16
Pregledni članak UDK 321/Makanec Primljeno 14. 03. 2007. Enis Zebić Kralja Zvonimira 119, HR-10000 Zagreb [email protected] Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i politike u radovima do 1941. godine Sažetak Zbog svoje uloge u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, gdje je bio ministar obrazovanja, hrvatski je političar i filozof Julije Makanec (1904.–1945.) bio sustavno ignoriran u razdoblju od 1945.–1990. Objavio je nekoliko knjiga o filozofiji države i politike. Njegova prva knjiga, O podrijetlu i smislu države, objavljena 1939., pregled je koncepata države od Machiavellija do Mussolinija. Makanec u tom pregledu kritizira političku situaciju u kraljevini Jugoslaviji (manjak demokracije, manjak slobode govora, itd.) te donosi svoju vlastitu viziju filozofije države. Ista je temeljno hegelijanska, a Makanec joj dodaje nešto humboldtovskog duhov- nog liberalizma i kršćanskog egalitarizma. Autor sugerira da Makanec nije uspio stvoriti konzistentnu poziciju, te da su neki njegovi iskazi u kontradikciji s drugima. Ključne riječi Julije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar i kontekstualizacija jednoga re- prezentativnog djela iz – šire shvaćeno – filozofije države i politike, hrvatskog filozofa i političara Julija Makanca (Sarajevo, 1904. – Zagreb, 1945.). Makanec je zbog svoje uloge u stvaranju Nezavisne Države Hrvatske, te obnašanja raznih dužnosti u Ustaškom pokretu i vlastima NDH bio sustavno prešućivan u razdo- blju 1945.–1990. Nakon toga neki su njegovi neobjavljeni radovi ugledali svjetlo dana, neki su iznova objavljeni, povremeno ga se navodi (istini za volju, više u publicistici nego u radovima s teorijskom pretenzijom!), ali nedostaje elemen- tarni monografski prikaz njegovih djela iz ovog područja, a pogotovo njihovo kontekstualiziranje s obzirom na konkretnu povijesnu zbilju u kojoj su nastajali i s kojom su željeli korespondirati. 2. O knjizi O podrijetlu i smislu države Godine 1939. Julije Makanec objavljuje O podrijetlu i smislu države, s podna- slovom Uvod u noviju filozofiju države. Izdavač je »Matica hrvatska«, a knjiga je izišla u Matičinoj »Maloj knjižnici« – Nova serija, IV kolo, svezak 21. U trećem kolu »Male knjižnice«, kao 14. svezak, izišla je već njegova knjiga Marksistička filozofija prirode. Nakon uvodnih napomena, knjiga je podijeljena u tri dijela – Individualističke teorije države (str. 7–33), gdje se bavi Machiavellijem, Ho- bbesom, Lockeom, Montesquieuom, Rousseauom, Benthamom i razmatranjem odnosa liberalizma i demokracije; zatim, Klasnim teorijama države (str. 34–52), gdje obrađuje marksističke autore i njihov odnos prema državi, kao i Ludwiga Gumplowitza i Franza Oppenheimera; te, zaključno, Univerzalističkom teorijom

Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

  • Upload
    others

  • View
    24

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

PregledničlanakUDK321/MakanecPrimljeno14.03.2007.

Enis ZebićKraljaZvonimira119,HR-10000Zagreb 

[email protected]

Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i politike u radovima do 1941. godine

SažetakZbog svoje uloge u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, gdje je bio ministar obrazovanja, hrvatski je političar i filozof Julije Makanec (1904.–1945.) bio sustavno ignoriran u razdoblju od 1945.–1990. Objavio je nekoliko knjiga o filozofiji države i politike. Njegova prva knjiga, Opodrijetluismisludržave, objavljena 1939., pregled je koncepata države od Machiavellija do Mussolinija. Makanec u tom pregledu kritizira političku situaciju u kraljevini Jugoslaviji (manjak demokracije, manjak slobode govora, itd.) te donosi svoju vlastitu viziju filozofije države. Ista je temeljno hegelijanska, a Makanec joj dodaje nešto humboldtovskog duhov-nog liberalizma i kršćanskog egalitarizma. Autor sugerira da Makanec nije uspio stvoriti konzistentnu poziciju, te da su neki njegovi iskazi u kontradikciji s drugima.

Ključne riječiJulijeMakanec,teorijadržave,filozofijapolitike,hegelovstvo

1. Uvod

Ovajbi rad imaobitiprikaz,kritičkikomentar ikontekstualizacija jednogare-prezentativnogdjelaiz–šireshvaćeno–filozofijedržaveipolitike,hrvatskogfilozofaipolitičaraJulijaMakanca(Sarajevo,1904.–Zagreb,1945.).MakanecjezbogsvojeulogeustvaranjuNezavisneDržaveHrvatske,teobnašanjaraznihdužnostiuUstaškompokretuivlastimaNDHbiosustavnoprešućivanurazdo-blju1945.–1990.Nakontoganekisunjegovineobjavljeniradoviugledalisvjetlodana,nekisuiznovaobjavljeni,povremenogasenavodi(istinizavolju,višeupublicisticinegou radovima s teorijskompretenzijom!), alinedostaje elemen-tarnimonografski prikaznjegovihdjela iz ovogpodručja, a pogotovonjihovokontekstualiziranjesobziromnakonkretnupovijesnuzbiljuukojojsunastajaliiskojomsuželjelikorespondirati.

2. O knjizi O podrijetlu i smislu države

Godine1939.JulijeMakanecobjavljujeO podrijetlu i smislu države,spodna-slovomUvod u noviju filozofiju države.Izdavačje»Maticahrvatska«,aknjigajeizišlauMatičinoj»Malojknjižnici«–Novaserija,IVkolo,svezak21.Utrećemkolu»Maleknjižnice«,kao14.svezak,izišlajevećnjegovaknjigaMarksistička filozofija prirode. Nakon uvodnih napomena, knjiga je podijeljena u tri dijela–Individualističketeorijedržave(str.7–33),gdjesebaviMachiavellijem,Ho-bbesom,Lockeom,Montesquieuom,Rousseauom,Benthamomi razmatranjemodnosaliberalizmaidemokracije;zatim,Klasnimteorijamadržave(str.34–52),gdjeobrađujemarksističkeautore injihovodnospremadržavi,kao iLudwigaGumplowitzaiFranzaOppenheimera;te,zaključno,Univerzalističkomteorijom

Page 2: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…180

države(str.53–91),gdjesupoglavlja»Individualizamiuniverzalizam«,poglav-ljeposvećenoHegelu,zatim»Nacijaidržava«,»Državakaoorganizam«,»Narodivođa«i–zaključno–»Moćikultura«.

3. Uvod u O podrijetlu…

Uvodno,Makanecrazumijedržavukao»zajednicuukojojserednamećeljudi-mafizičkomsilom,akomusedobrovoljnonepokoravaju«.1Trisugrupeteorijarazumijevanjadržave–individualistička,klasnaiuniverzalistička–aovojpo-sljednjoj,univerzalističkoj,autorseisampriklanja.Dakle,iztevizure,državajenastalakaoproduktsvimapojedincimanadređenihhistorijskihsila,kaodje-loobjektivnogduhakojijerealizirasudbinskomnužnošću,aimasvojevlastiteciljeve nadređene individualnoj dobrobiti pojedinaca.2 Pojedinci tim ciljevimamorajuslužiti,alitaslužbaneponizuje,nego–uzdiže.Univerzalističkojeopravdanjedržaveu»razvojuiusavršavanjukolektivnenaci-onalneosobnosti,kojajujestvorilaikojajeodržava«.3OvdjepoprviputaudjeluMakanecujednojrečenici,odnosnomisli,sprežetadvapojma,dabinakrajuknjigetuspregupostaviokaokonačnicu.

