JEZIK Ji Ching-A

7/26/2019 JEZIK Ji Ching-A

1/38

Napomena:Niti jedan dio ovog teksta kao ni tekst u cjelini ne smiju se mijenjati niti reproducirati bez doputenja autora. Sva prava

pridrana. Copyright by Itana Bukovac: [email protected]

http://www.itana-iching.com

"#$% #%'()%

Itana Bukovac

U svojem sam se druenju s Ji ingom bavila samo svojim unutarnjim putovanjem. eljela bih

onima koji budu ovo !itali prenijeti svoje iskustvo sa sustavom i njegovim djelovanjem prije

svega na meni samoj, te pota$i razmjenu iskustava i spoznaja o ovom jo uvijek nedovoljno

istraenome sustavu.
mailto:[email protected]://www.itana-iching.com/http://www.itana-iching.com/mailto:[email protected]


2/38

2

I. uvod

OPENITO O JI#INGU

Ji ing je najstariji sustav komuniciranja s onostranim na svijetu. Temeljni je tekst tradicionalne

kineske kulture. Sustav je to to daje glas nesvjesnom u nama, energijama koje poput sjena prate na

ivot. Ji ing prevodi ivot i njegove probleme u jezik slika nalik onome iz naih snova. On mijenja nae

iskustvo ivotnih situacija povezuju!i nas s unutranjim silama koje se ocrtavaju u potki svega. Sustav je to

koji razrjeuje ono to ometa na dodir s onostranim te $ini duh dostupnim. Stvoren je kako bi razjasnio i

razrijeio situacije koje nas blokiraju, a uzrok im je u pozadini vidljivih svakodnevnih dogaaja. Ji ing

portretira razli$itost putova na ivotnim raskrijima. Njegovi simboli $ine rje$nik slikovnih imena za sile to

pokre!u i mijenjaju duu. Rad s tim slikama mijenja na pogled na ivot na na$in da postajemo svjesni

prisutnosti tih sila. Rade!i s Ji ingom mi otvaramo kanal u nesvjesno, odnosno stvaramo intuitivnu jasno!utradicionalno zvanu shen ming ili boje svjetlo. Konzultiranje Ji inga donosi sebevienje u jedinstvenom

svjetlu te razumijevanje svega to nas ko$i i titi. On nas vra!a u ono to su anti$ki narodi zvali more due

kroz dobiveni savjet. Savjet koji nam donosi iskustvo imaginativnog zna$enja te uvid u zna$aj

imaginativnog u naem ivotu. On je i alkemijski ritual $ijim reaktiviranjem dajemo mogu!nost naem

unutranjem bi!u da govori, misli i djeluje. Njegovi su simboli poput ogledala u kojem se ogledaju nevidljive

sile kao potka svake ivu!e situacije, problema ili trenutka. Simboli Ji inga svojim slikama imenuju

nevidljive sile to kreiraju naa iskustva. Pomireni sa sobom i putom kojim idemo pomo!u simbola ove

prevrijedne knjige mi otvaramo svoj zaboravljeni kanal u kolektivnu svijest. To$nije stvaramo ne

$ujni titrajto kroz more due dopire do svakog bi!a pod kapom nebeskom. &ini nas ivima u punom smislu te rije$i

na svim ravnima. On je religijska praksa. Dokazuje nam prisustvo duhovne energije onkraj svjesne

kontrole. Vapaj koji upu!ujemo knjizi kroz pitanje o razrjeenju nekog problema njeni sveti simboli

pretvaraju u znak prisutnosti ne$eg vieg i nama dotad nespoznatljivog u svakodnevnome ivotu. Njeni

isprva ploni i nerazumljivi simboli tijekom vremena sve jasnije i jasnije postaju trodimenzionalni te nas

povezuju sa sveprisutnim nevidljivim svijetom.

Povijest Ji %inga

Pri$a o Ji ingu zapo$inje davno prije nama znane povijesti. U vrijeme kad mi Zapadnjaci mislimo

da svijet nije ni postojao, ljudi koji su tada nastanjivali ovaj planet promatrali su svijet oko sebe i tragali za

skrivenim odgovorima. Paljivo su promatrali i biljeili svoje zaklju$ke te stvarali sustav razgovora s viim


3/38

3

silama poput ivotnoga djela. Veliki ljudi kineske civilizacije dodavali su dijelove njegova teksta dio po dio.

Oni su ga oboga!ivali svojim otkri!ima u$inivi da nam svojim odgovorima odgonetava temeljne

zagonetke svijeta oko nas. Sam tekst je vrlo malenog opsega. Temeljni tekst sadri oko tisu!u znakova, akomentari, Deset krila oko est tisu!a znakova. Opseg je to teksta koji bi stao u jednu omanju knjiicu.

Kratko!a ovoga teksta najvie govori o njegovoj saetosti.

Mit o Ji ingu kae da je legendarni kralj Fu Sji iz mraka kineske neznane povijesti prvi primijetio

temeljne manifestacije univerzalne energije i prikazao ih apstraktnim znakovima - trigramima. Pa kua ili

osam trigrama (ili to$nije: osam figura divinacije) znakovi su koji opisuju osam temeljnih elemenata u nama

poznatome svijetu. U vrijeme ang dinastije negdje izmeu tisu!u sedamstote i tisu!u stote stare ere

ondanji sve!enici kanonizirali su razgovor s onostranim. Tijekom mnogih rtvovanja ivotinja njihova

svetog obreda zamijetili su znakovlja koja su na kostima ivotinja preostala nakon spaljivanja. Vatra je,

vjerovalo se, bila svetim posrednikom izmeu neba i zemlje putem dima. No znakovi preostali nakonspaljivanja pokazivali su odgovor pristigao s visina u zemaljsku ravan. Isprobavaju!i djelotvornost ovog

jedinstvenog komunikacijskog kanala s onostranim ti su tragaoci stolje!ima ispitivali odgovore dobivane na

takav na$in. Ponavljaju!i ritual bezbroj puta zaklju$ili su da se u nekim vremenima rtva prihva!a, a u

nekima ne, bez obzira na opseg i zna$aj rtve. Strastveno tragaju!i za otkri!em te tajne, sve!enici ang

dinastije napokon su ustanovili sustav te kosti ivotinja zamijenili kornja$inim oklopom. Ono to je

predstavljalo pravi cilj njihova traganja bio je ritam univerzuma. Nakon postavljanja pitanja ostaci kornja$ina

oklopa paljivo su pohranjivani zajedno s tuma$enjem odgovora. Bilo je to prije postojanja pisma. Izumom

pisma sve je pojednostavljeno. Neki izvori smatraju da je potreba da se odgovori o$uvaju kroz vrijemekako bi se mogli spoznati u potpunosti precizno, bio pravi motiv za izum pisma. Povijest biljei da je u to

vrijeme nastalo kinesko pismo. Ideogramsko, kinesko pismo i danas u nekim znakovima $uva uspomenu

na vrijeme upisivanja i pra!enja odgovora u tom svetom razgovoru. Sam razgovor s onostranim tada je

postao sredinjim $inom svetog obreda poput euharistije.

Temeljni mit o Ji ingu kae da je sve dugo vremena bilo bez promjene dok posljednji vladar ang

dinastije nije zatvorio svojeg pod$injenog u tamnicu. Bio je to Kralj Ven. Legenda kae da je Kralj Ven

provodio svoje vrijeme u tamnici zadubljen u Ji ing. Tako je doao na ideju da trigrame treba posloiti u

grupe po dva. Tako su stvoreni heksagrami. ezdeset i $etiri heksagrama dobila su svoja imena te je Kralj

Ven napisao i prve kratke saetke njihova zna$enja - Sudove.Njegov sin Vuvang obra$unao je s o$evim tamni$arom te ustoli$io novu dinastiju &hou. Kako i

prili$i kineskom pogledu na svijet, a ne treba zaboraviti da se povijest u Kini stolje!ima studirala kao dio

u$enja etike, Vuvang je po uspostavljanju pravednoga mira, a stoga to pobjednik u ratu i ne moe biti

graditelj mira, abdicirao s vlasti te je prvi vladar nove dinastije Vojvoda &hou. Vojvoda je nastavio razvijati

djelo Kralja Vena te pridodao kratke komentare uz crte svih ezdeset i $etiri heksagrama - Tekstove crta.

Time je temeljni tekst bio zaokruen. Zbilo se to u jedanaestome stolje!u stare ere. Moemo re!i da je to

vrijeme u povijesti Ji inga na granici izmeu mita i stvarnosti.


4/38

4

Poznavanje rituala divinacije, to su ga sve!enici ang dinastije toliko dugo usavravali, nije vie

bilo rezervirano samo za rijetke posve!ene osobe. Tijekom vie stolje!a ono se znatno populariziralo. U

estome stolje!u stare ere, primjerice, prostranstvima Kine putuju amani, veliki znalci knjige, ili kako su ihljudi tada zvali amani knjige. Svoje su usluge proricanja bili spremni pruiti svakome, no najdrai su im

korisnici bili lokalni vlastelini. Proricanje, to jest razgovor s onostranim, to su ga stolje!ima usavravali

sve!enici ang dinastije, postalo je vrlo popularno. Jedan od tih amana knjige bio je i Vusjin. Njemu izvori

pripisuju autorstvo rituala tapi!a. No Vusjin nije samo usavrio ritual to se $uva sve do naih dana. Njemu

moemo zahvaliti i klasifikaciju heksagrama po brojevima. Suprotno njegovu zna$aju u povijesti sustava

njegov se identitet izgubio u mraku prolosti. Ipak, u znak sje!anja na ovog velikog $ovjeka trideset i prvi

heksagram i danas nosi njegovo ime sjien.

No nije svo znanje tisu!a generacija predano u nasljee samo amanima knjige. Naju$enije glave

kineske civilizacije $uvale su i razvijale sveto predanje. Godine 551. prije nove ere, roen je filozof isocijalni reformator Konfucije. Jedno je vrijeme bio ministar pravosua te strastveno radio na drutvenim

reformama. Nezadovoljan lakoumnim ivotom svojega vladara on odlazi i putuje malim kineskim

dravicama u potrazi za vladarom dostojnim tog poziva.Ja prenosim, a ne stvaram. Vjerujem u starinu i

volim je govorio je svojim u$enicima, kojih je u ono vrijeme bilo oko tri tisu!e. elja mu je bila unijeti red u

drutvene odnose putem vrline. Strog prema nedobronamjernosti vladara, nepostojanju vrlina, nepotivanju

hijerarhije te drutvenoga poretka uop!e Konfucije nailazi na nerazumijevanje te se povla$i razo$aran.

Premda su njegove misli biljeili njegovi u$enici, ipak je on autor prvog usustavljenog teksta Ji inga. U

svom je djelu Konfucije u$inio organski preplet u

$enja Ji

inga sa ivotom. Utjelovljuju

!i svojim ivotomvrline kao to su to $ovjetvo, pravednost, vjernost, pokornost, obrazovanje i plemenitost. Njegova su

u$enja tako postala temeljem ovoga sustava te kroz komentare Ji inga ive i danas u ljudima cijeloga

svijeta.

U petome i $etvrtome stolje!u stare ere dogodila se zna$ajna promjena u samome tekstu Ji inga.

Stari kineski slovni znakovi koji su opisivali sliku heksagrama, kao i brojevne vrijednosti zaostale iz

vremena ang dinastije, zamijenjeni su novim grafi$kim prikazima heksagrama. Grafi$ki prikaz dviju sila

jina i janga kao dviju razli$itih crta propustljive i $vrste, poznate nama kao jin i jang crte, bile su veliki

metafizi$ki skok u viu dimenziju razumijevanja kozmi$kih zakona. Nestajanjem starih opisnih znakova, to

su sa sobom Kinezu slikali $itav niz nesvjesnih informacija, koje se prenose u svakome materinjem jezikupotpuno nesvjesno, zamijenjene su apstraktnim prikazom dviju univerzalnih sila. Ova se promjena moda

nama zapadnjacima $ini neznatnom i logi$nom, no Kinezima je ona veliki skok u novu dimenziju postojanja.

Staro je slikovno obiljeavanje heksagrama bilo nalik niski bisera. Svaki biser, kao to znamo, pri $a svoju

vlastitu pri$u postojanja. Poredani u nisku oni su poput malih energetskih lopti, svaka sja samo svojim

sjajem. Zamijeniti tu nisku jednim potpuno apstraktnim likom, kakav je nama danas poznat kao heksagram,

zna$ilo je odbaciti i zaboraviti sve one male pobo$ne pri$e o stvaranju svijeta, silama, svemiru i svemu

ostalome to se stolje!ima $uvalo u slikovnome pismu i koju je svaki pismeni Kinez upijao nesvjesno poput


5/38

5

ljubavi to ju ispija u maj$inome mlijeku. Nije posve jasno zato se to dogodilo. Niti je poznato tko je to

u$inio. Znano je samo da se ta promjena dogodila. Moda je ba ta promjena izazvala op!u pometnju koju

je trebalo nekako razrijeiti.Tako je 213. godine stare ere, u vrijeme &in dinastije donesena odluka o spaljivanju svih knjiga.

