U2015. godini, Muzej će obavljati sljedeće poslove izdjelokruga svog rada, a na osnovu Zakona o muzej-

skoj djelatnosti, Odluke o organizovanju Javne ustanovePomorski muzej Crne Gore i Statuta:

- nastaviće se stručna obrada muzealija po savremenimmetodološkim principima; nastaviće se rad na tematskimzbirkama: istorijsko-umjetničkoj, pomorsko tehničkoj i etno-grafskoj; nastaviće se rad na formiranoj i kvalitetnoj fotodokumentaciji; nastaviće se stručna obrada i obogaćivanjebibliotečkog fonda koji posjeduje 16. 000 bibliografskihjedinica. Takođe, nastaviće se stručna obrada dokumenata;obavljaće se poslovi matičnog muzeja; nastaviće se rad naizdavačkoj djelatnosti; obavljaće se i terenski rad; nastavićese sa konzervatorsko- restauratorskim tretmanom muzejskihpredmeta; realizovaće se i brojni programi i projekti, kojiće imati za cilj promovisanje muzejske djelatnosti i prezen-tovanje Pomorskog muzeja. U 2015. godini, u Muzeju ćebiti promovisana djela kako autora iz Boke tako i iz okruže-nja. U saradnji sa Ministarstvom kulture i Ministarstvomprosvete, radiće se na realizaciji projekta da se u školamauvede izborni predmet »Kulturno nasljeđe«, kako bi se dje-ci približio značaj kulturne baštine Crne Gore.

Takođe, u 2015. godini, zaposleni će uzeti učešće u radunaučnih skupova, seminara, na izradi normativnih akata ve-zanih za kulturu; posebno, radiće se na edukaciji konzerva-tora i restauratora kroz umjetničke radionice, dok će kustosinastaviti rad na reviziji i revalorizaciji muzejskih predmetakako izloženih tako i eksponata koji se nalaze u depou.

Stručna obrada predmeta,dokumenata i bibliografskih jedinica

- Iz istorijsko umjetničke zbirke obradiće se 90 predmeta;- iz pomorsko tehničke zbirke 200 predmeta;- iz etnografske zbirke 150 predmeta;

- u 2015. godini otkupiti će se približno oko 100 arhiv-skih dokumenta, koji će biti memorisani u dokumenta-cionom centru;

- biće obrađeno oko 300 novih bibliografskih jedinicadobijenih putem poklona, razmjene i kupovine.

Matična djelatnost

U toku 2015. godine Pomorski muzej Crne Gore nastavi-će obavljati i poslove matičnog muzeja, koji su mu povjere-ni Odlukom Vlade iz 2012. godine (Odluka o organizova-nju Javne ustanove Pomorski muzej Crne Gore Sl. list CGbr. 16/12 od 20.03.2012. godine). U tom smislu, muzej ćei dalje nastaviti pružati stručnu pomoć na poslovima evi-dentiranja muzealija i otkupa u Zbirci pomorskog nasljeđau okviru Porto Montenegra u Tivtu, kao i Kotorskoj Bisku-piji odnosno Muzeju sakralne umjetnosti i Muzeju gradaPerasta, Svetištu Gospe od Škrpjela i drugim srodnim insti-tucijama na prostoru od Herceg Novog do Bara.

Restauracija i konzevacija muzejskih predmeta

U 2015. godini, konzervatorski će se tretirati predmeti izmuzejske postavke, a odnosiće se na izvjestan broj pred-meta koji će biti prezentirani kako na međunarodnim, takoi na tematskim izložbama.

Foto

gra

fija

: T.

Bonić

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, AVGUST 2014

Usvojen plan rada za 2015. godinuSJEDNICA SAVJETA POMORSKOG MUZEJA

Na svojoj redovnoj sjednici koja je odžana 31. jula i 1. avgusta Savjet Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotorujednoglasno i u punom sastavu je usvojio plan i program rada Muzeja za 2015. godinu. Riječ je o okvirnom

planu rada, a ne o čvrstom, odnosno definitivnom planu koga nije moguće napraviti jer se u toku godine pro-gram rada znatno dopunjuje sa određenim manifestacijama za koje još uvijek nemamo pouzdanu informacijuda će se realizovati. Savjet je, takođe jednoglasno uvojio Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizacijiJavne ustanove Pomorski muzej, kao i zapisnik sa svoje prethodne sjednice koja je održana 6. marta ove godine.

Plan rada Pomorskog muzeja za 2015.

Sjednica Savjeta Pomorskog muzeja

(Nastavlja se na stranama 4 i 5)

2 Jedra Boke – avgust/2014

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Avgust 2014. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja koji

će naredne 4 godine raditi u sledećemsastavu:

Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka XVIIIvijeka, koja je od 1949-1952. godine kom-pletno restaurirana i adaptirana za potrebe

Muzeja. Danas je Pomorski muzej institucijakulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na

bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasljeđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

Jedra BokeJedra Boke

Izložba slika Voja Stanića, koja je u našem muzeju bila otvorena 15. jula,završena je 5. avgusta. Posljednju etapu posla organizacije ove izložbe odradi-li smo 18. avgusta. Tada je, naime, iz našeg muzeja do specijalnog kombijaobavljen prenos 23 slike jednog od najpoznatijih crnogorskih slikara. Iz Muzejaslike su tradicionalnim triciklom kroz uske kotorske ulice stigle do mjesta zautovar. Sam posao utovara obavili su Slavko Dabinović, bibliotekar Muzeja, iVicko Milutin, domar naše institucije, dok je evidenciju unosa svake slike ukombi uradila Jelena Karadžić, viši kustos Pomorskog muzeja.

