Patanđali

Joga sutre

Kratka suštinska objašnjenja, uputstva ipravila joge

Sadržaj:

Sam˜dhip˜da× - Poglavlje o samadiju ............ 3

S˜dhanap˜da× - Poglavlje o praksi .................. 9

Vibh¨tip˜da× - Poglavlje o moćima .............. 16

Kaivalyap˜da× - Poglavlje o oslobođenju ..... 23

2

I. Sam˜dhip˜da×Poglavlje o samadiju

I. 1. atha yog˜nuþ˜sanamSada (sledi izlaganje) učenja joge.

I. 2. yogaþcittav®ttinirodha×Jogom se zaustavljaju aktivnosti u umu.

I. 3. tad˜ draÿ÷u× svar¨pe'vasth˜namTada može da se vidi prava priroda stanja u kom se boravi.

I. 4. v®ttis˜r¨pyamitaratraInače se pogrešno poistovećuje sa aktivnostima.

I. 5. v®ttaya× pañchataya× kliÿ÷˜kliÿ÷˜×Aktivnosti ima pet vrsta i uzrokuju patnju ili su neutralne.

I. 6. pram˜õaviparyayavikalpanidr˜sm®taya×(To su:) istinito saznanje, zabluda, izmišljanje, spavanje isećanje.

I. 7. pratyakÿ˜num˜n˜gam˜× pram˜õ˜niNeposredno opažanje, logičko zaključivanje i tradicionalnaučenja su istinita saznanja.

I. 8. viparyayo mithy˜jñ˜namatadr¨papratiÿ÷hamZablude su zbrkane i nepovezane teorije zasnovane nanetačnom opažanju i neznanju.

I. 9. þabdajñ˜n˜up˜tŸ vastuþ¨nyo vikalpa×Izmišljanja su isprazni, na priči i znacima zasnovani zaključci.

3

I. 10. abh˜vapratyaya˜lamban˜ v®ttirnidr˜Odsustvo iskustava zasnovanih na uobičajnoj aktivnosti jespavanje.

I. 11. anubh¨tavishay˜saÐpramoÿah sm®ti×Neispuštanje utisaka prošlih iskustava iz sadašnjosti jesećanje.

I. 12. abhy˜savair˜gy˜bhy˜Ð tannirodha×Ponavljanjem napora da se bude u stanju oslobođenosti odsvetovnih želja one se suzbijaju.

I. 13. tatra sthitau yatno'bhyasa×Onda, kada se (to stanje) održava naporom volje – vežba se.

I. 14. sa tu dŸrghak˜lanairantaryasatk˜r˜sevito d®ýhabh¨mi×Istrajnošću, tokom dugo vremena, nizom napora, uzdržavajućise od prekidanja, učvršćuje se to stanje.

I. 15. d®ÿ÷˜nuþravikaviÿayavit®ÿõasya vaþŸk˜rasaÐjn˜ vair˜gyam Pravim razumevanjem se ovladalo kad prestane žudnja začulnim objektima koje vidimo ili za koje čujemo - to je stanjeneprivrženosti.

I. 16. tat paraÐ puruÿakhy˜terguõavait®ÿõyamUniverzalna Duša (para puruša), se spoznaje kroz oslobođenjeod želja, tj. indiferentnošću prema tri gune.

I. 17. vitarkavic˜r˜nand˜smit˜rupanugam˜t saÐprajñ˜ta×Razboritost, prosuđivanje, radost i (karakterističan) osmeh nalicu, prate početnu pojmovnu fazu (samadija).

I. 18. vir˜mapratyay˜bhy˜sap¨rva× samsk˜raþeÿo'nya×Ispunjenjem vežbe da (um) bude čist, prethodne uslovljenostinisu iscrpljene.

4

I. 19. bhavapratyayo videhaprak®tilay˜n˜mOne dolaze u postojanje od uzroka koje je preminuli (uprethodnom životu) položio u stvaralačku prirodu.

I. 20. þraddh˜vŸryasm®tisam˜dhiprajñ˜p¨rvaka itareÿ˜m(Treba) nastaviti uz veru, moralnu snagu, pažljivost, usredsre-đenost i razumevanje.

I. 21. tŸvrasaÐveg˜n˜m˜sanna×Ako se nastavlja sa žarkim intenzitetom na domaku je(ostvarenje).

I. 22. m®dumadhy˜dhim˜tratv˜t tato'pi viþeÿa×Po tome se meri nečiji napredak kao slab, osrednji ili potpun.

I. 23. Ÿþvarapraõidh˜n˜dv˜I po potpunoj posvećenosti išvari.

I. 24. kleþakarmavip˜k˜þayairapar˜m®ÿta× puruÿaviþeÿa Ÿþ-vara×Zapreke svetovnog delovanja i (time) određene konsekvencene dotiču išvaru, (jer je) suštinski različit (od toga).

I. 25. tatra niratiþayaÐ sarvajñabŸjamU nenadmašnom (išvari) je seme sveznanja.

I. 26. sa eÿa p¨rveÿ˜mapi guru× k˜len˜navacchedatPrvobitan je (prvi je postigao znanje), i učitelj je neograničenvremenom.

