63
I. OSMANSKO CARSTVO I NJEGOVO UREĐENJE 1. Razvitak osmanske države i osmanskog feudalnog uređenja od bitke na Marici 1371. do osvojenja Banata 1552. Turska zauzela gotovo sve jugoslavenske zemlje Osmanska se država razvila od jednog bejluka (emirata) koji je osnovan pri kraju 13. stoljeća kao vazalni bejluk pod vlašću zapadnomongoleske države Ilhanovića. Osmanska dinastija potječe iz plemena Kaji, jednog od plemena Oguza Jedan ogranak plemena pod vodstvom Ertugrula smjestio se južno od srednjeg toka rijeke Sakarije Ertugrulov sin Osman je učvrstio bejluk u bizantskoj pokrajini Bitiniji Na čelu bejluka su poslije Osmana bili njegov sin Orhan (1323.-1362.) i unuk Murat I. (1362.-1389.) za vrijeme Orhanove vladavine osmanska se vlast učvršćuje na Balkanskom poluotoku (Galipolje, Drinopolje) Osmanska država sredinom 14. st. postaje nezavisna Murat turska vlast u dolini Marice, osvojena J Makedonija i Solun maloazijska seldžučka država razvoj gradske privrede i feudalnog uređenja, ali i nomadsko i polunomadsko stočarstvo U gradovima je prevladavalo privatno vlasništvo mulk Spahije - sitno vojničko plemstvo, uživali su nasljedna vojnička lena – timare Vakufi su imanja vjerskih zadužbina. Orhan uvodi dva roda stalne vojske – konjanike ( muselemi – oslobođeni podavanja ) i pješake ( jaje). razvoj turskog feudalizma na balkanskim prostorima Pješaci su posjedovali zemlju – čiftluke, primali plaću i bili su oslobođeni podavanja U početku je zapovjednik osmanske vojske bio beglerbeg te bio sultanov najviši doglavnik Dužnost vezira postoji od osnivanja osmanskog bejluka. Šezdesetih godina 14. stoljeća uvodi se dužnost kazaskera, vrhovnog vojnog suca i starješine sudstva koji vodi i vjerske poslove. U vrijeme Kara Halil Hajredin Čandarlija vezir je dobio upravne i vojne dužnosti. Prvi rumelijski beglerbeg je postao Timurtaš-paša. 1

Jugoistočna Europa kolokvij

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta

Citation preview

I. OSMANSKO CARSTVO I NJEGOVO UREENJE1. Razvitak osmanske drave i osmanskog feudalnog ureenja od bitke na Marici 1371. do osvojenja Banata 1552. Turska zauzela gotovo sve jugoslavenske zemlje Osmanska se drava razvila od jednog bejluka (emirata) koji je osnovan pri kraju 13. stoljea kao vazalni bejluk pod vlau zapadnomongoleske drave Ilhanovia. Osmanska dinastija potjee iz plemena Kaji, jednog od plemena Oguza Jedan ogranak plemena pod vodstvom Ertugrula smjestio se juno od srednjeg toka rijeke Sakarije Ertugrulov sin Osman je uvrstio bejluk u bizantskoj pokrajini Bitiniji Na elu bejluka su poslije Osmana bili njegov sin Orhan (1323.-1362.) i unuk Murat I. (1362.-1389.) za vrijeme Orhanove vladavine osmanska se vlast uvruje na Balkanskom poluotoku (Galipolje, Drinopolje) Osmanska drava sredinom 14. st. postaje nezavisna Murat turska vlast u dolini Marice, osvojena J Makedonija i Solun maloazijska selduka drava razvoj gradske privrede i feudalnog ureenja, ali i nomadsko i polunomadsko stoarstvo U gradovima je prevladavalo privatno vlasnitvo mulk Spahije - sitno vojniko plemstvo, uivali su nasljedna vojnika lena timare Vakufi su imanja vjerskih zadubina. Orhan uvodi dva roda stalne vojske konjanike (muselemi osloboeni podavanja) i pjeake (jaje). razvoj turskog feudalizma na balkanskim prostorima Pjeaci su posjedovali zemlju iftluke, primali plau i bili su osloboeni podavanja U poetku je zapovjednik osmanske vojske bio beglerbeg te bio sultanov najvii doglavnik Dunost vezira postoji od osnivanja osmanskog bejluka. ezdesetih godina 14. stoljea uvodi se dunost kazaskera, vrhovnog vojnog suca i starjeine sudstva koji vodi i vjerske poslove. U vrijeme Kara Halil Hajredin andarlija vezir je dobio upravne i vojne dunosti. Prvi rumelijski beglerbeg je postao Timurta-paa. 1386. ustanovljena dunost prvog (velikog) vezira (veziri azam ili sadri azam) Murta organizirana centralna financijska uprava Timurta-paa donosi nove uredbe o nasljeivanju timara, odreena je razlika u veliini timara i zeameta i neke druge reforme. pokorenim kranima nametnuta je glavarina dizja ili hara ide sultanu uvedena konjanika garda Svaki peti zarobljenik se vojniki obrazuje (ademi odak) Vojnuci i martolosi su bili dva osnovna kranska roda vojske u turskoj slubi. Mone feudalne porodice i bejluci u Maloj Aziji koili su napredak drave. spahijska konjica osnova osmanske vojne moi Sultan Bajazid I. (1389.-1402.) zvan Munja proirio granice na itavu Malu Aziju , pripojio S i SR Makedoniju, osvojio Bugarsku, Tesaliju, I Grku razbio bejluke i uvrstio vlast u Europi, protjerao emire iz bejluka i razvio sustav timara preseljavanje turskih stoarskih grupa iz maloazijskih begluka u balkanske oblasti Uveo je dunost beglerbega Anadolije Bajazid je imao jaku opoziciju protjerani emiri Veliki vezir bio je Ali paa andarli, prvi vezir posljednjih godina Muratove vladavine sukob Timurlenkove i Bajazidove vojske 1402. poraz Bajazida (umro u ropstvu) Bajazidov sin Sulejman i Ali-paa su Malu Aziju opet podijelili na bejluke. Sin Mehmed (1413.-1421.) ujedinio je pod svojom vlau velik teritorij u Maloj Aziji Borio se protiv Sulejmana i Muse. Mehmed pobijedio Musu 1413. kod amurlije jedinstvo osmanskih europskih i azijskih posjeda Izbio ustanak eika Bedrudina, biveg Musinog kazaskera koji ima antifeudalne stavove, a pretendent na prijestolje je Mustafa, navodno Bajazidov sin. Mehmed pobjeuje, javljaju se i drugi pretendenti. Murat II. (1421.-1451.) uvruje centralnu vlast, dunost velikog vezira dri obitelj andarlija. U vrijeme Mehmeda i Murata ustalila se devirma. Poloaje u turskoj upravi poinje dobivati stale poturica. Postoje tri vezira, a sve vie jaaju birokracija i sustav timara. Mehmed Osvaja (1451.-1481.) 1453. osvojio Carigrad pogubljuje velikog vezira iz loze andarlija i nanosi udarac staroj aristokraciji. Nakon toga veliki veziri uglavnom postaju poturenjaci. donio razne zakone, mjere u agrarnom zakonodavtsvu snoljivost prema kranima vladavina Bajazida II. (1481.-1512.) zapoela bunom njegovog brata Dem, zavrava pobjedom sina Selima I. ustanak u Anadoliji napredak poljoprivrede, rudarske proizvodnje stvaranje mone vojske gradnja flote Najvie poloaje u vjerskoj, prosvjetnoj i sudskoj slubi dobivaju pripadnici vjerske inteligencije, gradi se despotska drava. Timarski sustav dobiva vrste osnove, ali na granicama jo uvijek postoje nasljedna dobra koja dre feudalne porodice. Selim I. Surovi (1512.-1520.) proganja ijite (rat protiv Perzijanaca) okrutno gui pobune janjiara iri carstvo na istok, Turci postaju sila. Sulejman Zakonodavac (1520.-1566.) Najtipiniji oblik Osmansko Carstvo dobiva u vrijeme Sulejmana. drutveno i dravno ureenje neograniena vlast sultana Zakonodavstvo se sve vie poziva na erijatsko pravo i koristi arapsku pravnu terminologiju. Razbijeni su velikai i uveden oblik feudalizma koji se pouzdaje u spahije. Drava postaje izrazito sunitska i vodea u muslimanskom svijetu.

2. Dravno i vojniko ureenje Osmanskog Carstva Vlast je despotska s primjesama teokratske vladavine. U pripojenim arapskim zemljama su uglavnom zadrani zateeni agrarnopravni odnosi. Od 1453. je Carigrad prijestolnica, ali sultan sve vie boravi u Brusi i Drinopolju. U prvoj polovici 16. stoljea su etiri vezira obavljaju ope politike, upravne i vojne poslove Pravne poslove vode kazaskeri, a financijske defterdari. Bila su po dva kazaskera i defterdara, jedan rumelijski i jedan anadolski. Niandija je ef administracije i tuma zakona, stavlja tugru na akte i diplome odluke se donose na sjednicama carskog divana Prema odlukama divana izdaju se zapovijedi (fermani), dokumenti o imenovanju (berati) i sastavljaju se ugovori (ahdname). Na elu beglerbegluka stoje beglerbegovi. Novim osvajanjima se osnivaju novi beglerbegluci ili ejaleti (paaluci). Poslije zauzimanja Budima se osniva Budimski paaluk. 1552. je osnovan Temivarski, a 1580. i Bosanski ejalet. Krajem 16. st. ustanovljen je ejalet u Jegri, a poetkom 17. st. i ejalet u Kanii. Beglerbegovi se postavljaju carskim beratom i dobivaju dobra hasove prema stupnju ejaleta. Beglerbegovi su u poetku imali naslov pae s dva tuga U vrijeme Sulejmana neki beglerbegovi su nosili i naslove vezira (paa s tri duga) , a kasnije su ga nosili i redovno. beglerbeg upravnici ejaleta i najvii vojini zapovjednici Beglerbeg odluke donosi bujuruldijom naredbom. U vanijim pitanjima trai miljenje carskog divana. Mogao je dodjeljivati manje timare. Ima kancelariju s ehajom naelnikom i inovnicima. Defterdar ef ejaletske financijske uprave, teskerdija ef kancelarije divana, timarska defterhana (uprava lena). Ejaleti se dijele na sandake ili live, to znai zastava. Sandaci su osnovne vojne i upravne cjeline. Na elu sandaka je sandakbeg ili miri liva, a kasnije je imao i naslov pae. Do osnivanja Budimskog ejaleta su postojali krajiki sandaci na granicama krajinici ili krajiki vojvode uvari pograninih tvrava muhafizi (poglavari krajikih sandaka). Nisu zavisni od beglerbega. Krajiki sandakbegovi postaju istaknuti zapovjednici, veinom iz aristokratskih porodica. Poslije osnivanja Budimskog ejaleta krajiki zapovjednik postaje budimski beglerbeg. Sandaci se dijele na vilajete ili subailuke kojima donekle odgovaraju i sudske jedinice kadiluci. Kasnije se sandaci dijele samo na kadiluke kao sudske, te na nahije kao upravno teritorijalne jedinice. Veinom nahija su upravljali sandakbegovi vojvode kao upravitelji njegovih prihoda i izvrni organi. Upravitelj nahije koja je imala izuzetan poloaj ili je pripadala carskom hasu je bio nazir ili emin. Vlast osmanske drave se razlikovala od zemlje do zemlje. Neki ejaleti su imali poseban poloaj, a neki sandaci autonomiju. Turska uprava se nije protezala dalje od nahije. Spahije imaju pravo prikupljanja podavanja na selima, ali nemaju prava u upravljanju. Seoska uprava se organizira kao nahijska ili kao dio nahijske. Turska uprava dijeli naselja na: selo (karye), trg (bazar), varoicu (kasaba) i grad (sehir). U gradovima postoje esnafske organizacije koje su se brinule o redu na tritu. Gradovi i varoice (kasabe) se dijele na demate (opine) i mahale. Demati su bili organizirani po vjeri, a mahale su nastajale oko bogomolja. erijat je osnova pravnog ureenja. Za dravno-politika, financijska i ekonomska pitanja su se donosili kanuni koji nisu smjeli proturijeiti erijatu. Fetve su pravna miljenja o zakonitosti akata i u pravilu su bile obina formalnost. I sluila su da se prikrije nezakonit postupak. Poslije Mehmeda Osvajaa sve vie jaa utjecaj carigradskog muftije ejhulislama (u 16. st. unaprijedili islamsko pravo) Vjerski poslovi, pravosue i kolstvo su podloni kazaskeru. Kadije su morali imati pravno i teoloko obrazovnje, postavljali su se beratom, za nia mjesta ih je predlagao kazasker, a za via vezir. U vrijeme Sulejmana su podijeljeni na pet kategorija prve dvije mola (gospodin), trea su bili mufleti (inspektori), etvrta kadije u obinim kadilucima, a peta kategorija su bili sudski pomonici (naibi). U poetku su kadije imali timare, ali kasnije su im oduzeti. Vodili su pravne poslove muslimana i registrirali sporne i izvansporne poslove iz privatnog i graanskog prava. O nepravilnostima su izvjetavali sultana, tj. velikog vezira. vojna snaga dijeli se na kopnenu vojsku i mornaricu Upravitelj mornarice bio je kapudan-paa. U mornarici su sluili azapi momci, u dunavskoj floti i krani martolosi Kopnena vojska se dijelila na vojsku carske garde i ejaletsku vojsku Janjiari (centralna plaenika vojska) su u miru uvali red u gradovima. Svaki janjiar je morao provesti tri godine u tvravama. Zapovjednik im je bio janjiarski aga. U vrijeme Sulejmana je broj janjiara bio 12.000 nie jedinice janjiara ode i orte ili buljuci Debedije pripremaju oruje za janjiare Tobdije pravili i popravljali topove. Sultanova konjika garda popunjavala se od istaknutih janjiara i sinova konjanika iz garde. Imala je 11.000 vojnika. U miru su bili popisivai i skupljai poreza. Ejaletsku vojsku inile su spahije, pomona vojska i vojska u pozadini (muselemi i jaje, Juruci, derahori), pogranina vojska, akindije i delije, posada u tvravama Spahije - najbrojnija i najvanija vojska. Spahijska lena su se dijelila na timare i zeamete. Timari su imali do 20.000 aki, a zeameti 20.000 do 100.000 aki prihoda. Spahijski sinovi su mogli dobiti dio oeva timara ili zeameta. Lena su dodjeljivana beratima. Ispod 6.000 aki su dodjeljivali beglerbegovi. Ako se nije odazvao na pohod, spahija je gubio posjed. Zapovjednici spahija su bili eribae i subae. Alajbeg je bio zapovjednik spahija jednog sandaka, sandakbeg vrhovni zapovjednik Azapi laka pjeadija. Martolosi plaenike ete. tvravama i palankama zapovijedaju dizdari vlasi stoari s priznatim povlasticama, imaju vojnu obvezu Vojnuci nastali od vlaha vojnika, imali slobodne batine. vojnuci pripadali borakoj vojsci nazivani debelijama, ali i uvari granica nie starjeine (lagatori) bili su krani, a vie (eribae i vojnuki beg) muslimani martolosi pripadali borakoj vojsci, vei dio plaenikoj, manji ima slobodne batine posade u tvravama, graniarska vojska i ajkai na Dunavu martolosi u dunavskoj flotili crni martolosi Martoloka vojna organizacija je bila znatno rasprostranjenija od vojnuke. Nii starjeine martolosa odabae i buljukbae, bili su krani. Age vii zapovjednici martolosa, bili su muslimani. Derahor seljaci koji su morali popravljati tvrave. Menzilhane stanice gdje su se mijenjali konji. Hanovi i karavan-saraji - mjesta gdje su mogli boraviti putnici. Derbendije odravaju i popravljaju mostove i slue kao skelari i vozari, brinu o sigurnosti putnika i prijelaza. Obino su itava sela bila derbendijska. Plaeni vojnici krani nisu davali hara i druga podavanja.

