRACVIAC-a, te rad svih dje-latnika RACVIAC-a,4. Operativno koordinirasuradnju sa svim relevant-nim organizacijama i verifi -kacijskim srediπtima u regiji,5. Prisustvuje sastancimamultinacionalne savjeto-davne skupine (MAG),6. Obnaπa duænost Ëasnikaza vezu s dræavnim tijelimaRH.

Osnovni uvjeti:1. Visoka struËna sprema,2. OdgovarajuÊa vojna izo-brazba ili pet (5) godinaradnog iskustva na sliËnimposlovima,3. Iskustvo u zapovjedno-stoæernom radu,4. Znanje engleskog jezika -3333 (SLP).

Posebni uvjeti:1. Iskustvo u podruËju kont-role naoruæanje i/ili iskustvou podruËju vojne obram-bene politike.

Prijave zainteresiranih kandi-data sa æivotopisom potreb-no je dostaviti uMinistarstvo obrane RH,Uprava za ljudske resurse,Personalna sluæba,StanËiÊeva 4. Zagreb,najkasnije do 31. prosinca2004. godine.

RE PUB L I KA HR VAT SKAMI N IS TAR STVO OB RA NEUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

PERSONALNA SLUÆBA

ras pi su je

I N T E R N I N A T J E » A J

za sljedeÊu ustrojbenu duænost

Britanska podrπka prikljuËenjuHrvatske NATO-u i EU-u

Ministar obrane Velike Britanije u posjetu Hrvatskoj

1.) 1. StruËni savjetnikza redoviti model ©kolovanja

UVJETI:- SSSp: 91001- struËna sprema/Ëin:VSS - bojnik- 5 godina staæa u struci- druπtveni smjer, posebnavojna znanja

Kandidati trebaju dostaviti:- prijavu za natjeËaj- æivotopis s adresom i bro-jem telefona za kontakt

Prijave treba æurno dostavitiu Ministarstvo obrane RH,Upravu za ljudske resurse,Personalna sluæba do 5.prosinca 2004.

RE PUB L I KA HR VAT SKAMI N IS TAR STVO OB RA NEUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

PERSONALNA SLUÆBA

ras pi su je

I N T E R N I N A T J E » A J

za popunu radnog mjesta

OBLJETNICA

Peta obljetnica TaktiËko-simulacijskog srediπta ZIO HKoV-a

Postrojba koja je veÊ u NATO-uNa pro sla vi svoje pe te obl jet ni ce dje lat ni ci Sre di π ta doj mom ko ji su osta vi li potvrdi li

su da im je, una toË uspjeπ noj pro π lo sti, prije sve ga vaæno pla ni ran je bu duÊ no sti. Ta kav

je stav, s ob zi rom na pri ro du njiho va po sla ko ji izis kuje ne pre sta no praÊ en je no vih

teh ni Ë kih, in for ma ti Ë kih i or ga ni za cij skih zahtje va i mo guÊ no sti, za pra vo je di ni mo gu Êi

3. prosinca 2004.

©to je u voj noj ob uci si mu la ci ja?“Si mu la cije, to je sve os im ra -ta” - kra tak je odgovor ali go -

vo ri mno go. Vaænost si mu la ci ja uvoj ni Ë kim ob uË nim su sta vi ma da nasje sve ve Êa. One, prije sve ga, pruæa-ju vi so ke mo guÊ no sti izo braz be voj -ni Ë kih ka dro va. Iz meu triju vrstasi mu la ci ja: vir tu al nih, re al nih i ra -

Ëu nal no ge neri ra nih, po ton je pruæa-ju i ve li ku fi nan cij sku uπte du (ko jane znaËi i man ju kva li te tu). U na -πim OS njih pro vo di Tak ti Ë ko-si mu -la cij sko sre diπ te ZIO HKoV-a.

Sre di π te nije po stroj ba ko ja imaslav nu rat nu po vi jest. Na rav no jerrij eË je o ustroj be noj cje li ni ko ja je26. stu de no ga pro sla vi la svoju pe tuobl jet ni cu po stoj an ja. No, no si tel jitak ve po vi je sti su “nje zi ni lju di, ko jisu pro π li Do mo vin ski rat”, re kao jeza pov jed nik TSS-a boj nik De nisDe ko viÊ u svom ob ra Êan ju go sti matij ekom sveË a nog pro gra ma or ga ni -zi ra nog po vo dom obl jet ni ce, a o Ëi -joj je vaæno sti naj vi πe go vo ri la upra -vo na zoË nost ugled nih go stiju, naËe lu s mi ni strom ob rane Be ri sla vomRo nË e viÊ em.

Ova kav je uvod pot re ban ka ko bise is tak nu la Ëin je ni ca ko ja je oso bi -to ve za na upra vo za Sre di π te: po -gled u bu duÊ nost. Na ovak vim do -gaan jima ta te ma obiË no nije pri -

mar na, no, dje lat ni ci TSS-a su tois tak nu li i ovaj put. Prez en ta ci jaboj ni ka De ko vi Êa je go vo ri la o svimpo stig nu Êi ma tij ekom protek lih petgo di na, ali i o pla no vi ma i za da Êa -ma koje se veÊ pro vo de ili Êe sepro ve sti, ka ko bi se ra zvoj ni trend,ko ji je Sre di π te i uË i nio jed nom odnaj ugled nij ih cje li na naπ ih OS, na -sta vio pa Ëak i ubr zao. I for mal ni iz -gled prez en ta cije bio je vi πe ne goat rak ti van: gra fi Ë ki ani mi ra ni pri zo -ri, fo to gra fije, fil mo vi... sve po praÊe -no Jar re o vom glaz bom, na koju smo,kao na pod lo gu, na vik nu li kada jerij eË o znan stve nim emi si jama.

Nakon prez en ta cije steË e ni doj mo -vi ogle da li su se i u go vo ri ma ko jisu us lij edi li. Za pov jed nik ZIO-a bri -ga dir Mar jan Bi π kiÊ pre nio je ko -men ta re koje je Ëuo u raz go vo ri ma smno go broj nim stra nim iza slan stvi -ma ko ja su tij ekom ovih go di ne pos -je ti la ili ra di la u Sre di π tu: “Ovaustroj be na cje li na je veÊ u NA TO-u,in te ro pe ra bil na i kom pa ti bil na”. Za -pov jed nik HKoV-a gen eral pu kov nikMa ri jan Ma re ko viÊ osvrnuo se napo ve za nost te ren ske ob uke sa Sre di -π tem, ko ja da nas, s dje lo va njem Sre -di π ta za bor be nu ob uku, po sta je svevaæni ja: “Vi πe nijed na po stroj ba na -

πe ko pnene voj ske ne ide na te renbez ovog dij ela izo braz be”.

Mi ni star Ro nË e viÊ je uz Ëes tit kena obl jet ni ci i dos ada πn jem ra dupohva lio Ëin je ni cu da se dje lat ni ci“ne osvrÊu sa mo na svoju pov jes ni -cu, ne go daju ideje za bu duÊ nost,daljnju upo ra bu Sre di π ta”, do da vπi iob eÊan je da Êe: “Mi ni star stvo ob -rane u svoj im ra zvoj nim pla no vi mai dal je raz vi ja ti ovaj seg ment, jerpri pre ma i os po sobl ja van je lju di sukljuË preu stro ja”.

Na kraju su svi go sti, ukl juË uj uÊii pred stav ni ke me di ja, obi π li pro -sto rije Sre di π ta uz struË nu pratn judje lat ni ka, te ta ko do bi li pri go du dana vla sti te oËi vi de πto se u Sre di π tura di i do gaa tij ekom vjeæbi koje susve opseænije i zahtjev nije.

8

Petogodiπnjica s pogledom u buduÊnost

TaktiËko-simulacijsko srediπte osno-

vano je 21. studenoga 1999. godine

sa zadaÊom da obuËava zapovjednike i

stoæere postrojbi u provedbi donesenih

odluka. S radom je zapoËelo 6. veljaËe

2001. Do sada je u njemu provedeno

40 simulacijskih vjeæbi razine bojne, tri

razine brigade i jedna multinacionalna

stoæerna vjeæba.

Od buduÊih (zapravo sadaπnjih) pro-

jekata treba istaknuti povezivanje sa

SBO-om, radi provedbe simultanih za -

jed niËkih vjeæbi, te pripreme za ope ra -

cij ska istraæivanja. Srediπte ima dva si -

mu lacijska sustava, Spectrum i Janus.

Radi provedbe planiranih zadaÊa po -

sto ji potreba za nabavom simulacijskog

su stava operativno-strategijske razine

za borbene operacije (idealan bi po

ukup noj isplativosti bio JCATS), te

upot punjavanja raËunalne i mreæne

opreme.

O vaænosti obljetnice govori i nazoË -nost visokih gostiju na Ëelu s ministromobrane Berislavom RonËeviÊem

Pohvale najzasluænijima...

Domagoj VLAHOVIΔ, snimio Tomislav BRANDT

S re do vi tom noÊ nom ophodn jomvoj ne po li cije kre nuo sam uobi la zak Ka bu la. Za da Êa je bi -

la obi Êi jed nu od za da nih ru ta krozsre di π te Ka bu la i pos je ti ti po li cij skupo staju PD3 ra di razmjene in for ma -ci ja o si tua ci ji u njiho vom po druËjuod go vor no sti, od no sno op Êe ni to ostan ju si gur no sti. Tim je bio u sa sta -vu ra zvod nik Stje pan Zeml jiÊ, ra -zvod nik Ro bert Pla zi bat, nje ma Ë kinad na red nik Ste ven Hirsch, dan skides et nik Pe ter Jırgen sen, te pre vo -di telj, Af ganac, Moha med Ma sud.

Ze mo i Pla zo u ophodn jiNakon javl jan ja u po staju voj ne

po li cije izi π li smo na lo πe osvjetl jeneuli ce Ka bu la. No Êu go to vo dai ne ma pro me ta u glav nomgra du, rij et ko naie ne ko vo zi -lo, pjeπ a ka sko ro nigdje. Broj -ni su sa mo checkpo in ti ka bul -ske po li cije po stavl je ni nasvim vaænij im ra skriæjima i lo -ka cij ama u gra du, Ëi ji lju di,kao i mi, pro vo de ovu hlad nunoÊ na pol ju.

Ze mo i Pla zo, ka ko ih naj -ËeπÊe zo vu, stal ni su part ne riu ophodn ja ma, te sa svoj im in -ter na cio nal nim ko le ga ma Ëi netre Êi tim alpha vo da. »ini se dasam ja je di ni ko ji os je Êa bla gu ten -ziju zbog ove za daÊe. Osta li ma jeovo oË i to sva ko dnev na ru ti na, jerovak ve noÊ ne ophodn je oni pro vo desva ke treÊe no Êi, πto spa da u re do -vi te za daÊe sva kog voj nog po li caj ca.

Na πe vo zi lo je prvo. Ophodn jaobiË no traje Ëe ti ri sa ta, ali se po -nekad pro duæi ako iz po staje stig nedo pun ska za da Êa da se neπ to us putprov je ri ili se do go di pro met na nez -go da. Za staj emo kod checkpo in taKCP-a, poz dravl ja mo se s po li caj ci -ma na punk tu. Krat ka izmje na in -

for ma ci ja i ide mo dal je. Nai la zi mona Ëo por divl jih pa sa ko ji no Êu lu -taju gra dom i ne du go nakon to gastiæe mo u po li cij sku po staju PD3.Ma li ured u ko ji nas je pri mio zam -je nik za pov jed ni ka po staje bri ga dirAb dul Na bi Fa i ez na pu nio se dje lat -ni ci ma po staje ko ji su htje li na zoË i tina π em raz go vo ru. Po Ë in je mo raz go -vor uz po moÊ pre vo di tel ja. Saz na -jemo da je tre nu ta Ë na si tua ci ja bezin ci de na ta i pro ble ma pa na stavl ja -mo raz go va ra ti o iz bo ri ma, su radn jiKCP-a s voj nom po li ci jom ISAF-a,itd. Stiæe i Ëaj ko ji sva ka ko tre ba moku π a ti, ni ko me se ne æu ri. Naπdoma Êin je oso bi to za do vol jan su -radn jom s ISAF-om, is ti Ëu Êi na πu

po moÊ u ob uci KCP-a. Osu dio je ot -mi cu UN-ovog osobl ja ko ja se kra-jem pro π log mjes eca do go di la u Ka -bu lu.

Bri e fing za vrπava, zahval juj emo sena gos to prim stvu i su radn ji te na -stavl ja mo dal je. Ko le ge mi ob ja πn ja -vaju ka ko je ovaj rad do sta na po rani traæi mak si mal nu po sveÊ enost po -slu. Ne od go vor no bi bi lo do Êi usmje nu, a da ni si do voljno od mo rani pri preml jen. Oso bi to je vaæno ima -ti dob ru kon cen tra ciju, a do go di se ida KCP-ov ci cil jaju na nas ka da se

ophodn ja pri bliæa va checkpo in tu.Pro ce du ra pro pi suje da se uvi jekpri la zi checkpo in tu s ukl juË e nim ro -ti raj uÊim svjet lom. Po tom se stane apre vo di telj iz la zi prvi. Ne smije sere a gi ra ti na glo i ne pro mi πl je no u bi -lo koj oj si tua ci ji. Ri tam ra da je 12-24sa ta, πto znaËi 12 sa ti ra diπ, 12 od -ma raπ, te si nakon to ga 12 sa ti upri Ëu vi, kao is po moÊ smje ni na duæ -no sti. To je poj aË a ni ri tam i ne mapro sto ra ne oz biljno sti.

Osvjeæen je u voj nom res to ra nukam pa Ju li en

Dok se vo zi mo naπ raz go vor pov -re me no pre ki da ko mu ni ka ci ja s po -staj om. Za pov jed nik alpha vo da

nad na red nik Kru no slav Lo kascij elo vrij eme s na ma odræa vakon takt pu tem ra dio ve ze.Javl ja mo se sa svih nad zor nihto Ë a ka.

Na πa idu Êa des ti na ci ja jeISAF-ov kamp Ju li en. To jenajl je pπi dio za daÊe, jer svra -Êa mo u voj ni res to ran ko ji zanoÊ ne ophodn je ra di non-stop.Okrij epi li smo se to plim ob ro -kom u kam pu, a sreÊ emo isvog ko le gu ra zvod ni ka Ro -ber ta Ka su mo vi Êa. On je udru goj ophodn ji, te je ovo bio

sluË aj ni sus ret. Zaj ed no kre nus monat rag u kamp Wa rehouse. Slij edijavl jan je u po staju voj ne po li cije, ito je kraj ophodn je. Os taje iz ra daizvjeπ Êa i pra vac u kre vet. Ovo jebi la “blaæa” va rij an ta noÊ ne smjene,ko ja se ina Ëe odrauje pu nih 12 sa -ti. Ta da to ukl juË uje Ëe ti ri sa taophodn je, Ëe ti ri sa ta sluæbe u QRF-u(sna ge za brzu re ak ciju), te Ëe ti risa ta ra da na prij av ni ci. Uj utro saz -naj emo sjaj nu vi jest, ote ti dje lat ni ciUN-a su ove no Êi oslo boeni i na la -ze se u na π em kam pu.