I. 27. tasya v˜chaka× praõava×Iskazuje ga vibratorna energija svetog sloga (Aum).

I. 28. tajjapastadarthabh˜vanam Stalnim ponavljanjem (svetog sloga, u sebi ili šapatom), dolazise do razumevanja.

5

I. 29. tata× pratyakcetan˜dhigamo'py antar˜y˜bh˜vaþcaTako se, sa usmerenjem na unutrašnje, postiže razumevanje iotklanjaju se prepreke i smetnje.

I. 30. vy˜dhisty˜nasamþayapram˜d˜lasy˜viratibhr˜nti darþan˜labdhabh¨mikatv˜navasthitatv˜ni cittavikÿep˜ste'ntar˜y˜×Prepreke i smetnje koje se uklanjaju iz područja uma su -bolest, tupost, sumnja, nemarnost, lenjost, frivolnost, zablude,dekoncentrisanost i nestabilnost.

I. 31. du×khadaurmanasy˜ðgamejayatvaþv˜sapraþv˜s˜ vikÿepasahabhuva×Mentalna patnja, jad i očajanje, drhtanje, grubo i nepravilno di-sanje propratna su pojava tim ometajućim stanjima.

I. 32. tatpratiÿedh˜rthamekatattv˜bhy˜sa×Za ove smetnje lek je u stalnoj posvećenosti (išvari), pre-danosti istini i principu kome se vežbanjem teži.

I. 33. maitrŸkaruõ˜muditopekÿ˜õ˜Ð sukhadu×khapuõy˜puõyaviÿay˜õ˜Ð bh˜van˜taþcittapras˜danamTakođe doprinosi i negovanje ljubaznosti, saosećanja, radosti idobrog raspoloženja u svim situacijama, prijatnim ili bolnim,predvidivim ili nepredvidivim.

I. 34. pracchardanavidh˜raõ˜bhy˜Ð v˜ pr˜õasyaKao i izdisanje i zadržavanje daha.

I. 35. viÿayavatŸ v˜ prav®ttirutpann˜ manasa× sthitini-bandhanŸKao i sprečavanje nastajanja misli koje naviru, i obuzdavanjeuma koncentracijom na jedan objekat.

6

I. 36. viþok˜ v˜ jyotiÿmatŸKao i svetlo razumevanja u kom nema tugovanja i žalosti.

I. 37. vŸtar˜gaviÿayaÐ v˜ cittamKao i težnja ka sferi u kojoj nema žudnji, privrženosti iprianjanja.

I. 38. svapnanidr˜jñ˜n˜labanaÐ v˜Kao i razumevanje snova tokom spavanja.

I. 39. yath˜bhimatadhy˜n˜dv˜Kao i odgovarajuće prilagođena meditacija.

I. 40. param˜õuparamamahattv˜nto'sya vaþŸk˜ra×(Doprinose) da se ovladava od najmanjeg do najvećeg.

I. 41. kÿŸõav®tterabhij˜tasyeva maõergrahŸt®grahaõagr˜hyeÿu tatsthatadañjanat˜ sam˜patti×Prestankom aktivnosti, kao kod dragulja (predmet postavljenpored ogleda se u dragulju koji, mada bezbojan, poprima usebe boju tog predmeta), onaj koji opaža, opaženo i procesopažanja, stapaju se u jedno.

I. 42. tatra þabd˜rthajñ˜navikalpai× saðkŸrõ˜ savitark˜ sam˜patti×Tako se i u mišljenju pogrešno spaja (meša) razlika (između)naziva i znanja.

I. 43. sm®tipariþuddhau svar¨paþ¨nyev˜rtham˜tranirbh˜s˜ nirvitark˜Treba očistiti (um) od asocijacija, da sam po sebi bude prazan,sam sebi objekat, bez pozadine, bez rasuđivanja.

7

I. 44. etayaiva savic˜r˜ nirvic˜r˜ ca s¨kÿmaviÿay˜ vy˜khy˜t˜Tako se pristupa racionalnim i iracionalnim objektima (uma),kao i detaljnom razjašnjenju suptilnih (objekata).

I. 45. s¨kÿmaviÿayatvaÐ c˜lingaparyavas˜nam Ali sopstvo je tako suptilno da se ne može shvatiti.

I. 46. t˜ eva sabŸja× sam˜dhi× To je nepremostivo ograničenje kod samadija sa klicom(nesavršenosti).

I. 47. nirvic˜ravaiþ˜radye'dhy˜tmapras˜da×(Tek) bez razmišljanja, a (time) i bez grešaka (uma),meditacija o sopstvu nagrađuje.

I. 48. ®taÐbhar˜ tatra prajñ˜Tada je spoznaja ispunjena istinom.

I. 49. þrut˜num˜naprajñ˜bhy˜manyavishay˜ viþeÿ˜rthatv˜tSuštinski se razlikuje od logičko-deduktivnog zaključivanja iznanja zasnovanog na predanju, jer je neposredna i drugačijapo smislu.

I. 50. tajja× saÐsk˜ro'nyasaÐsk˜rapratibandhŸ Iz tog stanja nastali utisci i uslovljenosti potiru sve druge.

I. 51. tasy˜pi nirodhe sarvanirodh˜nnirbŸja× sam˜dhi× Kad prestane i to, pošto je sve drugo zaustavljeno, samadi jebez klice (nesavršenosti).