4. Individualističke teorije države

Prikaz individualističkih teorija države Makanec započinje s Machiavellijem,»ocemmodernedržavnemisli«,kakoganaziva.»Kao idrugipristašeapsolu-tističkihmetodavladanja,iMachiavelliimalošemišljenjeočovjekovojvrijed-nosti«,kažeMakanec.Međutim,nijeliredoslijedzaključivanjaupravoobrnut?!Nebilitrebalokazati:upravozbogpesimističkekoncepciječovjekoveprirode,upravozbogtogaštoapeliranjenarazumililjudskodostojanstvonećepolučitinikakavučinak,negočovjekkakvimgaMachiavelliopisujeradiirazumijesamoononaštojeprimoran–upravozbogtogaudržavinemamjestademokratskim,nego isključivodespotskim iapsolutističkimmetodamavladanja?! Jer– i samMakaneckaže–»danemagladiisiromaštva,ljudibibililijeniinemarni,adanemadržavnihzakona,bilibipokvareni«.4ZaMachiavellija,državajedjeloljud-skevolje–»rasteiodržavasemeđusilamaovogsvijetakakonajboljeznaiumije,initkonemapravadajojbiloštopropisuje;njenosamoodržanjezanjujenajvišizakon«.Utoliko,konstatiraMakanec,rezultatjeMachiavellijevepolitičketeorijedazadržavupropisikršćanskogmorala–nevaže!Machiavelli,naime,stojina»sudbonosnojuniverzalno-historijskojprekretnici«–prelazuizsrednjegunovivijek–»kadajeljudskamisaopovuklaoštrucrtuizmeđuovogionogsvijeta«i za sve forme ovosvjetskog života tražila slobodu od crkve kao predstavniceinteligibilnogreda.5ZajednosaMeineckeom,MakaneczaključujekakosuuMa-chiavellijevojživotnojfilozofiji»demonskebiološkesile«odnijelepobjedunadkršćanstvom,kojeihjehtjeloukrotiti.6

IzlažućipolitičkufilozofijuHobbesaiLockea,Makanecsejasnopriklanjaovomposljednjem.Dokje»Machiavelllijevadoktrinabilazagrijananjegovimsilnimzanosom za antiknommuževnom vrlinom«,7Hobbes opisuje državu pomjeri»sitnog,pakosnog,egoističnogčovjeka«.Onćeseodrećislobode,edabidobiosigurnostiudobnost.

»Tomjecilju svepodređeno.Štoćečovjekusloboda, štoćemudemokracija?Budućida ječovjekpoprirodisićušanegoistizavidljivac,idemokracijabisvimtimnjegovimniskimnago-nimadalaširokopoljeakcije.«

Izatosevlastdajeu ruke jednojosobi,aMakanecspravomupozoravada jeHobbesnajcrnji pesimist kadagovori oprirodi građana, ali da je bez ikakvog

Page 3: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…181

obrazloženjanajgorljivijioptimistkadagovoriovladaru.8Međutim,uHobbeso-vojdržavinemaničegaštobimoglobimotiviratigrađanedasezanjuzauzmuipocijenuvlastitogživota:

»Hobbesovadržavasličnajeumjetnomčovjeku:svejeunjojlijepoitočnokonstruirano,svedobrofunkcionira,jedanzubaculaziudrugi,aličitavatakonstrukcijanemausebiživotneto-pline,nemaničegaštobismomogliljubitiičimebismosemoglioduševiti.«9

Makanecnatomtraguzaključujekakose»čistimračunom,čistimtraženjeminte-resa,bezidealnihvrednotanemožesagraditiništauistinuveliko,ništa na čemu bi se mogle temeljiti trajne i solidne veze među ljudima«.10JohnLockemislilacjekojije»intelektualnizačetnik,modernedemokratskemisli«,11itimezaMakancazaslu-žujedanjegovistavoviodržaviipoliticibuduopsežnijeizneseni,pogotovoizbogLockeovainzistiranjanapravu građana na otpor tiraninu.ZarazlikuodHobbesa,Lockezastupaoptimističkikonceptčovjekoveprirodeizatojezanjegadržava»or-ganizacijaslobodnihljudi,stvorenasasvrhomdaomogućimirandruštveniživotiobranuodvanjskihnapadaja«.Kakobiostvarilitajnaumiformiralitakvuzajed-nicu,ljudisuodlučilipokoravatisevoljivećine.A–»samodržavaorganizirananatajnačinzaslužujeuistinutajnaziv!«12Najvišajevlastudržavizakonodavnaitek»stvaranjemzakonodavnevlastipostavljasetemeljdržavi«.Međutim,akoijestnajviša,nije ineograničena:»granice su jojpovučeneprirodnimpravomčovje-kovimdasepoštujenjegovaličnostinjegovavlastitimradomstečenasvojina«.13 Drugajestvarsizvršnomvlašću–onaprimjenjujezakoneinadzirenjihovoizvr-šavanje,aakoizvršnavlast(tkogodtobio,vladar,kralj)sprečavaradzakonodavneskupštine,raznimsumnjivimsredstvimautječenanjihoveodlukeilineželipošti-vatipreuzeteobveze–tada»narod ima legitimno pravo da se silom opre vladao-cu«.14Jer,»akojeneštozlo,ondajetozlobezobziranatotkogačini«.Dakle,tovrijedizanajnižegčinovnikakoji–akoprekoračisvojezakonompropisaneovlasti–prestajebitidržavniorganipostajeobičniprijestupnik.Podjednakotovrijedizavladara,akoneupravljaonakokakototražiopćedobroiprirodnapravagrađana,većradivlastitogprobitkaislavohleplja.Tadavladarpostajetiranin.

»Tiranijaznačinaprostonegacijudržave.Onaznači ratprotivnaroda injegovihvitalnih in-teresa.Politička vlast nastaje samo slobodnim pristankom naroda i počiva na tom pristanku. Ako toga nema, može se govoriti samo o nasilju, a protiv njega narod ima pravo da se digne na oružani otpor.Lockejeuizvođenjukonzekvencijaizsvojihosnovnihmislipošaodokraja:revolucijajelegitimnaobrananaroda,akosevladalacogriješionačelaustava.«15

1

JulijeMakanec,O podrijetlu i smislu države,Maticahrvatska,Zagreb1939.,str.5.

2

J.Makanec,O podrijetlu i smislu države,str.6.

3

Isto,str.6.

4

Isto,str.8.

5

Isto,str.7.

6

Isto,str.8–9.

7

Isto,str.10.

8

Isto,str.str.11.

9

Isto,str.12.

10

Isto,str.12,kurzivEZ.

11

Isto,str.12.

12

Isto,str.14.

13

Isto.

14

Isto,str.15.

15

Isto,str.16,kurzivEZ.

Page 4: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…182

PrikazujućiMontesquieua,Makaneckaonajznačajnijezanjegovufilozofijudr-žave ističe trodiobu vlasti kao najsigurniju obranu od despocije i zloupotrebemoći.Međutim,onponavljaiMontesquieuovoupozorenjedadespotizammoženastupitiikadasenarodizljubomorenepokoravavlastikojujesamnadsobompostavio.Tadakrećerazuzdanost,gasisegrađanskavrlinakojaje»životniživacdemokracije«,razmahujesedemagogija,»ničumalitirančići–svenakrajuzavršiudespotizmu«.16MakanecseiovdjekoristioMeineckeom,paponavljanjegovoklasificiranjeMontesquieuakaojednogodutemeljiteljahistorijskemetoderazu-mijevanjadržave.NakonLockea,iJean-JacquesRousseauspadameđufilozofečijisustavovinaj-sukladniji spozicijomsamogMakanca,auprikazivanjunjegove filozofijeot-kriva se i njegova svojevrsna kršćansko-socijalna pozicija. Podsjećajući da suzaRousseauanajvišadobra sloboda idostojanstvočovjeka,auvjet te slobodejednakostmeđuljudima,Makanecnastavljakako

»…čovjekmožebitizavisanodcjeline,alinesmijebitizavisanoddrugogčovjeka.Najvećaopasnostzanezavisnostčovjekovuležiunejednakostiposjeda:čimimabogatihisiromašnih,nemožebitipraveslobode.Bogatašmožedakupisiromaha,asiromahjeprisiljendaseprodabo-gatašu.(…)Rousseaujeovdjegledaosasvimtočno:današnja kriza slobode izazvana je krizom jednakosti.Sloboda će tu krizu moći preboljeti ako se nađe puta i načina da se uklone najveće i nepravedne nejednakosti posjeda.«17

Međutim,touklanjanjeprevelikenejednakostinesmijebitiprovedenonasiljemnitirevolucijom,već–zakonito.

