8/17/2019 J.J.rousseau - Povratak Prirodi
1/2
JEAN JACQUES ROUSSEAUpovratak prirodi
Prikaži SADRŽAJ 25
Iako bi Rousseauova knjigaEmil ili o odgoju, kao
klasičnodjelo filozofije odgojaneosporno bila po mnogočemu
zanimljiva nekome tkose bavi odgojem, ovdje ću seipak, kao i kod
prethodnihautora, zadržati tek na jednom u njoj
posebnoistaknutom stavu koji mislimda je za potrebe ovog uvodau
filozofiju odgoja moguće ivrijedno problematizirati. Ako
je, naime, zahtjev za
»povratkom prirodi« kao isam pojam prirode zanimljivoi potrebno
promišljati smotrišta filozofije odgoja, auvjeren sam da jest, onda
jeRousseauovo djelo za toprava prilika.
Prije svega valja reći da jepo Rousseauovom mišljenuosnova
pravog čovjeka izdravog društva priroda isamo priroda, dok su
kultura iposebno civilizacija lažne i
moralno izopačene pačovjeka odaljavaju od
njegove prirodne osnove ikvare u svakom pogledu.Stoga se bez
odgađanjatreba vratiti prirodi .
Iako pri tome Rousseau nijemislio na povratak nekojprimitivnoj
prirodnost inekulturnoj animalnosti, kaošto su mu to
mnogisuvremenici i kasniji kritičarizamjerali, nego napuštanje
izvještačenosti,prenemaganja, neiskrenosti,lažljivosti itd. u
korist jednostavnosti, iskrenosti ineposrednosti, njegov
jezahtjev za povratak prirodiipak bio ne samonepromišljen nego i
jednakotoliko neistinit i ideološkiprijetvoran koliko i ono što
jekritizirao. Upravo se kodRousseaua može izvrsno iskoro slikovito
pokazati koliko
su riječi »priroda«,»prirodno«, »prirodnost« i sl.
»On je predbacivao prosvjetiteljstvu, da jesav porast znanja i
profinjenje životastvorilo to iz čovjeka, da se sve višeiznevjerava
svom istinskom određenju isvojoj istinskoj biti. Upravo u
čistorazumskom prosvjetiteljstvu - koje jeprečulo i ugušilo glas
prirodnog osjećaja istoga došlo do svog ateizma i svogegoističkog
morala - vidi Rousseaunajveće zlo vremena i najžalosniju
zabludučovječanstva. Povijest je sa svojomumjetnom izgradnjom
civiliziranog društvapokvarila čovjeka: on je dobar i čistproizašao
iz ruku prirode, njegov ga je
razvoj postepeno otuđ
io od prirode.(...)
Nasuprot toj neprirodnosti civiliziranogbarbarstva pojavljuje se
ponajprije prirodnostanje kao izgubljeni raj, i u tom je
smislunašla sentimentalna čežnja, intelektualno imoralno blaziranog
vremena, podršku uRousseauovim spisima, prije svega u"Novoj
Héloisi". Dame salona zanosile suse Gesnerškom pastirskom idilom:
nostoga su prečule opomenu velikogŽenevljanina. On, naime,
nije htio da se vratimo onombezdruštvenom prirodnom stanju.
Rousseau je bio uvjeren, da ječovjek odsvog tvorca obdaren
sposobnošću
usavršavanja (perfectibilité), koja mu jeučinila prirodnu
sklonost, kako dužnošću,tako i prirodnom nužnošću. Ako je
ovajrazvoj u dosadašnjem historijskom procesubio vođen krivim
putem, te je stoga doveodo razvrata i bijede, to se mora
povijestupravo iznova započ eti , to se mora
čovjekpovratiti iz neprirodnosti intelektualneoholosti do
jednostavnog prirodnogosjećaja, iz ukrštenosti i
lažljivostidruštvenih odnosa, do čiste, neokrnjene
ličnosti, da bi našao ispravni put
svograzvoja.« (Windelband, 1988a., 96-97)
»Ne valja misliti, da Rousseau nijepoznavao i vrijednost kulture
i da je htio
povratak u prirodno stanje. Ne, on traži, dadruštvene uredbe,
znanost, ćudorednost,vjera budu u živoj svezi s cijelom dušom,
da iz nje proizviru onako neposredno, kako je izvirala u
prirodnome stanju nedužna
sebičnost i nesebična požrtvovnost idobrohotnost i vodila život
ljudski. Povratak
k prirodi znači dakle povratak na putprirodnoga razvoja.
POVRATAK PRIRODI
Rousseau je zamolio Voltaireada ocijeni njegovo djelo Ouzrocima
nejednakosti . Uodgovoru Voltaire je napisao:»Čovjek dobije
volju da hodačetveronoške, kad čita vašuknjigu«.
Je li i to povratakprirodi?
Pitanja
• Što Rousseau misli okulturi i
posebnocivilizaciji?
•
Koji osnovni zahtjevRousseau postavljaljudima? Na čemu se
tajzahtjev osniva?
• Što za Rousseau mislipod »povratkomprirodi«?
• Smatrate li »povratakprirodi« mogućim ipotrebnim?
Obrazložitesvoj odgovor.
