Jona

bilješke i skripta

D. Berković

Jona 2

Jona 3

SADRŽAJ

1. Nomen est omen

2. Jona, lojalni kraljevski prorok

3. Tema knjige proroka Jone

4. Jona 1 Božji imperativi

5. Jona 2 Tri dana i tri noći

6. Jona 3 Ninivljani povjerovaše Bogu

7. Jona 4 Teologija ispred čovjeka

8. Dodatak – Ljutnja i opraštanje

9. Literatura

Jona 4

1. Nomen est omen

Ime je 'znak', naznačuje nešto o nositelju imena, bilo o njegovu identitetu, naravi

ili sudbi. U starozavjetnom izraelskom razmišljanju već samo ime osobe ima izrazito

veliko značenje i indikativno je za osobu, njezinu službu, položaj u odnosu na Boga i

ljude ili samu sudbinu osobe koja nosi dotično ime.

Promjena imena u SZ tekstu i kontekstu, često je označaval i promjenu identiteta,

promjenu životne orjentacije i poslanja. Tako je, recimo, Jakov, postao Izrael.

Imajući u vidu važnost i značaj 'imena' u biblijskoj i starozavjetnoj misli,

znakovito je a i nezaobilazno dotaknuti se značaja i značenja Jonina imena. Ono može

biti prilično biti indikativnim za ovu biblijsku knjigu i samog proroka. Naime, njegovo

je ime Jona (יונה) – ili, 'golub', 'golubica'.

2. Jona, lojalni kraljevski prorok ?

Je li Jona bio lojalan prorok kralju Jeroboamu, ne podižući glasa protiv njegovih

zlodjela i vjerskih skretanja?

Jona u svojoj aktivnoj proročkoj službi djelovao je u Izraelu u vrijeme izraelskog

kralja Jeroboama (II) oko 780 god. U to je vrijeme u Judeji vladao Amasja. 'Petnaeste

godine kraljevanja judejskog kralja Amasje, sina Joaševa, postade izraelskim kraljem u

Samariji Jeroboam, sin Joašev (2Kr 14,23)

Ovaj je prorok, po riječima iz 2 Kraljevima, navijestio da će Jeroboam (II) iznova

pripojiti i vratiti jedan dio izgubljenog teritorija, od Hamata do Mrtvog mora, što je

prilično velik dio teritorija. Vjerojatno se radi o području od Galilejskog jezera, pa kroz

cijelu Jordansku dolinu do Mrtvog mora. 'Prema riječi koju je Jahve, Bog Izraelov,

rekao preko sluge svoga Jone, sina Amitajeva, proroka iz Gat Hahefera' (2Kr 14,25).

Ali, Jeroboam je za svoje vladavine 'činio što je zlo u očima Jahvinim', što su

Hošea i Amos, koji su u isto vrijeme prorokovali i djelovali (Hoš 1,1 i Am 1,1), žestoko

kritizirali. Osobito je to, bez zadrške, i s posebnom dozom ironije i ciničnosti, činio

prorok Amos, 'pastir iz Tekoe' u Judeji (Am 1,1).1 Višekratno je, riječima, 'pustit ću

oganj' (1;7,10,12), na Judeju (2,5) i Izrael, upozoravao na Jahvinu odmazdu.

Amos, 'južnjak' iz Judeje prorokuje Izraelu (sjever). Posebno se okomljuje upravo

na Jeroboama. Govori, protiv objesti 'krava bašanskih' (Am 4,1), što je asocijacija na

obijestan i razvratan život samarijskih žena. Zatim i protiv grijeha idolopoklonstva, gdje

1 Tekoa, južno od Betlehema i zapadno od Mrtvog mora.

Jona 5

Amos u svojem omiljenom stilu, cinično govori, 'idite samo u Betel i griješite' ( Am

4,4). Izraelskog kralja, Jeroboama stoga obaviještavaju o aktivnostima tog južnjačkog

pridošlice, Amosa: 'Amos se urotio protiv tebe usred doma Izraelova' (Am 7,10).

Amosu poručuju: 'Odlazi, vidioče! Bježi u zemlju Judinu, ondje jedi kruh i ondje

prorokuj' (Am 7,12). Hošea je slično oštar protiv Izraela i Jeroboama.

Nema tragova da Jonina proročkog otpora sustavu i uspjesima Jeroboama. Ostaje

stoga otvoreno pitanje, da li je u datim okolnostima, Jona pokazao proročki otpor ?

3. Tema knjige Jone

Iako već postoje već popularne, ponekad i općeprihvaćeni skup tema koje knjiga

proroka Jone pokriva; ostaje upozorenje i pitanje, jesu li samo to i jesu li one zaista

glavne teme nositeljice ove knjige.

Evo koje bi bile najproširenije teme kojima se nerijetko po skraćenom postupku

zaključuje zajednički nazivnik ove knjige:

(a) neposlušnost (1,3). Odmah treba reći, Jona, iako Židov i prorok, nije bio

poslan sunarodnjacima Židovima, o kojima u ovoj knjizi jedva da ima riječi. Kada je

riječ o Joninoj neposlušnosti, ne smijemo ovdje zaboraviti da su mnogi biblijski proroci

izražavali svoje neskriveno negodovanje Božjim poslanjem i pozivom njima. Jeremija

govori, 'ne umijem ja govoriti:dijete sam' (Jer 1,6). Mojsije veli, 'tko sam ja da se

uputim faraonu' (Izl 3,11) a kada Jahve ne popušta, Mojsije uporno nastavlja, 'Oprosti,

Gospodine-nastavi Mojsije-ja nikad nisam bio rječit čovjek' (4,10). Izaija pomalo

zastrašen teškom i blago rečeno neugodnom porukom koju ima za prenijeti svom

narodu pita Gospoda, 'Dokle, o Gospode?' (Iz 6,11). Job skoro da je i nepotrebno reći s

koliko se žara, iako nije bio prorok, Job dao u pregovaranje i prigovaranje Bogu. Bilo

mu je čak bilo predloženo da 'prokune Boga i umre'. Čini se ipak da je jedino Jona ustao

pobjeći i od zadatka, ali i od Boga samog, jer tekst nam kaže, ne samo da je bježao od

onoga što je trebao izvršiti nego otići što dalje i od Boga.