»Uljudskomdruštvustalnodjelujusilekojestvarajunejednakostmeđuljudima:snagainada-renostpojedinihljudijerazličita.Baš zato treba da se zakoni pobrinu da se jednakost očuva: čovjek ne smije biti podložan čovjeku, jaki ne smije biti gospodar slabome, jer obojica su lju-di.«18

Makaneczaključujekakoseuovojidejiočituje»humani,upravokršćanskiele-menat«Rousseauovefilozofije.19

Prikazujući političku filozofiju Jeremyja Benthama, kao »najčišćeg utilitaristameđu individualističkimteoreticimadržave«,20Makanecnajvišeprostora ipo-zornosti posvećujemehanizmima kontrole i uzajamne kontrole vlasti. Naime,tek uz kontrolu, koja će uočiti i spriječitimoguće zloupotrebe, bit ćemogućareprezentativnaipotpunademokracijakojamožestvoritiredštoćeodgovaratiinteresimaopćenitosti,anesamointeresuvladaocainjegovihkeatura.Jer,»samoona (reprezentativna ipotpunademokracija,op.EZ)možespriječitizloporabuvlasti«.21Prvo,zakonodavnojvlastitrebadatimogućnostdaizravnoilineizravnoimenujeiliotpuštapripadnikeupravnihisudskihorgana.Zatim,ustavtrebabitizadojenštovećimnepovjerenjempremanositeljimavlasti,»jer ono nikada nije neopravdano«.22Samoza»opipljivijeiglomaznijedelikte«možesedonijetiza-kone,alištosdjelimakojasu»škodljivaopćenitosti,anepotpadajupodudarza-kona«?Zatakvadjelavlastodršcimasudijavnomnijenje,odnosnosudjavnosti,anjegovosredišnjeinajvažnijeoruđejestslobodamedija,ili–kakotoMakaneckažeprimjerenovremenuukojempišesvojuknjigu–slobodaštampe.

»Protivprestupakanaštetuopćeginteresaštoihpočinjajunajvišipredstavnicidržavnevlastinemadrugogsuda,negolijesudjavnosti.Zaprosuđivanjemoralnostivlastodržacaododlučnogjeznačajanjihovodržanjepremajavnommnijenju,sadržanomuslobodištampe.Slobodaštam-pejeutomedaonaimapravoiznijetisvakozlodjelovlastodržacaisasvihgastranaosvijetlitiunjegovojštetnostipoopćenitost.Čim vlastodržac pokuša prigušiti slobodu štampe, on je izrekao moralnu osudu nad samim sobom i pokazao se kao neprijatelj čovječanstva. I najgore mišljenje o nekoj vladi je opravdano, ako ona hoće gušiti slobodu štampe, jer tako rade tlačitelji i izrablji-vači koji ne žele da njihova djela obasja sunce javne diskusije.Onivolemrak…Takosekonačno

Page 5: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…183

moralnavrijednostnekogrežimaogledaunjegovuodnosupremaslobodištampe.Najbolja je ona država u kojoj je najjači uticaj javnog mnijenja – u kojoj je najveća sloboda štampe.«23

Ovakvihpladoyera,oulozimedijau javnojkontrolivlasti,zasigurno jebilouhrvatskojjavnostiuprošlomstoljeću,alinajvišeumedijimasamim,aautorisuimbilinovinariiurednici.Međutim,nesjećamoseovakonadahnutogisnažnogtekstaoslobodimedijaunekomtekstunapisanomsteorijskimpretenzijama.Očitopozornobirajućikojećemomentekodpojedinogpolitičkogfilozofapri-kazati ili naglasiti, Makanec ne spominje Benthamov ekonomski liberalizam,sBenthamovomanegdotalnomporukomsvakojvladiunjezinuodnosupremaekonomiji:»Bequiet!«.Odnosno,spozicijomekonomskogliberalizma(kojuiBenthamzastupa)kako jeulogavlastinegativna,odnosnousmjerenana todauklonimogućezaprekeekonomskojslobodi,MakanecsekonfrontirakadagovorioAdamuSmithu.JošjednomMakaneciskazujesvojukršćansko-socijalnu,anti-kapitalističkupačakiegalitarnupoziciju:

»Privredni liberalizam nije doveo do harmoničnog razvoja cjeline, nego do privrednog kaosa i kapitalističkog izrabljivanja nezaštićene radne snage, a to je dovelo do strahovitih socijalnih sukoba koji su ugrozili i same temeljne tekovine demokratizma.«24

Nakontakvenegativnekvalifikacijeekonomskogliberalizma,Makaneckaopri-mjereniju ističepozicijuduhovnog liberalizmaWilhelmavonHumboldta, teuimedemokratskihnačelapolemizirasazastupnicimaonihpolitičkihformikojeosporavajuistanačelaslijeve,aliisdesnestranepolitičkogspektra.Naime,kažeMakanec,duhovniliberalizamHumboldtovatipanaglasakstavljana»pravočo-vjekadaotvorenoislobodnozastupasvojereligiozno,filozofijsko,umjetničkoipolitičkomnijenje«.Duhovnajeslobodapreduvjetkulturnogstvaranjaiuspona:

»Ona je tako veliko i značajno dobro da ga se čovječanstvo ne može odreći, a da ne dovede u opasnost dosegnutu razinu kulturnog uspona. Duhovnu je slobodu moguće privremeno pri-gušiti, ali se ona ne može trajno uništiti,kakotodokazujedvijeipohiljadegodinakulturnepovijesti.«25

Štojedemokratizam?Demokratizamnetražislobodupojedincaoddržave,nego

»… u prvom redu slobodu utjecaja na smjer državne politike; traži ravnopravnu raspodjelu državne moći na osnovi političke jednakosti. Demokratizamjeuperenprotivsvihklasnihpri-vilegija: pouticajunadržavneposlovene smijebiti razlike izmeđupripadnikanižih i višihdruštvenihslojeva.«26

Na–kakokaže–površneprigovoreonegativnojnivelacijiudemokratskimsu-stavima injihovunužnompretvaranjuuvladavinusvjetine,MakanecuobranidemokracijerabiupravooneargumentekojeNietzschekoristiunapadunanju–naime,tezuokršćanskompodrijetludemokratizma!

16

Isto,str.18.

17

Isto,str.22,kurzivEZ.

18

Isto,kurzivEZ.

19

Isto.

20

Isto,str.24.

21

Isto,str.27.

22

Isto,str.28.

23

Isto,str.29.

24

Isto,str.30–31.

25

Isto,str.31.

26

Isto,str.32.

Page 6: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…184

»Ufilozofijidemokratizmaimamnogokršćanskeljubaviisućutipremaponiženimaiuvrije-đenima,izatojenjenvelikiprotivnikFriedrichNietzscheisticaokršćanskopodrijetlodemo-kratizmatvrdećidajedemokratskipostulatpolitičkejednakostipotekaoodkršćanskenaukeojednakostiljudipredBogom.«27

Središnja jevrijednostdemokratizmaljudskodostojanstvo,koje imaiprofesorpravnogfakultetaiuličnipometač,podsjećaMakanec.Izato

»…najvišiinajduhovnijipredstavnicidemokratskemislivjerovalisuučovjekainjegovuvri-jednost, i zato su seborili zanjegovu slobodu.Ta jevjeraunovijevrijemepretrpjela teškaiskušenja,alionasesigurnonećeudušamaljudskimugasiti.Ona će nadživjeti mnoge političke forme koje u naše dane izgledaju tako snažne i uspješne, a koje su osporile u teoriji i u praksi vrijednost demokratskih ideala.«28

5. Klasne teorije države

Izlaganje klasne teorije države (»one po kojoj država nema svoj opstanak za-hvalitipolitičkojmudrostiisocijalnomosjećajučovjekovom,negobašnjegovojgrabežljivosti i njegovomotimačkomnagonu«29) započinjeMakanec kritikommarksističkograzumijevanjadržave,onakokako ju je izložioFriedrichEngelsu Porijeklu porodice, privatnog vlasništva i države.Ponjemu,središnjajetezamarksistističkograzumijevanjadržaveidentitet,tj.identificiranjedržaveiklasneesploatacije,atodvoje»nipoštonemorabitijednoteisto«.Nasuprottomu,onuformiretoričkogpitanjasugerirasvojkonceptdržave,nasuprotmarksističkom:

