uzorak.qxd

Jungov seminar o Nieovom ZaratustriJungov seminar o Nieovom Zaratustriwww. maticacrnogorska.me10 MATICA, zima 2009.www. maticacrnogorska.me9 MATICA, zima 2009.

www. maticacrnogorska.meMATICA, zima 2009. 1analitika psihologija

JUNGOV SEMINAR O NIEOVOM ZARATUSTRIKarl Gustav JungFrom 1934 - 1939 Carl Gustav Jung embarked on five - years Seminar on Nietzsche Zarathustra which several time interrupted by lecture trips to England, the United States, and India. For Jung, Zarathustra was an invaluable demonstration of the unconscious at work, one that illuminated both Nietzsche's psychology and spirituality and that of the modern world in general. Seminar on Nietzsche's Zarathustra has been an important suorce in depth Psychology. Nietzsche is perheps the frst Wester man to have experienced a psihological encounter with the Self. Certainly Jung was intensely conscious of the importance of Zarathustra as a fore-shadowing of the cataclysm about to overtake Europe and the word. Jung's Lectures and notes that constituite text were in English language. Ilija Kapii translated and prepared this work which will be publish in the beginning of next years.

Predavanje II09. maj 1934. godine

Dr Jung: Proli put smo govorili o Zaratustri kao o reprezentu arhetipske figure mudrog starca i zato elim neto vie da kaem o arhetipovima uopte. Mudri starac je tipina figura i zato je zovemo arhetipom. ovjek je pronalazi u mitovima, legendama, folkloru, bezbrojnim tekstovima i radovima u umjetnosti to pokazuje da je to opteljudska ideja. Dakle, takve opteljudske ideje uvijek imaju svoje reprezente u istoriji civilizacije, one se aktuelno javljaju kao stvarne figure. U primitivnim drutvima ovjek obino pronalazi mudrog starca u formi arobnjaka, i to je stariji on je vie oboavan ili ga se vie boje. Od njega se boje zato to se pretpostavlja da je obdaren arolijom, magijskim moima i da esto ini veliko zlo koristei svoje tajne sposobnosti. Institucija arobnjaka rairena je svuda u svijetu, oni su vjerovatno postojali i u predistorijskim vremenima. Na viim nivoima civilizacije arobnjak je poprimio odreene razlike, s jedne strane se razvio u organizovano svjetenstvo i s druge strane striktno u lijenika, doktora. Postoje jo uvijek izvjesne figure koje otjelovljuju taj arhetip u neku skoro savrenu formu. Papa je svakako mudri starac par exellance, za njega se pretpostavlja da je nepogreiv, to znai da je sposoban da odluuje o apsolutnoj istini. Svaki je arhiepiskop ili biskup ponavljanje tog arhetipa i za brojne doktorske autoritete se pretpostavlja da znaju i da kazuju udesne stvari, ak i da znaju sve konce crne magije. Dakle, taj arhetip jo uvijek ivi.Arhetipovi su uopte slike koje reprezentuju tipine situacije od velike ivotne i praktine vanosti, koje se nebrojeno puta ponavljaju kroz istoriju. U svojim ranijim radovima Jung govori o primordijalnim slikama", ali kada se taj izraz razvio u arhetipove" on je poeo da misli o ovim odredjenim formama psihe" kao prije - zamislivim, na taj nain priznajui neku razliku od zamislivog izraza. Povremeno, medjutim, kao ovdje on nastavlja da govori o arhetipovima kao o slikama. Kad je primitivni ovjek u nevolji koju ne moe da rijei u svoju korist, on e potraiti mudrog starca koji formira skup mudraca; kad ne vjeruje vlastitoj sposobnosti, obratie se njima. Ili se neki kakljivi sluaj obraao vrau zato to se pretpostavljalo da on komunicira s duhovima koji mu daju savjet i pomau svojim vanljudskim moima, i zato ovjek ima povjerenje u njegove posebne sposobnosti. Dakle, u nekoj situaciji punoj sumnje i rizika e obini um ne zna to da radi trenutna reakcija je potraiti arhetipsku figuru mudrog starca. To je zato to se uopte pretpostavlja da su ljudi koji ive dugo i koji su iskusili mnogo od ivota kompetentniji nego mladi ljudi. Poto su preivjeli mnoge opasne situacije, oni moraju znati kako da postupaju u njima, pa ih ovjek pita to treba uraditi pod okolnostima koje doivljava moda po prvi put. Neki arhetip stie u iskustvo, zato to je to uobiajen ili naviknut nain postupanja u kritinim situacijama. U nekoj krizi u ivotu, taj arhetip ili neki drugi je konstelisan, to je vrsta tipinog mehanizma ili tipinog stava kojim ovjek razrjeava tipinu situaciju.Izvjesne situacije mogu u nama izazvati izvjesne konstelacije kojih smo potpuno nesvjesni. One izazivaju reakcije za koje ni-jesmo znali da smo sposobni, mi smo vjerovatno iznenaeni nainom na koji smo sposobni da u njiima postupamo. Vi esto mislite, na primjer, da bi u takvoj i takvoj neprilici upali u uasnu paniku i potpuno izgubili glavu. Tada se to dogodi u stvarnosti i vi ne izgubite glavu, ak se i nijeste prepali i kroz to prolazite poput nekog heroja. Nakon toga vi manje ili vie kolabirate, ali u trenutku opasnosti nije bila loa reakcija, sasvim ste hladni i time ste iznenaeni. Razlog je jednostavno taj to se u trenutku pojavi neki odreeni mehanizam, neki instinktivni stav koji je uvijek tu. To je kao da ste znali to da uradite i vi vjerova-tno radite pravu stvar. Moda i ne, takoe, ali je iznenaujue kako esto izuzetne situacije u kojima su ljudi uhvaeni izazivaju najpogodnije reakcije. To je uvijek dug injenici da je konste-liran neki arhetip koji vas uzdie iznad vas samih. To je kao da due vremena nijeste bili ovjek, ali kao da ste bili mnogi, neko bi rekao dio ovjeanstva, kao da se ta situacija dogodila nebrojeno puta, tako da na nju nijeste reagovali kao neki dananji ego, ve poput ovjeka koji je prethodno preivio te situacije.Postoje drugi arhetipovi koji mogu stvoriti paniku ili koji vas uzbuuju, vjerovatno nepotrebno i uzrokuju nevolje, na primjer arhetip gaza preko vode ili prelaska. Vi znate na osnovu iskustva da kad putujete u primitivne zemlje treba da pazite, prije obiljeavanja kampa uvee da vam je rijeka iza lea, da ste preli rijeku jer se preko noi oluja moe podii i sljedei dan rijeka je toliko poplavila da ne moete prei preko i morate ekati nee-ljama; moete ak i umrijeti od gladi ako ste uhvaeni izmeu dvije rijeke. I nije rijeka opasna samo zbog poplava ve i zbog gaenja preko vode ili njenog premoivanja, gotovo ste sigurni da upadate u neugodnu situaciju. Svakako, taj strah ovdje nema smisla uopte za due vrijeme, ali je tada bio mnogo znaajan. Sasvim neoekivano, recimo, uete u rijeku etrdeset ili pedeset jardi iroku, nasipi su prilino strmi, ona vrvi od krokodila tako da nema plivanja; nosite sav teret preko i doavola, nepokretni ste. Vjerovatno lutate du obala satima i satima da pronaete gaz e ete manje ili vie bezbjedno prei. Ili je moda palo drvo ili je poeeno od uroenika tako da je palo preko rijeke i ako je vrijeme vedro moete biti sposobni da puzite preko vrlo tankog drveta, prvo preko korijena i debla, a zatim kroz grane i onda se udite kako sav teret moete prenijeti preko, iako je po kinom vremenu ono svakako pakleno klizavo. Ali, bez najneznatnijih oekivanje naete se u poziciji u kojoj ste bolje postupili nego to ste eljeli. To je savreno aavo, ovjek je bio u nekoj sasvim ugodnoj situaciji prije i onda se iznenada nae u opasnosti da se pokliza s drveta. I niko vas ne moe zadrati jer ne postoji soba, prelazite preko ako moete, a petnaest ili dvadeset stopa nie su krokodili koji ekaju svoj doruak.Dakle, to je arhetipska situacija koja se pojavila nebrojeno puta, ako to ba nijesu krokodili, postoje neprijatelji koji ekaju da vas uhvate kad ste u vodi savreno bespomoni. Dakle, pretpostavlja se za gazove, teke prelaze i takva mjesta da su naseljena zmajevima i zmijama, postoje udovita u dubokim vodama, neprijatelji u umama, iza stijena i tako dalje. Zato je gaenje preko rijeke tipina situacija koja izraava vrstu orsokaka tako da je arhetip ba formulisan kad je ovjek u nekoj opasnoj tekoi, i zato mnogi ljudi postaju sasvim nepotrebno arhetipski uplaeni, uhvtio ih je najneopravdaniji strah. ovjek moe rei da ne postoji opasnost - zato vam avo ne daje da idete naprijed? Ali, oni su uplaeni da preu ak i mali potok. Ili to moe biti vie psiholoki, strah od prolaenja kroz odreeni rizik u ivotu koji stvarno nije opasnost, ali su preplaeni kao da su skoili preko krokodila, prosto zato to je konstelisan arhetip. Krokodil je tada u vama i on je beskoristan zato to ve due ne pogoduje situaciji. Naravno, za obine, normalne ljude takve se stvari ne deavaju, ali ako su s niim pragom svijesti e nesvjesno moe lako stii te arhetipske figure izlaze. Dakle, postoje brojne arhetipske situacije i sve one sainjavaju svijet mitologije. Mitologija je udbenik arhetipova, svakako ne racionalno rasvijetljenih i objanjenih, ali prosto reprezentovanih poput slike ili knjige pripovjedaka. Ali, svi arhetipovi su u poetku bili stvarne situacije.Mi se ovdje bavimo arhetipom mudrog starca. Bilo kada da se pojavi on se odnosi na odreenu situaciju, prisutna je neka dezorijentacija, odreena nesvjesnost, ljudi su u nekoj vrsti konfuzije i ne znaju to da rade. Zato se svi ovi Soasyanti, ovi mudri ljudi ili proroci pojavljuju u nevolji kad je ovjeanstvo u vremenu konfuzije, kad se gubi stara orijentacija a potrebna je neka nova. Dakle, u nastavku ovog poglavlja vieemo da se Zaratustra pojavljuje u trenutku kad se neto dogodilo to ini njegovo prisustvo nunim i Nie to zove smrt Boga. Kad Bog umre ovjeku je potrebna nova orijentacija. U tom trenutku treba da se pojavi otac svih proroka, mudri starac da bi dao novo otkovenje, da bi dao roenje za novu istinu. To je ono to Nie misli da je Zaratustra. Cijela je knjiga neko izuzetno iskustvo tog fenomena, reklo bi se vrsta entuzijastikog iskustva koje je okrueno svim potrebnim sredstvima istinskog otkrovenja. Bilo bi sasvim pogreno pretpostaviti da je Nie otkrio neku takvu smicalicu da bi napravio utisak u korist estetskog efekta ili neeg tome slinog, to je bio neki dogaaj koji ga je porazio -bio je pobijeen od arhetipske situacije.