9

No Êu go to vo da i ne ma pro me ta u glav nom gra du, rij et ko

naie ne ko vo zi lo, pjeπ a ka sko ro nigdje. Broj ni su sa mo

checkpo in ti ka bul ske po li cije po stavl je ni na svim vaænij im

ra skriæjima i lo ka cij ama u gra du, Ëi ji lju di, kao i mi, pro -

vo de ovu hlad nu noÊ na pol ju...

Iz Afganistana Predrag MIKULIΔ

3. prosinca 2004.

NoÊne ophodnje

U jednoj od policijskih postaja tijekom noÊne ophodnjenaπih vojnih policajaca

»ETVRTI KONTINGENT OSRH U MISIJI ISAF VI

P e des etak ki lo me ta ra sje ve ro -za pad no od Isla ma ba da leæiTa xi la, jed no od naj vaænij ih

arhe o lo πkih na la zi π ta u cij eloj Azi ji.Smjeπ ten uz Put svi le ko ji je po ve zi -vao Ki nu sa Za pa dom, grad se raz -vi jao eko nom ski i ku ltur no. Bu di sti -Ë ki hra mo vi po di za ni su od V. st. pr.Kri sta u Ta xi la do li ni, ko ja je s vre -me nom pre tvo re na u re li gi oz no sre -di π te i odre di π te ho do Ë a sni ka iz sre -di πn je Azije i Ki ne. Sre di π te fi lo zo -fije, um jet no sti, re li gije i ku ltu re ve -li ke Ghan da ra ci vi li za cije, u an ti Ë kodo ba bio je sre di π te znan -stvene nad mo Êi s Ju lij an -skim sveu Ë i li π tem, a umo der no do ba pre ra sto jeu Sveu Ë i li π te inæen je rin gai tehno lo gije.

Tvor ni ca ten ko vaDa nas je to di strikt s tri

gra da i sre di π te nam jen -ske in du strije. Kaæu da sutu u no vi je do ba os mi sli li ina pra vi li no vi tenk. Predula zi ma u tvor ni cu moæe -te vid je ti sa mo sta ri T-34 ineπ to na lik na M-84. Ka -da pro πvrlja te In ter ne tom ipo ku π a te na Êi neπ to o pa ki stan skomten ku, prvo Êe te na i Êi na bez brojπa la s pi tan jem zna te li ka ko zau -sta vi ti pa ki stan ski tenk. Od go vor jeuvi jek isti. Ta ko da zau sta vi te Ëov je -ka ko ji ga gu ra. Zbil ja je ma lo dru -kË i ja. Uk raj in ci su nakon ugo vo rapot pi sa nog s Pa ki sta nom o do pre mi320 T-84/T-80UD dospje li na des etomjes to svjet ske ta bli ce iz voz ni ka.Ugo vor je ukl juË i vao tehni Ë ko ser vi -si ran je, ob uku i sre di π ta za odræa -van je u Pa ki sta nu. Po mo gli su i po -kre tan je pro iz vodn je MBT-2000, ko -ji Êe tvor ni ca “Ma lyshev” opskrb lji -va ti mo to ri ma i pre nos nim meha -

niz mi ma. ZnaËi, nije na gu ran je ipra ve ga tu negdje...

Pos jet muz eju i pre da van jeo Sidhar ti

Ka da pla ti te ulaz ni cu za muz ej,ko ja je toË no dva des et pu ta skupl jane go za do maÊe pos je ti tel je, od mahiza ugla do Ë e kat Êe vas Bu da na svemo guÊe naË i ne. Ne ki vla da ri u po -vi je sti oË i to ni su vol je li tak vu vrstuum jet no sti i tu re li giju, pa su gla vena ne kim ki po vi ma na isti naË in ot -ki nu te. Vo diË Êe vam na po Ë et ku,

kom bi na ci jom ur dua i en gle skog,do pun juj uÊi ob ja πn jen ja mla ta ra -njem ru ka ma i no ga ma i sli ko vi timbe kel jen jem i na mi gi van jem, is pri -Ëa ti sve πto zna o Sidharthi od 563.pr. Kri sta na o va mo, o nje go voj li -jepoj Yashodha ri, o to me ka ko jeSidhartha na jed nom svom pu to -van ju sreo sta rog Ëov je ka ko ji seplaπ io smrti, bo les nog Ëov je ka ko jije pa tio od svih mo gu Êih bo le sti imrtvog Ëov je ka, ko ji ga je kom plet -no do ku su rio. Pa je u 29. oti π ao odkuÊe, osta vio æe nu i dij ete i po Ë eotraæi ti ap so lut nu is ti nu. Ne znam, jasam sje dio u ure du s Go gij em W.

ko ji je bio i star, i bo le stan, i po -lumrtav, i uz to sve i ruæan, pa ni -sam bjeæao ni s po sla, a ka mo li odkuÊe. I Sidhartha je 528. prije Kri stau jed noj no Êi pu nog mjes eca do se -gao prosvjeÊ en je i po stao Bu da usvoj oj 35. go di ni.

On da su tu po su de, na kit, to a let nipri bor, ki ru rπ ki in stru men ti, igra Ë keiz tog vre me na. Po π to je u ove kra-jeve nav ra Êao i Alek san dar Ve li ki,na Êi Êe te i pred me te koj ima se onko ri stio. Na ploË i ci po red jed ne odtih spra va pi πe Wa ter con den ser.

Mi slim da je Alek san daru toj spra vi ipak pra viora kiju i vi no, a ne kon -den zi rao vo du. Uo sta lom,svaπ ta je o tom ve li komvoj sko voi na pi sa no, Ëakda je vo lio i naj bliæe su -rad ni ke vi πe ne go je uo bi -Ë aj eno, ali da je baπ piokon den zi ra nu vo du, nevje ruj em. Os im ako njo menije do pun ja vao aku mu la -to re za da le ka pu to van jado za pad nih gra ni ca In -dije.

Kad smo se naπ frendAn ser i ja poj avi li u sta nu

i re kli Lo vri Êu gdje smo bi li, Ëov jeknas je gle dao zgra nu to. »uj, muz ej!A nis mo iπ li sa πko lom. Ma ri ja jeza mi ri sa la ku Êu do ma Êom Franc ko -vom ka vom. Prva æe na u Za pov jed -ni π tvu UN MO GIP-a u po vi je stikuha ka vu obi Ë nij im ob ser ve ri ma.Zbil ja je lij epo bi ti Hrvat u ovoj mi -si ji. Dvoje u za pov jed ni π tvu, tre Êina vra ti ma. Joπ sa mo da u NY od -luËe, ka ko svi priæeljkuj emo, i do bi -jemo mjes to zam je ni ka za pov jed ni -ka mi sije, sa mo Êe mo Lo vriÊ i japro ma tra ti, svi osta li Êe za po vi je da -ti. A lij epo sam ti go vo rio: uË i ti, uË i -ti i sa mo uË i ti, moj Lo vri Êu...

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

103. prosinca 2004.

Taxila - srediπte umjetnosti i tehnologije

Iz Pakistana Davor »ULJAK

Ta xi la spa da u naj vaæni ja arhe o lo πka na la zi π ta u cij eloj Azi ji.

Smjeπ ten uz Put svi le ko ji je po ve zi vao Ki nu sa Za pa dom, grad se raz vi jao eko nom ski

i ku ltur no. Sre di π te fi lo zo fije, um jet no sti, re li gije i ku ltu re ve li ke Ghan da ra ci vi li za ci je,

u an ti Ë ko do ba bio je sre di π te znan stvene nad mo Êi s Ju lij an skim sveu Ë i li π tem, a u

mo der no do ba pre ra stao je u Sveu Ë i li π te inæen je rin ga i tehno lo gije

Predmeti koje je vjerojatno koristio i Aleksandar Veliki

T i π i nu prohlad nog ju tra na ruπ ioje zvuk mo tor nog vo zi la kojese iz da le ka pri bliæa va lo. Kroz

gla vu mi pro stru ji ka ko se mo tor novo zi lo ni ka ko ne ukla pa u ovu pre -div nu pri ro du. Pro bij aj uÊi se krozgu sto gran je na koj em veÊ odav none ma li π Êa, pri mij et io sam ku Êi cu is -pred sebe. Vo zi la ko ja sam prije Ëuou dal ji ni zau sta vi la su se tik dokuÊe, a voj ni ci vjeπ to po is ka ka li izka mi o na za pan juj uÊom brzi nom ijed na ko ta ko hi tro “ulet je li” uku Êu. Nakon ne ko li ko mi nu tas ru ka ma na leima iz vo de je -d nog, dru gog, treÊ eg... te ro ri -stu i od la ze s njim dal je od ku -Êe gdje za po Ë in ju is pi ti va nje...To je tek dio po kaz ne vjeæbekoju su pri pad ni ci za m jen skesa tnije za mi rov ne ope ra cije 2.gbr po ka za li vi so kim voj nimduænos ni ci ma, me u koj imasu bi li za pov jed nik 1. kor pu sa bri -gad ni gen eral Jos ip Stoj ko viÊ i na -Ëel nik stoæe ra u za pov jed ni π tvuHKoV-a bri gad ni ge neral Dra gu tinRe pinc.

Ru tin skom kon tro lom uma lo doeska la cije su ko ba

Na lo kal noj ce sti po stavl je na jekon trol na po staja ka ko bi se na dzi -ra la vo zi la ko ja njo me pro me tuju, azbog mo guÊ no sti da u ne kom odnjih bu de sak ri ve no i oruæje. Kon -trol noj to Ëki pri la zi ci vil no vo zi lo.Ra di se o ru tin skom po slu jer tomce stom dnev no proe ne ko li ko dese -ta ka au to mo bi la. Ia ko su za da Êa ipo stup ci po sta li veÊ uo bi Ë aj eni, sva -kom sluË aju se pri stu pa jed na kompo zor no π Êu. Nakon pre gle da vo za -Ëa, ima li kod sebe oruæja, pre gle da -

va se i nje gov su vo zaË, a po tom au -to mo bil. Sve πto pro ma traËa za ni mau ve zi s au tom po ka zuje mu vo zaË.U jed nom tre nu tku u pre tin cu is -pred su vo za Ë e vog mjes ta naeno jeoruæje. Gla san uz vik pro ma traËa daje pro na π ao oruæje bio je znak osta -lim voj ni ci ma na pro ma traË ni ci dadou na ram pu i okruæe vo zi lo.Nakon πto je za pov jed nik mo tri la Ë kepo staje izvjeπ ten o in ci den tu, mjes tudo gaaja pri bliæa va la se lju ti ta sku -

pi na lju di ko ja je prosvje do va la pro -tiv uhiÊ en ja njiho vih ko le ga. Oso baza duæe na za pre go vo re u tak vimsluË aj evi ma di plo mat ski je uspje lauv je ri ti sku pi nu i oni se po vla Ëe.No, sa mo za krat ko. Vra ti li su se joπbroj ni ji i joπ lju Êi na stoj eÊi na si luuÊi u pro stor mo tri la Ë ke po staje.Æur no je poz van in ter vent ni vod ko jije jed va us pio smi ri ti sku pi nu ko jase uz glas ne i kon kret ne prij etn jeko na Ë no po vu kla.

Bio je to dru gi sce na rij ko ji smovid je li na po kaz noj vjeæbi, ali vrlore a lan i mo guÊ u stvar noj si tua ci jida nas uop Êe nije za Ë u dio oz bil janpri stup i pro fes io nal no po stu pan jesvih pri pad ni ka. Jas no je sva ko meod njih da je dan kri vi i ne pro mi πl je -ni po tez u ta ko na pe toj si tua ci ji

moæe do ve sti do ugroæa van ja nji-hovih æi vo ta.

Na pad na po staju Joπ sli ko vi ti ji pri stup za da Êa ma bio

je tij ekom zadn jeg dij ela koj eg sunam pri pad ni ci zam jen ske sa tnijepri ka za li, a od no sio se na na padpob un je ni ka na mo tri la Ë ku po staju.

Voj nik na kon trol nom torn ju pri -mij et io je da na o ruæa ni ci vi li pri la zemo tri la Ë koj po sta ji i oba vi jes tio za -

pov jed ni ka. Ne tom πto suzau ze li svo ja mjes ta za po Ë elaje æes to ka paljba po voj ni ci mana koju su oni od go vo ri liistom mje rom. Nakon vi π e mi -nu tne razmjene paljbe ve Êi napob un je ni ka se po vu kla, aman ji broj njih sprij eË en je ubij egu te se pre dao. Us lij edi lisu pre ciz ni po stup ci pri laæe -nja i is pi ti van ja za robl je ni ka

te pre gled za robl je nog na o ruæan ja. Sa tni ja je na po li go nu Ko ra na pro -

ve la dva tjed na. Tu se pri pre ma la zaspo me nu tu za vrπ nu vjeæbu bor be -nog i mi rov nog dij ela ob uke, a cje lo -kup na ob uka pri pad ni ka sa tnije tra -jala je πest mjes eci. Bri ga da veÊ imasa tniju ko ja je os po sobl je na za od la -zak u mi rov ne mi sije, a pri pad ni ciove, zam jen ske sa tnije, mij en jali bije u mo gu Êoj mi si ji ili bi se, u sluËa -ju pot rebe, lju di ma po pun ja va la te -meljna sa tni ja.

©to re Êi na kraju ne go s ne skri ve -nim oduπ evl jen jem pohva li ti sve pri -pad ni ke sa tnije ko ji su za da Êi pri -stu pi li s naj ve Êom mo gu Êom oz bilj -no π Êu i sve po stup ke pro ve li na naj -vi πoj ra zi ni, te ustvrdi ti da go to vone ma raz li ke iz meu njih i pri pad -ni ka te meljne sa tnije.

11

Voj nik na kon trol nom torn ju pri mij et io je da na o ruæa ni ci vi li pri la ze mo tri la Ë koj po -

sta ji i oba vi jes tio je za pov jed ni ka. Ne tom πto su zau ze li svo ja mjes ta za po Ë ela je æes -

to ka paljba po voj ni ci ma na koju su oni od go vo ri li istom mje rom. Nakon vi πemi nu tne

razmjene paljbe ve Êi na pob un je ni ka se po vu kla, a je dan dio je bio sprij eË en u

bjeæan ju te se pre dao...

snimio i napisao Æeljko STIPANOVIΔ

3. prosinca 2004.