»Neotkrivaliseuidejidržavejednasasvimosebujnanorma,kojasejošnigdjenijedalaostva-ritiupotpunojčistoći radi toga jer joj tonisudopuštalepremoćnepolitičkesnagepojedinihsocijalnihskupina,kojesuostvarivalesvojedjelomičneinteresenaračunopćih?Nijelidržavaposvojojidejineštoštonemanikakovevezesabilokakvomeksploatacijom;nijelionapozva-nadaostvariplodonosniredmeđuljudima;nijelinjensmisaoutomedaosiguraegzistencijuodređenogživotnogtotalitetanaosnovipravednosti?«30

MakanecseuprikazivanjuEngelsovekoncepcijedržaveslužipoznatimpristu-pomkarikiranjasuprotstavljenihstavova,paprvokaomarksističkistavnavoditodaćesesnestankomklasneeksploatacijeisuprotnostičovjekpretvoritiunekonadzemaljskosavršenobiće.Nakontogatakvupozicijunazivailuzijominaivnimstavom,»tolikonaivnimdagauopćeinetrebapobijati«.31IsamEngelstvrdidasuljudskiporociuništilnigentilnodruštvo,podsjećaMakanec,a tadanijebilokapitalizma!

»Nestojidakletvrdnjadajekapitalizamuzrokljudskepokvarenosti,većjebašobratnoistina,dajeljudskapokvarenostuzrokizrabljivačkogkapitalizmaiklasnihsuprotnosti.«32

Daljekažekakoje–nasuprotmarksizmu–antičkafilozofijanavrhuncusvojemisliučiladajepravaljudskaegzistencijamogućasamounutardržave.

»Danasnitkonemožeporicatidajeuhistorijskimdržavamadominiralanepravdanadpravdom,dasudjelomičniinteresičestopobjeđivaliopće.«33

Ali,nasuprotmarksizmukojiuzrokenedaćama iproblemima tražiuvanjskimprilikama,Makanecpreporučujedavaljaućiučovjekovuunutrašnjost,koja jeodgovornazazlo.Makanec, zatim, predstavlja dva nemarksistička autora klasnih teorija države–LudwigaGumplowitzaiFranzaOppenheimera.Onisesmarksistimaslažudazanastanakdržavenijezaslužnapolitičkamudrostičovjekovsocijalniosjećaj,negograbežljivost,egoizamiporivzaotimanjem,alitomedodajui»elementarnutežnjuzanadmoćiizapovijedanjem,težnjuzanametanjemsvojevoljedrugimairatničkimosvajanjem«.34Gumplowitz–kojegMakanecnajednommjestunaziva

Page 7: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…185

»naturalističkimcinikom,kojiprekonajvećihkrvološtavainepravdikojesusedogodileupovijestiprelazisasavršenimmiromnezainteresiranogpromatrača«–jestponjegovojprosudbi»skrajnjinaturalist,kojibiželionutrinučovjekakaouzročnifaktor izpovijestipotpunoeliminirati«,35 i topotpunijenegošto toponjegovusudunastojemarksističkiteoretičari.OntunavodiGumplowitzovukriti-kuEngelsovastavakakouprirodidjelujunesvjesniuzroci,alidaseudruštvenomživotuništanedešavabezljudikojiseravnajuposvojiminteresima,odnosnodasusvapovijesnazbivanjapraćenasvjesnimnamjeramaipostavljenimciljevima,neovisnootomeštosusviaktisvijestideterminiraniobjektivnimčinjenicamaiodnosima.MakanecnaposljetkuEngelsu, čije je teze i stavove takonegativnoocijenio,priznajedajeponjemu(Engelsu)»nakrajukrajevaipakčovjekstvoriodržavu«.OnsvidljivomodbojnošćuizlaženačelneGumplowitzovenaturalistič-kestavovekakoje»svakidualizamupromatranjuprirodeidruštvanedopustiv«,dasestvariodigravajuonakokakotoprirodatraži,»aunjenimjerukamačo-vjekteknemoćnamarioneta«,dasepojedinca,individuukaoeksplikativnifaktormora»potpunoeliminiratiiznauke«.Štosetičeteorijedržave,MakanecizdvajaGumplowitzovutezukakoje»prirodnitemeljvlastijednegrupenaddrugomnji-hova rasna nejednakost; jedna je biološki superiorna, druga inferiorna«, zatim–»tlačenjeiizrabljivanjepobijeđenihglavnijesadržajsvjetskepovijesti«,36aumeđusobnimodnosimadržava»vladazakondžungle: tuvladajučistebiološkesile;nematumorala,nemavjernostiprimljenimobvezama,nemadržanjazadaneriječi,akosuupitanjumakakviinteresikolektivnihdržavnihegoizama«.37Jed-nakokakonijebilokritičkogreferiranjananačelneGumplowitzovestavove,takoihnemanitinaove jošradikalnije,kojisebave teorijomdržave.Makanec tekkonstatirakakojenjegovaslikasvjetskepovijesti»tamnaiočajna«.»Ali«,–nedaseMakanec–»dubokiotporštogaonabudiunašojunutrašnjostidokazomjedasečovjeknikadanećepomiritisatimedazvjerskielementinjegoveprirodeza-držeprevlastusvijetu«.Jer,postojeidrugesileučovjeku,čijedjelovanjenijedanobjektivniiideološkinezaslijepljenipromatračnemožeprevidjeti(uizvornikuvjerojatno tiskarskompogreškompiše–predvidjeti, op.EZ).Makanec, dakle,Gumplowitzaoptužujezajednostranost,subjektivnostiideološkuzaslijepljenost,međutimumjestokritičkogprikazaovihstavova,svesesvodinataksativnopo-brajanjeiodbacivanjeGumplowitzovihstavova,aliindignirano,emotivnoimo-ralistički,anekritički.GumplowitzovunastavljačuFranzuOppenheimeruposvećujeMakanectriputavišepozornostiiprostora,štosedaderazumjetiikaonjegovaosobnapreferen-cija.Naime,Makanec ističekakojeOppenheimerzarazlikuodGumplowitza,sociološkioptimist(»pričemunijenaivankaoštosubiliMarxiEngels«)kojinam»ulijevavjeruukonačnupobjedudobranadzlim,iakonaglašavadajedosa-

27

Isto,str.33.

28

Isto.

29

Isto,str.47.

30

Isto,str.44.

31

Isto,str.46.

32

Isto,str.42.

33

Isto,str.41.

34

Isto,str.47.

35

Isto.

36

Isto,str.49.

37

Isto,str.50.

Page 8: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…186

dašnjiputčovječanstvabioputpatnje,nepravdeiboli«.38Oppenheimertvrdidajedržava»sistematskozadovoljavanježivotnihpotrebajednesocijalneskupinespomoćupolitičkogsredstva«,odnosno»sticanje životnih dobara otimačinom tuđe muke«(nijeliovoizvrstan,iakomaloširi,prijevodriječi–eksploatacija?!).Utakvojsituaciji,nitipolitičkestrankenisuništadrugonego»borbenepolitičkeorganizacijenekeklase«.39MakancusekodOppenheimeradopadaoptimistič-kanajavadaćeubudućnostibitistvorenoslobodnodruštvoukojemnećebitiekonomskogizrabljivanja,alionističekakozaOppenheimeratoneznačidaćenestatiijavnevlasti.Ostatićeformalnielementdržave,činovniciiupravakojićebitiovlaštenipopotrebipoduzimatiirepresivnemjere,alićenestatisadržajdrža-ve,atoje–podsjetimo–zaOppenheimera»legalizacijaotimanjatuđegrada«.

6. Univerzalistička teorija države

Uuvodutrećem,zaključnomdijelurada,kojisebaviouniverzalističkomteori-jomdržave,Makanecukratkorezimiratemeljnanačelaprirodno-pravnih,odno-snoindividualističkihteorijaiizlaženjihoverazlike.