Odvoz slika Voja Stanića

U NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNU

Tri sekvence operacije utovara Stanićevih slika u kojoj su učestvovali JelenaKaradžić, Vicko Milutin (bijela radna odjeća) i Slavko Dabinović

U biblioteci našeg muzeja tokom avgusta vrijedno je na svojoj novoj knji-zi radio kustos našeg muzeja u penziji - Petar Palavršić, kome je u tomestalno pomagao Slavko Dabinović, bibliotekar Muzeja. Tematika Petroveknjige je pomorstvo opštine Herceg Novi u periodu od 1700-1900. godine,a njeno izdavanje očekuje se do kraja ove godine, što je i predviđeno ovo-godišnjim planom rada Pomorskog muzeja. Istorija pomorstva, brojni kape-tani i njihovi jedrenjaci sa teritorije opštine Herceg Novi ranije su bili ob-javljivani na stranicama Godišnjaka Pomorskog muzeja u prilozima pozna-tih istoričara Boke Kotorske. Kroz Palavršićevu knjigu radovi braće Zloko-vić, Ignja (dugogodišnji direktor Pomorskog muzeja) i Maksima, kao i drMiloša Miloševića, bili bi objedinjeni na jednom mjestu i obogaćeni novimpodacima. Takođe, u knjizi će biti opisani plovni putevi i robe koje su nov-ski pomorci najviše koristili. U velikom broju biće prisutni tipovi brodova,kao i niz napomena i podataka potrebnih za bolje shvatanje pomorske trgo-vine naših predaka. Sa nabrajanjem svih kapetana (patentovanih, duge plo-vidbe) izvukle bi se iz zaborava mnoge ličnosti koje su trajno obilježile 200godina istorije novske krajine. Knjiga bi bila obogaćena sa brojnim fotogra-fijama jedrenjaka i kapetana koje su najvećim dijelom iz fonda Pomorskogmuzeja. Ovom knjigom naš muzej će postati nosilac još jedne značajneedicije iz pomorstva Boke Kotorske.

Rad na novoj knjizi Petra Palavršića

Petar Palavršić (u sredini), Slavko Dabinović (desno) i Željko Brguljan(lijevo) jedan od autora izložbe koju organizujemo u Zagrebu u novembru

Pomorski muzej je u avgustu tri puta bio tema poseb-nih emisija na Radio Kotoru. Najprije, početkom avgu-

sta, o biblioteci Muzeja govorio je bibliotekar Slavko Da-binović, a potom je, 16. avgusta, o etnološkoj zbirci pri-čala viši kustos Jelena Karadžić. O pomorsko-tehničkoj

zbirci 21. avgusta govorio je kustos ILija Mlinarević.

Slavko DabinovićVRIJEDNA BIBLIOTEKA

Gostujući u emisiji Ljetnje pričeSlavko Dabinović je podsjetio

da biblioteka Muzeja postoji kolikoi sam Muzej, tojest od 10.septem-bra 1952. godine, te da ukupno ima16.000 knjiga od kojih najstarijepotiču iz 17. vijeka. Najviše knjiga,kako je rekao Slavko, je iz 19. i prve polovine 20.vijeka,a pored pomorstva tiču se istorije, istorije umjetnosti, et-nologije i drugih oblasti. On je ukratko govorio i o mje-sečnoj publikaciji Muzeja – Jedra Boke kao informatoruo tekućim aktivnostima Muzeja i o drugim manifestaci-jama koje se odnose na njegovanje kulturno-istorijskebaštine, te posebno o pomorstvu i pomorskoj tradiciji. Ubiblioteci imamo troje zaposlenih, pored mene su tuarhivista i dokumentarista, rekao je Dabinović.

Jelena KaradžićBOGATA ETNOGRAFSKA

ZBIRKA

Oetnografskoj zbirci u Pomor-skom muzeju, koja se sastoji iz

nekoliko podzbirki, govorila je etno-loškinja i viši kustos Jelena Karadžić.

Vrijedan dio čine namještaj i posu-đe koji su izloženi u centralnim prostorijama prvog spra-ta – kazala je Jelena Karadžić podsjećajući na dva kape-tanska salona. Jedan je pripadao porodici Florio sa Prča-nja, a jedan porodici Ivelić iz Risna. Takođe tu su i dje-lovi namještaja koji su ranije bili smješteni u kapetan-skim porodicama Dobrote, a to su porodice Tripković,Radimir, Smekija, Radoničić... Sav taj namještaj je iz

perioda od 18. do početka 20. vijeka i pripada različitimstilovima, a krasio je kapetanske salone u Boki Kotorskoju doba prosperiteta pomorske trgovine od 16. do 18. vi-jeka kada kapetanske porodice dobijaju značajna mate-rijalna sredstva, a palate se grade ne samo u Kotoru veći drugim pomorskim mjestima – rekla je Karadžić.

Ona je navela da se u pomenutim kapetanskim saloni-ma nalazi i ukrasna oprema. Čine je kineske vaze, raznesvjetiljke, među kojima su najpoznatije fjorentine kojesu bile omiljene. Rađene su srebrne i mesingane uljani-ce koje su donošene iz Firence, zatim posuđe koje jenajvećim dijelom iz Kardifa, iz raznih engleskih radioni-ca u kojima je izrađivano keramičko posuđe te posuđeod srebra – navela je Karadžić.

U etnografskoj zbirci mogu se pogledati nakit i naro-dne nošnje. Imamo podatke da je nakit u kotorskimzlatarskim radionicama rađen još u 16. vijeku u srebrui zlatu, a nakit koji je izložen u našim prostorijma ra-đen je nešto kasnije - u 19. vijeku, kada su već bili po-znati i drugi materijali. Nama je jako vrijedan jer imiti-ra različite oblike koji su bili poznati već od 16. vijekai karakteristično je da se zadržavaju u istoj formi. Tu jena primjer čuveni španski češalj koji je krasio oglavljenevjeste iz Dobrote, on se pominje u 16. vijeku i tadaje bio napravljen od zlata i srebra, kasnije se imitira ipravi od manje bogatih materijala ali, svakako, zadrža-va istu formu. Kolekcija narodnih nošnji je bogata. Iz-ložene su četiri – dobrotska i crnogorska narodna noš-nja i dvije nošnje iz Bara. Nevjeste koje su došle u Ko-tor su nosile neke od ovih nošnji i kasnije ih prodaleMuzeju. Nakit prati narodnu nošnju. Tu su ukrasne ig-le različitih veličina kao i kolajne koje su bile karakte-ristične za ovo područje. Za crnogorsku nošnju nezao-bilazan je bio ćemer – kazala je Karadžić.