Miss Wolff: Zar ne bi bilo korisno to itati kao opis njegove inspiracije? On to opisuje prekrasno.Dr Jung: Da, on jednom pie pismo sestri u kojem kae: Ti ne moe biti svjesna siline takve kompozicije". Onda u Ecce Homo on opisuje kako mu se arhetip pojavio:

Da li ima neko ko na kraju XIX vijeka neku jasnu ideju0tome kako pjesnici najsnanijeg vijeka razumiju rije inspiracija? Ako nema, ja u je opisati. Ako ovjek u sebi ima i najmanji trag sujevjerja njemu bi bilo teko mogue da stane iza kompletne ideje da je ovjek prosto inkar-naci - ja, glasnik ili medijum neke nadmone sile. Ideja o otkrovenju, da neto odjednom postane vidljivo i ujno s neopisivom izvjesnou i tanou, to duboko uzbuuje

1remeti nekog - prosto opisuje stanje stvari. ovjek uje - ovjek ne trai; ovjek nosi - ovjek ne pita ko daje. Kroz blijeske poput munje stie kao neminovnost, ne oklijevajui - ja ustvari nikad ni - jesam imao izbora. Postoji neka ekstaza, tako da je njen ogromni pritisak ponekad relaksiran poplavom suza s kojom su ovjekovi koraci naiz - mjenino nagli ili nenamjerno spori. Postoji oeanje da je ovjek pot puno van sebe, s nekom vrlo odreenom svijeu o jednom beskrajnom broju predi-vnih uzbuenja i drhtavica na prstima; - postoje dubine sree u kojima munina i sumornost ne djeluju kao antiteze, ve kao zavisne, kao potrebne u smislu nunosti sjenki boje u takvoj jednoj poplavi svjetlosti. Postoji neki instinkt za ritmine relacije koji obuhvata iroka podruja oblika (potreba za nekim iroko obuhvatajuim ritmom je uvijek mjera snage neke inspiracije, vrsta duplikata njenog pritiska i tenzije). Sve se deava potpuno neeljeno, kao u nekoj olujnoj plovidbi slobode, potpunosti snage i boanstvenosti. Najvanija stvar su nedobrovoljnost li -kova i poreenja; ovjek gubi svo opaanje to konstituie likove i to konstituie poreenje; ini se da se sve pojavljuje kao pripremljeno, najkorektnije i najjednostavnije znaenje izraza. Stvarno se ini, da upotrijebim jednu od Zaratustrinih fraza, kao da sve stvari dolaze u jednoj i spremne su za poreenje: Ovdje sve stvari dolaze radosno za tvoj govor i laskaju tebi, jer ele da jau na tvojim leima. Na svakom poreenju ti ovdje jae za svaku istinu. Ovdje otvoreno lete tvoje rijei svega postojanja i sanduci rijei; ovdje sve ivo eli da postane rije, sve postojanje od tebe eli da ui kako da govori". To je moje iskustvo inspiracije. Ja ne sumnjam, ali bi ovjek iao unazad hiljadama godina da bi naao ovjeka koji mu takoe moe rei: To je takoe i moje." N / komplet, tom 17, str. 101.

To je nain na koji Nie doivljava dolazak Zaratustre, i to veoma jasno pokazuje simptomatologiju mudrog starca. Dakle, krenuemo dalje s naim tekstom. Mi kreemo s njegovom namjerom da ui mudre njihovoj ludosti i siromane njihovom bogatstvu. On nastavlja:

Zato ja moram sii u dubinu: kao to ti uvee ini kad zalazi iza mora, i daje, takoe, svjetlost i donjem svijetu, ti prebogata zvijezdo!Poput tebe, i ja moram sii dolje, kao to kau ljudi do kojih u sii.Tada me blagoslovi, ti mirno oko, da mogu bez zavisti gledati ak i najveu sreu.Blagoslovi kup koji se preliva, da zlatna voda iz njega potee, i da svuda nosi odraz tog blaenstva!Gledaj! Ovaj kup ide da se ponovo isprazni, i Zaratustra ponovo ide da bude ovjek.Zato, Zaratustra poe da silazi."On je bio gore na planinama sa suncem koje simbolizuje snanu svijest to mu je uvijek gledala u lice. I sada on odluuje da zae poput sunca koje zalazi, to znai da je on potpuno poistovjeen sa svojom vlastitom svijeu, i sada oea potrebu naputanja tog stanja i padanja u dubine, u donji svijet koji je za njega svijet ljudi. Kako bismo vi to psiholoki protumaili? to se dogaa kad napusti svoju svijest?

Dr Reichstein: Neka nova stvar bi izala iz nesvjesnog.

Dr Jung: U redu kada obino ljudsko bie napusti svoj svijet svijesti, tada se naravno nesvjesno poinje kretati, stvari se tada pojavljuju nesvjesno kao to se vidi u sluaju neuroze ili psihoze, ili u nekom drugom sluaju e se ljudi namjerno odriu svijesti. To bi bila istina za normalnu svijest, ali ovo je neka vrsta supernormalne usmjerene svijesti i mi ne moemo oekivati da se ista stvar pojavi u takvom sluaju.

Remark: On dolazi do normalnog stanja.

Dr Jung: Da, zato to je on ve u abnormalnom stanju. Mi smo naviknuti da mislimo da su ljudi u abnormalnom stanju u nesvijesti, tako da i ne sanjamo da oni tada takoe mogu biti svjesni. Ali, takav gr svijesti postoji. Fjodor Dostojevski (1821 - 1881), pisac od znaaja za Niea, opisuje u prvom dijelu Zapisa iz podzemlja (1864) nekog ultrasvjesnog ovjeka koji je sveden na neaktivnost. U nae vrijeme postoje ljudi koji pate od patolokog poveanja svijesti i tada padaju na nivo normalne svijesti - ne u visoko poveanu svijest e je sve spontano ugueno.

Mrs. Crowley: Zar to ne bi bila prva i vrlo uoptena svijest? I u padanju zar ne bi nosila neku suprotnost, vie ljudsku formu?Dr Jung: Da, to je neka detenzija, relaksacija, neka vie ljudska forma; prethodno je njegova svijest bila karakterisana kao suncu slina i ona je svakako daleko, neka vrsta boanske svijesti. Naravno, ona sugerie megalomaniju i vi u stvari kod Niea raunate na tu megalomansku uobraenost. est godina kasnije, 1889. godine on je ve ionako bio sasvim bolestan od megalomanije na bazi degeneracije mozga. Svakako, teko je rei da li je on ve bio zaraen nastupajuom boleu, ali ja mislim da je to vrlo nevjerovatno, postoji nekoliko stvari u aktuelnom tekstu Zaratustre koje bi hipotetiki mogle biti pripisane tome. Ta vrsta megalomanije duguje jo neemu.

Miss Wolff: To je arhetipsko?