3. Osmansko feudalno ureenje i posljedice njegova uvoenja sultan apsolutna vlast, uvar vjerskih i pravnih osnova islamskog uenja Ekonomski i drutveni odnosi su dobili muslimanski pravni oblik. Mnoge odredbe erijatskog prava su dobile osmansku modifikaciju. Pokoreni nemuslimani su davali hara od glave, ili poreze koji su se plaali umjesto haraa. Haraki obveznici dijelili su se u tri kategorije s obzirom na visinu haraa U bivim ugarskim zemljama se davao maarski dukat od domainstva umjesto haraa, ali s dvostrukim ili trostrukim haraem. U Slavoniji i Srijemu se plaa stoarska filurija od kue. Prema staleko-klasnoj podjeli, podanici su se dijelili na vojniku klasu asker, i radnu klasu raju. Ova podjela nije odgovarala vjerskoj. Porezi su se troili na izdravanje vojske i krajem Sulejmanove vlade se javio prvi deficit u dravnim financijama. Sultan je imao prihode od carskih hasova. U jugoslavenskim hasovima je bilo malo ili nita hasova. Prihod jednog hasa je iznosio 100.000 aki ili vie. u askere pripadaju kadije, muderisi profesori, neki vjerski slubenici vladajuoj klasi pripadaju samo muslimanski feudalci, predstavnici birokracije i vojske U vazalnim i arapskim zemljama su ostali stari imovinski odnosi. Egipat, Irak, Jemen ejaleti s godinjim tributom postojale urijske (desetinske) i harake zemlje u Europi i Aziji uvedeno feudalno ureenje u europskoj Turskoj uveden timarski sustav batina zemljite koje dri kranska raja iftluk dri muslimanska raja, bio je ogranien. Rajinska zemlja se mogla prodati uz dozvolu spahije. Raja je ovisila o spahiji i nije taj poloaj mogla svojevoljno promijeniti, ali je slobodno vodila svoje gospodarstvo. Raja zavisna od spahije je radila na hasa njivama i davala etvrtinu i treinu uroda. na mirijskoj zemlji mogli postojati hasa zemlje i hasa objekti Feudalni prihodi s dravne zemlje davani su kao zeamet i timari. Hasovi, zeameti i timari se nisu mogli otuiti ni uvakufiti. Sultanovom odlukom se dravna zemlja mogla pretvoriti u privatnu mulk. iftluk mogao se nasljeivati i otuiti, obraivao se tlakom, a ponekad i robovskom snagom. Osmanski porezi su se dijelili na erijatske i neerijatske ili kanunske. U balkanskom dijelu su usvojene neke slavenske i bizantske institucije i neki porezi i podvanja, a u ugarskim zemljama su usvoje ugarske institucije i neka podavanja. osnovno podavanje seljaka uur, obrok u naturi spahija imao prihode od tapijskih i dr. sl. pristojbi, uzimao polovinu od globa pristojbe se nazivaju baduhave potpuno zatvorenu proizvodnu jedinicu predstavljalo je seljako gospodarstvo (mali posjedi i skuen inventar) Muslimani nisu plaali hara, nego su i novano podavanje polaali od iftluka. Bili su esti zulumi spahija. U timarskom sustavu je feudalno vlasnitvo bilo slabo razvijeno. Stoari su vie-manje imali mjesnu autonomiju naseljavanje stoara u poljoprivrednim krajevima Razvijaju se gradovi i gradska privreda. Bad mjesna carinska pristojba. trgovina s inozemstvom trgovci iz Dubrovnika imaju velika prava Aka novana jedinica, mali srebrni novac, stalno joj je opadala vrijednost u odnosu prema zlatu. U gradu je prevladavalo mulkovno vlasnitvo. Na selu je bila mirijska, dravna zemlja, neprikladna za promet. Juruci turski nomadi stoari u Makedoniji. Opadanje rudarstva, Novo Brdo i Srebrenica stalno propadaju Mehmed Osvaja provodi mjere za poboljanje za vrijeme Bajazida II. proizvodnja u rudnicima dostie vrhunac Turski feudalizam je ojaao naturalnu privredu na selu, ali zaustavio razvitak rudarstva. Razvijaju se neki obrti, pogotovo koarski. Turci krane smatraju zimijama narodima knjige zbog tog imaju graanska prava

II. MAKEDONIJA1. Kolonizacija i islamizacija Makedonije najranije pala pod tursku vlast od svih jugoslavenskih naroda Krajem 14. i poetkom 15. stoljea bila je tursko vojno krajite. J Makedonija krajite kojim upravlja Evrenos-beg (potomak emirske porodice Karasi) nakon pada Skopja sredite preneseno u Skopje 1392. Prvi krajiki vojvoda skopske oblasti bio je Jigit-beg (1392.-1414.), a zatim Ishak-beg (1414.-1444.) Dijelila se na 4 sandaka: Skopski, ustendilski, Solunski i Ohridski. Krajem 14. stoljea poinje turska kolonizacija Makedonije. Velika veina makedonskog stanovnitva je bila kranska i ivjela je na selu. Manji dio stanovnitva je islamiziran. od est jurukih sandaka, tri u Makedoniji: Ove polje, Solun i Kodadik popis iz 1515.-19. Skopje ima 623 muslimanske kue, 268 kranskih 1557. idovima fermanom zabranjeno nositi skerletnu ohu i kaftane od ibriima Velik broj sitnih feudalaca, pa i seljaka ukljuen je u timarsko-spahijski sustav. pojedinana islamizacija, islamizacija itavog sela

2. Drutveno ekonomske prilike u Makedoniji u 15. i 16. stoljeu Prilepski mitropolit David je dobio berat i zadrao neke crkve. Makedonski spahije su imali male timare. Zbog pritiska Turaka i islamiziranih Albanaca pojedini se dijelovi Makedonije u potpunosti islamiziraju. Vakufnama Jahja-pae iz 1506. Spahije su dobivale dva, a nekad i tri sila u timar. Uvode se nove kulture: pamuk, ria, susam, a kasnije duhan i mak. Razvijeno vinogradarstvo. Vinograde obrauju robovi, a velika trnica roblja bila je u Skoplju Stoarstvo je razvijenije od zemljoradnje. Najvie se uzgajaju ovce i konji, a kasnije i bivoli. Razvijen ribolov Ohridsko jezero bilo je sultanov has. Obnovljeno je rudarstvo Siderokapsa, Halkidica, Kratov, Koani, Demir-Hisar i Ohrid. krajem 15. st. gradovi jaaju i dobivaju sve veu vanost. Turci podigli sasvim nove gradove (Jednide-Vardar), nekim gradovima promijenili imena Solun, Skoplje, Bitol vana trgovaka i administrativna sredita Turci donijeli nove obrte remenarski, potkivaki, sabljarski, pukarski, noarski itd. obrtnici organizirani u esnafe krajem 15. st. janjiari monopoliziraju obrte iz Skopja izvoze: koa, vuna, vosak, svila, srebro, ito, oha stranci donose: fine tkanine, predmete od eljeza, sol Panauri sajmovi na koje dolaze strani trgovci. (Struza, Doljani, Beik)3. Ohridska arhiepiskopija i njen poloaj u turskoj dravi Ohridska arhiepiskiopija jedina srednjovjekovna ustanova koja je sauvala svoju organizaciju. od 20-ih godina 16. st. do 1557. podreena joj je i Peka patrijarija. Gotovo sav teritorij Makedonije pod jurisdikcijom je Ohridske arhiepiskiopije osim sjevera (Peka patrijarija) i JI krajeva (pod Carigradskom patrijarijom) Imala je 9 mitropolija i 5 episkopija Imala je poloaj autonomne crkve. Sazivala je sinode i arhijerejski sabor. centralni administrativni aparat sastojao se od 15-20 duhovnih osoba Otvaraju se grke kole i potiskuje se slavensko bogosluje. 4. Poeci otpora. Pojave hajduka. Morihovsko-prilepska buna u 16. stoljeu Poveavaju se tereti, pogotovo na raju. 1502. javljaju se prvi odmetnici. 1564. je izbila Morihovsko-prilepska buna. Digla su ju 4 seljaka iz Morihovske nahije i jedan sveenik. U to vrijeme je nahija bila has velikog vezira Mustafa-pae. Ne zna se kako je buna zavrila. 1582. sultan izdao zapovijed za ienje Skopskog i Prizrenskog sandaka od haramija 1585. gradi se tvrava na Kaaniku. Sveenstvo jo uvijek uiva privilegije, pa nema jedinstvenog otpora.

III. SRBIJA padom Smedereva 1459. zavreno tursko osvajanje zemalja bive srpse despotovine pod ugarskom vlau do 1521. Beograd i abac Osnivanje Vuitrnskog ili Pritinskog sandaka Novo Brdo najvanij grad i rudnik sandak i oko Prizrena Od ostatka despotovine osnovan Kruevaki sandak. u 16. st. 10 nahija najvanija tvrava Koznik, rudnik Zaplana u 17. st. sandak se dijeli na kadilikue pripojen Budimskom paaluku nakon 1541. 1558. pripojen Temivarskom paaluku poetkom 17. st. sastavni dio Rumelijskog paaluka Smederevski sandak Prvi smederevski sandakbeg je bio Mehmed beg Minetovi oko 1476. dijeli se na kadiluke Smederevo, Branievo, Brvenik i Srebrenica 21 nahija Najvei rudnik je bio Rudnik, a u poetku i Srebrenica Beograd postaje sjedite sandaka nakon pada Prvi smederevski sandakbeg sa sjeditem u Beogradu bio je Bali-beg Jahjapai, 1527. zamijenio ga brat Mehmed-beg Beograd postaje najjaa tvrava. 1541. pripojen Budimskom paaluku sve do pada Budima 1686. I pogranini dijelovi pripali Vidinskom i Sofijskom sandaku, a JI dijelovi ustendilskom sandaku Bosanski paaluk oblast Novog Pazara Zvorniki sandak Gornja i Donja Mava, Jadar, Raevina Vano trgovako sredite. Sandakbeg uzima petinu plijena.

