18 s t u d e n i 2 0 1 2 . s t u d e n i 2 0 1 2 . 19

ramo s drugim ljudima prema ostvarenju onoga što smo odabrali. Kvalitetu odnosa kroz jezik stvaramo tako da dajemo obećanja, formiramo dogovore, postavljamo upite, iznosimo tvrdnje, radimo procjene i stvaramo objave. Drugim riječima, kada djelujemo kroz jezične akcije.

Procjena vs. tvrdnja › Jedno od najznačajnijih razlikovanja u jezičnim akcijama, koje moramo učiniti jest razlika između procjena i tvrdnja. „Naš kolega je izvrstan prodavač“, „Danas je dobar dan za pokretanje novog projekta“ - ovo su pro-cjene utemeljene na vlastitom sudu i subjektiv-nom mišljenju. Procjene nikad nisu ni točne ni netočne, one su kreativne i generativne. Procjene velikim dijelom usmjeruju akciju prema određe-nom cilju u budućnosti, jer imaju veliki utjecaj na naše raspoloženje i emocije. Tvrdnje su, s druge strane, jezične akcije, koja nam najviše služe da opišemo ‘činjenično stanje’. One mogu biti točne ili netočne. „Tvrtka je osnovana 2005. godine i broji 200 zaposlenika“ nije točno, ukoliko je ta ista tvrtka osnovana godinu dana radije i broji 20 zaposlenika više. Razlikovanje procjena i tvrdnji ključno je, jer nas dovodi do različitih rezultata. Promotrimo li tradicionalni način govorenja i razmišljanja, primjetit ćemo da je većina nas odrasla nedovoljno razlikujući jedne od drugih. Najčešća situacija s kojom se suočavamo jest da procjene smatramo ispravnima ili pogrešnima, dok su one generativne. Prednost je onih koji čine utemeljene procjene, koje su snažnije i bli-skije tvrdnjama te nas vode prema uspješnijim rezultatima u budućnosti.

Objave stvaraju › Koliko su procjene i tvrdnje utemeljene na fizičkom svijetu, toliko su objave te koje stvaraju fizički svijet. Objavama utiremo put prema novim mogućnostima, mijenjamo smjer, stvaramo kontekst. Države i vlade stvaraju objave kroz ustave, tvrtke kroz izjave o viziji i misiji, pojedinci kroz odluke. „Radno vrijeme je od 08.00

do 16.00 h“ objava je kojom tvrtke usklađuju rad svojih zaposlenika. Objave imaju najveći kreati-van kapacitet, jer direktno utječu na budućnost. Sa svakom odlukom „da“ mi zapravo objavlju-jemo da su određene mogućnosti dostupne, što je suprotno kada odlučimo „ne“. Objavama ne opisujemo kako stvari jesu, nego poduzimamo akciju, koja ima značajan utjecaj na budućnost.

Ponude i upiti › Mnogi poslovni odnosi započi-nju ili počivaju na jezičnim akcijama kao što su ponuda ili upit. „Možemo li vam predstaviti naš novi proizvod?“ ili „Biste li nam izradili poslovni plan?“ akcije su usmjerene prema generiranju određenih rezultata. Bez obzira kojom se dje-latnošću bavili, bilo da lansiramo na tržište novi poljoprivredni proizvod ili ekskluzivan program wellnessa, bez upućivanja ponuda ili upita, vijest o mogućnosti koju nudimo ili tražimo, ostati će unutar naša četiri zida. Upiti i ponude otvaraju mnoge mogućnosti, a najviše prilika propustimo kada izbjegavamo učiniti jedno ili drugo.

Dogovor ili obećanje › Kada smo na naš upit ili ponudu dobili pozitivnu povratnu informaciju, slijedi dogovor ili obećanje. Mogli bismo reći da život funkcionira u onoj mjeri u kojoj se držimo svojih dogovora. Ne možemo očekivati da ćemo biti u mogućnosti održati 100% dogovora, koje smo učinili, ali možemo biti svjesni da održavanje dogovora iznimno utječe na kvalitetu odnosa koje imamo. Ukoliko dogovore i obećanja ne možemo održati, uvijek možemo učiniti novi dogovor! U koordinaciji s drugima najčešće griješimo kada u našem jeziku prevladavaju određene jezične akcije, dok druge koristimo puno manje. Primje-rice, moguće je da se naš jezik sastoji u najvećoj mjeri od procjena, a rijetko ili nikada uistinu napravimo ponudu ili upit. Poznavanje jezičnih akcija omogućava nam da ih svjesno koristimo u svakodnevnom životu te usmjeravamo djelovanje sebe i drugih u određenom smjeru.

f m cg o br a z ov n i ku ta k

“PreDnOst je Onih kOji čine utemeljene PrOcjene, kOje su snažnije i bliskije tvrDnjama te nas vODe Prema usPješnijim rezultatima u buDućnOsti.”›

