�� ��������� ��� ����� ��� �

��������� �� ��������� ��

Jedan od ključnih stručnjaka kad je u pitanju zaštita, ali i promocija proizvodnje i potrošnje

Kako je Hrvatska po

u bitci za – hrvatskiNakon neobjašnjivo duge

prilagodbe od godinu i pol dana,

ili možda sasvim prozaične jer

trebalo se riješiti zaliha »no

name« meda koje su proizilazile

iz pojedinih ugovora, konačno je

postalo obvezatno navesti države

meda iz kojih oni dolaze na

police hrvatskih trgovina

Edi PRODAN

Prvog dana 2019. go-dine na snagu je ko-načno stupila potpu-na primjena Pravil-

nika o Izmjenama Pravil-nika o medu donesenog jošu svibnju 2017. godine štoće, sasvim sigurno, prou-zročiti tektonske promjenena hrvatskom tržištu me-da. Nakon neobjašn j i voduge prilagodbe od godinui pol dana, ili možda sas-vim prozaične jer trebalose riješiti zaliha »no name«meda koje su proizilazile izpojedinih ugovora, konač-no je postalo obvezatnonavesti države meda iz koj-ih oni dolaze na police hr-vatskih trgovina. Sva k a k o,radi li se o mješavinama –obavezno je navođenje svihzemalja porijekla. Mada,ova obaveza primjene pra-vilnika na prvi pogled djelu-je apsurdno: pa zemlje pori-jekla pojedinih predmeta –gaća, čarapa, papuča, teni-sica, metli, krpa i sličnihproizvoda koje jako teškomožemo smatrati prehram-benim artiklima, još i manjeprehrambenim artiklima skojima između ostalog po-pravljamo svoje zdravstve-no stanje, oduvijek smoznali, meda ne?! Zbog čega?Razloga je niz, neki idu uzonu klasičnih »mućki«,n a j va žniji je vjerojatno ipakpsihološke prirode: povje-renje hrvatskih kupaca prijei iznad svega usmjereno jeprema hrvatskom medu.Kad bi se na teglici, staklen-ci našlo porijeklo meda izneke od država u koje ne-mamo povjerenja, med biostao neprodan. Pa se tako,a pojedini su lobisti ionakou Hrvatskoj jači od drža vesame, odlučilo da – med ne-ma obavezu navođenja dr-žave u kojoj je nastao!

– Ova izmjena zakonskogstandarda ima za hrvatskepčelare, ali dakako i za hr-vatske potrošače iznimanznačaj. Njome je naime osi-gurano da se podrijetlo me-da više ne skriva od potro-šača što ujedno smatram ivelikom pobjedom hrvat-

skih potrošača i hrvatskogpčelarskog sektora. Ono štoje također jako važno, amožda prolazi izvan fokusahrvatskih potrošača meda,je stavljanje izvan snageizraza »pekarski med«, koje-mu je sada dana jasna ozna-ka »meda za industrijskuuporabu«. Uostalom, svimanam je poznato kako on niš-ta drugo i nije, naglasio namje u razgovoru o »medenimpromjenama« koje su ovihdana nastupile jedan od nj-ihovih inicijatora i kreatora,dr. Dražen Lušić s Katedreza Zdravstvenu ekologiju nariječkom Medicinskom fa-kultetu te član Hrvatskeudruge senzorskih analiti-čara meda, ili bez navo-đenja funkcija – jedan odključnih ljudi u Hrvatskojkad je u pitanju zaštita, ali ipromocija proizvodnje i po-t ro šnje hrvatskog meda.

Kaos na tržištu

Ono što možda nije vidlji-vo na prvi pogled, činjenicaje da je »bitka za hrvatskimed« izvojevana konsenzu-som stručnjaka i praktično –čitavog naroda. Drugim rije-čima, ovo je pobjeda civil-nog sektora koji je zakono-davstvo natjerao na izmjenezakonskog standarda što jedozvoljavao kaos na tržištumeda. Kaos koji je dakakopogodovao kojekakvimuvoznicima koječega što sena privlačnim etiketama na-zivalo medom. Nacionalnipredstavnik hrvatskih pče-larskih udruga – Hr vatskipčelarski savez – HPS je per-manentnim ukazivanjem napotrebu za izmjenama i upi-rao prema ovom rješenju.Njegovim upornim zala-ganjem, mada moramo bitiiskreni i istaknuti kako jeHPS na svojoj strani osimproizvođača meda imao i vi-še od četiri milijuna poten-cijalnih potrošača koji su ubitki za med potisnuli svesvoje ideološke razlike, doš-lo je do konsenzusa kao i doformalnog prihvaćanja iz-mjena pravilnika od stranesvih zainteresiranih dionikaproizvodnje i trgovine me-dom na hrvatskom tržištu.