2. Turski feudalni posjedi u Srbiji rudnici: Novo Brdo, Srebrenica, Janjevo, Trepa, Zaplana, Rudnik, eleznik, Kuajna veliki prihodi Smederevski, Vidinski iKruevaki sandak hara, podavanja obine raje, filurija krani u Smederevu osloboeni haraa i ispende, ali daju uur i podavanja od vinograda i vrtova velik prihod smederevskog sandakbega od martolosa uzima petinu vrijednosti plijena i podavanja vlaha stoara u Smederevu 1516. postoji 6 vakufa, 1525. 11 feudalnu klasu predstavljaju spahije i timarlije najvei zeamet Ljubostinja3. Krani spahije u Srbiji Domai feudalizam se ouvao due nego u drugim podrujima jer je bilo mnogo krana spahija. Najvea masa krana su bili samo sitni feudalci. kljune pozicije vojne i upravne drali su muslimani u prvoj polovini 16. st. broj krana spahija se smanjio4. Vojnuci i derbendije vojnuci neki bivi spahije, konjuari i debelije (oklopni konjanici) sahindije, dogandije i vojnuci oslobeni poreza i nameta sa svojih batina derbendijska sela duna uvati putove i osiguravati putovanja kroz planinske krajeve (Mutilovci)5. Krajina (serhat ) u sjevernoj Srbiji vanost martolosa na Dunavu vlasi obvezni braniti granicu (popunjavaju i redove plaenih martolosa) krani plaeni u novcu ili imaju timarske prihode ili osloboeni poreza tufenkije pukari i vojnici s pukama, zemberekije samostrijelci krajem 15. i po. 16. st. granica vrsto organizirana (Hram, Kopilovac, Golubac, Topolovnik, Gradite) Kalkandije majstori koji prave titove. Sjeverna Srbija gotovo je cijelo stoljee bila krajina serhat prvo razdoblje do 1526. S Srbija pogranina oblast, nakon toga ne tako izriito (zauzeti Srijem, Slavonija)

6. Naseljavanje Vlaha u Srbiju i prve kneine vlasi se prvo naseljavaju u opustjela mjesta na hasovima i zeametima sandakbegova najstariji turski zakon o vlasima u tim krajevima 1467.-1468. 20 kua ini katun vlasi donose kneinsku organizaciju. 3-100 sela knezovi kao vie starjeine, primiuri kao nie do 1536. vlasi daju samo polovinu uura, ponekad plaaju mukatu (zakup u novcu) starjeine imaju podreene ljude rataji (iftije) i teklii Pavle Baki je bio posljednji srpski despot u Ugarskoj. Postao je spahija. vlasi vani kao kolonizatorski element7. Ukidanje izuzetnog poloaja vlaha i raje u Smederevskom sandaku 1536. daju samo polovinu uura, Vlasi nisu davali hara od glave, nego filuriju od kue raja muslimani na timaru kranina spahije imaju isti poloaj kao i na timaru muslimana pomicanjem granice i Vlasi su izjednaeni s rajom vlasi podvrgnuti plaanju haraa i rajinskih podavanja, aukoliko nisu ostali stoari 8. Teritorijalizacija kneina u sjevernoj Srbiji sredinom 16. stoljea kneine kao teritorijalne jedinice se javljaju nakon prelaska Vlaha na sjedilaki nain ivota naslov kneza naslijeen iz srednjeg vijeka - u gradovima i trgovima uz kneza u rudarskim mjestima postoji i tekli vlasi stoai oivjeli patrijarhalne oblike ivota jaanje zadruga knezovi i primiuri vlaki poglavari primiuri imali batine slobodne od rajinskih podavanja i poreza dunost naslijedna dunost kneza takoer naslijedna, mogao dobiti samo kneinski timar9. Gradovi i obrt Novo Brdo jako stradalo prilikom turskih osvajanja, ali uspjelo zadrati vanost kao rudarsko mjesto gradovi u poetku nisu imali orijentalni karakter Prizren opada, a razvijaju se Skoplje i Novi Pazar (pripadao Bosni) u 16. st. razvija se Pritina na J, donekle Prizren u S Srbiji opadanje manjih trgova gradovi na granici imaju vojni karakter Smederevo glavno sjedite dubrovakih trgovaca u Podunavlju muslimansko stanovnitvo u gradovima prevladava muslimanske enklave se stvaraju oko damija i nazivaju se mahale, a kranske mahale se nazivaju po popovskim parohijama Beograd teko stradao poslije osvojenja, sredinom 16. stoljea dobiva izgled orijentalnog grada. Vano je sredite tranzitne trgovine. prvu tampariju u Beogradu je osnovao Radia Dmitrovi (sredinom 16. st.), tampar je bio jeromonah Mardarije iz Mrkine crkve. Preuzeo ju je Dubrovanin Trajan Gunduli dao zavriti tampanje etrverojevanelja (1552.) jurisdikcija beogradskog mitropolita vezana uz Beograd kao sredite eparhije razvoj obrta esnafska organizacija u 16. st. ograniena na gradove

IV. POLOAJ I ULOGA SRPSKE CRKVE POD TURSKOM VLAU U XV. I XVI. STOLJEU1. Poloaj srpske crkve u 15. i na poetku 16. stoljea Turci priznali srpsku patrijariju i nametnuli joj danak izdani fermani koji srpskom patrijarhu zabranjuju da namee podavanja bosanskim fratrima pod jurisdikcijom samostalne srpske crkve bile S Srbija, BiH, Crna Gora, june eparhije Peke patrijarije i sama Pe 1455. bile u sastavu Ohridske arhiepiskopije snoljiv odnos prema crkvi do 1525. kalueri ne plaaju hara ni ispene manastiri Ljubotinja, Ravanica i Mileevo manastiri u Crnoj Gori zadrali svoja imanja, plaaju mukatu sandakbegu 1528. se buni smederevski episkop Pavle zbog podvrgavanja srpske crkve Ohridu Arhiepiskop Prohor saziva sabor, ali se srpski episkopi ne odazivaju poraz srpskog sveenstva, ali odluke sabora iz 1532. ne mogu se provesti2. Obnavljanje Peke patrijarije (1557.) i njena uloga poslije obnjavljanja 1557. obnovljena je Peka patrijarija patrijarh Makarije Sokolovi velika uloga vezira Mehmeda Sokolovia peki patrijarsi imaju pod svojom jurisdikcijom S Makedoniju, dio Bugarske, Srbiju, Crnu Goru, Vojvodinu, Bosnu, naselja Srba u Hrvatskoj, Dalmaciji i Ugarskoj srpska crkva u svom vrhu predstavlja feudalnu organizaciju tamparija prenesena iz Mletaka u Gorade 1519. 1523. sjedita crkvenih vlasti u manastirima patrijarhu svaka kua daje 12 aki godinje, a svaki pop dukat u beratima nabrojena prava patrijarha, mitropolita i episkopa Peka patrijarija plaala sultanu danak od 100 000 aki godinje 1566. izdan ferman kojim se pravoslavnom sveenstvu zabranjuje da uzima podavanja od katolika Patrijarija imala 40 mitropolita i episkopa. Episkopi Makarije i Antonije u srodstvu s Mehmed paom brat i sinovac. Savatije Sokolovi, hercegovaki mitropolit naplaivao podavanja i od katolika Srpska crkva je feudalna organizacija i po svom dravnopravnom poretku obuhvatila srpski, dio makedonskog i bugarskog naroda oivljala nemanjiku tradiciju i u otvoren sukob s Osmanlijama stupila tek krajem 16. stoljea

V. BOSNA I HERCEGOVINA1. Uspostava turske vlasti napadi jo od kraja 14. st. Skopsko krajite pod Ishak-begom napada Bosnu, zatim njegov sin Isa-beg 1455. Turci dre tvravu Hodijed na mjestu dananjeg Sarajeva gdje je tada postojao i mali trg Trgovite sela slabo naseljena i u mnogima se nalaze vojnuci seljaci plaaju filuriju 1463. osnovan Bosanski sandak sa sjeditem u Sarajevu osvojeni dijelovi Hercegove zemlje do 1470. pripojene Bosanskom sandaku za prvog hercegovakog sandakbega zna se tek 1470. sjedite u Foi moda desetljee kasnije osniva se i Zvorniki sandak Zvorniki sandak je malen, samo nekoliko nahija 1485., jedan eribaa (spahijski zapovjednik) Bosanski sandak obuhvaa Neretvu i Ramu na J, na Z nahiju Uskoplje Livno 1468. turska tvrava 1482. zauzet JI dio Hercegovine s gradom Novim i ukljuen u Hercegovaki sandak, kasnije pripojeno i Makarsko primorje Bosanski, Hercegovaki i Zvorniki sandak podreen Rumelijskom beglerbegu Subailuk prijelazni oblik vojno-administrativnog ureenja nisu uspostavljeli na cijelom bosanskom teritoriju umjesto ukinutih subailuka uvodi se nahija na elu jedne ili vie nahija bio je zapovjednik spahija toga kraja serasker ili eribaa, u 15. st. izravno podreen sandakbegu Bosanski sandak obuhvaaju kadiluci: jeleki, sarajevski, bobovaki, neretljanski, drinski, blagajski i kadiluk oblasti Pavlovia i Kovaevia otpor domae feudalne klase turskoj vlasti Alajbeg se uvodi tek u 16. st. 1465. 1476. je bilo obnovljeno i Bosansko kraljevstvo2. Organizacija feudalnih posjeda u 15. stoljeu Turci uvode svoj feudalni sustav gotovo sve subae posjeduju zeamete oko koji se grupiraju timari obinih spahija oblast Pavlovia je 1466. preuzeo Mehmed elebi, sin Isa bega mnogo spahija krana u Hercegovakom sandaku, neto manje u Bosanskom sandaku 1477. velik dio Hercegovakog sandaka obuhvaaju hasovi cara i upravnika sandaka 1485. timarski se sustav uvrstio u Bosanskom sandaku (24 zeameta) porodica Repu posjednici timara i iftluka Kara-Osman rodonaelnik bosanskog ogranka Malkoa3. Seljatvo i seoska privreda u 15. stoljeu velik broj naputenih sela Turci u nekim selima umjesto feudalnih podavanja naplauju filuriju u Bosni je jaa islamizacija, iako ne toliko u prvim godinama veinu seljatva ine pravoslavci gdje islamizacija sporo napreduje poloaj seljaka u BiH isti kao i u drugim turskim pokrajinama na Balkanu razlike izmeu zemljoradnikog i stoarskog dijela seljatva zemljoradnici vezani za zemlju, a vlasi slobodni seljaci vlasi i dalje ive u kantunima, obuhvaeni hasom bosanskog sandakbega glabno zanimanje vlaha - stoarstvo Vlasi se ne islamiziraju nego ive u dematima pod svojim kneevima, vojvodama, primiurima, katunarima, tekliima i lagatorima starjeine se jo nazivaju i ifije vlasi obavljali kiridijske poslove, trgovali stokom koriste se plugom i ralom, zemljoradnja ekstenzivna sije se ito, zrnatice, uzgaja razno voe i povre i vinova loza, lan... otpor islamizaciji pruaju jedino rudarski gradovi, dok se trgovi najbre islamiziraju u 15. st. u Hercegovakom sandaku postoje skupine krstjana, u 16. st. sve ih je manje seljaci daju naturalno podavanje i desetinu stvaranje mahala muslimana i krana

4. Gradovi i gradska privreda u 15. stoljeu rudarski trgovi pruaju otpor islamizaciji najvei trg Bosanskog sandaka (po broju stanovnika) je Novi Pazar Sarajevo se do kraja 15. st. razvilo u islamizirano trgovako sredite rudarski trgovi Fojnica, Kreevo i Visoko nema veeg razvitka, mala islamizacija Zvorniki sandak Srebrenica ima brojno rudarsko stanovnitvo Zvornik vano tursko uporite dolazak obrta jaa islamizaciju jer su turski obrti bolje organizirani i razvijeniji potiskivanje domaih obrtnika i bri napredak novih orijentalnih obrtnika vani trgovaki putovi: od Sarajeva u dolinu Bosne te se kria s putem koji nastavlja dolinom Neretve do Jadranskog mora; drugi put iz oblasti Jelea prema Dubrovniku glavna sabiralita robe: Novi Pazar i Sarajevo vanjska trgovina usmjerena je prema Jadranu, uglavnom prema Dubrovniku

5. Osnivanje novih sandaka i stvaranje Bosanskog ejaleta 1537. osnovan je Kliki sandak (veina dalmatnskog zalea sa slijevovima rijeka Cetine, Krke i Zrmanje te Likom i Krbavom) Zvorniki sandak turskim osvajanjem proiren podrujem Srebrenike banovine, a kasnije Mavom sjedite Bosanskog sandaka 1553. premjeta se iz Sarajeva u Banjaluku 1557. osnovan je sandak Zaazma oko 1580. osnovan je Krki ili Liki sandak sa sjeditem u Kninu posije osvajanja Bihaa 1592. osnovan je Bihaki sandak (podruje izmeu donjeg toka Une, Kupe i Korane) 1580. osnovan Bosanski ejalet (obuhvatio Bosanski, hrcegovaki, Zvorniki, Zaazmanski, Kliki, Krki i Bihaki sandak) sjedite tog ejaleta bilo je u Banjaluci do 1639. kad je premjeteno u Sarajevo zbog islamizacije raste broj kadiluka

6. Osnivanje kapetanija u Bosni osnivaju se kapetanije (pogranine teritorijalne jedinice pod upravom kapetana) glavno uporite je tvrava s manjim utvrenjima (kapetanima podreeni dizdari tvrava) 1558. osnovana je Gradika, 1565. Krupska, a 1592. i Bihaka kapetanija kapetanije na mletakoj granici Krka (na rijeci Krki), Obrovaka, Klika, Gabeoska kapetani dobivaju lena, uglavnom zeamete; podreeni su bosanskom sandakbegu (ujedno i beglerbeg), postavljaju se i razrjeuju na prijedlog beglerbega

7. Razvitak feudalne klase u Bosni u 16. stoljeu poveanje prihoda carskih i sandakbegovih hasova mnogo krana spahija prelo je na islam, meu njima mnogi Vlasi Turci dovode strane spahije kako bi potisnuli domae mazuli svrgnuti spahije tursko naseljavanje svrgnutih spahija u Bosnu kako bi se potisnuli domai spahije istaknuti bosanski namjesnik Husrev-beg zauzeta Jajaka banovina i proireni posjedi na Z i SZ na tetu hrvatskog teritorija i mletakih posjeda u Dalmaciji suradnik Murat Tardi (upravnik Klikog sandaka) nakon Isa-bega, Husrev je najvie uinio za razvitak Sarajeva vojno-politiki vrh: Malko Karaosmanovi, Ferhat Desisali, Ferhat Sokolovi i Hasan Predojevi doseljavanje Vlaha i njihovo izjednaavanje s rajom vodi njihovom bjeanju u Hrvatsku i Dalmaciju

8. iftluenje u Bosni u 16. stoljeu 2 faze: prva zavrava nakon Mohake bitke od 1530. umjesto utvrene godinje svote u novcu uvodi se naruralna renta grupe iftluka ukljuene u timarska lena otpor posjednika iftluka iftluci uloga u razvoju klase feudalaca; posjednik iftluka postavlja se kao posrednik izmeu seljaka i i posjednika lena