REPORTAÆA

Znanje i uvjeæbanost glavne odlikeZavrπna vjeæba zamjenske satnije za mirovne operacije 2. gbr

RAZGOVOR

12 3. prosinca 2004.

Obavjeπtajnim radom do zajedniËke sigurnostiPrij etn je ni su upravl jene pre ma sa mo jed noj zeml ji, ne go pre ma svi ma. NA TO kao or ga -

ni za ci ja ima no ve po gle de na po li ti ku zaj ed ni Ë kog dje lo van ja, okre nu la se svoj im Ëla ni -

ca ma i svi ma osta li ma i re kla - tre ba mo sve πto ima te ka ko bis mo se bo ri li pro tiv te ro -

riz ma zaj ed no. Ni π ta ne moæe te uË i ni ti sa mi, nit ko ne ma tak vu sna gu. Fo ku si ra ni smo

na pod je lu svih in for ma ci ja koje su re le vant ne svim na cij ama u bor bi pro tiv te ro riz ma

U sklo pu treÊe PfP ra dio ni ce za voj nein for ma cije ko ja se od 15. do 18. stu -de nog odræa la u Za grebu i na koj oj je

sud je lo va lo 40-ak Ëa sni ka iz osam PfP ze -mal ja, kao i pred stav ni ci NA TO-a, na πe OSpos jet io je nor veπ ki bri gad ni ge n e ral ThorGul bran dsen, Ëov jek ko ji u NA TO-ovomobav jeπ taj nom su sta vu ob na πa vrlo vi so kufunk ciju. Os nov na nam je nam je ra bi la dasaz na mo o kak vom se se mi na ru za pra vora di lo, ali i neπ to vi πe o struk tu ri obav jeπ -taj nog su sta va NA TO-a, kao i o no voj NA -TO-ovoj voj no - or ga ni za cij skoj struk tu ri.

Ko li ko du go ste u NA TO-u?S NA TO-om sam po Ë eo ra di ti joπ 1980.

go di ne. Sluæio sam u sje ver noj Nor veπ koj ira dio u susta vu na dzi ran ja, ko ji je bio uNATO-ovom lan cu zra Ë nog nad zo ra, ko jise pro sti rao od Nor veπ ke do Tur ske. Bi ti uNA TO-u ta da znaË i lo je ra di ti u pla ni ran juob rane koje se ob navl jalo go to vo sva ke go -di ne, ovis no o ra zvoju tehno lo gije i ono meπto smo mo gli saz na ti o dru goj stra ni, Va -rπ av skom pak tu. S pa dom Ber lin skog zi dasve se pro mij eni lo: os no va no je Part ner -stvo za mir, Vi jeÊe NA TO-a i Ru sije... To jedo ve lo do to ga da da nas ima mo zaj ed ni Ë kimi rov ni je zik s onim zeml ja ma na kojesmo ne kad gle da li kao na po ten cij al nepro tiv ni ke i ne prij atel je. NA TO se kao ti -jelo pre ba cio s pla ni ran ja ob rane na otva -

ran je dij alo ga i su radn je, te mo guÊ no stizaj ed ni Ë kog dje lo van ja s part ne ri ma.

»ine li vas te prom jene osob no i pro fe -sio nal no zadovoljnim?

Da, vrlo. Na prim jer, prije sam imao pri -vi le giju ra di ti u nor veπ koj mi si ji pri stoæe -ru NA TO-a, te sam u sklo pu to ga ra dio sRus ima, Uk ra jin ci ma i ostal nim part ne ri -ma, i s njima ras pravl jao o raz li Ë it im naË i -ni ma su radn je. To je vrlo za niml ji vo. Za -pra vo, fan ta stiË no.

Obav jeπ taj no dje lo van je je prije sve gastvar na ci ja

Sa da πn ju funk ciju ob na π a te od ruj na ovego di ne. Moæe te li ju opi sa ti kao i svoj od -jel u cje li ni?

U J-2 bi vπ eg SHA PE-a, nje go vom si gur -no snom i obav jeπ taj nom od je lu, prije jepo stoj ao na Ë el nik od je la, gen eral s dvi jezvjez di ce, i nje gov zam je nik, gen eral sjed nom zvjez di com. U da na πn joj struk tu rium jes to SHA PE-a po stoje ACO(SavezniËko zapovjedniπtvo operacija) iACT (SavezniËko zapovjedniπtvo preo-brazbe). Na Ëe lu ACO-a je zam je nik na Ë el -ni ka stoæe ra za ope ra cije. Pod njim su Ëe ti -ri ope ra tiv na od je la. Ina Ëe, po stoji sa moje dan Ëov jek s gen eral skim Ëi nom ko ji jena Ëe lu od je la, ali u mom po stoji obav jeπ -taj ni ods jek koj em sam ja na Ëe lu. Sluæbe -

br igadni genera l Thor Gulbrandsen

DonaËelnik Obavjeπtajno - sigurnosnog odjela

SavezniËkog zapovjedniπtva operacija,

naËelnik Odjela za vezu i koordinaciju

nacionalnih vojno - obavjeπtajnih

sluæbi NATO zemalja i NATO opera-

tivnih zapovjedniπtava

Domagoj VLAHOVIΔ,

snimio Tomislav BRANDT

Opis mog po sla kaæe

da sam ja ve za iz me u

na cio nal nih voj no-obav -

jeπ taj nih sluæbi i stoæe -

ra SavezniËkog zapov-

jedniπtva operacija

(ACO), a po ku π a va mo

do bi ti re le vant ne in for -

ma cije od dræa va koje

di stri bui ra mo ope ra tiv -

nim sub struk tu ra ma

ACO-a, a to su za pov -

jed ni π tva zdruæe nih

sna ga (JFC)

RAZGOVOR

133. prosinca 2004.

no ni sam zam je nik na Ë el ni ka J-2, alifunk ci o ni ram i ta ko u nje go voj od -sut no sti. Opis mog po sla kaæe dasam ja ve za iz me u na cio nal nih voj -no-obav jeπ taj nih sluæbi i stoæe raACO-a, a po ku π a va mo do bi ti re le -vant ne in for ma cije od dræa va koje di -stri bui ra mo ope ra tiv nim sub struk tu -ra ma ACO-a, a to su JFC-i (za pov -jed ni π tva zdruæe nih sna ga). Po stojetri JFC-a, u Na pul ju, Li sa bo nu iBruns su mu. Ta ko, na prim jer, za pov -jed ni π tvo zdruæe nih sna ga Bruns sumvo di ope ra cije u Af ga ni sta nu. Mo ramJFC-ima os igu ra ti obav jeπ taj ne po -dat ke ko ji su im pot reb ni za rad nate re nu. Ako po stoje ne ki pro ble mi, ste re na se πal ju upi ti u ACO, u J-2.Mi te upi te πal je mo na cio nal nimstruk tu ra ma. Ima mo ne ko li ko sa sta -na ka s na cio nal nim pred stav ni ci mago di πn je, ali is to ta ko i dnev nu ko -mu ni ka ciju. Ja sam no vi Ëov jek naovoj po zi ci ji, ali i or ga ni za cij skastruk tu ra je no va, pa Êe bi ti pot reb noneπ to vre me na dok ne vi di mo ka koÊe sve funk ci o ni ra ti. Jer obav jeπ taj nodje lo van je je prije sve ga stvar na ci ja.Na da mo se da Êe s na ma dij eli ti sveono πto je vaæno da bi se spa si li æi vo -ti na te re nu, to je bit sve ga.

Ka ko funk ci o ni ra rad s vi πe na ci ja?NA TO sam po se bi ima ogra ni Ë ene

ana lit iË ke ka pa ci te te. Zbog to ga, ka -da pri ma mo in for ma cije, do bi va moih kao go tov pro iz vod, ne ra di mo ni -kak vu ana li zu. Je dan od cil je va spo -me nu tih res truk tu ri ran ja NA TO-a bioje re du ci ran je ukup nog bro ja Ëa sni kako ji ra de u NA TO-ovim stoæe ri ma. ToznaËi da je i obav jeπ taj na or ga ni za ci -ja re du ci ra na. Sto ga se joπ vi πe os -lan ja mo na dræa ve i njiho ve ko na Ë ne“pro iz vo de”.

Ko li ko se op Êe stan je u NA TO-ovomobav jeπ taj nom su sta vu pro mij eni lo sob zi rom na sve ve Êu prij etn ju te ro -riz ma?

Prij etn je ni su upravl jene sa mo pre -ma jed noj zeml ji, ne go pre ma svi ma.NA TO kao or ga ni za ci ja ima no ve po -gle de na po li ti ku zaj ed ni Ë kog dje lo -van ja, okre nu la se pre ma svoj im Ëla -ni ca ma i svi ma osta li ma i re kla - tre -ba mo sve πto ima te ka ko bis mo sebo ri li pro tiv te ro riz ma zaj ed no. Ni π tane moæe te uË i ni ti sa mi, nit ko ne ma

tak vu sna gu. Fo ku si ra ni smo na pod -je lu svih in for ma ci ja koje su re le -vant ne svim na cij ama u bor bi pro tivte ro riz ma. JuË er je po go dio Mad rid,su tra moæe moju zeml ju, ne zna tegdje Êe opet uda ri ti.

Uvid u obav jeπ taj ne pro ce du reNe dav no su u NA TO uπ le i ne kezeml je u tran zi cij skom smi slu sli Ë neHrvat skoj. Ko li ko je to ut je ca lo nanjiho ve obav jeπ taj ne su sta ve?

Da bu dem is kren na ovom sam po -slu tek dva mjes eca i mo rat Êu vi πesaz na ti o to me ka ko su sve NA TOzeml je u tom smi slu or ga ni zi rane.Gen eral no, mi slim da naË in na ko jiste obav jeπ taj no or ga ni zi ra ni nije bi -tan, bi tan je pro iz vod. Ka ko ste or ga -ni zi ra ni ovi si o na cio nal nom za ko no -dav stvu, nad zo ru par la men ta, vla -de... Vid je li smo ka ko to funk ci o ni rau Hrvat skoj. U njoj, u us po red bi sosta li ma u re gi ji, ili Ame ri kan ci ma,ili Bel gij an ci ma, neÊ ete na Êi mno goraz li ka. One se uglav nom oË i ta vaju u

na cio nal nim pot re ba ma i za ko no dav -stvu. Iz ku ta NA TO-a, bi tan je pro iz -vod, out put. Mo ra te ima ti na umu ida su sve na cio nal ne obav jeπ taj nesluæbe pri mar no us po stavl jene ka kobi sluæi le dræav nim pot re ba ma.

Ko ji su cil je vi PfP ra dio ni ce koj ojupra vo na zoË i te?

Ovo je tre Êi put da or ga ni zi ra moovak vu ra dio ni cu. Ovo je pri go da dase ras pravl ja sa Ëla ni ca ma PfP-a, kaoi as pi ran ti ma na Ëlan stvo, ta ko dado biju uvid u obav jeπ taj ne pro ce du re

NA TO-a. Da kle, te me se ne od no sesa mo na obav jeπ taj nu, ne go i na πi rekom ponen te. Po kri vaju NA TO-ovustra te gij sku vi ziju, tran sfor ma ciju,no ve iza zo ve, za pov jed nu struk tu ru,te pla no ve o re for ma ma obav jeπ taj -nog su sta va. Po laz ni ci bi tre ba li do bi -ti bol je ra zu mij evan je no vog NA TO-ai po stu pa ka u zaj ed ni Ë kom ra duobav jeπ taj nih su sta va.

Jes te li upoz na ni s dje lo van jemhrvat skih voj ni ka u Af ga ni sta nu?

Po ono me πto sam Ëuo, iz gle da daje hrvat ska kom ponen ta dob ro in te -gri ra na u ISAF i uve li ke ga po du pi -re. To je po drπ ka kak vu traæi mo. Ta -mo je je di ni ca ko ja je ma la broj em,ali ve Êa uË in ci ma. Nije stvar sa mo uobav jeπ taj noj, ne go i u dru gim kom -ponen ta ma.

Za kraj moæe te li nam iz nij eti doj -mo ve koje ste ste kli?

Prvi put sam u Hrvat skoj. Na os no -vi ono ga πto sam vi dio ovih da na,vaπi Ëa sni ci ja ko dob ro vla daju en -gles kim je zi kom. Imaju mno go bor -be nog is ku stva i is ku stva u ko mu ni -ka cij ama s dru gim na cij ama. To jevrlo upo rabl ji vo ka da ra di te ova kona por no ka ko bi ste is pu ni li to ËkeMAP-a i spre mi li se za Ëlan stvo. En -gles ki je ope ra tiv ni je zik u NA TO-u.U in te gra cij skim po stup ci ma sa Ëla -ni ca ma koje su nam ne dav no pri stu -pi le vid je li smo da je pot reb no mno -go vre me na ka ko bi pri pad ni cioruæa nih sna ga ovla da li njime uko li -ko ga ne maju u svom “nor mal nom”πko lo van ju. Uko li ko vla da te en gles -kim moæe te Ëi ta ti sve NA TO-ove ma -te rij ale, su ra i va ti i raz go va ra ti sosta li ma... Ta ko er, bih æe lio spo me -nu ti da bi na cio nal na za ko no dav stvatre ba la do pu sti ti da se NA TO klas ifi -ci ra ni do ku men ti di stri bui raju sve dotak ti Ë ke ra zi ne (te re na) na ori gi nal -nom je zi ku, jer ima mo is ku stva dane ke zeml je te do ku men te pre vo deprije ne go πto mo gu bi ti upo rabl je ni.To, mi slim, sa mo us po ra va dje lo van jena te re nu. Ne znam je li to pro blemu Hrvat skoj, ali to je neπ to o Ëe mutre ba mi sli ti. Æe lim vam sve naj bol je,doi sta uæi vam u ono me πto vi dim.Na sta vi te podræa va ti NA TO kao i dosa da, moæda joπ i vi πe. Mi Êe mo bi tivi πe ne go sret ni.

3. prosinca 2004.