Sukob oko ove radikalne odluke snano se urezao u anale kineske povijesti. Carski je dvor vjerojatno elio

ujedna$iti razli$ite sustave pisanja. A oni su u staroj Kini ovisili o razli$itim kolama i tradicijama u malim

dravama. Tom je odlukom osnovni tekst Ji inga poteen spaljivanja, no tekst komentara je trebalo

unititi. Konfucijevi su se u$enici nali na udaru carskoga gnjeva te bili okrutno progonjeni. No snaga

njihova duha i odanost Konfucijevim u$enjima nisu se dali iskorijeniti. Konfucijevi su u$enici tako predano i

s ljubavlju $uvali radove svojega u$itelja da je tekst komentara opstao usprkos svemu. Dodue, danas je

teko re!i to je u tim preraenim tekstovima izvorno Konfucijev tekst ali ljepota i veli$ina Konfucijeve misli

vidljiva je i danas.Sukob duha i materije, pisma i vojni$ke sile, rije$i i nasilja $inio se potpuno neravnopravnim.

Meutim dogodilo se nemogu!e. Rije$ je pobijedila. Metafizi$nost te pobjede ostavila je dubok trag u

kolektivnoj svijesti Kineza. Nije stoga $udo da su Konfucija uskoro po$eli doivljavati kao natprirodnu

pojavu. Korak po korak njegov je lik u sje!anju Kineza obogotvoren te ga i danas tuju kao sveca. to se

samog Konfucija ti$e on bi bio zadovoljan. Ispunio se njegov nedosanjani san: vrlina je postala kolektivni

autoritet.

Drutveni nemiri i graditeljski duh Han dinastije ostavili su trag i u tekstu Ji inga. Rodila se ideja o

stvaranju jedinstvenog normativnog teksta. Razli$ite varijante teksta komentara, to su ih tako briljivoprepisivali Konfucijevi u$enici, stvarale su pomutnju. Javila se potreba za jednim jedinstvenim tekstom.

Tako je nastao Kraljevski kanonski tekst Ji inga pisan negdje u tre!em stolje!u nove ere. Pisac ovog

teksta bio je Vang Pi. Ovaj je mladi!u svojemu kratkome ivotu uspio iza sebe ostaviti nekoliko redakcija

zna$ajnih kineskih djela. Piu!i Kraljevski kanonski tekst, Vang Pi se naao pred dvojbom kako poredati

heksagrame. Kojim racionalnim redoslijedom poredati neto to je samo po sebi iracionalno. Genijalni um

Vang Pia stvorio je tada sustav koji se odrao sve do dananjih dana: slijeda suprotnosti. U nizu kojega

zauzimaju heksagrami slijedimo na$elo potpune suprotnosti jednog prema drugome. Ako je, dakle, prvi

heskagram onaj koji opisuje akciju, poput prvog heksagrama, onda je onaj koji slijedi iza drugi, dakle, onaj

koji opisuje potpunu pasivnost.Slijede!a gotovo tri stolje!a od 618. do 907. godine Tang dinastije nije se dogaala nikakva

promjena kanonskoga teksta. Kinu je natopio val budizma. Premda se ovo vrijeme u povijesti Kine pamti

kao procvat kulture i umjetnosti, Ji ing je gotovo nestao, pao u zaborav. U ovo je vrijeme stvoren svileni

put. Trgovina kao i mijena energija s drugim narodima je procvala. Djela stvorena u ovo vrijeme s pravom

se smatraju vrhuncem kineske civilizacije. Tijekom ove renesanse taoisti su uzmakli pred narastaju!om

snagom budisti$ke misli i organizirali se u tajna udruenja. Ova tajna bratstva prenosila su svetu tradiciju

Ji inga budu!im naratajima. I sljedbenici Konfucijeva djela i misli bili su nezadovoljni potpunim duhovnim


6/38

6

kolonijalizmom koji je tada vladao u Kini. Sve svete tradicije graene tisu!ama godina pale su u zaborav.

Nije stoga $udo to se Sung dinastija od svojeg ustoli$enja 960. godine nove ere bavila restauracijom

zemlje. Suo$ila se ona s istim problemima kao i Han dinastija prije nje. Potreba objedinjavanja teizgraivanja zemlje uvelike je obojila duh ovog vremena sve do kraja njihova vladanja 1279. godine. Razvoj

Ji inga je nastavljen pridodavanjem numeri$kih vrijednosti.

Tako je veliki majstor ao Jung (1011. - 1077.) svojim predanim radom stvorio numerologiju Ji

inga. To jest pridodao je svetom tekstu ono to mu je nedostajalo: formalnu metodu za matemati $ko

organiziranje i logi$ko objanjavanje kako se stvaraju heksagrami. Sam ao Jung bio je taoist i izvor svog

prou$avanja Ji inga potraio je u jednome retku Velikoga komentara koji govori o tome da Knjiga

promjena opisuje tai i. Znak toliko poznat cijelome svijetu kao krug polovi$no ispunjen tamnom bojom a

polovi$no svjetlom bojom, skrivaju!i u svojem klimaksu klice svojih suprotnosti. Ova svjetla i tamna boja

grafi$ki prikazuju dva temeljna principa jin i jang. ao Jung je ovu misao dosljedno prenio u Ji ing. Ovdjese grafi$ka apstraktnost slika heksagrama pokazuje u svom svojem smislu i punini. Zahvaljuju!i

propustljivim i $vrstim crtama heksagrama mogu!e je pratiti jasno, kao na kompjutorskome ekranu,

narastanje jina i janga. ao Jung potvruje da se nevidljivo ne moe druk$ije vidjeti do li kao dva principa

jin i jang. A ta dva principa se ne mogu druk$ije prikazati u heksagramu do li kao dvije vrste crta propustljiva

i $vrsta. Tako je ao Jung verbalizirao neto to je poput daka titralo stolje!ima u svijesti svih znalaca

ovog teksta. Izravno je i dosljedno primijenio temeljno na$elo suprotnosti na sve dijelove teksta. Pojavili su

se i novi pojmovi poput bigrama, dviju crta to u vremenskome protjecanju teku odozdo prema gore. Tako

imamo dvije$vrste crte koje predstavljaju klimaks janga, pa potom gornja crta postaje propustljiva te takobiljeimo narastaju!i jang, dvije propustljive crte pokazuju klimaks jina, a gornja $vrsta znak je narastaju!eg

jina. Shodno tomu i trigrami vie nisu bili posloeni ukrug kao u Han dinastiji, ve! su poredani logikom

suprotnosti odnosno narastanja suprotne sile. Od klimaksa janga u trigramu neba do klimaksa jina u

trigramu zemlje. Trigrami nadalje generiraju trideset i dva kvadrigrama. Kvadrigrami se pretvaraju u

pentagrame koji napokon postaju ezdeset i $etiri heksagrama. Ovaj je genijalni sustav briljantna sinteza

kineske misli toga vremena. Autonoman od striktno tradicionalnih skupova zna$enja doputao je slobodu

izazova promiljanja novog sustava svim logi$arima i matemati$arima onoga doba. S druge je, pak, strane

omogu!avao svim prisutnim religijama ondanje Kine da pronau sebe u ovom univerzalnome tekstu.

Mnoge legende u povijesti okruuju ime ao Junga. Stolje!ima se prepri$avala, primjerice, njegovasposobnost to$noga predskazivanja budu!ih dogaaja. Mnogi su kasniji u$enici Ji inga, taoisti$ke kole

u$ili svoja prva znanja o sustavu kroz ove pou$ne pri$e iz njegova ivota. Legende hvale njegovu

sposobnost da meditiraju!i nad crteima trigrama njegov um proizvede njihovu brojevnu protuvrijednost.

U$enici njegovi hvalili su i na$in njegova ivota te ga opisivali kao skromnog i jednostavnog $ovjeka,

dubokoumnog, koji ivi u skladu s ritmovima prirode i u obiteljskoj atmosferi. Ono to Konfuciju nikako nije

polazilo za rukom ao Jung je postigao bez ikakvoga napora. Svaki je vladar i plemi!prolaze!i njegovim


7/38

7

krajem, navra!ao k njemu da ga posjeti u njegovu skromnome domu. Svima je bio zna$ajan njegov savjet,

poduka ili predskazanje.

Stvarala$ki duh Sung dinastije bio je poticajan mnogim tragaocima i istraiva$ima Ji inga. Tako je&u Sji ( 1130. - 1200.) posvetio dvije knjige Ji ingu. Premda je njegovo djelo najve!ma samo rekapitulacija

ve! postoje!ih misli i izuma, ipak je upravo on jednom malenom svojom intervencijom u tekst pridodao

posljednji nedostaju!i detalj. Ovaj je, pak, detalj toliko zna$ajan da bi cjelokupno nae znanje bez njega

izgledalo nepotpuno. &u Sji je prepisuju!i tekst doao na ideju da simbol tai ia uvrsti u sredinu grafi$kog

prikaza trigrama. U$inio ga je vizualnim sreditem kruga oko kojeg se okre!u sve grafi$ke ina$ice sila.

Premda je time samo dosljedno ilustrirao ao Jungovo djelo, ipak je gotovo cijelo stolje!e trebalo $ekati da

se ta ideja materijalizira. Ova je slika postala najpoznatijim svjetskim prikazom temeljne misli Ji inga. Bez

nje gotovo da je nemogu!e zamisliti ilustraciju ove drevne knjige.

Sung period kineske povijesti iznjedrio je jo jedno zna$ajno postignu!e u razvoju sustava. Bio jeto izum nov$i!a. Tradicionalni ritual tapi!a $inio se predug za svakodnevnu upotrebu. Postavi dijelom

kineske svakodnevice Ji ing je trebao novu metodu. U duhu novog, aojungovskog vizualnog na$ina

razmiljanja metoda bacanja nov$i!a ubrzo je gotovo potisnula metodu tapi!a. Umjesto slaganja,

zbrajanja i oduzimanja tapi!a metoda bacanja nov$i!a bila je brza i vizualno razvidna.

Nekoliko se stolje!a potom nisu dogaale nikakve promjene.

Posljednja kineska dinastija, &ing, ustoli$ena je 1644. te potrajala sve do proglaenja republike

1911. godine. Ovo je vrijeme obiljeila snana mijena energija s drugim zemljama, osobito s Europom.

Godine 1581. francuski je dvor kralja Luja XIV otposlao naju$enije isusovce u misiju u Kinu. Razmjena mislii ideja bila je intenzivna. Iz tog perioda datiraju i prvi prijevodi Knjige promjena, kao i prodor kr !anstva u

Kinu. Tako je taj veliki sustav, ivotno djelo kineske civilizacije preao granice svoje mati$ne zemlje i polako

postajao op!im civilizacijskim dobrom sviju nas. U dvadesetome je stolje!u sustav zaivio u Europi i

Americi potpuno neovisno o mati$noj civilizaciji. Prvi mu je zna$aj promovirao Carl Gustav Jung, koriste!i

ga kao zna$ajnu pripomo!u svojem radu na psihoanalizi. No svjetsku mu je slavu donio hipijevski pokret

ezdesetih godina prologa stolje!a. Pristupaju!i isto$nja$kim misti$nim tradicijama na posebno odiozan

na$in. Hipiji su na isti na$in promovirali i Ji ing. U drugoj polovici dvadesetoga stolje!a hipijevska su

zalaganja dijelom proizvela pomakom zapadnja$ke svijesti u neto misti$nijem pravcu. Kruti materijalisti$ki

pogled koji karakterizira prvu polovinu dvadesetoga stolje!a otopio je titraj isto$nja$ke mistike ifantasti$nosti. Tako su zna$ajnija rubnoznanstvena istraivanja i promiljanja doputala sebi slobodu

hipoteti$kog razmiljanja. Taj val moderne misti$nosti u popularnoj znanosti nije dakako zaobiao ni Ji

ing. Mnotvo je teorija o tome to je u stvari Ji ing. Teorije o tome drevnome sustavu govore o tajnom

klju$u za genetski kod galaksije, pa sve do alkemijskoga rituala.

Raznorodnost i matovitost tih promiljanja stvorila su veo misti$nosti oko Ji inga. Mnogima je

postalo jasno da je taj sustav mnogo vie od primitivnog gatanja. Tako je korak po korak Ji ing zauzeo

potovanja vrijedno mjesto u kolektivnoj svijesti Zapadnjaka. Uklju$ivanje ovoga sustava, pak, u


8/38

8

zajedni$ko civilizacijsko dobro proirilo je granice naega miljenja. Sam se Ji ing pokazao kao vrlo dobar

nosa$ u kojega je mogu!e uklju$iti najrazli$itija miljenja, hipoteze, prakse te cjelovite svjetonazorne

sustave.