(b) sebičnost (4,9), zlovolja i depresivnost (4,1f). Možda se ova knjiga pamti i

po stablu i kolibi koju je milostivo Bog priskrbio za jadnog proroka u životnoj opasnosti

pustinjske žege.

(c) Božja milost - mržnja na bezbožnost i grijeh (3,4), ali također milost i

milosrđe(3,10). Mnogi će ovu knjigu pamtiti po temi opomene griješnicima i prijetnje

Božje kazne pred uništenje griješnika, ukoliko se ne pokaju i obrate Bogu.

Jona 6

Iz literarne i tipološke perspektive; mnogi će Jonu upamtiti po pripovijesti o kitu,

velikoj ribi koja guta neposlušnog Jonu, za njih će temeljna i jedina tema knjige biti

Jonina neposlušnost Bogu i neposlušnost uopće. U tom bi se slučaju knjiga Jone moglo

iskoristiti i u pedagoško-odgojne svrhe, djecu zaplašiti što bi im se sve moglo dogoditi

ako ustraju biti neposlušna.

Netko će Jonu pamtiti samo po kristološko-tipološkom tumačenju 'znaka Jone':

„Jednom zapodjenuše s njime razgovor neki pismoznanci i farizeji: ‘Učitelju, htjeli bismo

od tebe vidjeti znak. A on im odgovori: ‘Naraštaj opak i preljubnički znak traži, ali mu se

znak neće dati doli znak Jone proroka. Doista, kao što Jona bijaše u utrobi kitovoj tri dana i

tri noći, tako će i Sin Čovječji biti u srcu zemlje tri dana i tri noći. Ninivljani će ustati na

Sudu zajedno s ovim naraštajem i osuditi ga jer se oni na propovijed Joninu obratiše, a evo,

ovdje je i više od Jone!“ (Mt 12,39-41)

Iako od svega toga ponešto ima u ovoj knjizi; učinila bi se nepopravljiva šteta i

nepravda knjizi proroka Jone ukoliko bi se na ovaj način zanemarila sva njena narativna

i teološka složenost. Sve su ovo ipak značajni i vrijedni motivi koji se provlače kroz ovu

knjigu, ali jesu li to odista glavne crte i teme ove biblijske knjige?

Čini se ipak da je jedino Jona ustao pobjeći i od zadatka, ali i od Boga samog, jer

tekst nam kaže, ne samo da je bježao od onoga što je trebao izvršiti nego otići što dalje i

od Boga.

Egzistencijalna pitanja

Reći ćemo da je Jona primarno knjiga egzistencijalnih pitanja. Pred nama su u

ovoj knjizi pitanja čistog opstanka, u smislu same životne egzistencije,

- opstanak mornara na brodu: ' Mornari su užasnuti vapili svaki svojemu bogu i

počeli bacati stvari u more da olakšaju brod.' (1,5);

- Jone, u svojoj suicidalnosti: 'Uzmite me i bacite u more' (1,12) ili potpomognute

eutanazije: 'Potom su zgrabili Jonu i bacili ga u more, a ono se smirilo istoga časa. Zbog toga

je mornare obuzeo velik strah od Gospodina pa su mu prinijeli žrtvu i učinili zavjete' (1,15-16);

- neminovnost zatora Ninivljana (1,2; 3,4);

- pravednost Jahve, opstanak vjerodostojnosti i pravednost Jahve, a u odnosu na

zločince koje će sačuvati i kojima će se smilovati: 'Gospodine, nisam li to predvidio još

dok sam bio u svojoj zemlji? Zbog toga sam i htio pobjeći u Taršiš' (4,1).

Usp. Post 18,25 "Daleko to bilo od tebe da ubijaš nevinoga kao i krivoga, tako da

i nevini i krivi prođu jednako! Daleko bilo od tebe! Zar da ni Sudac svega svijeta ne radi

Jona 7

pravo?”. Tko je ovdje nevin – mornari, Jona ? Je li iminentno nastradavanje, mornara ili

Jone, u skladu sa tadanjim teološkim sustavom, kazna za grijeh ?

U ovom kontekstu, imamo Jonu, Židova i Ninivljane, pogane. Židovi su po svome

izabranju privilegirani (?); no ukoliko se ostvari ponuđeno pokajanje Ninivljanima, da li

tada prestaje židovska prednost izabranja ?

Zašto Jona bježi?

Već smo natuknuli i uočili kako postoji velika sklonost pa i napast da se sva

riješenja knjige proroka Jone pomalo pojednostave, svodeći sve na jedan zajednički

nazivnik – neposlušnost. Ipak, ova knjiga sadrži u sebi daleko veće izazove i pred nas

(po)stavlja neka elementarna vjerska i egzistencijalna pitanja, s kojima se suočava sam

prorok.

Što je Jonu nagnalo na bijeg, na ovakvu reakciju bez biblijskog presedana? Možda

se upravo u tome nalazi osobitost i posebnost ove biblijske knjige – traženje odgovora

na ovo pitanje – zašto Jona bježi? Nigdje nam tekst jasno i neposredno ne daje na

znanje zašto zapravo Jona bježi. Jona izrijekom ne očituje razlog svoga bijega, osim što

to nekim svojim izjavam pred kraj knjige indirektno izjašnjava. Iako već i sama ideja

bijega od Boga, sasvim je jalov pothvat. I tko bi to trebao bolje znati od samoga

proroka, jer, 'Kamo da idem od duha tvojega i kamo da od tvog lica pobjegnem?’ (Ps

139,7).