OSRH

14

V I J E S T I

Ko priv ni Ë ko Sre di π te zaob uku pjeπ a π tva bi lo jedoma Êin nat je can ja zanaj spre mnij eg voj ni ka 52.na ra π taja ro da pjeπ a π tva.Pjeπ a Ë ka sre di π ta: ©ibe nik,Pu la, Poæe ga i Ko priv ni cana za vrπ et ku te melj ne ispe cij ali sti Ë ke voj ne ob ukesu stav nim oda bi rom iza -be ru Ëe ti ri naj pri preml je -ni ja voj ni ka iz sva kog odna ve de nih sre di π ta, ko ji Êena za vrπ nom nat je can jupre ten di ra ti za naj spre -mnij eg voj ni ka ro da pjeπ a -π tva. Nat je can je za naj bo -ljeg voj ni ka ZIO HKoV-aodræa no je od 17. do 19.stu de nog, a sluæbe no ga jeotvo rio za pov jed nik SzOP-aKo priv ni ca bri ga dir Fi lipAr aË iÊ. Naj bol ji ro Ëni cina tje ca li su se u te o ret -

skom poz na van ju op Êihvoj nih pred me ta, Sluæbov -ni ka i Vjeæbov ni ka, uprak tiË nom poz na van ju iuvje æba no sti iz prve po -mo Êi, au to mat skog oruæjati pa Ka la πn ji kov, brzi ni iis prav no sti iz ra de za klo naza strij el ce, uv jeæba no sti upra vil nom stavl jan ju za -πtit ne ma ske, orij en ta cij -skom trË an ju i prak tiË nomga an ju me te na sto me ta -ra. Tom pri li kom naj kom -plet niju spre mnost krozsve dis ci pli ne po ka zao jero Ëni voj nik ko priv ni Ë kogSre di π ta Igor Go ri Ë an ec.Dru go pla si ra ni voj nik bioje Igor Blaæek iz SzOP-aPoæe ga, dok je treÊ epla si -ra ni pri pad nik SzOP-a©ib enik, Kri sti jan Ju kiÊ.Bo dov no naj spre mni ja eki -

pa je bi la eki pa SzOP-aPoæe ga ko ja je ti me osvo -jila pre laz ni pehar. Di plo -me s na grad nim da ni mauruË io je naj bol jim voj ni -ci ma iza sla nik za pov jed ni -ka ZIO HKoV-a, bri ga dirÆeljko Or lo viÊ, a naj spre -mni ji voj nik Go ri Ë an ec do -bio je i pres tiænu zna Ë kunaj bol jeg voj ni ka na ra π -taja.

OJI

Pred stav ni ci Hrvat skog Ëa sni Ë kog zbo ra u SAD-u

Na po ziv gen eral boj ni ka Do na C. Mor -

rowa, za pov jed ni ka Na tio nal Guard

Mark smanship Trai ning Unit iz Ar kan sa -

sa dvana est Ëa sni ka i do Ë a sni ka, Ëla no va

H»Z-a Is tar ske æu pa nije i gra da Za gre ba,

sud je lo va lo je na meuna rod nom nat je -

can ju u gaan ju. Uz na πe sud je lo va li su i

pred stav ni ci iz Bel gije, Dan ske, Fran cu -

ske, Nje ma Ë ke, Ita lije, Nor veπ ke, Juæne

Af ri ke, Ve li ke Bri ta nije i SAD-a, a oku pi lo

se oko 1000 su dio ni ka. Za po stig nu te re -

zul ta te i sud je lo van je naπ im pred stav ni ci -

ma uruË e na je di plo ma u koj oj je is tak nut

njihov pro fes io na li zam i zaj ed ni π tvo.

B.C.

Pro fes io nal ni i struË ni ra -zvoj do Ë a sni ka zdrav stve -ne stru ke u OSRH bi la jete ma prvog sa stan ka do -Ëasni ka zdra vstvene stru -ke ko ji je 23. stu de no gaodr æ an u Do mu HV-a uJas tre bar skom.

Na zoË i li su mu i prvi do -Ë a snik sa ni tet ske upra venad na red nik Ma to Mi lo -πe viÊ, na Ë el nik sa ni tet skeUpra ve GSOS-a bri ga dirRe na to Mit ter ma y er, na -Ëel nik Sluæbe za zdra v -stve nu za π ti tu MORH-adr. Bran ko Sruk i Dra gi ca©imun ec preds jed ni ca ko -mo re me di cin skih ses ta ra.Ras pravl jalo se o spe ci fiË -no sti ma zdra vstvene stru -ke te pro ble mi ma na kojenai la ze zdra vstve ni dje lat -ni ci u OS-a. Po loæaj zdra -vs tve nih dje lat ni ka u OS-u

spe ci fi Ë an je po to me πtooni mo raju is pun ja va tizah tje ve koje ve za no uznji ho vo pro fes io nal no istru Ë no usa vrπ avan je po -stav l ja i mi ni star stvo obra -ne i zdravstva.

Bri ga dir Mit ter ma y er jesu dio ni ke sku pa upoz naos prij ed lo gom no vog ustro -ja zdra vstva pre ma koj embi zdra vstvo bi lo funk cio -nal nije, pri mar na i se kun -dar na zdra vstve na za π ti tabi le bi bræe i uË in ko vi tije,a bol je bi se isko ri sti li i svipo ten cij ali ko ji zdra vstvustoje na ras po la gan ja. No -vi kon cept Hrvat ske voj skemo ra pra ti ti i zdrav stvokoje u skla du s tim tre babi ti mo bil no, uË in ko vi to imo du lar no pri la godlji vo.Dr. Sruk je na po me nuo dazdra vstvo ima ve li ku ulo -

gu u me u na rod nim ope -ra cij ama, te je preu strojzdra vstva nuæan. Predsje -d ni ca ko mo re me di cin skihses ta ra is tak nu la je nuæ -nost traj nog usa vrπ avan jame di cin skog osobl ja, jerka ko je re kla bez do dat -nog i kon ti nui ra nog ob ra -zo van ja ne moæe se na pre -do va ti,a ono bi se pro vo di -lo u su radn ji sa ci vil nimzdra vstve nim usta no va ma,i bi lo bi pri la goeno pot -re ba ma i zahtje vi ma OS-a.O su sta vu πko lo van ja do -Ëa sni ka i njiho vom pro -fesi o nal nom ra zvoju nasa stan ku su go vo ri li prvido Ë a snik GSOS-a RH Ëa -sni Ëki nam jes nik Da mirSre b riÊ i prvi do Ë a snikZZIO-a stoæer ni na red nikIvan Ce s ta riÊ.

L. PAR LOV

Druga samostalna izloæbaU Sport skom cen tru “Je le no vac” 16.

stu de nog je sveË a no otvo re na iz loæba Ja -

ni ce ©terc, nat po ruË ni ce u mi ro vi ni, a ri -

jeË je o dru goj sa mo stal noj iz loæbi ove vi -

π e go di πn je dje lat ni ce MORH-a. Iz loæe na

je 51 sli ka, a na sveË a no sti otvo ren ja go -

vo rio je li kov ni krit iË ar Zlat ko Po to Ëki. Ja -

ni ca ©terc spoj ila je na iz gled nes poj iva

po druË ja æi vo ta:li kov nu um jet nost i prav -

nu stru ku is tak nu vπi ka ko je nakon umi -

rovl jen ja uvi jek pri sut na um jet nost po -

nov no do πla do iz raæaja, ovaj put kroz ne -

π to dru kË i ji oblik, Spec trin teË aj za cvje -

Êa ra - aranæe ra. A.D.

Um jet ni Ë ka stra na Ti gro vaU sklo pu obil jeæa van ja 14. obl jet ni ce

1. gbr odræane su ku ltur ne veË e ri i veË e -

ri pjes ni π tva dje lat ni ka 1. gbr u puË kim

otvo re nim uË i li πt ima gra do va Gos pi Êa,

Ogu li na i Kar lov ca. Sa svoj im pjes ma ma

pred sta vi li su se pjes ni ci skupnik Stje pa -

na Sabl ja riÊ, poruËnik Oli ve ra Ma li nar,

Vio le ta Sabl ja riÊ te razvodnik Ivi ca Orπo -

liÊ. Os im pjes ni ka pred sta vi li su se i sli -

ka ri Ti gro vi uz po moÊ li kov ne ud ru ge

“Fran ko pan”. U ovom ku ltur nom pro gra -

mu Ti gro vi su se pred sta vi li jav no sti, i

kao um jet ni ci.

I. O.

Sastanak doËasnika sanitetske struke

Igor GoriËanec - najbolji pjeπak 52. naraπtaja

snim

io T

. B

RAN

DT

3. prosinca 2004. 15

Au to mat sko pjeπ a Ë ko stre li -π te “No vo se lo” ob jekt je uvlas ni π tvu MORH-a, a nam -jen ski je ureeno i ko ri sti sekao stre li π te za pjeπ a Ë ko ipro tuo klop no oruæje.

U tij eku su prei na ke u smi -slu mo der ni za cije i opre ma -n ja po li go na ka ko bi za do -vol jio sve po stavl jene kri te -rije mo der nog stre li π ta. En -tu zija zam za pov jed ni ka Sre -di π ta za ob uku pjeπ a π tva bri -ga di ra Aloj za To ma π e vi Êa iosta lih dje lat ni ka je ve lik.Za j ed no s voj ni ci ma on na -stoji os po so bi ti po stoj eÊi pro -stor da bi se la kπe pro vo di lepaljbe no-tak ti Ë ke za daÊe.

Zbog svog pri rod nog po -loæaja, stre li π te je ide al no zavoj nu nam je nu. Na taj ob je -kat os lan jaju se sve po stroj -be HV-a smjeπ tene na πi rempo druËju Poæe ge. Tre nu ta Ë nosu to po stroj be SzOP-a, kojetu tabo ruju s ro Ënim voj ni ci -ma te SOPS-a Poæe ga kaonaj ve Êi ko ris ni ci. Pot reb no jena po me nu ti da se sa stre li π -tem ko ri ste i lo kal ne sna geMUP-a i Mi ni star stva pra vo -sua, a mo gu Êa je upo ra bana ko mer cij al nim na Ë eli ma isvim onim ko ris ni ci ma ko jiis pun ja vaju za kon ske uv je teza tak ve ak tiv no sti. Stre li π teima kljuË no mjes to i ulo gu upro ved bi ob uke, po naj prije

za dva spo me nu ta sre di π taza ob uku ro Ënih voj ni ka, i toupra vo zbog vaæno sti ob ukegaan ja u sklo pu ob uke ro -Ënih voj ni ka.

Smjeπ te no je na po druË juop Êi ne Bre sto vac i udal je nood voj ar ne 6200 me ta ra.Ukup na po vrπi na iz no si31 ha, duæi na mu je 1000 m,a πi ri na u sre di πn jem dij elu300 me ta ra. Kon fi gu ra ci jatla je ide al na, jer je omeenobreæuljci ma ko ji se spaj aju sPoæeπ kom go rom. U funk ci jije πest crta me ta (150, 200,250,300, 350, 400 m). Po -stav l je na su i dva ob jek ta zasmjeπ taj lju di, a sluæe kaoured ski pro sto ri i tri za smje -π taj ma te rij al no - tehni Ë kihsred sta va, te pet drve nih ku -Êi ca i nad streπ ni ca kao skla -di π ni pro stor. Od nam jen skihob je ka ta na stre li π tu po stojisklo ni π te po ka zi vaËa po go -da ka, za klon za gaan je, ag -re gat i dr. U pla nu je izgrad -n ja za pov jed nog torn ja, aveÊ su u tij eku ra do vi na ko -mu nal noj in fra struk tu ri.

U sva kom sluË aju stre li π teje per spek tiv no i daljnja ula -gan ja u nje go vu mo der ni za -ciju su i te ka ko is pla ti va, jerrjeπ a va pro ble me s kojima sesus re Êu po stroj be HV-a napo druËju poæeπ ti ne.

OJI

Sva ki oko liπ pred stavl ja je -

din stvene pro ble me, ko ji uve li -

ke ut jeËu na voj ni ko vu iz ved -

bu odre e nog za dat ka. Sva ki

fi zi Ë ki na por moæe bi ti opas an

za æi vot. Sto ga je vaæno na vri-

j eme pre poz na ti tak ve pro ble -

me, a joπ vaænije, pro na Êi naË -

in njiho va sprjeË a van ja.

Tij elo kon stant no pro iz vo di to pli nu, oso bi to tij ekom vjeæban ja.

Po ve Êa na ili sman je na tje les na tem pe ra tu ra moæe bi ti opas na za

æi vot. Tje les na tem pe ra tu ra se moæe kre ta ti iz me u 25 i 42°C,

a oz lj ede se mo gu ja vi ti unu tar tih ma lih gra ni ca to pli ne. Iz van -

red ne tje les ne tem pe ra tu re mo gu ut je ca ti na tij eles nu spo sob -

nost kon tro li ran ja tem pe ra tu re.

Pre grij avan jePre grij avnje je oz biljna prij etn ja zdravl ju i tij eles nom vjeæba -

nju. Tij ekom vjeæban ja, tij elo moæe pro iz ve sti to pli nu od 10 do

20% ve Êu u od no su na to pli nu tij ela koju tij elo pos je duje u vri-

jeme od mo ra. Da bi preæiv je lo, tij elo se mo ra oslo bo di ti pret je -

rane to pli ne.

Po stoje Ëe ti ri naË i na pu tem koj ih se tij elo moæe oslo bo di ti

pret je rane ko li Ë i ne tj eles ne tem pe ra tu re: vo en je - prij enos to -

pli ne od to plog pred me ta do hlad nog, pre no π en je - prij enos to -

pli ne cir ku la ci jom ili kre tan jem zra ka, πi ren je - prij enos to pli ne

elek tro mag net skim va lo vi ma, is pa ra van je - prij enos to pli ne mi -

jen jan jem te ku Êi ne u plin (is pa ra van je zno ja).

Pri li kom tij eles ne ak tiv no sti tj eles na tem pe ra tu ra se po ve Êa -

va. To uz ro kuje joπ vi πe znoj en ja. Ako se ne na dok na di iz gublje -

na te ku Êi na, moæe do Êi do dehi dra cije, a tak vo stan je moæe re -

zul ti ra ti ve li kim to plin skim ozlje da ma. Na vi so koj tem pe ra tu ri,

ka da voj ni kov znoj ne moæe is pa ri ti, ne do la zi do uË in ka hla -

en ja kroz is pa ra van je te moæe do Êi do oz biljnih pro ble ma.

Ozlje de to pli ne i sim pto miDa bi se sprij eË i le ozlje de uz ro ko vane pre kom jer nom to pli nom

pri vjeæban ju, tren eri mo raju pri la go di ti in te nzi tet vjeæban ja

tem pe ra tu ri i vlaæno sti zra ka. Pot reb no je prije sve ga os igu ra ti

da voj ni ci piju do voljno te ku Êi ne (vo de), dok me ka na pi Êa, te

ona ko ja sadræe mno go πeÊ era, mo gu sman ji ti voj ni kov uË i nak

pri iz vo en ju odreenih mo to ri Ë kih za da ta ka, zbog to ga πto se

spo ro ap sor bi raju, i za to ih je poæeljno izbje ga va ti.