»Akoindividualizamističeibranisvetapravačovjekapojedinca,ontočinisamozato,jerunjemugledanosiocaitumačabožanskoguma.(…)Budućidajepojedinačniumsamoodrazopćegbožanskoguma,onmorausvimpojedincimabitiisti.(…)Oslanjajućisenasadržajuma,mogućejepronaćinačela,spomoćukojihsemožeostvaritinajboljadržava.(…)Pojedinackaonosilacbožanskogumamorabiticiljpovijestiidruštvenogživota.Pojedinacneslužidržavi,negodržavaslužinjemu,jerpojedinacjeprimarnarealnost,adržavajesamoiznjeizvedena.Pojedincisudržavustvorilizbogsebe,zbogsvogdobraisvojesreće.Njimasesvepodređuje,jeronisunosiocisvjetskoguma.«40

Makaneckaoprvuuniverzalističkuprimjedbunaračunprirodnopravnihteorija(koje–veliMakanec–»univerzalizamodlučnoporiče«)navodionuorganicistič-ku:međuostalimda

»…organizamnijepukizbrojstanicakojegasačinjavaju,većjeorganizamnadređenarealnost,onjerealnostkojaomogućujeegzistencijudiferenciranihstanica:svakastanica,kadaseodijeliodorganizmaukojijeuklopljena,morapoginuti«.41

»Kaoštoseorganizamnemožeshvatitikaozbrojstanica,kojeimajusvojusamostalnuopstoj-nost,takosenidržavanemožeshvatitikaopukizbrojprvotnosamostalnihpojedinacanitikaonjihovodjelo.«

Pouniverzalizmu,nijepojedinacprimarnarealnost,negojetocjelina.Nepostojicjelinazbogpojedinaca,kaoštoniorganizamnepostojizbogsvojihstanica,negojebašobratno:kaoštostanicepostojezbogodržanjaorganizma,takoipojedin-cipostojezbogdržave.Državaimakarakterorganizma,državnirezonnjezinjetemeljnizakonkojikršisvaposebnapojedinačna»prava«(navodnicisuuizvor-niku,op.E.Z.)podanika.42Univerzalističkakoncepcijadržaveničeuokriljuhi-storizma,kojije»jednaodnajvećihrevolucijaevropskogmišljenja«–božanskaistinanijeskuppostulatakojivažezasvavremenaisveljude,aobjavljujeseuumupojedinaca,negosebožanskaistina»objavljujeprijesvegaupovijestiipo-vijesnimpokretnimsilama«.43Svjetskijeumupovijesnomrazdobljupoprimaorazličiteoblike:

»…njegovisuinstrumentipovijesninarodikaokolektivneduhovneličnosti.Umjestopojedin-ca,nosilacumajenarodkaokolektivitet.Narodorganiziranudržavunijenikakavapstraktum,onjekonkretnacjelina,konkretniživotnitotalitetukojemsebožanskiumodrazujenasasvimposebanijednistvennačin.Onje…(veliMakanecparafrazirajućiHegelovuFilozofiju povije-sti)pojedinačnostnadređenaindividualnostipojedinaca.«44

Page 9: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…187

SljedećejepoglavljeMakančevaradaposvećenoupravoHegelu.Idaljeopsežnoparafrazirajući icitirajućinjegovuFilozofiju povijesti,Makanecnastavljakakojedržava

»…takvaetičkacjelinaukojojjeostvarenojedinstvoopćeisubjektivnevolje.Tektimeštoživizadržavu,možepojedinacdaostvarisvojuduhovnusloboduisvojvišipozivitomuistomomogućujedodirsapsolutnim…Ili(Hegelovimriječima)valjanaimeznatidajedržavareali-zacijaslobode,tj.apsolutnekrajnjesvrhe,dajeonaporadisebesame;nadaljevaljaznatidasvuvrijednostkojučovjekima,svuduševnuzbilju,imasamopomoćudržave.«45

»(D)ržavajebožanskaideja,kolikojenazemljiostvarena,46 izatonarodi koji nisu ostvarili svoju državu nisu izvršili svoju misiju ni utjelovili svoj duh i o njima ne može biti spomena u svjetskoj povijesti.«47

Hegel,međutim,nijepukiobožavateljmoći,državeidržavnogrezona,nastavljaMakanec.Nijenajvišavrijednostnacionalnadržava,većnacionalnakultura.

»Izkrilanacionalnedržaveizvirekaonajvišavrijednostnacionalnakultura,itonekaosvijesniproduktdržave,negokaosamostalnaživotnaemanacija.Kulturanije‘djelo’države,negojeisamaunekurukumomenatnjenogduhovnogbivstva.«48

Tekhistorizamiuniverzalizam,aneprirodno-pravneiklasneteorijedržave,po-činjuvoditiračunaonacionalnojideji»uznakukojeseodvijajunajsudbonosnijidogađaji19.i20.stoljeća«.Narodje»kolektivnaosobnost«i»iznadindividualnakonkretnacjelina«,pojamnarodaubliskoj jevezi spojmomdržave,»au ideji nacionalne države ta su dva pojma ušla u čvrstu međusobnu vezu«.49Štojenacijaizaštojebitno–preciznojedefinirati?Zbogtoga,odgovaraMakanec,štonacija»imasvojaneotuđivaetičkaprava,odkojihjenajvažnijepravonasamostalnidr-žavniživot«.50Uvodno,onpodsjećanaJellinekovuocjenukakojeodređenjebiv-stvanacijejedanodnajtežihznanstvenihzadatakaidajefenomennacije»stvarnostkojojseuopćenemožepristupitinisakakvimizvanjskimmjerilima«.51Makanecodbacuje»zoološko«,odnosnorasno definiranjenacije, ilustrirajućitočinjenicomdajeprimjericetalijanskinarod»kojijeunašedanepostigaomaksimumnacional-nogduhovnogjedinstva–porasnompodrijetlusasvimnejedinstven«.52Nijemci

38

Isto,str.62.

39

Isto,str.60.

40

Isto,str.63–64.

41

Isto,str.64.

42

Isto,str.65.

43

Isto.

44

G.W.F.Hegel,Vorlesungen ueber die Phi-lospophie der Geschichte, Reclam, Leipzigs.a , str.85,premaJ.Makanec, isto, str.66.Usporediihrvatskiprijevod:G.W.F.Hegel,Filozofija povijesti, Kultura, Zagreb 1951.,str.58.

45

G.W.F.Hegel,isto,str.77–premaJ.Maka-nec,isto,bilj.nastr.67.Hrv.prijevod:str.52.

46

G.W.F.Hegel,isto,str.78–premaJ.Maka-nec,isto.Hrv.prijevod:str.52.

47

J.Makanec,O podrijetlu i smislu države,str.67.

48

Isto,str.68.

49

Isto,str.69.

50

Isto,str.70.

51

GeorgJellinek,Allgemeine Staatslehre,Ber-lin1922.,str.119,premaJ.Makanec,O po-drijetlu i smislu države,str.70.

52

J.Makanec,O podrijetlu i smislu države,str.70.

Page 10: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…188

su,pak,očuvali»relativnurasnučistoću«,alinijeonaintegriralanjemačkinarod,već»zajedničkapovijesnasudbina,kojasejasnoreflektiraukolektivnojnacio-nalnojsvijesti«,53odnosno»zajedničkoočajanjeiponiženještogajetajvelikinarodpretrpio1918.(…)zajedničkoogorčenještosugaosjećalisvinjemačkilju-dizbogteškesudbinesvognaroda,kojijebiogurnutnarubpropasti«.54Podjed-nakotakoodbacujeMakanecilingvističkuteorijunacije,ilustrirajućitočestimprimjerom–tkosvegovoriengleskimjezikom,anepripadaistoj,većrazličitimnacijama.Nakonodbacivanja tihdviju–kako ihnaziva–»opasnih zabluda«,Makaneckrećeupozitivnoodređivanjenacije.Ona,dakle,nijeproizvodprirode,nego»djelopovijestiikulture«,nijematerijalnanegoduhovnastvarnost.No,netvorenacijusamozajedničkiidealiprošlostiipodnesenežrtve.Jošjevažnija»vo-ljasvihnjenihčlanovadabuduiostanujedno(…)nepokolebivanjihovaodlukadaostanupovezaniusrećiinesreći«.55Otud,veliMakanec,onajbeskrajniprezirpripadnikanekenacijepremaonimakojiunesrećiodtenacijeotpadaju.