Ji %ing - vje&na zagonetka

Na ego poput Prometeja kro$i ivotnom stazom snagom svoje elje. U njegovoj sjeni stoji

nevidljivi unutarnji svijet. Kada nas pritisnu patnje zbog neispunjenja naih elja ili ciljeva mi odjednom

postajemo svjesni unutranjega svijeta, skrivenog i nerijetko suprotstavljenog vanjskomu. Sustav za

razgovor s nesvjesnim kakav je Ji ing daje glas onome to je ego potisnuo u mrak nesvjesnog. Suprotno

racionalnoj potrebi usporeivanja i pribrajanja sli$nih stvari ili dogaaja Ji ing svemu pristupa individualno.

Pitanje to ga postavljamo izvire iz jednog odreenog ivota, jedne odreene osobe i njezina jedinstvenogiskustva. Zbrajanjem tapi!a ili bacanjem nov$i!a mi dobivamo skup od est crta. Odgovaraju!i poloaj

nov$i!a ili, pak, zbroj tapi!a pokazuje nam vrste crta koje smo dobili kao odgovor. One mogu biti

propustljive i nepropustljive, promjenjive ili nepromjenjive. I jedne i druge simboli$ki su prikaz dviju temeljnih

suprotstavljenih sila prirode jina i janga. Promjenjive crte se mijenjaju u svoju suprotnost te time dobivamo

drugi heksagram. Tako dobiveni heksagrami su odgovor na nae pitanje. Odgovor potraimo u knjizi. Skup

praslika upisanih u tekstove pojedinih crta i samom heksagramu treba pojmiti. Poimanje tih odgovora zna$i

podvrgavanje naega mentalnoga sustava posebnoj disciplini. Disciplini dovoenja svijesti na rub

nesvjesnog i dugovremenog bivanja na toj granici. Cilj te discipline je irenje svijesti te otvaranje "vratiju" unovu dimenziju, nae nesvjesno. Skup crtica na papiru u odgovaraju!em psihoemotivom okruju u nama

djeluje kao "okida$" naeg okvira svijesti. Vjebom i uporno!u tijekom vremena taj sustav otvara "vrata"

u drugu dimenziju u nama. Sustav toliko jednostavan u svojoj savrenosti da percepcija te jedinstvene

jednote ovisi jedino o mogu!nostima nae spoznaje. Dakle, onoliko koliko moemo primiti, toliko se na

okvir svijesti iri prema prostranstvima druge dimenzije.

Da bismo razumjeli jezik kojim ovaj sustav komunicira nuno je u sje!anje prizvati neto to nam je

svima dobro poznato. Neka to bude jezik filma. Film pri$a svoju pri$u skupom slika odgovaraju!e

pomijeanih, u odgovaraju!em nizu. Ji ing takoer pri$a uz pomo!slika, samo to su to praslike naeg

nesvjesnog. Tim je slikama potrebno dodati predmetno zna$enje. Razumijevanje naih odgovora ovisi ouspjenosti povezivanja slika s predmetnim svijetom. Stvaranje intimne slike originalnoga teksta

heksagrama, te pojedinih crta preduvjet je razumijevanja odgovora. Kada smo u tome uspjeli korak smo do

unutarnjeg dijaloga. Sada jo samo treba razumjeti posebnu "gramatiku" toga teksta i mi smo nau$ili jezik.

Jednom kad smo uspostavili tehniku toga dijaloga taj se sustav prenosi mnogo dublje u nas i postaje jezik

naih snova. Nae nesvjesno usvaja taj jezik te s naom svije!u op!i upravo tim sredstvom. Nau$iti ovaj

slijed znakovlja zna$i mo!i pri$ati sa sustavom. Sve se to dogaa stepenicu po stepenicu, postupno. Iz

mraka nesvjesnog. ire!i okvir svijesti, mi zapravo osvjetljavamo svjetlo!u svijesti djeli!e naeg


9/38

9

nesvjesnog koji su u tami. Taj je proces izuzetno prirodan, jer upravo je jednak procesu sazrijevanja koji

takoer u mnotvu nesvjesnog u jednoga djeteta s vremenom osvjetljava duboko skrivenu istinu koja je tu

prisutna jo od roenja.Izum kakav je Ji ing svakako zasluuje dunu panju i otkrivanje njegove prave svrhe. Milijuni

ljudi koji su stvarali taj sustav tijekom tisu!a godina nisu to $inili samo da zadovolje ljudsku znatielju.

Moda su udjeli spoznati istinu o univerzumu, o izvoru $iji energetski trag dopire do nas samo jednim

majunim svojim dijelom. No trajanje ljudskoga ivota toliko je kratko da u cijeloj svojoj duini ne dospijeva

do$ekati ni kraj jednog svemirskog trenutka. Na ovom smo svijetu toliko kratko da ne uspijevamo ugledati ni

blijesak beskrajnog bljetavila svemira. Stoga je mnogo izvjesnije da je cijeli sustav izumljen iz mnogo

prakti$nijeg razloga. A svima je poznata kineska prakti$nost. Krajnje je nesuvislo vjerovati da je ovako

sofisticirani sustav izumljen kako bi omogu!io pojedincu da spozna sve zakone svemira. Za takvu bi

spoznaju bilo potrebno mnogo vie vremena nego to ga doputa trajanje prosje$nog ljudskog ivota.Vrijeme je i temeljni element kojim se ovaj sustav bavi. Vrijeme i njegove zakonitosti. Mnogo je izvjesnije da

mu je cilj neto to moemo koristiti u svojemu kratkomu ivotu. Neto nama svojstveno i samo nama

blisko, neto na to moemo utjecati na nas same. Stoga pitanje zato je izumljen ovaj sustav nije

galakti$ko ve!duboko intimno pitanje. Svrha mu nije poznavanje njegova jezika. Ji ing je samo sredstvo.

Cilj mu je mogu!nost mijenjanja nas samih. Prou$avanje ovoga sustava svakako je dugotrajan i naporan

proces. Zahtijeva pregnu!e, iskrenu elju i prihva!anje, moda je najbolje re!i preputanje. Savladavi

sloenu tehniku razumijevanja odgovora mi ne dosiemo cilj. Usvajanjem znanja mi smo tek nau$ili pri$ati

sa sustavom. Cilj je promjena nas samih u bolje i kvalitetnije ljude. Ispravljanje naih nedostataka, krozosvjetavanje nesvjesnih greaka, ili razumijevanje zato svjesno grijeimo. Opratanja sebi samima i

onima oko nas. Pomirenja sa sudbinom. Zalje$enja dubokih rana. On je ko$ija to nas nosi na fantasti$no

putovanje. Putovanje k nama samima.

Susret koji )e promijeniti na ivot

Ji ing do nas dolazi u obliku knjige. Naj$e!e se to dogaa u nekim prijelomnim ili naizgled

slu$ajnim situacijama. Nerijetko smo potpuno nesvjesni misti$nosti slu$aja u kojem smo naili na Ji ing.Prijatelj ili prijateljica koji su nam posudili knjigu, ili, pak, neki drugi oblik susreta ne govori nam isprva puno.

Kasnije, prisje!aju!i se svojih po$etaka postajemo svjesni koliko je to razdoblje ivota bilo vano ili, pak,

koliko nam je prava promjena bila potrebna.

Naalost u Hrvatskoj nemamo mnogo izdanja Ji inga. Maleni opseg onoga to se prevodi i tiska u

nas dopustio je izlaenje svega nekoliko knjiga. A i tih nekoliko knjiga plod su tovalaca sustava, te ih

imamo zahvaliti njihovu predanom zalaganju. Englesko govorno podru$je biljei na stotine razli$itih izdanja.

U cijelosti moemo re!i tri su temeljne vrste izdanja na koja nailazimo. Izvorni tekst odnosno njegov


10/38

10

prijevod u razli$itim redakcijama, zatim su tu prepjevi, to$nije prerade izvornoga teksta u nama razumljiviji

tekst. Osim ovih osnovnih mogu!e je prona!i i niz knjiga koje se bave temeljnim znanjima kineske

civilizacije te samo djelomice doti$u Ji inga. Naposljetku mnotvo je knjiga kojima je Ji ing samo duhovniza$etnik a sadraj im je potpuno proizvoljan te se osniva na najrazli$itijim rubnoznanstvenim hipotezama ili

togod sli$noga.

Za po$etak moda je najbolje koristiti se nekim prepjevom staroga teksta. Prepjevan, i prilagoen

naem na$inu miljenja, on !e nam omogu!iti doivljaj jedinstven u cijelome svijetu, neto to nigdje ne

moemo ste!i: razgovor s onostranim. Premda su nam znanja o sustavu moda i sasvim nedostatna. Ve!i

prvo iskustvo izravnoga razgovora, dakle trenutak nae uvjerenosti kako nam je knjiga izravno odgovorila

na nae pitanje, promijenit !e iz temelja na pogled na svijet. Ta je promjena mnogo zna$ajnija nego li se

na prvi pogled $ini. Prvo mi postajemo svjesni fluidnog i nevidljivog svijeta koji nas okruuje, drugo mi se

otvaramo prema takvim energijama ina$e bi iskustvo razgovora bilo nemogu!e. Ono to obi$no definitivnopromijeni nau sliku svijeta je prognoza koja se obistinila. Gotovo da i nema osobe kojoj mogu!nost

dobivanja odgovora iz knjige ne izgleda poput vrlog novog svijeta. Nakon nekog vremena prepjevani

odgovori $ine nam se nedovoljno preciznima. Po$injemo tragati za izvornim izdanjima. Izvorna izdanja,

odnosno knjige s doslovnim prijevodom teksta, ispo$etka nam se $ine nerazumljivima. Istraivanje ovog

teksta vrlo je misti$no i uzbudljivo. Plod ozbiljnoga istraivanja obi$no donosi duboko razumijevanje i

poseban, sveti odnos prema tekstu.


11/38

11

II. gramatika govora

TAO I TAI #I

Temeljna simbolika Ji inga je prazna krunica. Ona simbolizira apsolutni izvor svega, to jest Tao.

Tao je nespoznatljiv nama smrtnicima. Moda je istinitije re!i on je tamo gdje smo nekada bili i kamo !emo

opet do!i. Ovdje u naem materijalnome svijetu Tao je vidljiv kao Tai i. Tako kau taoisti. Za ostatak

Kineza koji su dakako mnogo brojnija skupina tao je put. Moda bi preciznije bilo re!i energija puta. U taou

je sve, sva iskustva to ih stje$emo ili imamo ste!i, po$etak i kraj naega ivotnoga putovanja. Rijekaivota. Moemo mirno te!i bez trenja, a moemo neprestance sudarati se sa sprudovima na putu. Ideal je

svakako prona!i sredinji put. Jer sredinom se rijeke najbolje plovi putanjom to nam je data ili smo je

tijekom ivota stvorili. Udaranjem o sprudove rijeka naega ivota trpi ve!e boli. Ponekad se spletemo o

sprud i ne moemo dalje. Svakojako se sme!e nakuplja na nama. Stoga je rjeenje uvijek samo jedno,

pustiti se niz rijeku ivota, usuglasiti se s taom. Tao se u materijalnome svijetu pokazuje kao dvije

suprotnosti, dva suprotna principa jin i jang. Dva gradivna sastojka to prepletanjem svojim tvore $itav

svemir. Njihovo je djelovanje posljedica zakona to ih u odreuje. Ovaj je zakon ilustriran simbolom Tai ia.

Svima dobro poznati krug u kojem se crna i bijela polovica meusobno mijeaju i pretvaraju u svoju

suprotnost.

Zapadnjaci ovu sliku doivljavaju kao simbol koji prikazuje dobro i zlo, kao dvije nepomirljive

krajnosti svemira. Plod je to nedovoljnog razumijevanja. Tai i simbolizira dvije temeljne sile svemira, jin i

jang koje se meusobno proimaju. One nikako nisu slika nepomirljivosti svemira. Sve pod kapom

nebeskom plod je tih dviju sila, odnosno njihova meusobnog proimanja. Niti je jang, svijetla polovica, Tai

ia, simbol dobra, ni jin, tamna polovica, simbol zla. I jin i jang kao manifestirana kozmi$ka energija imaju

svoje pozitivne i negativne pojavnosti. Svijetla i tamna polovica, jang i jin, su poput vatre i vode, dva

temeljna elementa, aktivna su supstancija svega. Jang se primjerice preteito pojavljuje u odlu$nosti,

snazi, razlu$ivanju, no i u surovosti, brutalnosti i nasilju. Jin je preteit u intuiciji, prihva!anju, ljubavi, ali upomutnji, slabosti i nemo!i. Za ve!inu Kineza tai i pokazuje najtemeljniji zakon univerzuma: veliki obrat.

Svo misti$no znanje stare Kine vidljivo je u ovome simbolu. Znak je to to majunim svojim krugom

objanjava najtemeljniji zakon po kojem se svaka sila po dosizanju svojega klimaksa mijenja u svoju

suprotnost. I to je najtemeljniji zakon promjena. Simbol je on i jedinstva suprotnosti. Njihovog proimanja.