Od ozlje da mo gu Êi su to plin ski grË e vi: grË e vi mi π i Êa ab do me -

na, don jih i gorn jih ek stre mi te ta, to plin ska iscrplje nost: gla vo -

bo l je, pre kom jer no znoj en je, vrto gla vi ca, muË ni na, hlad na i lje-

p l ji va koæa i to plin ski udar: vru Êa, suha koæa, pre sta nak zno je -

n ja, ubr za ni puls, men tal na sme te nost, nesvjes ti ca.

Ka ko bi sprij eË i li ozlje de na sta le zbog to pli ne pot reb no je: pi -

ti hlad nu vo du (5-10°C), i to prije ak tiv no sti po pi ti oko 0,5 l vo -

de, tij ekom ak tiv no sti oko 0,2 l vo de te po slije ak tiv no sti dok se

ne za do vol ji æe.

Sandra VRANEKOVIΔ

Utjecaj okoline na izvoenjemotoriËkih zadataka

Automatsko pjeπaËkostreliπte u Poæegi

SPORT U VOJSCI

3. prosinca 2004.

TA LIJ AN SKA voj -ska po Ë ela je proc je -nu kom ponen ti kojebi se tre ba le pri mij e -ni ti u proj ek tu voj ni -ka bu duÊ no sti (Sol -da to Fu tu ro) koje jeraz vi lo πest tvrtki.Tim vo di Mar co niSe le nia Com mu ni ca -tions (MSC) uz tvrtkeAe ro Se kur, Be ret ta,Ga li leo Avio ni ca, La -ri mart i Si ste maCom po si ti. Pro gramSol da to Fu tu ro po -kre nu lo je ta lij an skomi ni star stvo ob ranenakon pro pa sti zaj ed -ni Ë kog nje ma Ë ko-ta -lij an skog pro gra mara zvo ja opre me zavoj ni ka bu duÊ no sti.

Svrha je ra zvi ti pro -to tip do 2005. teopre mi ti prvu pjeπ a Ë ku pu kov niju2007. Tvrtke su pred loæi le opre muko ja je mjeπ a vi na one ko ja je ko -mer cij al no do stup na (COTS), kojutek tre ba ra zvi ti i, ko na Ë no, opre muko ja je veÊ u upo ra bi.

Sre di πn ji dio su sta va je za pov jed -no-nad zor ni pod su stav ko ji je raz vi -la tvrtka MCS ko ja je, u su radn ji stvrtkom Ga li leo Avio ni ca, raz vi la ipro gram ske ap li ka cije. SuË el je Ëov -jek-stroj te mel ji se na za slo nu os -jetl ji vom na do dir, za sad smjeπ te -nom na za peπÊe lij eve ru ke, a omo -gu Êa va voj ni ku pri man je i odaπ i l ja -n je tek stu al nih po ru ka. Moæe pri ka -za ti i di gi tal ne ma pe te na vi ga cij skepo dat ke. Za slon je æi Ë a nom ve zomspoj en na ra Ë u na lo koje je ve li Ë i neot pri li ke ku tije ci ga re ta. Kon struk -to ri su tu nam jer no odu sta li od be -æi Ë ne ve ze ka ko bi se sman jio elek -ro mag net ski pot pis i os jetl ji vost naome tan je.

MCS ta ko er raz vi ja no vi osob nira dio u re aj naz van IPR (In di vi du alPoc ket Ra dio, od no sno osob ni dæep -ni ra dio u re aj) do me ta 1300 m, πtoje, pre ma ta lij an skoj vojs ci, mak si -mal na udal je nost na koju se pri pad -

ni ci od jel jen ja mo gu raπ i -ri ti bez gubl jen ja kohe zijepo stroj be. No vi ra dio u re -aj moæe odaπ il ja ti glas ipo dat ke. Za pov jed nik od -jel jen ja imat Êe IPR ra dio -u re aj i do dat ni ra dio u re -aj za ve zu s vi πom po -stroj bom.

Tvrtka La ri mart raz vi jasklop mi kro fon-sluπ a li ceko ji je opreml jen i fi zio lo -πkim sen zo rom ko ji za pov -jed ni ku sig na li zi ra smrtko ris ni ka ure aja.

Ju ri π nu puπ ku raz vi jaBe ret ta, a rij eË je o la kπoj ikra Êoj inaË i ci stan dar dneta lij an ske puπ ke AR 70/90.Teæi na puπ ke bez strel ji vai op ti Ë kog ciljni ka bit Êeman ja od 3 kg. Er go no mi jise pri daje po seb na po zor -nost, kun dak vi πe nijeprek lop ni veÊ te le skop ski

sa Ëe ti ri mo gu Êa po loæaja. Is pod ci-j e vi se moæe po sta vi ti ba caË gra na taka li bra 40 mm. Na gorn jem dij elusan du ka po stavl jen je Pi ca tin nynos aË na ko ji se pri Ë vrπ Êuje ciljnikICWS (In di vi du al Com bat We a ponSight), a sa stoji se od dnev nog cr -no-bij elog vi deo i noÊ nog IC ka na -la, op ti Ë kog ciljni ka s po ve Êan jemod 3x, dva las er ska emi te ra (vidlji vi

i IC) te red dot (ciljnik ko ji pri ka -zuje crve nu to Ëku) ciljni ka za brzocil jan je. Pri ka za na ma ke ta ICWS-adu ga Ë ka je 200 mm, πi ro ka 70 mm ivi so ka 105 mm, teæi na se proc je -n juje na oko 1 kg zaj ed no s li tij skimba te rij ama. ICWS bi tre bao ima tido met pre poz na van ja od oko 600 mza Ëov je ka te oko 1500 m za tenk.Sli ka s ciljni ka poj edi nog voj ni kamo Êi Êe se ra dio ve zom pros lij edi tiosta lim pri pad ni ci ma od jel jen ja.

Tvrtka Si ste ma Com po si ti raz vi jano vu ka ci gu po ve Êane ba li sti Ë ke za -π ti te (V50 pri 700 m/s). Iz gled ka ci -ge je po seb no op ti mi zi ran ka ko bi seomo gu Êi lo udob no no π en je mi kro fo -na i sluπ a li ca te za π tit ne NKB opre -me. Pre dvi ene su i po seb ne na o Ë a -le za za π ti tu od las er skog zra Ë en ja.

Ne pro boj ni prsluk u te meljnojinaË i ci pruæa za π ti tu od strel ji va ka -

li bra 9 mm te po ve Êa nu za π ti tu odna pa da ubod nim oruæjem. Do da va -n jem do dat nih ba li sti Ë kih borka r bidploËa za π ti ta (ali i teæi na prslu ka) sepo ve Êa va na ra zi nu za π ti te od pro -boj nog met ka ka li bra 7,62 mm.

Raz vi jen je i no vi ma skir ni uzo rakpri la go en europ skom i pu stinj -s kom oko li πu. Bor be ni prsluk Êe bi tioæi Ë en ka ko bi se opre ma mo gla je -d no stav no spoj iti u su stav.

Za pov jed nik i nje gov zam je nikopre mit Êe se ciljni Ë kim ure aj emTAU (Tar get Acqu i si tion Unit) ko jise naj la kπe moæe opi sa ti kao da le -ko zor opreml jen dnev nim i noÊ nimka na lom, las er skim dal ji nom je romdo me ta 4000 m i kom pa som. TAUraz vi ja tvrtka Ga li leo Avio ni ca, ko jata ko er raz vi ja i mo no ku lar ni su -stav za noÊ no gle dan je.

I. SKEN DE RO VIΔ

16

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Talijanski vojnik buduÊnosti

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

17

VI ZI JA ame ri Ë ke voj ske o las er -skom zra Ë en ju koje moæe sruπ i tiproj ek ti le, mi kro va lo vi ma ko ji ma -lim uda ri ma en er gije on es po sob-l juju ne prij ateljsku elek tro ni ku i to -po vi ko ji ispal juju proj ek ti le na go -le me udal je no sti rab eÊi elek tro mag -net sku si lu, sve je bliæa ostva ren ju,pre ma rij eË i ma ka pe ta na Ro ge raMcGin ni sa upra vi tel ja ame ri Ë kerat ne mor na ri ce za usmje re nu en er -giju. Tri sku pi ne no vog oruæja u vi -so kom su stupnju ra zvo ja: elek tro -mag net ski top na traË ni ca ma, las erii mi kro va lo vi ve li ke ra zi ne en er gije.

Ame ri Ë ka rat na mor na ri ca je naj -veÊe za ni man je po ka za la za elek -tro mag net ski top kao na o ruæan je zana pad, po seb no kao dio na o ruæan jabu duÊe inaË i ce ra za ra Ëa ti pa DD(X)od 2018., a ispal ji van je prob nih hi -ta ca oË e kuje se sre di nom 2005. uMor na ri Ë kom sre di π tu za nad vod nora to van je “Dahlgren Di vi sion”, Vir -gi nia. Ta ko er se na Ha vaj imanam je ra va gra di ti ve Êi de mon stra -

tor ski top u uman je nom mje ri lu, acilj je da se do kraja des etl je Êa iz -gra di top u pri rod noj ve li Ë i ni.

Is to ta ko, na pre dak je na pravl jen iu ra zvoju raz nih las er skih ure ajako ji mo gu sluæi ti kao na o ruæan je. Usrpnju ove go di ne proj ek tom ko ji fi -nan ci ra ame ri Ë ka rat na mor na ri caraz vi jen je las er (Free Elec tron La-s er) sna ge od 25 kW. Svrha je ra zvi -ti nje go vu sna gu od 100 kW. Ta kavra zvoj je at rak ti van zbog bu du Êihbro do va kao πto su ra za raË DD(X) ino s aË zra ko plo va CVN 21 ko ji Êe seproj ek ti ra ti s in te gri ra nim po gon -skim su sta vi ma ko ji mo gu stvo ri timno go vi πe sna ge od one koju tro -πe, πto Êe im omo gu Êi ti opskrblji -van je en er gi jom bu duÊ eg las er skogna o ruæan ja.

U od voj enom pro gra mu, rad na vi -so ko en er get skom las eru ime naHEL LA TE (High En er gy Las er LowAspect Tar get Trac king Ex pe ri -ment) u No vom Mek si ku na sta vitÊe se do 2005. Las er HEL LA TE je

proj ek ti ran za ra zvoj al go ri ta ma ko jiomo gu Êuju su sta vu za upravl jan jepalj bom do voljno du go dræan je us -mje rene las er ske zra ke na na do laz -eÊi krsta re Êi proj ek til ta ko da gamoæe uni π ti ti. Rat na mor na ri ca jeta ko er po ka za la za ni man je i za tzv.So lid Sta te Las er, SSL ko ji Êe vje roj -at no bi ti je di ni tip las er skog ure ajako ji Êe se mo Êi do voljno sman ji ti dase moæe jed no stav no po sta vi ti nabrod. U sij eËn ju Êe bi ti de mon stra ci -ja tog las era, a oË e kuje se da Êe po -sti Êi sna gu od 25 kW. Pla ni ra se ra -zvi ti nje go vu inaË i cu sna ge 100 kWπto Êe bi ti do voljno ja ko za upo ra bukao na o ruæan je.

Ame ri Ë ka rat na mor na ri ca po Ë in jei tes ti ran je nesmrto nos nih mi kro va -lo va ve li ke ra zi ne en er gije (HighPowe red Mic rowa ves, HPM). Ra -zvoj tog na o ruæan ja ra di se u su -radn ji s tvrtkom Ra ythe on, a ra bi lobi se za za π ti tu ljud stva na bro do vi -ma ili na oba li.

M. BRLIΔ

AmeriËki programi razvoja energetskog naoruæanja

NA NEDAVNO odræanom AirShow China tvrtka Hongdu Avi ati -on Industry Group predstavila jesvoja dva nova protubrodska pro-jektila, TL-10 i TL-6. Nova TL (Dra -gonfly) serija projektila koja se mo -æe lansirati kako sa zrakoplova takoi s plovila, svojim odreenim inæe -njerijskim rjeπenjima dosta nalikujeiranskim protubrodskim projektili-ma, iako obje strane nijeËu svojusu radnju u kineskom projektu.

Oba projektila odlikuje klasiËnidizajn, s fiksno postavljenim krilci-ma na trupu projektila. Projektil

TL-10 je teæak 105 kg, dugaËak2,5 m, domet mu je 27 km, a dostanalikuje iranskom projektilu Kosar.Pro jek til TL-6 (koji dosta nalikujeiranskom projektilu Nasr) je teæak350 kg, dok mu je domet 15 km.

InaËica TL-10B namijenjena je lan-siranju sa zrakoplovne platforme teima radarsko navoenje, dok inaËi-ca TL-10A ima TV navoenje. Udalj njoj fazi razvoja projektila raz-matra se i inaËica s infracrvenimnavo e njem. Predstavnici tvrtkeHongdu istaknuli su kako je razvojtih projektila poËeo tijekom 1997.,te da su dosad provedena brojnaletna testiranja, odnosno probnagaanja projektilima.

D. OSLOV»AN

Novi kineski protubrodski projektili

3. prosinca 2004.

LA BO RA TO RIJ za ob ram be nuzna nost i tehno lo giju (Dstl) bri tan -skog mi ni star stva ob rane pri ka zaoje pro to tip no vog dal jin ski upravl ja -nog ro bo ta za uklan jan je bom bi.Pro to tip je naz van Car ver, na prav-l jen je u tvrtki Qi net iQ. OË e kuje sena ba va oko 100 no vih ro bo ta ko ji Êeza mij eni ti 119 po stoj eÊih ro bo taWhe el bar row koje ra bi bri tan skako pne na voj ska. Zam je na je pre dvi -e na za 2006.-07. a pre dvi e na ci-j e na pro gra ma zam jene tre ba la biiz no si ti oko 40 mi lij una fun ti.

Ra zvoj pro to ti pa je po Ë eo 2000.,nakon πto je zakl juË e no ka ko dalj nje

mo der ni za cije Whe el bar rowa vi πeni su is pla ti ve. Whe el bar row je uve -den prije tri des etak go di na kao od -go vor na bom ba π ke kam pan je te ro ri -sti Ë kih sku pi na u Sje ver noj Ir skoj.

Pred kon struk to re no vog ro bo tapo stavl je na su ne ka ogra ni Ë en ja,ma sa od oko 318 kg i po gon ski ag -re gat od 1 kW. Bio je poæel jan mo -du lar ni di zajn s dij elo vi ma ko ji semo gu brzo za mij eni ti. Re zul tat jepro mi πl je na kon struk ci ja, npr. po -gon ski ag re gat se moæe ski nu tinakon πto se uklone dva kli na, cij elisu stav gus je ni ca je iz ve den kako bise mo gao brzo za mij eni ti pa Ëak po -

sta vi ti ko ta Ëe um jes to gus je ni ca.Ro bot je di zaj ni ran s ugra e nim po -ten cij al nom ra sta (u unu traπn jo sti jeostavl je no do sta slo bod nog pro sto raza bu du Êi smjeπ taj do dat nih sen zo -ra, u bu duÊ no sti se moæe po sta vi tino va rad na ru ka s na pred nij im mo -guÊ no sti ma).