Ilija MlinarevićO POMORSKOJ PROŠLOSTISVJEDOČI 900 EKSPONATA

Pomorsko-tehnička zbirka u Po-morskom muzeju bila je tema o

kojoj je na Radio Kotoru 21. avgustagovorio Ilija Mlinarević, kustos tezbirke u našem muzeju. On je rekaoda Pomorski muzej Crne Gore Kotor

3Jedra Boke – avgust/2014

Tomislav Bonić, dokumentarista Muzeja, i Marina Jova-nović, pripravnica, početkom avgusta obavili su čišćenjedepoa biblioteke i razvrstali pristigle donacije knjiga poteritorijalnom principu i po tematici gdje bi trebalo da sto-je. Takođe su sređivali i knjige koju su predviđene za pro-daju, to jest izdanja Pomorskog muzeja Kotor. S obziromda je slobodan prostor biblioteke već uglavnom iscrpljenoni su i izvršili jednu malu reorganizaciju depoa knjiga.

Reorganizacija depoa knjiga

Pomorski muzej u medijima

Konzerviraće se i restaurirati sljede-ći predmeti:

- dva starinska ražnja- 2 preslice- 1 kolijevka- 3 škrinje - 8 topovskih čaura

Za potrebe putujućih izložbi kon-zerviraće se i restaurirati i instumen-ti i modeli brodova, a preduzeće sei potrebne mjere u okviru redovnogodržavanja.

Konzerviraće se i restaurirati i slje-deći eksponati:

- uljana slika jedrenjaka Mio, kapetana Vicka Ivanovića - kopi-ja zavjetne slike prikazana u oluji iz 1865. godine;

- uljana slika Tartane iz 1784. godine;

- uljana slika parobrodaVojvodina;- uljana slika barka Giorge Metike

kapetana A. Viskovića iz 1837. godine;

- jedrenjak Belfast - kopija po originalu;

- bark škuner: Mio kap. Vicenza

Kolone; - slika Admirala Zmajevića, autora

Anastazija Bocarića.

Terenski rad

U interesu očuvanja i spriječavanjaotuđenja kulturnog blaga BokeKotorske, odnosno spriječavanjanekontrolisanog odnošenja sa pro-stora kojem istorijski pripada,tokom 2015. godine nastaviće serad na terenu, koji podrazumjevaotkup vrijednih predmeta, posebnoetnografskih predmeta i onih kojipredstavljaju identitet prostora BokeKotorske. Zahvaljujući pregalaštvuzaposlenih, šira javnost je prepoz-nala vrijednosti i značaj, ne samokulturnog nasljeđa Boke Kotorske,već i značaj Pomorskog muzejaCrne Gore, što je rezultiralo i odre-đenim brojem donacija eksponatašto će se vjerujemo nastaviti i u2015. godini.

Nastaviće se prikupljanje starihfotografija gradova, mjesta, predjelai objekata duž Primorja, a posebno

rad na prikupljanju fotodokumenta-cije privatnih zbirki, digitalizacijaistorijskih dokumenata vezanih zapomorstvo Boke Kotorske u ciljuočuvanja ove dokumentacije putemskeniranja i fotografisanja, kako bise ovaj materijal trajno sačuvao ispasio od daljeg propadanja.

Osim prikupljanja i otkupa starihfotografija, terenskim radom popisa-će se i pokretna kulturna baština, au određenim slučajevima izvršitiotkup, u cilju sprečavanja nekontro-lisanog otuđivanja kulturnog blagaBoke Kotorske. Ovaj vid terenskograda neophodno je uraditi što prijejer brzi tempo života učinio je danestaju običaji, a sa običajima i va-žan segmet nematerijalne kulturnebaštine po kojima je Boka prepozna-tljiva i zauzima vidno mjesto na kul-turnoj mapi Crne Gore. Otkup vri-jednih predmeta sa prostora BokeKotorske vršiće se i tokom sajmovaantikviteta koje organizuje Pomorskimuzej u saradnji sa NVO Antika.

Nematerijalna kulturna baštinakao važan segment kulture biće u

4 Jedra Boke – avgust/2014

U NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNUposjeduje preko dvije hiljade eksponata podijeljenih utri zbirke: istorijsko-umjetnička, etnografska i pomorsko-tehnička zbirka, koja broji preko 900 eksponata maketabrodova, fotografija plovila, arhivskih dokumenata, doinstrumenata za terestičku i astronomsku navigaciju.Muzej posjeduje 40 modela brodova-jedrenjaka, paro-broda kao i motornih brodova Pomorski muzej posjedu-je 40 modela brodova-jedrenjaka, parobroda kao imotornih brodova

Kako je rekao Mlinarević, građa Pomorsko-tehničkezbirke je raznorodna, a čine je precizni navigacioni in-strumenti, brodska oprema kao i velika kolekcija vatre-nog i hladnog oružja.

Navigacioni instrumenti koje imamo su korišteni ug-lavnom na jedrenjacima i parobrodima, a svrha im jebila praćenje položaja broda i smjera plovidbe. Brod-ska oprema koja se nalazi u Muzeju je sastavni diograđe broda, bilo da je posebno ugrađivana ili da jedio palubne opreme. Kvadranti, oktanti i sekstani kao idurbini, hronometri, barometri svjedoče o opremi nabrodovima i o umijeću korišćenja istih u navigaciji,pojasnio je Mlinarević.

Od brodske opreme se, naveo je on, mogu izdvojitiferali, buceli, sidra, oprema za održavanja jedara ikonopa, signalni topovi i pulena kao dekorativni ele-ment na jedrenjaku.

Mlinarević je podsjeto da Pomorski muzej posjeduje40 modela brodova-jedrenjaka, parobroda kao i mo-tornih brodova.