9. Seljatvo i seoska privreda u 16. stoljeu ubrzano prelaenje stoara na zemljoradnju naseljavanje Vlaha u novoosvojene krajeve (uglavnom iz Hercegovine i CG) podruje zapadno od Rijeke Bosne naseljavanje srpskog stanovnitva nakon Mohake bitke Vlasi izjednaeni s obinom rajom na granicama su vlaki martolosi obrana tvrava, klanaca i putova preteno stanovnitvo u bosanskim sandacima ipak je kransko razdvajanje sela na kranske i muslimanske mahale

10. Gradovi i gradska privreda u 16. stoljeu bogate se i razvijaju gradovi Sarajevo (Isa-beg i Husrev-beg), Novi Pazar, Travnik, Banja Luka, Jajce, Livno prvi bosanski beglerbeg Ferhat paa Sokolovi Hercegovaki sandak: Foa, ajnie, Pljevlja i Prijepolje, Mostar mjesta u kojima se vadila ruda i sol imala su poseban poloaj (Kreevo, Olovac, Borovica, Stari Majdan, ajnie, Srebrenica) proizvodnja soli: Donja i Gornja Tuzla procvat obrta (cehovske organizacije); za rudarska se ne zna jesu li imala obrte u esnafskim organizacijama su obrtnici muslimani premoni krani ive u varoima i uglavnom se bave zemljoradnjom esnafi se pretvaraju u zatvorene organizacije u kojima su profesionalna tradicija u porodici i zajedniki interes igrali veliku ulogu diferencijacija meu obrtnicima razvoj trgovakog stalea luke Gabela i Makarska su najvanije, skele Splita, ibenika i Zadra krupniji trgovci imaju velik utjecaj na naturalni sektor proizvodnje i sve vie eksploatiraju seljaka

VI. CRNA GORA1. Postanak plemena u Zeti i Crnoj Gori pad Meduna 1457. (CG ostaje neovisna); oblast Kua i Pipera pod turskom vlau; uvrenje u Zeti (jo se naziva i Bjelopavlii) ve 1455. Nikii u Polimlju i Potarju priznavali vlast Isa-beg Ishakovia 1479. vazalna jer tada pada Skadar (postaje vazana, povratak Ivana Crnojevia) slabljenje dravne vlasti pogoduje jaanju stoarskih katuna osnivaju se teritorijalne jedinice (crnogorske, arbanake, srpske) ujedinjenjem tih sela nastaju teritoriji plemena te ujedinjene teritorijalne jedinice (koje su uvedene kao nahije u turskim popisima) do kraja 15. st. bile su sline kneinama katuni s kraja 15. st. (koji su potisnuli seosku organizaciju u Zeti) bili su preteno vlaki njihovim jaanjem nastala je osnova za stvaranje plemena (ojaao i srpski element, vjerojatno su posrbljeni dotad sauvani arbanaki elementi koji su uli u sastav zetskih plemena) oblast zapadno od Morae i Zete odvaja se i stvara Crnu Goru osnovane kneine prevladavanje stoarstva nad zemljoradnjom razvoj patrijarhalnih oblika drutva u Zeti je uporite turske vlasti i sjedite kadije Podgorica neki starjeine priznaju tursku vlast i postaju spahije, a neki zetski feudalci zadrali su svoja imanja i nakon turskog osvajanja

2. Crna Gora poslije turskog zauzimanja nakon bijega ura Crnojevia (1496.) Crna gora prestaje viti vazalna zemlja pripojena kao zasebna oblast pod nadzorom skadarskog sandakbega urev brat Stevan nije bio vazalni vladar, ostavljena mu veina imanja dinastije Crnojevia 1499. sandakbeg Firuz pripojio je Crnu Goru Skadarskom sandaku, uzeo Stevanova imanja Crna Gora ostaje i dalje zasebna oblast i zadrava samoupravu, turski upravnik ima naslov vojvode Crne Gore i stoluje u abljaku; nekadanji dijelovi CG postaju nahije solana u Grblju (carski has) seljaci plaaju hara, a desetinu i ostala davanja davali su spahijama i sandakbegu nameti su preteki i 1513. (u drugoj pobuni) su Crnogorci izborili promjenu poloaja naroda

3. Crnogorski sandak pod Skender-begom Crnojeviem (1513.-1529.) da smiri narod, sultan odvaja CG u poseban sandak pod Skender-begom Crnojeviem (najmlai sin Ivana Crnojevia); ukinuta su sva rajinska podavanja i uvodi se samo filurija po vlakom obiaju u Grblju se stanovnitvo dijelilo na filuridije i solare (rade u solanama, koje donose najvei prihod sultanu) Kotor i Budva plaaju carine prihod sultanu Skender-beg vlada tiranijski (sebe smatra i nasljednikom starih oinskih zemalja) narod bjei na mletaki teritorij, tui ga sultanu ukinuta razna davanja sandakbegu Skender-beg dolazi u CG i zakupljuje crnogorsku filuriju, ukinuti su timari CG je u sudskom pogledu podreena kadiji u Podgorici uvoenjem filurije umjesto haraa, desetine i ostalih poreza Crnogorci su postali slobodni seljaci (filuridije), nezavisni od spahija

4. Poloaj Crne Gore do pred kraj 16. stoljea poslije smrti Skender-bega Crna Gora se vraa Skadarskom sandaku od 1566. i poetkom 70-ih godina 16. st. bila je pod Dukainskim sandakom 1576. ponovno je u sastavu Skadarskog sandaka sandakbeg postaje neka vrsta zakupnika carskog prihoda od crnogorske filurije poinje jaa islamizacija Crne Gore, pa se stanovnitvo povlai u nepristupanije brdske krajeve, oboito u nahiju Cetinje CG obuhvaala oblast Staru Crnu Goru s Poborima, Mainama, Brajiima i carskim hasom Grbljem te oblastima do Morae i Zete oblast se sastojala od nahija: Grbavci, upa, Malonii, Pljeivci, Cetinje, Rijeka i Crmnica te poseban carski has Donji i Gornji Grbalj CG se dijeli na nizinske, pristupanije dijelove i planinske dijelove u nizinama nije bilo plemenske organizacije sela, mogunost zemljoradnje, feudalna imanja sandakbega i crkve, u dr. polovici 16. st. izloene zahvatima iftluenja i jae islamizacije planine jedinice (kasnija plemena, nazivaju se sela) zasnovane na teritorijalnom principu (na principu srodstva zasnovana su bratstva koja ih sainjavaju) razvijaju se u kneine na poetku 17. st. u CG postoji 5 nahija: Katuni, Pljeivci, Rijeka, Ljekopolje i Crmnica, a kadiluku priada i carski has Grbalj

5. Jaanje feudalnih elemenata u Crnoj Gori i Brdima jaanje crkve Cetinjski manastir se ekonomski uvruje, pa raste i utjecaj vladike; drugi manastiri su u dr. polovici 16. st. osiromaili jaanje domaih feudalnih elemenata raste utjecaj vojvoda i knezova, a javljaju se i domai spahije razjednjena plemena i kneine ujedinjuje crkva sauvala jedinstvo i bila je organizator obrane u sluaju turskog napada na autonomni poloaj CG Srpska crkva jaa utjecaj na samo u CG, nego i kod brdskih plemena, ponajvie zaslugom manastira Morae

VII. SRIJEM, BAKA I BANAT1. Tursko osvajanje teritorij dananje Vojvodine osvojen je pohodima protiv Ugarske u vrijeme Sulejmana Zakonodavca (1520.-1566.) Piri Mehmed-paa i smederevski sandakbeg Husrev opkolili su Beograd i zauzeli Zemun; bosanski snadakbeg Bali-beg Jahjapai zauzeo je Slakamen i poslije pada Beograda (1521.) opustoio srijemske gradove i varoi Petrovaradina i Iloka osim Zemuna, Turci nisu odmah zauzeli gradove, ve su ih ostavili razorene (Slankamen ponovno utvrdili tek prije pohoda na Moha) zapovjednik obrane june Ugarske, kaloki nadbiskup Pavao Tomori, opskrbljuje Petrovaradin vojskom i ini od njega sredite obrane Turci ne mogu provaljivati i pljakati zapadni Srijem Sulejmanov pohod na Moha 1526. Turci zauzeli Petrovaradin, Ilok i sve gradove do Osijeka (napravili most preko Drave) ugarska vojska doivjela katastrofu, sultan uao u Budim, ali je morao napustiti Ugarsku zbog pobuna u Maloj Aziji nakon mohake bitke Turci dre posjede u srijemskim gradovima do Iloka, u Bakoj u Titelu, Osijek su ostavili razoren despot Stjepan Berislavi dobiva taj kraj natrag potkraj 1526. car Jovan Nenad otima Turcima Banotor, erevi i Sotin (Turci uskoro vraaju Banotor i erevi, Jovanovi suradnici nakon njegove smrti prelaze pod tursku vlast) Ivan Zapolja (u sukobu s Ferdinandom Habsburkim) sklapa savez s Turcima zahvaljujui kojima se vratio na vlast u istonom dijelu Ugarske despot S. Berislavi bio je pristaa F. Habsburkog (naslijedio neke posjede Jovana Nenada koje mu postupno otimaju Turci) pad Berkasova 1529. u rujnu 1529- sultan kree protiv Baa Turci zauzeli itav Srijem i istonu Slavoniju; na putu do Budima sultanu se pridruuje Ivan Zapolja, a i despot priznaje njegovu vlast Stjepan Berislavi (sultanov vazal) ima posjede u Slavoniji smederevski sandakbeg Mehmed Jahjapai 1534. premjeten za morejskog sandakbega na njegovo mjesto dolazi Husrev-beg koji se kasnije sukobljava sa Stjepanom Berislaviem koji pogiba F. Habsburki i I. Zapolja u Velikom Varadinu 1538. sklapaju ugovor o nasljedstvu, ali Zapolja ga na samrti (1540.) opoziva i postavlja namjesnitvo koje e osigurati prijestolje njegovom sinu do punoljetnosti 1541. Ferdinand alje vojsku a zauzme Budim, ali ju odbijaju Turci te uskoro Sulejman kree u Ugarsku i Budim pada (1541.) prvi zapovjednik Budima postaje Sulejman-paa osnovan novi beglerbegluk obuhvaa sjevernu Srbiju, sjeveroistonu Bosnu, Srijem , Slavoniju i novoosvojene zemlje do Tise osim sandaka u Srbiji, Zvornikog i Poekog, u sastav tog paaluka uli su i novoosnovani sandaci (3 su obuhvaala jugoslavenski teritorij: Srijemski sandak Osijek, Segedinski i Mohaki) u Bakoj Segedinski sandak u Segedinu Baranja Mohaki sandak u Mohau rat u Erdelju namjesnik fratar Juraj Utieni protiv Izabele Zapolja (oboje ele primirje s Ferdinandom) Petar Petrovi (namjesnik, postavio ga sultan) ratuje s Izabelom protiv fratra Jurja, ali fratar je u vodstvu nakon ega Izabela 1551. pristaje na ugovor i mora se povui iz Erdelja, a Ferdinandovi zapovjednici zauzimaju erdeljske i banatske gradove; fratar Juraj postaje Ferdinandov namjesnik reakcija Turaka pod Mehmedom Sokoloviem, 1552. Turci obranili Segedin (od ugarske vojske pod vodstvom Petra Bakia) uz pomo budimskog beglerbega Kasim-pae i zauzeli Temivar (Ahmed-paa, novi zapovjednik umjesto Mehmed-pae) koji je postao sjedite novoosnovanog beglerbegluka prvi temivarski beglerbeg Kasim-paa

2. Administrativna podjela Vojvodine za vrijeme turske vlasti u 16. stoljeu poslije osnovanja Budimskog paaluka, Srijem je s istonom Slavonijom inio poseban sandak (sjedite Osijek, kasnije premjeteno u Ilok), a dananja Baka obuhvatila je veu polovicu Segedinskog sandaka kasnije je istona Slavonija odvojena od Srijemskog sandaka i pripojena Poekom u 16. st. Banat je pripadao Temivarskom i anadskom, a mali dijelovi i Moldavskom sandaku

3. Etnike prilike u Vojvodini u vrijeme turske vlasti mnotvo Srba (izbjeglice pred Turcima ili prebjezi) naseili june dijelove Ugarske, Srijem i dijelove Banata poslije smrti Jovana Nenada vojnici i srpski narod s njegovih teritorij prelazi u Tursku pod vodstvom Radoslava elnika i Subote Vrlia naselili Srijem i priznali tursku vlast Radoslav elnik postaje srijemski vojvoda (posjedi u Slankamenu); Subota Vrli ostao je u turskoj graniarskoj slubi Srbi naselili sela do linije Ilok-ue Bosuta, u gradovima prevladavaju muslimani te malo Hrvata i Maara Srbi koji su naselili Srijem iz sjeverne Srbije i sjeveroistone Bosne potjecali su veinom od Vlaha Srbi naseljavaju i Baku i Ugarsku zpadno od Tise (vojnici i stoari, Vlasi, martolosi i pripadnici posade u tvravama, zemljoradnici) na granicama prema Turskoj postoje vlaka naselja dobili zemlju i preuzeli graniarske slube Srbi kao zemljoradnici, raja, masovno su naselili veinu Bake naseljavanje Srba u Bakoj zavreno krajem posljednjeg desetljea 16. st.