Dr Jung: Da, on je poistovjeen s arhetipom. Svakako, on pravi razliku izmeu sebe i Zaratustre; on kae: i Zaratustra poe sa mnom", ali on ne moe izbjei oeanju uhvaenosti od te figure i on je ak povremeno Zaratustra, i to je inflacija linosti. Vidite, kad god je ovjek uhvaen od arhetipa, on kompletno zaboravlja sebe, u uzvienom je stanju, upravo inflatisan. Tada taj ovjek ivi, kasnije se moe vieti da pati od inflacije. Primitivci to znaju. Kad je neki ovjek u velikom uzbuenju, u nekom stanju zanosa kad je bio uspjeni ratnik i ubio drugog ovjeka, on, na primjer mora proi kroz rite de sortie da bi se dezindentifikovao od arhetipskog heroja, bogolike figure kakva postaje. Inae on pravi pusto i vjerovatno stie do klanja svog vlastitog plemena ili postaje tako bezobziran da je nepodnoljiv. Zato u odreenim plemenima uspjeni ratnik nije doekivan u trijumfu kako bi ga mi astili ve je slat na usamljeno mjesto e je dva mjeseca hranjen sirovim biljem da bi smrao i kad bi bio sasvim pokoran dozvoljavao bi mu se povratak. I nije samo ovjek koji je heroj mana, ve je to takoe i njegovo oruje. Makojim je ubijen kralj sadri tajnu ubijanja i to je poseban ma, on je izvrio izuzetan in i on je mana. Tako kad neko kae da je kralj ubijen maem ovjek na njega gleda drugaijim oima, on uzbuuje neiju matu, zato je mana. Dakle, kao to sam rekao, Nie ne moe pomoi biu djelimino poistovjeenom sa Zaratustrom, zato to je to bilo vrijeme materijalistike nauke i filosofije i niko nije imao neki nagovjetaj o psihologiji, niko nije mislio o pravljenju razlike izmeu sebe i neega psihikog. To jest, ne - ili malo - vrste psihologije koja se bavila sa nesvjesnim. Medjutim, Charcot je histeriju tretirao s hipnozom u 1870-im i 1880-im godinama, i Josef Brojer je izveo svoj dobro znani tretman Ane O" 1882. godine. To je bilo, svakako, veliko bavljenje fiziolokom psihologijom kroz posljednju polovinu vijeka. Najvei broj ljudi iz tog doba ne bi bio sposoban da se uvjeri u takvu neku stvar. ak i danas, to ne bi ulo u um mnogih ljudi, posebno najobrazovanijih, da nijesu identini sa svojom psihom. Njima je potrebna izuzetno dobra evidencija i osvjedoenje da ih uvjeri u injenicu, oni misle da je sve to kojetarija. Tako Nie nije bio u stanju da pravi razliku izmeu sebe i Zaratustre, potpuno je oigledno da nema nita izvan njega, ali i ostalih dama i gospode. On sigurno nije bio poistovjeen sa Zaratustrom, i ako neko pravi buku, u redu, on je ispod prerue-nog Zaratustre. I govor koji stavlja u usta Zaratustre, ili koji mu dozvoljava da za sebe izabere, svakako je inflatoran i zato je na mnogim mjestima takoe veliki. Onda, postoji i drugi razlog zato je govor tako preuvelian. Da li vi znate pod kojim se uslo-vima to deava? U uslovima u kojima radite stvari na kompli-kovan nain, kao da ne postoji jednostaviji nain?

Mrs. Fierz: On je bio poistovjeen s miljenjem, i kad ga pie to je neki priliv veoma inferiornih osjeanja, neke sentimentalnosti.Dr Jung: To je istina, to je jedna stvar. I zato je slijedio ta oe-anja?

Mrs. Fiertz: On za njih nije znao.

Dr Jung: Svakako, ali ona ne bi mogla biti sauvana vani samo s instinktima? Obino ljudi prave izuzetnu buku pokuavajui da uine dalekom svoju inferiornu funkciju.

Miss. Wolff: Arhetip dodiruje duboko, tamo e on ne moe praviti razliku izmeu funkcija.

Dr Jung: Tano. Arhetip se apsolutno ne interesuje za razdvajanje funkcija, zato to je on cjelina svih funkcija. Onda, to jo moe biti razlog to je govor tako uasno bremenit?

Remark: Anima inspiracije?

Dr Jung: U redu, anima bi bila personifikacija inferiorne funkcije. Ona se uglavnom hrani inferiornom funkcijom, u tom sluaju inferiornim oeanjima, tako da su anima i inferiorna funkcija jedno i isto pod dva aspekta, jedan je nauna formulacija, a drugi je fenomenoloka. Za Junga je inferiorna funkcija uvijek suprotna" od najrazvijenije funkcije, sparivanje miljenja / oeanja i senzacija / intuicije. Stavovi" su takodje suprotni, tako da je za introverta, ekstrovertija tipina tekoa i neto neugodno, i vice versa. CW 6, passim. Ona je svakako funkcija u bilo kojoj se formi pojavi. Ali postoji dalji razlog za taj govor.

Dr Reichstein: Sasvim je prirodno da je arhetipu trebalo da govori na takav nain, oni uvijek govore tako tekim jezikom.Dr Jung: To je istina do izvjesnog stepena, svakako, ali je u Nieovom sluaju to stvarno preerivanje, postoje odreeni razlozi zato je to tako.

Mrs. Baumann: Zar to nije kompenzacija za njegovu inferiornost?

Dr Jung: To je neka ideja. Uvijek kad ovjek ima neku inflaciju, uvijek kad je ovjek poistovjeen s nekim arhetipom, on kao ljudsko bie ima oeanje inferiornosti koje nije priznato, i ovjek tada koristi posebno veliki govor. Na primjer, jednom sam imao sluaj, jednu enu, jednog sasvim neizljeivog ludaka u utoitu koja je zvala svoj vlastiti jezik tehnike rijei moi", i uvijek je pokuavala da napravi sintezu rijei koji bi bile svemone - kao i da, kombinujui mnoge rijei izrazi mo ili energiju, kao elektrana, velianstvo, papa, kralj, crkva, boljevizam, itd. sintezu koja bi rije uinila monom. Ludaci sastavljaju te rijei da bi njima ubijali ljude, oni uzimaju puna usta zalogaja i ispljunu ih van u nadi da e od toga ljudi postati razbijeni, savladani i ubijeeni. Svakako, moe se rei da se veliki dio nae nauke sastoji od takvih rijei moi; u njoj se enormno koriste latinske rijei i govore stvari na tako komplikovan nain da ih ni sam avo ne moe razumjeti. Ali to je previe jednostavno kad ih prevedemo na obine rijei; ne postoji potreba da se to kae na neki tako strano rogobatan i nespretan nain - to je samo da ubijede ljude. Svakako, ovjek postane uplaen i savladan ako neko iznad vas dugo vriti s latinskim i grkim hibridi-ma, Dobro, on mora biti sve, a ja sam upravo nita". To obino rade ljudi koji su manje ili vie beznaajni i daju sebi za pravo, oni stvaraju previe veliku buku da bi izrazili neto to nije vje-rovatno. Dobrom vinu nije potreban ep" stara je engleska poslovica, ali ljudima koji proizvode bezvrijednu robu trebajuvelike rijei da bi se uopte uli. Ako je istina da dobrom vinu ne treba zatvara", i istina da dobrom komadu ne treba epilog, poto za dobro vino oni koriste dobre zatvarae, i dobri komadi se bolje dokazuju uz pomo dobrih epiloga", (Rosilind u ekspi-rovom Kako vam drago"). Dakle, odreeno oeanje inferiornosti i bezvrijednosti koje je uvijek bilo prisutno kod Niea vraalo je taj govor uzrokujui mu da bira velike rijei da bi pogodio cilj. Za njega je svijet uvijek bio neizmjerno glup, niko nije imao ui, oi ili oeanja srca tako da je on lupao na vrata s velikim ekiem. Ali, kad su ljudi zakljuali vrata, on ih je napao tako stranim rijeima da su se prestraili. Njegov savremenik Jakob Burckhardt, poznati istoriar, bio je sasvim isprepadan kad je proitao Zaratustru - ja to znam od ljudi iz Bazela koji su poznavali njih obojicu. Za njega je to bilo jezivo, to je bio jezik koji ga je savladao. Jakob Burckhardt (1818 - 1897) pomagao je mladom Nieu kada je doao u Bazel i ostao korespondent poslije Nieovog odlaska. Njegova Civilizacija renesanse u Italiji (1880) donijela mu je medjunarodnu slavu. On je za Niea zatvorio vrata zato to je Nie bio neprijatan, pravio je tako veliku buku. I uvijek ovjek ima utisak itajui Zaratustru da on stvarno ne dospijeva do ljudi. Nie je to takoe oetio i zato je poveao njegov znaaj da bi ga uinio razumljivijim. Da je samo saekao i bio samo malo vie strpljiv, bez buke, tada bi bio razumljiviji. Odreeni pasusi u Zaratustri nadmono su lijepi, dok su drugi vrlo loeg ukusa i efekat cjeline je neka prijetnja tim stilom. Tada su to bili glavni razlozi za, ali jo postoji i druga taka koja objanjava izuzetnu teinu Zaratustre.