Jo je jedan princip opisan tai iem: ravnomjernost. Povrina svijetle i tamne povrine unutar kruga tai ia

potpuno je jednaka. Ovo bi nam trebalo ukazivati na postojanje ravnomjernoga omjera dvaju principa.

Zna$ilo bi to da nam je na naem ivotnome putu o$ekivati unaprijed izmjerenu koli$inu suprotnih sila.


12/38

12

Istraivanje i razumijevanje ovog sustava poimanja svijeta izuzetno je vaan za u$enje Ji inga. Poput

abecede. Ovo je tim zna$ajnije to nita u prirodi ne dolazi u svojem $istom stanju. Razlu$eni pojmovi su

plod naeg uma, a ne istine u prirodi. Istina jest omjer pomijeanih kozmi$kih energija, jina i janga. Nibijelo niti crno, ve! sivo. Ji ing te dvije temeljne sile simboli$ki prikazuje kao dvije vrste crta koje $ine

heksagram. Obje su jednakopravne. Ni dobre ni loe. Bacaju!i nov$i!e mi doputamo da se te sveprisutne

sile o$ituju kroz dobivene crte. Njihov suodnos $ini heksagram. Cjelovitu prasliku istine.

JIN I JANG CRTE

Jin i jang crte $ine temeljnu strukturu heksagrama. One su gradivni sastojak. Njihovo razvijanje

kroz dobivanje odgovora pokazuje narastanje nekog gibanja ili, pak, stati$nost. Jin i jang crte u heksagramu

mogu biti stare i mlade. Temeljno u$enje starih Kineza kae: i jin i jang polako narastaju i u trenutkudosizanja svojeg klimaksa mijenjaju se u svoju suprotnost. Staru jin ili jang crtu moemo zvati i

promjenjivom. Jer stara jin ili jang crta pokazuje da se u tom djeli!u mikrosvemira ta sila ispunila do svoje

krajnje granice. Trenutak je to prije nego se promijeni u svoju suprotnost. Zrelost "crte" za nastupaju!u

promjenu stoga zovemo starim jinom ili starim jangom. Mladi jin ili mladi jang pokazuje pak crtu koja je ve !

dosegla to$ku kulminacije te je sada jo neko vrijeme stabilna, nepromjenjiva. Svaki djeli!naega svijeta

podloan je promjeni u svoju suprotnost. Promjena se zbiva potpuno prirodno. Kad se jin u nekoj situaciji

iscrpi, dosegne svoj maksimum, prirodno se mijenja u jang i obratno. Ova je velika promjena najljepe

ilustrirana u simbolu taiia.Postojanje promjenjivih crta pokazuje, u grai heksagrama, gdje ima ive energije, gdje se dogaa

promjena. Kako se heksagram sastoji od est crta, svaka crta ima svoj poseban zna $aj. Ako je primjerice

prva, u dnu, promjenjiva tada ozna$ava po$etak gibanja, neto to se u vremenu promatrano nalazi izravno

ispred nas, neto $emu se uskoro moemo nadati, neto s $ime imamo izravan doticaj. Uzmimo kao

promjer 59. - 61. / 1. crta, simbolizira gibanje koje samo to nije po$elo. Fluid uvida stoji u prostoru ispred

nas kae odgovor i samo to ga nismo dotakli. Ili, primjerice, u prognozi 44.-1./1. crta Gibanje povezano

s naim pitanjem ve! je zapo$elo premda jo neko vrijeme ne!e biti o$ito. Volja, odlu$nost snana

ustremljenost prema jednome cilju preteito su povezani s jang principom. stoga je narastanje jin prema

jangu oznaka pozitivnoga odgovora. Zna$i stari jin koji se u svojemu klimaksu mijenja u jang podrazumijevapozitivan odgovor.

Druga crta vizualno prikazuje neposredno nadolaze!e vrijeme. Isto tako ona nosi zna$aj osobnoga

interesa. Ukoliko je ona promjenjiva signalizira da se gibanje odvija u pravcu neposredno povezanom s

naim interesom u nekom vrlo bliskom vremenu. Taj se pravac i ne mora $initi ispravnim, no u svojoj

kona$nici ona su duboko na interes. &esto se u Ji ing prognozama moe vidjeti ta razli$ita putanja.

Moda stoga to i nismo uvijek svjesno to zaista elimo, ili bolje nismo uvijek svjesni promjena koje nas

o$ekuju te smo nespremni prihvatiti naizgled razli$itu putanju od one koju smo prieljkivali. Tako nam


13/38

13

sustav promjenom u drugoj crti odmah signalizira nestabilnost energije u tom polju. Mogu!e promjene naih

trenutnih interesa mogu se o$ekivati. Neka nam primjer bude slijede!i odgovor: 13. - 1. / 2. crta. Jasno da

se u tom odgovoru ne vidi ho!e li to nezaustavljivo gibanje udovoljiti naim eljama ili ne!e. Situacija kojase neizbjeno ima dogoditi, to !e tek pokazati. Tek !emo tada znati odvija li se prema naem planu, ili u

nekom nama dosad nespoznatljivu smislu, ili pak, pravcu kojega smo dugo vremena slutili no nismo ga

osvijestili. Dakako, da to moe biti u pozitivnom i negativnom smjeru. Jedno je sigurno, to dogaanje doti$e

na trenutni interes. Moda je najbolje re!i na pravi interes, kojega !emo zasigurno u narednome periodu

spoznati. Osim promjene interesa mogu!a je i op!a promjena svih okolnosti kao u prognozi 43.-49./2. crta,

u kojoj odluka ili nadolaze!e rjeenje situacije nailazi s op!om promjenom koju sustav ve!registrira.

Tre!a crta ukazuje na cilj. Cilj gibanja izre$en kroz pitanje moe se ili ne moe dota!i. Vidljivo je to

u crti cilja. Uzmimo za primjer 42. - 37. / 3. crta, u kojem je jasno vidljiv dobitak ispunjenja cilja iskazanog u

pitanju, dodue na pomalo neobi$an na$in. Suprotno ovome primjeru u odgovoru 36. - 24. /3.crta cilj se nepostie. Trideset i esti heksagram u tre!oj crti govori o povredi. Ova tre!a crta prelaze!i u jin, propustljivu

crtu jasno kazuje da se do traenoga cilja ne!e do!i. Vrijedi ponekad zaviriti u tekst paralelne crte u

drugome heksagramu, premda se u$enicima Ji inga otpo$etka to striktno zabranjuje. Tekst paralelne crte

u drugome heksagramu moe dodatno pojasniti situaciju, ili razloge ne postizanja cilja nazna$enog u

naem pitanju. U ovome odgovoru tre!a crta dvadeset i $etvrtoga heksagrama jasno govori nesigurnosti

naega pravca gibanja.

Prelaze!i u gornji trigram, ovisno o pitanju, no moemo govoriti o vremenu poslije neke druge

promjene. Vrijeme je to to se poput posljedice trenutnih gibanja nazna$uje u odgovoru. Sama

$etvrta crtapokazuje iri drutveni smisao, odnosno javnost. Ona pokazuje gibanje koje !e se odraziti na zajednicu

oko nas, ili nazna$uje uvid o tome kako nas zajednica vidi. U primjeru 48. - 28. / 4. crta, vidljivo je upravo

takovo gibanje. &etvrta crta $etrdeset i osmog heksagrama pokazuje okolinu, zajednicu koje je povezana s

naim pitanjem . To$ka okupljanja ove zajednice je nejasna. Ona se moda izgrauje te !e jednom u

budu!nosti dati vrijedne plodove, no trenutno je u kaosu. Mi smo ovdje usamljeni. O naoj odlu$nosti i volji

ovisi realizacija cilja izre$enog pitanjem. Jedina nam je utjeha ispravnost naih zahtjeva koje sustav

pozdravlja.

Peta pokazuje nau poziciju. Ukoliko je njen aspekt dobar ukazuje na stabilnost pozicije, jasno!u

naih misli ( 14. - 1. / 5. crta). Peta crta ukazuje i na priznanje, prihva!anje. Ova promjenjiva crta uheksagramu signalizira vrijedne i dostojne stavove, kao i utjecaj na ljude oko nas.

esta crta opisuje kraj gibanja. Ona takoer simboli$ki ozna$uje nebeski aspekt u toj situaciji,

odnosno mijeanje nebeskoga plana u zemaljske smjernice. Primjerice (34. - 14. / 6. crta) ako se ona

mijenja iz jin crte u jang crtu kao u ovom primjeru ukazuje da sva naa nastojanja prati pozitivni sudbinski

okvir dogaaja te ga nuno ispravlja u pozitivnome pravcu. Obrnuti raspored zna$io bi upravo obrnuto: sva

naa silovna nastojanja bivaju suspregnuta nevidljivim silama. Nije nam se ljutiti ve!razumjeti da je upravo


14/38

14

taj sudbinski okvir te potka nevidljivih sila ta koja nam uvjetno re$eno stoji na putu. Trebalo bi ire promotriti

problem te promijeniti cilj.

Crte u svakome slu$aju govore o gibanju. Gibanje kroz vrijeme njihov je temeljni sastojak. Ako jeprimjerice odgovor 55. - 34. / 2. crta, gibanje je zaprije$eno. Ako, pak, na odgovor glasi 2. - 1. / svih est

promjenjivih crta, tada je gibanje u pravcu naeg pitanja neprestano i nita ga ne moe zaustaviti. Ako

na odgovor po$inje s mladim jinom, dakle, nepromjenjivom jin crtom, tada se tu ne moe govoriti o dodiru

s gibanjem. Ukoliko u tom odgovoru ima jo promjenjivih crta tada !e se sastojak naeg pitanja, bilo da je to

stanje ili gibanje, odviti tek u nekom daljnjem vremenu. Odgovor u kojem je promjenjiva isklju$ivo najvia

crta moe simbolizirati kraj gibanja sadranog u pitanju. Moe ukazivati na sudbinski okvir, a moe

signalizirati iznenadnu promjenu nebeskoga plana koja !e promijeniti situaciju u potpunosti. U svakome

slu$aju mnotvo promjenjivih crta ukazuje na ivu aktivnost, dok je jedna promjenjiva crta znak stati$ne

situacije. Ili bolje, obrasca koji se neprestano opetuje u putanji opisanoj odgovorom. Moe ukazivati na nekiobrazac koji !e se kroz vie godina ponavljati prije nego donese rjeenje, a moe upu !ivati na cilj koji je

dosean tek nakon to se drugi dogaaji odviju.

Kod vremenskih predvianja moemo re!i da est promjenjivih crta pokazuje trenutnu dvojbu

izmeu dvaju putova koja se trenutno mora rijeiti prije nego se razvoj nastavi. Naj$uveniji primjer ovakvog

odgovora je 1. - 2.heksagram, ili, pak, obrnuto2. - 1. Pet promjenjivih crta moe upu!ivati na vremenski

period izmeu tridesetak dana i nekoliko mjeseci, $etiri crte daju neto dui rok, mogu zna$iti trajanje kroz

$etiri do pet mjeseci pa sve do godine dana. Tri crte govore o vremenu od godine dana, ponekad i due.

Dvije crte upu!uju na razdoblje do pet godina otprilike. Dok jedna crta moe dosizati do ivotnoga vijeka.Jasno je da zna$enja pojedinih crta ne moemo promatrati odvojeno od zna$enja trigrama te heksagrama u

cjelini. Njihovo zna$enje upotpunjuje cjelovitost slike. One mogu pokazati razli$itost izmeu potencijalne i

stvarne situacije ukoliko je slika heksagrama pozitivno odgovorila na nae pitanje, a crte se suprotstavljaju

toj pozitivnoj slici. Kao i ina$e u Ji ingu crte znaju skretati nau pozornost na gibanja koja se dogaaju, a

kojih mi jednostavno do toga trenutka nismo bili svjesni sve do samoga trenutka kad nas je sustav upozorio

na to. Primjerice kad nas netko upozori na neki detalj mi taj detalj onda po$nemo opaati na raznim drugim

mjestima. Sli$na iskustva moemo ste!i i prilikom razli$itih raspitivanja. Prate!i promjenjivost crta u

heksagramu moemo pratiti pojavnu stvarnost u situaciji. Crte su bazi$ni dio odgovora. Stoga je protok

energije u odgovoru vidljiv upravo u crtama. Ipak sve ove odrednice ne uzimamo u obzir onda kad se onekoj situaciji raspitujemo gotovo svakodnevno. Ako se to ipak dogodi te kao odgovor na neko pitanje

imamo vie desetaka odgovora tada se ovo pravilo odnosi uglavnom na prvu prognozu, jer ona je

najcjelovitija.