8

II. S˜dhanap˜da×Poglavlje o praksi

II. 1. tapa×sv˜dhy˜yeþvarapraõidh˜n˜ni kriy˜yoga×Asketizam, izučavanje i posvećenost išvari su praksa joge.

II. 2. sam˜dhibh˜van˜rtha× kleþatan¨karaõ˜rthaþcaVode ka samadiju i doprinose slabljenju zapreka.

II. 3. avidy˜smit˜r˜gadveÿ˜bhiniveþ˜× kleþ˜×Neznanje, egoizam, žudnja (za prijatnim), odbojnost (premaneprijatnom), i privrženost ovozemaljskom životu su zapreke.

II. 4. avidy˜ kÿetramuttareÿ˜Ð prasuptatanuvicchinaud˜r˜õ˜mNeznanje je podloga ostalim smetnjama bile one uspavane, os-labljene, dotučene ili u punoj snazi.

II. 5. anity˜þucidu×kh˜n˜tmasu nityaþucisukh˜tmakhy˜tiravidy˜Neznanje je kad se ličnost, koja je nešto prolazno, nečisto,bolno, bez sopstva, smatra večnom, čistom, srećnom i sasopstvom.

II. 6. d®gdarþanaþaktyorek˜tmatev˜smit˜(Kada se) opažanje okom (čulna percepcija) poistovećuje sasposobnošću viđenja, (to) je pridavanje personaliteta (ega, jaosećaja, instrumentu opažanja).

II. 7. sukh˜nuþayŸ r˜ga× Na prijatnom počiva žudnja.

9

II. 8. du×kh˜naþayŸ dveÿa× Na neprijatnom počiva odbojnost.

II. 9. svarasavahŸ viduÿo'pi tath˜r¨ýho'bhiniveþa×Prijanjanje za ovozemaljski život nastalo iz popuštanja svojojprirodi je, kao takvo, prisutno i kod inteligentnih.

II. 10. te pratiprasavahey˜× s¨kÿm˜×Ove (zapreke) se, u svojim suptilnim oblicima, otklanjajusuprotstavljanjem (njihovom) toku.

II. 11. dhy˜nahey˜stadv®ttaya×Meditacijom se otklanjaju grubi oblici.

II. 12. kleþam¨la× karm˜þyao d®ÿ÷˜d®ÿ÷ajanmavedanŸya×Koreni zapreka su u nakupljanju (plodova izvršenih) dela, ipokazuju se u sadašnjem i budućem životu.

II. 13. sati m¨le tadvip˜ko j˜ty˜yurbhog˜h,Dok postoje koreni postoji i dozrevanje (plodova) u vidu vrsterođenja, dužine trajanja života i doživljavanja zadovoljstva ilipatnje.

II. 14. te hl˜daparit˜paphal˜× puõy˜puõyahetutv˜tZadovoljstvo i bol su, kao posledica, prouzrokovani vrlim iligrešnim delima.

II. 15. pariõ˜mat˜pasaÐsk˜radu×khair guõav®ttivirodh˜ca du×khameva sarvaÐ vivekina×Za onog ko razlučuje sve je bolno, jer neprijatni su prolaznost(gubitak sreće), uzavrelost (žudnja za srećom), i ispaštanje,kao i zato što je delatnost guna međusobno suprotstavljajuća.

II. 16. heyam du×khaman˜gatamTreba izbeći neprijatnost koja nije prošla (predstoji).

10

II. 17. draÿ÷®d®þyayo× saÐyogo heyahetu×U spoju posmatrača i vidljivog je uzrok (patnji), i to trebaizbeći.

II. 18. prak˜þakriy˜sthitiþŸlaÐ bh¨tendriy˜tmakaÐ bhog˜pavarg˜rthaÐ d®þyamManifestovanje, aktivnost i inercija, uobičajenim načinom svogdelovanja formiraju telesne elemente i čula u vidljivom(svetu), a svrha je oslobođenje.

II. 19. viþeÿ˜viþeÿaliðgam˜tr˜liðg˜ni guõaparv˜õiOblici u kojima se gune javljaju su: diferencirani, neizdiferen-cirani, merljivi i nemerljivi.

II. 20. draÿ÷˜ d®þim˜tra× þuddho'pi pratyay˜nupaþya×Posmatrač je sama moć viđenja, i mada čist, vidi krozobojenosti uma.

II. 21. tadartha eva d®þyay˜tm˜Svrha postojanja vidljivog sveta je samo da bi bio viđen od ži-votnog principa (posmatrača).

II. 22. k®t˜rthaÐ prati naÿ÷amapyanaÿ÷am tadanyas˜dh˜raõatv˜tIako razotkrivena kao nestvarna za onog ko je postigao cilj,kreacija i dalje ostaje stvarna za druge.

II. 23. svasv˜miþaktyo× svar¨popalabdhihetu× saÐyoga×Božiji hram (životni princip, posmatrač) nema svoj (sopstveni)oblik, što uzrokuje spojenost sa pojavnim.