Mrs. Adler: To je zato to namjere i intuicije nijesu sasvim realne i zato treba posebno naglaavanje, kao to su bile, protiv Niea, kao da je on propovijedao sebi na prvom mjestu?Dr Jung: To je sasvim otroumna taka posmatranja. To je sigurno validan argument poto postoji mnotvo podataka za ono to bi mi rekli razumijevanje" se nije dogodilo.

Mrs. Baynes: Ja ne razumijem to Mrs. Adler misli sa njenim nepostojanjem realnog za njega.

Dr Jung: To bi u tom sluaju znailo ne potpuno shvaen. injenica je, kad je prisutna neka inflacija s nekim arhetipom, ne postoji razumijevanje. ovjek ne moe razumjeti stvar od koje je inflatisan. Prvo, inflacija mora doi do kraja i tek je tada ovjek moe razumjeti, ne prije. Ali, postoji jo i druga taka.

Dr Reichstein: Vjerovatno je to zato to je Nie bio protiv itavog svijeta i zato je on morao da kuca tako snano.

Dr Jung: Da, to je sasvim izvjesno. Nie je bio u nekoj vrsti sukoba s cijelim savremenim svijetom i to mu je dalo oeanje line neuspjenosti, da njegove rijei nikuda ne doseu - bez odjeka su bilo e. To je stvarno bio sluaj, niko se nije brinuo, njegov glas je bio glas ovjeka koji doziva u divljini, i prirodno on pojaava svoj glas umjesto da ga smanji. Vidite, kad ovjek nije shvaen on treba kao po pravilu da smanji svoj glas, jer kad ovjek govori dovoljno buno to se i ne uje zato to ljudi ne ele da uju. Bolje bi bilo da ovjek pone da mrmlja za sebe, tada bi ljudi postali radoznali.

Miss Wolff: Biblijski jezik moe biti djelimino namjeran, a djelimino dolaziti iz nesvjesnog, zato to je Nie potisnuo tradicionalno hrianstvo.

Dr Jung: To je takoe vrlo valjano razmatranje, tako je njegovo naglaavanje tog stila namjerno.Mrs. Zinno: To je zato to iz njegovih oeanja ne postoji kompenzacija - ne postoji figura u nesvjesnom poput Salome da nosi njegova oeanja. To jest, nema snane anima figure, personifikacije mukareve kontrase-ksualne strane.

Dr Jung: Da, to je neka vana taka. Mi smo ve napomenuli injenicu da je anima nege u igri, ali izostanak anime kao neke nezavisne figure svakako uveava teinu Zaratustre do donekle razumljivog stepena. Mi ovdje imamo problem po sebi, naime, poistovjeivanje Zaratustre s animom i najvjerovatnije poistovjeivanje autora s animom, tako da je to neki neobian spoj.

Mr. Allemann: Kad je konstelisan arhetip to je uvijek neto staro, istorijsko. To je mogao biti razlog za taj stari jezik.

Dr Jung: Ali, stari jezik ne treba da bude doista naglaen; mora postojati mo iza njega koja uzrokuje ogromno naglaavanje i ono to je rekla Miss Wolff dijelom bi bilo objanjenje za to. ovjek moe rei da je Nie imao svoju drugu stranu kojoj je bio potreban snaan jezik i sve su propovijedi uglavnom izgovorene za njega lino. Morate zapamtiti da je on bio sin pastora i vjerovatno je imao neke namjere. Ja znam to to znai.

Miss Hannah: Zar upravo odredba pastor ne bi bila odgovor na prethodno pitanje?

Dr Jung: Da, ali to nije dovoljno. S jedne strane, svakako, ovjek moe pretpostaviti odreeni posebno glupi otpor silama koje su do sada bile vane u samom Nieu - njemu je bio potreban moan jezik kojim bi oborio malog druga koji je bio preplavljen tradicijom. Vidite, to bi bila Nieova Sjenka, o emupostoji evidencija u odreenim pismima za svoju dragu Lamu", kako je zvao svoju sestru, budui sasvim nesposoban da vidi da ona ne trai razumijevanje. Tada vi razumijete neto o tom malom ovjeku koji je doao iz saksonskog sela blizu Lajpciga e je njegov otac bio pastor. Vidite, to takoe sugerie njegovo zamiljanje da je bio neki Englez, trebala mu je neka geografska kompenzacija. Ali, ja vie elim da znam o silama iza toga jezika. Odreena sila, najstrasnija emocija, nevjerstvo samo; mora postojati velika snaga iza tog proboja kroz veo tradicije.

Mrs. Jung: Zar ne moe biti da je on imao takoe mali libido u svom ivotu? itav libido je bio u duhu i zato je mogao uzrokovati nasilan izraz.

Dr Jung: Da, ovjek to moe pretpostaviti, ali ni od koga sa tako posebnim zadatkom ne moe se oekivati da posveti vie panje svom linom ivotu, to svakako neto podrazumijeva ali mora postojati posebna sila iza toga naglaavanja, i to treba biti jasno. Cijela stvar je zbrkana, toliko toga ima u njoj. Ja sam sasvim siguran da ako biste nali takvu figuru u nekom od vaih snova vi biste znali to se dogodilo.

Mrs. Fiertz: Potreba za individuacijom?

Dr Jung: Tano, Sopstvo je u njoj. Sopstvo, za Junga, izraava jedinstvo linosti kao cjeline", (CW 6, par. 789). Ta vana ideja bie objanjena nie. Dakle, takodje, arhetipski mudri starac". To je razlog zato starac razvija takvu izuzetnu strast i temperament, poput Zaratustre. Vidite, to je nain mudrog starca da je tako temperamentan; to dolazi iz injenice da je neto previe elektrino u njemu, i to je Sopstvo, koje - ukoliko nije shvaeno - sadrano je u nekoj arhe-tipskoj formi. Sopstvo moe biti sadrano u animi, na primjer, iKarl Gustav JungSeminar o Nieovom Zaratustriwww. maticacrnogorska.me22 MATICA, jesen 2010.www. maticacrnogorska.meMATICA, jesen 2010. 21

www. maticacrnogorska.meMATICA, jesen 2010. 11Jungov seminar o Nieovom Zaratustri tada uzrokuje anima poednutost i efeminizaciju mukarevog opteg karaktera, njegove filosofije, svih njegovih uvjerenja, njegovog ponaanja, itd. Ili ako je sadrano u arhetipu starca pretpostavlja naine proroka, recimo. Ili svi oni mogu biti zajedno u jednoj stvari i tada je ljudsko bie potpuno proderano od arhetipske zbrke. To je sluaj koji mi jo nijesmo vieli - u kojem je ljudska individua poednuta svim stvarima koje nema, prvenstveno starim mudracem, Sopstvom i animom. I ak su instinkti, orao i zmija na drugoj strani. Sad se ovjek stvarno mora zapitati, e je tu lino Nie? To je stvarno problem. To je upravo ono to on kae: on sebe oea da je prosto instrument, tijelo koje pati u koje su se te sile spustile. Tako neka inflacija je ono to rije oznaava, tijelo je ispunjeno gasom i takoe postaje svjetlost, uzdie se tako visoko i tada treba silazak. Zato on stie dolje u svijet obinih ljudi, iz prethodne kvazinormalne svijesti; na kraju ovog prvog poglavlja, on kae da Zaratustra eli da ponovo postane obian ovjek.

Predavanje IV23. maj 1934. godine

Miss Bailward: Ja sam proli put razumjela da ste rekli da su snage u nama koje mi zovemo Bog snage samoobnavljanja. Pretpostavljam ako se taj proces samoobnavljanja dogodi onda inflacija nee?

Dr Jung: Da, inflacija je patoloki simptom i ona se dogaa kad se stvarno kreativno samoobnavljanje ne dogodi. To je savreno jasno, inflacija je uvijek simptom nekog sprijeenog kreativnog procesa.Imamo dva pitanja Mr. Baumanna. Prvo je: Zato je igranje simbol za stvaranje i unitavanje? Da li to znai biti u tijelu i uvremenu (vrijeme je rtvrta dimenzija). Stvaranje i unitavanje je kretanje i mijenjanje Materije ili forme u vremenu"?Vi se stvarno pitate za opravdanost interpretacije kreativnih sila kao sila destrukcije, zato igranje na primjer, treba biti simbol za oboje, stvaranje i unitavanje. To je zato to je ritual igranja pod primitivnim okolnostima simbolian; on je uvijek reprezentacija kreativnih sila u naem nesvjesnom. Zato on esto znai seksualni akt, ili fertilizaciju zemlje, ili slui za proizvoenje odreenog efekta bio on konstruktivan ili destruktivan. I kao reprezentacija kreativnog ina, igranje nuno simbolizuje oboje, destrukciju i stvaranje. Nemogue je stvarati bez unitavanja: odreeni prethodni uslovi moraju biti uniteni da bi proizveli neto novo. Najvia kreacija koju ovjek stvara neizbjeno je takoe i akt destrukcije. Tipini Hindu bog kreativnih sila je Shiva koji igra na groblju, on je veliki unititelj zato to je stvaralaki ivot, i kao takav on je oboje, stvaralaki i destruktivni bog. Mogli ste vieti ove indijske igrae koji su bili u Cirihu, oni reprezentuju kreativni in na najudesniji nain. Mnoge ruke boanstva izraavaju svakako njihovu sposobnost, ono ne radi sa dvije ruke ve sa mnogo njih. Onda, ako na to gledate psiholoki kreativni ivot pojedinca sadri neku koliinu destrukcije, ak i samodestrukcije.