Dakle, budimo odmah dovoljno otvoreni i jasni pa kažimo da se ne možemo

zadovoljiti odgovorom, kako je razlog Jonina bijega jednostavno njegova neposlušnost

Bogu, Božjem pozivu i poslanju. Ispod takvog ponešto jednostavnog odgovora, koji bi

nas eto mogao zadovoljiti; nalaze se mnogo značajnija pitanja i odgovori. Sam tekst

knjige kada ga pažljivije analiziramo, posredno nam daje odgovor.

Ali također moramo primjetiti da je knjiga proroka Jone, knjiga 'otvorenoga tipa'.

Što hoćemo time reći?

Završetak knjige ne daje nam nikakav jasan odgovor što je na kraju s Jonom;

nema nekog jasnog završetka, niti happy end...Ostaje nam da sami donesemo neki

zaključak na koji nas knjiga eventualno kroz svoj tekst vodi.

Jona 8

4. Božji imperativi (Jona 1)

'ustani i idi' (1,2)

Božji imperativ - ustani i idi (קום לך) – objašnjava i s dva podatka: (a) grad velik

(glavni grad), važan grad, (b) Bog je svjestan njihove zloće; a pokazuje se iznova da je

Bog Izraela i Bog svih drugih naroda. Zadatak je zahtjevan i u odnosu na razdaljinu, od

Izraela; ali Bog je suverenog autoriteta, i izvan Izraela, on nije nacionalni Bog; što je

evidentno i jedan od razloga ali i pokazatelja da nacionalno određeni Jona, nalazi

zadatak ne baš prihvatljivim.

'propovijedaj protiv' (1,2b)

'zloća je njihova prodrla do mene', situacija je takva da traži posebnu Božju

pažnju i intervenciju. Jahve je odlučio nešto poduzeti. To je jasno dato Joni do znanja.

Dapače, 'propovijedaj protiv njega', začudo Jona nije uzeo priliku da 'propovijeda

protiv'? Ipak kasnije je i to izvršio: 'Još četrdeset dana, i Niniva će biti razorena' (3,4).

Za pretpostaviti je da je jedan od glavnih razloga tome što se otvara eventualnost da će

se oni i pokajati ! Što Joni možda ne bi bilo privlačno još ako bi to sve prošlo u bez

nekih represalija za Ninivljane.

'Jona je odlučio pobjeći' (1,3)

Jona jest krenuo, mada u suprotnom smjeru; nije odlučio ostati doma? Kako je to

Jona mislio pobjeći od Boga (מלפני יהוה); znajući da se od Boga ne može bježati

zemljopisnim širinama ? Radi se o drugačijem 'bježanju'. Otići daleko od (lica) Jahve

znači i odseliti se u kraj gdje se J. ne štuje; eg. Kajin, (ויצא קין מלפני יהוה) (Post

4,16); i time otvoriti mogućnost da mu Jahve tamo neće govoriti.

'Gospodin je pokrenuo' ( ויהוה היטיל רוח-

גדולה ) (1,4)

Gospodin je započeo...a dalje su se stvari razvijale: vjetar je pokrenuo oluju, oluja

je zaprijetila brodu. Sve je pokrenuto zbog Jone. Sve biblijske oluje; Božji čini s

namjerom.2

'zaspao tvrdim snom' (cf. Post 2,21) (1,5)

spava 'kao zaklan' (cf. v.6). Kao što je na Adama Bog spustio 'tvrdi san', kako bi

se obavio kirurški zahvat. Tako deprimirani, kao omamljen, anestetiziran, zaspao je

2 Isus i učenici na olujnom jezeru u čamcu

Jona 9

Jona, u zakutku brodskog potpalublja; da je bio među mornarima, pomagajući, sve bi

prije izišlo na vidjelo i skratilo agoniju mornara i broda.3 Njegova odluka o raskidu s

njegovom (proročkom) službom i životnim pozivom, uzrokovala je i ovakvo stanje. 'Što

je tebi?' ( מה-

לך ) da tako spavaš ?

'ustaj i prizivlji' (קום קרא) (1,6)

Ali kojega boga ? U sinkretističkoj kulturi uvijek postoje tri vrste 'boga'/'bogova':

(a) osobni bog, kojeg u osobnim potrebama pojedinac zaziva; (b) obiteljski bog, u

domu u kojem se odrasta, i (c) nacionalni bog, kao zaštitinik etničke skupine.

Kojeg od ovih 'bogova' bi Jona zazivao ? Treba sve probati da se stvari promijene,

zato – 'Možda će nas se sjetiti Bog taj'.

Jona i mornari (1,7-16)

Scenario Jonina bijega 'od Gospodina' (1,3) sadrži i indicije o njegovu

suicidalnom raspoloženju. Unatoč velikoj neveri njemu kao da nije stalo do ničega više

jer on čvrsto spava (1,5), a i potom savjetuje mornare 'uzmite me i bacite u more' (1,12).

Kakve su reakcije mornara ? Odbijaju prolijevati 'nevinu' (?) krv jednog stranca.

Čak su spremni stavljati vlastoiti život na kocku 'umjesto toga mornanri su pokušali

veslanjem..' (1,13). Bacili su Jonu ipak u more ! (1,15) Nakon svih pokušaja, mornari

ipak bacaju Jonu u more, u neizvjesnosti očekujući da pod datim okolnostima ovo ipak

nije bilo ubojstvo.