15/38

15

ALKEMIJA TRIGRAMA

Knjige kau da studenti u Kini najprije u$e zna$enje trigrama. Trigrami se briljivo studiraju prijenego je doputen prvi razgovor sa sustavom. Trigrami su simboli osnovnih elemenata u prirodi. Onako

kako ih Kinezi vide. Za razliku od starih Grka $ija se podjela o$ituje u $etiri elementa: zraku, vatri, vodi i

zemlji, Kinezi taj fenomen promatraju na poneto druk$iji na$in. Oni smatraju da je elemenata ukupno

osam. est ih je stati$no a dva su aktivna. Nebo, u potpunosti sastavljeno od janga, i zemlja, u potpunosti

sastavljena od jina, dva su opozita, temeljne krajnosti. Uz njih stati$no mjesto zauzimaju: vjetar i jezero, te

grom i planina. Dva aktivna elementa su voda i vatra. U strogoj kineskoj hijerarhiji est stati$nih elemenata

ima svoje strogo odreeno mjesto. Vatra, kao ekstrem janga, te voda kao ekstrem jina, nemaju odreena

mjesta. Njihov je temeljni sastojak promjenjiv. Alkemijski misterij pretvorbe skriven je upravo u $injenici da

se vatra i voda mogu mijenjati, mijeati, aktivno djelovati na situaciju.Kao i op!enito u hermetizmu, tako i u Ji ingu sve pod kapom nebeskom ima svoj ekvivalent u

trigramima. Njima odgovaraju vrijeme, mjesto, ponaanje, stanje duha, prognoza, godinja doba. Simbolika

ovih znakova odgovara cjelokupnom predmetnom svijetu. Dvojnost ovih elemenata strogo je odreena.

Svaki ima svoj opozit, jer u$enje starih Kineza po$iva na dvojnosti. Poput Tai ia. Nebo je suprotnost zemlji,

vatra vodi, planina jezeru, vjetar gromu. Trigrami meusobno mogu te!i u podravaju!em ili, pak,

razaraju!em slijedu. Mnoga znanja o trigramima sastavni su dio kineske civilizacije. Ugraeni su u

nesvjesno svih Kineza jo od najmanjih nogu. Znanje o trigramima je svakako dobrodolo, no nije

presudno. Zapadnjaci ga koriste uglavnom kod vremenskih prognoza, ili u potrazi za izgubljenim stvarima.Ipak, sloenost pojavnoga svijeta i preplitanje simbolike trigrama, trae desetlje!a studiranja, kako bi

i$itavanje odgovora dalo precizne podatke. Zapadnjaci obi$no nemaju toliko strpljenja niti vremena da bi to

do$ekali.

Spajaju!i se u parove trigrami $ine heksagrame. Ta dvojnost heksagrama govori o mnogo $emu.

Vezu izmeu neba i zemlje. Sastojke naega ponaanja. Skrivenih dogaanja unutar nas. No dvojnost

heksagrama govori i o osnovnim elementima, trigramima. Trigrami od kojih je graen heksagram govore o

kakvo!i gibanja. Tako trigram neba govori o radnji koja je u samom svojem tijeku, otvorenim vratima,

gibanju to se nezaustavljivo dogaa. Trigram zemlje ukazuje na pasivnost djelatnih sila u odnosu na nae

pitanje. Vrata su zatvorena, a razlozi i iri smisao te razlozi takvog odnosa premo!nih sila prema sadrajunaeg pitanja vidljiva su iz drugih elemenata odgovora. Trigram planine kae da je gibanje zaustavljeno,

ono miruje. Grom govori o gibanju koje se poput potresa upravo za$elo. Jezero simbolizira pasivnost

djelatnih sila u odnosu na nae pitanje. To, dakako, ne zna$i da je negativni odgovor na nae pitanje,

dapa$e to moe zna$iti upravo suprotno. U odreenom kontekstu to moe zna$iti sud kojega izri$e sustav

kao pohvalu ili konstataciju uspjeha. Trigram vjetra opisuje fluidno gibanje, nevidljivo, uporno, njeno.

Trigram vode i vatre ne opisuju stati$na gibanja ve!ukazuju na aktivnu supstancu. Oni kau da je u tijeku

pretvorba.


16/38

16

Kod vremenskog je predvianja mogu!e slijediti vremenske odrednice ozna$ene samim

trigramima. Tako, primjerice, trigram groma opisuje vrijeme izmeu 15. velja$e do 15. oujka, odnosno

vrijeme koje tradicionalni Kineski kalendar biljei kao sam kraj jedne godine i po$etak nove godine. Trigramneba opisuje vrijeme izmeu 15. rujna pa sve do 1. studenog. Zemlja je vrijeme kolovoza, jezero kasnog

prolje!a, i po$etka ljeta otprilike izmeu 15. lipnja do 1. kolovoza. Trigram planine govori o vremenskome

razdoblju izmeu 15. sije$nja do 15. velja$e. Vjetrom je opisano vrijeme od 15. oujka do 15. svibnja.

Vrijeme izmeu 15. svibnja i 15. lipnja opisuje se kao vatra. Trigram jezera oznaka je za vrijeme od 1.

kolovoza pa sve do 15. rujna. Najdui vremenski period opisan je trigramom vode od 1. studenog pa do 15.

sije$nja. Ugraivanje tih podataka u zna$enje dano u odgovoru ovisi o kontekstu, dakako.

Trigram vode simbolizira ivu vodu. Osje!aje, primjerice, koji u nekoj situaciji mijenjaju situaciju.

Naj$e!e su to negativni osje!aji, poput mrnje. Negativni su, pak, osje!aji prilika za rast i napredak. Stoga

je to potencijalna mogu!nost promjene. Razgrauju!i osje!aj mrnje aktivno djelujemo na situaciju i ona sealkemijski mijenja te daje potpuno nove horizonte. Jezero simbolizira pasivne osje!aje uitka i radosti.

Uivanje ivota u svojem niem aspektu opisuje se istim trigramom kao i uzviena radost. Trigram groma

munjevito je djelovanje. Preneseno u svijet osje!aja to je ok. Trigram vjetra nasuprot, nevidljivo je gibanje

koji se dogaa kroz dugi vremenski rok. Trigram groma donosi trenutnu spoznaju o sadraju naega pitanja

te sam trenutak kad se gibanje nazna$eno u pitanju za$elo, dok trigram planine trai zaustavljanje naeg

tijeka miljenja. Mir i meditaciju. Trai ire gledanje na problem, irenje svijesti i dublje spoznavanje

problema. Vatra je aktivna supstancija spoznaje. Ona svojom silovito!u spaljuje sve suvino u naoj

svijesti i donosi jasno!u. Prenesena u svijet osjeta simbolizira strast. I u viem i u niem aspektu. Nebodaje jasno!u kao datost, poput vidljivosti za sun$anog i lijepog vremena. Zemlja poniranje u nau

unutarnjost.

HEKSAGRAMI

Spajanje dvaju trigrama u jedan lik tvori heksagram. ezdeset i $etiri heksagrama poredana su jo

od Vang Piovog Kraljevskog kanonskoga teksta u niz suprotstavljenih vrijednosti. Svaki je heksagram

suprotan onome to ga nasljeuje u nizu. Od prvog heksagrama to simbolizira aktivnu nebesku kreativnusilu prema drugome koji je slika maj$insku pasivnost. Tre!i heksagram simbolizira teko napredovanje

prema ne$emu $ega smo svjesni, $etvrti mu je suprotnost i prikazuje brzo nesvjesno napredovanje, peti

govori o $ekanju, no esti o izravnom su$eljavanju i tako dalje. Ponekad nam pri razlu$ivanju zna$enja

nekoga heksagrama pomae usporedba s njegovom suprotno!u, dakle onim to ga u redoslijedu prati.

Same slike heksagrama opisuju gibanje. Vje$no, nezaustavljivo gibanje. Svemir je vje$ni nemir. Vje$na

mijena. Heksagram je trenutak titraja Boanskoga svjetla. Poput fotografije vodenoga tijeka neke rijeke.

Zaustavljena vodena kap u beskrajnome nizu kapi vode. Te su slike fluidne i u neprestanome pokretu.


17/38

17

Poput svjetla one titraju mijenjaju!i u svakome trenutku svoj oblik, nezaustavljive kao ivot. Osjetljive poput

pahuljica, dovoljno je dota!i ih rije$ju i ve!nestaje njihove $arolije. Imenovati heksagram oduvijek je stoga

bilo teko. Kako rije$ima opisati titraj energije koju ne opisuje niti jedna rije$ naega jezika. Stoga jenadijevanje imena heksagramima uglavnom neprecizno. Na jezi$ni sustav gotovo da i ne moe opisati

vrijednosti slike upisane u heksagram. Tradicionalno slikovno pismo starih Kineza teko se i neprecizno

prevodi u zapadne jezike. Nabrajaju!i rije$i kako bismo opisali zna$enje heksagrama uglavnom ne

uspijevamo ga imenovati. Jer nijedna rije$u sebi ne nosi jednotu boanskoga titraja. Svaka je samo opis

sjene te neopisive svjetlosti. Stoga svaki na pokuaj pri$anja o tome djeluje blijedo. Vjerojatno je to bio

razlog to su stari Kinezi, kao i neki drugi narodi, svoj jezik osnovali na slikama. Heksagrami su stoga u

osnovi slike i tako ih treba i u$iti. Slike unutranje svjetlosti za kojom u sebi tragamo. Razumijevanje

zna$enja heksagrama svodi se stoga na hotimi$no stvaranje slike njegova zna$enja. Kao i svaka slika i ove

slike trebaju svjetlost. Osvjetljavaju!i arhetipsku sliku u naoj nutrini mi hotimi$no prizivamo svjetlost unesvjesne dijelove naega bi!a. Osvjetljavamo pritom i ono to je skriveno u nama. Tamo u zakutcima

naeg nesvjesnog prebivaju arhetipske slike. Nitko ne zna skupljamo li te slike moda cijeloga ivota ili su

one tamo pohranjene jo od roenja. Bilo kako bilo one $ine na djeli!svemira.

Stvarnost tako bremenita detaljima koji tako radosno plijene nau pozornost u svoj svojoj punini, sa

svim uicima. Stotine sitnica u svakome trenutku ispunjaju na mentalni ekran, nose svojom svojstveno!u

tisu!e podpodataka koje na um tako nepogreivo registrira, slae u tisu!e zamiljenih ladica koje se

svojom dojmljivo!u $ine tako stvarnima da ih naprosto ne moemo vratiti tamo kamo i spadaju u virtualni

svijet naega uma koji ih je i stvorio. Ipak, elimo li nau$iti razgovarati sa sustavom kakav je Ji

ing morat!emo svjesno iskora$iti iz te stvarnosti. Moda je bolje re!i svjesno se odlu$iti. Ta odluka nastaje kao plod

slutnje o postojanju izvora skrivenog negdje duboko u nesvjesnom.

Razvrstavanje podataka odnosno njihovo prevrednovanje po nekom naem intimnom sustavu

bivaju prvim naim korakom u razumijevanju arhetipa, odnosno njegova matri$nog govora. Samo to su

ladice ovoga puta matri$ne, odnosno arhetipske, a ne virtualne, odnosno ladice stvorene naim eljama.

Koliko je zaista praslika prisutno u nama nitko ne zna. Prili$no je razvidno, meutim, da se svatko od nas

susre!e s onoliko praslika koliko mu je u njegovome razvoju potrebno. Jasno je da svatko na svojem

unutranjem ekranu vidi samo dio svemirskog mozaika. Svoj djeli!svemira. Ba kao i jezik. Jedan jezik

sadri mnogo rije$i. Svaki pripadnik te jezi$ne zajednice koristi samo djeli!iz sveukupnog broja rije$i. Moglibismo re!i da svatko govori nekim svojim malim jezikom, a ipak zajedno $ine jedinstvo. Isti princip moemo

primijeniti na praslike. Svatko se od nas bavi nekim svojim problemom. Sukladno njegovom problemu i

njegovo nesvjesno upotrebljava onaj skup matrica koje govore o tome problemu. Sve ostalo skriveno je

negdje dublje u nama. Tajne su uvijek prisutne u naoj sferi, ali ih mi otkrivamo onoliko koliko osvjetavamo

nesvjesno. Ba kao i heksagrame. Najlucidniji terapeuti bave!i se arhetipima prisutnima u naim snovima,

kau da se i ne moe nikada prije!i granica intimnog. Svaki je san ipak intiman. Samo sanja$zna to on

zna$i. Kako su heksagrami zaustavljena slika svemirskoga gibanja, neraskidivo su povezani otkrivanjem


18/38

18

intimnih arhetipskih slika. Metafizi$ka veza izmeu unutranjeg i intimnog te op!eg i vanjskog jest coditio

sine qua non razgovora.

STVARANJE SLIKE

Stvaranje vlastite slike na temelju praslike heksagrama vana je postaja na putu u$enja jezika Ji

inga. Ako smo se do sada bavili gramatikom onda se ovaj dio studija moe usporediti s izu$avanjem

leksika. Jer upravo izu$avanje razli$itih slojeva zna$enja pojedine rije$i moe najbolje ilustrirati pravi

smisao upotrebe odreene rije$i u jeziku. Tragaju!i za intimnom slikom koja odgovara slici u zna$enju

heksagrama sli$na je upravo tomu. Mnogi su ve!davno ustvrdili da nae nesvjesno govori jezikom slika.