Upra vo je rad na ru ka jed na od naj -ve Êih no vi na u od no su na sta ri ro botWhe el bar row. Rij eË je o troz glob nojin sta la ci ji ko ja omo gu Êa va znat nove Êu flek si bil nost. Prikl juË i van je no -vih ala ta na ru ku je au to ma ti zi ra no iprak ti Ë ki to iz vo di ru ka sa ma.

Sa da πn ji pro to tip Car ve ra ima ma -su od 420 kg s kon ven cio nal nim ba -te rij ama, ali pla ni ra no je uvo en jeli tijion skih ba te ri ja no ve gen era cijekoje su bit no la kπe i imaju ve Êi ka -pa ci tet. Pla ni ra no je joπ ne ko li komo di fi ka ci ja ka ko bi se ma sa sve lau traæene okvi re. Su stav za uprav-l jan je ro bo tom je di zaj ni ran po na-Ë eli ma otvo rene arhitek tu re uz pri -m je nu do stup nih ko mer cij al nih di -j elo va. Ta ko se ubr za va i poj ef tin jujera zvoj i u ko na Ë ni ci do bi va kon ku -ren tan i uË in ko vit su stav.

I. SKEN DE RO VIΔ

POTKRAJ rujna ove godine, spiste u talijanskom Vergianteu, naprobni let poletio je prvi talijanskiprimjerak novog helikoptera NH90,koji razvija tvrtka AgustaWestland.Istoga dana na prvi probni let pole-tio je i prvi finski NH90, koji seproizvodi u Francuskoj. Italija je

dosad naruËila 60helikoptera (TTHinaËice, TacticalTransport

Helicopter) za potrebe kopnenevojske i ratnog zrakoplovstva, te 56helikoptera za potrebe svog mornar-iËkog zrakoplovstva (46 helikoptera

„mornariËke“ NFH inaËice, te 10helikoptera „kopnene“ TTHinaËice). Isporuka prvih helikopteratrebala bi poËeti u drugoj poloviciiduÊe godine.

D. OSLOV»AN

183. prosinca 2004.

Britanski robot za uklanjanje bombi

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Poletio prvi talijanski NH90

Britanski robot za uklanjanje bombi

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

19

PRE MA odre e nim naj ava ma Tur skanajvje roj at nije kreÊe, u su radn ji sa Sje -din je nim Ame ri Ë kim Dræa va ma (usklo pu US Fo reign Mi li ta ry Sa le pro -gra ma), u mo der ni za ciju svoj ih vi π e -nam jen skih bor be nih avio na F-16. Pre -ma odre e nim proc je na ma vrij ed nostte mo der ni za cije mo gla bi bi ti oko 3,8mi lij ar de ame ri Ë kih do la ra. Njo me bibi lo ob uhvaÊ eno 104 Fal co na inaË i ceBlock 40, 76 avio na Block 50, od no sno38 avio na Block 30.

Na gla sak te mo der ni za cije sta vio bise na na ba vu i in te gri ran je no ve opre -me u unu traπn jost avio na, od no sno na -ba vu no vog ar se na la zra ko plov nog na -o ruæan ja. Ta ko bi tre ba lo bi ti na bavl je -no 180 ra da ra AN/APG-68(V)9, 7 fullmis sion si mu la to ra, 200 ko ma da pi lot skih ka ci ga zadn jegen era cije ti pa Jo int Hel met Moun ted Cu eing Sy stem,200 ko ma da su sta va AN/AVS-9 Night Vi sion Gog gles,tak ti Ë ki da ta link su stav Link 16, te elek tro op ti Ë ki su sta viSPEWS II (Self Pro tec tion Elec tro nic War fa re Su ite) iHTS(E).

Od proj ek ti la na rudæba bi ob uhva ti la na ba vu AGM-84H JSLA M- Ex pan ded Res pon se, AGM-84 Har po on,Pen guin, AGM-154B JSOW, AIM-9X, IRIS-T (Si dewin -der-TVC), Python-5, Der by, Spi ce, AGM-88B, te bom beCBU-105.

D. OSLOV»AN

UZ NO VE proj ek ti le na odræa -nom Air Show Chi na po zor nostzra ko plov ne jav no sti pri vu kao jejoπ je dan ki nes ki kon struk tor skiuspjeh. Rij eË je o no vom la kombor be nom avio nu, od no sno avio nuna mij en je nom i za na pred nu ob ukuvoj nih pi lo ta L-15. Avion ta ko erpro iz vo di tvrtka Avia tion In du stry

Group, a na iz loæbi je bi la pri ka za -na ma ke ta avio na u na rav noj ve li -Ë i ni. Pre ma tvrdnja ma pred stav ni kapro iz vo a Ëa dos ad su pro iz ve de natri pro to ti pa ko ja bi tre ba la po let je tipot kraj ove go di ne.

Na di zaj nu avio na je i vi πe ne gouo Ël jiv ut je caj di zaj na ru sko/ta lij an -skog πkol sko-tren aænog avio na

Jak-130 (ru ska inaË i ca), od no -sno M346 (ta lij an ska inaË i ca).No vi ki nes ki avion L-15 po -gone dva mo to ra, a naj ve Êabrzi na bi mu tre ba la bi ti 1,4M. Ia ko je us po stavl jen kon -takt iz me u ki ne skog Hong -dua i ta lij an skog Aer macchia(ko ji je i vi πe ne go za in te re si -ran za su radn ju u ki ne skomproj ek tu), ne bi tre ba la pre vi πeËu di ti ki nes ka moæe bit na usm-

je re nost ka ru skom Ja kovl je vu, i topo naj vi πe iz raz lo ga πto je nji ho vainaË i ca Jaka 130 ovo ga tre nu tka uodre e nim bit nim (let nim) svoj stvi -ma uglav nom na pred ni ja u od no suna ta lij an ski M346, ko ji se u bi ti te -mel ji na Jaku 130D, od no sno pro -to ti pu iz 1996. go di ne.

D. OSLOV»AN

Kineski trenaæer L-15

3. prosinca 2004.

Turska modernizira svoje Falcone

VOJSKE SVIJETA

©irok spek tar ugro za traæi odobal nih dræa va no vi naË in pri -la god be i or ga ni za cije njiho va

dje lo van ja na mo ru u cil ju pra vo -dob nog i uË in ko vi tog od go vo ra naprij etn je mo ru i s mo ra. U mno gimzeml ja ma po stoji raz li Ë it naË in or -ga ni za cije dje lo van ja dræa ve na mo -ru. U Fran cu skoj za daÊe obal nestraæe obavl jaju raz li Ë i ta mi ni star -stva pod po kro vi teljstvom i za po vi -je dan jem po mor skih upra vi tel ja. Po -mor ski upra vi telj (ima ih 3) imadvos tru ku ulo gu; voj nu (za pov jed -nik je jed ne po mor ske re gije) i ci vil -nu (odre en od preds jed ni ka Vla deda pro vo di i πti ti na cio nal ne in te -rese na mo ru prim jen juj uÊi fran cu -ske za kone).

Fran cu ski mo del pro ved be dje lo -van ja dræa ve na mo ru za sni va se na

ko or di na ci ji upo rabe sred sta va raz -li Ë it ih mi ni star sta va. Na taj naË inuvaæa vane su spe cij ali sti Ë ke struË -no sti sva kog od mi ni star sta va u ci-l ju uË in ko vi te pro ved be za da Êa isman jen ju tro πko va dræav nog dje lo -van ja na mo ru. Fran cu ski mo del

po Ë i va na tri os nov na na Ë ela: je din -stvu pro sto ra, jed in stvu dje lo van ja izaj ed ni Ë kom po ve zi van ju po stoj e Êihsred sta va.

S vi πe od 3000 km oba le, Fran cu -ska je otvo re na pre ma At lant skomoce a nu i Me di te ra nu. Po vrπi nafran cu skog mor skog dij ela je oko150 000 km2 u met ro po li i go to vo10 mi lij una km2 u pre ko mor skimpos je di ma gdje se pro sti re fran cu skisu ve re ni tet. Fran cu ska ima oko2 075 km po mor ske gra ni ce na At -lan ti ku i 617 km na Me di te ra nu.Fran cu ska oba la je dvos tru ko otvo -re na, i zbog to ga ona mo ra bi tinad gle da na s dvi je raz li Ë i te strane(oce an ske i me di te ran ske).

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

3. prosinca 2004.20

Danaπnji sustav sigurnosti na moru nije prilagoen potencijalnim ugrozama. Sve veÊi broj razliËitih ugroza s koji-

ma se suoËavamo u posljednje vrijeme, poËevπi od pomorskog terorizma, oneËiπÊenja mora, ilegalnih imigracija,

raznih vrsta nedopuπtenog krijumËarenja, otuenja prirodnih resursa, pa do potrebe provoenja ostalih aktivno -

sti na moru kao πto su traganje i spaπavanje, sigurnost plovidbe i zaπtite okoliπa, nameÊe potrebu uËinkovitijeg

djelovanja dræave na moruIvan VUKOVIΔ

Fregata klase La Fayette osiguravaslobodu djelovanja na moru i nadzorzraka i povrπine

Francuski model organizacije djelovanjadræave na moru

NATO

NATO

Po duz eÊe Pa ra digm Se cu reCom mu ni ca tions Li mi ted je24. li sto pa da 2003. pot pi sa lo

ugo vor s Mi ni star stvom ob rane V.Bri ta nije vrij edan 2,5 mi lij ar di fun tiili 3,6 mi lij ar di eura o re a li za ci jipro gra ma SKYN ET 5. Na te mel jutog ugo vo ra Pa ra digm Se cu re Com -mu ni ca tions Li mi ted Êe iz gra di ti ilan si ra ti naj man je dva sa te li ta izpro gra ma SKYN ET 5 uz pri pa daj u -Êu ze maljsku ter mi nal nu opre mu ivojs ci V. Bri ta nije pruæa ti raz no vrs -ne us lu ge naj suv re me nije sa te lit skeko mu ni ka cije u pre dvi e nom raz -dobl ju do 2018. Kom ple tan su stavsa te lit ske ko mu ni ka cije Êe bi ti uvlas ni π tvu spo me nu te tvrtke koje Êesvoju in ves ti ciju fi nan ci ra ti pruæa -n jem us lu ga Mini star stvu ob rane,ali i dru gim klij en ti ma u V.Bri ta ni ji iinoz em stvu. Upravl jan je sa te lit ima,njiho vo lan si ran je, odræa van je itd.

obavl jat Êe Pa ra digm Se cu re Com -mu ni ca tions Li mi ted, od no snotvrtke Pa ra digm Ser vi ces i EADSAs trium kao po du go va raËi. Pro cesprij eno sa vlas ni π tva iz me u Mi ni -star stva ob rane i tvrtke Pa ra digmnad po stoj eÊim su sta vom sa te lit skeko mu ni ka cije SKYN ET 4 veÊ je po -Ë eo tako da su s 30. svibnjem 2003.preuz ete ope ra cije i in fra struk tu ra ipo Ë in je se s na do gradn jom na no vistan dard.

U pro sin cu 2001. iz me u Mi ni -star stva ob rane V. Bri ta nije i kon -zor ci ja Fast trax sklopl jen je ugo vorkoj im se bri tan skoj vojs ci stavl jajuna ras po la gan je naj suv re me ni ja inaj ve Êa trans port na vo zi la - ka mi o -ni nos aËi ten ko va. Vrij ed nost pot pi -sa nog ugo vo ra proc jen juje se na290 mi lij una fun ti, a vrij eme tra ja-n ja na 20 go di na.

VOJNA INDUSTRIJA

213. prosinca 2004.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

Igor KARNJU©

PFI - novi model poslovanja

PFI (private finance initiative) se moæe preciznije definirati kao oblik poslovanja javnog sektora nastao u Velikoj

Britaniji u ranim 1990-im godinama kao naËin generiranja novih investicija u relizaciji javnih usluga, a bez

poveÊanja poreza, odnosno javnih rashoda

3. prosinca 2004.22

RATNA MORNARICA

Korvete klase Eilat (Sa’ar 5)

Iz ra el ska rat na mor na ri ca(Tzva Ha ga na L,Yisra el He ylHa,Yan) od svog se na stan ka

suË el ja va la s pot re bom dje lo va-n ja u prio bal nim vo da ma ne pri -j a teljskih dræa va, pro ble mom skoj im se ame ri Ë ka rat na mor na ri -ca suo Ë ila re la tiv no ne dav no. Za -to ne Ëu di da su Iz ra el ci veÊ po-Ë et kom osam des et ih go di na pro -π log stol je Êa raz mi πl jali o na ba viman jeg rat nog bro da ko ji Êe svo-j im kon struk cij skim od li ka ma(nis ka zam jetl ji vost) i iz nim nosnaænim na o ruæan jem mo Êi sa -mo stal no dje lo va ti uz ne prij a -teljsku oba lu re la tiv no da le ko odsvoje ma ti Ë ne lu ke. Od mah je bi -lo jas no da ne po stoji nije danope ra tiv ni rat ni brod ko ji bi upot pu no sti os igu rao iz ra el skepot rebe. Zbog to ga su se ob ra ti liame ri Ë kom bro do gra di li π tu Lit ton

In galls Ship buil ding (sa daNorthrop Grum man Ship Sy stems)da po njiho vim spe ci fi ka cij amaproj ek ti ra i iz gra di u to vrij emenaj na pred ni ji rat ni brod na svi je tu.Re zul tat su kor ve te klase Ei lat,poz na te i pod na zi vom Sa’ar 5. Ko -li ko su dob ro proj ek tan ti oba vi lipo sao go vo ri Ëin je ni ca da su i da -nas to naj suv re me nije fre ga te nasvi je tu.

To i ne Ëu di jer su na brod kra Êiod de ve des et me ta ra ame ri Ë ki pro-j ek tan ti uspje li smjes ti ti to li koopre me i oruæja za bor bu pro tiv ci -l je va u zra ku, na mo ru i is pod nje -ga da se kla sa Ei lat pon ekad na zi -va i dæep nim ra za raË i ma. Uz sve tona krmi je ostavl je no do voljno pro -sto ra za smjeπ taj he li ko pte ra.

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Iako projektirane osamdesetih godina proπlog stoljeÊa izraelske korvete klase Eilat i danas se svrstavaju meu

najsuvremenije ratne brodove svijeta. Toliko su dobre da izraelska ratna mornarica intenzivno pokuπava njihov

broj poveÊati s tri na petPZO raketnisustav Barak

Tomislav JANJIΔ

3. prosinca 2004.