'od koga nam dođe ovo zlo' (1,7)

Posada uzima sada sasvim evidentnim da je ova nevolja božja kazna, iako još ne

znaju od kojega boga. Uzimaju 'ždrijeb' (cf. Izl 28,30, Urim i Tumim; uvijek spremni

pred Jahvom da 'nosi presudu sinova Izraelovih'). Slično kao što se u Dj 1,26 bacanjem

kocke određivao apostol na mjesto Jude.

Ovakvim načelom eliminacije, jednog po jednog, na koncu je ostao Jona.

Pretpostavlja se da se radi o kockama sa bijelim i crnim poljima. Dva bijela polja znače

'Da', dva crna polja 'Ne', crno i bijelo značilo bi, treba bacati ponovno.

'Kaži nam..' – pitanje Joni još uključuje i neke druge mogućnosti o kojima bi Jona

mogao više znati. Možda je ipak netko među posadom kriv pred bogom i uzrokom ove

nevolje.

3 omamljenost, pospanost, čak narkolepsija – pozanti su simptomi depresije.

Jona 10

'štujem Jahvu, Boga nebeskoga' (1,9)

'Boga nebeskoga', pa ima li i kakvog drugog osim nebeskoga boga? Mada je

svaka religija imala i vrhunaravnog boga koji stoluje nad cijelim panteonom bogova. U

množini bogova, svaki je bog bio, bog nečega. Kako da sada Jona kratko i jasno opiše

Jahvu? Čega je on Bog ?

Više od litanijskog i formalnog ispovijedanja vjere. Tek sada svojom ispovjedi

vjere ('Bog...koji stvori more i zemlju'), Jona se podsjeća, biva potaknut na otvorenost.

Vjerojatno započinje i svoje priznanje bijega pred Bogom.

'što da učinimo s tobom' (1,11)

posada koja ne štuje Jahvu, ne može znati kako se ponijeti prema tom Joninom

Bogu – znaju da je Jona kriv, jer je i sam priznao, ali isto tako znaju da on zna bolje od

njih kako sada postupiti, obzirom da je on 'poznavatelj' (štovatelj) toga Boga Jahve.

'bacite me u more' (1,12)

Drugim rječima, ubijte me, smrtna kazna; jer ne naznačuje se da Jonu 'žrtvuju'

nekom bogu mora; more će samo poslužiti da se izvrši smrtna kazna. Jona ne izbjegava

svoju odgovornost; i sasvim je svjestan svojeg grijeha.

'ah, Jahve... ne dopusti, Gospodine, da poginemo zbog ovoga čovjeka' (1,14)

Poslušali bi Jonu, ali nisu sasvim sigurni, pitajući se mogu li Joni vjerovati,

znajući sve što je učinio ? Obraćaju se sami Jahvi..! Oni znaju da uzeti život drugome

zbog svoje sigurnosti nije dopušteno.

Jona 11

5. Tri dana i tri noći (Jona 2)

Jona 2 struktura

U odnosu na preostali dio knjige Jona 2 pokazuje neke zajedničke dodirne točke,

na neki način jest poveznica i temama koje se pojavljuju drugdje u knjizi Joninoj.

Neke od tih usporednih ili dodirnih točaka u odnosu na Jona 2 i preostale dijelove

knjige :

Jona 2 Knjiga Jone

2,2-3 Jona u nevolji 1,4-15 Jonin bijeg

2,2/8 Jona se moli 4,2 Jonina druga molitva

2,3/4 Bačen u 'dubinu podzemlja' 1,12/15 Bačen u more

'bacio si me u ponor usred mora' 'bacite me u more', 'bacili ga..'

2,5 Protjeran iz blizine Božje 1,3 Bijeg od Boga

'protjeran sam iz tvoje blizine' 'odluči pobjeći od Boga'

2,6 Bezdan i voda 1,12/15 Dubina mora

'voda mi doprla do duše,bezdan

me okružio'

2,7 Silazak u smrt 4,3/8 Želja za smrti

'zauvijek se za mnom zatvorili

zapori Zemlje'

'uzmi moj život'

2,9/10 Protiv idolopoklonika 1,16 Mornari prinose žrtvu

'koji se klanjaju ispraznim

idolima'

'Gospodinu su prinijeli žrtvu'

2,10b Spasenje je od Gospodina 3,5-10 Obraćenje Ninivljana

Jona 2 u kontekstu

Postavljaju se pitanja je li ova Jonina molitva izvorni i naravni dio sveukupnog

teksta knjige Jone? Ako nije, u tom bi slučaju 2,1 odmah slijedio tekst 2,11. Bez

originalno teksta molitve (2,3-10). Tada bi nam ostalo pitanje, čemu ova tri dana u

utrobi ribe; nije li bilo dovoljno straha u Joni nakon što je bio bačen u more pa da bude

spreman na ponovljeni Gospodinov poziv Joni (3,1).

Dakako, ova Jonina molitva, u narativnom smislu samo dodaje zapletu cijele

priče. Nastavlja se portret Suverenoga, koji, 'daje smrt i život, ruši u Šeol i odande diže’

(1Sam 2,6).

Jona 12

Jonin daljnji silazak

Narativna struktura i dalje nastavlja prikazivati njegov bijeg od Boga i zadatka.

To se prikazuje kao Jonin ‘silazak’ - prvo u ‘utrobu broda’ (ירך) (1,5) a potom i u

‘utorbu ribe’ (מעה) (2,1).4 Zanimljivo je uzgred primjetiti da se u biblijskom tekstu

uporabom riječi ‘utroba’ ($ry) (‘slabine’; Jer 31,19) vrlo često izražava toplina blizine

ljubavi, čak i u erotskom smislu, ‘sva mi utroba uzdrhta’ (מעה) (Pj 5,4). U tom

kontekstu indikativno je da se ovim učestalim ponavljanjem ovih pojmova želi izraziti i

naglasiti i pogubna ali i spasenjska…

S druge strane, nastavlja se prikazivati suverenog Gospodina koji, ‘podiže na

moru silan vjetar’ (1,4) ili ‘zapovijeda velikoj ribi’ (2,1).