II. 24. tasya heturavidy˜To je iz neznanja.

11

II. 25. tadabh˜v˜t saÐyog˜bh˜vo h˜naÐ tadd®þe× kaivalyamUklanjanjem (neznanja, nerazlikovanja), gubi se i spojenost. Toje izdvajanje posmatrača, nezavisnost (oslobođenje).

II. 26. vivekakhy˜tiraviplav˜ h˜nop˜ya×Dobro upoznata razlika (između posmatrača i kreacije),pomaže uništenju (neznanja) i oslobođenju.

II. 27. tasya saptadh˜ pr˜ntabh¨mi× prajñ˜Spoznaja se ostvaruje kroz sedam stupnjeva.

II. 28. yog˜ðg˜nuÿ÷h˜n˜daþuddhikÿaye jñ˜nadŸptir˜vivekakhy˜te×Postojanom primenom različitih sredstava joge uništavaju senečistoće i javlja se svetlo znanja koje vodi razlikovanju.

II. 29. yamaniyam˜sanapr˜õ˜y˜mapraty˜h˜radh˜raõ˜ dhy˜nasam˜dhayo'ÿ÷vvaðg˜niSuzdržavanja u delu, misli, vežbe tela položajima, vežbedisanja, odvraćanje (čula od objekata), koncentracija,meditacija i samadi su osam sredstava joge.

II. 30. ahiÐs˜saty˜steyabrahmacary˜parigrah˜ yam˜×Suzdržavanje od nasilja (ubijanja ili povređivanja drugih),laganja, krađe, seksualnih aktivnosti i posedovanja ličnesvojine, jesu suzdržavanja u delu.

II. 31. j˜tideþak˜lasamay˜navacchinn˜× s˜rvabhaum˜ mah˜vratamPoštovanje ovih pravila, nezavisno od socijalnog položaja,mesta, vremena i okolonosti je »Veliki zavet«.

12

II. 32. þaucasamtoÿatapa×sv˜dhy˜yeþvarapraõidh˜n˜ni niyam˜×Čistota uma, biti zadovoljan (postojećim stanjem), asketizam,posvećenost išvari i izučavanje, jesu suzdržavanja u misli.

II. 33. vitarkab˜dhane pratipakÿabh˜vanamUkoliko se jave ometajuće misli, treba uspostaviti njimasuprotne.

II. 34. vitarka hiÐs˜daya× k®tak˜rit˜numodit˜ lobhakrod-hamohap¨rvak˜ m®dumadhy˜dhim˜tr˜ du×kh˜jñ˜n˜nan-taphal˜ iti pratipakÿabh˜vanamOmetanja su: nasilje, laganje i ostalo. Bilo da smo ih počinili,prouzrokovali ili odobrili zbog pohlepe, besa ili neznanja, bezobzira da li su mala, srednja ili velika, rezultat im je neprestanapatnja i neznanje, te se koristi metod uspostavljanja onoga štoim je suprotno.

II. 35. ahiÐs˜pratiÿ÷h˜y˜Ð tatsamnidhau vairaty˜ga×Čvrstim utvrđivanjem u nenasilju, prestaju sva neprijateljstva.

II. 36. satyapratiÿ÷h˜y˜Ð kriy˜phal˜þrayatvamČvrstim utvrđivanjem u istinoljubivosti (suzdržavanju odlaganja i obmanjivanja), delanja se ne izjalovljuju.

II. 37. asteyapratiÿ÷h˜y˜Ð sarvaratnopasth˜namČvrstim utvrđivanjem u suzdržavanju od krađe, ovladava sedragocenostima (tj. one gube vlast nad nama).

II. 38. brahmacaryapratiÿ÷h˜y˜m vŸryal˜ba×Uzdržavanjem od bračnog života, zadobija se vitalnost.

II. 39. aparigrahasthairye janmakathaÐt˜saÐbodha×Učvršćivanjem u odricanju od posedovanja, javlja se svest(znanje) o tome zašto i kako se rađa i živi.

13

II. 40. þauc˜t sv˜ðgajugups˜ parairasaÐsarga×Čistota rađa averziju prema sopstvenim telesnim udovima, iizbegavanje dodira sa telima drugih.

II. 41. sattvaþuddhisaumanasyaik˜gryendriyajay˜tmadarþana yogy-atv˜ni caPročišćenjem suštinske prirode javlja se vedrina, skoncen-trisanost, kao i ovladavanje čulima, a to pogoduje.

II. 42. santoÿ˜danuttama× sukhal˜bha×Zadovoljnošću (postojećim stanjem), se postiže najviša sreća.

II. 43. k˜yendriyasiddhir aþuddhikÿay˜ttapasa×Trpljenjem se uklanjaju nečistoće i postiže pročišćenje tela ičula.

II. 44. sv˜dhy˜y˜diÿ÷adevat˜saÐprayoga×Izučavanjem božanskih naloga (oni se) usvajaju (primenjuju).

II. 45. sam˜dhisiddhirŸþvarapraõidh˜n˜tŽrtvovanjem svega išvari, postiže se savršena svest.

II. 46. sthirasukham˜sanamPoložaj tela treba da bude postojan i ugodan.

II. 47. prayatnaþaithily˜nantasam˜pattibhy˜mTo se postiže kada je iščezao svaki napor (u održavanju togpoložaja), i kad se javi osećaj jedinstva s beskonačnim.