Vrijedna je zbirka pomorskih karata kojih u pomor-sko-tehničkoj zbrici ima oko 260, kao i starih portola-na čiji najstariji primjerak u vlasništvu Muzeja datira iz1727. godine, rekao je. Prema njegovim riječima, utoku je restauracija školskog broda Jadran, kao i paro-broda Kralj Aleksandar I. Za 17. septembar planiranoje otvaranje izložbe dokumenata o pomorstvu i životuu Boki od kraja 18. do prve polovine 20. vijeka.

Povod za otvaranje ove izložbe je obilježavanje Da-na Pomorskog muzeja kada će se i dodijeliti nagradaMerito Navali, zaključio je Mlinarević.

Za novembar se priprema izložba Zavjetni darovibokeljskih pomoraca koja će biti postavljena u Muze-ju za umijetnost i obrt u Zagrebu. Za početak slijedećegodine u planu je izložba Reklame i oglasi izmeđudva rata iz fundusa Pomorskog muzeja.

Plan rada Pomorskog muzeja za 2015.Nastavak sa strane 1

fokusu terenskog rada sakupljanjemizvornih pjesama, običaja, događa-ja, a posebna pažnja biće posveće-na video zapisima Bokeljske mor-narice koja datira po predanjima iz809 godine.

Izložbe

Planirane izložbe Pomorskog muze-ja Crne Gore za 2015. godinu.

Bogatu kulturnu baštinu, Pomorskimuzej želi i hoće da prezentira ka-ko u našoj zemlji, tako i u inostran-stvu i u tom pogledu u 2015. godi-ni, planirano je da se realizuje nizznačajnih projekata - izložbi i to:

- Projekat-izložba Slavni kapetani Boke Kotorske u XVIII i XIX vije-ku je projekat koji će biti realizo- van zajedno sa institucijom Cen-tar za kulturu Grada Krka;

- Projekat-izložba Sreća putuje - Muzej Vojvodine, Novi Sad, au-tor Milkica Popović;

- Zahvaljujući dobroj saradnji sa Hrvatskom bratovštinom Bokelj- ska mornarica 809 Zagreb realizo- vaće se projekat-izložba Kravata u Bokelja, autora Željka Brgulja-na i Nikole Albaneža;

- Pomorski muzej Crne Gore zaje-dno sa Kotorskom biskupijom organizovaće izložbu Zavjetni darovi s pomorskom tematikom u Kotorskoj Biskupiji u sanira-nom muzeju u Barseloni čime bi se nastavila saradnja Španije i Crne Gore.

Ostale izložbe

Kultura i umjetnost su najbolji putza upoznavanje materijalne kulturejednog naroda u vremenu i prosto-ru. U tom pogledu nastaviće se do-bra saradnja sa srodnim institucija-ma kako u zemlji, tako i u inostran-stvu, u muzeju Crne Gore i to:

- U slavu porodice fotografa Lafo-rest XIX i XX vijeka;

- Reklame između II svjetska rata;- Donatori obogatili Muzej; - Liturgijsko ruho Kotorske biskupi

je XV-XIX vijek, izložba koju ćemoorganizovati povodom međuna-rodne manifestacije Noć muzeja, pod nazivom Muzej, mladost, muzika;

- S obzirom da sjevernom dijelu Cr-ne Gore treba prezentovati kult-urnu baštinu prostora Boke Ko-torske Pomorski muzej planira nastavak projekta putujuće izložbe Bitve tiraduri i madraći koju će pratiti video prezentacija;

- Zbog velikog interesovanja proje-kat izložba Iz škrinje za duge plovidbe u planu je da izložba bude postavljena u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju, kao i u zbirci Muzeja Industrij-skog nasljeđa u Tivtu.

Druge aktivnosti

Naslovi u izdanju Pomorskogmuzeja:

- U toku 2015. godine prirediće se i štampanje drugog djela edicije

Godišnjak dvobroj 59 i 60. U pla-nu je da se izradi Bibliografija članaka iz Godišnjaka I-LX;

- U planu je izrada flajera Pomor-skog muzeja za potrebe turističke sezone na više jezika, kao dopuna postojećem sadržaju Muzeja – audio quide na 6 svjetskih jezika;

- Nastaviće se započeti projekat mjesečnog biltena Jedra Boke sa ciljem da se prezentira sve ono što se radilo minulih mjeseci i go-dina s jedne strane, a s druge stra-ne, ovaj bilten nastavlja život bil-tena Glas Boke iz 1936. godine;

- Oraganizovaće se dvije istorijske večeri u saradnji sa Maticom Cr-nogorskom - Ogranak Kotor, i to: Kneževska crnogorska kancelari-ja pomorskog odjeljenja i Sve kraljeve jahte.

Kada su u pitanju kapitalni izdaciu 2015. godini Pomorski muzej ćerealizovati, ukoliko bude u moguć-nosti iz sopstvenih sredstava sljede-će kapitalne izdatke:

Pomorski muzej Crne Gore smje-šten je u jednoj od najljepših pala-ta iz XVIII vijeka u Kotoru koji jesaniran poslije zemljotresa. Među-tim, izvođači nijesu uradili po stan-dardnim propisima pomoćno ste-penište koje svakim danom sve vi-še propada i oštećuje samu Pala-tu. Potrebno je hitno intervenisatikako bi se stepenište stavilo u funk-ciju prvenstveno zbog turista i nji-hove sigurnosti u objektu.

Pomorski muzej nastaviće da u to-ku 2015. godine završi sa uređe-njem dva muzejska depoa po savre-menim muzejskim principima ugra-dnjom preostalih polica za tekstil imetal kao i posebnih uređaja odno-sno metalnih polica za smještaj sli-ka, kao i metalnih kasa za čuvanjerijetkih pisanih dokumenata. Depoje potrebno klimatizovati.

Pomorski muzej Crne Gore u Ko-toru u toku 2014. godine, planira danastavi sa ugradnjom video nadzorana drugom spratu u centralnoj pro-storiji, Odjeljenju Bokeljske morna-rice i u školstvu.