'Gospodin naredi ribi' (מנה)

Božja namjera i naum je spasiti Jonu. Velika riba stoga nije znak i instrument

Božje kazne nad Jonom. Baš nasuprot. Ribu je Gospodin upotrijebio u svojem planu

spasenja Jone (?). Završetka prethodnog poglavlja, Jona 1:15-16 može samo značiti da

je Jona u moru izginuo. Nema nikakve druge ili drugačije naznake. Ali početka Jona 2

iznova, kao i u pogl.1 ukazuje na činjenicu da Gospodin kontrolira i upravlja

događanjima. Riba ne guta Jonu da ga proždrije nego da ga zaštiti i spasi. Velika riba;

biblijski tekst ni u kojem obliku ne označava vrstu ribe (kit), jednostavno to je 'velika

riba'. Bilo kakvi 'tehnički' detalji o vrsti ribe i slično, ovdje su nebitni.

4 rabinski komentari na ovaj tekst upućuju na to da se raadi ne samo o jednoj ribi koje su gutale Jonu. Vidi Perry:18

Jona 13

'tri dana i noći'

Znak Jone. „Naraštaj opak i preljubnički znak traži, ali mu se znak neće dati doli

znak Jone proroka. Kao što Jona bijaše u utrobi kitovoj tri dana i tri noći, tako će i Sin

Čovječji biti u srcu zemlje tri dana i tri noći” (Mat 12,40). Nije, po analogiji, Jona

proveo tri dana i noći u ribi jer je Isus proveo tri dana u grobu, baš obratno. Čemu onda

baš ta tri dana i noći? Je li to samo proizvoljni i slučajni odabir i period vremena?5

Tri dana i noći. Ni manje ni više. Koncept i normativ u tumačenju 'smrti' i

potencijalnog spasavanja i oživljavanja - u okvirima od tri dana. U nekim se tekstovima

daje do znanja da 'tri dana i noći' jest period u kojem će smrt sasvim zavladati, ili će

pak još postojati mogućnost oživljavanja.6 Po riječima Marte, za Lazara nema više

vjerojatnosti da bude oživljen jer je 'četvrti dan': „Kad je dakle Isus stigao, nađe da je

onaj već četiri dana u grobu…Gospodine, već zaudara. Ta četvrti je dan” (Iv 11,39).

Hoš 6,2: „poslije dva dana oživit će nas, trećeg će nas dana podignuti i mi ćemo

živjeti pred njim” (Hoš 6,2).7

Jona između života i smrti. U tom pogledu Jona je u ribi bio na samom rubu

vječne smrti ili života i spasavanja. Cf. Jona 2,7-8 “zauvijek su se za mnom zatvorili

zapori zemlje. Ali si me živa izveo iz jame,Gospodine,Bože moj.Kad mi se život počeo

gasiti, sjetih se Gospodina’.

'pomolio se Gospodinu, svome Bogu' (2,2-3)

Psalam Jone. Jona upućuje vapaj Bogu, pa se sada, u paradigmatskom smislu,

očituje razlika između njegova stanja i uvjeta u 'potpalublju' i 'utrobi' velike ribe. Vapaj

u smrtnoj opasnosti i Gospodinovo izbavljenje - po svojoj formi sukladan je strukturi

Davidovih Psalama.

Bog je Joni milostiv. Jona ovdje, prvi puta počinje Bogu zahvaljivati: „Zazvao

sam te u svojoj nevolji Gospodine, a ti si mi odgovorio“(2,3) – usp. 2,10

'bacio si me u ponor usred mora' (2,4)

Usp. Ps 88,7-11: „smjestio si me u jamu duboku, u tmine,u bezdan„(88,7);8 „teško

me pritišće ljutnja tvoja i svim me valima svojim prekrivaš” (88,8); “zatvoren sam, ne

5 usp. Landes G.M. in JBL, 86 (1967); McCasland S.V. The Scriptural Basis of 'on the third day' in JBL,48 (1929)

6 1Sam 30,12 „Kad je to pojeo, vratio mu se život, jer tri dana i tri noći ne bijaše ništa jeo i ništa pio”, 2Kr 20,5; 20,8 “Po kojem

ću znaku prepoznati da će me Jahve izliječiti i da ću za tri dana uzići u Dom Jahvin?” 7 'tri dana' traje put do 'dna' Šeola (?), cf. Landes, 449

8 „smjestio si me u jamu duboku” (rAbæB. ynIT;v;â) (Ps 88,7)

Jona 14

mogu izaći” (88,9). U smrtnu opasnost ga je Bog stavio (?). Mada u 1,12: “Uzmite me i

bacite u more”, sam je sebi presudio (?)

‘pomislih: Protjeran sam iz tvoje blizine’ (2,5-6)

Kazna za bijeg pred potpunim je izvršenjem - ‘gotovo je’ - pomilsio je Jona:

“Više nikada neću vidjeti tvoj sveti Hram” (2,5b). Hram i ovdje kao i drugdje označuje

blizinu Božju; gdje ga Bog može vidjeti; smrt je odvojenje od Boga. To su riječi

umirućega (“za mnom su se zatvorili zasuni zemljini”), u njima ne treba tražiti posebno

Jonino žaljenje za svoje odluke i postupke.

