Jednogodisnja Malina

Embed Size (px)

Citation preview

  • visokobunaste borovnice

    TEHNOLOGIJA UZGOJA

    sjeverne visokobunaste borovnice

    jednogodinjih sorti maline - p r i r u n i k -

    Kurtovi M., Malievi A.

  • 2

    T E H N O L O G I J A U Z G O J A

    JEDNOGODINJIH SORTI MALINE

    - p r i r u n i k -

    Autori:

    Prof. dr Mirsad Kurtovi Dipl. ing. Adnan Malievi

    Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo

    Izdava:

    CARITAS Gorade

    Tira:

    200 primjeraka

    Sarajevo, decembar 2008 godine

  • 3

    U V O D Prema grai ploda maline i borovnice spadaju u skupinu jagodastog voa, u koju se pored istih jo ubrajaju: jagode, kupine, ribizle, brusnice, ogrozdi, te hibridi navedenih kultura. Pored ove, generalne, postoji i detaljnija podjela, koja se definie u okviru svake podgrupe, na razliite vrste, ili tipove unutar iste. Tako se grupa jagoda dijeli na dvije podgrupe, i to: jednorodne i vierodne, odnosno mjesearke. Dominatno u komercijalnoj proizvodnji, kako za sezonsku, tako i za izvansezonsku produkciju, susreu se jednorodne sorte jagode (Arosa, Maja, Miss, Clery i dr.), mada posljednjih godina znaajno mjesto u okviru iste pripada i kultivarima iz podgrupe mjesearki (Seas cape, Diamante, Evie i dr.).

    Kupine se prema plodonoenju dijele na jednogodinje i dvogodinje. Dvogodinje (Jumbo, Loch Ness, Navaho i dr.) su uglavnom zastupljene u komercijalnoj proizvodnji, dok su jednogodinje (Prime Jan i Prime Jim) nastale selekcijskim programima posljednjih godina, i trenutno prolaze inicijalnu fazu uvoenja u masovniju proizvodnju. Sorte dvogodinjeg tipa kupine tokom prve godine emituju vegetativni rast, a naredne plodonose, dok jednogodinje odmah tokom prve godine donose rod. Jednogodinje i dvogodinje kupine se naravno razlikuju i po sistemu uzgoja.

    Ribizle se u odnosu na boju ploda dijele na: crvene (Rovada, Rolan, Detvan, Jonkeers Van Tets i dr.) crne (Ben Lemond, Ben Sarek, Ometa i dr.) i bijele (Blanka, White Imperial i dr.); iako posljednjih godina postoje i odreeni genotipovi koji imaju purpurno i pink obojenu pokoicu ploda.

    Slika 1. Plodovi: pink, bijele, crvene i crne ribizle (s lijeva na desno)

  • 4

    Razliita je i namjena upotrebe njihovih plodova. Tako se crvene i bijele ribizle dominantno uzgajaju za svjeu potronju, dok crne za industriju, preteno kao bojadiser za razliite tipove preraevina. Pored boje i namjene plodova, ribizle se jo razlikuju i po sistemu uzgoja, te se crvena ribizla gaji u sistemu vitkog jedno, dvo i troosovinskog vretena, a crna dominantno u grmovima. Ogrozdi se prema porijeklu dijele na ameriki (Captivator, Pixwell i dr.) i evropski (Hinomaki crveni i uti, Invicta i dr.) tip, izmeu kojih postoje ogromne razlike. Po boji ploda isti se dijeli na plavi ili crveneii bijeli ili zeleni.

    Slika 2. Evropski (lijevo) i ameriki (desno) tip ogrozda

    Brusnice se dijele na krupnoplodnu, sitnoplodnu i sjevernu planinsku brusnicu. U komercijalnoj proizvodnji uglavnom se dominantno susree krupnoplodna brusnica (Early black, Franklin, Searles i dr.), dok se sjeverna planinska brusnica, poznata kao lingonberi (Ida, Koralle, Red Pearl i dr.), uglavnom na tritu nalazi sakupljena iz prirodnih populacija. Iste se pored veliine ploda razlikuju i po zahtjevima spram uzgoja.

    Slika 3. Sjeverna planinska (lijevo) i krupnoplodna (desno) brusnica

  • 5

    Od hibrida jagodastog voa posebno se istiu oni izmeu maline i kupine, i to: tajberi, loganberi, bojsenberi, zatim oni izmeu ribizli i ogrozda kakav je josta.

    Slika 4. Josta hibrid ribizle i ogrozda

    U odnosu na aspekt koji se posmatra (trite, kultivacija, morfologija, pogodnost za odreena podruja uzgoja i dr.) postoje razliite podjele meu borovnicama. Jedna od najuobiajenijih u praksi jeste generalna, ona prema kojoj se iste dijele na visoko i niskobunaste, unutar koje se ubraja jo jedna, posljednjih godina selekcijom nastala, grupa polubunastih hibrida (Bluetta, Northblue, Northland i dr.). Visokobunaste borovnice su uglavnom komercijalno vrijedne vrste

    za uzgoj, a iste se takoe dijele na: sjevernu (Bluecrop, Elliot, Patriot, Reka, Nui i dr.) i junu (Sharpblue, Ozarkblue, Misty i dr.) visokobunastu, te rabitej (Climax, Tifblue, Brightwell i dr.) ili zeije oko borovnicu.

    Slika 5. Plodovi visokobunaste borovnice

    U okviru grupe malina susree se takoe, veoma sloena podjela, i to na osnovu perioda plodonoenja i boje ploda. U odnosu na period plodonoenja i frekvenciju istog maline se dijele na dva osnovna tipa. Prvi je ljetni tip, odnosno dvogodinje maline, koje plodonose jednom tokom godine, uglavnom sredinom ljeta. Drugi tip, su jesenje ili stalnoraajue maline, koje ostvaruju manji prinos u ljeto, a vei u jesen. Prema boji ploda maline se dijele na: crvene, crne, purpurne i ute. Sorte koje pripadaju ljetnom tipu maline dominantno imaju crveno obojene plodove sa razliitim nijansama (svijetlo do tamno crvena), ali istim pripadaju i crne i purpurne

  • 6

    maline. S druge strane, jesenje maline takoe, imaju dominantno crveno obojene plodove preteno svjetlijih nijansi, ali obuhvataju i one koje imaju uto obojene plodove.

    Slika 6. Plodovi jednogodinje maline

    Iz svega naprijed navedenog moe se zakljuiti da iz obimne gupe jagodastog voa na teritoriji Bosne i Hercegovine uglavnom se uzgaja samo mali broj vrsta, dok su ostale zastupljene u simbolinom obimu, kao rezultat introdukcije istih od strane pojedinaca i meunarodnih organizacija uglavnom posljednjih godina. Meutim, dobar dio vrsta i tipova onih koje se dominantno uzgajaju u razvijenijim zemljama, primjer maline, iz ove grupe je jo uvijek apsolutna nepoznanica za bosanskohercegovake farmere. Iz tog razloga ova publikacija ima za cilj upoznati sve zainteresovane sa osnovnim principima tehnologije uzgoja dvorodnih, jednogodinjih , jesenjih, stalnoraajuih, sorti maline crvene i ute boje ploda. Navedena kulture posljednjih godina se eksperimentalno uzgajala na vie lokaliteta u BiH, te sada konano slijede napori ka omasovljenju uzgoja iste i njenoj standardizaciji u proizvodnji jagodastog voa nae zemlje.

  • 7

    OSNOVNI PRINCIPI UZGOJA JEDNOGODINJE/DVORODNE MALINE Biljke maline tipino imaju viegodinju bazu i korijen koji proizvode dvogodinje priraste. Specifino, novi izdanci, nazvani jednogodinji rastu vegetativno prve sezone rasta, prolaze kroz fazu mirovanja tokom zime, i u proljee druge godine se nazivaju dvogodinji. Ovi dvogodinji izdanci nose plodonosne mladare na kojima se nalaze cvjetovi, a kasnije i plodovi, te odumiru u drugoj sezoni rasta odmah nakon berbe. Izuzetak od ovog naina rasta je jednogodinji tip maline, koji u proljee proizvodi jednogodinje izdanke,dakle producirane iz zemlje, koji rastu, cvjetaju i plodonose u istoj sezoni. Osnova ovih jednogodinjih izdanaka moe opstati i plodonositi sljedee godine, dok vrni dio izdanka koji je proizvodio plodove prethodne jeseni odumire. Razliiti tipovi maline razlikuju se jedan od drugog ne samo po boji ploda, ve takoe i nainu rasta (otuda i uzgojne prakse koritene za svaki tip), problema sa tetoinama i drugim karakteristikama.

    I dio

    Jednogodi-

    nja/dvorod-

    na malina

  • 8

    CRVENE MALINE Maline crvene boje ploda mogu pripadati jednom il i drugom tipu. Dvogodinje maline crvenog ploda plodonose tokom ljeta (u naim klimatskim uslovima polovina juna do poetka augusta). Jednogodinji tip maline crvene boje ploda plodonosi u prvoj godini od kraja jula do oktobra (ili sve do pojave jakih mrazeva), u zavisnosti od mjesta i kultivara. Dvogodinje maline crvenog ploda. Od svih malina najvie se uzgajaju dvogodinje maline crvenog ploda (Willamette, Tulameen, Meeker, Glen Ample i dr.). Danas postoje ogromne komercijalne povrine pod istim u Velikoj Britaniji, Evropi, Kanadi, Sjedinjenim Amerikim Dravama, ileu, Novom Zelandu, i Australiji. Takoe , evidentirano je i mnogo malih komercijalnih plantaa, te brojne hobi plantae pod istim u okviru okunica unutar umjerene klimatske zone koja se prua od vedske i Finske na sjeveru, do Italije i Kalifornije na jugu.

    Slika 7. Plodovi vilameta dvogodinja sorta maline

    Dvogodinje maline crvenog ploda plodonose samo jednom na dvogodinjem izdanku, i to u ljeto. One imaju tipini dvogodinji ciklus rasta izdanaka. U proljee, one razvijaju nove priraste iz pupoljaka u bazi, osnovi izdanaka, ili od pupoljaka na korijenu, iniciraju cvjetne pupoljke u jesen, i proizvode plodove sljedeeg proljea. Nakon plodonoenja, izdanci odumiru. Tokom prve sezone prirasti se nazivaju jednogodinjim, vegetativnim izdancima na kojim se druge sezone razvijaju novi, boni prirasti koji nose ime plodonosni mladari. Ove maline imaju uspravan tip rasta, ali se ne mogu same odrati u vertikalnom poloaju pod teinom roda, te zahtjevaju naslon.

    Jednogodinje maline. Neke maline ne ekaju do sljedee, druge, sezone za proizvodnju plodova (Polka, Polana, Autumn Bliss, Heritage i dr.). One iniciraju cvjetne pupoljke na terminalnom 1/3 do dijelu jednogodinjih prirasta poetkom ljeta, i plodonose u jesen . Nii, donji, 1/3 do dio izdanaka prezimljava i proizvodi ljetni prinos

  • 9

    plodova sljedee godine. Kultivari sa ovakvim habitusom rasta se nazivaju razliito, kao stalnoraajui, oni koji plodonose u jesen, ili jednogodinji, i postali su sasvim popularni kako omoguavaju produetak sezone prisustva svjeih plodova maline na tritu u vrijeme deficita svjeeg voa sa visokim cijenama, period krajem jeseni. One takoe, mogu biti uspjeno uzgajane u sjevernijim regionima gdje izdanci dvogodinjeg tipa maline su esto jako oteeni od strane niskih zimskih temperatura.