Mrs. Crowley: Zar u tom sluaju inflacija ne bi bila dio tog kreativnog procesa, ak iako je destruktivna po smislu?

Dr Jung: Inflacija je neto abnormalno i nuno nije dio kreativnog procesa iako se na nesreu, svakako, vrlo esto deava da je s njim povezana. Ali neki kreativni umjetnik moe stvarati bez zamiljanja da je stvaralac. On moe stvarati upravo zbog svoje proklete dunosti da to ini, ili zato to mu nema pomoi u injenju toga. On je kreativna osoba bez samosvijesti. Uskoro, kad doe samosvijest to je inflacija: vi zamiljate da ste stvaralac i stoga da ste Bog, zato to se svakako oeate poput deset hiljada dolara, ako imate vremena da o tome mislite. Ako imate vremena, vi ste ve ionako odvojeni od kreativnog procesa; posmatrate sebe i kaete: Pakao, kakav ovjek! Zar nije velikan"? I tada ste u tome, ionako ve ivite u svojoj biografiji, vidite ve odtampano: u godini toj i toj, toga dana imao je takvu inspiraciju. I tako ste pokvarili va kreativni proces, ali imate najzdraviju inflaciju. Jung je bio posebno fasciniran vizionarstvom pjesnika ili drugog umjetnika ija je kreativnost primordijalno iskustvo, diktat" nesvjesnog glasa, ogromna intuicija koja se bori za izraz". Vidi, Psihologija i literatura u CW 15.

Mrs. Crowley: Vi ste govorili o ogromnim arhetipskim silama u Nieu. Kako je on mogao stvoriti Zaratustru bez identifikacije, ako je on arhetipski djelovao u njemu?

Dr Jung: Da, ali da one nijesu djelovale u njemu, on bi djelovao u njima: to je prirodna taka posmatranja.

Mrs. Crowley: Da li mislite u smislu igre?

Dr Jung: Svakako. One vas imaju na ici i vi igrate po njihovom zvidanju, po njihovoj melodiji. Ali, ukoliko su te sile, kao to kaete, u Nieu, meni ili jo nekom one su uzrok inflacije, zato to ovjek ne poeduje kreativne snage, ve je od njih poednut. To je istina. Ako sebi dozvoli da bude sasvim poed-nut od njih bez pitanja, bez gledanja u njih, tada nema inflacije, ali u trenutku kad se odvoji od njih, kad misli: Ja sam neko", inflacija slijedi.

Pitanje: Moe li to biti izbjegnuto?Dr Jung: Samo pokornou, bez pokuaja da gledate u sebe. Morate biti sasvim prirodni.Mr. Baumann: To se dogaa automatski?

Dr Jung: To se dogaa automatski, postanete svjesni sebe i tada ste izgubljeni; to je kao da ste dodirnuli icu pod visokim naponom.

Mr. Baumann: Vi to ne moete izbjei?

Dr Jung: Ako ste dovoljno prirodni. Nie svakako nije mogao izbjei da poblie istrai tu stvar i tada je bio preplavljen bijesom zato to kreativne snage kradu vae vijeme, crpe vau snagu, i to je rezultat? Knjiga moda. Ali e je va lini ivot? Sve je izgubljeno. Zato se takvi ljudi oeaju uasno prevarenim, oni to misle, i svako treba da klekne pred njima da bi kompenzirali ono to je ukradeno od Boga. Kreativne snage iznose to vani iz njih i zato bi oni voljeli da ih personifikuju, da zamisle da su Shiva, da bi imali radost bia stvaranja. Ali ako znate da ste kreativni i zadovoljite bie stvaranjem, kasnije ete biti razapeti na krstu, zato svako ko se poistovjeti sa Bogom bie raskomadan. Jedan stari crkveni otac, biskup Sylesius, rekao je da spiritus phantasticus, ovjekov kreativni duh moe prodrijeti u dubine i visine Univerzuma poput boga ili velikog demona, ali s cijenom da e ovjek takoe iskusiti boansku kaznu. O Synesiusu biskupu od Ptolomaisa Jung je rekao: U svojoj knjizi De Insomniio on obiljeava spiritus phantasticus praktino istom psiholokom ulogom koju za ilera igraju instinkti i ... kreativni bijes", (CW 6, par. 174). Jung ovdje misli na izmirenje suprotnosti. To bi bilo komadanje Dionisa ili razapinjanje Hrista. Mi emo uskoro stii do istog problema u Zaratustri.Sljedee pitanje Mr. Baumanna je: Uspostavljanje odnosa s gomilom zahtijeva silazak na nii psiholoki nivo. Da li to nuno ide u nesvjesno, u proeni odnos sa ljudima, neku vrstuidentifikacije ili participation mistique s gomilom Participation mistique je fraza Levi Brila. Vidi, Primitivni Mentalitet (London 1923),passim. Jung ga je mnogo koristio ne da bi naznaio problem, posebno i iskljuivo izmedju primitivnih ljudi, ve da bi oznaio ovjekovo odvajanje od raznih vanih predmeta u okruenju. Vidi, CW 9, I, par. 226., ili da li ovjek treba samo da pokae da ima inferiorne djelove".ovjeku nije potrebno da pokae da ima inferiorne djelove, vi znate; da je to optepoznato. Vi moete biti sigurni da postoje ljudi oko vas koji su sasvim uvjereni da vide e ste vi inferiorni. Ljudi imaju divan kvalitet posmatranja mana drugih ljudi ali proputaju da vide svoje vlastite. Zato mi nikad ne treba da budemo tako samouvjereni u tom pogledu, nae mane su primijeene ne treba da ih posebno pokazujemo. Samo ih trebamo pokazati sebi; mi smo publika koja nikad nita ne uje niti vidi. Dakle, taj silazak dolje je mogu samo ako je neko na viem nivou. Vidite, Zaratustra je ovjek ili duh koji je poslije svog silaska kroz vjekove poeo da se uzdie. Starac koga smo sreli u umi je tradicionalni hrianski duh koji polako nestaje u prirodi e izgleda da je konano ieznuo, ali duh nee nestati u prirodi samo ako postoje ljudi u kojima se manifestuje. Zato u iezavanju on izlazi na povrinu i pribliavajui dio duha je Zara-tustra. Kad neki drugi ovjek silazi dolje, tada izranja personifikacija novog duha. Dakle, to je sutinski isti duh. Zaratustra se popeo na planinu i sad silazi na nivo opteg ovjeanstva.Ako svedemo taj fenomen na Nieovu linu psihologiju, on bi stigao do nas kao sljedee: Nie je bio profesor u Bazelu oko deset godina, onda se povukao iz svoje profesure i ivio u Nici i Rapalu, u Sils - Maria u Engadinu i najvei dio planinskog simbolizma u Zaratustri dolazi iz takvog geografskog okruenja. Navikao se da eta po planinama i napisao je neke predivne pjesme o njima. Dakle, to je dio njegove imaginacije, tako da se kao bie oeao izolovano na vrhu visoke planine odakle je mogao posmatrati dalje budunost ovjeanstva, ili odakle je mogao vieti ivot ispod svojih nogu. Tu je suprotno od oekivanog stekao novi uvid, dobio novo Jevanelje. I onda poput Mojsija silazi sa Sinaja da ga donese ljudima. To je nain na koji je Nie to oeao, ali ukoliko to nije uradio prirodno, bez znanja to je uradio, bio je poistovjeen s kreativnim duhom; o njemu je toliko mnogo znao i zato je dobio inflaciju. Dakle, postoji neka djelimina identifikacija sa Zaratustrom. Kako tako inflan-tisan ovjek moe ozbiljno posvetiti panju ovjeanstvu? Samo u obliku propovijednika koji stoji na breuljku i propovijeda. U toj prvoj propovijedi on stoji na postolju govorei njima dolje, ovjek treba poslovicu, na taj nain pokazujui da je njegova propovijed stvarno bezvrijedna, zato to sa njima nije na istom nivou. Da je bio prirodan ne bi objavio svoju poruku ve bi prosto razgovarao s drugom na ulici, rekao kako ste i tako to, i u toku razgovora bi naravno pomenuo da je njegovo srce zainte-resovano i drugi bi ovjek razumio priu. Tada bi on imao neki efekat. Ali vi moete rei najveu stvar i to govorei ne dodirujete nikog; to ne ostavlja neki utisak zato to govorite u tako velikom stilu da vas razumiju samo pogreni ljudi. Dakle, u poetku kad je Zaratustra itan, samo su pogreni ljudi razumjeli to on stvarno znai; svi nastrani tipovi Evrope bili su ispunjeni Zaratustrom, i iz toga uopte nita nije dolo.Vidite, nije samo nepodesno da mi sad pokuavamo neku analizu Zaratustre, mi trebamo sve ljekove nae psihologije da bismo razumjeli to on stvarno znai. Drugi dio Fausta, takoe, niko nije razumio; zato je potrebna duga i paljiva priprema da bismo razumjeli njegovu sutinu: isuvie su proroki. Potrebno nam je iskustvo rata, posleratnog drutva i politikih fenomena da bismo stekli uvid u znaenje Zaratustre. Dakle, da je Nie bio svjestan onoga to je uradio ne bi mu bilo mogue da sie dolje na zemlju. Ali sada nije vano govoriti o ovjeku Nieu, bio je prevaren; ivio je samo zato da bi Zaratustra mogao govoriti, a kad stigne do svog ivota on je bio jadan i bijedan koliko je to mogue, bolesno neurotino bitisanje u pansionima na Rivijeri i Engadinu, i konano u Torinu e ga je avo imao za stalno.Ovo je doprinos od Miss Cornford: Zaratustra dolazi kao igra poto tako reprezentuje suprotnost hrianskom kalueru. Umjesto 'suzbijanja tijela' to hrianski kaluer ui, on ivi u svom tijelu, potpuno svjestan njega i koristi ga. Dakle, dok asketa stoji poput nekog eljeznog stuba zasaen u tok ivota, igra je biljka koja reaguje na vodu u svakom trenutku. Zato je prirodno da propovjednik nove religije treba da doe kao igra poto donosi kretanje umjesto rigidnosti".Da, kretanje u suprotnosti prema rigidnosti je takoe taka posmatranja, ono je druga suprotnost, par suprotnosti koje igraju svoje uloge. Svakako, postoje mnoga druga sporedna svijetla, ali bi nas ona takoe malo daleko odvela.Onda, mi imamo pitanje od Miss Hannah: Ja sam uvijek mislila o Sopstvu kao o nekoj vrsti objektivizacije Boga kroz pojedinca, za koga sam se nadala da sam ga otkrila. Kad ste rekli 'stvoriti neto izvan sebe' (Dakle, to je ono to Zaratustra kae, ja sebi nijesam dala kredit da otkrijem takvu vrlo vjetu formulu), da li mislite na Sopstvo? I, da li je ono stvoreno ponovnim roenjem? Da li nas ponovno roenje predaje procesu prirode pomou volje, ili je ono ak vie aktivan proces"?to vi podrazumijevate pod ak vie aktivan proces"?