Spasenje je od Gospodina

‘živa si me izveo iz jame’ (2,7b): ‘Gospodine, Bože moj’:

‘sjetih se Gospodina’ (2,8). ‘Kad mi se život počeo gasiti’. Nije Jona sam od sebe

promjenio stav i srce. Okolnosti koje je Bog započeo i uzrokovao, uzrokovale su

promjenu u srcu Jone, pa je dakle Bog promjenio njegovo srce.

‘pjesmom zahvalnicom’, ‘žrtvu prinijeti’ (2,10)

Jona odgovara na Božju milost, zahvalom i žrtvom (usp. Ps 51,19; 56,13; 116,17)

‘spasenje je od Gospoda’ (2,10)

Gospodin je ‘voljan’ spasiti, kada i gdje čovjek (Jona) nije ‘voljan’. Ovime i sam

Jona svojim psalmom ukazuje na svoju nevoljkost, i Božju ‘voljnost’. Jona, baš kao i

Ninivljani, nije zaslužio spas iz mora propasti. Zašto onda i Ninivljani ne bi ‘zaslužili’

Božje spasenje?

Sada, nakon ovakvog osobnog iskustva i Jona bi mogao drugačije promišljati i

reagirati u odnosu na svoje poslanje i Ninivu.

Jona 15

6. Ninivljani povjerovaše Bogu (Jona 3)

'Riječ Jahvina dođe Joni' (3,1-2)

Sve kao da počinje iz početka; početak 3,1 istovjetan je 1,1 osim što na mjestu –

'sinu Amitajevu, stoji 'drugi put'. Jonin pokušani bijeg kao da zapravo i nije imao smisla

i biva bez efekta, jer Jahve mu je opet 'za petama'. O tome svjedoči i 3,2 gdje opet tekst

skoro istovjetno ponavlja i oslikava 1,2 (?).

Sada, kao da je manje važno kolika je zloća Ninive, obzirom na 1,2b ('jer se zloća

njihova popela do mene'); a važnijim postaje da Jona čini onako kako mu jahve kaže

('propovijedaj u njemu što ću ti reći', 3,2b).

Poruka koju Jona treba iznijeti, jasn je obzirom na Jahvin zahtjev. Bez obzira na

rezultat. Jona još uvijek ne može sasvim sigurno znati hoće li se Bog smilovati Ninivi.

'Jona ustade i ode' (3,3)

ovdje sada, za razliku od pogl.1, nema nikakvih detalja o Joninu putovanju.

Poruka i naravoučenije: Jona je naučio lekciju o tome (kako) ne izbjegavati Gospodinov

poziv. Promjena u Joninu srcu ipak je polovična (vidi: Jona 4)

'prođe gradom dan hoda, propovijedajući' (3,4-5)

O razaranju Ninive – (הפך) – moglo je značiti nevolju bilo koje vrste; od prirodne

katastrofe do političke propasti

Kome i kako je propovijedao? usputno sakupljenom puku na nekom javnom

mjestu ili se (protokolarno) sastao sa gradskim 'ocima' da ih izvjesti o sudbini grada?

Ovo prvo je manje vjerojatno. Po svim navadama ondašnjeg vremena Jona bi bio u

'službenom posjetu'.9

Zašto je propovijedao samo jedan dan? Da li se ovime želi indirektno naznačiti

Jonin minimalistički pristup u izricanju poruke ili...? Ninivljani su možda Jonu

preduhitrili u njegovim eventualnim daljnjim propovjedima brzo i pozitivno reagirajući

na njegovu prvu 'seriju' propovijedi.

'Ninivljani povjerovaše Bogu' (3,5-6)

(5a) obraćenje Bogu; po obrascu biblijskog teksta: (a) prijetnja, (b) pokajanje, (c)

Božja suverena odluka o postupanju. Hitra je reakcija Ninivljana, na poruku, baš kao i

mornara u 1,16.

9 cf. Wiseman u TynB 30 (1979) o službenom posjetu od 'tri dana'.

Jona 16

Usp: 1Sam 7,3-14 'Ako se od svega srca svoga vraćate Jahvi’..’Tada će vas on

izbaviti’; Jer 18,7 'Objavim li jednom kojem narodu ili kojem kraljevstvu da ću ga

iskorijeniti, uništiti i razoriti’

Što znači ovo: 'povjerovaše Bogu'? Temeljem Jonine poruke, u što su to

povjerovali? O kakvoj je vjeri riječ? Alt.: (i) da će se zbiti sve kako je rečeno, (ii) da će

eventualno Bog (!) biti milostiv (oni tog Joninog Boga nisu poznavali. Je li im Jona

navijestio i milost Božju? Možda su jednostavno, po religijskim shvaćanjima svoga

vremena, nastojali 'umilostiviti Joninog Boga')

'proglasili post' (3,5b) - 'kad ta vijest stigne do kralja Ninive' (3,6)

(5b) zajednički post šire zajednice možda i nije bio učestalo događanje; ali u

pojedinim izvanrednim situacjama i to se od državne, kraljeve vlasti upriličilo ('po

odredbi kralja', v.7).10

Izraelci su bili u sličnoj situaciji pred babilonsko izgnanstvo.

Usp. Jer 36,9-31 sasvim drugačija bila je reakcija judejskog kralja Jojakima (36,21-26)

'tko zna...' (3,9)11

Nada, kažu, zadnja umire (?), ali ovdje je bila riječi o tome da Ninivljani

'povjerovaše Bogu',

Jona ne zna...Ninivljani nisu sigurno znali Božja suverenost (u konačnoj

odluci) i čovjekova odgovornost (u njegovim odlukama)

'Bog vidje...I sažali se' (3,10)

Bog vidi 'u srce' – dalje od religijske forme posta - očito se dakle radi o istinskom

obraćenju. Usp. Jer 18,7-10

10

'Decree of the King. You and all the people, your land, your meadows will mourn and pray for three days before the

god Adad and repent. You will perform the purification rites so that there may be rest’ (Mannu-ki-Aššur; 793, asirski

upravitelj grada Gozana) – cf. Wiseman 11

Joel 2,14 'Tko zna neće li se opet ražaliti' (~yhi_l{a/h' ~x;ÞnIw> bWvêy" [;dEäAy-ymi()

Jona 17

7. Teologija ispred čovjeka (Jona 4)

'Joni bi veoma krivo' ('to se nije nimalo svidjelo Joni pa se razljutio') (Lujić)

Sada postaje jasno koji su pravi razlozi za Jonin bijeg od zadatka i od Boga u

pogl.1. Njegovo nezadovoljstvo uzrokovano je činjenicom da je Bog poštedio Ninivu.