– Inicijativa i zahtjevi Hr-

DDDRRR... DDDRRRAAAŽŽŽEEENNN

LLLUUUŠŠŠIIIĆĆĆ

ooodddzzzuuujjjaaalllooo

mmmeeedddeeennniiimmm

ppprrreeevvvaaarrraaammmaaa

Potrošač mora imati

potpunu informaciju

o hrani koju kupuje –

Dražen Lušić

�����������

��������� ��� ����� ��� � ��

��������� �� ��������� ��

domaćeg meda o zakonskim promjenama od 1. siječnja 2019.

obijedila

i medvatskog pčelarskog savezaza ovim izmjenama bili sudoista opravdani i u potpu-nosti u svrhu zaštite intere-sa domaćeg potrošača. Pri-tom, argumentacije svaka-ko nije nedostajalo i borbanije bila laka. Jedna od bolj-ih ilustracije što se događalojeste legendarna izjava biv-šeg dopredsjednika Hrvat-skog pčelarskog saveza Iva-na Mravka prilikom raspra-ve na jednoj od sjednica na-cionalnog povjerenstva zadonošenje izmjena Pravilni-ka o medu – »pa na cipela-ma mora pisati odakle dola-ze, a na tegli meda ne mo-ra!« Veliku je ulogu odigrao istatus Hrvatske pčele kaoslužbenog glasila Hrvatskogpčelarskog saveza koja svakimjesec dolazi na adrese ti-suća i tisuća hrvatskih pče-lara, a koja je permanentnoiznosila argumentaciju ka-ko je prijašnje stanje biloneodrživo i nadasve štetno– kako po hrvatske pčelare,tako i po domaće potroša č e,navodi Lušić.

Ukus potrošača

A sad selimo na police.Jasno je kako trgovci od po-četka siječnja moraju jakovoditi računa o ispravnomnavođenju podrijetla, ali i oukusu hrvatskih potrošača.Rekli smo kad je med u pi-tanju preferencije potrošačasu izrazito na strani hrvat-skog meda. Teško je naći ne-ki drugi proizvod koji imatoliku međusobnu privlač-nost. Jer osim navođenja ze-mlje porijekla, na scenu stu-paju i druge mjere koje sepoduzimaju od strane Hr-vatskog pčelarskog saveza ucilju punog vrednovanja me-da iz hrvatske proizvodnje.

– Ni u kojem slučaju nijesporna legitimnost uvozajeftinog, stranog meda u Li-jepu Našu. Niti se dovodi upitanje kvaliteta takvog me-da. Uostalom, to je dugogo-dišnja praksa naše uvoznoorijentirane države i zakon-ski je potpuno legalno. Ta-kođer je i u skladu s norma-ma tržišne utakmice. Noako se želi reći kako se radi

o poštenoj tržišnoj utakmi-ci, onda se ta utakmica mo-ra bazirati na prehrambe-nom proizvodu koji ima jas-no i jednoznačno označenuzemlju podrijetla. Pa na vo-lju narodu da bira! Potrošačmora imati potpunu infor-maciju o hrani koju kupuje.Št ov i še, to je vrlo jasnoodređeno i hrvatskim Zako-nom o informiranju potro-šača o hrani, donesenimupravo temeljem UredbeEU o informiranju potroša-ča o hrani, jasan je Lušić.

Zašto se čekalo?

Ali je zato opravdano pos-taviti pitanje: što se čekalo,zašto se kod meda to nije iranije napravilo? Kako je tosada konačno zakonski osi-gurano, u ovom trenutku os-taje samo na upravnim tijeli-ma države, poglavito Minis-tarstva poljoprivrede hoće lise i kako, osigurati pošt i va n j enapravljenih izmjena zakon-skih odredbi označavanja.Hrvatski pčelarski savez ćesvakako budnim okom pro-matrati razvoj situacije.

– Kako bi se još više istak-nula briga pčelara za intere-se svojih potrošača, ističem iprogram nacionalne sta-klenke za med hrvatskog po-drijetla. Taj program se ak-tivno provodi, opet kao re-zultat inicijative Hrvatskogpčelarskog saveza, a sve u ci-lju osiguranja tržišnog statu-sa meda podrijetlom iz Hr-vatske. S njime pod ruku idejačanje pozicioniranja pro-grama zaštite oznaka izvor-nosti odnosno zemljopisnogpodrijetla hrvatskih medo-va. Osim toga treba naglasitii još rigoroznije procedurekojima se osigurava podrije-tlo meda proizvedenog uHrvatskoj kao što je postu-pak certifikacije u ekološkojpoljoprivrednoj proizvodnjikojim se stječe pravo na ko-r ištenje oznake ekološkogproizvoda, naglašava Lušić.

Zakonske su promjenedakle konačno tu. Hrvatskipčelarski savez je pokazaoodlučnost u nastupu i uklo-pljenost u osnovnu premisueuropskog tržišta – zaštitup o t ro šača. Dao je prijedlogei definirao neke od proce-dura koje bi trebale doprini-jeti cjelovitom uređenjusustava. Ono što je dobro,HPS se aktivno uključio i unjihovu provedbu.