4. Turski porezi i feudalna podavanja u Vojvodini u 16. stoljeu Turci su donekle primili porezni sustav Ugarske, krani seljaci u bivim ugarskim zemljama plaali su u ime haraa porez koji se drugaije razrezivao nego hara u drugim zemljama porezni sustav u Srijemu razlikovao se od sustava u Bakoj i Banatu u Srijemu se umjesto haraa na urevdan plaa filurija od svake kue to su donijeli Vlasi iz sjeverne Srbije i sjeveroistone Bosne koji su se masovno naselili u Srijemu za Murata III. uvedeno je plaanje podavanja za vino (bedeli hamir), a od starih ugarskih poreza plaale su se vojnice (seler filurisi) u Segedinskom sandaku se filurija plaala na Mitrovdan; Selim II. uvodi i plaanje haraa za crkvu (kilisa haraci) za svako selo u Temivarskom paaluku Turci su preuzeli plaanje maarske filurije, a plaala se i vojnica; porez na ovce jedino je u Temivarskom paaluku pripadao sultanovu prihodu (dravnoj blagajni) u Srijemu je raja bila povlatena i nije plaala spahiji ispende ni porez na vrata; najvei feudalni prihod donosilo je vino u Temivarskom paaluku i Segedinskom sandaku davala je svaka rajinska kua spahiji pristojbu na vrata; polovica se podavanja davala na urevdan, a polovica na Mitrovdan turski su feudalci uz timare, zeamete i hasove drali i iftluke najvie ih je bilo u Srijemskom sandaku esti zulumi

5. Povlateno kransko stanovnitvo sultanovi prihodi: mostarina, skelarina, carina i podavanja od riba stanovnici morali popravljati mostove, uvati i odravati skele, sluiti o vozari na skelama mnogo povlatenih stanovnika zbog derbendijske slube (smanjena podavanja) povlateno kransko stanovnitvo u Vojvodini pod turskom vlau: Vojnici, birovi, primiuri, knezovi, krani spahije kara martolosi u Srijemu prikupljaju porez za carevu blagajnu i hvataju hajduke i ostale razbojnike na Frukoj gori i ostalim mjestima Srbi konjanici (muselemi) uvaju sela od napada hajduka u slubi maarskih feudalaca (osobito u sjevernoj Bakoj) osloboeni poreza i davanja Srbi Vojvodinu naseljavaju u dva vala i donose kneinsku organizaciju kneevi i primiuri prikupljaju porez i podavanja, odravaju naseljenost i idu u rat osloboeni poreza i davanja; u Bakoj su uglavnom primiuri koji potiskuju birove (birani na odreeno vrijeme, osloboeni haraa i pristojbe na vrata, plaaju porez na ovce)

6. Gradovi i obrt gradska naselja u Vojvodini dobivaju tijekom druge polovice 16. st. karakter muslimanskih varoi (izuzetak Karlovci) Segedin i Temivar na periferiji masovnog srpskog naseljavanja; neko vrijeme sjedite Srijemskog sandaka bili su Ilok i Mitrovica; i Bekerek u Banatu bio je neko vrijeme sjedite sandaka; Ba vana turska mjesta u Vojvodini vea gradska naselja s veinom srpskog stanovnitva: Karlovci, Slankamen, Panevo i Vrac najvee kransko naselje bili su Karlovci obrtom se bave veinom muslimani; mnogo graana obraivalo zemlju u dr. polovici 16. st. veina seljaka poela se baviti obrtom i trgovinom gradovi su suprotnost selu (razlike u vjeri i kulturi)

7. Poloaj crkve titularni biskupski naslovi: srijemski, anadski, kaloki i peujski; nisu se usuivali doi u svoje dijeceze pravoslavna crkvena organizacija do pada Beograda pripadala je Beogradskoj mitropoliji, ali kasnije (za vrijeme turskog osvajanja Bake, Banata i Srijema) je podreena Ohridskoj arhiepiskopiji episkopije u Segedinu (1541.), Lipovu i Vrcu poveavaju se nameti na manastire kalueri ih obnavljaju (manastiri Boan i Monotor, Kovilj)

8. Pogoranje poloaja naroda potkraj 16. stoljea Baka je najgue naseljena poveanje feudalnih podavanja i poreza ne uzrokuje pogoranje poloaja naroda, ve dolazi do ope krize osmanskog feudalnog ureenja i rata (nevolje za narod na teritoriju gdje je bila ekonomska baza za vojne operacije) boravak velike turske i tatarske vojske, zulumi, pljakanja izazvan banatski ustanak

JUGOSLAVENSKI NARODI U DOBA OPADANJA TURSKOG FEUDALIZMAI. SLABLJENJE OSMANSKOG CARSTVA 1. Poeci krize - smrt Sulejmana 1566. vrhunac drave zauzeti Cipar, Tunis, Jemen i dijelovi Arabije- povrina oko 8 mil. km2, preko 20 mil. stanovnika- nasljednici Sulejmana i Selima II. (1566.-1574.) ulazak Carstva u krizu- Selim II. sklopio primirje s HM 1568. kako bi nastavio osvajanja u Aziji i na Mediteranu te kako bi se ostvario Sokoloviev nacrt o Suezu i kanalu Don-Volga- kree na Cipar poraz kod Lepanta 1571. ipak se Venecija morala odrei Cipra- Mehmed Sokolovi zasluan za obnovu flote ponovno zauzimanje Tunisa 1574.- Selimov sin Murat III. (1574.-1596.) preputa dravnu upravu vezirima ele osvajanke akcije- 1578. zapoeo rat s Perzijom- slabljenje vojne premoi OC: poraz turske flote kod Lepanta 1571., kopneni poraz kod Siska 1593. (zaustavljeno tursko prodiranje u Hrvatsku i prema zapadu uope)- etrnaestogodinji rat s HM 1593.-1606. borbe u Podunavlju osvajanje ura (Janok) 1594., Jegra 1596. i Kanie 1601.- itvanski mir 1606. Austrija osloboena od tributarne podreenosti od 1547. prvi mir u kojem OC jednoj kranskoj dravi priznaje ravnopravnost- obnovljen i mir s Poljskom 1607.

2. Uzroci slabljenja OC- ekonomska kriza, raslojavanje vojno-feudalne strukture (timarskog sustava)- timar (zasnovan na naturalnoj privredi) razvojem novanih odnosa timarski se sustav raspada- zastoji u tritorijalnom irenju Crstva dovode do ogranienja zemljinog fonda i slabljenje feudalaca (1566.-1592. prepolovljen broj spahija)- nedostatak ratnog plijena - glavnog izvora bogaenja janjiara i spahija- slabljenje centralne vlasti, poputa disciplina u vojsci- sultani ovisni o janjiarima svaki pokuaj sputavanja janjiara izaziva bune koje zavravaju ubijanjem ili zbacivanjem sultana (ubili Osmana II., zbacili Ibrahima I.)- janjiari se sve vie pretvaranju u politiku organizaciju (utjecaj na izbor vezira, ak i sultana)- od 1582. devirma obuhvaa (pored kranske djece i djece muslimana iz Bosne i Albanije) i muslimansku djecu iz istonih provincija- janjiari se poinju eniti, baviti obrtom i trgovinom te se udruuju s esnafima dolazi do jaanja obrta i esnafa- slabljenje OC europski razvoj! (kapitalizam na zapadu, pronalasci u podrujima znanosti i tehnike, razvoj ratne tehnike) potrebno poveanje vojske i sredstava za njezino uzdravanje i voenje ratova OC ih ne moe u tome pratiti (rashodi gutaju prihode)- inflacija = porast cijene robe, a pad vrijednosti novca- sultani i feudalci (osobito vojskovoe) troe na rasko dravni deficit triput nadmaio dohodak Carstva- traei izlaz iz krize, vlada je sve ee davala dravna dobra (zemlje) i prihode u dugoroni zakup propadanje dravnih dobara i carskih hasova- pogoranje financija i ekonomije pojava zelenatva (fanarioti i idovi) slabljenje turskog feudalnog sistema i pojava korupcije u birokratskom aparatu (reim mita i poklona; razvio se i reim prodaje poloaja i dostojanstava)- trgovina s Francuskom, talijanskim gradovima, Dubrovnikom u 16. st. dolazi do irenja trgovakih odnosa - 1536. trgovaki ugovor s Francuskom daje kapitulacije (povlastice) francuskoj trgovini i trgovcima; iste povlastice dane su Englezima 1579. (dotle trguju u Turskoj pod francuskom zastavom) i Nizozemskoj 1612.- pad vrijednosti zlata i srebra, rudnici plemenitih metala ne rade (Novo Brdo, Srebrenica)- novac dobiva veliko znaenje uzrok krize timarskog sustava; stalno pogoravanje poloaja seljaka pobune i nezadovoljstvo!- kriza timarskog sustava opa pojava oduzimanje timara nasljednicima i njihovo ustupanje stranim osobama- dolazi do suprotnosti u samoj feudalnoj klasi (izmeu starih predstavnika timarskog sustava i novih elemenata koji su utjecali na ruenje vojnikog karaktera klasinog timarskog sustava)- zlouporabe i falsificiranje timarskih berata (isprava) na izmiljena lica timarska organizacija gubi svoju zatvorenost, timari ulaze u ekonomski promet

3. Jaanje iftijskih odnosa- raji iftlue zemlju, ostaje bez posjeda- seljaci svedeni na poloaj kmeta (iftije)

4. Pogoranje poloaja seljatva i seljaki ustanci potkraj 16. i u 17. stoljeu- novana kriza drave izaziva pogoran poloaj seljaka stari i novi nameti- krajem 16. st. devirma se poinje pretvarati u novanu obavezu- podanici se prestaju pokoravati naredbama, a vojska poinje dezertirati, stvarati nerede, vriti nasilja i dizati bune i ustanke- 17. st . doba buna, osobito u istonim provincijama Carstva ustanak na Krimu 1583.; 1589. buna janjiara u Carigradu i buna turske vojske u Budimu (ubili budimskog pau Ferhata Sokolovia)- ustanak Druza u Siriji; ustanak Deli-Hasana Karajazidije 1599.-1603.; Anatolija, Sirija, Janina 1611.- sukob OC i Poljske Osman II. s neureenom vojskom i artiljerijom prisiljen na mir u Hoimu 1621.- borbe s Perzijom Turci gube Bagdad 1626. zbog tog poraza Murat IV. (1623.-1640.) kree u vjerski rat s Perzijom da se proslavi progonima subijao samovolju janjiara; ponovno osvaja Bagdad 1638. njegovi nasljednici mogu se opet okrenuti ratovima s kranima u Europi- Ibrahim I. (1640.-1648.; suludi i najraskalaeniji turski sultan) dolazi u sukob s Francuskom, poveo Kandijski rat s Mleanima (1645.-1669.) janjiari su ga zaklali- Mehmed IV. (1648.-1681.) do 1656. pod dominacijom harema; bune, nemiri, pobjede Perzije nad Turcima; u sjevernoj Africi Alir, Tunis i Tripoli postaju stvarno neovisni- sredina 17. st. u Europi dolazi jaanje hajduije i oruanih pokreta- prazna dravna blagajna, bijeda naroda, kuga, glad, korupcija u dravnom aparatu, nered u vojsci 1656. sultan Carstvo preputa Mehmedu upriliu tada nastupa velika epoha Turske 17. stoljea- Mehmed sankcije protiv janjiara, spahija, hajduka doveo zemlju u red- sin Ahmed (1661.-1676.) pobjeda u Kandijskom ratu (uz velike rtve)

II. NARODNI POKRETI I USTANCI POTKRAJ 16. I NA POETKU 17. STOLJEU1. Opadanje feudalnih i polufeudalnih elemenata u srpskom narodu- poetak 16. st. opadanje domaeg feudalizma; popunjavanje sloja srpskih feudalaca knezovima koji su postali spahije- iftluenje 17. st. preuzimanje batine kneevima i primiurima bjee u grad (npr. neki u Sarajevo), neki se islamiziraju- negdje sauvane kneine stoarstvo, patrijarhalni oblik ivota- Hercegovina i Crna Gora u nekim dijelovima plemenska i kneinska samouprava knezovi dobivaju titulu spahije!- starovlaka kneinska porodica Rakovii knezovi u Starom Vlahu- jaanje poloaja janjiara, pogoravanje poloaja vojnuka i martolosa- putopisac Evlija elebi Beogradska dunavska flota prepuna azapima- vojnuci, martolosi veina prelazi na islam!- krani spahije, knezovi i vojnici u turskoj slubi gube znaenje postali voe ustanaka protiv turske vlasti pokreti seljakih masa u Anadoliji i na Balkanu- crkva otvoreno istupa protiv turske vlasti

2. Srpska crkva protiv turske vlasti- eli obnovu domaeg feudalizma pitak Peke patrijarije (poziv za davanje milostinje) 1656.- Peka patrijarija predstavnica srpskog naroda- sve vie izraenija klasna i vjerska suprotnost krana i muslimana!- Osmanlije se loije ponaaju prema crkvi (npr. oduzimanje imanja); pogoranje poloaja manastira- poglavari crkve na elu naroda tijekom pobuna krajem 16. i poetkom 17. st. patrijarh Jovan (1592.- 1614.) - srpska crkva trai protektorat stranih sila nad srpskim narodom obraanje Habsburgovcima, vladarima u Italiji, papi, ruskom caru- nekad traila i tursku pomo kada joj srpski seljaci otimaju imanja- ustanci na prijelazu stoljea politiki programi crkvenih poglavara koji nemaju narodnooslobodilaki karakter (pokreti protv turske drave kojima su seljake mase davale snagu, nemaju cilj punog osloboenja naroda)

3. Hajduci i uskoci- hajduk = odmetnik od vlasti; ive u zabaenim planinama u skrovitima, remete mir i red pljakajui, otimajui i tako se uzdravaju- 15. i 16. st. irenje po cijelom Balkanu; jaanje od 16. do 19. st.1.) gorska hajduija uzroci: nasilje, lo poloaj kranske raje, porezi i feudalni pritisak; hajduci su ponekad postajali bogatiji seljaci, ak i itava sela; narodne pjesme2.) plemenska hajduija hajduke ete povezane s plemenskom vojnom organizacijom; brane pleme i stada od napada eta iz dr. plemena ili susjednih Turaka, ali i same idu u pljakake pohode; crnogorska, hercegovaka, arbanaka plemena (17. i 18. st.); dopiru ak do Sarajeva i Sofije; imaju pljakako-privredni karakter!- 16.-19. st. povezani i mijeani s uskocima i pograninom milicijom (Erdelj, Ugarska, Srbija vrijeme austrijske okupacije 1718.-1738.)- Mleani i Dubrovani nazivaju kotorske i primorske uskoke hajduka milicija, tj. pogranina milicija u kranskim dravama- hajduci: u etama od 10-30 ljudi, na elu harambaa, pokoravaju mu se svi hajduci, pomonik je barjaktar- dunost je svakog hajduka da osveuje druga, osobito ako je stradao krivicom jataka (hajduka osveta)- okupljanje eta oko urevdana, razilaenje po zimovnicima oko Mitrovdana- vane mree jataka preko kojih odravaju veze s ostalim svijetom (bez jataka nema hajduka)- hajduci ive od plijena napadaju trgovake karavane, bogate seljake i begovske kue, kule, plijene stoku, hvataju roblje- ometaju promet dobara Turci grade utvrene varoice (Carigradski put, Dubrovaki put)- u planinskim oblastima, umama i barovitim predjelima martolosi i derbendije uvaju putove, mostove i klance- strane kazne protiv hajduka: nabijanje na kolac, vjeanja, muenja- veoma vani u ratu OC s HM 1593.-1606. u ustancima hajduke ete imaju glavnu ulogu!