Jona 4 sažeto se pokazuje Jonina: sebičnost, uvredljivost i razdražljivost. Očito je

da je čekao do zadnjeg časa da vidi što će biti sa Ninivom ('smjestio se pod sjenicu

čekajući da vidi što će se dogoditi s gradom', 4,5). Jasno je da on želi propast Ninive,

kao kazna za svu njihovu opakost. (dogodi li se i nama da priželjkujemo 'propast svijeta'

zbog svega oko nas ?)

'nisam li to predvidio' (4,2)

Očito je to oduvijek znao, i upravo se toga pribojavao da bi se Jahve mogao

iskazati, u skladu sa svojom milostivom naravi. Zar i mi ne očekujemo Božji drugačiji

(privilegiraniji) tretman prema nama u odnosu na one 'druge' i nekog drugog ? Tako da

bi Bog, kao po načelu 'veza-i-poznanstvo' pazio, više na moje ('naše') interese; od onih

drugih?

'a sada, Gospodine, uzmi moj život' (4,3)

Jednom je već bio u životnoj opasnosti kada je bio spreman da izgine - 'bacite me

u more' (1,12). Činjenica da je njemu život Jahve spasio, za to je Jona zahvalan (Jona

2), ali njemu je neprihvatljivo da Jahve i nekom drugom (Ninivljanima) sačuva život.

'A sada' – izražaj koji u Bibliji uvijek izražava prekretnicu i važnu odluku. Jona

bez dvojbe traži svoju smrt. Zato Jona za sebe odlučuje: sada mu je svega dosta (Ilija).

Radije umrijeti nego služiti u tom njemu nerazumljivom i nepravednom (?) sustavu;

tom strpljivom i milosrdnom Bogu. On ne želi živjeti i ne može prihvatiti sustav koji

milostivi Bog vodi.12

Ipak Bog nije uslišao njegovu smrtnu želju !

'je li opravdana tvoja ljutnja ?' (4,4)

cf. „Je li pravo od tebe da si tako zlovoljan“ (Šar.). Usporedi ,(ההיטב חרה לך)

situaciju i vokabular u odnosu na Kajina i njegovu ljutnju, „ako pravo radiš, vedrinom

odsijevaš“ ( הלוא אם-

תיטיב שאת ) (Post 4,7).

12

cf. VT 15 (1965), 296-97 on 'weattah'

Jona 18

Dakako, retoričko je pitanje. Kao i svako 'retoričko pitanje' i ovo u sebi već ima

ugrađeni odgovor; i.e. 'imaš li se pravo ljutiti?'. To je pitanje koje sebi ili drugima,

znamo postaviti, pitanje opravdanog gnjeva (?). Jahve je zanemario Joninu molbu da

mu uzme život; shvačajući da se radi o nerazumnoj i besmislenoj uvrijeđenosti (usp.

hrv. 'duriti se'). Ima li od Jone nekog (razumnog) odgovora na ovo retoričko Jahvino

pitanje? On je svoj odgovor posredno već dao u 4,3 čime zapravo izražava svoj stav i

emocionalno stanje kojim zapravo kaže, 'dosta mi je'.

(usp. „već mi je svega dosta, Jahve! Uzmi dušu moju, jer nisam bolji od otaca

svojih”, 1Kr 19,4) (רב עתה יהוה קח נפשי).

Ovim se retoričkim pitanjem završava ovaj 'didaktički' odjeljak.

*

'sjedne...da vidi što će se dogoditi s gradom' (4,5)

Jona još nije sasvim siguran kako će se sve ovo s Ninivom završiti.

'Iziđe', 'sjede' – Jona i dalje iščekuje i još se nada scenariju Sodome i Gomore.

Ovime samo opet pokazuje na svoju tvrdoglavost i upornost – da se i dalje protivi planu

koji je Bog sačinio. U skladu sa navještajem i prijetnjom da će Niniva biti uništena za

četrdeset dana; Jona je tamo proveo tih mjesec i pol dana, sjedeći u iščekivanju.

'Bog je naredio da izraste bršljan iznad Jone' (4,6) (קיקיון)

zaštitu ili baraku (סכה) koju je Jona sazidao, vrlo je vjerojatno bila sačinjena od

kamena i gline, obzirom da drveća praktički i nije bilo u tom pustinjskom kraju. Za

pravo sklonište i dobru sjenu treablo je drvene građe za nekakav krov i zaštitu od sunca

i žege. U tim bliskoistočnim krajevima uvijek je bio (i ostao) ozbiljan dnevni i životni

problem kako se tijekom dana zakloniti od užarenog sunca.

Bog se i dalje pokazuje kao nadnaravni 'intervent' u slijedu događanja opisanih

slijedećim tekstovima:

2,1: 'velika riba'

4,6: 'bršljan'

4,7: 'crv'

4,8: 'vruć istočni vjetar'

Ali u svemu Jahve i dalje pokazuje svoju brigu, strpljivost i dobrobit za Jonu.

Jahve želi izbaviti Ninivljane (propasti) i Jonu (zlovolje i muke).