U toku 2015. godine planira seskupština Regionalne alijanse ICOM-a za Jugoistočnu Evropu u Pomor-skom muzeju, a domaćin je Pomor-ski muzej koji će predstavljati CrnuGoru u tom segmentu. Ovo će bitipo drugi put da ova regionalna ali-jansa bude u Crnoj Gori, te samimtim ovaj sastanak biće upriličen ka-ko i odgovara jednom UNESCOgradu i jednoj značajnoj institucijikao što je to muzej.

Prostor i oprema

Pomorski muzej posjeduje dotraja-lu kompjutersku opremu (kompjute-re, štampače, skenere i fax) i isto jepotrebno zamjeniti kako bi instituci-ja mogla obavljati stručno i kvalite-tno svoje poslove.

Od sanacije muzeja 1984. godinepostoji telefonska centrala koja je usvakom pogledu dotrajala i neopho-dno je nabaviti novu jer bez telefon-ske komunikacije institucija ne mo-že dobro da funkcioniše.

Bivše preduzeće Jugooceanijadalo je Pomorskom muzeju na ču-vanje šest maketa za koje je potre-bno napraviti staklene vitrine ka-ko bi se ovi predmeti mogli izložitiu odjeljenju koje je posvećeno po-morskoj kompaniji Jugooceaniji.Takođe, plan je da se u odjeljenjuBokeljske mornarice postaviti LEDekran na kojem bi se neprekidnoemitovao snimak kola Bokeljskemornarice, kao i kratka istorija ovebratovštine. Cilj ove aktivnosti jeafirmacija nematerijalne kulturnebaštine grada Kotora.

5Jedra Boke – avgust/2014

6 Jedra Boke – avgust/2014

TRADICIJATRADICIJA

2014B o k e l j s k a n o ćDEFILE UKRAŠENIH BARKI - POBJEDNICI - VATROMET

Bokeljska noć tradicionalna pučka kulturno–zabavna, au novije vrijeme i turistička manifestacija, sa bogatom i

dugom tradicijom održana je, 23. avgusta pred više deseti-na hiljada posjetilaca. Organizaciju je ponio Kulturni cen-tar Nikola Đurković a pokrovitelj je bila Opština Kotor.

Bokeljska noć je jedna od najpoznatijih manifestacijana našem primorju ili kako je Bokelji zovu Fešta nad feš-tama. Prepoznatljiva je po defileu čamaca, koji ukrašeniučestvuju u takmičenju, zatim po igri svjetlosti u zraku izabavi nakon toga. Njeno porijeklo datira iz proslaveVenecijanske noći iz 18. vijeka, a svoje uporište našla jei na ovim prostorima. Tradicija duža od dva vijeka imalaje jedan prekid, i to od 1936. do 1959. godine, kada jeprisustvovao predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito.

Ovo je vrsta karnevala, u kojem glavnu ulogu imaju,svake godine iznova, maštovito dekorisane barke i brodi-ce, iluminirajući efekti i zabava građana, odnosno turistakoji posjete ovaj grad. Čamci polaze sa rive na Muo,

krstare duž obale do kotorske luke, ukrašeni svjetiljkama.Po završetku defilea barki bira se najljepše uređena, amanifestacija se završava svečanim vatrometom. Nakontoga na kotorskim trgovima tokom više sati odvija se za-bava uz pjesmu, igru i veselu atmosferu. Ove godine zaučešće u Bokeljskoj noći prijavilo se 57 kreacija na bar-kama, koje su se kotorskim akvatorijem predstavile u triđira. Tokom trećeg đira, a nakon proglašenja nagrađenih,posjetioci su uživali u desetominutnom vatrometu.

Žiri, koji je radio u sastavu - pjesnikinja Maja Perfiljeva,predsjednica žirija i članovi - slikarka Dušica Ivetić i reži-ser Dušan Vuleković. Prvo mjesto, po odluci žirija, osvo-jila je barka Osveta peraškog kokota i nagradu u iznosuod 1.500 eura, drugo mjesto i nagradu od 1.000 eura os-vojila je barka pod imenom Ajkula, dok je treće mjesto inagradu od 500 eura osvojila barka Nareži još. Specijal-ne nagrade po 200 eura dobile su barke, First suvenirboat show, Šoto voće, Đardin, Tajna večera i Škaljarskibokun želja.

Foto

gra

fije

: S.

Spaso

jević

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

Osveta peraškog kokota Ajkula Nareži još

Udugoj istoriji Bokeljske noći posebno je ostalaupamćena Bokeljska noć 1936. godine u častkralja Velike Britanije Edvarda VIII. Prenosimo

dio teksta koji je, povodom gostovanja visokog gosta,objavio Glas Boke.

Kraljeva jahta Nahlin trebala je da otputuje iz lukeoko 20 sati, ali kad je Kralj doznao da se iste večeripriređuje rasvjeta bokeljskog zaliva u čast Njegove po-sjete i da bi pučanstvo željelo da Kralj prisustvuje ovojlijepoj noćnoj priredbi Nahlin je odgodio odlazak iostao u luci do 22 sata. Ova odluka Kraljeva koja seodmah pronijela od usta do usta, izazvala je radostkod naroda.

Bokeljska noćKotor i ostala mjesta u blizini, okićeni zastavama i u

svečanom raspoloženju, čekali su sa živim interesova-

njem da se spusti mrak, pa da kotorski bazen a zatim ičitavi zaliv, plane u vatri čarobne Bokeljske noći, kojase ovog puta priređivala u čast Suverena Velike Brita-nije. Već u sumrak Kotor se počeo puniti narodom izokolice tako da je obala bila neobično živa kao za vri-jeme najvećih svečanosti. Priređivači vršili su poslije-dnje pripreme. Svako srce i tijelo je htjelo i željelo daUzvišeni Gost koji je putujući po danu Bokom uživaou njenim čarobnim ljepotama, osjeti i noću draži ovogvilinskog zaliva i da sa svoga puta ponese najljepšeutiske ove sjajne noćne priredbe koju samo Boka posvom raskošnom prirodnom sklopu može da uspješnoizvede i da dočara Visokom Putniku prizore iz bajki ipriča punih mašte i čarobnih sanja...