    Slika 8. Plodovi polke - jednogodinja sorta maline

    Zato to oba tipa crvene maline proizvode nove priraste iz korijenovog sistema, one mogu biti uzgajane u nekom od palirskih sistema ili, manje uobiajeno, u pojedinanim grmovima. Crvene maline su najizdrljivije na zimu meu malinama. ZLATNE ILI UTE MALINE Zlatne ili ute maline su obino tipovi crvenih malina sa nefunkcionalnim genom za pigment; meutim, one imaju iste osnovne zahtjeve kao i maline crvene boje ploda. Izuzev po boji, ove maline su sline po izgledu i okusu crvenim malinama. Mada su neke ute maline veoma okusne, generalno, prihvaenost od strane javnosti je niska, moda zbog lakoe uoavanja botritisa ili

    Slika 9. Poranna Rosa, sorta maline ute boje p loda

  • 10

    drugih bolesti plodova na svijetlo obojenoj pozadini. Sve maline utog ploda koje imaju prihvatljiv kvalitet, u komercijalnom smislu, (Anne, Poranna Rosa, Fall Gold i dr.) danas, pripadaju jednogodinjem tipu. Njihovi plodovi mogu imati najveu vrijednost kada se u pakovanju pomijeaju sa crvenim malinama koje ine vei dio zato to je kombinacija boja privlana za oko. Za specijalna trita one se pakuju i same (Francuska). CRNE MALINE Crne maline (Jewel, Bristol, Mac Black i dr.) su domaini Sjeverne Amerike. One nisu toliko otporne na zimu kao crvene maline, a osjetljivije su i na bolesti (posebno antraknozu), te su i manje produktivne. Njihovi plodovi su vri i imaju veoma prijatan, karakteristian okus. Ove maline obino ne proizvode izdanke iz korijena i razmnoavaju se pomou vrha ili jednostavnim poloenicama. One iniciraju nove priraste jedino iz baze biljke, te se prema tome uzgajaju u sistemu grmova, svaka biljka se gaji nezavisno, tako da se rezidba i ostali zahvati odravanja provode na osnovu svake biljke posebno.

    Slika 10. Malina crne boje ploda Sorte maline koje pripadaju ovoj grupi dobro reaguju na zahvat pinciranja tokom ljeta obzirom da se njihovi izdanci lako razgranjavaju, za razliku od crvenih malina. Zahvat pinciranja podrazumjeva da se vrh izdanka desetak centimetara otkine rukom, u cilju zaustavljanja rasta vrhom i stimulisanja buenja bonih pupoljaka, najbolje tokom 3 -4 sedmice za vrijeme sunog vremena. Ako se pinciranje ne izvri pojedinani prirasti porastu do nekontrolisanih duina, te se povijaju i njihovi vrhovi se ukorjenjuju gdje god oni dotaknu zemlju. Njihovi izdanci nisu potpuno uspravni, te zahtjevaju naslon kao podrku za svoj rast, a isti obino podrazumjeva jedan koi u sredini za koji se vee odreeni broj biljaka. U centralnim i sjeveroistonim regionima

  • 11

    Sjedinjenih Drava, njihova proizvodnja je ograniena na relativno male povrine, ali du obale Orgeona iste se uzgajaju na velikim farmama, te mainski beru iskljuivo za preradu. PURPURNE MALINE Purpurne maline (Success, Brandywine, Royalty i dr.) su hibridi nastali unakrsnim opraivanjem crvenih sa crnim malinama, a sazrijevaju kasnije u ljeto nego crvene maline. Ove maline iniciraju nove izdanke preteno iz baze, ali se oni mogu pojaviti isto tako izmeu biljaka. One su srednje bujne u habitusu rasta spram crvenih i crnih malina, i obino zahtjevaju naslon. Iste se razmnoavaju vrhom ili poloenicama. Slika 11. Purpurno obojeni plodovi

    maline One se esencijalno uzgajaju kao crne maline i srednje su izdrljive na hladnou. Biljke mogu biti odravane slino kao crvene maline ili pincirane, u zavisnosti od kultivara, dakle kao crne. Na primjer, izdanci kultivara Royalty se ne granaju, tako da oni ne trebaju biti pincirani. Purpurne maline imaju krupne plodove, koji su soniji i mnogo su produktivnije od crnih malina. Njihova proizvodnja je skoro potpuno ograniena na sjeveroistoni i centralni dio Sjedinjenih Drava. Meutim, iste mogu biti visoko vrijedan specifini us ijev i ostalim podrujima. HIBRIDI MALINE I KUPINE Savren cvijet neke biljke sadri pran ike (muki dijelovi koji proizvode polen) i tukove (enski dijelovi koji proizvode sjeme). Ako se polen sa pranika jedne biljke prenese na tuak druge biljke on nosi karakteristike mukog roditelja (genetski materijal) i sjedinjuje ga sa genetskim materijalom u tuku druge biljke. Ova biljka onda proizvodi sjeme koje sadri dvostruke karakteristike, dio koji dolazi od mukog roditelja i dio od enskog roditelja. Biljke proizvedene iz

  • 12

    ovog sjemena se nazivaju hibridi i navedena metoda predstavlja jedan od procesa pomou kojeg se razvijaju novi kultivari. Hibrid kupine i maline dakle sadri mjeavinu osobina, karakteristika, svakog od oba roditelja. Isti su obino po osobinama ploda sliiniji malinama, a po habitusu kupinama.

    Loganberi je prvi poznati primjer takvog hibrida. On je pronaen u vrtu Judge Logan, amaterskog vrtlara koji je ivio u Kaliforniji. 1881 godine on je posadio sjeme ploda od Aughinbaugh genotipa kupine. Poto je ova sorta imala samo enske (tuak) cvjetove, muki polen je, pretpostavlja se, morao doi od cvjetova Red Antwerp, drugog kultivara maline uzgajane u istom vrtu. Sljedea kontrolisana

    ukrtanja koja su obuhvatila kupine i maline dala su vrstu koja je imala slian plod ranije dobivenom hibridu.

    Slika 12. Logaberi Plod laganberija je krupan, ima atraktivan, privlaan konian oblik, i crvenkasto crne je

    boje. ak iako njegova boja i prilino meka tekstura istog ine nepoeljnim za smrzavanje, on je ostvario neposredne uspjehe. Dosta je slian kupini zbog ega se veoma esto svrs tava u sorte kupine. Dosta se gaji u SAD i Francuskoj. Nadzemni sistem je manje razvijen nego kod kupine, puzajueg rasta, obrastao bodljama i veoma rodan. Plodovi kasno sazrijevaju. Otpornost prema mrazevima je niska ukoliko biljka nije zatiena snjenim pokrivaem.

    Tajberi. Relativno noviji hibrid proizveden u Velikoj Britaniji, odnosno kotskoj, u nauno istraivakom institutu za voe, 1979 godine, ukrtanjem maline sorte Molling Jul sa genotipom kupine Aurora. Tajberi ima krupne, (do 5 cm dugake), c rvene, okusne plodove koji rano sazrijevaju (obino juli mjesec u naim klimatima). Tajberi ima veoma mekane plodove kada su potpuno zreli, to umanjuje njegovu komercijalnu proizvodnju. Ostvaruje visoke prinose, a plodovi se nalaze na kratkim plodonosnim mladarima. Isti

  • 13

    je jako popularan u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi. Nedostaci su mu niska otpornost na mrazeve, te izraena trnovitost izdanaka.

    Slika 13. Tajberi

    Bojsenberi je ameriki hibrid izmeu maline i kupine neizvjesnog porijekla. Ima krupne plodove, purpurno obojene, nakiselog okusa, a isti su pogodni za zamrzavanje i toplu preradu. Glavna razlika izmeu maline i kupine je u nainu odvajanja ploda od peteljke u vrijeme berbe. Kod maline se plod prilikom berbe odvaja od sri, poznatoj kao plodite, istu ostavljajui na biljci kad se ubere. Rezultat su plodovi maline slini naprstku, sa upljinom u centru. Kupina, s druge strane, odvoji se u bazi plodita tako da ubrani plodovi ukljuuju i sr kao svoj sastavni dio. Isti je sluaj i sa navedenim hibridima maline i kupine.

    Slika 14. Razlika izmeu ploda maline i kupine

  • 14

    PROIZVODNJA MALINE U SVIJETU Prije same tehnologije uzgoja jednogodinje maline nalazi se saet presjek stanja proizvodnje maline u svijetu i zemljama EU, (na osnovu stvarnih podataka i injenica do 2006, obzirom da za 2007 i 2008 godinu jo nisu publikovani rezultati), koji e posluiti kao dobra komparacija za nae trenutno stanje, kao i smjernica, put, okvir za daljnji razvoj i napredovanje u ovoj oblasti proizvodnje vo a.

    Prema dostupnim podacima svjetska proizvodnja maline u prosjeku je iznosila 490.000 tona za period 2002-2004. Najvei proizvoa je Rusija sa godinjom produkcijom od 162.000 tona u 2002-2004. Srbija dolazi na drugom mjestu sa 83.000 tona. USA, Poljska i ile slijede sa produkcijom za svaku posebno 50.000, 48.000 i 43.000 tone. Sa 380.000 tona Evropa ini 77% od ukupne svjetske proizvodnje maline.

    Svjetska proizvodnja maline se poveala sa godinjim prosjekom od 4,1% u periodu 1992-2004, od 315.000 tona u 1992 do 510.000 u 2004 godini. Rast proizvodnje je bio ak vii od 1998, kreui se 4,5% u prosjeku tokom perioda 1998-2004. Meu glavnim snabdjevaima smrznutih malina na internacionalnom tritu godinji obim rasta posaenih podruja bio je najvei u ileu (9,9%, od 2.380 hektara u 1992 do 6.700 u 2003), slijedi Srbija (9.900 hektara u 1992 i 15.400 u 2004), a zatim Poljska sa 2,8% (10.170 hektara u 1992 i 14.170 u 2004). PROIZVODNJA MALINE U EU U EU, proizvodnja maline je koncentrisana u Sjevernim i Centralnim evropskim dravama iako se produkcija voa u Junim dravama (Italija, panija i Portugal) enormno poveala, uglavnom kao rezultat unoenja raznolikosti proizvodnje u sektor jagode, koji cilja iskljuivo na svjee trite.

    Nivo proizvodnje maline u EU dostigao je skok 2004, od 28.000 tona prosjeka u EU-15 preko 2002-2004 do 87.000 tona sa dva nova proizvoaa: Poljska (sa 48.000 tona) i Maarska (sa 10.000 tona). Osnovna destinacija preraivake industrije voa je upravo u dvije nove drave lanice. Industrija igra ulogu takoe i u sektoru maline Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva (kotska), mada najvei dio proizvodnje iste u tim zemljama je direktno namijenjen za svjee trite. U Francuskoj se procjenjuje da je samo oko 10% od ukupne

  • 15

    proizvodnje usmjereno ka preraivakoj industriji. Sektor u kotskoj tei da bude specijaliziran za preraivako trite. Meutim, takva uloga se smanjila u velikom stepenu zbog nedovoljno nekonkurentskog i u dananje vrijeme ciljanog svjeeg trita. U ostalim zemljama EU, samo male koliine maline se usmjeravaju za preraivaku industriju.

    Tipovi maline i uzgojne prakse u zemljama EU. Najvei broj plantaa pod malinom u zemljama EU se eksploatie 7-8 godina, mada iste stare 10 ili 15 godina nisu tako neuobiajene. Maline se uzgajaju na lakim, dobro dreniranim i slabo kiselim zemljitima. Obzirom da biljke maline zahtjevaju zalihe vode tokom vegetacionog perioda, postoji razlog za navodnjavanje plantaa pod istom.

    U zemljama EU uzgajaju se dva glavna tipa maline. Ljetni tip maline ima dvogodinje izdanke koji rastu jednu godinu (vegetativni izdanci), prezimljavaju i plodonose sljedee godine (plodonosni mladari). Oni obino proizvode plodove u periodu od oko tri sedmice u ljeto (otprilike sredina maja do sredina augusta u zavisnosti od kultivara). Jesenji tip maline nosi plodove na vrnom dijelu jednogodinjih prirasta, to jest u prvoj godini ciklusa. Ovi kultivari plodonose tokom dueg perioda, obino od kraja ljeta do prvih mrazeva (u EU to je obino kraj jula do kraja oktobra). Uzgoj jesenjeg tipa maline pokazao se kao jednostavniji za EU proizvoae poto se nakon plodonoenja svi izdanci uklone i unite. S druge strane, kod ljetnog tipa maline, odumrli izdanci moraju biti uklonjeni nakon plodonoenja i vegetativni izdanci koji e plodonositi sljedee godine moraju biti pripremljeni da provedu zimu. Meutim, i pored toga jedan tip maline ne iskljuuje drugi za uzgoj, te su zastupljena oba u proizvodnji.

    Proizvodnja maline unutar zatitnih struktura (visok i tuneli, plastini pokrov iznad reda) postaje sve vie popularna kod uzgoja malina namijenjenih svjeem tritu, i locirana je u glavnim proizvodnim zemljama EU. Ovo omoguava produenje perioda plodonoenja i vee prinose za ak 30-50%. Proizvoai maline u EU su sigurni da ukoliko zatite svoje plodove od kie ili drugih vremenskih fenomena dobit e konstantan kvalitet i sve ostale prednosti proizvodnje. Takoe, oni su svjesni i veih ulaganja, gdje znaajan dio otpada i na fertirigaciju (ubrenje sa navodnjavanjem), nain na koji je ubrenje i jedino mogue u ovakvom nainu proizvodnje maline.