II. 48. tato dvandv˜nabhigh˜ta×Tako se oslobađa od ometajućih dvojnosti (parovasuprotnosti).

14

II. 49. tasminsati þv˜sapraþv˜sayorgativiccheda× pr˜õ˜y˜ma×Zatim sledi zaustavljanje uobičajenog izdisanja i udisanja, ipočinje se sa kontrolom daha.

II. 50. b˜hy˜bhyantarastambhav®ttirdeþak˜lasaÐkhy˜bhi× parid®ÿ÷o dŸrghas¨kÿma×Regulisanjem izlazećeg, ulazećeg i zadržavanog (dela daha),prema mestu, trajanju i broju, (dah postaje) produžen isuptilan.

II. 51. b˜hy˜bhyantaraviÿay˜kÿepŸ caturta×U četvrtom stupnju (disanje) nije ograničeno pravcem (da lidah) ulazi ili izlazi.

II. 52. tata× kÿŸyate prak˜þ˜varaõamTako slabi veo (koji zakriva) svetlo (spoznaje).

II. 53. dh˜raõ˜su ca yogyat˜ manasa×I um postaje spreman za koncentraciju.

II. 54. svaviÿay˜saÐprayogae cittasya svar¨p˜nuk˜ra iven-driy˜õ˜m praty˜h˜ra×Kad se ne prepušta objektima čula, (čija je) suštinska prirodaponavljanje (imitacija) mentalnih sadržaja (uma), to jeodvraćanje (od objekata čula).

II. 55. tata× param˜ vaþyatendriy˜õ˜mTako se uspostavlja najviša kontrola nad čulnim organima.

15

III. Vibh¨tip˜da×Poglavlje o moćima

III. 1. deþabandhaþcittasya dh˜raõ˜Za jednu tačku (objekat) vezati razmišljanje - to jekoncentracija.

III. 2. tatra pratyayaekat˜nat˜ dhy˜namKad je pažnja usmerena samo na jedan objekat, spoznaja jemeditativna.

III. 3. tadev˜rtham˜tranirbh˜saÐ svar¨paþ¨nyamiva sam˜dhi×Tada, kad upravo sama supstanca (objekta) predstavlja svojimoblikom (prirodom) prazninu – to je samadi.

III. 4. trayamekatra saÐyama×Trijada, ta tri zajedno, daje samjamu (kontrolu nad umom).

III. 5. tajjay˜t prajñ˜loka×Ta pobeda dovodi do spoznaje višeg znanja.

III. 6. tasya bh¨miÿu viniyoga×Deli se po stupnjevima joge.

III. 7. trayamantaraðgaÐ p¨rvebhya×Trijada je bliža suštini od prethodnih (stanja).

III. 8. tadapi bahiraðgaÐ nirbŸjasyaAli je spoljašnja u odnosu na (samadi) bez klice.

16

III. 9. vyutth˜nanirodhasaÐsk˜rayorabhibhavapr˜dhurbh˜-vau nirodhakÿaõachitt˜nvayo nirodhapariõ˜ma×(Samadi bez klice) suzbija mentalne impresije, savladavamanifestovano (pojavno) ne pružajući priliku inteligenciji zalogičko povezivanje uzroka i posledice, niti za predviđanjeposledica.

III. 10. tasya praþ˜ntav˜hit˜ saÐsk˜r˜t Smirivanje (uma) vodi odbacivanju akumuliranih uslov-ljenosti.

III. 11. sarv˜rthataek˜gratayo× kÿayaudayau cittasya sam˜dhipariõ˜ma× (Uklanjanjem) dekoncentrisanosti, i boravkom u neometanojskoncentrisanosti (jednousmerenosti pažnje), dolazi dousmerenosti sadržaja uma i dozrevanja samadija.

III. 12. tata× puna× þ˜ntoditau tulyapratyayau chitta-syaiek˜grat˜pariõ˜ma×Tako čišćenjem i odvajanjem od žudnji (smirivanjem strasti), uistoj meri dolazi do sazrevanja neometane skoncentrisanostiuma.

III. 13. etena bh¨tendriyeÿu dharmalaksaõ˜vasth˜pariõ˜m˜vy˜khy˜t˜× Suštinski znak sazrevanja je ovladavanje telom i čulima.

III. 14. þ˜ntodit˜vyapadeþyadharm˜nup˜tŸ dharmŸ Odvajanje od žudnji obeležava da ta vrlina za posledicu imavrlinu (ispravnost).

III. 15. kram˜nyatvaÐ pariõ˜m˜nyatve hetu× Dalje nastavljanje prouzrokuje dalji razvoj.

17

III. 16. pariõ˜matrayasaÐyam˜datŸt˜n˜gatajñ˜namOdržavanjem i daljim razvojem samjame, javlja se znanje oprošlom i budućem.

III. 17. þabd˜rthapratyay˜n˜mitaraitar˜dhy˜s˜t saÐkaras-tatpravibh˜gasaÐyam˜t sarvabh¨tarutajñ˜nam Spoznajom prirode oglašavanja životinja u pogrešnopomešanim delovima u toj vezi: karaktera zvuka i glasovneoznake, samjamom na razlikovanje, spoznaje se značenjeoglašavanja životinja.