»Usamimtemeljimanacijeležisilaninepokolebivosjećajsolidarnostisvihnjezinihčlanovausvetivez,kojiveženeposrednodušusdušomučvrstuinerazorivucjelinu.ZatoiveliRenan,dajenacijaistoštoipermanentniplebiscit.«56

Kadaikakoseformiranacija?Najprijepostojinarodkojikroz»dugitežakputpostupnogsazrijevanjaiduhovnogcementiranja«dolazidosvijestiosebiisvojojosobnosti,najčešćekrozponiženjeimuke.Akonatomputuneklone,postatćepolitičkastvarnost:

»…sazrioje i tražisvojepravo.(…)Akojenacijapotpunosazrela,onahoćedaegzistirauformidržave.Tojekonačniciljsvihnjenihtežnja.«57

Zaštonijedovoljnaafirmacijanacijeputemkulture?Kulturajestbezuvjetnopo-trebnalegitimacijazastvaranjepravanavlastitudržavu,ali–tonijedovoljno!Nacija »nemože biti oslobođena dužnosti da svoje bivstvo ureže u najkrući inajtvrđimaterijal,atojedržava!«.58Jer,bezdržavesvokulturnostvaranjenekenacijeovisiodobroj ili lošojvoljidrugih,bezdržavenacijanema»onukrutustabilnostznačajnuzanarodekojimogusamostalnoislobodnopravnooblikovatisvojživot«.Ukratko,nacijamakojenemajusvojihdržavauvijekćenedostajationoneštoposljednjeinajviše.59

Makanec,zatim,polemizirasMussolinijem,kojiusvomdjeluO korporativnoj državi iznosi tezu kakodržava stvara naciju.Dodajmoovdje kako takva tezaimautemeljenjautalijanskominjemačkomiskustvustvaranja(»zakašnjelih!«)nacija,gdjejetekujedinjenjemnizamalihkraljevstavaikneževinaujednudr-žavupodvodstvomnajsnažnijeodnjih(Pijemont,odnosnoPrusija;njemačkijeprimjerneštosloženiji,jerjePrusijapostalasredišteokupljanjanjemačkihdrža-vicateknakonštoje1866.vojnoporazilaHabsburškumonarhiju,kojajetakođeraspirirala oko sebe okupiti njemačke državice), u drugoj polovici 19. stoljećastvorena jedinstvenadržava talijanskog,odnosnonjemačkognaroda.Tusepa-radigmupokušalo–bezuspjeha–primijenitiu jugoslavenskomslučajunakon1918.,saSrbijomkaoPijemontom,i–nadrukčijinačinipodjednakobezuspješ-no–nakon1945.godine.Suprotno–nacija stvara državu–odlučanjeMakanec.Lakšejerazbitidržavunegougušitinaciju,abilojenacijakojesuizgubilesvojudržavu,alinisuprestalepostojatii,upovoljnompovijesnomtrenutku,opetsujeuspostavile.CitirajućiRudolfaKjellena,švedskogpolitičaraiteoretičaradržave,Makanecdopuštamogućnostdanacijaostvaridržavuusklopunekeširezajedni-ce–kao,primjerice,MađariusklopuAustro–Ugarske,alipoduvjetomdatana-cijaočuvasvojudržavnosttakoda»svojuosobnostokrunisamoniklimpravnimsustavomkojijelegitimirakaorazumskobiće«.60

Page 11: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…189

Vraćajućiseiznovanausporedbudržavesorganizmom,Makaneckritiziraeks-tremnouniverzalističkukoncepcijukorporativnog, odnosno staleškog uređenjadržave.Makanecjeodbacujezbogtogaštoonaželiuništitijednuodtemeljnihtekovina Francuske revolucije – neposredan odnos pojedinca prema državi.61 Usporedbaodnosastaniceiorganizmakaocjeline,sjednestrane,ipojedincaidržave,sdrugestrane,stoji–alidonekemjere!Savsesmisaostaniceiscrpljujeutomedavršinekuodređenufunkcijuukoristcjeline,ali–»sčovjekomstvarnestojitako!«62Naime,osimvrijednostištoihimakaodiocjeline,čovjekima

»…samzasebevrijednostkaoosobakoja–pokršćanskomshvaćanju–imaneposredaninaslobodnojvoljiosnovanodnospremametafizičkojstvarnosti.Natomseodnosuosnivagolemaodgovornostčovjekapojedinca,aliinjegovospecifično ljudsko dostojanstvo. To dostojanstvo ne smije mu nitko oduzeti, pa ni kolektiv kojem pripada.«63

Dotihgranicasmijeićikorporativizam,odnosno–kakoveliMakanec–»moraprimiti nekudemokratskukorekturu«, akone želi čovjeka zatvoriti uuskidu-hovniprostornjegovastaleža,gdjećeduhovnozakržljati.Makanecpolemiziraisonimakojimetaforu(iliradije–paralelu)održavikaoorganizmu–izčegaizvodeitezuoheterogenostinjezinihelemenata–koristedapobijajudemokrat-skonačeloojednakostipolitičkihpravasviju.SasvimjepovršnainetočnatezaOthmaraSpannakakojedemokracijaosnovanananačelujednakosti–vladavinanižihnadvišima,64kažeon.Svakigrađanin,paionajkojijejakpolitičkiduh,udemokracijinijesamoglasač–naprotiv!Jer,akojedemokracijavladavinanižihnadvišima,kakotodajeizbacilatakomnogovelikihpolitičkihduhova?!Osimtoga,argumentosporavateljademokratskogkoncepta,dademokracijaupolitič-kojpraksiimasvojeusponeipadove,inijenekasupstancijalnazamjerka,jertoistovrijediiza–kakoihMakanecnaziva–protudemokratskesustave.No, već u sljedećem odjeljku, koji se bavi odnosom naroda i vođe,Makaneciznosistavovekojiteškodasemogunazvatidemokratskima.Onupozoravadase–akoseželistvoritipolitičkodjelotrajnevrijednosti–voljunarodanemožeoblikovatibezuvažavanjanjegovihdispozicijaisklonosti.Nemogućejenarodunametnutivolju,akoje tavoljasuprotnanarodnimidealima,pamakaronibiliisasvimneodređenoformulirani.Vođazbog»brzogtokapolitičkogživota«nemožečekatidasevoljanarodaformirapolaganimtempomsamaodsebe,alionsvojeodluke

»…stvara samo u idealnom produženju narodnih težnja, te im podaje sasvim određen i energi-čan karakter, da ih provede bez obzira na površna i časovita nezadovoljstva. Uz čvrstu i sigurnu

53

J.Makanec,ibid.str.71

54

Isto,str.71.

55

Isto,str.72.

56

Isto.

57

Isto,str.73.

58

Isto.

59

Isto,str.74.

60

Rudolf Kjellen, Država kao životni oblik,Beograd – Sarajevo 1923., str. 87, prema J.Makanec,O podrijetlu i smislu države,str.76.Vidiinovijeizdanje:Država kao oblik života, Maticahrvatska,Zagreb1943.,str.117.

61

J.Makanec,O podrijetlu i smislu države,str.79.

62

Isto,str.83.

63

Isto.

64

OthmarSpann,Der wahre Staat, Jena1938.,str.44,premaJ.Makanec,O podrijetlu i smi-slu države,str.83.