  • 16

    Generalno, uzgoj malina u EU namijenjenih za preradu organizuje se na otvorenom polju, dakle bez zatitnih struktura. Nadzemni sistem biljaka se podrava pomou sistema naslona u obliku stubova i ice, a samo mali dio ovih plantaa se navodnjava (15-20% u Maarskoj). S druge strane, najvei broj plantaa sa kojih se plodovi beru za svjee trite je takoe na otvorenom, ali se posljednjih godina enormno ire i povrine za uzgoj iste u zatvorenom prostoru.

    Maline su osjetljive na veliki broj bolesti (gljivine, bakterijske i virusne). Meu gljivinim bolestima, trule korijena (Phytophtora) i siva plijesan (Botrytis cinerea) su daleko najozbiljnije u Evropi. Trule korijena se smatra najdestruktivnijom boleu za maline. Ona se takoe naziva bolest koju nosi zemljite, te su kontaminirana zemljita krajnje teka za dezinfekciju. Borba protiv ove bolesti maline u EU ukljuuje nabavku od bolesti osloboenog sadnog materijala i sadnju na nezaraenom zemljitu. Plodovi maline su takoe, veoma osjetljivi na sivu plijesan (Botrytis cinerea) koja uzrokuje znaajne gubitke nakon berbe, ako kontrolne mjere nisu adekvatne. Prevencija sadri u sebi odgovarajui tretman biljaka i postupanje sa plodovima nakon berbe (posebno trenutno pothlaivanje u opsegu od 2-5oC).

    Glavni kultivari maline i istraivaki rad u zemljama EU. Tabela 1 daje osnovne crtice odlika glavnih kultivara maline uzgajanih u EU, ileu i Srbiji. Najvei dio potreba preraivake industrije pokriven je od strane ogranienog broja kultivara, od kojih Heritage, Meeker i Willamette su najvaniji. U Poljskoj, novi kultivari, koji odgovaraju za preradu i svjee trite, skoro su patentirani: Polana i Polka. Ovo su jesenje sorte maline koje imaju prednost produene sezone berbe u Poljskoj i minimiziranje cijene kotanja poljoprivredne proizvodnje (ne trebaju naslon za grmove, manje tetoina i bolesti). U samo nekoliko godina, ova dva kultivara su zauzela znaajan dio proizvodnje maline u Poljskoj, naravno na raun kultivara dvogodinjeg tipa maline.

    Skoranja introdukcija kultivara maline u Poljskoj, koji su se relativno brzo irili u sektoru pokazala je da istraivanje igra vanu ulogu u cjelokupnoj konkurentnosti sektora. Danas glavni istraivaki centri su u Poljskoj (sa istraivakom stanicom Brzezn, sa briding programom koji je startao u 1979) i u Ujedinjenom Kraljevstvu (sa East Malling istraivakim radom u Engleskoj, i kotskim istraivakim institutom za voe u kotskoj).

  • 17

    Prinosi i trokovi proizvodnje maline u EU. U periodu 2002 -2004, prinosi po hektaru su se razlikovali u EU izmeu 3,5 tona u Poljskoj i 8,5 tona u Maarskoj (samo komercijalna proizvodnja se rauna za Maarsku). Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, u prosjeku, stoje na 5,3 i 6,5 tona po haktaru za svaku posebno. Poreenja radi, u istom periodu, prosjean prinos je bio 6,8 tona po hektaru u ileu i 5,5 u Srbiji. Prinosi iznad prosjeka su prilino mali, niski, kako oni pokrivaju sve proizvodne sisteme, ukljuujui nizak nivo inputa, posebno u plantaama bez navodnjavaja (Poljska i Srbija). Sistem uzgoja pod zatitnim strukturama, koji postaje sve vie i vie rasprostranjen za svjee trite omoguava vee prinose (13 -15 tona po hektaru ili vie, 30 tona po hektaru u sistemima bez zemljita).

    Uzgoj maline je radno intenzivan. Fragilnost plodova i biljaka ograniava mogunosti mainske berbe. Znaajni napori su bili poduzeti u Ujedinjenom Kraljevstvu u 1990 -tim za razvoj mainske berbe, posebno za proizvodnju pojedinano brzo smrznutih (IQF) malina. Meutim, ovo iskustvo je pokazalo da nekoliko uslova treba biti ispunjeno za postizanje adekvatnih rezultata: pogodni prirodni uslovi (posebno sunija klima nego u kotskoj), pogodni kultivari (u programu kultivara bili su koriteni Glen Prosen i Glen Moy) i besprijekoran tehniki kapacitet farmera. Treba napomenuti da je u kotskoj kultivar koji najvie obeava bio Glen Moy, meutim on je bio veoma osjetljiv na trule korijena.

    Ovo objanjava zato je mainska berba implementirana samo u nekoliko zemalja, i uglavnom za proizvodnju koncentrata i pirea. U svim veim, glavnim zemljama koje opskrbljuju trite EU smrznutim malinama (ile, Maarska, Poljska i Srbija), berba se izvodi uglavnom runo. Dotina, data vanost kotanja rada, proizvodnju malina za preradu smanjila je znaajno u EU-15 u toku 1990-tih. Standarda produktivnost berbe je oko etiri kilograma po satu. Cijena rune berbe u EU stoga se kree od 0,3-0,5 po kg u Poljskoj i 2,5-3 po kg u Francuskoj. U Maarskoj, cijene berbe se procjenjuju u opsegu od oko 0,5 po kg (HUF 120-130 po kg), oko 70% od cjelokupne cijene proizvodnje. U Poljskoj IERiGZ izraunavaju cijene proizvodnje za prosjek porodine farme. Kalkulacije pokazuju da cijene proizvodnje stoje na PLN 1,7-1,8 po kg (0,4 po kg). U 2004, niske cijene maline uinile su proizvodnju generalno neprofitabilnom. Skoranje poveanje povrina pod malinom u Poljskoj ticalo se djelimino kultivara Polana koji, kao jednogodinji tip, dozvoljava niu cijenu proizvodnje.

  • 18

    U Poljskoj, novano-ogranieni farmeri esto gledaju tekoe da nabave neophodne inpute za odravanje adekvatnog nivoa kvaliteta. Ovo ogranienje je sve vie vano nakon niske cijene trine godine (kao to je ona 2004).

    Tabela 1. Vodei kultivari maline uzgajani u Evropi

    Zemlja Vodei kultivari (% proizvodnje) Glavne odlike, karakteristike kultivara

    EU ZEMLJE

    Belgija Tulameen Vidjeti komentar za Ujedinjeno Kraljevstvo

    Francuska

    Heritage (80% zajedno sa Meekerom)

    Patentiran 1969 (USA). Jesenji tip maline (sredina avgusta, kraj septembra), smatran kao standard za jednogodinji tip maline. Kultivar pogodan za smrzavanje i svjeu potronju. Omiljeni plodovi za preraivae koji preferiraju malu kalibrau. Dobra otpornost na bolesti, ukljuujui neto i trule korijena. Nije pogodan za mainsku berbu.

    Meeker

    Sorta ljetnog tipa maline (sredina juna, kraj jula), visokoprinosna. Spljoteno konian, srednje do krupan, srednje crvene boje, vrst i privlaan plod. Visok sadraj eera. Veoma mnogostran, prilagodljiv kultivar koji moe biti koriten za svjee i preraivako trite. Odlino se ponaa kao IQF: ne soi kada se odmrzava, stoga plodovi se preferiraju za dekoraciju i kolae. Bolja rezistentnost na trule korijena od Willamette. Pogodan za mainsku berbu. Neotporan na zimu.

    Ostali Autumn bliss, Glen Moy, Malling Promise

    Njemaka Tulameen Vidjeti komentar za Ujedinjeno Kraljevstvo

    Maarska

    Fertodi Zamatos (60-70%)

    Kultivar jesenjeg tipa maline (patentiran 1982, Maarska, istraivaka stanica Fertod). Srednje kasni kultivar, okrugao, srednje veliine plod.

    Malling Exploit Kultivar dvogodinjeg tipa maline (patentiran 1949, East Malling istraivaki centar, UK). Rani kultivar (kraj juna kraj jula). Krupni plodovi koninog oblika, veoma pogodan za preraivako trite. Malling Exploit je dugo bio dominantan kultivar (90%) u Maarskoj, ali se posljednjih godina umnogome smanjuje.

    Tulameen Vidjeti komentar za Ujedinjeno Kraljevstvo

    Holandija Tulameen Vidjeti komentar za Ujedinjeno Kraljevstvo

    Poljska

    Malling Seedling (procjena od 40% smanjenja)

    Kultivar dvogodinjeg tipa maline. Najrasprostranjenije, najire, uzgajan u Poljskoj. Dobar kompromis izmeu rezistentnosti plodova i kvaliteta. vrsti plodovi sa dobrom otpornou na

  • 19

    transport. Plod je oblika iarice i krupniji od istog kod Polane. Dobar za smrzavanje i dosta, sasvim, prilino univerzalan, takoe pogodan za svjee trite. Drugi kultivar, Malling Promise, tei da bude prilino vaan u Poljskoj, ali proizvoai odustaju od njega kako je isti teak za uzgoj, a i plodovi nisu zadovoljavajueg kvaliteta.

    Polana (skoro 30%)

    Patentirana 1991 (Poljska). Kultivar jednogodinjeg tipa maline (od sredine ili kraja avgusta do prvih mrazeva). Laka za uzgoj, visoki prinosi, male potrebe tretmana (iako je osjetljiva na trule korijena i verticilijum uvenue). Koninog oblika ploda srednje do velike krupnoe. Fragilan plod koji nije otporan dobro na transport. Pogodan za IQF. Smatra se boljom za IQF od ostalih jednogodinjih malina koje se trenutno proizvode u Poljskoj. Kultivacija Polane se poveala jako u posljednjih pet godina. Sada su se podruja stabilizovala, pa ak i smanjuju (u korist Polke).

    Veten (10%, smanjuje se)

    Kultivar dvogodinjeg tipa maline, patentiran 1961 (Norveka), bio je vaan kultivar u Poljskoj prije 10 -15 godina. Pogodan za preradu. Osjetljiv na plijesan.

    Polka (6%, poveava se)

    Kultivar jednogodinjeg tipa maline. Koninog oblika, krupnih i vrstih plodova. Koristi se za svjeu upotrebu i za preradu. Dobrog okusa i arome. Rana sezona sazrijevanja (berba poinje krajem jula). Dobro odrava kvalitet na trinim policama. Plodovi se smatraju daleko boljeg kvaliteta od Polane.

    Maling Promise (4%, smanjuje se)

    Kultivar dvogodinjeg tipa maline (patentiran 1945, East Malling, UK). Krupni, konini plodovi. Dobar okus i aroma, pogodna za preradu.

    Ostale (10%) Canby, Willamette, Norna, Beskid, Laszka, Pokusa, Poranna Rosa, Malling Jewel

    panija Glen Lyon (80%) Rani kultivar koji dobro podnosi transport Tulameen (20%) Vidjeti komentar za Ujedinjeno Kraljevstvo

    Ujedninjeno Kraljevstvo/ Velika Britanija

    Tulameen Patentiran 1990 (Britanska Kolumbija, Kanada), kultivar je dvogodinjeg tipa maline (kraj juna, poetak avgusta). Jedan od standardnih kultivara za svjee trite irom svijeta. Plodovi su krupni, koninog oblika, sjajni i vrsti. Nije pogodan za IQF. Pogodan za proizvodnju u zatienim prostorima. Osjetljiv na trule korijena.

    Glen Ample Kultivar dvogodinjeg tipa maline (poetak jula do sredina avgusta), krupni plodovi, visoki prinosi. iroko uzgajan u UK, zajedno sa Tulameen. Inicijalno razvijen za mainsku berbu, ali je takoe otkrivena njegova pogodnost za svjeu potronju, odnosno za stono trite. Nije pogodan za IQF ( ima

  • 20

    izraenu sklonost ka mrvljenju). Glen Prosen,

    Glen Moy Dva kultivara koja su pogodna za mainsku berbu u kotskoj, ali je njihov uzgoj zaustavljen, poto se sektor maline preobratio uglavnom za stono trite. Glen Moy (patentiran 1981) bio je pogodan za mainsku berbu i postizao dobre prinose. Meutim, on je bio veoma osjetljiv na trule korijena, i plantae su bile unitene, razorene usljed bolesti.