III. 18. saÐsk˜ras˜kÿ˜tkaraõ˜t p¨rvaj˜tijñ˜nam Viđenjem uslovljenosti (podsvesnih uticaja, karaktera isklonosti), javlja se znanje prethodnog oblika (života).

III. 19. pratyayasya parachittajñ˜nam Stiče se uverenje u znanje koje je iznad ljudskog uma.

III. 20. na ca tats˜lambanaÐ tasy˜viÿayŸbh¨tatv˜t Ali ne i u ono što pripada stanju bivanja nekog elementa, štonije odgovarajući objekat.

III. 21. k˜yar¨pasaÐyam˜t tadgr˜hyaþaktistambhe cakÿuÿprak˜þasaÐprayoge'ntardh˜nam Samjamom na telesne oblike obuhvaćene sposobnošću da ihučini nepomičnim, jogin ne pruža oku da ostvari njihovoopažanje, te je neprimetan.

III. 22. sopakramaÐ nirupakramaÐ ca karma tatsaÐyam˜dapar˜ntajñ˜namariÿ÷ebhyo v˜ Samjamom na ono što ostaje i što je neizlečivo, a posledica jenakupljenih dela ili prirodan fenomen približavanja smrti tela,saznaje se (vreme dolaska) smrti.

III. 23. maitry˜diÿu bal˜ni Na samilost (milosrđe, saosećanje i sl.), razvija se moć vrline.

18

III. 24. baleÿu hastibal˜dŸni Na snagu nošenja, snaga se ogromno uvećava.

III. 25. prav®tti˜lokany˜s˜t s¨kÿmavyavahitaviprak®ÿ÷ajñ˜nam Napretkom u gledanju onog što nije blisko, saznaje se sićušno,zaklonjeno i udaljeno.

III. 26. bhuvanajñ˜naÐ s¨rye saÐyam˜tSamjamom na Sunce, postiže se znaje o svetu.

III. 27. chandre t˜r˜vy¨hajñ˜nam Na Mesec, postiže se znanje o poretku nebeskih tela.

III. 28. dhruve tadgatijñ˜nam Na Severnjaču, postiže se znanje o pomeranju spram nje.

III. 29. n˜bhicakre k˜yavy¨hajñ˜nam Na pupak, postiže se znanje o telesnom ustrojstvu.

III. 30. kaõ÷hak¨pe kshutpip˜s˜niv®ttih Na grlo, prestanak gladi i žeđi.

III. 31. k¨rman˜ýy˜Ð sthairyamNa kornjačin kanal, čvrstina i postojanost.

III. 32. m¨rdhajyotiÿi siddhadarþanamNa bramin otvor, opažanje svetaca i onih sa natprirodnimmoćima.

III. 33. pr˜tibh˜dv˜ sarvam Na intuiciju, (znanje) o svemu.

III. 34. h®daye chittasaÐvitNa srce, potpuno spoznavanje suštine.

19

III. 35. sattvapuruÿayoratyant˜saÐkŸrnayo× pratyay˜viþeÿo bhoga× par˜rthav˜t sv˜rthasaÐyam˜t puruÿajñ˜nam Prava priroda duše potpuno je pomešana do nerazlikovanjaprilikom percipiranja bilo čega drugog, samjamom na sebe,spoznaje se duša.

III. 36. tata× pr˜tibhaþr˜vaõavedan˜darþ˜sv˜dav˜rt˜ j˜yanteIz tog dolazi spoznaja, dublja od ljudske, o onom što se čuje,dodiruje, vidi, kuša i miriše.

III. 37. te sam˜dh˜vupasarg˜ vyutth˜ne siddhaya× Za samadi, pojave tih natprirodnih moći su samo ometajućiprirodni fenomeni.

III. 38. bandhak˜raõaþaithily˜t prac˜rasamvedan˜cca citta-sya paraþarŸr˜veþa× Popuštanjem uzroka okova, samjamom na ponašanje i ispolja-vanje svesti, može se ući u svakoga.

III. 39. ud˜najay˜jjalapaðkakaõ÷ak˜diÿvasaðga utkr˜ntiþcaOvladavši disanjem naviše, može da se prelazi preko vode,blata, trnja.

III. 40. sam˜najay˜jjvalanamOvladavši dahom iz središta (pupka), (jogin) plamti (tj. zračisvetlost i toplotu).

III. 41. þrotr˜k˜þayo× saÐbandhasaÐyam˜ddivyam þrotramSamjamom na slušanje nevidljivog medijuma (za prenoszvuka), stiče natprirodnu moć čuvenja.

III. 42. k˜y˜k˜þayo× saÐbandhasaÐyam˜l laghut¨lasam˜patteþc˜'k˜þagamanam Samjamom na eterično telo postaje lak kao pamuk.

20

III. 43. bahirakalpit˜ v®ttirmah˜videh˜ tata× prak˜þ˜varanakÿaya× Indiferentnošću na izvornu aktivnost (misli), probijajući sekroz njihov veo, okončava niže pojavom velikog razdvajanjaod tela.