Page 12: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…190

ruku neće dopustiti da ga vode promjenljiva narodna raspoloženja, već njegovi (narodni,op.EZ) stalni i vjekovni ideali.«65

Političkamoćvođenadnarodomovisnajeonarodnojvolji,teiznjecrpisnagu.Naprvojrazinirazumijevanja,Makanectuopisujeiopravdavaautoritarnogvođu.Međutim,nadrugojrazini,njemujetosamonizpremisakojesumupotrebnedadovedudozaključkakakonijednavlast»bezsuglasnostisatajnimdubinamana-rodneduše«nemoženištastvoriti,nitiproizvestiištavrijedno.Dapače,nesamobilokojavlastopćenito,većisredišnja–državnavlast.Jer,

»…nijedna država ne može trajno postojati bez naroda koji je hoće! Politička moćposredova-njemdržavnevlastiiliposredstvompolitičkeorganizacije(kodnacionalnopotlačenihnaroda)oblikuje život,kojibibeznjeostaobezoblika,ali taj oblik mora biti u skladu sa naročitim životnim sadržajem za koji hoće da vrijedi, ili se uopće ne može ostvariti.«66

Govorećioodnosumoćiikulture,Makaneckažekakojemoćnužnauobranivr-hovnihnarodnihvrijednosti,aliprevelikoobožavanjemoći(odčega–kaže–lak-šeobolevelikinegomalinarodi)nakrajupostaneopasnoposametevrijednosti.Osimtoga,kakojemoćbiološkavrijednost,njezinoobožavanjenužnodovodidosuperponiranjabiološkihvrijednostinadduhovne.Političarikojipodlegnukultumoćistalnovrebajudajeuvećaju,ashvaćanjepokojemjeglavnazadaćadržaveuvećanjemoći–imperijalizam–imakaorezultattodasetomcilju»radikalnoibezobzirnopodređujusvegranesocijalnog ikulturnogživota«.Takvisustavi–upozoravaMakanec–držese»vrlosumnjičavoičestootvorenoneprijateljskipremaautonomnimpotrebama i zahtjevimakulture«.67Totalitarni režimi sma-trajusepozvanimazadiratiunajintimnijeduhovnesfereljudiimodeliratiihponekojodređenojpolitičkojideji.

»Neka određena nacionalno-politička ili socijalno-politička ideja ima dominirati nad svima,isveštonjojunarodnomživotunekonvenira,morasepogaziti iuništiti, i to temeljito,bezmnogohumanihobzira.«68

Religija, znanost i umjetnost nisu slobodne u totalitarnom režimu. »Za naukunijevrhovnavrednotapolitičkiinteresnegoznanstvenaistina«,igdjeseznanostinedopuštadanjojsluži,onasenećerazvijati,a»akoumjetnikmorastvaratiponekomizvanumjetničkompolitičkomreceptu«,nećenikadastvoritiništatrajnijevrijednosti. Jer,»kolikose totalitarni režimiosjećajupozvaniuplitati seukul-turnostvaranje,dolazenužnousukobnesamosličnošćupojedinaca,negoisaautonomnimduhovnimstrukturamapojedinihkulturnihpodručja«.69

Ali,totalitarnisusustaviupravukadasedržeobveznimautjecatinatijekeko-nomskihprocesa,izričitokažeMakanec.Zašto?Vrhovnavrednota»homoecco-nomicusa«jest–maksimumefektauzminimumnapora.

»Tajmaksimumefektaujednojezanjegaimaksimumprofita,aminimumnapora,tojeujed-noiminimumnadnica.Onseusvomdjelovanjudržičisteekonomskelogike, inemapravonasloboduusvomekonomskomdjelovanju.Ekonomskoj sferi ne smije se priznati pravo na autonomiju, kako je to tražio ekonomski liberalizam, jer je ona osnovana na nižim ljudskim nagonima.«70

Asdrugestrane,zahtjevizaslobodomiautonomijomtosuopravdanijištosevišepenjemopremasferičistogduhaikulture.Zaključno,Makanecjošjednomističekakojedržavapozvanaštititinarodnukulturuisvenjezinevrednote,atonećemoćiakosvežrtvujemoći.Akoseuspjehenekepolitike,nekogvođe,nekedržavemjeripoteritorijalnimosvajanjima,tojedokazdavođenisushvatilidaje»isamadržavausvojojideji–duh«.Izmeđuimperativapojedinihkulturnihpodručjapostojetragičneineizgladiverazlike,čestoćezatoi izmeđudržaveiautonomnihsustavakulturebitinapetosti;

Page 13: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…191

»…zadatakdasecjelokupnostživotaobuhvatidržavnomlogikomuharmoničnucjelinunijeuopćerješivbezostatka,alitanapetostnesmijeprelazitiuneprijateljstvoiličakuništenjeau-tonomnihpravakulture.Gdjesedržavaikulturanalazeumeđusobnomneprijateljstvu,tamojenemogućduhovničovjekovuspon.«71

Makanecsvojuknjiguzaključujepitanjima–jelipraktičkimogućahumanizacijadržave?Jelipraktičkimogućadržavakojaostvarujesvojnajvišismisao?»Akonemamovjereda je takvadržavamoguća,nemamovjereu čovjekovubuduć-nost«,poručujeMakanec.

7. Recepcija knjige u suvremenoj hrvatskoj javnosti

MakančevaknjigaO podrijetlu i smislu države doživljava razmjerno skromnurecepciju–svegačetiriprikaza,itodvaudnevnimnovinamaiistotolikouča-sopisima.ZlatkoGašparovićianonimniautorpotpisans»Gj.«prikazujuknjiguu ObzoruiHrvatskom narodu,adr.JosipJelašićiKrešimirMlačučasopisimaEkonomist,odnosnoHrvatska prosvjeta.ZlatkoGašparovićutekstu»Domaćedjeloopodrijetluismisludržave«,objav-ljenomukulturnompodlistkuzagrebačkogliberalnoorijentiranogdnevnikaOb-zor(LXXIX/1939,br.187,str.1–2)kažekakojeMakančevaknjigaaktualnošćusadržaja,bogatstvommisliikonciznomobradom»vrijedandoprinosjednojza-nemarenojgraniznanstveneknjiževnostikodHrvata«.Međutim,odmahslijedeizamjerke–dajeliberalizamodustaoodkrutogpristajanjauzlaisez-fairenačelo,ižaljenještoMakanecništaotomenijerekao.Upravoutomkontekstuzamjeramuštouprikazteorijadržavenijeuvrstionikogaodnjemačkihsocijalnihrefor-matoraskonca19.stoljeća.Također,GašparovićspočitavaMakancuštounjego-vojknjizinijebilomjestazaprikazstavovaEdmundaBurkea,amanjkaiprikazanarhističkihstavovaodržavi,jer

»…onimasvojuvažnostupolitičkojteorijiiinteresantnostkaoskrajnjioblikindividualizma.AtusubašiSlavenidalisvojdoprinospolitičkommišljenju«,

kažeGašparović.Onprimjećujedasuindividualističkaiklasnateorijadržaveprikazanepoautorima,dokjeuniverzalističkaprikazanapoproblematskimcjelinama,aidazahvaćašireutemesociologijeikulture.

»Ovakavslijedimatćesvojrazlogusocijalnimikulturnimprilikamadotičnogvremena,odno-sno(…)tojasnopokazujedasepolitičketeorijesamoondamoguupotpunostishvatiti,akoseuzmuuobzirekonomskiisocijalniodnosidoba,ukojesunastali.«

GašparovićusvomprikazuposebnonaglašavaonedijelovegdjeseMakanecsu-protstavljaorganicističkimteorijamadržave,upozoravanaopasnostposlobodupojedincaikulturuutotalitarnimrežimimainaglašava(čakivišenegoliusamomizvorniku!)kakoMakanecuknjiziupozoravadapretjerivanjesnacionalističkomidejomdovodidoidolatrijedržave.

65

J.Makanec,O podrijetlu i smislu države,str.85.

66

Isto,str.86.

67

Isto,str.87.

68

Isto,str.88.

69

Isto,str.90.

70

Isto.

71

Isto,str.91.

Page 14: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…192

Anonimniautor»Gj.«,ubilješcinakulturnimstranicamazagrebačkogdnevnikaHrvatski narod (1/1939,br.34,str.5),kaoiGašparović,najvišepozornostipo-svećujeodnosunacijeidržaveidržaveikulture.Dalislučajno,i»Gj.«usvomprikazuimaiisticitatizMakančeveknjigekaoiGašparović,naimedaje»samoonadržavauspjelaupotpunostiostvaritisvojsmisao,kojajenašlanačinadaobu-hvatiiprožmesavnarodniživot,adaipakništanenarušiautonomijukulture«.Dr. JosipJelašićučasopisuEkonomist (5/1939,7/8, str.355–356),uzpohvaleobradi,stilu,pristupuiaktualnostisadržaja,neulaziukritičkorazmatranjeMa-kančeveknjige,negotekukratkoskicirasadržaj.Naglasakjenjegovaprikazauprvomeredunaaktualnojrelevancijiknjigejerje–kakokaže–»demokratskakoncepcijadržaveprovelaudržavisvojusocijalnu,političkuiekonomskuorga-nizaciju,nakojuseupravodanasnapadaislijevaisdesnautolikojmjeriteseisamsmisaoovakovedržave,kakovadanaspostoji,stavljaupitanje«.NajopsežnijajekritikaKrešimiraMlača(»Marginalijeuzknjiguodržavi.Pokušajkritiketemeljamodernihteorijaodržavi«,Hrvatska prosvjeta,27/1940,5/7,str.209–213).TrisutemeljnaprigovoraMakančevojknjizi–prvo,dasekrivozove!