    Tabela 2. Vodei kultivari maline uzgajani u drugim zemljama,

    koje snabdjevaju trite EU

    Zemlja Vodei kultivari (% proizvodnje) Glavne odlike, karakteristike kultivara

    DRUGE ZEMLJE

    ile

    Heritage (80%) Vidjeti komentar za Francusku.

    Meeker (8%) Vidjeti komentar za Francusku. Chilliwack i Tulameen (10%)

    - vidjeti komentar o Tulameenu za Ujedinjeno Kraljevstvo - Chilliwack: krupni plodovi dobre boje, vrstoe, kvaliteta, pogodni za preraivaku industriju i stono trite. Prinosi slini onima kod Willamette, pogodan za mainsku berbu, izraena otpornost na trule ploda nakon berbe.

    Srbija Willamette (90-95%)

    Kultivar dvogodinjeg tipa maline (kreiran u Oregonu 1940-tih), sredina juna do sredina jula. Plod je srednje do krupan, koninog vie okruglog oblika, vrst, tamno crvene boje, dobrog okusa, i lako se odvaja od peteljke. Kultivar vie pogodan za preradu nego za svjee trite. Niski prinosi. Nije pogodan za hladne klimate, tolerantniji na toplotu i suu nego drugi kultivari. Osjetljiv na trule korijena. Pogodan za mainsku berbu.

    Ostali kultivari: Meeker, Promise i Gradina

  • 21

    JEDNOGODINJE I DVOGODINJE MALINE Obzirom na plodonosne karakteristike, poetnu rodnost, starost prirasta koji plodonose, te uestalost plodonoenja, sve sorte maline koje imaju crvenu boju ploda i izraen komercijalni znaaj, generalno se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe:

    jednorodne, dvogodinje ili ljetne, i dvorodne, jednogodinje ili jesenje sorte.

    Dvogodinje sorte maline plodonose na prirastima starim dvije godine, tokom etiri sedmice perioda sazrijevanja u terminu od juna do avgusta u zavisnosti od sorte. Dakle, sorte maline iz ove grupe stupaju na rod u drugoj vegetaciji, dok prethodne iste emituju samo vegetativni rast. Dvogodinji izdanci koji su plodonosili nakon berbe se sue i odumiru. Trenutno najzastupljenija sorta maline vi lamet (Willamette) u BiH pripada ovoj grupi, kao i neto manje prisutan genotip miker (Meeker), te su bosanskohercegovaki proizvoai u velikoj mjeri upoznati sa sistemom i tehnologijom uzgoja istih.

    S druge strane, jednogodinje sorte maline plodonose tokom prve godine na drugoj-gornjoj polovini jednogodinjih izdanaka tokom nekoliko sedmica u periodu od avgusta do oktobra, odnosno sve do pojave prvih jesenjih mrazeva, naravno, u zavisnosti od sorte. Takoe, kultivari maline iz ove grupe, na niem dijel u izdanka koji nije plodonosio te jeseni (donja polovina), mogu donijeti rod sljedee godine u periodu maj-juni, odnosno neto malo ranije u poreenju sa standardnom sezonom plodonoenja koja karakterie dvogodinje sorte.

    Slika 15. Sezona proizvodnje maline (plava zvjezdica dvogodinje, crvena jednogodinje sorte)

  • 22

    Dakle, sorte iz grupe jednogodinjih malina mogu plodonositi dva puta na jednom izdanku u dvije razliite vegetacione sezone, u jesen prve i ljeto druge godine. Ipak, zbog niza prednosti ove sorte u intenzivnoj proizvodnji uzgajaju se samo za jednu, jesenju berbu, dakle izdanci se ostavljaju da ive samo jednu godinu. Posljednjih godina selekcijom su stvorene sorte jednogodinjeg tipa maline koje imaju utu ili tkzv. zlatnu boju ploda, te navedeni ciklus rasta i cjelokupna tehnologija uzgoja moe se primjeniti i kod istih. Osnovne karakteristike dvogodinjih sorti maline Kako bi se to jednostavnije shvatile osnovne morfoloke osobine, ciklus rasta i razvoja, te sama tehnologija uzgoja kod jednogodinjih, u ovom poglavlju su predstavljene najznaajnije crtice vezane za dvogodinje kultivare maline.

    Sorte maline iz grupe dvogodinjih plodonose na prirastima -izbojcima, koji se razvijaju iz generativnih pupoljaka u pazuhu lista na dvije godine starim izdancima, tokom etiri sedmice perioda sazrijevanja u terminu juni-avgust, zbog ega se iste u literaturi esto nazivaju ljetne sorte maline. Obzirom da iste na jednom prirastu mogu plodonositi samo jednom tokom njegovog ivotnog ciklusa adekvatan naziv koji se esto upotrebljava jeste i jednorodne maline. Dakle, nadzemni sistem dvogodinjih sorti maline maksimalno ivi dvije godine, s tim, da se svake godine iz vegetativnih pupoljaka na korijenu razvijaju novi -mladi prirasti-izdanci koji se prve godine razvijaju vegetativno i njeguju, a tek naredne godine daju izbojke koji plodono se, odnosno nose rod. Morfogeneza grma kod dvogodinjih sorata maline, kroz vegetacione cikluse, odvija se na sljedei nain:

    Prve godine poinje rast i razvoj prirasta iz vegetativnih pupoljaka na korijenu (rast i razvie izdanaka). Poetak diferencijacije pupoljaka na izdancima (svi pupoljci na izdancima u pazuhu lista su generativni).

    Druga godina rast i razvoj postranih prirasta sa rodnim elementima (plodonosni mladari) iz generativnih (rodnih) pupoljaka u pazuhu lista prologodinjih prirasta (izda naka). Nakon plodonoenja i berbe prirasti sa rodnim elementima odumiru, odnosno dvogodinji prirasti (izdanci) se prirodno sue i time eliminiu. Istovremeno tokom ove godine emituje

  • 23

    se snaan vegetativni rast novih izdanaka koji e tek naredne godine plodonositi.

    Slika 16. Ciklus razvoja dvogodinje maline tokom prve godine: tokom vegetacije emituju se vegetativni prirasti iji je rast posebno intenzivan u

    junu, a isti zavrava u oktobru. U tom periodu na istim dolazi do diferencijacije generativnih pupoljaka, te e ovi prirasti tek narednu godinu plodonositi. Nakon perioda vegetacije, u kasnu jesen, prirasti gube lie i

    ulaze u fazu mirovanja (decembar).

    Slika 17. Ciklus razvoja dvogodinjeg tipa maline tokom druge godine : u proljee druge godine dolazi do buenja generativnih pupoljaka u pazuhu listova i razvoja bonih prirasta -plodonosnih mladara, te u maju nastupa cvjetanje. Istovremeno, pojavljuju se novi, mladi izdanci iz pupoljaka na

    korijenu koji e ove godine samo vegetativno rasti. Tokom juna i jula dolazi do sazrijevanja i berbe plodova sa dvogodinjih prirasta, dok jednogodinji i

    dalje samo vegetativno rastu. Nakon berbe dolazi do prirodnog suenja dvogodinjih prirasta-koji su donijeli rod, i to od vrha prema d nu, te se isti

  • 24

    uklanjaju do osnove. S druge strane, jednogodinji izdanci sazrijevaju -odrvene, gube list i ulaze u fazu mirovanja.

    Dakle, u svakom momentu unutar zasada dvogodinjih sorti maline koji je stariji od jedne godine mogu se nai dvije grupe prirasta:

    jednogodinji koji samo rastu i dvogodinji koji nose rod.

    Slika 18. Dva tipa prirasta kod dvogodinjih sorti

    maline, zeleni-jednogodinji, smei-dvogodinji

    Dvogodinje sorte maline imaju priraste sklone polijeganju ka zemlji usljed vegetativne mase,

    tako da je za njihovo odravanje u uspravnom poloaju neophodan naslon. Kako bi se olakalo kultiviranje zemljita u zasadu, t okom vegetacije jednogodinji prirasti se odravaju u uspravnom poloaju postavljanjem page paralelno uz icu naslona du reda, te provlaenje izdanaka izmeu njih. Ne preporuuje se jednogodinje izdanke vezati svaki pojedinano za icu, obzirom da se isti tokom zimskog mirovanja moraju putati da slobodno padnu prema zemlji. Sl.19. Paralelno postavljena

    paga uz icu olakava zadravanje novoformiranih-

    jednogodinjih izdanaka uspravno

    S druge strane, dvogodinje priraste, obzirom da nose rod, kako bi se odrali u uspravnom poloaju pod teretom istog i na taj nain pored efikasnog izvoenja agrotehnikih radnji omoguilo i ravnomjerno sazrijevanje plodova, obavezno je vezati pojedinano, svaki uz icu plastinim kopama ili drugim tipovima veziva.

  • 25

    Slika 20. Vezanje dvogodinjih izdanaka za icu, pomou plastinih

    kopi Ovakve morfoloke i bioloke karakteristike dvogodinjih sorti maline uslovile su i adekvatan sistem uzgoja, koji podrazumjeva betonske ili drvene stubove za koje se fiksira i du reda postavlja ica. Ovakav sistem se naziva vertikalni palir i u praksi je najzastupljeniji kod ovog, dvogodinjeg tipa maline. U proizvodnoj praksi kod vertikalnog palira obino se postavljaju dva reda ice, koja je pocinana i debljine 3 mm. esto u liter aturi ovakav tip naslona i uzgojne forme maline nosi naziv I sistem palira. Meutim, neke dvogodinje sorte maline, kao na primjer miker, zbog izrazite bujnosti plodonosnih mladara kod naslona zahtjevaju poprene letve na stubovima, uz dodatne redove ice pomou kojih se pospjeuje odravanje istih u uspravnom poloaju, ime iste zahtjevaju drugaiji tip naslona karakteristian za jednogodinje genotipove maline.

    Slika 21. Uzgoj dvogodinje sorte maline veilamet u sistemu vertikalnog - I palira

    Pored uzgojnog sistema, spomenute bioloke odlike zahtjevaju sloenu rezidbu dvogodinjih sorti maline. Rezidba se sastoji od prorjeivanja dvogodinjih izdanaka u proljee druge godine , tako da se dobije adekvatan broj biljaka po jedinici duine reda (kod vilamet a npr. 6-7 izdanaka na jedan duni metar reda, kod mikera npr . manje), te prikraivanje istih nakon vezanja za icu na visinu uzgojnog sistema (najee 2 m). Ova prva rezidba naziva se

  • 26

    proljetna rezidba maline. Druga rezidba maline podrazumjeva uklanjanje svih prirasta koji su donijeli rod neposredno nakon berbe plodova, to podrazumjeva ljetnu rezidbu maline. Sve ovo zahtjeva veliki angaman radne snage i vremena.

    Slika 22. Rezidba dvogodinjih sorti maline Obzirom na dva tipa prirasta kod jednogodinjih sorti maline postavlja se pitanje do kojeg vremenskog perioda treba uklanjati jednogodinje, kako bi isti za narednu godinu dostigli kvalitetan rast i razvoj, te sljedee godine maksimalno plodonosili. Obino se taj momenat odreuje za svako podruje pojedinano, i to na osnovu intenziteta rasta mladih prirasta, tako da u momentu berbe dvogodinjih izdanaka jednogodinji za malo preu visinu prve ice.

    Slika 23. Za vrijeme berbe dvogodinjih izdanaka jednogodinji prirasti adekvatni za narednu godinu trebali bi za malo prei visinu prve ice

    Prirasti dvogodinjih sorti maline tokom zime su izrazito osjetljivi na izmrzavanje, posebno ukoliko nisu adekvatno sazreli -odrvenili, to se esto deava u sluajevima prekasnog ostavljanja isti h, kao i prilikom prekomjernog ubrenja azotnim ubrivima pred kraj vegetacije. Iz

  • 27

    tog razloga, u proizvodnoj praksi jednogodinji izdanci dvogodinjih sorti maline se obavezno pred zimu putaju da slobodno padnu po zemlji kako bi ih snijeg, kao idealan izolator prekrio, i na taj nain isti bili zatieni od potencijalne mogunosti izmrzavanja. Slika 24. Putanje jednogodinjih izdanaka jednorodnih sorti maline tokom

    zime u cilju spreavanja izmrzavanja istih Osim toga, toplo vrijeme tokom jeseni nakon koga uslijedi nagli pad temperature moe izazvati izmrzavanje izdanaka zbog toga to isti nisu dovoljno zreli i aklimatizovani na tako ekstremne izmjene. Simptomi estokih ozlijeda izazvanih izmrzavanjem oituju se sporadinim oteenjem generativnih pupoljaka na izdancima, koje se primjeti u proljee druge godine kod dvogodinjih sorti maline. Ta oteenja izazvana izmrzavanjem manifestovat e se kao sporadiao buenje generativnih pupoljaka, uz isprekidane fleke izumrlog tkiva u obliku taki na izdanku. Slika 25. Simptomi izmrzavanja kod ljetnih

    sorti maline Proizvodnja sadnog materijala kod dvogodinjih sorti maline uglavnom se obavlja putem razmnoavanja izdancima, gdje sadni materijal predstavljaju zreli izdanci golih ila izvaeni u jesen. S tandardna sadnica maline mora biti duga najmanje 50 cm, srednje debljine 8 -12 mm, i sa korijenovim sistemom od najmanje 8-10 glavnih ila, duine 12-20 cm, i debljine 2 mm, koji je dobro obrastao postranim

  • 28

    ilicama i korijenovim dlaicama. Svaka sadnica, i li pak bunt (obino 50 komada sadnica) mora posjedovati markicu na kojoj pie: vrsta, sorta, tip sadnice, deklaracija, ime proizvoaa i adresu, te za koju godinu sadnje vai.