Rije$i je nemogu!e prenijeti onkraj svijesti. Carl Gustav Jung u svojem djelu Psihologija i alkemija ovako otome govori: " Imaginatio, zbiljska doslovno uzeta mo! stvaranja slika, sukladno klasi$noj uporabi rije$i,

$emu je opre$na phantasia, koja zna$i puki domiljaj, u smislu nebitne misli, imaginatio je djelatno

izazivanje unutranjih slika zbiljski misaoni ili predodbeni $in, koji se ne poigrava sa svojim predmetima,

ve! nastoji uhvatiti unutranju datost predodbama - slijede!i vjerno narav. Ta se djelatnost (u alkemiji)

ozna$uje kao opus, djelo." Jung je tragao za istinom o jeziku snova. Jeziku razumljivom naem

nesvjesnom. U svojem je istraivanju jasno razlu$io da je hotimi$no stvaranje slika, paljivo razlu$enih,

promiljenih, preduvjet svjesne potrage po nesvjesnom. To jest povezivanja svjesnog s nesvjesnim.

Povezivanje slika heksagrama i nae intimne slike vrlo je sli$an

$in onomu to ga u svojim istraivanjimaopisuje Jung. Ovo povezivanje uklju$uje i meudjelovanje jednog prema drugomu. Sinergija je moda

pojam koji najbolje opisuje vrstu toga procesa. Nae se slike sastaju s praslikama upisanim u heksagrame

na mostu izmeu svjesnog i nesvjesnog. Plod toga susreta su intimni doivljaji nae osobe o svakom

pojedinom heksagramu. Doivljaji preto$eni u slike heksagrama, pak, $ine govor kojim !e sustav pri$ati s

nama. To$nije, bit !e to na intimni kod deifriranja zna$enja ovih prastarih simbola u naim odgovorima.

Bit !e to na opus. Praslike heksagrama ostavljaju otisak u nama u obliku slike. Te slike polako bude

unutranju viziju u nama. Povezivanje tih slika na nevidljivom mostu izmeu svjesnog i nesvjesnog. Na

opus je, dakle, na klju$deifriranja sustava. Za tu !e nam svrhu iznimno biti vrijedna svakodnevna praksa

postavljanja pitanja. Svakoga jutra postavljamo pitanje sustavu poput: " Kakav je danas dan?", ili " to medanas o$ekuje?", ili kakvo sli$no pitanje. Savjesno zapisuju!i odgovore pretvaraju!i ih u svoj mali dnevnik,

pratimo u slijede!ih sedamdeset i osam sati slijed dogaaja i iskustava koje smo potom imali. Ponekad

efekti naeg djelovanja i ne moraju biti materijalizirani u tom vremenskome roku. Ve !inom se kod takove

prakse odvija sve u vrlo kratkome periodu. Dakako da u taj na dnevnik treba uklju$iti i snove kao bitan

$initelj istraivanja. Vrlo je vano upisivati svoje velike spoznaje, uvide, duboko razumijevanje svojeg ivota

i svijeta oko nas koje ga bitno mijenja.


19/38

19

Svaki takav odgovor te iskustva koja su potom uslijedila neumitno i neprimjetno tvore nau intimnu

slike. Ji ing je individualni sustav. Individualnost je temelj sustava. Svatko se priklju$uje sustavu

individualno, na neki svoj na$in. Stoga su naa iskustva na most prema nesvjesnom. Metaboliziranaiskustva stvaraju osobne slike. Intimna heksagramska slika organski je preplet misli, osje!aja i tjelesnih

iskustava. Knjikim u$enjem i pam!enjem slika i simboli$kih odlika u razli$itim izdanjima Ji inga ne

pokre!emo magi$ni stroj skriven poput tajne izmeu korica knjige.

Voenje naeg intimnog dnevnika donosi nam subliminaciju duhovnih, mentalnih, osje!ajnih i

tjelesnih iskustava koja su uslijedila nakon odgovora. Razli$ita zna$enja i nazivi heksagramskih slika

trebala bi nas pota!i na ponovno istraivanje i stjecanje vlastita iskustva o tome. No pretjerani faktografski

pristup te beskrajno zgrtanje nazivlja heksagramskih slika ne doputa nam misti$no iskustvo. Bilo bi to

poput izu$avanja svetoga kalea bez pravoga vjerovanja u misterij pretvorbe. Slika je metabolizirana tek

onda kad nam u njezinu tuma$enju nisu potrebne stranice knjige. U trenutku kad odgovor u heksagramimane primamo kao misao o njegovu zna$enju ve!kao energetski titraj to heksagram u biti i jest. Titraj koji u

jednome trenutku povezuje misao, osje!aj i osjet jest prava slika heksagrama. Dobiveni odgovor polako

postaje holografska slika. Trodimenzionalna vizija. Takva duboka intimna iskustva heksagramskih slika

$ine zlatnu nit veze izmeu vanjskog i unutranjeg bi!a. Na most izmeu nesvjesnog i svjesnog. Na

opus.

Stvaraju!i svoju intimnu sliku o svijetu zasigurno !emo nai!i na mnotvo prepreka. U$enje

zna$enja heksagrama neraskidivo je povezano s promiljanjem o svijetu. Promiljanjem sve po$inje. Prije

svega to se protivi kolektivnome sentimentu. Sve u naoj civilizaciji podvrgnuto je kolektivnome znanju. Svoje miljenje poop!eno i ujedna$eno. Dok svijet s jedne strane postaje globalno selo, to zna$i da milijuni

ljudi misle isto o nekom problemu ili dogaaju. Ipak, sve je vie pojedinaca koji svjesno iskora$uju iz toga

mnotva. Hotimi$no sumnjaju u sve to predstavlja mnotvenu istinu. Ti su pojedinci zakora$ili prema

unutranjem. Oslukuju!i svoj unutarnji glas oni slijede taj poziv iz svoje unutranjosti. Intimni svijet je

mnogo stvarniji jer je na, osobni. Primjerice dijete ne poznaje sebe ni svoje bi!e, ali ga u koli u$e

Newtonovu teoriju gravitacije, ili geografsku povrinu Kine. Tako sva djeca u sebe pohranjuju nau$enu sliku

o svijetu. Svoju, pak, potiskuju duboko u sebe. Newtonova je teorija bez sumnje zna$ajna u razvoju

kolektivnog nesvjesnog, da o zna$aju kineske civilizacije i ne govorimo. Ipak, nae malo dijete treba

otkrivanje istine sebi, o njegovu tijelu, osje!ajima, tajne skrivene u nesvjesnom prije svega. Istina koju todijete mora otkriti, njegova je istina. Obojena njegovom osobom. Jer, ako je ivot skup iskustava, a

stvarnost unutranja projekcija prema vanjskome svijetu, onda je svjetonazor neraskidivo povezan s

intimnom slikom o svijetu. Nemogu!e je stvoriti vlastitu sliku o svijetu kroz tue teorije i iskustva. Stvaranje

slike po$inje osamljivanjem, odvajanje od amora vanjskoga svijeta, ba isto onako kao to su to alkemi$ari

nau$avali tijekom stolje!a.

Odvajanje od vanjskoga amora doputa naoj nutrini da ispuni nau tiinu. Tek u tiini $ujemo

amor to nas iznutra ispunjava. Nemali se broj ljudi naprosto boje tog amora. Smatraju to najstranijim


20/38

20

dogaajem koji im se uop!e moe dogoditi. Mnogima se dogodilo da ih je splet naizgled slu$ajnih i moda

$ak nesretnih okolnosti prisilo odvojiti se od vanjskoga svijeta. Tek su tada po$eli oslukivati to se to u

njima dogaa. Snovi postaju zna$ajni dio naeg ivota. Slu$aj vie ne promatramo kao neto to se nikakonije moglo predvidjeti. Postajemo svjesni podudarnosti. Cijeli na ivot poprima neki dublji smisao.

Postajemo svjesni svojih pravih talenata. Pojavljuje se spremnost davanja ljudima oko sebe. Pojava svih tih

spoznaja polako ali sigurno mijenja nas u bolje i kvalitetnije ljude, jer ljudskost je neto to gradimo i

zasluujemo, nismo je samo naslijedili prilikom roenja.

RAZGOVOR ONKRAJ GOVORA

Prigodom razgovora sa sustavom obi$avamo upisivati to$an datum te pitanje. Kad nekom od

metoda, zbrajanjem tapi!a ili bacanjem nov$i!a dobijemo est crta heksagrama. U njima !emo pro$itati

koje smo crte dobili te imamo li promjenjivih crta. Iscrtavi lik heksagrama crtamo drugi mijenjaju!i svaku

promjenjivu crtu u njezinu suprotnost. Nacrtavi dvanaest crtica na papiru moemo prionuti potrazi za

odgovorom. U najsveobuhvatnijem izdanju Ji inga u Europi, a moda i ire "I Ching", proizalom iz

Eranos fondacije u vicarskoj, koja je na u$enjima Carla Gustava Junga jo prije sedamdesetak godina

zapo$ela projekt stolje!a, najcjelovitiji i najto$niji prijevod Ji inga na engleski jezik., potrait !emo uputu o

tome kako pristupiti odgovoru to smo ga upravo dobili. Prema Rudolfu Ritsemi,$elnom

$ovjeku ovogaprojekta, naa dva heksagrama odgovora i$itavamo kroz desetak razli$itih slojeva zna$enja.

Slika situacije opisuje arhetipsku situaciju. U svakome je heksagramu ona sredinja tvrdnja

predskazanja. Ona je poput zemlje u koju su svi ostali dijelovi heksagrama utisnuti. Ime heksagrama jest

prva rije$ u tekstu slike. Ona nam opisuje situaciju te istodobno daje savjet o najefektnijem na$inu

djelovanja u kontekstu naega odgovora. Tekst se postavlja u dinamiku vremena te podcrtava klju$ne

vrijednosti i djelovanje s kojime je povezano.

Slijede!i sloj zna$enja kojeg je mogu!e i$itati iz dobivenoga heksagrama je vanjski i unutarnji

aspekt. Ovaj se aspekt konstruira ispisivanjem unutranjih trigrama. On nam analizira situaciju u naem

pitanju u dinami$kom preplitanju vanjskih i unutarnjih elemenata kao i njihovih kvaliteta. On je istodobno ina pogled na univerzalni kompas te daje uvid u mogu!i kontekst u suodnosu s predmetom naeg pitanja.

Kontraindikacije su takoer sloj zna$enja izveden iz unutarnjih trigrama a svrha im je pokazati nam

to nije vano u naoj situaciji.

Scena stavlja sliku heksagrama u niz prema slikama prethodnih heksagrama. Smisao joj je

kompletiranje akcije to ju u sje!anje doziva djelovanje izre$eno u situaciji pitanja. Ona nam sugerira da

aktiviranje energije dobivenog heksagrama ovisi jedino o naem razumijevanju putanje u kojoj se upravo

nalazimo. Jer naa je putanja ona koja nas vodi dostizanju naeg cilja jer je to nuni slijed dogaaja.


21/38

21

Opre$na definicija nudi klju$ nae situacije prepoznaju!i sredinje obiljeje ili zna$aj ugraen u

nae pitanje. Ona taj zna$aj dovodi u opreku sa sredinjim zna$ajem heksagrama.

Pridodani znakovi pokazuju djelovanje upisano u na heksagram kao potpuno odgovaraju!etrenutnom taou. Oni opisuju na koji nam na$in to moe pomo!i u procesu realizacije te tao energije.

Tradicijski simbol opisuje sliku kao relaciju izmeu simbola pripadaju!ih trigrama. Usporeivanje

kakvo!e simbola trigrama u ovakvoj relaciji proizvodi osobiti pogled na vlastito djelovanje. On nam daje

uvid u ideal $in cu u datoj situaciji. Princip $in cu zna$io bi svjesno usklaivanje s naim taom pomo!u

odgovora. Odgovor je poput kompasa. Onome koji pita pokazuje uzvieniji pogled na na ivot te

djelovanje u suglasju s naim taom umjesto da slijedimo jednostavno svoje elje. Primjerice, ako smo u

odgovoru sagledali perspektivu kao strastveno eljenu ili, pak, neeljenu, $in cu nas u$i da je odgovorom

dobivena putanja u skladu s naim taom te da nam valja na ivot i njegove elje gledati iz jedne vie

perspektive. Uzvieniji pogled nosi mirniji suivot s taom. Preputeni taou mi prihva!amo putanju svjesni dase moda nae elje ne!e ispuniti, ili da !emo moda biti $ak i alosni zbog toga. Ipak, gledaju!i dalje u

perspektivu nae putanje to !e nam donijeti mirniji i spokojniji ivot. ivot u suglasju s taom veliko je

postignu!e kineske civilizacije. Sagledavaju!i svoju ivotnu putanju Kinezi poimaju tao kao optimalni ivotni

put. Mudrost ovoga preputanja osniva se na spoznaji da je nemogu!e provesti dug i relativno normalan

ivot bez dobrih i loih iskustava u otprilike istome omjeru. Duhovni izvor te spoznaje izvire iz

ravnomjernosti suprotstavljenih principa tai ia. Onaj to djeluje u skladu s taom zna da je mjera pozitivnih i

negativnih iskustava unaprijed izmjerena i utkana u ivotnu putanju. U svaku ivotnu putanju. Energetsku

rijeku njegova ivota. Prihva!aju

!i odgovor to ga je primio od Ji

inga on nastoji ploviti sredinom svojeivotne rijeke. Uhvatiti ritam mijene izmeu iskustava, nikad ne zaboravljaju!i cjelinu. Zna da su ugodni

trenuci rijeke ivota tek tren. Ne povodi se za uicima. Zna da su stresne situacije samo druga strana istog

nov$i!a na kojemu su i uici. Pretjerano predavanje uicima neminovno donosi samo aljenje kao plod

neeljenih dogaaja. Onih to samo $ekaju vrijeme pogodno za svoju materijalizaciju. A i oni su samo tren i

nita vie.