VOJNA POVIJEST

23

Uvremenu nakon dolaska Hit -lera na vlast (1933.) njemaËkivojni i politiËki vrh nastojao je

na svaki moguÊi naËin izigratiodredbe Versajskog ugovora koje susile pobjednice iz I. svjetskog ratanametnule poraæenim silama, meunjima i NjemaËkoj. OdredbamaVersajskog ugovora poraæenojNjemaËkoj nije bilo zabranjeno gra-diti nosaËe zrakoplova. Problem sezapravo sastojao u tome πto jetonaæa bilo koje i bilo kakve klaseratnog broda kumulativno ulazila udopuπteni ukupni deplasman ratnemornarice. Trebalo je izgraditi

odgovarajuÊe plovne jedinice prematehniËkim zahtjevima svog vremenai istodobno “uπtedjeti” od nekolikostotina do nekoliko tisuÊa tona poplovnoj jedinici. Zbog toga tehniËkipodaci vezani za deplasman Ëestosu bili laæirani do krajnjih granicatolerancije.

U zimu 1933./34. godine njemaËkikonstruktori dobili su zadaÊu daotpoËnu s konstruiranjem prvognjemaËkog nosaËa zrakoplova. Dabi od pobjedniËkih sila Antante (za -pravo od Britanije) dobili dopu πte -nje za izgradnju takvog tipa brodaformulirali su konstrukcijske zaht-

jeve koji su bili u granicama“dopuπtenog”. BuduÊi nosaËtrebao je imati deplasman do20 000 tona, brzinu do 33Ëvo ra i mogao bi ponije ti50 - 60 zrakoplova. Takviplanovi su odgovarali britan-skim stratezima koji su do pu -stili izgradnju broda.

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

PorinuÊe Grafa Zeppelina obavljeno je28. prosinca 1938.

Igor SPICIJARIΔ

Graf Zeppelin - njemaËki nosaËzrakoplova iz ll. svjetskog rata

NjemaËka ratna mornarica -Kriegsmarine uπla je u II.svjet ski rat s vrlo ambicioz -nim razvojnim planovima iflot nim programom koji jebio definiran dobro poznatimPlanom Z. Program izgradnjenovih plovnih jedinica sadr -æa vao je kao jednu od naj-vaænijih stavki izgradnjuosam flotnih nosaËa zrako-plova u razdoblju od 1938.-- 1948. godine

Upo ra ba nu kle ar ne en er gije uIra ku ima razmjer no du gu po -vi jest. Po stre vo lu cio nar ni Irak

je joπ πez des et ih go di na po Ë eo gra -di ti svoj nu kle ar ni po ten cij al, to Ë -nije 1963. ka da je s ra dom po Ë eonu kle ar ni re ak tor ko ji su do pre mi liSov je ti i ko ji je sluæio svrsi do 1969.go di ne. Irak je po Ë et kom se dam de -s et ih po ku π ao na ba vi ti nu kle ar ni re -ak tor od Ita lije ko ja je od bi la ira Ë kizahtjev, no 1975. do bi li su po zi ti vanod go vor od Fran cu ske ko ja se po ka -za la spre mnom Ira ku pro da ti nu kle -ar ni re ak tor, prvo bit no na mij en jenci vil noj svrsi a mo gao je po sluæi ti zates ti ran je nu kle ar nih ma te rij ala ipro iz vodn ju obo gaÊ enog ura na.Fran cu zi su re ak tor naz va li Osi rakpo kom bi na ci ji ime na egi pat skogbo ga Osi ri sa i rij eËi Irak, dok je zaIra Ë ane nu kle ar ni re ak tor no sio oz -na ku Tar muz I. Gradn ja re ak to ravrij ed nog 275 mi lij una do la ra po Ë e -la je 1977. go di ne, a os im gradn je iproj ek ti ran ja re ak to ra Fran cu ska jeos igu ra la i tehni Ë ku pot po ru, kao i12 kg ura na-235. Osi rak je imaosna gu 40 MW i po dig nut je u nu -kle ar nom sre di π tu al Tuwa itha, juæ -no od glav nog gra da Bag da da. Re -ak tor se ko ri stio vi so ko o bo gaÊ enimura nom ko ji je po red osta log bio po -do ban za ra zvoj i pro iz vodn ju atom -skog oruæja.

Irak je bio razmjer no ko op era ti vans me u na rod nom zaj ed ni com u po -gle du nad zo ra nad upo ra bom nu -kle ar ne en er gije te od 1969. go di ne

i pot pis nik Spo ra zu ma o zab ra nitrgo vi ne nu kle ar nim ma te rij alom, apo Ë et kom pro gra ma Osi rak 1976.do pu stio je nad zor nad pro gra momin spek to ri ma Meuna rod ne ag en -cije za nu kle ar nu en er giju (IA EA).Posl jedn ja in spek ci ja IA EA obavl je -na je u sij eËn ju 1981., ne du go uo Ëiiz ra el skog zra Ë nog uda ra. Za raz li -ku od Ira ka, iz ra el ski nu kle ar ni po -ten cij ali uglav nom ni su bi li ot kri ve -ni jav no sti ni ti je Iz ra el pot pis nikspo me nu tog Spo ra zu ma.

Na pa sti re ak tor?Mo guÊ nost da ne ka arap ska zem -

l ja stek ne nu kle ar ni po ten cij alpred stavl jala je prvo raz red nu opas -nost za iz ra el sku na cio nal nu si gur -nost, kao i iza zov op stan ku iz ra el -ske dræa ve. Ja Ë an je ira Ë ke voj nemo Êi pot kraj se dam des et ih sa zeb -njom je pro ma tra no u Iz ra elu te bi

uvrπ ten je nu kle ar nog oruæja u po -stoj eÊi ira Ë ki voj ni ar se nal iz te me -l ja iz mij eni lo stra teπ ke od no se naBli skom isto ku. Po Ë et kom osam de -s et ih opa la je ira Ë ka spre mnost nasu radn ju s in spek cij ama IA EA, πtoje potvrdi lo sumnje Tel Avi va da seira Ë ki nu kle ar ni pro gram kreÊe udru gom smje ru. Iz ra el su zab rin ja -va li i bli ski od no si iz meu Ira ka iPa ki sta na, ko ji je u to vrij eme ta ko -er uæur ba no ra dio na svoj oj nu kle -ar noj bom bi i Ëi ja bi tehni Ë ka po -moÊ Ira ku u re a li za ci ji proj ek ta pre -mo sti la ne ko li ko go di na pot reb nihza ra zvoj tak vog am bi ci oz nog cil ja.Uz evπi sve to u ob zir, iz ra el ske oba -v jeπ taj ne sluæbe su pro cij eni le ka kovrij eme pot reb no da Irak do e u po -

s jed nu kle ar nog oruæja va ri ra iz me -u des et i sa mo dvi je go di ne.

Gradn ja re ak to ra Osi rak u al Tu -wa ithi du go je bi la vi so ko ran gi ra nate ma iz ra el ske po li ti ke, la bu ri sti Ë kavla da se uglav nom os lan jala na po -li ti Ë ke me to de u rjeπ en ju pro ble maira Ë kog nu kle ar nog pro gra ma, nodo la skom Li ku da na vlast iz ra el ski

24

DOSSIER

3. prosinca 2004.

Zaboravljene ratne epizode (II)

Hrvoje BARBERIΔ

Izraelski zraËni napad na iraË-ki nuklearni reaktor 1981.

©ezdesetih godina Irak je poËeo graditi svoj nuklearni potencijal, koji je uz francusku pomoÊ rezultirao gradnjom

nuklearnog reaktora Osirak nedaleko od Bagdada. Meutim, iraËke nuklearne ambicije okonËane su prije dovrπet-

ka projekta. Naime, poËetkom lipnja 1981. godine, nekoliko mjeseci prije nego πto je trebao poËeti s ope rativnom

uporabom, nuklearni reaktor bombardirali su izraelski borbeni zrakoplovi

Gradn jare ak to ra

Ia ko su in spek to ri UN-a nakon

Zal jev skog ra ta 1991. go di ne

pro na π li do ka ze ira Ë kih nam -

je ra ra zvo ja nu kle ar nog oruæ -

ja, ni su pro na e ni Ëvrsti do ka -

zi o po stoj an ju pro gra ma prije

1981. go di ne, od no sno do ka -

zi o nam je ri upo rabe Osi ra ka

u voj ne svrhe

od nos pre ma pro ble mu re ak to raOsi rak se mij en ja. No vi iz ra el skipre mij er Men achem Be gin zakl ju -Ë io je da ta ko vaæno pi tan je za na -cio nal nu si gur nost ne smije bi ti pre -pu πte no sluË aju te su iz ra el ske taj nesluæbe veÊ 1979. go di ne iz ve le di -ver ziju na dij elo ve re ak to ra u pro iz -vodn ji na fran cu skom te ri to riju.Nakon πto ira Ë ki nu kle ar ni pro gramti me ipak nije zau stavl jen, je di napre o sta la mo guÊ nost bi lo je uni π ta -van je re ak to ra na ira Ë kom tlu. No,na pad na ira Ë ki te ri to rij po vlaË io jeoz biljne me u na rod no prav ne i voj -ne kon sek ven ce, ukl juË uj uÊi i mo -guÊ nost ira Ë ke od maz de na Iz ra el tesi gur nu osu du na pa da u me u na -rod noj zaj ed ni ci. Joπ jed na Ëin je ni -ca do vo di la je u pi tan je is pla ti vostna pa da na ira Ë ki nu kle ar ni re ak tor

- mi rov ni pro ces s Egip tom. Nai me,po stoj ala je mo guÊ nost da ak ci jaugro zi od no se Iz ra ela s nje go vimnaj teæim arap skim ne prij atel jemEgip tom, ko ji su nakon pot pi si van jaCamp da vid skog spo ra zu ma bi li uuz laz noj pu tan ji.

Iz ra el ska je ak ci ja mo ra la bi ti iz -ve de na prije ne go obo gaÊ eni uranstig ne u pro iz vodn ju u Osi rak, bu -du Êi da bi uni π ten je re ak to ra u ko -j em se pro ces ui ra uran izaz va lo ve -li ku eko lo πku i ljud sku ka ta stro fu tedo ve lo i do nes agle di vih po li ti Ë kihposl je di ca za Iz ra el. Nu kle ar ni re -ak tor Osi rak je prije iz ra el skog zra -Ë nog na pa da u lipnju 1981. veÊ jed -nom bio me tom zra Ë nog na pa da.Os im spo me nu te di ver zije iz ra el -skih taj nih ag ena ta, ko ji su na fran -cu skom tlu uni π ti li kom ponen te re -ak to ra u iz gradn ji, 30. ruj na 1980.tij ekom Ira Ë ko-iran skog ra ta iran ski

je bor be ni zra ko plov ra ke ti rao i la -kπe oπ tet io Osi rak.

Nu kle ar ni duh Bag da da vraÊ ennat rag u bo cu

Iz ra el ski plan eri su de taljno is pla -ni ra li ak ciju uni π ten ja ira Ë kog nu -kle ar nog re ak to ra, za πto su oda bra -ni naj bol ji pi lo ti iz ra el skog rat nogzra ko plov stva. Re ak tor je biolo ci ran ot pri li ke 1100 ki lo me -ta ra zra Ë ne li nije od Iz ra ela,πto je zahtij eva lo du gi let pre -ko ne prij ateljskog te ri to ri ja.Sku pi na od osam iz ra el skihzra ko plo va F-16, na mij en je -nih za uni π ten je cil ja, i πestlet je li ca F-15, koje su im tre -ba li pruæi ti zra Ë nu pot po ru,uz let je la je 7. lipnja 1981. u15,55 po lo kal nom vre me nu izzra Ë ne ba ze Et zion na ju guIz ra ela. Nakon ni skog le tazra Ë nim pro sto rima Jor da na i Sau -dij ske Ara bije, ka ko bi izbje gli ra da -re arap skih ze mal ja, iz ra el ski zra ko -plo vi u po pod nev nim sa ti ma dos eg -nu li su me tu. Nakon iden ti fi ka cijecil ja, u 17,55 sa ti prvi iz ra el ski zra -ko plov ra ke ti rao je nu kle ar ni re ak -tor, nakon Ëe ga je cilj bom bar di ra lopre o sta lih se dam F-16. Ira Ë ka pro -tuz ra Ë na ob ra na bi la je za teË e nana pa dom i nije sti gla pra vo dob nore a gi ra ti te je u sa mo osam des et se -kun di re ak tor Osi rak uni π ten.

Iz ra el ski zra Ë ni na pad imao je sa -mo jed nu ærtvu - æi vot je iz gu bio

fran cu ski tehni Ë ar ko ji je ra dio naodræa van ju. Vi je sti o iz ra el skom na -pa du na ira Ë ki re ak tor Osi rak ob -javl jene su u me dij ima tek 24 sa tanakon πto je na pad iz ve den, a za -niml ji vo je da je Irak tek ta da priz -nao da se na pad do go dio. Iz ra el skavoj ska je s do zom iro nije priop Êi lada je na pa dom “nu kle ar ni duh Bag -

da da vraÊ en nat rag u bo cu”. Sa -svim oË e ki va no, iz ra el ska ak ci janai πla je na oπ tre re ak cije u inoz em -stvu a na pad je osu di lo i Vi jeÊe si -gur no sti Uj edin je nih na ro da uzsud je lo van je gla sa Ëvrstog iz ra el -skog sa vez ni ka, Sje din je nih Dræa va.Iz ra elu, ko ji je i sam vrij ed no ra diona svom nu kle ar nom pro gra mu, u

me u na rod noj su jav no sti zam je ra -na dvos tru ka mje ri la.

Re ak tor Osi rak je u iz ra el skomzra Ë nom na pa du u pot pu no sti uni π -ten. Gu bi tak re ak to ra je znaË io te -æak uda rac ira Ë kom nu kle ar nompro gra mu od koj eg se Irak ni ka danije u pot pu no sti opo ra vio. Una toËto me, Sa dam Hus ein nije nam je ra -vao odu sta ti od nu kle ar nog pro gra -ma te je zat raæe no od Fran cu ske daob no vi re ak tor. Ira Ë ki zahtjev za ob -no vom Osi ra ka fran cu ska vla da jeisprva pri h va ti la, no Pa riz se ka snijepo vlaËi.