- uskoci se javljaju u 16. i 17. st. uz jadransku obalu od Rijeke do Kotora, na krajini od Senja do Drave- uskotvo pod zatitom Mleana u Kotarima, Makarskom primorju i Boki kotorskoj- uskoci ljudi koji su iz Turske uskoili na susjedno kransko zemljite; sklonivi se na teritorij MR ili HM nastavljaju se boriti protiv turske vlasti- napadaju na putovima i razbijaju trgovake karavane, plijene stoku, pljakaju po selima i odvode roblje, pale turske kue- podvizi na moru brodovi gusarskog tipa, sukobi s mletakim galijama pustoe dolinom Neretve, Cetinje, Zrmanje- Senjski uskoci formirani na podruju suprotnosti interesa OC, MR i HM- Kandijski rat (1645.-1669.) 3 glavna uskoka uporita u Dalmaciji i Boki Kotorskoj: Ravni kotari, Makarska krajina i oko Perasta

4. Tursko-austrijski rat i pripremanje ustanaka- nezadovoljstvo kranske raje otpor novim gospodarima- rat 1593.-1606. povoljnije prilike za oruane akcije- Hasan-paa bosanski namjesnik, 1592. osvaja Biha; 22.6.1593. pokuava trei put zauzeti Sisak poraen i ubijen- Turska kree poslije toga u rat (vojska pod velikim vezirom Sinan-paom) u Ugarsku i pogranina podruja- borbe na bosansko-hrvtskoj granici; car Rudolf nema dovoljno sredstava da se suprotstavi Turcima papa Klement VIII. 1592. eli sklapanje velikog kranskog saveza (obraa se vladarima Zapada, ali i knezovima Erdelja, Vlake, Moldavije, poljskom kralju, ruskom caru)- hvarski biskup Petar edolini poziva papu u borbu protiv Turaka oslanjajui se na slabost Turske; predlae da papa posreduje izmeu Poljske i Rusije kako bi ule u savez protiv OC- splitski sveenik Aleksandar Komulovi i korulanski biskup Augustin Kvini takoer alju predstavku smatraju da je potrebno povezati se i s ruskim carem (utjecaj pravoslavlja na narod) papa 1593. alje Komulovia knezovima Erdelja, Vlake, Moldavije, poljskom kralju i ruskom caru, ali pregovori nisu uspjeli- papa eli pokrenuti izbijanje narodnog ustanka u Hercegovini, Grkoj, Albaniji- panjolska se takoer interesirala za ustanike pokrete- u junoj Ugarskoj i Srbiji takoer izbijaju ustanci im je poeo tursko-austrijski rat- Erdeljci pomau ete, osobito zato to njihov knez igmund Bathory vodi pregovore s carem o zajednikoj borbi protiv Turaka

5. Ustanak u Banatu 1594. godine- poetkom 1594. Srbi poinju napadati Turke u Banatu, eta Petra Majaa osvaja Vrac- ustanici napadaju Bokanj i Morinu, a glavnina snaga s vojvodom Muhnikom napada utvreni grad Faet- erdeljski knez igmund Bathory pregovarao je s vlakim vojvodom i Habsburgovcima, ali je erdeljska staleka skuptina odbijala prekinuti odnose s Turskom- ustanici osvajaju Bekerek, Beej, Titel i Lipovo obraaju se za pomo Habsburgovcima i knezu igmundu (proglaen srpskim kraljem), ali nitko nije pomogao!- Austrijanci eli osvojiti Ostrogon, no dolaze Turci sa Sinan-paom pa se povlae- ustanika naputa iknaz igmund, srpski ustanici nastvljaju borbu sami- temivarska i budimska vojska potukle Srbe- bijeg ustanika u Austriju i Erdelj (Turci ivog oderali vladiku Teodora Tivodorovia, vou)- kod Temivara pobijeena i posljednja vea skupina Srba sredinom srpnja Banat je pokoren, a u kolovozu Srbi predaju i grad Faet- 1594. tijelo sv. Save preneseno iz Mileeva u Beograd i spaljeno!- 1595. knez igmund objavljuje Turcima rat- napad na Temivar 1596. srpski odredi: voe ore Slankamenac-Rac, Deli-Marko, Savo Temivarac- Deli-Marko 1594. upada u Tursku i pljaka sve do Jedrena; 1596. ak stigao do Plevna u Bugarskoj zarobljen, poslan u Carigrad 1600., bjei i nastavlja borbu- Stjepan Bocskay predvodio je erdeljske ustanike protiv Austrije

6. Borbe oko Klisa- stanovnici Dalmacije pomau uskoke te uskoci stupaju u njihove odrede, zbog ega MR napada i uskoke i njihove suradnike u Dalmaciji- 1595. hajduka pljaka Sofije- panjolska nudi pomo, jedina zainteresirana pomoi balkanskim kranima- Albanija ustanak pod ohridskim arhiepiskopom Atanasijem neuspjean- Hercegovina vladika Visarion uspostavlja vezu s papom i carem oekujui pomo- najvea akcija 1596. je osvajanje Klisa koji je kontrolirao glavnu prometnu vezu Dalmacije s Bosnom (turski od 1537.); opasan za mletake posjede na dalmatinskoj obali- brojni pokuaji zauzimanja grada, a kad je 1593. izbio rat, na tome u Splitu radi Ivan Alberti (sa skupinom pristaa Habsburgovaca) zavjerenici iz Splita i okolice s etom uskola 7.4.1596. prodire u Klis slavljenje velike kranske pobjede nad Turcima i neuspjeha Venecije (okretanje Dalmacije Austriji) 31.5.1596. Turci ponovno osvajaju Klis!

7. Pokreti naroda u Hercegovini i drugim oblastima- Makedonija ohridski arhiepiskop Atanasije uspostavlja vezu sa panjolcima u Italiji- pobuna Bjelopavlia i Brana 1597. odbili dati djecu u tursku vojsku- najznaajnije sredite pokreta protiv Turaka bila je Istona Hercegovina 1595. hercegovaki vladika Visarion moli papu za pomo- ustanak Nikia, Pivljana, Drobnjaka nikiki vojvoda Grdan na elu prisiljeni na mir- Grdan i peki patrijarh Jovan trae pomo pape, cara i panjolske- ponovni nemiri u Slavoniji osvojeni i spaljeni Osijek i Poega- Kliki sandak buna 1603.- 1606. mir HM i OC carevi predstavnici prestaju suraivati s kranima u Turskoj; muenje naroda zbog otpora- dalje traju pregovori Grdana s Napuljem, Jovana sa panjolskom, 1607. ukljuuju se vojvoda od Savoje i Mantove, toskanski vojvoda- djelovanje stranih agenata obraaju se stranim vladarima za pomo narodu- zamiru pokreti naroda i pokuaji osloboenja uz pomo zapadnih sila

III. SRBIJA U DOBA KRIZE TURSKOG FEUDALIZMA1. Opadanje zemljoradnje i nesigurnost- jaanje feudalaca nameti, zastoj u razvoju zemljoradnike proizvodnje- relativni porast proizvodnje u sjevernoj Srbiji kolonizacija stoara- este seobe zbog primitivnog naina obrade zemlje- pomicanje granice na S i SZ seobe- krajevi preko Save i Dunava privlaniji Turcima za poljoprivredu zbog privrede (a ne zbog vojske) im daju prednost u naseljavanju- kroz Srbiju je iao glavni vojni i trgovaki put u Ugarsku- putopisci (dr. polovica 16. st.) Hans Dernschwam i Gerlach, kasnije Evlija elebi, Venern Srbija je slabo naseljena i neobraena zemlja- strateki vaan poloaj nije bio katastrofalan za poljoprivredu; u ratovima i pokretima naroda prolazi i zadrava se dosta vojske pojava nasilja vojnika, gladi, epidemija- skadarski biskup Petar Bogdani izvjeuje Kongregaciju za propagandu vjere u Rimu 1662. da je Srbija plodna, no oskudna zbog estog prolaska vojske u Bosnu, Dalmaciju i Ugarsku- Srbija je umovita i opasna zbog hajduije; Ni glave hajduka na gradskim zidinama na kopljima kao upozorenje- pritisak na seljake na prijelazu stoljea o velikim nametima pisao je patrijarh Arsenije III.

2. Razvitak gradova u Srbiji pod turskom vlau potkraj 16. i u 17. stoljeu- na razvoj gradova djeluju putovi kojima se odvija promet (kroz Srbiju prolazi glavni put kopnene trgovine I i Z od Budima preko Beograda i Nia u Sofiju i Carigrad)- primet na rijekama Savi, Dunavu i Moravi- 17. st. opadanje rudarstva, jaanje stoarstva- Uice sredite koarskog obrta- Novo Brdo gubi znaenje zbog opadanja rudarstva Ibrahim I. zabranjuje rad pokrajinskim kovnicama novca - strani u gradovima: Dubrovani, Grci, Jermeni, idovi- Beograd razvoj trgovine, golema skladita za ito, mlinovi na Savi; jedan od najveih i najvanijih gradova Podunavlja- sjedite kapudana zapovjednika dunavske ratne flote- sjedite smederevskog sandakbega, mole, muftije- 17. st. opada dubrovaka trgovina u Podunavlju (potiskuje ju muslimanska arija, a zatim i domaa kranska arija te konkurencija bosanskih trgovaca koji nakon otvaranja skele u Splitu (1592.) preotimaju trgovinu usmjerenu na jadranske luke)- 1658. Dubrovani zabranili svojim trgovcima u Srbiji da posluju s Austrijancima 1669. Beograd sredite bekog Istonog trgovakog drutva 1673. dubrovaka vlada osniva Drutvo za trgovinu na Levantu sa sjeditem u Beogradu- obrti najvie koarstvo i kotlarstvo (Cigani kovaki eljezni obrt)- istonjaka urbanistika damije sultana Sulejmana i Mehmeda Jahjapaia- razvoj prometa robe i ljudi i upotreba rijene vode epidemije; poari drvenih graevina- Beograd kulturno sredite muslimana u Srbiji; muslimanski karakter grada- sjedite beogradskog metropolita manastir Rakovica kraj Beograda- sredite katolike biskupije i isusovaca (dok nisu otjerani po nagovoru bosanskih franjevaca)- drugi grad po veliini je Uice mali Carigrad koarstvo, trgovina- iz njega je poznati turski pjesnik Sabit- Novi Pazar i Prokuplje sjedita dubrovake trgovine- cehovske organizacije u veim gradovama u rukama su janjiara

3. Utjecaj gradske privrede na stanje naroda u Srbiji potkraj 16. i u 17. stoljeu- razvoj robno-novane privrede izazvao je krizu turskog feudalizma- pootrenje odredbi o vezanosti seljaka za zemlju i spahijae, a uzrok tome je to to se raja odala trgovini i obrtu o tom pogoranju svjedoi i biskup Petar Bogdani u izvjetaju 1662.- 17. st. oduzimanje seljake zemlje (turski feudalci i vojniki starjeine) i pretvaranje u iftluke- 16./17. st. jaa hajduija kao oblik otpora naroda, seljaci su bili udarna snaga ustanaka- kneinska organizacija gubi feudalnu karakteristiku i pretvara se u seosku samoupravu unitene kneine u sjevernoj Srbiji (ratom krajem 17. st. i razvojem turskog feudalizma)- pritisak na seljatvo izazvao je djelomino bjeanje raje u grad- rudnika sredita postaju beznaajna (rudari madendije)- u junoj Srbiji jaa iptarsko (arbanako) stanovnitvo (katolici) pogorava im se poloaj pa se udruuju sa Srbima protiv Turaka

IV. SRIJEM, BAKA I BANAT OD USTANKA DO VELIKE SEOBE1. Utjecaj ratova na etnike odnose- rat 1593.-1606. i ustanak 1594. zbog represija Turaka i nasilja Tatara Banat i Baka opustoeni glad, raseljavanje stanovnitva- u 17. st. u krajevima izmeu Dunava, Tise i Moria Srbi stanuju do linije Bazja-Vrac-Temivar-Arad, a istono od te linije uglavnom Rumunji erdeljski sabor 1601. donosi odluku da se Srbi nasele izvan Erdelja, a oni koji ipak ostaju proglasit e se kmetovima- poslije ustanka u Banatu 1594. dio Srba s vladikom Teodorom odlazi u Tevi i osniva Teviku biskupiju- 1606. erdeljski knez igmund Bathory teviko vladianstvo daje Savi I. Brankoviu- 1665. Apafy naselio Srbe u tevikom kraju; 1640. naseljena grupa Srba u Pomoriju- Srba je bilo oko Budima, Gjura, Ostrogona, Vaca, Viegrada, Kapovara, Stolnog Biograda, Peuha, Segedina provala Tatara 1598. Srbi sele u kraj oko Ostrogona- naseljavanje Bunjevaca u tim oblastima

