Jezik, jezini znak

Naglaene i nenaglaene rijei

Naglasak je istovremeni ostvaraj jaine, duine i tona kojim istiemo jedan slog u rijei.

Slog koji se u rijei izgovara jaom silinom glasa zove se naglaeni slogU slogu samo jedan glas moe nositi naglasak, a to je samoglasnik nositelj sloga; naglasak dakle moe stajati na glasovima: a, e, i, o, u i na vokalnom r

Vrste naglasaka u hrvatskom standardnom jeziku

U hrvatskom standardnom jeziku etiri su naglaska:

kratkosilaznikratkouzlazni \dugosilaznidugouzlazni /

S obzirom na naglasak rijei mogu biti:

a) naglaene (tonike) imaju svoj naglasak

b) nenaglaene (atonike) nemaju svoj naglasak

Nenaglaena se rije moe vezati uz naglaenu rije koja se nalazi ispred nje u naglasnu cjelinu; nenaglaene rijei u takvoj se situaciji zovu enklitike, zanaglasnice ili naslonjenice

/Vidiosamje./

Enklitike:nenaglaeni glagolski oblici(sam, si, je, smo, ste, su

u, e, e, emo, ete, e

bih, bi, bi, bismo, biste, bi

nenaglaeni oblici linih zamjenica (me, te, ju, je, ih, im)

Nenaglaena se rije moe vezati uz naglaenu rije koja se nalazi iza nje u naglasnu cjelinu

/Idem ugrad./; nenaglaene rijei u takvoj situaciji zovemo proklitike, prednaglasnice ili prislonjenice

Proklitike:neki prijedlozi(na, u, po, s, oko, meu

veznici

( a, i, ni, da, kad)

negacija

(ne)

Nenaglaena (zanaglasna) duina

Nalazi se iza naglaenog sloga. Oznauje se crtom iznad samoglasnika na kojem se nalazi.

djevojka; djevojaka, izii; iziem

U glagolima: u nastavcima za prezent (idem, ide)

u glagolskom prilogu sadanjem (gledajui, mislei, sluajui)

u glagolskom prilogu prolom ( doavi, razmislivi)

U pridjevima:u odreenom obliku pridjeva (bijeli, crveni, crvenoga)

U imenicama: u genitivu jednine enskog roda (ene, djevojke, majke)

u instrumentalu jednine enskog roda (enom, djevojkom, majkom)

u genitivu mnoine svih rodova (djevojaka, ena, djeaka, polja)

U rijeima koje imaju silazne naglaske naglasak se moe pomaknuti na nenaglaenu rije koja se nalazi ispred njih; silazni naglasak postaje kratkosilazni ili kratkouzlazni, a na mjestu naglaska naglaenoj rijei ostaje zanaglasna duina.

Danas ne radim. /Danas neradim./

Idem na put. /Idem naput./

Raspodjela naglasaka u hrvatskom standardnom jeziku

Naglasak ne moe biti na bilo kojem mjestu u rijei.

Koraci u odreivanju naglasaka:

1. odreujemo naglaeni slog, odnosno naglaeni samoglasnik (podcrtamo samoglasnik)

2. odreujemo je li naglasak dug () ili kratak (()

3. odreujemo je li naglasak silazan (s) ili uzlazan (u)

4. stavimo odgovarajui znak na naglasak

Pravila:

1. Naglasak ne moe biti na posljednjem slogu u rijei.

2. Jednoslone rijei mogu imati samo silazne naglaske.

3. Dvoslone rijei mogu imati bilo koji od etiriju naglasaka, ali samo na prvom slogu.

4. Troslone i vieslone rijei na prvom slogu mogu imati bilo koji od etiriju naglasaka, a na unutarnjem samo uzlazne.

//rijei stranog podrijetla: metro, biro, rezime, renome dobivaju naglasak u skladu s naglasnim sustavom standardnog jezika, a na posljednjem slogu dobivaju nenaglaenu duinu (metro, biro, rezime, renome)//