Boka je još jednom trebala da plane, da se okiti pla-menim grivnama i da u lijepoj ljetnjoj noći prospe posvojim njedrima raskošje vatrenog nakita, da se nači-čka hiljadama i hiljadama žižaka i krjesova, da – divnakakava jeste – pruži svakom oku, a naročitu oku dra-goga Gosta, i u ovoj svojoj noći sve čari i krasoteopjevane nevjeste ljepotom nedostižne ljube plavogaJadrana. I noć je pala, spustila se tamna koprena savedroga neba koje je treperilo milijardama zvijezda,

7Jedra Boke – avgust/2014

Bokeljska noć1936. godine

TRADICIJATRADICIJA

Pripreme

Svečanost

Dan posle

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

Foto

gra

fija

: S.

Spaso

jević

Foto

gra

fija

: Pobje

da

8 Jedra Boke – avgust/2014

a kotorski bazen majestozan u noćnoj tišini i ćutljivu nestrpljivom iščekivanju da sav plane ličio je naogromnu prirodnu dvoranu u kojoj je imala da zapo-čne raspošna svečanost iz bajke.

Divna, čarobna Bokeljska noć...

Najprije su počela plamsati brda. Stara tvrđava Sveti Ivannad Kotorom planula je osvijetljenim zidinama i vijuga-vim putem hiljade plamenova, dok su crkvica Gospe odZdravlja sa tornjem i vrh tvrđave dobili ognjene konturenanizanim žišcima, pružajući zaista rijetku sliku. Na ka-menoj glavi Pestingrada razbuktile su se vatre osvjetlja-vajući veličanstveno goli krš, a odmah zatim javili su sevelikim vatrama visoki lovćenski vrhovi. Planula je u svje-tlu Goražda sa ognjenim lijepo izrađenim monogramom„E". Na drugoj opet strani plamsale su vatre po grbamaVrmca koje su se začas pretvarale u prave vulkanske pla-menove. Odjednom, upravo munjevitom brzinom zasja-še hiljadama plamičaka kotorski bedemi i sva obala nao-kolo bazena. Iz mraka stadoše da se nižu ognjeni đerda-ni duž Mula, Prčanja, Stoliva, Dobrote, Orahovca, pa dase živo i neopisivo lijepo produže preko Perasta, tamona Kostanjicu, Morinj, Lipce i Risan, nad kojim su opetbile divno obasjane visoke serpentine.

Uporedo sa ognjima duž obale počeše da se osvjetlja-vaju domovi, da plamsaju stare palače i hramovi, stvara-jući u čitavom bazenu sliku jednog velikog i probuđenognaselja, koje se, u čast Uzvišenog Gosta, međusobno tak-miči sjajnim ognjenim ukrasima, nastojeći da ove noći usvom rodnom kraju pruži britanskom Vladaru ne samodokaz svojih simpatija nego da blistavom rasvjetom pri-vuče Njegovu veliku pažnju na čarobne prizore kojimasamo divna Boka može da očara i zanese...

Kotorski bazen koji je maločas prije ličio na ogromnu,tamnu, ćutljivu dvoranu, kao da se odjednom pretvoriou raskošno obasjano i duboko vilinsko jezero u čije se ti-he vode sa obala i naselja, sa planinskih padina i visokihvrhova počelo da toči goruće zlato, pa treperi i blista utajanstvenim njegovim dubinama. Zaliv je pružao zaistajednu čarobnu sliku koju nije moguće opisati i koju selako neće zaboraviti. Svako mjesto imalo je svoju poseb-nu čar, ističući se ponekom pojedinosti u rasvjeti, ali svese to opet stapalo u jednu harmoničnu cjelinu, koja jesvojom majestoznošću izazivala divljenje.

Kotorska obala bila je sva u vatri, dok su gradski be-demi gorjeli u nizu diskretnih uljanih plamičaka. Raz-nobojni lampioni duž čitavog šetališta upotpunjavali susvijetlim i žarkim bojama krasnu kotorsku rasvjetu. Nadrugoj strani, veličanstveno je sjao divno iluminiranihotel Slavija, obasjan električnom rasvjetom, lampioni-ma, plamenovima nafte, uljanim žižama i vještačkimvulkanom. Ovako bogato osvijetljena Slavija je pružalasliku stare venecijanske palate i njena rasvjeta, izvršenapo planu i pod rukovodstvom inspektora Zetske plovid-be g. Janeša, ne samo da je vanredno uspjela nego se

osobito istakla, upotpunjujući u dnu bazena čitavunoćnu priredbu.

Nad lijepo osvijetljenim Mulom isticalo se u brdu kra-sno izvedeno osvjetljenje crkvice sv. Kuzme i Damjana,što je sa Kotorom, Slavijom, Sv. Ivanom, crkvicom Gospeod Zdravlja i sa jednim dijelom Dobrote sačinjavalodivnu cjelinu u ovom krajnjem dijelu raskošno osvjetlje-ne Boke.

Prčanj, koji se uvijek isticao u sličnim priredbama bio jei ove noći zaista krasan. Nad plamenim nizom duž oba-le dizale su se lijepo osvijetljene palače, plamsali su hra-movi i stepeništa dok je stara crkva u brdu bila ljepša ne-go ikad iluminirana vrlo ukusno izvedenom rasvjetom.Prčanj je bio divan ove noći. Na drugoj strani sva u pla-menom đerdanu javljala se Dobrota sa Orahovcem, kaoda povedoše ognjeno kolo sve unaokolo zaliva.

Dugim nizom plamenova i osvijetljenim domovimalijepo je bio rasvjetljen Donji Stoliv nad kojim je, visokogore u brdu, Gornji Stoliv sjao u punoj i impresivnojrasvjeti. Perast, naravno, ni ovog puta nije zaostao. Nje-gova obala bila je sva u jednoj vatri, gorile su njegovekuće i stare palače te ruševna tvrđava nad gradom. Lije-po iluminirani Perast vezivao je kotorski sa risanskimbazenom koji je gorio sve unaokolo, pred tamnim pri-rodnim bedemima svojih planina.