    Slika 26. Osnovni tip sadnog materijala jednogodinjih sorti

    maline Vilamet, kao predstavnik dvogodinjih sorti maline izuzetno je osjetljiv na prisustvo suvinih koliina vlage u zemljitu, te je podloan djelovanju fitoftore i drugih bolesti koje se javljaju usljed ovakve pojave. Takoe, i genotip miker je podloan ovoj bolesti, ali za razliku od vilameta u daleko manjem intenzitetu. To ukazuje na intenzivnuju upotrebu zatitnih sredstava, kao i posebnu panju prilikom izbora mjesta za podizanje zasada maline pod ovom sortom. Meutim, prilikom introdukcije novih sorti iz grupe dvogodinje maline treba voditi rauna o ovim pojavama. Takoe, masovnijoj pojavi bolesti i tetoina kod dvogodinjih sorti maline doprinosi i to to jednogodinji izdanci prezimljavaju, i time omoguavaju veini bolesti i tetoina da u potpunosti razviju svoj bioloki ciklus, pa prema tome i inficiraju iste. Obzirom da se formiranje plodova kod dvogodinjih sorti maline odvija u vremenskom periodu koji obiluje padavinama, samo u izuzetnim sluajevima iste zahtjevaju sistem za navodnjavanje, koji je obino tipa kap po kap. U svijetu veoma rijetko dvogodinje sorte maline se uzgajaju u zatienom prostoru, prije svega zbog svojih biolokih osobina. Aktuelni sortiment jednorodnog/dvogodinjeg tipa maline u BiH Vilamet predstavlja najzastupljeniju sortu maline na podruju BiH. Njegovi plodovi sazrijevaju srednje rano polovina juna u veini dijelova nae zemlje, neto ranije u junim, i kasnije u planinskim predjelima. Period sazrijevanja plodova traje dosta dugo, prosjeno oko 30 dana, a u sunim ljetima i due, tako da se berba protee do kraja jula, a u planinskim krajevima i do sredine avgusta.

  • 29

    Plodovi vilameta su srednje krupni, prosjene mase oko 4 g, zaobljeno kupasti, tamno crvene boje, slatko nakiseli, aromatini i okusni. Pojedinane kotunice u plodu jednovremeno sazrijevaju. Prezreli plodovi dobijaju tamno crvenu boju, gub e na vrijednosti ako se zamrzavaju, ali su zato pogodni za proizvodnju soka. Plodovi optimalne zrelosti su pogodni za zamrzavanje i druge vidove prerade, i obino se beru svaki drugi dan.

    Slika 27. Vilamet Nadzemni sistem ini vei broj uspravnih zdanaka, koji su u fazi zrelosti crvenkasti sa trnovima iste boje. Snaga rasta je veoma izraena, pa jednogodinji izdanci mogu biti dugi i preko 3 m. Plodonosni mladari su srednje dugi, savitljivi i ne lome se pod teretom roda, a isti su rasporeeni itavom duinom izdanka. Samooplodna je i jednorodno sorta. U sunim godinama ponekad se deava dvorodnost (remontantnost), odnosno plodonoenje na jednogodinjim izdancima (plodovi sazrijevaju u oktobru i novembru). Ova pojava doprinosi iscrpljivanju izdanaka i poveanoj osjetljivosti na niske temperature tokom zime. Tolerantna je prema ekonomski najtetnijim virusima, ali je osjetljiva na suenje izdanaka, trule korijena i uvenue izdanaka . Relativno dobro podnosi suu. Izuzetno je rodna sorta. U povoljnim agroekolokim uslovima, uz intenzivnu njegu, daje prinos i preko 20 t/ha. Perspektivni sortiment jednorodnog/dvogodinjeg tipa maline Na tritu se neprekidno pojavljuju nove sorte m aline, i velika veina istih ne uspije zauzeti mjesto meu vodeim iz mnogo razloga, gdje se posebno istie: slaba prilagodljivost za razliita podruja uzgoja, nepredviena osjetljivost na bolesti i insekte, te pojedine osobine plodova koje nisu prihvatlj ive za potroae. Nijedna sorta ne moe da uspjeva na svim lokalitetima, na svim tipovima zemljita, pod razliitim sistemima uzgoja, ali mnoge od njih

  • 30

    su se pokazale uspjenim u razliitim uslovima proizvodnje. Uzgojem veeg broja sorti mogue je obezbjed iti rod od ranog ljeta pa sve do poetka zimskih mrazeva. Iako je dosta teko izdvojiti prespektivne kultivare jednorodnog tipa maline, prvenstveno zbog namjene za koju se uzgajaju, samo nekoliko istih zadovoljava veinu traenih zahtjeva, te su iste u narednom tekstu i pobrojane.

    Miker je amerika sorta nastala ukrtanjem Vilameta i Katberta. Znaajno je zastupljena u proizvodnim zasadima SAD, Kanade, ilea, a ubrzano se iri i u zemljama Zapadne Evrope. Zbog izuzetno kvalitetnog ploda raste potranja za plodovima ove sorte na svjetskom tritu. Prednosti Mikera u odnosu na Vilamet su: krupniji i vri

    plodovi (oko 4,55 g u prosjeku), vea rodnost, bolja aroma, ljepi oblik, manja osjetljivost na didimelu, antraknozu, hru i trule korijena (fotoftoru). Na svjetskom tritu plod mikera ima veu cijenu u odnosu na Vilamet. Nedostaci u odnosu na Vilamet su: vea osjetljivost na viruse, ima dui zimski odmor zbog ega kasnije polazi s proljea u vegetaciju, a takoe kasnije zavrava, te je osjetljiv i na jake zimske mrazeve, ima duge rodne granice zbog ega su potrebni dodatni nasloni, zahtjeva vie vode i manje je otporan na suu.

    Slika 28. Miker

    Slika 29. Miker zbog bujnosti plodonosnih mladara zahtjeva popren e letve na stubovima i dodatne redove ice

  • 31

    Samooplodna je i veoma rodna sorta. Izdanci su vrlo bujni i dugi, ali ih formira manje u odnosu na Vilamet. Isti se u toku vegetacije prorjeuju 1-2 puta. Ne lome se pod teretom roda. Po jednom dunom metru ostavlja se samo 4-5 izdanaka, i orezuju se na neto veoj visini. Plodovi sazrijevaju srednje kasno poetkom tree dekade juna, u prosjeku osam dana poslije Vilameta. P lod je srednje krupan, svijetlo crvene boje, vrst, aromatian, slatko do nakiselog okusa. Dobro podnosi transport, pogodan je za zamrzavanje, druge vidove prerade i potronju u svjeem stanju. Prilikom odmrzavanja veoma se malo mijenja. Tulameen/Tjulamin - Stvoren je 1980. godine u Vankuveru i predstavlja noviju kanadsku sortu . Srednje je rana sorta maline i ima dug period sazrijevanja. Plodovi su izuzetno krupni (za oko 2 g tei u odnosu na Vilamet), izdueno-konusnog oblika, svijetlo crvene boje, te veoma privlanih organoletikih svojstava (aromatini i slatko nakiselog okusa). Plodovi su veoma pristupani-izraeni na biljci, to olakava berbu. Dobro se uvaju i ostaju svjei nekoliko dana poslije berbe. Plodovi ove sorte pokazuju odlinu otpornost na oteenja prilikom transporta, te su prvenstveno nemijenjeni za potronju u svjeem stanju, ali i za razliite vidove prerade. Kada je u pitanju zamrzavanje (IQF) ista se ba i nije dobro pokazala. Slika 30. Tjulamin Ima izrazito bujne izdanke, zelene boje, sa nepravilno rasporeenim purpurnim pjegama u baznom dijelu istih. Na poetku ne obrazuje puno izdanaka, ali kako se razvija njihov broj postaje sve vei. Dvogodinji izdanci su jaki, prilino uspravni, sivo uti, sa uzdunim pucanjem kore u baznom dijelu. Trnovi su takoe skoncentrisani u prizemnom dijelu. Plodonosni mladari su relativno dugi, i uspravniji u odnosu na Miker, te lagano pucaju pod teretom roda. Plodovi su na istim dobro rasporeeni i imaju relativno dugu peteljku.

  • 32

    Relativno je osetljivija na niske zimske temperature, sivu plijesan (zbog dueg perioda cvjetanja i sazrijevanja plodova) i trule korijena. U razvijenim zemljama EU i SAD-a najvie se gaji u zatvorenom prostoru, gdje se tehnologija upotpunos ti razlikuje od one na otvorenom. Reveille je rana sorta maline. Visoko prinosan je genotip, popularan ve skoro 30 godina. Ova sorta odlikuje se krupnim plodovima svijetlo crvene boje sa dobrim okusom. Izrazito je bujnog rasta, uspravnih izdanaka sa dobrim razvojem korijena. Otporna je na zimu -izmrzavanje.

    Killarney je takoe, rana sorta maline, visokog kvaliteta, svijetlo crvene boje plodova, bujnih izdanaka, te izraene otpornosti na zimu. Latham (Lejtam) je srednje rana sorta maline. Odlikuje se velikom produkcijom bujnih izdanaka.

    Plodovi ove sorte su srednje veliine i svijetlo crvene boje. Izvrsne je otpornosti na nepovoljne uslove sredine, te je iroko rasprostranjena. Encore je kasna sorta, krupnog ploda, sa vrlo koherentnim bobicama, dobrog okusa i jakih bujnih izdanaka. Nedavno je nastali kultivar maline. K81-6 predstavlja selekciju maline porijeklom iz Nove Skotie, Kanada. Kasna je sorta. Plodovi su joj izrazito krupni, umjereno crvene boje, prijatnog, slatkonakiselog okusa i neto slabije konzistencije. Ima visok sadraj rastvorljivih suhih materija, te jake i veoma bujne izdanke tolerantne na zimske uslove.

  • 33

    OSNOVNE KARAKTERISTIKE JEDNOGODINJIH SORTI MALINE Jednogodinje maline, esto u literaturi pominjane kao jesenje maline, maline koje plodonose u jesen, zatim stalnoraajue maline, dvorodne maline koje plodonose dva puta na jednom izdanku, za sada su potpuna nepoznanica na podruju BiH. Meutim, u voarski razvijenijim zemljama struktura proizvodnje maline predstavljena je tako da iste zauzimaju vie od polovine ukupne produkcije. Primjera radi, u Poljskoj koja ima vlastite sorte jednogodinje maline , gdje posebno mjesto zauzimaju Polka i Polana, uzgoj ove vrste voa toliko je uznapredovao da se ova zemlja po proizvodnji maline danas nalazi meu vodeim, kako u EU, tako i u svijetu. Takoe, na primjer, u Australiji koja veinu svoje proizvodnje maline plasira na trite za svjeu potronju (ak i preko 60%), upravo zahvaljujui uzgoju jednogodinjih sorti, proizvodnja ove vrste voaka i prisustvo svjeih plodova iste na tritu mogui su tokom cijele godine, mada je glavna sezona skoncentrisana u ljeto i jesen.