2. Administrativna podjela- 16. st. Baka, Srijem i Banat u Budimskom i Temivarskom paaluku- kraj 16. st. osnivanje novih ejaleta (Jegarski)- u 17. st. Banat ostao u Temivarskom ejaletu- od 1660.-1668. sjedite paaluka u Jenopolju, a poslije opet u Temivaru- podruje dananje Vojvodine pod Budimskim ejaletom pripadalo je na poetku 17. st. Segedinskom, Srijemskom i Mohakom sandaku- Segedinski sandak 1610. pripao je Jegadskom ejaletu (Baka Subotica, Sombor, Ba)- Srijemski sandak pripao je Budimskom ejaletu (sredite u Mitrovici ili Iloku)- Mohaki sandak 14 nahija; nakon pada Sigeta 1566. sredite sandaka postaje Peuh obuhvaa najvei dio Baranje

3. Turska podavanja i porezi u 17. stoljeu- poveani, dopunjeni novim vrstama poreza- raja je umjesto ispende plaala resmi kapu- razvoj stoarstva, slabljenje zemljoradnje razvoj trgovine stokom- razliiti oblici tlake - razrezivanje poreza na opine, ne na pojedince, prema stvarnim prihodima prednosti utjecaj na daljnji razvoj autonomije- 1607. igmund Rakoczy daruje imanja episkopu Savi i Vladislavu Racu od Lipova

4. Robno-novana privreda i njen utjecaj na agrarne obaveze- Srbi trgovina i u Ugarskoj imaju u gradovima svoje posebne etvrti nova varo, racka varo trgovina stokom, vinom (trgovinu stokom ometa beka merkantilna politika)- 1688. jaanje trgovine Srba i Poljaka- robno-novana privreda prodire i u selo- vojvoanski gradovi muslimansko-orijentalnog karaktera, osim Srijemskih Karlovaca- izmjena agrarnih odnosa iftluenje i uzimanje odreenih prihoda u zakup- poslije seljenja Srba iz sjeverne Bake poinje proces stvaranja veih naselja

5. Pogoranje agrarnih odnosa, porezni dvoplatci- Turci ele provesti naelo nacionalnog prava da Srbi seljaci u turskim krajevima ne plaaju po davanja maarskim velikaima, ve samo turskim pregovori u Szonyu kod Komorana 1627. sporazum: samo na jugu (dananja Vojvodina) nee plaati podavanja Maarima, a na sjeveru hoe- maarski plemii ipak uzimaju podavanja sve do 1683.

6. Poloaj katolike i srpske pravoslavne crkve- dolazak katolikih Bunjevaca u Vojvodinu u 17. st.- Turci dopustili djelovanje bosanskih franjevaca- na podruje Vojvodine ne dolaze nadleni katoliki biskupi, ali katolike povremeno obilaze misionari Baka 1612.-1618. 2 misionara isusovca Bartol Kai i de Bonis izvjetaj papi povjerava brigu o njima beogradskom biskupu- 1640. isusovci ele reformu kalendara u Baranji pobune- esti progoni katolikih sveenika (optuivani kao carevi ljudi, papinski pijuni)- srpske pravoslavne episkopije Segedin 1609. segedinsko-baki mitropolit Mardarije; Vrac sredite eparhije; spojene Lipovska i Jenopoljska eparhija- prije pada Jenopolja pod Turke Sava II. Brankovi proglaen je pravoslavnim episkopom u Erdelju (1656.-1680.)- manastiri Kruedol, Grabovac

V. AUTONOMIJA CRNE GORE POD TURSKOM VLAU (17. STOLJEE)1. Razvitak autonomije Crne Gore- pripojena Skadarskom sandaku (ali od 1612. do 1613. pod Hercegovakim) pod kojim e se nalaziti do kraja 17. stoljea- hajduija kao privredna grana Crnogorci i Brani- pohod skadarskog sandakbega Ali-bega Memibegovia na Crnu Goru 1604. silom pokuao naplatiti danak poraen u Ljekopolju- razvija se autonomija u CG i Turci joj priznaju brojne povlastice- poloaj CG kao carskog hasa s filuridijama sultan 1614. za starjeinu imenuje spahiju Vuja Rajeva posrednik izmeu turske vlasti i naroda CG- prvi spomen domaeg spahije 1609. (ali je izabran ranije)- filurija poetkom 17. st. pretvorena u hara- spahija Vujo (knez od Cetinja) 1609. saziva crnogorski zbor koji je zabranio skadarskom sandakbegu prolaz kroz CG!- 1613. Arslan-paa (zapovjednik pohoda protiv Brana) eli dou u CG, ali mu ne doputaju- Crnogorci imaju vojnike obveze prema Turcima obrana granica- 1649. skadarski sandakbeg imenuje crnogorskog vojvodu Dragoja za martolosa- autonomija samoupravni organi opi crnogorski zbor: episkop, spahija, knezovi, glavari; odluke je mogao opozvati skupljeni narod na zboru (narodni sud proizlazi iz zbora kao najvieg organa javne vlasti sainjavaju ga porotnici, tzv. kmeti)- vladika Mardarije, spahija Jovan Vujov- 1638. Cetinjski manastir sukobio se s Humcima- narodni sud bio je branitelj imovinskih odnosa- u rjeavanju sporova oko mea veliku ulogu ima vladika

2. Poeci oslanjanja Crnogoraca na Mletke - u CG raste opasnost od iftluenja i islamizacije- Mardarije (crnogorski metropolit) i arhiakon (kasnije koadjutor) Visarion glavni su zagovornici za pregovore o uniji s rimskom kurijom u vrijeme patrijarha Parsija - preko njih su pregovarali Peka patrijarija i Rim- 1640. Mardarije potpisuje simbol vjere za unijate- jaanje Kotora trg za Crnogorce (ito i sol) preko njega prodire mletaki utjecaj u CG- Mardarije se priklonio Veneciji- 1647. Grbalj priznaje mletaku vlast (poetkom Kandijskog rata)- 1648. crnogorski zbor s vladikom Visarionom Kolinoviem i spahijom Martinom eli povlastice od Mleana i uvoenje funkcije guvernadura (predloen ernica); trae i uvoenje plaenike vojske - Mleani poraeni na Morai 1649. Turci primirili Crnogorske i brdska plemena, osim Bjelopavlia- 1657. Turci mjesec dana opsjedali Kotor- 1660. 2 crnogorska kneza jame da CG nee napadati Mleane- knez i vladika Batri (glavni poglavica u CG)- od izbora metropolita Maksima javlja se u srpskoj crkvi grupa sveenika koja je protiv pregovora s Rimom i za sreivanja poloaja crkve u turskoj dravi zagovornici unije su uklonjeni: Mardarije kamenovan, Visarion protjeran (na njegovo mjesto 1662. dolazi vladika Ruvim Boljevi)- nakon Kandijskog rata iftluenje i islamizacija jo vie napreduju- dr. polovica 17. st. poetak razvoja plemena- krajem 17. st. crnogorske nahije dijele se na kneine- nemiri 1681. Rumelijski beglerbeg krenuo smiriti Arbanase i Crnogorce prisiliti na poslunost- u vrijeme Morejskog rata Mleani su pridobili Crnogorce i vladiku Ruvima- Ruvima nasljeuje Visarion Borilovi 1688. zajedno sa zborom zbacuje vlast sultana i priznaje mletaku vlast

VI. KANDIJSKI RAT- 1645.-1669.- 1645. OC eli preoteti Veneciji Kandiju (Kretu) posljednje veliko mletako uporite na Istoku - poetak rata!- turski trgovci i njihova roba prolazili kroz splitsku luku (u Veneciju) trgovake veze izmeu zaraenih strana i dalje odravane- 1646. bosanski paa osvaja Novigrad- neuspjean pokuaj osvajanja ibenika- Mleani jaaju obranu Dalmacije (utvrivanje)- Mleani stupaju u vezu s predstavnicima kranskog stanovnitva- 1646.-1667. Poljica, Krajina (= primorje izmeu Cetine i Neretve), pregovori s Vlasima na mletakoj strani- Morlaci mletaki naziv za Vlahe- 1647. Mleani osvajaju Zemunik (glavni grad turskog uporita na garnici) i Novigrad, Vranu, Nadin- Vlasi se sele s turskog na mletaki teritorij i pljakaju- obrana ibenika od Turaka- Mleani osvojili Klis (30. 3. 1648.) velika pobjeda krana- Turci na granici primorja postavljaju svoje pandurske odrede - seljaci krani (poput Vlaha, glavni motiv im je pljaka) velike skupine katolikih i pravoslavnih seljaka poele prelaziti na mletaki teritorij Mleani im dali poloaj poloaj slobodnih seljaka uz obvezu da se uz novanu nagradu bore kao vojnici- prebjegli vlasi Petar Smiljan provala u Liku i pljaka Vuk Mandui napad na Klju u zapadnoj Bosni (katoliki sveenik Stjepan Sori Udbina popalio nekoliko stotina kua) Ilija Smiljani, Vuk Mandui obrana podruja: Poljica, Ravni kotari do Biograda- borbe u primorju glavni borci nai ljudi mletaki najamniki odredi; hajduke ete- uz granicu organizirani pandurski odredi - hajduci u Dalmaciji harambae Petar i Tadija Kulii uporita: Hvar, Bra, Korula - stradanje Dubrovake Republike u ratu- 1654. sukob i u Boki kotorskoj - izbjeglice iz Hercegovine pod nadzorom Mleana i uz njihovu pomo u posebnim hajdukim odredima napadale Turke od Neretve na jug voe: Bajo Nikoli - Pivljanin, Limo Barjaktar, Niko i Stevan Popovi, vojvoda Lazarevi...- Crna Gora - na stranu Mleana- 1648. Crnogorci predali zahtjev Mletakoj Republici da su spremni prihvatiti njihovu vlast ukoliko Mleani njima priznaju autonomiju- poraz mletakih odreda na Morai prestanak borbe Crnogoraca (nisu prekidali veze s Mleanima)- Dalmacija - 1649. prekidi akcija kuga u ibeniku (kasnije i u Zadru) glad, ljudske rtve- 1654. mletaki napad na Knin (glavna baza u sjevernoj Dalmaciji) - neuspjeh- Mleani veliki gubitak u ljudstvu, trokovi pokuaj sporazuma s Turcima (inzistirali na ustupanju Kandije)- srpanj 1656. Dardaneli poraz turske mornarice promjene u vrhovima dravne uprave novi veliki vezir Mehmed - paa Kprli- Seidi Ahmet-paa postaje bosanski paa 1657. neuspjelo osvajanje Splita- turski odredi opljakali okolicu ibenika- neuspjeh ponovnog osvajanja Kotora (opsada trajala mjesec dana) hercegovaki i bosanski paa u vezi s Mleanima- stradanje Bosanskog paaluka tu su organizirani turski odredi panduri (sastavljeni od krana i muslimana) obrana paaluka- 1658. bosanski paa opljakao Zadar; hajduci upali u zapadnu Bosnu- 1659. smrt hajduka Janka Mitrovia i Ilije Miljkovia- 1663. izbio tursko - austrijski rat zatije rata na dalmatinskoj fronti- vanost hajduka predstavljani kao glavni krivci za rat u Dalmaciji, ali i kao glavni borci za njegovu slobodu- veliko preseljenje: 1. polovica rata - narod seli prema Jadranu (prema Zadru, ibeniku, otocima, Istri) 2. polovica rata - Hercegovina i Boka Kotorska- posljednje godine rata pogranine borbe sukob na Kreti- poraz hajduka kod Sinja 1660. zarobljen Stojan Jankovi- aktivni panduri iz Herceg Novog protiv njih Perast (hajduko-gusarski centar)- Turska osvojila Kandiju 1669. sklapanje mira s Mleanima Mleani izgubili Kretu, u Dalmaciji dobili Klis i okolna podruja, zadrali Poljice i Makarsko primorje- prvi oslobodilaki pokret (koji je okupio velike mase Junih Slavena nisu uspjeli osloboditi niti jedan dio svoje zemlje pod turskom vlau)- Mletaka Republika poraenaVII. ULOGA SRPSKE CRKVE U 17. STOLJEU1. Kolebanje u politici srpske crkve u prvoj polovini 17. stoljea- srpska crkva za Pajsija - budimljanski episkop (1614.-1647.) neko vrijeme nije sudjelovala u pokretu protiv turske drave razlozi: neuspjeh pokreta potkraj 16. i 17. stoljea; smrt patrijarha Jovana u Carigradu pod sumnjivim okolnostima- prema nareenju Sinan - pae Turci 1649. spalili tijelo sv. Save- Francuz Lefevre opisuje 1611. Mileevo kao siromaan samostan- oduzimana crkvena imanja- misionar Leonardi Turci i ravi krani preotimanje veine manastira u Pei- ele ukinue Peke patrijarije i podvrgnuti je Ohridskoj arhiepiskopiji- Pajsije - odlazi u Carigrad da to sprijei 1641. uspijeva (boravak u Carigradu do 1642.)- obnovljeni pregovori s rimskom kurijom- rimska crkva u pregovorima s Pekom patrijarijom potkraj 16. i poetkom 17. st. vrila pritisak da srpska crkva ue u uniju- crnogorski episkop Mardarije potpisao simbol vjere za unijate- misionar Leonardi - vodi pregovore radi pridobivanje srpske crkve za uniju (preko crnogorskog episkopa Mardarija)- Leonardi - 1642. pregovori u Pei neuspjeh u pridobivanju patrijarha za uniju- uspostavljanje veze srpske crkve s Rusijom patrijarh Pajsije uputio je 1640. skopskog mitropolita Simeona u Moskvu da moli milostinju car Mihajlo Teodorovi usliio molbu- 1643. patrijarh uputio poslanstvo u Rusiju prerano trai pomo odbijen- oivljavanje knjievne i prepisivake djelatnosti (za Pajsija)- kandijski rat - patrijarh Gavrilo Raji (objeen 1659.) pregovori s rimskom kurijom obnova pregovora preko crnogorskog episkopa Visariona 2. Politika izmirenja s turskom dravom u drugoj polovini 16. stoljea- 1653. patrijarh Gavrilo odlazi u Rusiju za uniju- stvaranje opozicije protiv unije i za izmirenje s Turcima (mogunost pojave takvog pokreta: sumnja u uspjeh kranskih drava u ratu, stabilizacija turske drave, slabljenje uloge i znaenja feudalnih elemenata izvan crkve u srpskom narodu)- Turci ubili Pajsija strah kod srpskog sveenstva- crnogorski vladika Visarion najvei zagovornik rada s rimskom kurijom- patrijarh Gavrilo bjei u Rusiju jaa opozicija 1656. patrijarh Maksim - prekid veza s Rimom; veze sa Rusijom - patrijarh Maksim htio srediti unutranje stanje u crkvi ne sukobljavajui se s turskim vlastima - poboljanje financijske situacije- sauvana dva katastiga o prikupljanju milostinje u mjestima dananje Vojvodine prilikom patrijarhovih obilazaka (1660., 1666.)- pokuaj iskoritavanja tekog poloaja katolika- poslije Vavarskog mira voa carskog poslanstva Walter Leslie (1665.) obnova fermana (javni proglas, dekret, edikt)- nasljednik: Arsenije III. Crnojevi izabran 1674. put u Jeruzalem preokret u odnosima3. Znaenje srpske crkve u povijesti srpskog naroda u 16. i 17. stoljeu- srpska crkva nije cijelo vrijeme bila voa srpskog naroda u borbi protiv turske drave protiv turske drave radila jedino za vrijeme patrijarha Jovana i Gavrila- vrhovi srpske crkve traili oslonac kod stranih sila- crkva uvar klasnih razlika, sudska vlast u branom pravu, nasljeivanje pokretne imovine (ali ne nasljedstvo seljake zemlje na timarima), potvrivala pravila cehova- parohijsko sveenstvo u gradovima obrt, trgovina- najvanija uloga srpske crkve pod turskom vlau odravanje jedinstva srpskog naroda prosvjedni i kulturni rad u srpskom narodu- uvanje nemanjike tradicije i svijest o dravi vani faktori u stvaranju srpske nacionalne svijesti