Miss Hannah: Mislila sam, da li smo ga dobili da neto uradimo sa njim ili je ono zavreno za nas.

Dr Jung: Ono je vie aktivan proces.

Miss Hannah: Ako je datost, ono je pasivno, zar ne?

Dr Jung: Da, ali moe biti datost sa voljom i vrlo aktivno. Dakle sad, dozvolite nam da pretpostavomo da bi Natovjek bioNieova formulacija za Sopstvo. On razumije da vi stvarajui izvan sebe stvarate Natovjeka, sa voljom u datim okolnostima; on ak kae da ovjek to treba da eli to pokazuje vrlo jasno da je Natovjek za njega neka aktivna ovjekova kreacija. Ali mi ne moemo stvarati izvan sebe; trebalo bi da budemo bogovi da bismo to radili. Vidite, ta konfuzija dolazi iz injenice da se on u svom govoru poistovjeuje s kreativnim procesom. Prava perspektiva iz koje se to vidi je da kreativni proces u vama nije vae vlastito injenje. On vas samo nosi i koristi, on je razliite volje od vae vlastite. Onda vi shvatite da je on jo neto, neto iznad vas, to jest kreativnost. To je nuno izvan vas zato to su kreativne snage bile prije i poslije akt stvaranja. One su bile kad vi nijeste, kad ste bili nesvjesni, i ono to stvorite je nunost izvan vas zato to su te snage izvan vas. Vi njima ne moete vladati; one stvaraju ono to izaberu. Svakako, vi se s njima moete poistovjetiti, manje ili vie, ali je stvarno to djetinjasto; tada ste poput nevaljalog djeaka koji uprkos vaem upozorenju da se ne penje na stolicu nastoji da to uradi, i svakako padne dolje. Onda, vi kaete: Sad vidi"!, a on kae: Ali, ja sam ba to htio"! Kad se neko identifikuje s tim procesom, to je neka iluzija. Dakle, stvaranje izvan sebe je samo neka formulacija koja dolazi iz ideje da mi stvaramo. Mi ne stvaramo; kreativni proces stvara u nama, kroz nas.Sad emo nastaviti s treim poglavljem tamo e je igra na konopcu prvi put pomenut. Zaratustra ovdje kae: ak i najmudriji meu nama samo je hibrid biljke i utvara. Ali, da li ja od vas traim da postanete utvare i biljke"? Kako vi razumijete taj osobeni izraz? Koliko je do sada najmudriji od sveg ovjeanstva daleko od hibrida biljke i utvare?

Mrs Baynes: Da li on ovdje govori o najmudrijem izmeu prethodnih hrianskih mudrih ljudi ili o itavom ovjeanstvu?Dr Jung: To bi bio najmudriji izmeu ljudi iz stada, od ljudi naeg vremena. On kritikuje odreenu vrstu mudrosti koja im je propovijedana, i ja elim da znam koliko je to daleko od hibrida biljke i utvare?

Mr. Nuthall - Smith: Ukoliko su zemaljsko i duhovno razdvojeni, ljudi nijesu cjeloviti.

Dr Jung: Ali hibrid nije podijeljen. Vrhunac je u tome da je on jednost, ali sastavljena od dvije stvari, hibridna biljka je mjeavina, ali je jedinstvo, kao to rije hibrid sainjavaju latinske i grke rijei spojene u jednu.Remark: On je jedinstvo vegetiranja i duha.Dr Jung: Ali on ne kae duha, kae utvare.Mrs. Adler: ivotinja nije izmeu, ona je nestala.Dr Jung: ivotinja bi bila kontrast, suprotnost. Nie e kasnije govoriti o plavoj zvijeri, to je njegova ideja, Natovjek u suprotnosti prema biljci i utvari mudrosti. Ali, ja bih trebalo da znam zato biljka i utvara. Vidite, on kae ak da je najmudriji samo nesklad, zbrka a mete je u njemakom jeziku Entzweiung, to znai neto to nije tano utvreno. Hibrid je ujedinjeni mete, tako da je on neko nepoeljno jedinstvo suprotnosti. Biljka je potpuno nesvjesna, a utvara nema meso, nema tijelo, tako da je ona neka metafizika utvara povezana s biljkom i formira jedinstvo, neto potpuno nesvjesno i zatvoreno za materiju.

Mrs. Baumann: Zar ivot biljke obino ne znai duhovni razvoj? I u toj mjeri on je ivot biljke, ima prirodni ivot; ukoliko je utvara, on je mrtav, takoe i dalek.Dr Jung: Da, tijelo umire i tada ono postaje duh. Tako da se hibrid, s jedne strane, sastoji od prirodnog rasta, savrenog zvuka, jer neto izmeu umire, animalni ovjek: tijelo umire, samo duh ostaje. Originalni prirodni duh, anima naturaliter Christiana, to tijelo u kojem je jednom ta prirodna hrianska dua ivjela nestaje i to to ostaje je taj hibrid biljke, neki zvuk poetka, duh i tuni kraj ovjekovog ivota. Skreem vam panju na tu posebnu metaforu zato to Nie ubacuje sredinji dio, on ponovo propovijeda tijelo. Drugim rijeima, ovdje dolazi plava zvijer da ispuni prazninu tako da su jo jedanput ujedinjeni biljka i utvara, i tada se on koncentrie na sredinji dio koji je ranije izostavio. Dakle, Nieova cjelokupna filosofija esto moe biti viena do u najmanji detalj njegovih metafora.Sad emo nastaviti s tekstom. Ovdje on poinje sa svojom stvarnom filosofijom, interpretirajui Natovjeka kao znaenje zemlje. Dozvolite vaoj volji da kae: Natovjek e biti znaenje Zemlje". On to ini imperativom - vi ete ga stvoriti takvim. Zemlja svakako moe imati i druga znaenja. Natovjek je znaenje Zemlje i ne postoji najjasniji zakljuak za izvlaenje. Bioloka nauka je izvlaila vrlo razliite zakljuke u vremenu kada je Nie pisao. Koliko je daleko Natovjek od znaenja Zemlje? Kako vi to razumijete?

Mrs. Crowley: Zemlja je ono to ovjek od nje stvori, ona je ono to znai za ovjeka.

Dr Jung: To je implikacija, ovjeku je ostavljeno da stvori znaenje Zemlje - ovjek nam treba pokazati da je Natovjek znaenje. Ali zato Zemlji treba biti dato takvo znaenje?

Mrs. Crowley: Zato to je iz njegove take posmatranja ona neka vrsta embrionske forme; ona se uvijek obnavlja, ona je potencijal.Dr Jung: Ne, vidite pitanje je stvarno: kakva je Zaratustrina relacija prema Zemlji?

Dr Escher: Ona je ista kao i izmeu biljke i utvare. U sredini je Zemlja, tijelo.