    Slika 31. Iako se mogu upotrebljavati kombinovano, plodovi jednogodinj ih sorti maline veinom su namijenjeni za potronju u svjeem stanju, obzirom da sazrijevaju u periodu kada je trite slabo snabdjeveno svjeim voem

    Podsjeanja radi, u Francuskoj struktura sortimenta maline izgleda ovako: Meeker, Heritage, Tulameen, Glen Lyon, i ostale gdje spada i Vilamet. Dakle, glavni predstavnici su sorte dvogodinje (Miker) i jednogodinje (Heritid) maline. Treba znati, da sve one zemlje, koje u svojoj proizvodnji imaju samo dvogodinje kultivare maline, gdje spada i BiH, suoene su sa jako kratkom sezonom berbe i znaajno smanjenom produkcijom, u odnosu na one koje uzgajaju oba tipa iste. Kako bi se osavremenila proizvodnja maline u BiH, posljednjih godina, izvreni su ogromni napori na uvoenju jednogodinjih sorti

  • 34

    ove vrste, te prema dosadanjim istraivanjima kultivari Polka, Polana, Heritid i Autumn Blis pokazali su se kao veoma dobro adaptirani na agro-klimatske uslove nae zemlje.

    Nadzemni sistem jednogodinjih sorti maline, iako bioloki ivi dvije godine, u proizvodnoj praksi, uglavnom iz vie razloga, isti se ostavlja da plodonosi samo jednu godinu. Ove maline plodonose tokom prve godine na drugoj polovini jednogodinjih izdanaka (zona plodonoenja je obino iznad 70 cm), tokom nekoliko mjeseci u periodu od avgusta do oktobra, neke ak sve do jakih mrazeva, naravno, u zavisnosti od sorte. Tako na primjer, kultivari Polana, Polka, Autumn blis (Autumn Bliss) i Redvajn (Redwing) spadaju u ranije, obzirom da plodonose tokom avgusta, a sorta Heritid (Heritage) kasnije, jer njeni plodovi za berbu pristiu krajem septembra i poetkom oktobra. Takoe, kultiva ri maline iz ove grupe, naredne, odnosno druge godine, plodonose i na preostalom dijelu izdanka (bazni dio koji nije plodonosio prve godine) iz prethodne vegetacije, a isti je sada starosti dvije godine (zona plodonoenja u baznih 70 cm). Dakle, sorte iz grupe jednogodinjih malina prve godine plodonose u vrnoj zoni izdanka, a naredne godine na zemlji blie poloenom dijelu istog. Upravo ovakvo bioloko ponaanje jednogodinjih genotipova maline iniciralo je atribut dvorodnih, obzirom da na razliitim dijelovima istog izdanka plodonose dva puta za vrijeme njegovog ivotnog ciklusa, ili stalnoraajuih, obzirom da ukoliko se prirasti zadravaju dvije godine isti se tokom cijelog perioda vegetacije mogu nalaziti u rodu. Meutim, obzirom da su prinosi koje ove sorte maline postiu na jednogodinjim izdancima u jesenjoj berbi daleko vei, te postiu bolju cijenu, jer su na tritu prisutni u izvansezonskom periodu, kada nema dvogodinjih sorti maline, kao i uzimajui u obzir da ljetna berba umnogome smanjuje istu u jesen, kultivari iz grupe jednogodinjih malina uglavnom se uzgajaju za jesenji rod, a nosioci istog su jednogodinji izdanci, te odatle proizilazi atribut jednogodinje.

    Slika 32. Intenzitet rodnosti po zonama ras ta izdanka kod jednogodinjeg tipa maline

    Naravno, odgovarajui atributi su i jesenje maline, obzirom da je glavna berba kraj ljeta

  • 35

    odnosno poetak jeseni. Prema tome, u biolokom smislu, ivotni vijek jednogodinjih sorti maline jeste dvije godine, ali z bog ekonominosti, kako u pogledu odravanja zasada, tako i obzirom na cijenu plodova, iste se uzgajaju samo jednu godinu.

    Takoe, treba znati da plodovi jednogodinjih sorti maline imaju prvenstveno namjenu za svjeu potronju, mada se mogu koristiti i kombinovano (kao svjei i za zamrzavanje), obzirom da poslije prerade (zamrzavanja) zadravaju prirodni okus i vrstou mesa ploda, ak vie nego neke sorte dvogodinje maline koje se dominantno uzgajaju za industriju.

    Pogodnost neke sorte za zamrzavanje posebno se ogleda u injenici da se njeni plodovi tokom i nakon zamrzavanja ne rasipaju, odnosno ne odvajaju pojedinane kotunice.

    Slika 34. Zamrznuti plodovi maline: cijeli (lijevo), izmrvljeni (desno) Izdanci jednogodinjih sorti maline imaju s naan vegetativni rast, tako da isti veoma brzo odrvene, te u zavisnosti od genotipa imaju mogunosti da se samostalno odravaju u uspravom poloaju. Tako

    svjei zamrznuti

    Slika 33. Plodovi jednogodinje maline sorte Heritid

  • 36

    na primjer, sorte Heritid, Polka i Polana imaju toliko snane izdanke koji samostalno ostaju u uspravnom poloaju ak i pod teinom roda, dok genotipovi Autumn Blis i Redvajn zahtjevaju potporu-naslon, kako bi postigli zadovoljavajue rezultate. Meutim, u intenzivnoj proizvodnji potrebno je obezbijediti adekvatan naslon samo u smislu podre za izdanke optereene rodom, a ne klasini, kao onaj karakteristian za dvogodinje genotipove.

    Slika 35. Zasad jednogodinjeg tipa maline sorte Polana (lijevo) i Polka (desno)

    Ovakva osobina ukazuje na to da izdanke jednogodinje maline za vrijeme perioda plodonoenja, generalno, nije potrebno vezati za icu pojedinano, svaki ponaosob, ve se istim ica postavlja samo kao oslonac, odnosno potpora sa vanjskih strana reda, dakle lateralno. Prema tome i sistem uzgoja u paliru istih znaajno se razlikuje od uzgoja dvogodinjih sorti maline. Za razliku od dvogodinjih sorti maline koje su uzgajaju u sistemu vertikalnog palira, jednogodinja malina se uzgaja u palirskom sistemu slobodnih grmova, tako da nije jasno definisan broj izdanaka po jedinici duine reda, ve se isti putaju da slobodno rastu i ispupunjavaju cjelokupni prostor u razmjerama postavljenog naslona.

    Slika 36. Sistem uzgoja dvorodnih

    (lijevo) i jednorodnih (desno) sorti maline

  • 37

    Jo jedna bitna karakteristika izdanaka jednogodinjih sorti maline jeste da oni ne mogu postii visinu koju dostiu sorte iz grupe dvogodinjih malina, te se za ostvarenje priblino jednakih prinosa kao kod dvogodinjih malina, mora ostavljati vei broj izdanaka unutar reda, to je adekvatno odgovarajuem sistemu uzgoja istih. Slika 37. Ostavljanjem veeg broja izdanaka po dunom metru reda prilikom uzgoja

    jednogodinjih sorti maline iji izdanci ne dostiu visinu rasta kao kod dvogodinjih, postiu se priblino jednaki prinosi u

    odnosu na iste Jednogodinje sorte maline tolerantnije su na bolesti kao to je trule korijena uzrokovana fitoftorom, odnosno na suvine koliine vlage u zemljitu, to ukazuje da se mogu uzgajati na onim parcelama koje nisu pogodne za uzgoj genotipova vie podlonih ovoj pojavi, kao to je na primjer kultivar Vilamet. Ova otpornost posebno se odnosi prilikom tehnologije uzgoja samo za jednu, jesenju berbu, obzirom da izdanci ne prerzimljavaju ime se prekida ivotni ciklus veine bolesti i tetoina, i time samanjuje mogunost inficiranja i masovnijeg irenja zaraze unutar zasada. Ipak, treba napomenuti da iste nisu u potpunosti otporne na navedene bolesti, te u ekstremnim sluajevima mogu pokazati simptome navedenih pojava.

    Slika 38. Zasad maline jednogodinje sorte Heritid (lijevo) i dvogodinjeg kultivara Vilamet tokom 2006 godine kada je dolo do masovnog propadanja

    velikog broja zasada na podruju BiH

  • 38

    Kada nastupe vie temperature, nakon to su ispunjene potrebe za brojem sati hladnoe tokom zime, biljke poinju da polako prekidaju svoju fazu mirovanja, odnosno dormantnost i dakle, gube svoju tolerantnost na hladne temperature. Zimska ozljeda od hladnoe ee je rezultat fluktuacije zimskih temperatura prije nego apsolutnih niskih temperatura. Ova fluktuacija dogaa se izraenije krajem zime i s poetka proljea, kada solarna radijacija u periodu vedrih dana moe podii unutranje temperature izdanaka maline za nekoliko stepeni vie nego to su okolne temperatura zraka. Kada sunce zae i temperature zraka postanu jo hladnije, prekomjerno zagrijani izdanci maline mogu doivjeti estoki stres od strane brze promjene u temperaturi, kao i usljed veoma niske temperature. Na taj nain dolazi do izmrzavanja maline. Na lokacijama gdje su ovakve pojave mogue, dvogodinje sorte maline trebalo bi saditi na nagibima okrenutim prema sjeveru, ako je mogue, za minimiziranje izloenosti uticaju zagrijavanja od direktne suneve svjetlosti tokom zime. Junoj i jugozapadnoj strani okrenuti nagibi su manje optimalne lokacije. Takoe, napomene radi, kod dvogodinjih sorti maline tokom zime je obavezno putanje izdanaka po zemlji, kako bi isti pod snjenim pokrivaem ostali izolirani od prethodno nevedene pojave. Za razliku od dvogodinjih, izdanci jednogodinjih kultivara maline koji se uzgajaju za berbu u jesen, prema provedenim istraivanjima, nisu pokazivali simptome izmrzavanja, ukoliko su tokom zime ostavljani u uspravnom poloaju, obzirom da zbog jaine izdanaka nisu skloni polijeganju, te su sasvim normalno ispoljili novi rast i plodonoenje druge godine.

    Obzirom da jednogodinje sorte maline plodonose u periodu godine kada su deficitarne koliine vlage u zemljitu obavezno pri uzgoju zahtjevaju sistem za navodnjavanje.

    Razmnoavanje jednogodinje maline putem zrelih izdanaka golih ila u praksi se dosta rijetko primjenjuje, obzirom da iste plodonose na vrnom dijelu izdanka odmah prve godine, to dodatno iscrpljuje samu biljku. Stoga, masovniji nain proizvodnje sadnog materijala kod sorata jednogodinjeg tipa maline predstavlja produkcija kontejnerskih sadnica razmnoavanjem putem reznica korijena.

    Morfogeneza grma kod jednogodinjih sorti maline, kroz vegetacione cikluse, odvija se na sljedei nain:

    I godina izdanci intenzivno rastu i sekundarno debljaju, te dolazi do diferencijacije i razvoja generativnih pupoljaka, kao

  • 39

    i plodonoenja krajem jeseni na gornjoj polovini jednogodinjih izdanaka. Poslije berbe dio izdanka koji je plodonosio prirodno se sui.

    II godina u proljee (ukoliko su ostavljeni donji dijelovi izdanaka iz prethodne godine) na istim dolazi do diferencijacije i razvoja generativnih pupoljaka, te plodonoenja tokom juna i jula, a nakon berbe ovi izdanci se prirodno sue od vrha prema bazi, ime se zavrava ivotni ciklus.

    Slika 39. ivotni ciklus jednogodinjih sorti maline Sadnja jednogodinjih sorti maline Prilikom izbora mjesta za podizanje zasada, i jednogodinje maline, treba obratiti panju na injenicu da iste zahtjevaju punu izloenost suncu i dobro drenirano zemljite, te iste nikada ne toleriu mokra, odnosno vlagom zasiena zemljita. Maline e koristiti vodu u onom iznosu koliko se ispari procesom evaporacije, ili vie za vrijeme produkcije plodova, posebno u periodima sa visokim temperaturama ili vjetrovima. Pogodno zemljite za malinu moe zadrati 7-14 dana vlagu prije nego se ozbiljni nedostaci iste dogode, rast biljke zaustavi, listovi osue ili oegotine od sunca pojave. Apliciranje organske materije, kao i sadnja na uzdignutim gredicama su posebno korisni za obezbjeenje dosljednog rasta, prinosa, i zdravstvenog stanja biljke. Prema tome, prije same sadnje , i jednogodinje, maline preporuuje se uzgajati kao predkulturu pogodan usjev za zelenino ubrenje ili inkorporirati odreene koliine zgorjelog stajnjaka za poveanje sadraja organske materije u zemljitu. Takoe, budue plantae trebale bi biti izolirane od

  • 40

    divljih populacija maline ili kupine, koje predstavljaju glavne rezervoare za razliite bolesti i tetoine.