»Većsamnaslovneoznačujetočnoiispravnosadržajeteknjige,jerseunjojneraspravljaopodrijetlu i smisludržave,već sevjerno iznosepoznatije teorijeodržavi,uzmanjekritičkeopaske.«

Zatim,zamjeraMakancuuvodnodefiniranjedržavekao»onogredakojiselju-dimanameće fizičkomsilom, akomu sedobrovoljnonepokoravaju«.Naime,djelomičnogaamnestirajućidajeuopćemtrendu(»danasseobičavaizdefinicijedržaveizbacitielemenatprava«),zamjeramuštojedržavusveosamonaprijetnjufizičkomprisilom.Zaključno,MlačevajezamjerkaštoMakanecsvojimčitate-ljima otežava razumijevanjemarksističke teorije države, »dajući historizmu izkojegseonarazvila,glavnoiodsudnoznačenje«,štojezaMlačakrivo.

8. Zaključak

Postoji linekakonzistentnafilozofijsko-političkapozicijakojabisedalaraza-brati iz ovogMakančeva rada?Ponašoj ocjeni, nemanekogkoncepta ili tezekojuserazvijaoduvodadozaključkaoveknjige.Prikazujućiprirodno-pravneteorijedržave,MakanecekstenzivnoobrađujeLockeovestavoveopravugrađananaotportiraninuakoseovajogriješioonačelaustava;Rousseauovaupozorenjananegativneposljediceodnejednakostiposjeda;Benthamovuapologijuslobo-dimedija kaopresudnomkriteriju za prosuđivanjemoralnosti vlasti;međutim–kadaprikazujućiuniverzalističkuteorijudržaveizlažeistavovekojimasesampriklanja–nevidimopoveznicuodLockea,RousseauaiBenthamadoHegelaidrugihuniverzalista.ČinisekaodasuotporgrađanatiraninuislobodamedijasvojemjestouMakančevojknjizinašliuprvomeredukaojedvazakamufliranakritikapolitičkihprilikautadašnjojKraljeviniJugoslavijiizvizurejednoguvje-renoghrvatskogdemokratskogopozicionara, a tekpotomkaovažnamjesta izpovijestirazvojaidejedržave.Uostalom,MakanecovuknjiguipripremauKnja-ževcu,kamojekao»političkinepoćudan«pokaznibioposlan.TeksporazumomCvetković–Maček iz1939.Makancu jeomogućenpovratakuHrvatsku.Kakosmovećkazali,Makančeva jepozicija–političkimrječnikomrečeno–svoje-vrsnikršćanskisocijalizam,iličakmoždaradijekršćanskiegalitarizamnatraguFeliciteadeLaMennaisa,unjegovojzaključnojdemokratsko-socijalnojfazi.

»S duhovne jednakosti treba, radi dosljednosti, prijeći i na ekonomsku jednakost. Nikakvoopravdanjenemoguimatipovlasticeodkojihjenajgoraekonomskapovlastica.Prirodnipore-dakjeegalitaran,aljudskagajenepravdaporemetila.«72

Page 15: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…193

OtudaRousseau i osuda nejednakosti posjeda, zatim demokratsko načelo ute-meljenonadostojanstvuipolitičkojjednakosti,pouzorunajednakostsvijupredBogom.IkodMakancaikodlaMennaisanalazimozagovaranjepolitičkedemo-kracije–narodnisuverenitetiizboriopozivostonihkojiobavljanjujavneposlo-ve.Međutim,srodnisuiu–kakotoValentininaziva–»temamaromantičnog(aneracionalnogilikritičkog,op.EZ)antikapitalizma:modernoradničkoropstvonasuprotkojemusejavljajuzahtjevizapravednošću,kakobiradnicidobili‘pra-vednidio’dobitkazajednice«.73Makančevopozivanjenaduhovni liberalizam,kakvogzagovaraWilhelmvonHumboldt,dadeserazumjetinadvijerazine.KakoupozoravaWilhelmWindelband,74Humboldt jeudjeluIdeje za pokušaj da se odrede granice djelatnosti državeizdržavnogdjelokrugaisključiosvakivišiin-teresljudiiograničiogateknazaštituživotaiimovinegrađana.Zašto?

»DoistajemoralabezidealnazbiljacjepkanjaNjemačkenamaledržaveprouzročitiravnoduš-nostpremajavnomživotu,kojajetakoiteoretskinašlasvojizraz.«75

Dakle,sjednestrane,maleinimalooduhovljene državenemajuštotražitiusferikulture,asdrugestrane,MakanecsepriklanjaHumboldtovuinzistiranjunapravučovjekadaotvoreno i slobodnozastupasvojereligiozno,filozofijsko,umjetničkoipolitičkomnijenje,kadazaključnogovorioodnosumoćiikultureusuvremenimtotalitarnimsustavima,76kojeupravoizteperspektiveosuđuje.Nakraju,kojajest Makančevapozicija?Hegelijanskorazumijevanjedržave,do-punjenogeopolitičkimrazmatranjimaRudolfaKjellena.Sjednestrane,inzistira-njenanacionalnojdržaviivođikojikorespondiras»tajnimdubinamanarodneduše«,asdrugeodbacivanjeformativneulogedržaveustvaranjunacijeirigid-nogkorporativizmakojiniječedemokracijuipolitičkujednakostgrađana.Takoda–akojošjednompodsjetimodaosimpukokronologijskenevidimonekudru-gupoveznicuuMakančevomizlaganjuteorijskihkoncepatadržaveipolitikeodMachiavellijadomodernogdoba–čininamsedaMakaneciuizlaganjuvlastiteinačiceuniverzalističketeorijedržaveneuspijevaizgraditikonzistentansustav,ukojemmupremise(npr.»mandat«vođeipolitičkajednakostgrađana)nećebitimeđusobnoproturječne.

72

Francesco Valentini,Moderna politička mi-sao, Školska knjiga, Zagreb 1982., str. 97–102.

73

Felicite de La Mennais, »La schiavitu mo-derna«, u: Scritti politici, Torino 1965., str.629–630,premaF.Valentini,isto,str.102.

74

WilhelmWindelband,Povijest filozofije, Za-greb1978.,knjigadruga,str.92.

75

W.Windelband,Povijest filozofije, str.92.

76

J.Makanec, O podrijetlu i smislu države,str.87–91.

Page 16: Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i ... fileJulije Makanec, teorija države, filozofija politike, hegelovstvo 1. Uvod Ovaj bi rad imao biti prikaz, kritički komentar

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(179–194)

E. Zebić, JulijeMakanec – razumijevanjefilozofijedržaveipolitikeuradovima…194

Enis Zebić

Julije Makanec – Understanding of the Philosophy of State and Politics in Works Until 1941

SummaryBecause of his role in the Independent State of Croatia, where he was a minister of education, Croatian politician and philosopher Julije Makanec (1904–1945) was sistematically ignored in the period from 1945 to 1990. He published several books on philosophy of state and poli-tics. His first book Opodrijetluismisludržave (On Origin And Sense of the State), published in 1939, is an overview of concepts of the state from Machiavelli to Mussolini. Makanec uses his overview to criticize political situation in Kingdom of Yugoslavia (lack of democracy, lack of freedom of speech, etc.) and to bring his own vision of philosophy of state. It is basically a Hegelian one, and Makanec adds to it some Humboldtian spiritual liberalism and christian egalitarism. The author suggests that Makanec did not suceed to make a consistent position and that some of his statements are contradictory to the others.

Key WordsJulijeMakanec,theoryofstate,philosophyofpolitics,Hegelianism