Dr Jung: Da, umjesto da je zove tijelo ili ivotinja on je zove Zemlja, i Zemlja je tijelo. Dakle, tijelo je medijator izmeu biljke i utvare. Vidite, biljka jo nije neko animalno tijelo, a utvara ve due to nije; animalno ovjekovo tijelo je u sredini. Kao to znate iz simbola snova, znaenje Zemlje je u biti tijelo, materija uvijek znai neto poput utrobe ili niih djelova tijela. Dakle, koliko je daleko Natovjek od tijela? Mi pretpostavljamo da je Natovjek Sopstvo.

Miss Hannah: Znaenje je uvijek u onome to ste izgubili i Zaratustra je izgubio tijelo, zar ne? On je tako visoko.

Dr Jung: U redu, ovjek koji je izgubio tijelo je sigurno ovjek koji je izgubljen u umi. On se povukao, izgubio je Zemlju; i Zaratustra ide da ga trai i da mu propovijeda. Svakako je ovjek Nie izgubio tijelo u znaajnoj mjeri. Ali, Zaratustra je ovdje, on je opta vrsta duha; na opti duh koji je izgubio Zemlju, izgubio znaaj. Tijelo je uasno nespretno i zato je izostavljeno; moemo se baviti duhovnim stvarima mnogo lake bez prezrivog tijela. Ako shvatimo Natovjeka kao Sopstvo, onda kako Sopstvo izraava sebe - ili, ako ste samo duh kako onda moete izraziti sebe?

Miss Hannah: Tijelo je samo nain na koji duh moe biti vien.Dr Jung: Svakako. Moete biti neko ako ste duh, zato to nemate oblik, nemate lik, vi ste upravo gas. Moete pretpostaviti neki oblik, moete biti ovo ili ono, moete se transformisati po elji proizvoljno u Bog zna to. Ali, ne trebate tako misliti", ili Moete vjerovati u neto to e vas spasiti". Vjerujte ako moete! Vidite, upravo je to nevolja. I zato ne moete? Zato to imate tijelo. Da ste bili duh, bili bi svuda, ali prokleta je injenica da ste ukorijenjeni upravo ovdje i ne moete iskoiti iz svoje koe, imate odreenu nunost. Ne moete pobjei od injenice svog pola, na primjer, ili od boje vaih oiju, zdravlja ili bolesti vaeg tijela, vaeg fizikog trajanja. To su odreene injenice koje ine vau individualnost, Sopstvo je upravo vae i niije vie. Da ste bili duh, vi biste svaki minut mijenjali oblik u neki drugi, ali bi uhvatili bie u tijelu. Zato je tijelo tako neka nepodesna stvar: ono je odreena neprilika. Svi ljudi koji tvrde da su duhovni pokuavaju da pobjegnu od tijela, oni ele da ga unite da bi bili neto imaginarno, ali to nikad nee biti zato to se tijelo njih odrie; tijelo izjavljuje drugaije. Oni misle da mogu da ive bez seksa i oeanja, bez obinih ljudskih uslova, i to je pogreno, la, i tijelo odbacuje njihova uvjerenja. To je ono to Nie ovdje misli. Natovjek, Sopstvo je znaenje Zemlje; sastoji se iz injenice da smo stvoreni od zemlje. Zato kad prouavate simbole Individuacije, uvijek pronalazite da se ona ne moe dogoditi - mislim simbolino - bez neke ivotinje, vrlo mrane ivotinje koja dolazei iz primordijalnog mulja ulazi u podruje duha. Neka tamna mrlja koja je zemlja, apsolutno je nuna da bi donijela tit duhovnosti. Ponekad ljudi imaju fantaziju da je Sopstvo sastavljeno od estica gvoa i olova, ili od neke druge teke supstance. To je ista ideja; svi ti teki metali umnogome su duhovi zemlje. Sredite zemlje sadri teke metale i tako oni postaju simbol za elemente koji konstituiu Sopstvo. Ne postoji ogranienje, i uskoro, kad uete u podruje duha, vae Sopstvo isparava - gledano s ljudske take posmatranja. Svakako, izJungov seminar o Nieovom Zaratustri druge take posmatranja ono je drevno i ne moe ispariti, ali u hindu uenju Atman je stvarna osoba; on je duh tog posebnog tijela, i on je tijelo koje ini tu stvar posebnom.To je osnovno metafiziko znaenje Zemlje da daje posebnost stvarima, da ini stvari razliitim. Predmeti postaju razliiti samo u vremenu i prostoru e je njihov oblik, masa s razliitim hemijskim i fizikim kvalitetima, ono po emu se oni razlikuju. Drugim rijeima, vi moete biti svjesni da nita ne postoji ili pretpostaviti da neto postoji. Oni, na Istoku kau da je Bog u poetku bio sasvim sam i nije se oeao u potpunosti dobro zato to nije znao ko je; tako je stvorio Univerzum da bi znao ko je. Stvorio je razliita bia u kojima se mogao ogledati. Nikad ne znate ko ste ukoliko ne moete sebe posmatrati spolja, potrebno vam je ogledalo da biste znali kakvo vam je lice, kako izgledate. Ako ivite nege u pustinji e nema ogledala, i e nikad ne sretnete nekog u kome se ogledate, kako onda moete znati ko ste? Uvijek su stari filosofi o Bogu pretpostavljali da je bio bez suprotnosti, bez neega drugog; ali ga je trebao da bi postao svjestan sebe. Sada to znai separaciju, odvajanje stvari u vremenu i prostoru. I stvarno, sutina diferencijacije, ideja o Sopstvu ne moe postojati u nekom pojedinanom trenutku ukoliko ne postoji tijelo da stvori i potvrdi tu razliitost. Moemo pretpostaviti da ako tijelo nestane i dezintegrie se, Sopstvo je na putu dezintegracije, ono gubi svoje obrise. Vie vremena od vremena, vea od velikog / je dua (Atman), koja je ovdje smjetena u srcu stvorenja. / ovjek koji je bez aktivne volje (a - kratu) posmatra Njega / i postaje oslobodjen tuge" - (Katha Upaniada 2.20, Hume*, str. 349). Moete posma-trati tu stvar u participation mistique; ukoliko vaa svijest nije potpuno svjesna stvarnosti vaeg tijela i svih njegovih datih injenica, va duh i vaa psiha poklapa vae tijelo i mijea se s drugim psihama. I tada vi ne znate tano ko ste; takoe, moete biti jo neto - dio ste sumnje. Iskustvo nam govori da smo se u mnogim odnosima ponaali kao da smo bili neko drugi, kao da smo bili na otac, majka, brat ili jo neko, s kim nam se dogodilo da smo manje ili vie u intimnom kontaktu.Ljudi koji nijesu svjesni tijela pate od izvjesne nerealnosti ivota u toj interpovezanosti kroz participation mistique; oni ne znaju kad su gladni i zanemaruju obine funkcije tijela. Imao sam sluaj evojke stare dvadeset osam godina koja dugo nije ula svoje korake dok hoda ulicom. To je preplailo i dola je kod mene. Sanjala je da se vozi u balonu - ne u korpi, ve na vrhu visoko podignuta u vazduhu i viela me je kako gaam u nju strijelom odozdo. Konano sam je oborio dolje. Ona je bila evojka za koju sam vam rekao da nikad nije viela svoje tijelo. Sugerisao sam joj da se mora kupati povremeno i tada mi je rekla da je vaspitana u enskom manastiru e ju je kaluerica poduavala da je opaanje tijela grijeh, i da uvijek treba pokriti kadu platnom, tako da nikad nije viela sebe. Ja sam joj rekao: Sad idi kui i skini se, stani ispred svog dugakog ogledala i pogledaj se". I kad se vratila nazad rekla je: To nije bilo toliko loe poslije svega, samo mislim da su mi noge malo vie dlakave"! To je istina, to je nain na koji ljudi misle i na koji se oe-aju kad imaju takve simptome.Dakle, prei emo na sljedei paragraf: Preklinjem vas brao, ostanite vjerni Zemlji". to je mislio s tim ostati vjeran zemlji?

Miss Hannah: To je ba ono to ste rekli, da moemo biti bilo to, ali moramo ostati u tijelu.