Jona 19

'Jona se veoma razveseli' (4,6b)

Jona je u ovoj svojoj (re)akciji, kolerično nedosljedan; jer teško da Jona nije

mogao razumijeti da je i ovaj 'bršljan' znak Božje milosti za njega. Lijepo je i dobro,

milosne i dobre darove primiti za sebe - ali ne kada su namijenjeni nekim tamo

'ninivljanima'. U tome se uz koleričnost Jonine reakcije, uočava licemjreje.

'sljedećega dana...posla Bog crva' (4,7) (תולע)

Kratko je trajalo. S jedne strane možda dovoljno da Jona i opet pokuša shvatiti

Božju brigu i milost. Ali s druge, kamo baš u osvit novoga dana kada započinje žarko

sunce. Bog je 'naredio' crvu, sada i s razlogom da nauči Jonu još jednu lekciju (?).

Crv: Ps 22,7: „A ja sam crv a ne čovjek“, Iz 41,14: „Ne boj se Jakove crviću,

Izraele, ličinko“.

Naš metaforički crv: 'crv sumnje koji izjeda' (= kušnja). Čemu je Joni dodijeljen

'bršljan' (= znak zaštite) ako je već crv (= kušnja) bio u pričuvi (?). Je li ovo sada

dodatno i primjer vladavine 'Murfijevih zakona', jer će uz crva zapuhati i vreli vjetar.

Dodatno je Svevišnji još i pogoršao vremenske uvjete – 'naredi Bog da zapuše

vruć istočni vjetar' (4,8) – vrući vjetar danas poznat kao 'scirocco’. Time je doveo

Joninu situaciju ponovno do usijanja i nepodnošljivosti.

'Jona je onemoćao i zaželio smrt' (4,8b)

Slabost tijela i uma uzrokovani okolnostima u potpunosti su ovladali Jonom. U

takvoj depresiji, on ponavlja (4,3) svoju želju da umre. Usp. 1Kr 19,4 istovjetnu želju

iskazuje i prorok Ilija u trenucima depresije.

Sličnih je biblijskih prilika bilo sa Mojsijem: 'Ako ćeš ovako sa mnom postupati,

radije me ubij' (Br 11,15); usp. Jer 20,7-18. Joni je sve krenulo krivo. On to više ne

može izdržati.

'ljutiš li se opravdano?' (4,9)

Jahvin potez nije bio s ciljem tek da Joni zagorča život, nego da ga pokuša poučiti

nečemu, uputiti i tako urazumiti. Prije svega da ga uputi na njegovu osobnu

nedosljednost (vidi: gore 4,6b). Jona smatra neoprostivim da ono dobro ('bršljan') koje

je od Boga dobio, da toga sada više nema, stoga veli: 'Da,opravdano sam ljut na smrt'

(4,9b).

Jona 20

'tada mu Gospod kaže....' (4,10-11)

U sažetku Gospodinove poruke zapravo stoji slijedeće: ako nije pravo uništiti

sklonište, zašto bi bilo pravo uništiti Ninivu. Neminovno bi slijedio neki odgovor, ili

razmišljanje o tome tko je što ovdje zavrijedio i tko je koliko ipak 'dobar' ili 'zao' u

Božjim očima.

Usporediti:

- farizej ('zahvaljujem ti što nisam kao ostali ljudi') i

- carinik ('Bože smiluj se meni') Lk 18,9

Jona 21

8. Ljutnja – Opraštanje – Milost

proučavanje Luke 15 i Jone 1-4

Luka 15 Tri pripovijesti : Jona 1 - 4

Lk 15 izgubljeno(nađeno) ovca (15,1-7)

novčić (15,8-10)

sin (15,11-32)

izgubljeno ?

otac 15:11 dva sina problem braće u SZ Bog Niniva / Jona zloća / bježi (1,2) (1,3)

15:28 otac koji se brine 'otac iziđe, poče gamoliti' zabrinut 'B učini da izraste b.' (4,6)

mlađi sin 15:13 nesavjestan promašaj(razvratnik) Jona 'daleko od Jahve' mrzovoljni misionar (1,3) 15:14 Marfijevi zakoni stvari idu krivo 'svaki svoga boga' apatičan (1,5)

15:18 kajanje 'dođe k sebi' Niniva kajanje 'povjerovaše Bogu' (3,5)

'tko zna...?' nada, vjera (3,9)

stariji sin 15:29 savjestan i vrijedan rad i nagrada Jona znao sam !! poznavati Boga ili...(4,2)

15:30 nije pravedno sustav ne valja zlovoljan prigovara (4,1)

Bog srdiš li se s pravom (4,4)

15:28 ljut 'ljut sam nasmrt' gnjev na Boga (Gen 4:5)

otac 15:28 otac ga moli Bog srdiš li se...? Bog ide opet za Jonom (4,9) 15:32 'trebalo se veseliti' 'tebi je žao bršljan' 'a meni da ne bude.' (4:11)

Bog ...radi na Joni

milost učesnici: mornari /Jona/Niniva/Jona

opraštanje Božje i... ...uzajamno

Luka 15

sin napušta dom otac čeka povratak sina

otac izlazi u susret (15,20) stariji sin je ljut

mlađi sin se vraća otac grli sina

Jona 22

9. Literatura

Lujić, B. (2004) Starozavjetni proroci (KS, Zagreb)

Lujić, B. (2005) Isusova otvorena antropologija (KS, Zagreb)

Perry, T.A.(2006) The Honeymoon is Over:Jonah's Argument with God

(Hendrickson, Peabody)

Ruether, R.&H. (2002) The Wrath of Jonah (Fortress Press, Minneapolis)

Volf, M. (1998) Isključenje i zagrljaj (Stepress, Zagreb)