Tradicijska slika proiruje klju$ni zna$aj i kakvo!u slike. Ona analizira sliku suodnosa izmeu jin i

jang crta. Meuodnosa $vrstih i propustljivih crta na odgovaraju!em mjestu.

Promjenjive crte nam pokazuju mjesto dodira s psihi$kim silama. One govore o pravcu u kojem se

odvija djelovanje, kao i uvid u mogu!e posljedice naega djelovanja.Pridodani heksagram daje nazrijeti kako !e se naa situacija nadalje razvijati. On je slika

potencijalne budu!nosti. Mijenjaju!i put i na$in djelovanja mijenjamo i ovaj potencijal.

Ritsema nam je predo$io slojevitost zna$enja jednoga heksagrama. Ukazao nam je na to to i gdje

to treba traiti. Vratimo se sada naemu odgovoru. Nakon to smo postavili pitanje pred nama su se nala

dva heksagrama kao odgovor. Oba su heksagrama dio jednog jedinstvenog odgovora. Svo nae nastojanje

na stvaranju slike te dubljem i intimnijem razumijevanju slike upisane u heksagram sada treba primijeniti.

Heksagrami, trigrami, promjenjive crte nam same po sebi ne!e odgovoriti na pitanje. To$nije samim


22/38

22

$itanjem opisa heksagramske slike, ili, pak, teksta promjenjive crte ne uklju$ujemo svoj unutranji

mehanizam. Zna$i mi ne moemo mehani$ki pro$itati odgovor iz knjige. &ine!i tako odgovor !e nam

izgledati nejasno i konfuzno. Odgovor !e nam postati jasan tek onda kad uvrstimo svoje unutranje slikeheksagrama u onaj to se kao odgovor naao pred nama. Dakako, da se i tekst promjenjivih crta takoer

metabolizira. I njegovo je zna$enje organsko. Kako bi to Ritsema rekao mjesto dodira s aktivnim psihi$kim

energijama. Razumijevanje odgovora plod je stvaranja onog mosta izmeu svjesnog i nesvjesnog u nama o

kojem smo ve!bili govorili. Bez osobnih metaboliziranih iskustava svake slike heksagrama, kao i trigrama

te crta gotovo nita ne!emo razumjeti. Bez te unutranje povezanosti svjesnog i nesvjesnog teko da

!emo mo!i proiriti svijest do te granice da bismo mogli sagledati putanju o kojoj nam govori odgovor. Jer

dobiveni odgovor sam po sebi budi sje!anje na postojanje tog mosta. On nas trenutno dovodi u stanje

proirene svijesti. U odgovoru je slika putanje, odnosno taoa u djeli!u trenutka i situacije na koju se odnosi

pitanje. Razumijevanje taoa podrazumijeva proirenu svijest. Uzdizanje iznad postoje!e razine postojanja.Kako ina$e razumjeti zna$aj svjesnog usuglaavanja s putom. Kako prihvatiti neumoljivi sud upisan u

odgovor. Kako razumjeti smisao naeg bivanja na nekom dijelu ivotnoga puta. Nita se od svega toga

ne!e dogoditi ako mehani$ki $itamo odgovor u knjizi. Poviena svjesnost moe na trenutak pota!i titraj

unutranje vizije pred naim o$ima. Mi vidimo, ili znamo sasvim jasno kamo idemo, to ho!emo, zato to

ho!emo i tako dalje.

Postoje dodue, trenuci kad nam je svijest prirodno proirena. Kako su to ve! odavno otkrili

sve!enici ang dinastije, a spominje se i u tekstu mnogih promjenjivih crta. Ima vremena kad je lake

komunicirati s onostranim. Ritam je promjena u svemu o$it. Sve ima svoj pozitivni i negativni trenutak. Takoje i s postavljanjem pitanja Ji ingu. Kako bismo lake i bez dvojbi razumjeli odgovor dobro je uvijek prije

po$etka razgovora upitati u kakvom smo sada trenutku. Zapravo je to ona ista praksa o kojoj smo ve!

govorili. Uvodno raspitivanje o situaciji prua nam mogu!nost uvida u aktualni svemirski trenutak.

SINERGIJA PITANJA I ODGOVORA

I premda se to $ini doista vrlo jednostavnim, ipak, to je prili$no sloen zadatak. Ji ing je sustav

stvoren da odgovara na pitanja. Duboka je metafizi$ka potka u takvome sustavu. Jer onaj koji nije spremanne pita. Jednostavno, zar ne? Naa su pitanja odraz nae duhovne, mentalne, osje !ajne i tjelesne

stvarnosti. Po pitanjima je razvidno u kojoj se etapi puta sada nalazimo. Dakle, ako ne pitamo sustav nam

ne!e odgovoriti! Ovo je vrlo vano zapamtiti. Jer kad nam je odgovor vrlo vaan zbog neke odluke skloni

smo zaboraviti na tu $injenicu. Nerijetko nam se odgovori $ine samostalni od naih pitanja. Odgovor to

smo ga dobili uvijek je odgovor na postavljeno pitanje. Pa kako onda postaviti pitanje koje !e nam razrijeiti

dvojbu?


23/38

23

Prije svega treba postati svjestan sadraja onoga o $emu se raspitujemo. Razli$itost onoga to

nas zaokuplja odreuje razli$itost pitanja odnosno pristupanja odgovoru. Kao to smo ve! rekli,

heksagramske slike su nemirne. Njihova je bit gibanje u vremenu. Tako one po svojoj biti pokazuju nekuvrst energetskoga titraja koji traje kroz vrijeme. O nama ovisi to od tog titraja elimo spoznati. Jesu li to

putovanja u udaljene krajeve, zavravanje fakulteta, osvjetavanje nesvjesnih emocija ili, pak, postajanje

cjelovitom osobom. Postavljaju!i pitanje mi neto elimo. U tu je elju svjesno ili nesvjesno utkan i cilj.

eljeli bismo neto biti i postati, dose!i, spoznati. Heksagramski lik nam stoga pokazuje put. No to, dakako

nije cesta to ju mehani$ki gledamo ispred sebe kora$aju!i po njoj. Put su i osje!aji osobito oni to ih

potiskujemo u nesvjesno. Na put ili tao $ine i negativna iskustva, neto to nikako ne elimo. Sva su ta

iskustva dio naeg titraja. Otuda nam je teko jasno imenovati cilj koji elimo posti!i. Jer cilj je dijete svrhe.

Bez sagledavanja sebe i svojeg ivota iz vie perspektive ponekad ne razumijemo zato smo tu. Kako

onda razumjeti to zaista elimo, kamo smo se uputili. Moramo uzdi!i svoj pogled u irinu i visinu kakobismo razumjeli bolje smisao svojeg bivanja za Zemlji. Poput planinara to na vrhu planine promatra dolinu

pod svojim nogama. Tada su nam i ciljevi jasniji. Kao to planinar s visine jasno vidi put kojim treba pro!i

kroz dolinu, tako i mi jasnije razumijevamo pojedine etape svojega ivota.

Op!enito naa pitanja mogu biti mentalne, tjelesne, osje!ajne ili duhovne naravi. Ona proizala iz

mentalne sfere plod su stanja u kojem je trenutno na um. Racionalne su naravi, usmjerena obi$no k

nekom cilju kojim se bavi na um. Mogu to biti karijera, uspjenost, posao, novac, ugled. Ili moda ire

interesne sfere kao politika, drutvo, strategija. Tjelesna su povezana s naim bivanjem u prostoru. Pa,

dakle, podrazumijevaju nae raspitivanje o mogu!em kretanju, putovanju, stjecanju materijalnih dobara,dodiru s drugim osobama i tako dalje. Pitanja proistekla iz naih osje!aja uglavnom se bave pozitivnim i

negativnim emocijama. No isto tako to mogu biti raspitivanja o nesvjesnom, blokadama, potiskivanju,

zacjeljivanju, ljubavi, razumijevanju, te fluidu iz kolektivnog nesvjesnog. Najsveobuhvatnija su ipak pitanja

proistekla iz nae duhovne sfere. U njima su sadrani razlozi svih ostalih vrsta pitanja. U njima su sva

pitanja i nijedno u cjelini.

Vrst naega pitanja priprema nau svijest na odgovaraju!e tuma$enje odgovora. To$nije,

heksagramskih slika upisanih u odgovor. Raspitujemo li se o gibanju kroz prostor, primjerice, tada !emo

sliku odgovora promatrati prije svega kroz prizmu pokreta. Gibanje energije upisano u heksagramsku sliku

bit !e upravo onaj dio arhetipske cjeline kojoj !emo posvetiti panju. Ako je nae pitanje emocionalnenaravi u odgovoru !emo promatrati simboliku povezanu s odgovaraju!om heksagramskom slikom I tako

dalje. U svakom je pitanju prikriven odgovor. U svakome je odgovoru skriveno novo pitanje. Osvjetavaju !i

narav pitanja mi osvjetavamo smisao i cilj onoga o $emu se raspitujemo. Upravo je stoga postavljanje

pitanja tradicionalni ritual. Savjetuje se postavljati pitanje u stanju potpunoga unutranjega mira. Povu!i se

od vanjskoga amora. Dobivi odgovor te poseu!i za svojim intimnim slikama heskagrama, mi aktiviramo

svoj unutranji stroj. Negdje duboko u nama budi se sje!anje na postojanje dodira izmeu svijesti i

nesvjesnog. Svijest se iri. Proirena svijest poti$e odgovaraju!i titraj to budi viziju. Na djeli!taoa.


24/38

24

Vratimo se naem odgovoru to stoji pred nama. Ve!smo govorili o slojevitosti odgovora to ga je

mogu!e pro$itati u jednome heksagramu. Pretpostavimo da smo, slijede!i uputu o sustavu pro$itali tekst

slike heksagrama, potom smo pogledali unutranje trigrame, i$itali to je suprotno temi naeg pitanja,bacili pogled na svemirski kompas i razumjeli kamo se to naa situacija kre!e. Razumijemo kako bismo

trebali djelovati. Slijedimo crte. Razumijemo gdje ima energije u crtama. Zatim pogledamo projekciju

dogaaja, u drugi heksagram, mogu!i ishod, odnosno cilj. Ako malo promislimo o slici to se ukazuje pred

nama zasigurno !emo uo$iti jednu vrlo zanimljivu $injenicu. Upute o radu sa sustavom iskazuju mnotvo

slojeva koje je mogu!e pro$itati iz prvog heksagrama odgovora. Drugi se heksagram $ini gotovo

neiskoritenim. U prvome heksagramu i$itavamo vanjski i unutranji aspekt, u drugome ne. U prvome

$itamo kontraindikacije, u drugome ne. U prvome pratimo promjenjive crte i njihove pozicije te kakvo!u, u

drugome ne. Malo je vjerojatno da se drugi heksagram u naem odgovoru nalazi tu samo kako bi skicirao

potencijalnu mogu!nost ishoda situacije. Ji ing je suvie saet. Isuvie se slojeva zna$enja i$itava samoiz jedne crte u odgovaraju!oj poziciji da bi cijeli jedan heksagram odgovora pokazivao samo potencijalnu

budu!nost. Dakako da drugi heksagram pokazuje potencijalnu budu!nost. Ali to je samo jedna od njegovih

funkcija.

SUBJEKTNA I PREDIKATNA POZICIJA HEKSAGRAMA

Dopustimo sada sebi mogu!nost da je Ji

ing zagonetka koju treba razrijeiti. Tajna to

$eka dabude otkrivena. Razumjeti odgovore upisane u slike heksagrama zna$i razotkriti misterij. Premda ovakva

misao djeluje zavjereni$ki i izazovno to je ipak samo daljnje razvijanje naeg opusa. Jer, zadatak nam je

stvoriti most izmeu svjesnog i nesvjesnog. Prona!i klju$deifriranja sustava. Svoj intimni klju$. Prisjetimo

se sada definicije Ji inga kao jezika. U mnogo$emu sustav Ji inga slijedi univerzalne zakonitosti jezika.