III. 44. sth¨lasvar¨pas¨kÿm˜nvay˜rtharthavattva saÐyam˜dbh¨tajaya×Grubi oblik nasleđuje značajan suptilni (duša), koji jesamjamom postigao pobedu.

III. 45. tato'õim˜dipr˜durbh˜va× k˜yasaÐpat taddharm˜nabhigh˜taþca Sićušnost, kao i pojavu drugih natprirodnih moći, moguće jeposedovati u tom obliku, (koji je) savršen kao i neuništivizakon.

III. 46. r¨pal˜vaõyabalavajrasaÐhananatv˜ni kayasaÐpatPokazuje se u lepom obliku i ima snagu groma.

III. 47. grahaõasvar¨p˜smit˜nvay˜rthavattvasaÐyam˜d in-driyajaya×Korišćenjem, razvija se, što je rezultat samjame i pobede nadsnagama čulnosti.

III. 48. tato manojavitaÐ vikaraõabh˜va× pradh˜najayaþ-caBrže od misli i oslobođenost od čulnosti, to je suština pobede.

III. 49. sattvapuruÿ˜nyat˜khy˜tim˜trasya sarvabh˜v˜dhiÿ÷h˜t®tvam sarvajñ˜t®tvaÐ caKao i poznavanje merila kojim se razlikuje materijalna prirodaod duše, kao i sveznanje svega pojavnog u celokupnompostojećem.

21

III. 50. tadvair˜gy˜dapi doÿabŸjakÿaye kaivalyam Tako, oslobođenjem od svih svetovnih želja, kao i samogsemena (izvora) greha, oslobađa se od veza sa materijom.

III. 51. sth˜nyupanimantraõe saðghasmay˜karaõaÐ punaraniÿ÷aprasaðg˜tNa (tom) mestu boravka božanskih sila združivanje saosećanjem ponosa izaziva povratak (pad) na staro nepoželjnoprijanjanje.

III. 52. kÿaõatatkramayo× saÐyam˜dvivekajaÐ jñ˜namSamjamom na neprekidni niz trenutaka postiže se mudrostdiskriminacije.

III. 53. j˜tilakÿaõadeþairanyat˜navachched˜t tulyayostata× pratipatti×(Odatle) razlikovanje oznaka klase delova koji su bez obeležja(razlikovanja), slični prethodnim ili onima koji slede.

III. 54. t˜rakaÐ sarvaviÿayaÐ sarvath˜viÿayamakramaÐ caiti vivekajaÐ jñ˜nam Spas (od neznanja) omogućava mudrost (da se) sve, u (svojoj)potpunoj celokupnosti, odjednom istinski (diskriminativno)spozna.

III. 55. sattvapuruÿayo× þuddhis˜mye kaivalyamitiPodjednako čisti, materijalna priroda i duša, osnova su oslobo-đenja.

22

IV. Kaivalyap˜da×Poglavlje o oslobođenju

IV. 1. janmauÿadhimantratapa×sam˜dhij˜× siddaya×Natprirodne moći mogu biti stečene rođenjem, hemijskimsredstvima, inkantacijom mantre, askezom i (ostvarenjem)samadija.

IV. 2. j˜tyantarapariõ˜ma× prak®ty˜p¨r˜tEvolutivno napredovanje, sa prelaženjem i rađanjem u višimoblicima, javlja se zbog obilnosti bujanja stvaralačke prirode.

IV. 3. nimittamaprayojakaÐ prak®tŸn˜Ð varaõabhedastu tata× kÿetrikavatSredstvo (kojim se postiže) da stvaranje prirode bude bezefekta je zaustavljanje raznovrsnosti odmah kraj uzgajivača(uma).

IV. 4. nirm˜õacitt˜nyasmit˜m˜tr˜tVeličina (bogatstvo) duha i neiscrpnost želja mera su egoizmu.

IV. 5. prav®ttibhede prayojakaÐ cittamekamanekeÿ˜mNapredovanje u razdvajanju (duše od materije) vodi um (duh)u jednostranost (siromaštvo duha, kao i želja).

IV. 6. tatra dhy˜najaman˜þayamTako meditacija nastavlja život.

IV. 7. karm˜þukl˜k®ÿõaÐ yoginastrividhamitareÿ˜mSa posedovanjem natprirodnih moći utrostručava se tamanproizvod loših dela.

23

IV. 8. tatastadvip˜k˜nuguõ˜n˜meva abhivyaktirv˜san˜n˜mTako zaslužene posledice sasvim jasno ukazuju na nesvesnetendencije uma.

IV. 9. j˜tideþk˜lavyavahit˜n˜mapy˜ntantaryam sm®tisaÐsk˜rarayorekar¨patv˜tPozicija data rođenjem, iako odvojena u pogledu vremena imesta (od prethodne inkarnacije), u vezi je sa unutrazadržanim željama koje pozivaju um na dela (slična) ranijim,(a time i) na oblik i stanje identično (prethodnom).

IV. 10. tas˜man˜ditvaÐ c˜þiÿo nityatv˜tTreba odbaciti stanje koje nema početak, kao i loše(beskrajno) ponavljanje.

IV. 11. hetuphal˜þray˜lambanai× saÐg®hŸtatvadeÿ˜mabh˜ve tadabh˜va×Impuls za retribuciju je u nasleđivanju uzroka koji seponištavaju izostavljanjem njihovog traženja.