Živimo u jeziku kao ribice u vodi - niti ne primjećujemo da je sastavni dio našeg doživljavanja svijeta. Sve što postoji za nas u našem svijetu, postoji u jeziku. Jezik nam omogu-

ćuje da raspoznajemo jedan fenomen od drugoga, da napravimo distinkcije ili razlikovanja prema kojima pojedini elementi nisu više samo dio veli-kog pozadinskog platna, nego za nas postaju živi fenomeni, dio života s kojima se možemo dovesti u vezu. Kroz jezik učimo kvalitete svijeta, koji se nalazi oko nas. Možda smo nekad svaki ritmičan pokret uz glazbu zvali ples sve dok nismo stekli iskustva u pojedinačnim disciplinama i dobili riječnik za sambu, rumbu, cha-cha, valcer.

jezik je ‘živ’ › Za razliku od dosadašnjeg shva-ćanja da je jezik opisan i pasivan, novo shvaćanje jezika jest da je jezik generativan i kreativan. U jeziku stvaramo svoje akcije i koordiniramo akcije s drugim ljudima. Pogledamo li u svakodnevno poslovno okruženje, većinu vremena ne provo-dimo u stvarnom fizičkom radu, nego ga provo-dimo u koordinaciji s drugim ljudima - u dogovo-rima, obećanjima, ponudama, koje su temelj za uspješno ostvarenje planova negdje u budućnosti. Mogli bismo reći da kroz jezik doslovno stvaramo

akciju. Jezika se ne možemo odreći, čak ni kada ne izgovaramo riječi naglas. I sada, dok čitate ovaj tekst, postoji jedan mali glasić u glavi, koji razumi-jeva i komentira, uspoređuje, zaključuje. Načinom na koji taj mali glasić u glavi radi za sebe kreiramo mogućnosti, koje su nam dostupne. Ono što za nas ne postoji u jeziku, ne postoji niti kao moguć-nost u životu. Kada smo mali za nas je drvo svaka biljka, koja je visoka, ima zelene listove i tvrdu koru. Tek kada naučimo raspoznavati i stva-rati riječnik, prepoznat ćemo da drvo može biti javor, lipa, hrast, tisa, palma, baobab. Postoji ona poznata izreka kada naučimo novu riječ, čujemo je posvuda što možemo proširiti na shvaćanje da kada naučimo imenovati nove fenomene, oni postanu dostupni u našoj stvarnosti.

jezik u kontekstu › Naši odnosi, privatni i poslovni, temeljeni su na akcijama, koje se događaju u jeziku. Korporativne kulture stva-raju svoj profesionalni kontekst, viziju i misiju, na objavama koje koordiniraju akcije timova i pojedinaca u tim tvrtkama. Kao pojedinci, svoj posao obavljamo tako da surađujemo, dijelimo zadaće, preuzimamo odgovornost i to kroz jezične akcije. Kvaliteta odnosa postoji kada komunikacija teče, kada se učinkovito koordini-

f m cg o br a z ov n i ku ta k

jezične akcije ili kako stvarati prilike u odnosima

m ag.p s ych . M a j a Š k r l j a k , Sy n cro Tr e n i n g C e n ta rw w w.s y n cro.h r / m a ja .s k r l ja k @ s y n cro.h r

U koordinaciji s drugima najčešće griješimo kada u našem jeziku prevladavaju određene jezične akcije, dok druge koristimo puno manje. Svi naši odnosi, privatni i poslovni, temelje se na akcijama, koje se događaju upravo - u jeziku.

“živOt funkciOnira u OnOj mjeri u kOjOj se DržimO svOjih DOgOvOra.”›

jeste li znali... Uz tijelo i raspoloženje, jezik je jedan od elemenata pomoću kojeg možemo opisati naš način bivanja u ovom svijetu. Time se u znanosti bavi ontologija. Kompjuterske znanosti preuzele su termin ontološki kao termin, koji predstavlja set koncepata u jednoj domeni i poveznice između tih koncepata. Ontološkim jezikom kodiraju se karakteristike domene, odnosno tog entiteta.

Niti jedna slučajnost nije slučajna, ne mislite li? Prema nekim istraživanjima pokazalo se da pojedinci, kada naiđu na dokaz protivan njihovim procjenama, unatoč dokazu češće ostaju pri svojim prvim procjenama. Taj se fenomen zove sklonost potvrdi, te opisuje tendenciju da navodimo ili pamtimo informacije, koje su u skladu s onim što već znamo. Drugim riječima, naša iskustva i znanje u velikoj mjeri utječu na način na koji ćemo percipirati nove informacije, procjenjivati i donositi tvrdnje.

Prema A. Sieleru iz Newfield Instituta, menadžeri provedu 62 do 69% svojeg radnog dana u razgovorima! Njihove radne zadaće usko su vezane uz koordinaciju akcija – kroz jezik!