Ve! smo rekli da je viezna$nost heksagramskih slika mogu!e usporediti sa slojevitim mnotvom

zna$enja jedne rije$i. Ili bolje re$enice. Jer, jedna heksagramska slika nikako i ne moe biti prevedena kao

jedna rije$. Ona se moe opisati samo nizom re$enica. Najtemeljnije vrijednosti prijenosa informacije u

re$enici su subjekt i predikat. To$nije re$eno, subjekt i predikat su klju$ne rije$i. U svakoj je re$enici

potreban subjekt i predikat kako bismo uop!e mogli prenijeti informaciju sugovorniku. Bez sinergije izmeusubjekta i predikata u re$enici sve to govorimo bilo bi nerazumljivo. Besmisleni niz misli, htijenja, elja,

osje!aja... Subjekt opisuje nositelja radnje, tko i to neto $ini. Predikat opisuje radnju, to se i na koji na$in

$ini. Zajedno $ine najstarije i najrairenije jedinstvo to ljudima omogu!ava meusobno komuniciranje,

re$enicu. Poimo dalje, pred nama se u odgovoru nalaze dvije slike. U jednom tako sofisticiranome

sustavu, kao to je to Ji ing, je naprosto nemogu!e povjerovati u slu$ajnost. Nije, dakle, slu$ajno to

odgovor $ine dva heksagrama. Jedinstvo suprotnosti. Najtemeljniji zakon svih u$enja povezanih s ovim

sustavom je jedinstvo suprotnosti. Dvojnost, prisutnost dvaju suprotnih elemenata u meusobnome


25/38

25

proimanju. Dvije temeljne zna$enjske rije$i u re$enici i dvije heksagramske slike. Ova se podudarnost ne

moe shvatiti kao slu$ajna

Razli$iti jezici razli$ito vrednuju subjekt i predikat. Nekima je subjekt prvi i temeljni izraz, drugima jeto predikat. Sjetimo se sada to su to u biti heksagramske slike. Energetski titraj u neprestanome gibanju.

Kretanje. to bi to u sustavu kao to je Ji ing moglo biti temeljna vrijednost. Sasvim sigurno predikat.

Otuda prva heksagramska slika govori o kakvo!i gibanja. Njezina nam slika pokazuje na koji se na$in giba

aktivna energetska supstancija povezana s naim pitanjem. Kako !e se dogaati promjene. Kojom brzinom

!e se dogaati. Tako za prvu sliku odgovora moemo re!i da se nalazi u predikatnome poloaju. Druga

slika opisuje to !e se to na taj na$in gibati. Ona govori o kojem se djelovanju radi. to se to dogaa.

Kakve je vrsti. Ovo je subjektni poloaj heksagramske slike. On nam imenuje okosnicu zbivanja. Na taj se

na$in dva heksagrama, dvije slike stapaju u jedan jedinstveni odgovor. Mogli bismo re!i a + b = c. Zna$i,

stapaju!i se u jedan odgovor one tvore tre!u vrijednost. Odgovor je sinergetski plod obiju slika. Svaka jeheksagramska slika djeli! jedinstvene jednote. Svaka u sebi sadri jedinstvo odgovaraju!e cjelini. Poput

zrake sunca, to u jednom majunome svojem titraju sadrava svo bljetavilo sunca cijeloga. U svakoj od

tih slika je i subjekt i predikat. O poziciji to ju heksagram zauzima u naemu odgovoru ovisi koji njen

aspekt !emo i$itavati. Koji !emo djeli! veli$anstvene jednote uvrstiti u nau jednadbu. U na preplet

zna$enja.

Sud i komentar dogaaja i$itat !emo kao rezultat spoja dvaju heksagrama. Ni jedna ni druga slika

sama po sebi nisu odgovor. Odgovor je skriven u sintezi obaju slika. Njihovom metafizi$kom preplitanju.Predikatno i subjektno mjesto heksagramske slike dva su neraskidiva elementa koja svojim spajanjem

tvore tre!i element, odgovor. Same heksagramske slike $ine potencijalnu mogu!nost u odgovoru na nae

pitanje. Zna$i spajanjem heksagrama u jedan jedinstveni odgovor mi smo dobili odgovor o potencijalnim

mogu!nostima povezanim uz nae pitanje. Stvarna mogu!nost realizacije tih potencijala skrivena je u

crtama. Poloaj i zna$aj crte dodatno opisuju mogu!nost ili nemogu!nost realizacije potencijala. Kao to

heksagrami $ine jedan jedinstveni odgovor tako i crte i jednog i drugog heksagrama daju odgovaraju!i uvid

u razloge ili karakter onoga to !e se realizirati i zato je tomu tako.

1. heksagram odgovora 2. heksagram odgovoraPREDIKATNI POLOAJ SUBJEKTNI POLOAJ

Na koji !e se na$in neto dogoditi

Kojom brzinom

Kakve je naravi dogaaj

Kakvo!a gibanja

Koje djelovanje

to se dogaa


26/38

26

Pogledajmo kako to izgleda u slijede!em primjeru. Pitanje je postavila enska osoba raspituju!i se

o karakteru svoje emocionalne veze. Odgovor je glasio: 53. / 24. Presko$it !emo op!e poznate metode

pristupa i$itavanja odgovora. Primijenimo metodu predikatnog i subjektnog poloaja heksagrama. Prviheksagram u ovome odgovoru ovdje pokazuje kakvo!u gibanja, na$in na koji !e se neto dogaati. Prvi je

heksagram odgovora 53., a njegova slika opisuje kao polagano, stupnjevito, prodiru!e, sigurno gibanje.

Drugi heksagram ovoga odgovora pokazuje to to napreduje. Ovdje je to opisano kao dvadeset i $etvrti

heksagram Povratak. Zna$i: polako i sigurno pribliava se povratak na po$etno stanje, to$ku po$etka ove

veze. Meutim pitanje je glasilo: kakva je to veza? To bi zna$ilo da je ovaj odgovor opis te veze. Bio bi to

obrazac. Odgovor bi tada zna$io: ova je veza neprestano na rubu. U permanentnom po$injanju i

okon$avanju. Upravo takva njena narav omogu!ava partnerima dublje sagledavanje istine o njima samima,

te karakteru veze same. &ine!i tako oni malo pomalo izgrauju sebe u bolje i kvalitetnije ljude. Ovo su

potencijalne mogu!nosti. Zavirimo sada u promjenjive crte kako bismo shvatili to se to dogaa. Tre!a crta53. heksagrama govori o razdvajanju, skretanju s puta, nesretnim okolnostima. Tre!a crta 24., pak, o

$estim povratcima. Drugim rije$ima, relacija izmeu to dvoje ljudi neprestano ponavlja iste matri$ne greke

dovode!i vezu na vje$ni po$etak. Peta crta 53. heksagrama govori o nagraenoj upornosti i ispravnosti,

sretnim okolnostima, te cilju koji nadilazi naa o$ekivanja. to !e to nadi!i naa o$ekivanja kae nam peta

crta 24. heksagrama: govori o uzvienom cilju, radu na promjeni sebe. Zna$i rade!i na sebi, otkrivaju!i

uzroke problema u sebi, ovaj par doti$e najdublji smisao svake veze: unapreivanje oba partnera prema

cjelovitosti. Naposljetku esta crta 53. heksagrama govori o dostizanju najviih duhovnih vrednota, a esta

24. o neda!ama, povredama, grekama, tekom porazu i skretanju sa staze ispravnosti. Zna

$i u svojojishodinoj to$ci relacija izmeu ovo dvoje ljudi zasigurno doivljava slom. Duboke povrede, osje!aj

poraenosti. Nisu isklju$ene ni promjene partnera u nekom kra!em periodu. Ipak, ovo je obrazac

dogaanja. To je trenutak kad se veza opet vra!a na po$etak. I tako unedogled. Potencijale ove situacije

potvruju i promjenjive crte. Tako moemo re!i da se energija u potpunosti iskori!uje. Veza ostvaruje svoj

puni potencijal.

Potraimo sada komentar i uputu o djelovanju sustava. Komentar i uputa o djelovanju u ovoj relaciji

smjeten je u srazu izmeu dvaju heksagrama. On kae: izvor koji povezuje ove ljude skriven je. Mogu!e

ga je vidjeti samo u vremenima po$etaka i svretaka. Zna$i izvor ne bi bio vidljiv kad ova veza ne bi

neprestano bila na rubu svojega postojanja. Uputa o djelovanju nam kae: mirno prihva!ati situaciju. Netreba se vezati uz slijed vanjskih dogaaja. Graditi zajednitvo na najdubljem izvoru. Raditi na sebi i

doputati situaciji da sama prirodno napreduje prema svojem kalupu u nesvjesnom.

Uzmimo sada za primjer odgovor na jedno duhovno pitanje: Jesam li na pravome putu? Odgovor je

glasio 61. heksagram Uvid i 42. heksagram Uve!anje. ezdeset i prvi heksagram opisuje djelovanje

okrenuto prema unutranjemu osvjetavanju. Osvjetljavanje unutranjega sredita situacije. U svojoj

predikatnoj poziciji opisuje sliku unutranje proetosti. &etrdeset i drugi u subjektnoj poziciji opisuje to se

to dogaa i kae uve!avanje, dobitak. Dakle, najop!enitiji odgovor glasi dobitak unutranje proetosti.


27/38

27

Jasno je, stoga, da odgovor potvruje pozitivni potencijal situacije. Pogledajmo sad to govore crte o

materijalizaciji potencijala. Druga crta ezdeset i prvoga heksagrama govori o pozitivnom odgovoru to ga

istovjetno polu$uje od istovjetnoga. U predikatnoj poziciji opisivao bi onu vrstu odjeka to ga polu$uje zovistovjetnosti. Druga crta $etrdeset i drugoga heksagrama opisuje kornja$ine oklope. Znamen toliko

zna$ajan za uvid i duhovni rast. Zna$i u subjektnoj poziciji slika nam dobitak uvida. Uvida kao doputenog

pogleda u nesvjesne predjele nas samih. Postojanje snane energije uvianja. Zna$i i crte potvruju

potencijalnu mogu!nost upisanu u heksagrama. Zna$i sustav je najpotvrdnije odgovorio na pitanje. Gotovo

da i ne moemo zamisliti izravnijeg odgovora. Daju!i uputu o djelovanju sustav kae kako !e se put dalje

razvijati. Na koji na$in. Pa tako kae: put se sastoji od mnotva uvida. To$nije re$eno, ivotna putanja to ju

slijedi osoba koja pita odvijat !e se kroz niz nesvjesnih izbora. Odabranih na nekom dubljem i trenutno

nespoznatljivom nivou. Te izabrane situacije nose u sebi onu osobitu skupinu iskustava potrebnu toj osobi

da uvidi istinu. Ona !e ih osvjetavati putem uvida. Shva!aju!i svaki put koliko je putanja kojom se kre!enajdragocjeniji dar to ga je mogla dobiti iz onostranog.

Uzmimo sljede!u prognozu kao primjer: pitanje je postavljeno prije vie godina a odnosilo se na rat

u Hrvatskoj. Glasilo je:Ho!e li grad Zagreb biti napadnut? Odgovor je glasio 44. Iskuenje i 1. heksagram

Kreativna sila. &etrdeset i $etvrti heksagram u predikatnome poloaju govori o problematiziranju ne$ega

to predstavlja slabost u odnosu na nae pitanje. Prvi heksagram u imeni$noj poziciji govori to !e se to

problematizirati. Kako prvi heksagram opisuje sudbinsko djelovanje, neto to je situaciji naeg pitanja

imanentno time je slika opisala nezaustavljivo djelovanje. Tako se ovdje moe re!i da !e se dogoditi

neto to je ili sudbina, ili je uzro$nik toga djelovanja posijan davno prije, no dugo vremena sjeme togadjelovanja nije proklijalo. Sada nastupa nagli rast te slabosti. Prva crta pokazuje sam po$etak. Zna$i

o$ekujemo trenutak klijanja. Pitanje je bilo postavljeno to$no godinu dana prije nego se taj napad na Zagreb

zaista i dogodio. U spomenutom primjeru su promjenjive crte potvrdile realizaciju potencijalnih mogu!nosti

datih u odgovoru.

SJENA I JI#ING

Jedno od zala to spopada tragaoce po ovo drevnom sustavu je bujanje ega. Uzdignuti pogled toga godinama sustavno gradimo kroz prognoze ima svoju negativnu posljedicu. Nakratko pomislimo da smo

nadljudi. Sav nam se ivot $ini pod nogama. Tako po$nemo misliti da sve o svemu moramo znati. Da nam

je sav svemir u depu. To je dakako iluzija naeg ega. Nitko i nita nema svo znanje ovoga svijeta. Svatko

od nas ima samo komadi!neba. Svoj komadi!. Sve na svijetu ima svoje nali$je. Drugu stranu medalje.

Tako i na pogled na svijet kroz odgovor. Isto kao to ima i svoju posljedicu. Tako i krivi pristup

odgovorima. Nabujali ego i nadmeni pristup uskoro nam z

Documents

JEZIK Ji Ching-A