Ono što nije ni u kojemslučaju manje važno činjeni-ca je kako ne samo da će»odzvoniti« špekulativnimuvozničkim navikama kojesu od uvoznih medova imalivelike zarade, nego će taj za-kon utjecati i na porastproizvodnje meda u Hrvat-skoj. Proizvodnja meda je

naime naglašeno posao ma-lih poduzetnika. Danas je natržištu aktivno nešto više odosam tisuća pčelara. S obzi-rom na to da ih se ovimpromjenama stavlja u ravno-pravniji položaj, za očekivatije kako će se u tom sektorutakođer otvoriti tržište radnesnage. Da će dio ljudi koji suizgubili posao u tvrtkamakoje je ili pregazilo vrijemepa je za njihovim proizvodi-ma prestala potreba ili ih je»potaracala« hrvatska tajku-nizacija, u »mednom sekto-ru« pronaći svoj novi posao.Ka žu k tome kako pčelarstvoi – smiruje živce. Hrvatskoj jei to, a vidljivo je bilo koliko su»živci tanki« i nedavno u Sa-boru, jako potrebno.

Medena pobjeda

Ono na čemu ne bi nakonove medene pobjede nikakosmio stati hrvatski civilnisektor, nastavak je borbe udrugim granama domaćepoljoprivrede. Ili kako je re-kao Lušić – nitko nema bašništa protiv uvoznih proiz-

voda, ali ima protiv dozvo-ljavanja da nekvaliteta pre-plavljuje police i to pod is-tim uvjetima kao i, u pravi-lu, kvalitetniji hrvatskiproizvodi. Ministar poljo-privrede Tomislav Tolušić jesvojedobno, kad je bila ak-tualna »afera salmonela«, usektoru stočarske proizvod-nje i mesne industrije, vrloenergično najavljivao korje-nite promjene. Za nadati sekako će se i on nanovo akti-virati u tom pravcu, kako ćenaprosto pobjednička bitkaza med prouzročiti ne samospomenute tektonskepromjene u pčelarstvu negoi u cjelokupnoj hrvatskojpoljoprivredi. Što se tičeVlade i samog resornog mi-nistra u toj bitki se ne treba-ju bojati stranačkih podjela,ne moraju nikom podilaziti:na njihovoj je strani sasvimsigurno više od četiri miliju-na stanovnika Hrvatske.Nekih 99 posto. Preostali sudio – uvozničkog lobija. Kadje med u pitanju – značajnopoljuljanog.

Prema potrebi

Zakonskim izmjenama stavlja se van snage kontroverzna

formulacija određivanja podrijetla meda ako med potječe iz

više od jedne države članice EU-a ili treće zemlje,

navođenje zemalja podrijetla se može zamijeniti jednim od

sljedećih izraza, »Prema potrebi«: »mješavina meda iz EU-

a«, »mješavina meda koji nije iz EU-a«, odnosno

»mješavina meda iz EU-a i meda koji nije iz EU-a«.

– Izraz »prema potrebi« u službenoj hrvatskoj verziji

Pravilnika o medu, rezultat vrlo »širokog« shvaćanja

originalnog termina koji se koristi u europskoj Direktivi o

medu – »as appropriate« (kako je prikladno). Na taj je

način omogućeno da »prema potrebi«, u primjeni na

hrvatskom tržištu postane više pravilo nego iznimka, a

ono maglovito opisivanje podrijetla meda – eufemizam

za nenavođenje, naglašava Lušić.

Lani – eksplozija uvoza

Zadnja pobjeda uvozničkog lobija sastoji se od toga

da je zadnji stavak predmetnih izmjena Pravilnika o

medu dozvolio da se medovi označen po prijašnjim

pravilima, stavljeni na tržište do 31. prosinca 2018.

godine, mogu nalaziti na tržištu do isteka zaliha.

– Vjerojatno upravo u tome leži razlog pojačanog

uvoza jeftinog meda u Republiku Hrvatsku. I to baš u

periodu od donošenja predmetnih izmjena Pravilnika o

medu pa do njegove pune primjene. Prema raspoloživim

podacima, evidentno je kako je hrvatsko tržište trenutno

preplavljeno medom inozemnog podrijetla. Uostalom,

dovoljno je samo prošetati po supermarketima i

pogledati etikete medova koji se tamo nude, ističe Lušić.

Konkretno, u prvih devet mjeseci 2017. godine u

Hrvatsku je uvezeno 990 tona meda. A gle čuda – u

istom razdoblju 2018. čak 1.500 tona! S druge strane,

standardna proizvodnja meda od strane hrvatskih

proizvođača je oko 8.500 tona godišnje.

No, neka je tako, neka se te zalihe iščiste. Ne treba

nikom stvarati nepotrebne gubitke. Neka se i taj med

iščisti s polica, Ne bude li »išao«, spustit će mu se cijena.

pa će se konačno, po svemu sudeći u drugoj polovici ove

godne konačno vidjeti efekti primjene zakona.

�Nitko nema baš

ništa protiv

uvoznih proizvoda, ali

ima protiv dopuštanja

da nekvaliteta

preplavljuje police i to

pod istim uvjetima kao

i, u pravilu, kvalitetniji

hrvatski proizvodi

Dražen Lušić

Med hrvatskih

pčelinjaka

�������������

�������

������

NA DNU

IVAN MIŠKOVIĆ