    Prije same sadnje zemljite je potrebno dobro usitniti i poravnati kako bi se izbjegle mogue neravnine koje onemoguavaju da se izdanci maline kose na odgovarajuu, jednaku visinu. Obzirom da se obino radi o kontejnerskom tipu sadnog materijala , jednogodinje sorte maline mogu se saditi tokom cijele sezone vegetacije, mada jesenja sadnja ima niz prednosti, te se stoga i preporuuje.

    Kontejnerske sadnice, i maline, imaju niz prednosti u odnosu na klasine sadnice zrelih izdanaka golih ila, a iste se ogledaju u sljedeem:

    kako u rasadnikoj proizvodnji, tako i u kasnijoj tehnologiji uzgoja, predstavljaju vii stepen tehnolokog nivoa;

    kontejnerske sadnice se mogu saditi tokom cijelog perioda vegetacije, a ne samo za vrijeme fenofaze mirovanja biljke, obzirom da takve biljke posjeduju supstrat u kojem se njihov korijen nesmetano razvija, tako da one tokom i nakon sadnje ne prekidaju svoj razvoj, donosno ne zahtijevaju period aklimatizacije, ve normalno isti nastavljaju;

    vei je procenat prijema biljaka, a sam in sadnje je daleko laki;

    jednostavnije su za manipulaciju, kao i odravanje do momenta sadnje na mjestu prodaje, te nakon sadnje zahtijevaju manje vode za navodnjavanje.

    Nedostaci kontejnerskih sadnica se uglavnom ogledaju u oteanom transportu.

    Slika 40. Kontejnerske sadnice maline

  • 41

    U voarski razvijenijim zemljama dominantno se koristi sadni materijal proizveden metodom kulture tkiva. Takva sadnica obzirom da je izrazito osjetljiva na tete od mraza uglavnom se sadi u proljee, i ne prije nego to opasnost od izmrzavanja proe. Izbjegavati sadnju na slabo dreniranim zemljitima, i onima gdje je predkultura bila neka od vrsta osjetljivih na verticillium (paradajz, krompir, jagoda i dr.). Pripremljene sadnice sade se centimetar dublje nego to su bile u rasadniku. Nakon sadnje sadnice se uobiajeno ne prikrajuuju, kao to je to sluaj kod dovogdinje maline, ve se ostavljaju da plodonose odmah iste godine. Meutim, u sluaju slabije pojave novih izdanaka preporuuje se izvriti prikraivanje. Razmak izmeu redova ne bi trebao biti manji od 2,40 m, iako isti zavisi dobrim dijelom od veliine opreme koja e se koristiti za odravanje plantae. U tom sluaju, treba omoguiti najmanje 60 cm vie razmaka izmeu redova nego to je najvea irina opreme koja se koristi u navedenom zasadu. Dakle, razmak koji se preporuuje je tri metra izmeu redova, a sadnja unutar reda 25-30 cm, s tim to e se izdanci proizvoljno ostavljati u toj zoni kako se kasnije pojavljuju, i teiti da ispune cjelokupan red. S kretanjem vegetacije poinje i razvoj mladih izdanaka. Najvaniji, gotovo jedini posao je obrada zemljita. Rodnost ovog tipa maline poinje da opada poslije petnaest godina, nakon ega se zasad kri i na isto zemljite vraa tek poslije tri -etiri godine. Sistem uzgoja i naslon za dvorodne maline Za razliku od dvogodinjih kultivara maline, koji se uzgajaju u tipu vertikalnog palira sa tipom naslona poznatim kao I-sistem, a to podrazumjeva naslon od stubova koji nose po jednu icu u dva nivoa du redova, te pojedinano vezanje dvogodinjih izdanaka za icu tokom perioda plodonoenja, kao i jasno definisan broj izdanaka na duinu reda (kod vilameta 6-7, kod mikera 5), sorte jednogodinje maline se uzgajaju u palirskom sistemu slobodnih grmova sa tipom naslona uobiajeno nazvanim T-sistem. Ovakav nain uzgoja podrazumjeva da se u unutarrednom prostoru izdanci putaju da slobodno rastu tako da oni ispune zonu po 30-40 cm s obje strane od centra reda, i to proizvoljno, bez jesno definisanog broja prirasta na duni metar. Svi izdanci koji se pojave u traci irine 80 cm u redu se ostavljaju da rastu i plodonose. S druge strane, svi oni koji se pojave izvan ove zone obavezno se uklanjaju. Broj izdanaka koji se preporuuje po jednom dunom metru moe da iznosi od 10-15, pa

  • 42

    ak i vie, s tim da se vodi rauna o prenatrpanosti istih kada dolazi do pada produkcije.

    Slika 41. Sistem uzgoja jednogodinje maline: u unutarrednom prostoru izdanci se putaju slobodno da rastu bez jasno definisanog broja istih na

    jednicu duine reda (lijevo). Svi izdanci koji se pojave izvan zone od 80 cm, sa centrom reda u sredini, se ukljanjaju (desno)

    Kada je u pitanju naslon, isti slui samo kao podrka izdancima sa strana, kako bi se omoguio efikasniji prolaz izmeu redova. Takav naslon podrazumjeva klasine stubove instalirane u centru du reda na razmak od 5-7 m, a na istim postavljenu po jednu, 80 cm dugu, poprenu letvu (dimenzija 2,0 x 2,5 cm) koja je fiksirana za svaki stub, na visini od oko 120 cm iznad zemlje. Ovakav tip naslona naziva se T-sistem. Slika 42. T-sistem naslona prilikom uzgoja jednogodinjih sorti maline

    Za svaki kraj drvene letve, pruajui se u duini cjelokupnog reda, privruje se galvanizirana, plastificirana ili pocinana ica, debljine 3 mm, ali moe se upotrijebiti i obina paga. irina imeu dvije ice/page ili dva reda ice/page jednaka je irini poprene letve, dakle 80 cm. Izdanci se usmjeravaju da slobodno

  • 43

    rastu izmeu ica, odnosno unutar redova, dakle ne veu se pojedinano za ice/page ve rastu slobodno, te se pod teinom vegetativne mase i roda samo oslanjaju na iste. Ovakav tip naslona je dosta slian onom kod dvogodinje maline sorte Miker, s tim to on obavezno na stubovima ima poprene letve postavljene u dva nivoa, i dodatne redove ice. Obzirom da ovakav sistem uzgoja podrazumjeva razvoj izdanaka u irini do 80 cm unutar reda, dakle sa dvije strane po 40 cm, i sam razmak izmeu redova je u odnosu na onaj kod dvogodinje sorte

    maline vilamet vei, te obino iznosi 3 m.

    Slika 43. Zasad jednogodinje maline sorte

    Polka star 4 godine. Pravilan nain odravanja

    zemljita u istom predstavlja sistem trava mal, gdje je meuredni

    prostor zatravnjen, a redni ist bez korova

    Treba napomenuti, da

    se takav razmak preporuuje i za dvogodinju sortu maline Miker, obzirom da ista obrazuje izrazito duge plodonosne mladare, te zahtjeva T sistem naslona.

    U nekim podrujima vrlo praktino rjeenje naslona moe se postii postavljanjem mreastih ica u redove, tako da se izdanci prilikom rasta provuku kroz elijice mre i tako zadravaju uspravan poloaj.

    Slika 44. Namjenski napravljen naslon za jednogodinji tip maline

  • 44

    Ovo se obino praktikuje prilikom proizvodnje jednogodinjih malina u plastenicima i staklenicima za izvansezonsku proizvodnju.

    Mada su najee u primjeni, osim drvenih stubova i poprenih letvi mogu se koristiti i metalni ili betonski stubovi za razliitim izvedbama poprenih preaga.

    U proizvodnoj praksi veoma esto prilikom uzgoja jadnogodinjih sorti maline praktikuje se sistem uzgoja koji se naziva alternativni palir. Po konstrukciji naslona isti je u potpunosti identian sa T -sistemom palira. Meutim, razlike su u tipu izdanaka koji se ostavljaju u pojedinim redovima. Naime, planataa jednogodinje maline organizovana je tako da se svaki drugi red uzgaja za berbu u jesen, dok se ostali uzgajaju za berbu u ljeto.

    Slika 45. Uzgoja jednogodinjih sorti maline u sistemu

    alternativnog palira Na taj nain osigurana je pojava plodova tokom itave sezone vegetacije i isk oritena bioloka osobina jednogodinjih sorti maline. Naravno u ovakvim sluajevima prinosi po jedinici povrine su dosta smanjeni, a potrebno je i vie radne snage u odravanju ovakvog sistema uzgoja. Zbog toga se isti preporuuje samo na manjim povrina ma. Tehnologija uzgoja i rezidba jednogodinjih kultivara maline U zavisnosti od tempiranja perioda plodonoenja, razlikuju se dva osnovna naina rezidbe, a time i uzgoja jednogodinjih sorti maline:

    za dvije berbe (jesen prve i ljeto druge godine) i za jednu berbu (jesen prve godine).

    Kod uzgoja jednogodinjih sorti maline za jesenju berbu prve i ljetnu berbu druge godine tehnologija uzgoja i rezidba podrazumjevaju: tokom maja prve godine nakon sadnje, koja je bila u jesen ili u proljee, za vrijeme intenzivnog vegetativnog rasta izdanaka vri se odabir najjaih, najkvalitetnijih i najboljih prirasta za plodonoenje u

  • 45

    jesen, tako da se ostavlja obino 10-15 istih na duni metar. Svi ostali izdanci, kao i oni koji izrastaju izvan zone 80 cm irine reda (s jedne i druge strane po 40 cm) uklanjaju se do osnove. Nakon maja intenzitet rasta opada, a dolazi do debljanja i odrvenjavanja izdanaka, diferencijacije i razvoja generativnih pupoljaka, te konano plodonoenja na vrnom dijelu izdanka tokom jeseni (avg ust-septembar-oktobar u zavisnosti od sorte). Nakon toga, obzirom da se dio izdanaka koji je plodonosio prirodno sui, isti se makazama uklanja odmah nakon berbe na duinu zone plodonoenja. Preostali dijelovi izdanaka tokom zime se ostavljaju u uspravnom poloaju, usljed prirodnog rasta, i obzirom da ne postoji opasnost od izmrzavanja istih. Istovremeno se sa uklanjanjem vrnog dijela izdanaka koji su donijeli rod elminiu i svi drugi jednogodinji izdanci koji su se pojavili te godine. U proljee druge go dine na ostavljenom dijelu prologodinjeg izdanka koji nije plodonosio nastupa fenofaza cvjetanja krajem maja i poetkom juna, te plodonoenje koje se poklapa sa periodom plodonoenja dvogodinjih sorti maline (juni -juli). Nakon berbe dolazi do prirodnog suenja izdanaka koji su plodonosili, te se isti uklanjaju do osnove. Istovremeno, tokom maja vri se selekcija novi-mladih izdanaka koji se razvijaju iz korijena, a koji e plodonositi u jesen te godine.

    Slika 46. Shematski prikaz uzgoja i rezidbe jednogodinjeg tipa maline za dvije berbe

    Dakle, u ovakvim sistemu uzgoja kod jednogodinjih sorti mali ne postiu se dvije berbe tokom godine. Meutim, treb a napomenuti da e ovaj ljetni rod znaajno smanjiti prinos u jesen, te se jednogodinje sorte maline u praksi veoma rijetko gaje u ovakvom sistemu uzgoja i rezidbe.

  • 46

    Kod uzgoja jednogodinjih sorti za jednu berbu koja se obavlja u jesen, period avgustoktobar, tehnologija uzgoja i rezidba podrazumjevaju: u proljee kada poinje rast izdanaka vri se selekcija, odnosno odabir i ostavljanje najboljih u skladu sa definisanim sistemom uzgoja, a koji e plodonositi u jesen. Nakon berbe, obzirom da se izdanci poinju suiti odmah od vrha prema dnu isti se uklanjaju tako da se ostavi 5 cm od zemlje. Ovo uklanjanje trebalo bi odgoditi do kraja zime, obzirom da isto omoguava da se odreene rezerve koje ostaju u izdancima mobiliziraju u korijen, to e imati za posljedicu snaniji rast s proljea.