Tako je sav unutrašnji bazen plivao u moru svjetlostidok je reflektor sa Mljeta obasjavao crkvicu Gospe odzdravlja poviše Kotora, veliki broj raketa koje su se baca-le ispred Slavije i sa Mula šarao je ognjenim bojamazvjezdano nebo. Rimske svijeće uz bengalsku vatru sagradskih bedema i iz Vojnog parka upotpunjavale su je-dinstveni prizor koji je mogao da se uživa ove noći. Zavrijeme rasvjete sa vrha kotorske obale svirala je Građan-ska muzika, otvorivši koncert engleskom himnom. Se-oska glazba iz Škaljara također je koncertirala na prčanj-skoj obali a i sa drugog engleskog razarača koji je ušao uluku baš u vrijeme rasvjete, čuli su se zvuci muzike.

I Nahlin baca rakete

Bokeljska noć je zaista uspjela potpuno. Baš u čast nje-ne kulminacije i belgijska jahta Heliopolis počela je dabaca blistave rakete, u znak vidnog zadovoljstva i otpoz-drava Boki. Odmah zatim na Nahlinu je reflektorom bilaosvijetljena kraljevska zastava, dok su razarači bacalisnopove reflektorskog svjetla po zalivu. Odjednom sakraljevske jahte Nahlin stadoše da se prelivaju u noći ja-ke i raznobojne rakete, kao goruće šareno cvijeće što jeizazvalo neopisivu razdraganost naroda po obalama.

Sa Mula se javila skladna pjesma u slatkoj narodnoj me-lodiji, a sa Nahlina čuo se pljesak. Zatim na Kraljevskojjahti, baš malo prije odlaska razlili su se nježno bolećivizvuci škotskih narodnih gajda, prateći dizanje sidra. Oko22 sata Nahlin praćen od razarača, počeo je lagano dase kreće sa sidrišta. Prolazeći pored Prčanja, gdje je joškoncertirala glazba, Nahlin je otpozdravio sirenom.

TRADICIJATRADICIJA

9Jedra Boke – avgust/2014

TRADICIJATRADICIJA

2014Ljetnj i karnevalOTVARANJE - RIBARSKO VEČE - KARNEVALSKA POVORKA

Trinaesti Internacionalni kotorski ljetnji karneval za-vršen je u subotu 2. avgusta velikom karnevalskompovorkom uz učešće 21 grupe, desetak domaćih i

isto toiko iz Hrvatske, Italije, Makedonije i BiH. Nakondefilea koji je trajao skoro dva sata fešta se nastavila naTrgu od oružja, gde je brojnu publiku zabavljao sastavAmadeus iz Dubrovnika.

Ljetnji kotorski karneval, u organizaciji Fešte, otvoren je31. jula na glavnom gradskom trgu podizanjem karneval-ske zastave i đirom gradskim ulicama uz učešće gradskemuzike iz Kotora i mažoretki Fešta.

Siguran sam da su svi uživali i da su vidjeli predivnekreacije i predivne karnevalske grupe. Mislim da je kar-neval ispunio sva očekivanja nas organizatora, ali i svihonih koji su večeras bili ovde - istakao je predsjednikNVO Fešta Vasilije Bajrović.

Karneval je otvorio kapo karnevala Luka Knezović udruštvu kraljice karnevala Ive Mirošević. Fešta se nastavi-la koncertom violončelistkinje Ane Rucner.

Po tradiciji namuljanskoj riviodržano je Ribar-sko veče, uz vinoi prigane gavice,više stotina posje-tilaca uz dobroraspoloženje iples, uživalo je uzglazbu vokalno-instrumentalnogsastava Marineroiz Herceg Novog.Dobrom raspolo-ženju doprinio jesvojim nastupomTeatar 303. Broj-ne goste pozdra-vio je kapo karne-vala Luka Kne-zović. Fo

togra

fije

: D

. Brd

ar

10 Jedra Boke – avgust/2014.

Blitvenica: Posljednji đir Blitvenica: Posljednji đir

KRAJ JEDNOG BRODA ČIJI JE ŽIVOT ZAPOČEO 1957. GODINEKRAJ JEDNOG BRODA ČIJI JE ŽIVOT ZAPOČEO 1957. GODINE

Rashodovani minolovac M-153 Blitvenica 14. avgusta je sa rive na Mulu, mjesta gdje se nalazio posljednjih nekolikogodina, u teglju remorkera Boka Sky otplovio na svoj poslednji đir. Prihvaćen odavno kao maskota Mula bivši mi-nolovac Jugoslovenske ratne mornarice odvučen je do nekadašnjeg vojnog pristaništa Špilice na ulazu u Boku, do

svog privremenog boravišta odakle je trebalo da ode na još jedan duži tegalj - do Bara gdje će metodom tzv. hladnogrezanja, biti pretvoren u sekundarnu sirovinu. Na posljednje putovanje stari minolovac je trebalo u teglju remorkera kre-nuti čim to dopuste meteo-prilike, odnosno kada se stiša jugo koji je tih dana vladalo na primorju. Da li je u međuvreme-

nu brod stigao u Bar i da li je već izrezan u sekundarnu sirovinu ne znamo. (Više o Blitvenici na strani 12)

Dolazak remorkera i privezivanje Odvajanje od rive Polazak ka Špilicama

Blitvenica privezana na muljanskoj rivi Blitvenica ranije u Bjeloj Blitvenica ranije u Bjeloj

Fotografija: D. Brdar

Foto

gra

fije

: D

. Brd

ar

Foto

gra

fije

: In

tern

et

11Jedra Boke – avgust/2014

Kruzeri Europa 2, La Belle de l'Adriatique (vez) i MSC Armonia (sidro) 27. avgusta u Kotoru

Pomorstvo u KOTORU danasFo

togra

fije

: D

. Brd

ar

Prema našoj evidenciji, Kotor su u avgustu posjetila 25 velika ili manja kruzera a ukupno je zabil-ježeno 47 njihovih dolazaka. U istom mjesecu u naš grad je dolazilo puno jahti i, reklo bi se, znat-

no više nego u avgustu 2013. godine.