VIII. SRPSKA UMJETNOST- kvaliteta opadala, ali se s obzirom na geografsko podruje umjetnost ipak irila- Peka patrijarija (obnova 1557.) visoka umjetnost- manastirske zajednice monaka umjetnost sredite: Sveta gora, Hilandar patrijarh Makarije- seoska kranska umjetnost folklorna- arhitektura svetogorski karakter reprezentativne srpske umjetnosti - grupa arhitekata okretanje srpskoj tradiciji iz 13. st. nastavak tradicija moravske kole (Jazak, Hopovo)- Hercegovina dubrovaki majstori- zidno slikarstvo freske (u Molivoklisiji 1536.)- posebna slikarska kola ikone zograf Longin (kraj 16. st.)- odvajanje posrbljenog zidnog slikarstva od svetogorskog (freske manastirske crkve u Orahovici)- vrhunac (nastanak najljepih djela srpske umjetnosti) 1590.-1660. Pajsije pie ivot cara Uroa i prevodi grkih teolokih tekstova- zbirke slavenskih rukopisa dominiraju tekstovi srpske redakcije- nastanak manastira Blagovetenje (1602.), Sretenje (po. 17. st.)- najvei spomenik arhitekture crkva manastira Pive opasana zgradama rezidencije metropolita Savatija- 1621. zavrene najljepe freske turskog perioda u velikoj hiladndarskoj blagavaonici (ore Mitrofanovi)- glavni ukras srpskih crkava visoki drveni ikonostas - dva najvea srpska zografa Longin (u Deanima ilustrira ivot Deanskog; Mileevo, Lomnica) ore Mitrofanovi (hilandarska crkva sv. Trifuna)- hilandarci ore Mitrofanovi, Jovan- zograf Andrija Raievi minijature- Radul ikonopisac, zograf- Kozma, Avesalom moraki ikonopisci- primorske i manastirske radionice utjecaj Zapada- gaenje srpske umjetnosti ratovi OC i HM krajem 17. st. (tursko nasilje)- crkve brvnare posljednji oblik zastrjele i progonjene umjetnosti

IX. BOSANSKI PAALUK1. Pojave anarhije u prvoj polovini 17. stoljea- Bosanski paaluk = elajet- sredita: Banja Luka 1639.: Sarajevo kraj 17. st.: Travnik- sve vea uloga domaih feudalaca (u obrani zemlje i odravanju poretka)- opadanje Bosanskog elejeta u 17. st. povezano s opadanjem moi OC- 1602. upravitelj Bosne Deli - Hasan voa anadolskih ustanika- 1628. beglerbeg Abaze Mehmed-paa- zlouporaba poloaja (beglerbega, sandakbega)- arpaluk dodatni prihod, penzija (visokih slubenika koju su davali sandaci)- Hasan - paa (Hercegovaki sandak) kazneni pohod protiv Ljubovia (hercegovaki begovi)2. Uspostavljanje odakluka timara u Bosanskom elejetu- slabljenje centralne vlasti opadanje organizacije feudalnih lena- bosanski spahije ele porodino nasljeivanje lena alju Husein-pau kao predstavnika u Portu- sultan Ahmed I. (1603.-1617.) prihvaa zahtjev lena bosanskih spahija nasljeuju spahijski odaci odakluk timari (dodjeljivanje posjeda obitelji: sinovima, brai..)- poveanje uloge bosanskih spahija o obrani Bosanskog elejeta3. iftluci u 17. stoljeu- poveanje iftluka- bosanske spahijske porodice stalni posjednici timara- masovno iseljavanje Bosanskog ejaleta- bjeanje seljaka, smanjenje dolaska ratnih zarobljenika manjak radne snage- zaduivanje seljaka- klasna borba iftija i ostalog seljatva4. Gradska privreda u 17. stoljeu- tranzitna uloga izvoz sirovina ili polupreraevina u Veneciju i ostale talijanske gradove- poveano znaenje tranzitnog puta Vradar - Morava- poveane trgovake veze s Beogradom i turskim posjedima u Panoniji razvitak gradova u sjevernom dijelu Bosanskog paaluka- ratovi, hajduija ometanje trgovine i gradske privrede- najrazvijeniji gradovi Bosanskog elajeta 17. st.: Sarajevo, Foa, Mostar, Banja Luka, Livno- turski, mletaki, dubrovaki izvori- pojaanje suprotnosti bogatih i siromanih u gradovima- 1629. neredi u Sarajevu - pokret siromanih obrtnika Ibrahim - dede starjeina tekije- Sarajevo glavno trgovako i obrtniko sredite, muslimansko - orijentalni karakter (7000 - 8000 kua)- esti poari- podaci o Sarajevu putopisci Evlija elebija najljepi i najpotpuniji opis Sarajeva u drugoj polovini 17. st.- velik broj krana trgovaca- nepovoljno za privredu Kandijski i Veliki beki rat- upad Eugena Savojskog Sarajevo spaljeno i opljakano- Banja Luka razvoj zahvaljujui poloaju trgovako i obrtniko sredite (trgovina sa Splitom, Zadrom, ibenikom)- razvoj Mostara, Foe- Livno najvei i najrazvijeniji grad Klikog sandaka- rudnici srebra Srebrenica, Kreevo (putopisac Georgico)- najbolje se odravala proizvodnja eljeza5. Seljatvo Bosanskog elejeta u 17. stoljeu- drutvena i ekonomska kriza poveana eksploatacija i nasilje nad seljatvom- jaka hajduija (5000-6000 ljudi)- bune muslimana- 1638. Mustafa efendija na elu muslimana (seljaka sarajevskog kadiluka) borba protiv novanih davanja- prisilna islamizacija muslimanska hajduija (ne vole nametnutu vjeru!) 1636. Banja Luka borba muslimana i turske vlasti (voa Ibrahim muslimanska iz Klikog sandaka?)6. Posljedice Kandijskog rata- teke posljedice zahvaeni bosanski pogranini krajevi- novi austrijsko - turski rat 1663.-1664. teak poloaj bosanske trgovine- izbijanje Veliko rata (1683.-1699.)- pobuna u Sarajevu 1682. pjesnik Kaimi sudjelovao u pobuni7. Katolika crkva u Bosni i franjevaka provincija Srebrenika Bosna- od ranog srednjeg vijeka do 18. st. vjerska nesnoljivost- 16. st. Osmanlije doputavli kransku vjeru smatrali je podjednakom s islamskom vjerom u praksi to nije bilo tako (razliit poloaj krana i muslimana)- Srebrenika Bosna franjevci nakon pada akova (sjedite bosanske biskupije) dobili tzv. carsku povelju (ahdnamu) sultana Mehmeda II. koja im doputa crkveni red- bosanski franjevci udrueni od 1517. u provinciji Srebrenika Bosna (podruje: dalmatinski i ugarski teritorij, Srbija, Bugarska)- Bosna nije podijeljena na upe, ve na podruja franjevakih samostana- Bosanska biskupija na sjeveru Slavoniju, Srijem- opada mo katolika prelaze na pravoslavlje i islam, dolazak pravoslavnik Srba- Balievieva vizitacija oko 80 000 katolika u Bosni- peki patrijarh eli pokroviteljstvo nad svim kranima na turskom dijelu teritorija Peke patrijarije- ratovi izmeu Mletaka i Habsburgovaca protiv Turske u 17. st. zaotravanje poloaja katolika u Bosni

X. ISLAMSKA KULTURA U JUGOSLAVENSKIM ZEMLJAMA DO 18. STOLJEA- islamsko - orijentalni karakter naselja jugoslavenskih zemalja pod turskom vlau- islamizacija kultura, vjera, obrazovnost, nauka, knjievnost- Matija Reljkovi Satir borba protiv turskog utjecaja- ulazak u islamski kulturni krug- turski inovnici, posade, kolonisti prvi nosioci tursko - islamskog utjecaja- jaa utjecaj gradova u kojima je koncentrirana turska uprava i duhovna vlast- najjai utjecaj podruje graditeljstva- 2 zone u gradovima: 1) arija sjedite obrta, trgovine, prometa, javni objekti (damije, medrese) 2) mahale stambene etvrt - manje amije mesdidi- nepotrebni bedemi- karakteristika urbanizma povezivanje naselja s prirodom (gradnja na terasastim terenima Sarajevo, Foa, Travnik)- orjentalno-islamsku graditeljsku kulturu predstavljaju razliiti objekti sakralni, privredno-prometni, drutevni, zdravstveni, stambeni znaaj- gradnja damija (najljepe sagraene u 15. i 16. st.), medresa (srednje kole vjerskog karaktera, internatskog tipa najznaajnija: Husarev-begova u Sarajevu, 1531.), tekija (ustanove dervia, derviki samostani islamski misticizam i derviki mistiki obredi, najstarija tekija u Bosni Isabegova tekija u Sarajevu iz 1461.)- turbeti mauzoleji - spomenici privredno-prometnog znaenja mostovi, bezistani, karavan-saraji, hanovi- Na Drini uprija Mehmed-paa Sokolovi, 1571.- objekti javnog i zdravstvenog znaaja esme, vodovodi, hamame (kupalita), imarete (javne kuhinje), musafirhane (gostionice), sahat-kule (16. st. vodovod u Sarajevu)- hamame Skopje, Beograd, Sarajevo- ustanove osnovane i odravane kao vakufi (vjerske zadubine) osnivatelji: vladajue feudalne klase, nii drutveni redovi (trgovci, obrtnici)- ustanove vjersko-prosvjetsnog karaktera mektebi (poetne vjerske kole), medrese (suvremene srednje kole), tekije, damije, privatni seminari - molle vjerski dostojanstvenici kao profesori na najviim kolama- dervii (12 glavnih redova: mevlevije, nakibendije, rifaije, bektaije..) propagatori islamskog vjerskog fanatizma- orijentalne biblioteke prva u Skopju 1459.- Suzi alebije jedan od najstarijih i najznaajnijih pjesnika, podrijetlom Srbin Knjiga o vojnama - Vahdeti pjesme filozofsko-mistinog karaktera; napad na islamsku ortodoksiju prozvan raskolnikom- Hasan Kaimija iz Sarajeva politiko shvaanje bosansko-muslimanske sredine u 17. st. voa sarajevske sirotinje- Fevzi Mostarac najznaajniji predstavnika stvaralatva na perzijskom jeziku)- poezija turski, perzijski jezik- proza arapski jezik- turcizmi (3000 rijei 42% arapskog, 35% turskog, 25% perzijskog porijkla)- raireno arapsko-tursko pismo poetak pisanja hrvatskosrpskih tekstova tim pismom 15. st.- erijatsko pravo

XI. MAKEDONIJA U 17. STOLJEU1. Promjena u timarskom sistemu- kriza turskog feudalnog sistema- propadanje timarskog sistema nasljeivanje i ustupanje timara prodiranje trgovako-lihvarskog kapitala u seosku privredu nasilje spahija, janjiara, zelenaa, sakupljaa danka i nameta bjeanje seljaka sa zemlje- proces iftuenja i slobodnog prodavanja iftluka- slabljenje seljaka i spahija2. Razvitak gradova i gradske privrede - razvoj i sadnja pamuka i duhana; dud- porast stanovnitva i gradske privrede- katoliki skopski nadbiskup Petar Bogdani- austrijska vojska pali Skoplje 1689. - putopisci Evlija