• Mislite li da civilizacijakvari ljude? Obrazložite
svoj odgovor. • Je li čovjek prirodno ili
67
http://../Filozofija/HTML/firi.htmhttp://../Filozofija/HTML/fibi.htmhttp://../Filozofija/HTML/fibi.htmhttp://../Filozofija/HTML/firi.htm
8/17/2019 J.J.rousseau - Povratak Prirodi
2/2
kulturno biće?
Zadaci
Pročitajte odrednicu i
raspravu o prirodi uknjiziČ ovjek - odgoj -
svijet .
Pronađite međunavodima u srednjemstupcu gdje se
spominjetabula rasa.
Poznate izreke
o J. Locke: Nihil est inintellectu, quod non priusfuerit
in sensu. (Ništa nije
u umu, što prije nije bilou osjetilima.)
o G. W. Leibniz: Nisiintellectus ipse! (Osimsamog
uma!)
zapravo ideologemi kroz kojese neko parcijalno i
posebnomišljenje i jednako takavinteres prikazuju kao
opći,univerzalni ili čak nužni - pričemu se na poučan način
razotkriva unutrašnjaproturječnost mišljenja koje ih je
proizvelo. Posebno se to jasno pokazuje na odnosuprema
ženi.
Za Rousseaua čovjek je poprirodi dobar, razuman islobodan i
stoga dijete trebapustiti da se razvija u skladu snjegovom
prirodom, a učititreba u prirodi i od prirode.Tako će se razviti
ljudi zdravatijela i duha sposobni da
stupe u odnose istinskegrađanske slobode, jednakosti i
ravnopravnosti.
Previše je zanimljivih ipedagoški korisnih zapažanjai savjeta u
RousseauovomEmilu da bi ih se ovdje moglosve makar i
nabrojiti, ali neštoipak valja spomenuti. Za jedan suvremeni
pristupodgoju koji hoće biti poticaj ipotpora razvitku
čovjekoveosobnosti, nezaobilazan jeRousseauov zahtjev, makoliko još
bio nedorečen, dauz pravo na izbor odgajatelja,mora postojati i
odgajateljevopravo na izbor odgajanikakojemu će se posvetiti.
Samotako, naime, odgajatelj možena najbolji način djelovatiprema
cilju za kojega osjećada je pozvan ostvariti ga.
Zbog revolucionarnogpristupa čovjeku i njegovuodgoju Rousseauova
knjiganašla se na udaru Crkve.Emil je proglašen
bezbožnimdjelom i javno spaljen uParizu, a Rousseau se odzatvora
spasio bijegom uŠvicarsku gdje, međutim, zanjega nije bilo
dugotrajnijegmira, pa je utočište potražio uEngleskoj.
© Milan Polić 2002.
Ali kako doći do toga, kakoskrenuti na pravi put? I o
tome se Rousseau izjavio.U "Emilu" podaje sliku
prirodnoga uzgoja, u"Društvenom ugovoru"
sliku države prirodnouredjene.
" Emil" je pedagoški roman.Tu Rousseau snažnim i
jakim potezima,
čas pripovjedajući, čas razlažući idokazujući nepočinstva u
dosadašnjem
načinu uzgajanja na životu gojenca Emilapokazuje, kako bi se
imao rod ljudski
prirodno uzgajati . Sav se taj uzgojni sustavgradi na
misli, da je narav ljudska dobra ina optimističnom pouzdanju, da je
treba
samo pustiti, neka se pod utjecajemprirode razvija.«
(Bazala, 1988a., 297) »Mnogi "Emila" jednostavno tumače
samokao pedagoško djelo., u čemu nesumnjivoima dio istine, ali time
nije rečeno sve. Akoon i nosi podnaslov "o odgoju", odgoj jeovdje
shvaćen daleko šire, nego što se touzima u pedagogiji i
kolokvijalnom govoru.Za Rousseaua odgoj označuje ne samoodgajanje
nekoga u duhu odgajatelja, negoi opći preobražaj prirodnoga
čovjeka, jerčovjek suvremene civilizacije tek morapostati prirodan.
Radi se dakle osvestranom mijenjanju toga čovjeka iokolnosti
njegova života. Drugim riječima,Rousseau traži sredstva, kojima
ćeostvariti svoj ideal ličnosti, na koji će načinčovjek, što se
rađa u feudalizmu, postatigrađanskim. I premda njega
već odgajasama priroda, čovjek se mora i obrazovati,da bi
postao prirodan, tj. razuman. kako jeRousseauov čovjek osamljeni
pojedinac,on se mora odgajati u osami, daleko odutjecaja društva,
koje bi ga pokvarilo. Kaorođena tabula rasa, on će smišljeno i
poredu primati utiske, koje će spontanopovezivati u cjeline i kao
potpuno slobodanod svakog društvenog utjecaja razvijati seu skladu
s prirodom kao harmoničnaličnost.« (Pejović, 1957.,
60-61)
68
http://../Filozofija/HTML/fibi.htmhttp://../Filozofija/HTML/fibi.htmhttp://../Filozofija/HTML/firi.htmhttp://../Filozofija/HTML/firi.htmhttp://../Filozofija/HTML/firi.htmhttp://../Filozofija/HTML/fibi.htmhttp://../Filozofija/HTML/firi.htm