U avgustu su u Kotor dolazilislijedeći brodovi: Athena (3. 14. i 24.08, uz standardni dvodnevni boravak),zatim, Corinthian (4, 9, 21. i 23. 08),Le Soleal (18. i 24. 08), La Belle del'Adriatique (13, 20. i 27. 08), Mein

Schiff 3 (6. i 20. 08), Thomson Majesty(14. i 28. 08), Ventura (1, 15. i 29. 08),

Splendour of the Seas (10, i 24. 08),Silver Wind (14. 08) Celebrity

Silhouette (11. i 25. 08), CelebrityEquinox (19. 08), Nieuw Amsterdam

(13. 08), Noordam (31. 08), Sea DreamII (19. 08), Sea Cloud (3. 08), Seabourn

Odyssey (25. 08), MSC Armonia (6.13, i 20 i 27. 08), Pan Orama (9-10,16-17. i 30-31. 08) Royal Clipper (8.17. i 29. 08), Riviera (11-12. i 17. 08),Seabourn Odyssey (25. 08), Sovereign(9. 08), Star Pride (17. i 25. 08), Tere

Moana (5. i 30. 08) .

Athena i Silver Spirit 14. 8.

Splendour of the Seas 24. 8.

Serenade of the Seas 18. 8.

Nieuw Amsterdam 13. 8.

Mein Schiff 3 6. 8.

Royal Clipper 8. 8.

Celebrity Equinox 19. 8.

Cel. Silhouette i Seab. Odyssey 25. 08.

Noordam 31. 8.

Sovereign 9. 08.

NAHLIN je luksuzna jahta, jedna od tri posljednje par-ne jahte izgrađene u Velikoj Britaniji. Nahlin je naprav-ljena prva u brodogradilištu John Brovn & Compani i po-rinuta je u more već 1930. godine. Ime Nahlin je dobi-la po istovjetnoj riječi američkih indijanaca koja značibrzonog. Godine 1934. Nahlin je klasifikovana kao jed-na od najvec ́ih privatnih jahti ikada izgrađenih u VelikojBritaniji. Dugačka je 91,44 m, široka 10,98 m, a prima14 gostiju, uz 47 članova posade. U istoriji pomorstvaNahlin će ostati upamćena najviše po tome što je nanjoj 1936. godine krstario po Jadranu kralj Edvard VIIIsa svojom družbenicom Volis (Wallis) Simpson zbog ko-je je tri mjeseca nakon krstarenja abdicirao. Kralj i gos-pođa Simpson na Nahlin su se ukrcali u Šibeniku, gdje jekralj stigao vozom iz Pariza. Jahtu je 1937. kupio ru-munski kralj Karol II za 120.000 funti nakon čega jepreimenovan u Luceafarul (Evening Star), a kasnije Liber-tatea (Sloboda). Kada je rumunski vladar abdicirao 1940.jahta je postala vlasništvo rumunskog Ministarstva kul-ture i bila je vezana u luci Galati (Galac) na Dunavu kaomuzej, da bi kasnije postala plovec ́i restoran. Godine1998. jahta je otkupljena od rumunske vlade i danas

plovi kao moderna motorna kruzing jahta.

Nastavak sa strane 10: ...Operacija tegljenja Blitvenice sarive na Mulu počela je oko 11 sati kada je do broda stigaoremorker. Oko 11:30 sati brod je bio privezan za remor-ker i potom prvi put poslije dosta godina odvojen od rive,a tegljenje prema Špilicama započelo je oko 11:45. Inače,nekoliko dana prije nego što je Blitvenica krenula na svojeposljednje putovanje stari brod su pregledali stručnjaciUprave pomorske sigurnosti Crne Gore i procijenili da jeu dovoljno dobrom stanju da izdrži duži tegalj. Minolo-vac M-153 Blitvenica izgrađen je za bivšu JRM 1957.godine u Francuskoj kao jedan od nekoliko desetina isto-vjetnih minolovaca klase Sirius kakvi su služili u mnogimmornaricama svijeta. Dugačak je 47 i širok 8 metara, te-žak je 323 tone. Imao je dvije hidraulične dizalice, jednusamaricu, vitlo s četiri sajle dužine do 1.380 metara, nosi-vosti do 2.500 kg, veliko vitlo. S jednim punjenjem rezer-voara mogao je preploviti približno 5.400 nautičkih milja.

Krajem 80-ih godina prošlog vijeka Blitvenica je u Šibeni-ku prošla veoma skupu rekonstrukciju i obnovu u kojoj jebrod dobio modernu protivminsku opremu – sonarPlessey 193 M i protivminske daljinski upravljane ronilicetipa PAP-104, nakon čega je preklasifikovan u lovca mina.

Iz operativne upotrebe Ratne mornarice SCG povučenje 2005. da bi nedugo potom bio prodat slovenačkompreduzetniku Robert Širniku i njegovoj firmi Levant izLjubljane koji je namjeravao da Blitvenicu pretvori umultifukcionalni ekološki brod. Zbog nedostatka novcaplan nikada nije ostvaren. Stari minolovac je 20. junadjelimično potonuo. Već nakon dva dana brod je pono-vno dignut na površinu u akciji Odreda za spašavanjeMornarice VCG koji je privremeno zakrpio rupe na tru-pu starog minolovca, ispumpao iz njega vodu i preosta-lu naftu i ulje.

BLITVENICA: POSLJEDNJI ĐIR

S t a r i j e d r e n j a c i

Rječnik Pomorstvo

Brik Marija vlasništvo Grka Sevastupola iz Trsta čije brodove su zapovijedali isključivo Bokelji;Zapovjednik kap. Sekulović Saverio Bogdanov iz Jošice. Kopija iz kolekcije Pomorskog muzeja