    Sl.47. Sistem rezidbe i tehnologija uzgoja jednogodinjih sorti mali ne za jednu berbu, u jesen

    Uklanjanje izdanaka moe se obavljati runo - obinom kosom, ili pak mainski kosilicama koje su

    Slika 48. ematski prikaz rezidbe jednogodinjih sorti maline za jednu berbu (lijevo), pokoeni izdanci do odreene visine (desno)

  • 47

    podeene na odreenu visinu. Takoe, u podrujima gdje postoji opasnost od ekstremnih temperatura pokoeni izdanci mogu da se ostavljaju u zasadu sve do proljea kada se uklanjaju im se snijeg otopi, ali dok jo zemlja ne odmrzne. Meutim, ovakav nain omoguava veu pojavu bolesti i tetoina, te se zbog toga manje preporuuje. Novi izdanci koji se u proljee razvijaju iz pupol jaka u bazi biljke ili na korijenu druge godine, kada se temperatura podigne iznad take smrzavanja, sluit e za plodonoenje u jesen. Ovakav nain rezidbe ima za posljedicu razvoj jednogodinjih izdanaka visine do 1,8 m iji e vrhovi u jesen iste godine biti optereeni rodom.

    Slika 49. Sorta maline Polka, tehnologija uzgoja za

    jednu berbu Treba napomenuti da se za hladnija podruja preporuuje gajenje kultivara koji imaju raniju sezonu sazrijevanja, tako da bi plodovi mogli prispjeti za berbu prije pojave estokih mrazeva. U suprotnom potrebno je instalirati zatitne strukture koje obezbjeuju adekvatno sazrijevanje svih plodova.

    Vano je napomenuti da se jednogodinje maline uglavnom uzgajaju samo za jesenju berbu, odnosno njihovi izdanci se ostavlj aju samo jednu godinu, to ima niz prednosti , i to:

    vei prinosi u odnosu na iste koji se postiu u drugoj godini, sazrijevanje plodova u periodu kada svjee maline nema na

    tritu, obzirom da je tada cijena plodova i najvea. S druge strane, plodovi koji bi stizali druge godine bili bi u potpunosti zanemarljivi, obzirom da isti pristiu u periodu kada je trite preplavljeno plodovima dvogodinjih sorti maline (juni -juli),

    lake je odravanje zasada kod uzgoja jednogodinjih sorti maline za jednu berbu u jesen uklanjanje izdanaka nakon berbe se moe izvriti runo ili mainski , na taj nain to se grmovi pokose do osnove,

    smanjena je pojava bolesti i tetoina.

  • 48

    Zbog svega ranije navedenog, ukoliko se preferira ljetna (junsko -julska) berba preporuuje se saditi dvogodinje kultivare maline, nego jednogodinje rezati i tempirati za ovaj period plodonoenja. Odravanje i njega zasada jednogodinjih sorti maline Odravanje zasada jednogodinjih sorti maline pored rezidbe podrazumjeva: obradu zemljita, ubrenje, navodnjavanje i zatitu od bolesti i tetoina.

    Odravanje zemljita podrazumjeva sistem trava mal, gdje se meuredni prostor zatravi, i to travama necvjetnicama , koje se kose vie puta tokom godine, a unutarredni se runo obrauje, odnosno okopava, ili pak mainski freza. Ne preporuuje se odravanje zemljita u sistemu jalovog ugara, odnosno obrada cjelokupne povrine. Slika 50. Pravilno odravanje

    zemljita u zasadu jednogodinje maline

    sistem trava mal Adekvatna ishrana, odnosno ubrenje jedan je od temeljnih faktora za postizanje odgovarajueg rasta, prinosa i kvaliteta plodova svih biljaka, pa i jednogodinjih sorti maline. Obzirom da ovakav tip maline u istoj godini formira vegetativnu masu i plodonosi , za njen uspjean uzgoj neophodno je izvriti adekvatno ubrenje. ubrenje je u osnovi dobrim dijelom pod uticajem: teksture zemljita, pH reakcije, te procenta -sadraja organske materije u istom. Prije same sadnje potrebno je izvriti analizu zemljita, kojom e se odrediti sadraj svakog makro i mikrohranjiva u zemljitu, kao i pH reakcija istog. Takoe, analiza lista na sva hranjiva, i pregledi iznoenja N i K berbom i uklanjanjem izdanaka, trebali bi biti izvoeni tokom vegetacije za to preciznije odreivanje hranidbenih potreba biljaka maline. Snaga rasta biljke, debljina izdanka, veliina i boja lista, vani su indikatori zdravstvenog stanja jedinki, ali i potrebe za odgovarajuim reimom ubrenja.

  • 49

    Malina u BiH se uobiajeno ubri kombinacijom etiri razliite metode: primjenom stajnjaka, rasipanjem granuliranih-mineralnih ubriva, vodotopivim ubrivima - kristalonima putem sistema za navodnjavanje i folijarnom aplikacijom mikroelemenata. Udio ukupnog ubrenja dodat svakom od navedenih metoda ovisi od sadraja specifinih nutrienata, prirodne plodnosti zemljita, te vodenog potencijala sistema za navodnjavanje koji je u upotrebi. Ukoliko se ne posjeduje sistem za navodnjavanje ubrenje moe biti izvreno samo kombinacijom rasturanja stajnjaka i rasipanjem granuliranih ubriva. Sortiment jednogodinjeg tipa maline Autumn bliss (Otem Blis) - Engleska je sorta jednogodinje maline, nastala 1984 godine u Ist Molingu. Srednje je bujnosti , kratkih izdanaka koji nose mali broj trnova na sebi. Ranije je epohe zrenja u odnosu na ostale dvorodne sorte (sazrijeva otprilike 10-14 dana prije Heritida). Najvei dio roda iznese prve dvije nedjelje berbe, to je prednost za sjevernija podruja. Plodovi su krupni, sa krupnim kotunicama. Prijatnih je organoleptikih karakteristika. Plodovi su pogodni za upotrebu u svjeem stanju i za preradu. Otporna je na trule korijena koju izaziva Phytophthora fragariae.

    Autumn Britten (HRI East Malling, Engleska) Ovo je rana sorta maline, krupnih i vrstih plodova, koji imaju dobar okus. Ista se odlikuje dugom sezonom plodonoenja. Sazrijeva dan ili dva poslije sorte Autumn Bliss. U poreenju sa istom, izdanci ove sorte postiu veu visinu, plodovi su boljeg kvaliteta, prinos je slian ili vei. Ima veoma iroku

  • 50

    rasprostranjenost u pogledu uzgoja. Polana - Veoma je popularna Poljska sorta jednogodinje maline, stvorena 1991 godine. Jedan od roditelja joj je Heritid, a drugi Zeva jesenja. Odlikuje se bujnim izdancima. Sazrijeva otprilike 2 nedjelje prije Heritida. Odline je rodnosti. Ima krupne plodove, prij atnog okusa. Plodovi iste se esto mogu prepoloviti. Pogodna je za razliite vidove upotrebe. Iz jednog pupoljka daje dvije rodne granice. Osjetljiva je na trule korijena . Ova jednogodinja sorta maline vrlo je jednostavna za uzgoj, obzirom da ne zahtjeva velika ulaganja, posebno zato to se uspjeno gaji bez naslona. Redovno i dobro raa, a plodovi dugo zadravaju svjeinu, te i zbog vremena sazrijevanja lako nalaze put do potroaa. Veliki je ljubitelj vode, pa je i proizvodnja iste gotovo nezamisliva bez navodnjavanja. Odovara joj plodno, rastresito, dobro drenirano i od korova oieno zemljite na ravnim parcelama. Poeljno je da isto bude neutralno do blago kiselo. Istovremeno formira cvjetove i plodove. Prvi cvjetovi pojavljuju se kada izdanak d ostigne najveu visinu, oko 170 centimetara. Cvetanje poinje od vrha biljke i traje sve do kasne jeseni, zbog eka ova malina uvijek ima cvjetova, zrelih i zelenih plodova. Pun i rod dostie u drugoj godini. Plodovi sazrijevaju krajem jula ili poetkom avgusta. Beru se svaki drugi ili trei dan. Boju, okus i miris zadravaju nekoliko dana. Poslije prvog mraza izdanci se sue i tada prestaje berba. Ostave se petnaestak dana da se sokovi "smire" i potom pokose, odnosno odstrane do zemlje. "Polana" je odline rodnosti. Ako je posaena na odgovarajuem zemljitu i dobro negovana, po hektaru moe da se ubere preko 12 t. Plodovi su konini, tamnocrveni, okusni kad su svjei, ali pogodni i za preradu. Zahtjeva minimalnu zatitu, jer se koenjem izdanaka smanjuju uslovi za pojavu bolesti i tetoina. Jedan izdanak "polane" u prvoj

  • 51

    vegetaciji daje do osam novih biljaka. Svake godine taj broj se udvostrui. Meutim, optimalno je da u punoj rodnosti na dunom metru bude dvadesetak biljaka. Polka - Sorta je iz istog istraivakog centra kao i Polana (Poljska). Veoma je kvalitetna, izraenije otpornosti na nepovoljne biotike i abiotike uslove sredine. Svijetlo crvene je boje ploda. Plod se odlikuje izrazitom vrstoom i konzistencijom bobica, te izvrsne arome i okusa.

    Karolina (Caroline, University of Maryland, SAD) iroko rasprostranjena i jedna od standardnih jednogodinjih sorti maline. Posjeduje izrazito krupne plodove kupastog oblika sa izuzetnim okusom maline. Vrlo je produktivna sorta i moe se uzgajati u razliitim podrujima. U junim podrujima plodovi mogu pristii ve u junu. Izrazito je bujnog rasta, izdanci su visoki i uspravni, a tolerantna je na fitoftoru i sivu plijesan. Ranije sazrijeva od heritida. Branje plodova sa kratkih bonih rodnih granica moe biti oteano, ali daje dobre jesenje prinose. Posle dueg skladitenja plodovi dobijaju tamniju boju. Otporna je na trule korena koju izaziva Phytophthora fragariae. Heritage (Heritid) Ova sorta maline nastala je 1969 godine u SAD-u (Cornell University, Njujork). Smatra se standardnom dvorodnom sortom. Karakterie se bujnim, hrapavim i trnovitim

  • 52

    izdancima izraene visine. Visoko prinosna je sorta. Plod je srednje krupnoe, privlanog izgleda, dobrog okusa i vrstoe, te je pogodan za upotrebu u svjeem stanju i za preradu. Plodovi na jednogodinjim izdancima sazrijevaju veoma kasno, te u viim predjelima esto ne uspije iznijeti cjelokupan rod zbog pojave jakih mrazeva. Otporna je na veinu bolesti.

    Anne je poznata zbog svoje veliine, boje i izrazitog slatkog okusa plodova. Plodovi sazrijevaju krajem avgusta preko oktobra pa sve do prvih estokih mrazeva. Visokoproduktivna je jednogodinja sorta maline uto obojenog ploda.

    Poranna Rosa jo jedna poljska selekcija jednogodinje mali ne uto ili svijetlo narandasto obojene boje ploda. Biljka proizvodi mali broj izdanaka koji dostiu visinu od oko 1,5 m. Plodovi su krupni, sferinog oblika, kompaktni, vrsti i veoma okusni.

  • 53

    S A D R A J

    UVOD ................................................................................................ ........................ 3 I DIO JEDNOGODINJA/DVORODNA MALINA

    OSNOVNI PRINCIPI UZGOJA JEDNOGODINJE/DVORODNE MALINE .............................. 7

    CRVENE MALINE ....................................................................................... .................. 8

    ZLATNE ILI UTE MALINE ...................................................................................... ..... 9

    CRNE MALINE ...................................................................................................... ..... 10

    PURPURNE MALINE .............................................................................................. ..... 11

    HIBRIDI MALINE I KUPINE ...................................................................................... .. 11

    PROIZVODNJA MALINE U SVIJETU ......................................................................... .... 14

    PROIZVODNJA MALINE U EU ................................................................................. .... 14

    JEDNOGODINJE I DVOGODINJE MALINE ................................................................. 21 Osnovne karakteristike jednogodinjih sorti maline . ................................................... .. 22 Aktuelni sortiment jednorodnog/dvogodinjeg tipa maline u BiH . ................................... 28 Perspektivni sortiment jednorodnog/dvogodinjeg tipa maline ...................................... 29

    OSNOVNE KARAKTERISTIKE JEDNOGODINJIH SORTI MALINE ................................... 33 Sadnja jednogodinjih sorti maline .......................................................................... ... 39 Sistem uzgoja i naslon za dvorodne maline ............................................................... .. 41 Tehnologija uzgoja i rezidba jednogodinjih kultivara maline . ...................................... . 44 Odravanje i njega zasada jednogodinjih sorti meline ............................................... .. 48 Sortiment jednogodinjeg tipa maline ................................................................... ...... 49 SADRAJ .......................................................................................................... ........ 53