Mjes to na koj em se nu kle ar ni re -ak tor na la zio za tvo re no je nakonna pa da te se i dal je na la zi lo podnad zo rom in spek to ra IA EA. Ia ko suin spek to ri UN-a nakon Zal jev skogra ta 1991. go di ne pro na π li do ka zeira Ë kih nam je ra ra zvo ja nu kle ar nogoruæja, ni su pro na e ni Ëvrsti do ka zio po stoj an ju pro gra ma prije 1981.go di ne, od no sno do ka zi o nam je riupo rabe Osi ra ka u voj ne svrhe. Ia koiz van funk cije, ira Ë ki re ak tor Osi rakje tij ekom Zal jev skog ra ta tre Êi putbio me ta zra Ë nog na pa da. An glo a -me ri Ë kom in va zi jom Ira ka 2003. go -di ne ira Ë kom nu kle ar nom pro gra muu pot pu no sti je do π ao kraj.

253. prosinca 2004.

DOSSIER

Po gled na re ak tor kroz kok pit iz ra el skog zra ko plo va

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Sa dam Hus ein s fran cu skim struËn ja ci ma upos je tu Osi ra ku

Nu kle ar ni re ak tor de ve des et ih go di na

INFOKUTAK

26

VREMEPLOV

Liturgijska Ëitanja ove nedjelje uËinit Êe nam se moædatrp kim za vrijeme DoπaπÊa u kojem se sada nalazimo jerporuka je nedvosmislena - prekinimo sa svojim loπim dje-lima i zapoËnimo se ponaπati u skladu s dostojanstvom nakoje smo miloπÊu Boæjom pozvani. DoπaπÊe nije nekaidila, kao πto nije idila ni BoæiÊ na koji nas pripravlja.Vrijeme je to crkvene zajednice - i svakoga pojedinca unjoj - odrasle u vjeri, koja se æeli suoËiti s radikalnim zaht-jevima rijeËi Onoga koji je postao »ovjekom za naπe spa -senje i koji Êe doÊi suditi naπ æivot. Zato je potreban dobari sveobuhvatan ispit savjesti, kao i ponizno prizna nje gri-jeha pred Bogom. DoπaπÊe je za to na poseban naËin prik-ladno vrijeme. Ne moæe se stalno odgaati taj milosni tre -nutak susreta s Bogom, radikalno oËiπÊenje i preobraæajsrca. “Pripraviti put Gospodinu, poravnati mu staze” i“ob ratit’ se” znaËi predati se Bogu, postati stvarni nje go -vim vlasniπtvom i osloboditi se svakoga drugog vlasniπtvanad sobom. I jedino u tome nema izuzetaka jer nit ko odnas nije unaprijed zaπtiÊen od suda πto Êe ga izvesti Gos -podin kad drugi put doe!

Æeljko STIPANOVIΔ

7. prosinca 1941. Napad na Pearl HarborJapan je godinama æelio postati apsolutnivladar na Dalekom istoku. U tome su musmetale europske kolonijalne sile, Fran cus -ka i Velika Britanija, koje su dræale u posje-du Indokinu i Malaju, te SAD, Ëiji su bili Fili -pini. Japan je napredovao i proπirivao svoju

satelitsku dræavu Mandæuko na raËun Kine, stajuÊi uz bok europ-skim totalita ris tiËkim reæimima. Æelio je u potpunosti provestinovi poredak na Dalekom istoku i izgurati “uljeze”. Razvoj rata uEuropi i nemije πanje SSSR-a u dalekoistoËno pitanje u mno-gome su olakπali japansku ekspanziju. Nakon dolaska generalaHidekija Tojoa na premijersku poziciju, u listopadu 1941., briælji-vo je proveden plan napada na SAD. Tojo je bio svjestan amer-iËke vojne nadmoÊi i æelio je uhvatiti diva na spavanju. Kako sekasnije pokazalo, Amerikanci su i oËekivali napad, ali ne naonom mjestu gdje se dogodio. Havajsko otoËje, 4 tisuÊe kilo-metara udaljeno od ameriË kog kopna, bilo je najvaænija pacifiË-ka baza SAD-a. Japanski napad u nedjeljno jutro 7. prosinca1941. postigao je sve ono πto je Tojo priæeljkivao. Uhvatio je naspavanju ameriËke izvidnike i protuzraËnu obranu te uniπtio πestod osam bojnih brodova i tri razaraËa te mnoπtvo ostalih brodo-va i aviona. Poginulo je 2400 ame riËkih vojnika, a borbenasposobnost ameriËke flote bila je one sposobljena za neko vri-jeme. Istoga dana Japan je napao Fi lipine, a veÊ sljedeÊe jutroameriË ki Kongres objavio je ulazak SAD-a u rat.

9. prosinca 1594. Roen πvedski kralj Gustav II. AdolfGodine 1611. naslijedio je svoga oca Karla IX. i suspjehom zavrπio ratove protiv Danske, Polj ske iRusije. Tim uspjesima osigurao je ©ved skoj do -minaciju na BaltiËkom moru, a dræav noj blagajnibogate prihode od luËkih carina. Godine 1630.uπao je u Trideseto godiπnji rat kako bi spri jeËioprodor Habsburgovaca prema BaltiËkom moru i

pobjedu katoliËke protureformacije te da proπiri πved sku vlast uNjemaËkoj. Pobijedio je u bitkama kod Brei ten felda i Raina, alije u bici kod Lützena poginuo. Njegov lik i æivot postali su pred-met mnogih knjiæevnih i likovnih djela.

Animirana komedija u Domu HV-a U organizaciji Odjela za kulturno-druπtvene djelatnostiSluæbe za odnose s javnoπÊu i informiranje MORH-a uDomu HV-a “Zvo nimir” 4. prosinca u 18,30 sa ti bit Êeprojekcija animirane komedije SHREK 2, sinkroniziranena hrvatski jezik. Glasove su posudili Vedran Mlikota iRenata Sabljak, a film traje 92 min.Besplatne ulaznice mogu se re zervirati od 29. studenoga,iskljuËivo od 10 do 12 sati u Odjelu za kulturno-druπt ve -ne djelatnosti, Stan Ëi Êe va 6, tel./fax: 68-935.

Izloæba slika u galeriji MORH-a U galeriji “Zvonimir” otvorena je izloæba slika dvijuakademskih slikarica iz Zagreba, Vendi Babeli i KoraljkePolaËke. Na izloæbi pod nazivom UPDATE & PAINTautorice su izloæile recentne radove nastale u zadnjedvije godine, tehnike ulje na plat nu, odnosno kombini-rane tehnike na platnu. Izloæba se moæe razgledati do 13.prosinca, radnim danom od 11 do 18 i subotom od 10 do12 sati. Ulaz slobodan.

Misa u kapeli Vojnog ordinarijataU kapeli Vojnog ordinarijata na Ksaveru u Zagrebu ned-jeljom i blagdanom s poËetkom u 11 sati redovito se slavisveta misa za vjernike Vojne biskupije, a kapela je otvore-na i za ostale vjernike.

SLOVO DUHOVNOSTI

3. prosinca 2004.

Brojna su svjedoËenja ratnih doga anja uHrvatskoj, a o bitci za Vukovar, njegovomrazaranju i ærtvama do sada je izaπlacijela biblioteka knjiga. Sada je pred na -ma knjiga maarskog autora roenog iformiranog u Vojvodini Sándora Majo ro saizdana u Budimpeπ ti i nagraena ove go -dine prestiænom maarskom dræav nomnag ra dom “Jozef Atilla”. Izaπla je u prije vodu Xénie Detoni, spogovorom Ive ©krabala u izdanju ArTresora. To je roman oratu u Hrvatskoj, kojemu opsada Vukovara nije neposrednopopriπte zbivanja, ali ima sudbonosnu ulogu u æivotu glavno-ga junaka. Prisilno mobiliziran, pripadnik maarske manjine uBaËkoj, glavni lik András Mohálsi (alter ego pisca) ne æelisudjelovati u ratu pa bjeæi u Budim peπ tu, ali usporedo priËa idrugu, moguÊu razinu dogaanja - da su ga uspjeli uhvatiti is drugim sunarodnjacima poslati na bojiπnicu kod Vukovara,gdje je vidio i do æivio strahote s kojima se jedva uspjeva nosi-ti na javi bu dim peπtanske civilizacije u kojoj pokuπava pohva -tati konce i od rediti pravac svog buduÊeg æivota. Ta dvos tru -ka, intelektualno zahtjevna priËa oblik je piπËeve apo krif neautobiografije, jer u stvarnosti au tor nikada nije bio ni nakak vom bojiπtu. Kroz priËu o bojiπtu kod Vukovara, pokuπajubi je ga s njega, zvjer stvima koja je autor u svojoj maπti vidio,a koja su inspi ri rana stvarnim do gaajima u ratu, autor se od -re dio prema cijelom Domovin skom ratu. Treba pohvaliti aæur -nost hrvatskog izdavaËa i izraziti zadovoljstvo πto su naπastradanja u ovome ratu prepoznana u svom uæasu i πto sudobila svjedoka i u inozemnoj li teraturi.

Lidija BOGI©IΔ

Nedjelja, 5. prosinca

BIBLIOTEKA

Sándor Majoros: “Umrijeti kod Vukovara”, ArTresor, Zagreb, 2004.

leonriz@net.hr

3. prosinca 2004.

WEB INFOMILITARIA

27

Site njemaËke zrakoplov -ne baze Ramstein sva-kako je zanimljiv ne sa -

mo zbog relativne blizine Hr-vatskoj, ne go i stoga jer je tabaza unatrag nekoliko godinajedna od najaktivnijih ameriË -kih zrakoplov nih baza u svije-tu. Narav no, upravo zbog togaπto u njoj æivi i radi veÊi brojAmeri ka na ca (ali i vojnika dru -

gih dræava, po put Kanaana, Norveæana, Francuza, Brita -na ca...) i stra nica je izvrsno napravljena i puna informacija.Vrlo zanimljiv dio sitea je onaj posveÊen vijestima i novos-tima (News & Information). Pod tim linkom ne samo da senalazi niz podstranica i linkova prema srodnim stranicama,nego i vijesti sa slikama (USAFE News) u dobroj i prihvat -ljivoj rezoluciji. Naravno, i postrojbe 435th Air Base Wing i86th Airlift Wing imaju svoje linkove i ako vas zanima kak-va informacija o njihovim djelatnostima ili sastavu tamoÊete ih pronaÊi.Na kraju, kao zanimljivost spomenimo i da pod linkom En -tertaintment postoji i link na sluæbenu stranicu njemaËkogprvoligaπa Kaiserslauterna. Bez obzira na sve, i mjesto uko jem je zrakoplovna baza i na broj Nijemaca koji u njoj ra -de, ipak je malo nebiËno da takav link postoji na sluæbenojstranici baze. No, bolje i s tim linkom, nego bez nekolikodrugih...

Ivan BELINEC

1. Originalno ime irske metropole Dublina je:A Baile Atha CliathB Billy Anthony CliveC Dublin Cliath

2.Irski ustanak kojim je ostvarena neovisnost poËeo je godine:A 1899. B 1916. C 1945.

3. Jedan od simbola Irske je biljka:A javorB hrastC djetelina

4. ZahvaljujuÊi brzom ekonomskomnapretku, novi nadimak Irske je:A Keltski lavB Keltski tigarC Keltska pantera

5. Svetac zaπtitnik Irske i Iraca je:A JosipB PatrikC Pavao

www.ramstein.af.mil

Pri ka za ni do Ë a snik ame ri Ë kihma ri na ca iz vre me na II. svjet -skog ra ta na za sluæe ni od mor

od la zi u odo ri ko ja u mno gim svoj imdij elo vi ma vi πe na li kuje ci vil nom,ne go li voj nom odij elu. Da je rij eË ovoj noj vje trov ki, svje do Ëe sa mo oz na -ka Ëi na i oz na ka pu kov nij ske pri pad -no sti na na dlak ti ci lij eve ru ke; ina Ëese, baπ kao i hla Ëe (po pu lar no zvaneslacks) moæe sma tra ti obiË nom gra -an skom od je Êom. U ru ci mu jeprim je rak Ëa so pi sa Yank ko ji se zapri pad ni ke ame ri Ë ke voj ske na pa fi -ci Ë kim boj iπ ni ca ma ti skao u Au stra li -ji, a svoju osob nu prtlja gu no si u po -seb no skroj enoj vre Êi ko ja se moæedræa ti do dat nim dij elom odo re i no si oz na ku po stroj beu koj oj poj edi nac sluæi, po naj ËeπÊe nje go vo ime i pre -zi me i da ka ko - am blem ma ri na ca.

U vre me nu nakon II. svjet skog ra tama rin ci Êe na gla va ma po naj ËeπÊe no -si ti ka ci ge prekri vene ma skir nim plat -nom, a odo re Êe u zna toj mje ri bi tipre ra ene i usa vrπ ene. Gra na te Êe no -si ti ob jeπ ene o po seb ni poj as, a pri ko p -Ë at Êe im i ku tije za strel ji vo. Os imstrel ji vom, ma rin ci Êe bi ti opskrblje nii ku tij icom za prvu po moÊ, a na ru ka -ma Êe naj ÊeπÊe no si ti ruË ni sat

MIL.W-46374A ko ji je pro iz vo di la tvrtka Bel rus ili paksat Ha mil ton, s re me nË i Êi ma iz ra e ni ma od tka ni ne.

Na no ga ma Êe ima ti Ëiz me po seb no pri la go ene zadje lo van ja u trop skim uv jet ima. Bit Êe to mo del s veÊugra e nim kal ja Ë a ma (Fi eld Com bat Bo ots) ko ji Êe svre me nom po sta ti le gen dom.

U stan dar dnu opre mu ame ri Ë kog ma rin ca pot kraj ra -ta val ja ub roj iti i po ma lo ne ou bi Ë aj en in stru ment, tzv.“kli zi me tar” koj im se mje rio na gib te re na, a ko ji se Ëu -vao u koænoj ku tij ici sliË noj no vË ani ku za si tniπ, kak vei da nas ra do no si mo. Kli zi met ri su u pra vi lu bi li dje lotvrtke Wu ischpard iz New Yor ka ko ja ih je pro iz vo di lapo seb no za (U)ni ted (S)ta tes (M)ari ne (C)orps.

Dio opre me bio je i dæep ni noæiÊ (All Me tal 4 Bla deUti li ty Poc ket Kni fe) ko ji je uve li ke na lik onom koj egda nas poz na mo pod na zi vom πvi car ski voj ni noæ. ToznaËi da os im sjeË i va ima i do dat ke za otva ran je kon -zer vi, odvi jaË, va di Ë ep i sl. Dok su da na πn ji πvi car skinoæe vi crvene boje s is tak nu tim bij elim kriæem (πvi car -ska za sta va !), ame ri Ë ki je noæiÊ bio sreb rne boje.

Ju ri ca MI LE TIΔ

Sve za marinca

KVIZ

Rje

πenj

e: 1

a;2b

;3c;

4b,5

b

www.hrvatski-vojnik.hr