IV. 12. atŸt˜n˜gataÐ svar¨pato'styadhvabhed˜ddharm˜õ˜mBudući oblik (u koji bi se transmigriralo) nestaje tokomispravnog razdvajanja (od uma).

IV. 13. te vyaktas¨kÿm˜ guõ˜tm˜na×I dolazi do pojave suptilnih kvaliteta.

IV. 14. pariõ˜maikatv˜dvastutattvamIz te promene proizilazi stvarno spoznavanje osnovnogprincipa (sveopšteg jedinstva).

IV. 15. vastus˜mye chittabhed˜t tayorvibhakta× panth˜×Stvarno je ekvivalentno umu iz kog je proizašlo odvajanjem, asuprotno je po svrsi.

24

IV. 16. na caekacittatantraÐ cedvastu tadapram˜õakaÐ tad˜ kiÐ sy˜tSam um nije model stvarnog postojanja, te stvarno nije takvo,niti takvo može biti.

IV. 17. tadupar˜g˜pekÿitv˜ccittasya vastu jñ˜t˜jñ˜tamTo da najviše pomračuje ono za čim se žudelo, prava jemudrost.

IV. 18. sad˜ jñ˜t˜þcittav®ttayastatprabho× puruÿasy˜pariõ˜mitv˜tSpoznaja aktivnosti uma prethodi realizaciji univerzalne Duše.

IV. 19. na tat sv˜bh˜saÐ d®þyatv˜t(Aktivnosti uma) nisu svetlo, (jer su) ono što se vidi (objekat).

IV. 20. ekasamaye chobhay˜navadh˜raõamVeoma slični (um i stvarno) ne mogu da koegzistiraju, te onostrašno (um) zaslužuje da umre.

IV. 21. citt˜ntarad®þye buddhibuddheratiprasaðga× sm®ti-saðskaraþcaAktivnosti uma su u osnovi svega vidljivog, razum rezonuje, teprevelika privrženost razmišljanju pomućuje.

IV. 22. citerapratisaÐkram˜y˜s tad˜k˜r˜pattau svabud-dhisaÐvedanaÐOnda kad se spoznaja odvija bez primesa, razum saznajesamog sebe.

IV. 23. draÿ÷®d®þyoparaktaÐ cittaÐ sarv˜rthamPosmatrač vidi različitim od sebe um u njegovoj sveukupnosti.

25

IV. 24. tadasaÐkhyeyav˜san˜bhiþchitramapi par˜rthaÐ saÐhatyak˜ritv˜tTo neizbrojno mnoštvo raznovrsnih nesvesnih težnji uma,zavisno je (uvek) od (nečeg) drugog, i iskombinovano je uprouzrokovanom.

IV. 25. viþeÿadarþina ˜tmabh˜vabh˜van˜niv®tti×Spoznata razlika sopstvo (posmatrača) pretvara u koncept kojiprestaje sa delovanjima u svetu.

IV. 26. tad˜ hi vivekanimnaÐ kaivalyapr˜gbh˜raÐ cit-tamTada se spušta istinsko znanje, i neprijanjanje za materiju seispoljava u velikoj meri.

IV. 27. tacchidreÿu pratyay˜ntar˜õi saÐsk˜rebhya×U međuvremenu, slično tome, prethodno stvorene impra-mature (preduslovljenosti u umu) se raspuštaju.

IV. 28. h˜nameÿ˜Ð kleþavaduktamKaže se da je to oslobađanje od zapreka.

IV. 29. prasaÐkhy˜ne'pyakusŸdasya sarvath˜ vivekakhy˜terdharmmegha× sam˜dhi×Kad nema interesa da se razmišlja, a znanje je potpuno iistinsko, to je stanje samadija.

IV. 30. tata× kleþakarmaniv®tti×Tako prestaje efekat stvaranja posledica usled delovanjazapreka.

IV. 31. tad˜ sarv˜varaõamal˜petasya jñ˜nasy˜nanty˜jjñeyamalpamTada, celokupno probiranje od prljavštine u kojoj se počelo, pado poslednjeg po redu (krajnjeg) znanja koje je trebalorazumeti, trivijalno je.

26

IV. 32. tata× k®t˜rth˜n˜Ð pariõ˜makramasam˜ptir guõ˜n˜mTako, uspešnim i postepenim napredovanjem do cilja (dolazise do) stvarnog ispunjenja (uloge) guna.

IV. 33. kÿaõapratiyogŸ pariõ˜m˜par˜ntanirgr˜hya× krama×Nizom povezanih trenutaka koji slede u pravilnom razvoju(korak po korak) do samog kraja.

IV. 34. puruÿ˜rthaþuny˜n˜Ð guõ˜n˜Ð pratiprasava× kaivalyaÐ svar¨papratiÿ÷h˜ v˜ citiþaktiritiCilj izvorne Duše je da se isprazni od delovanja guna, da sevrati prvobitnom stanju nevezanosti i slobode, da bude uobliku (stanju) svoje vlastite (čiste) prirode, a pri tom je obiljestvaralačkih snaga i moći.

27