Dr Jung: Da, on ovdje misli o superzemaljskim nadama, i to je svakako neki pokuaj da skrene panju sa stvarnog pojedinanog ivota na spiritualne mogunosti izvan njega. Duh je sainjen od mogunosti - ovjek moe rei svijet mogunosti je svijet duha. Duh moe biti bilo to, ali Zemlja moe biti samo neto odreeno. Dakle, ostati vjeran zemlji znai ouvati svoj svjestanJungov seminar o Nieovom Zaratustri odnosa s tijelom. Ne odlazite od kue i ne inite sebe nesvjesnim tjelesnih injenica, one vas uvaju u stvarnom ivotu i pomau da ne izgubite svoj put u svijetu vie mogunosti, e ste prosto svezanih oiju. To je svakako neko jednostrano uenje i za osobu koja nije nita osim tijelo to je pogreno. Ne smijete zaboraviti da za veinu ljudi ne postoji nita osim tijelo. To uenje zato je validno samo za onoga ko ga je izgubio, ko je prevaren s duhom - poput Klagesa, na primjer, koji je odredio duh kao neprijatelja due, dua postoji kao ivot tijela, zato to je pretpostavio da je najvei broj ljudi izgubio stvarnost tijela kao to ga je on izgubio. Ludwig Klages (1842 - 1910), njemaki psiholog i filosof koji je razvio tipologiju karaktera, pouzdavajui se u dva pola od kojih jedan inklinira prema duhu (koji je izvor svih nesrea) ili prema ivotnoj sili. Njegovo najvanije djelo je Die Geist als Widersacher der Seele (Duh kao oponent due, Leipzig,1929 - 1932, III tom). Ali je injenica da postoji mnotvo ljudi koji su potpuno u tijelu i za njih ovjek treba propovijedati rano hri-anstvo, ili na koncu paganske bogove, zato to nemaju ideju o spiritualnoj mogunoosti.Vi znate, istina nikad nije neka generalna istina. Ona je istina dok ima rezultat, a kad ga nema ona je la, nije validna. William James (1842 - 1910) koga je Jung poznavao i kome se divio, za pragmatizam je napisao samo provjera mogue istine je ono to najbolje djeluje na putu vodjenja nas", Pragmatizam (Boston, 1907, str. 80). Filosofija i religija su upravo poput psihologije u kojoj nikad ne moete postaviti definitivne principe: to je potpuno nemogue, stvar koja je istinita za jednu etapu razvoja sasvim je neistinita za drugu. Dakle, to je uvijek pitanje razvoja, vremena; najbolja istina za odreenu etapu je vjerovatno otrov za drugu. U takvoj stvari priroda pokazuje da je potpuno aristokratska i ezoterina. To nije nita to nai slobodni umovi oekuju i ele od nje: da je jedna stvar istinita svuda, i takve gluposti. Postoji jedna ekstremna neizvjesnost o istini, mi smo suoeni s potpunom nemogunou stvaranja neega to je opta istina. Ja esto mislim kad analiziram da ako bi sljedei pacijent uo to sam rekao onome prije iskoio bi iz koe; ne bi mogao ostati. Ja ponekad govorim da je to potpuna blasfemija za drugog, i oni upravo dolaze jedan za drugim. Tako se sasvim vrtim u krug i priam crno umjesto bijelo. Ali, to je sasvim nuno. Prije mnogo godina nauio sam da postoje koraci, etape evolucije, neka vrsta merdevina. Postoje razliiti kapaciteti i ovjek ih moe dosei na taj nain. Ako pouavate uopteno morate biti mnogo paljivi da stavite stvari na takav nain da jesu ili nijesu razumljive, da se valjaju po pravoj strani umjesto po pogrenoj. Ali to ne pomae uvijek. Zato nije zahvalan metier (posao, pp.) pouavati filosofiju, religiju ili psihologiju.

Predavanje III05. februar 1936.

Prof. Jung: Proli put smo govorili o ideji degeneracije. Sada on nastavlja:Navie se vinuo na duh: tako on je parabola naeg tijela, parabola uzdizanja. Takve parabole uzdizanja su nae vrline.Tako tijelo ide kroz istoriju kao neko ko nastaje i bori se. I duh - to je on za tijelo? Vjesnik njegove borbe i pobjede, njegov pratilac i odjek.Parabole su imena dobra i zla; one ne govore, samo nagovjetavaju. Budala je ko iz njih trai znanje!Posluajte, brao moja, svaki sat kad bi va duh da govori u parabolama; tu je porijeklo vae vrline.Uzdignuto je tada vae tijelo, i uskrslo; sa svojim oduevljenjem ono zanosi duh; tako da on postaje tvorac, procjenitelj, ljubavnik i svaiji dobroinitelj.Kada vae srce preplavi irina i punoa poput rijeke, to je blagoslov i opasnost za one iz nizine: tu je porijeklo vae vrline.Kada ste uzdignuti iznad pohvale i prijekora, i kada bi da zapovijedate svim stvarima kao volja ljubavnika; tu je porijeklo vae vrline.Kada prezirete ugodne stvari i meku postelju i ne moete je nai dovoljno daleku od njenosti, tu je porijeklo vae vrline.Kada ste nosioci neije volje i kada je promjena svih potreba za vas postala nuna, tu je porijeklo vae vrline.Zaista, to su novo dobro i zlo, novo duboko uborenje i glas nove fontane!Mo je ta nova vrlina; ona je vladajua misao i oko nje je tanana dua: zlatno sunce i oko njega zmija saznanja".Zadnji dio je izuzetno teak, ali dobijamo nagovjetaj u toj reenici: Zaista, to su novo dobro i zlo. Novo duboko ubore-nje i glas nove fontane! Na to se ovo odnosi?Prof. Reichstein: Na impersonalni centar, ne na lini. On kae da je on razliit od onog koji kae sve za mene".Prof. Jung: Vi mislite da je sve za mene" neka egoistika tendencija, i da je ovo neka altruistika verzija?Prof. Reichstein: On govori o novoj fontani.Prof Jung: Ali to bi moglo ukazati prosto na neto to do sada nije igralo, na novi izvor.Mr. Allemann: To je nova energija, novi libido koji struji iz nesvjesnog.Prof. Jung: To bi bila tana formulacija. Takodje moemo rei novi oblik energije koji struji iz razliitog podruja od prethodnog. I pod kojim se uslovima takva stvar moe dogoditi?Mrs. Crowley: Kad postoji izmirenje dvije suprotne strane.Prof. Jung: Da, nova energija ne moe potei ako ranije nije postojao sukob, tako da nedje mora postojati suprotnost, i tada su iznenada izmireni parovi suprotnosti i energija koja je uloena u toj tenziji sada je oslobodjena. I to je ta suprotnost?Prof. Reichstein: Zlatna lopta i oko nje zmija znai Sopstvo i kolektivitet.Prof. Jung: To bi ih simbolizovalo. Ali, u ovom poglavlju imamo aluziju na odredjenu dilemu.Mrs. Frost: To je suprotnost izmedju Seele (dua, p.p.) koja eli, ich will (ja elim, p.p.) i nekog ko kae: Uradi tako"!Prof. Jung: Ali, to je ovdje reeno sa toliko mnogo rijei.Miss Hannah: Tijelo i duh.Prof. Jung: Upravo, tako, on kae: I duh - to je on za tijelo?" Tako imamo aspekat duha, i to fiziki i tjelesni aspekat. Dakle, tijelo i duh su dugo u suprotnosti, kao to znate, ali oigledno Nie ovdje pronalazi izmirenje to dvoje. DJe je to navedeno u tekstu ovog poglavlja?Mrs. Crowley: Zar to nije u ovoj ideji o paraboli?Prof. Jung: Vidite, parabole su sva imena dobra i zla, one ne govore, samo nagovjetavaju. Budala je ko iz njih trai znanje". Tako, te parabole stvarno ne daju nita, ne daju znanje po sebi, ali ovdje postoji i drugi odgovor u rijeima Zaratustre.Miss Hannah: Zar to nije: Posluajte, brao moja, kad bi va duh da govori u parabolama?"Prof. Jung: Upravo tako. To jest, parabola po sebi nije izvor znanja i razumijevanja. Rijei ne znae nita, one su samo rijei. Vana stvar je kad duh govori u parabolama. Drugim rijeima, kad duh govori u parabolama, tada se otvorio novi izvor energije i tada kao plod ili rezultat odredjenog psiholokog stanja parabole imaju znaenje. Parabole po sebi nijesu to to ima znaenje, ve je znaenje to to se pojavljuje; da se govori u parabolama to je vano zato to su simptom za neto to se dogodilo. Dakle, pod kojim bi uslovima vi govorili u parabolama?Mrs. Crowley: U kreativnom stanju. ini mi se da je parabola stvar koja izrasta iz otkrovenja i injenica je da je potpuno apstraktna stvar, vie koncept. Tako je kreativni proces koji se deava u parabolama vrsta forme otkrovenja; on nije stanje, ve dozvoljava opaanje.Prof. Jung: Da, govori se u parabolama ili analogijama na primjer, kada one mogu da jasno izraze stvar, saetim jezikom. To je jedan uslov, ali to nije stanje koje predvidja Nie.Mr. Allemann: Da li bi to bilo stanje ekstaze, egzaltacije?Prof. Jung: Da, u ekstatikom stanju - kao to je Mrs. Crowley rekla, stanju otkrovenja - naime, kada je neto otkrio ili razumio to mu ranije nije bilo poznato. Onda, u nemogunosti da izrazi tu stvar rijeima koje su mu date on e dodati dugi niz analogija. Jedan odlian primjer je Propovijed na gori, sve te parabole za kraljevstvo raja. Vidite, ideja o kraljevstvu raja bila je jedno veliko otkrovenje, izmirujui simbol, jedinstvo suprotnosti. I kada Hrist pokua da prenese to otkrovenje svojim sljedbenicima on koristi niz poznatih analogija o kraljevstvu raja da bi oka-rakterisao sutinu te posebne ideje koja se ne moe izraziti jednom rijei. to je kraljevstvo raja? Od ega se kraljevstvo raja sastoji? To je teko rei; i danas, ako ljude pitate o tom pojmu, oni nijesu saglasni, ak ni teolozi. Neko e rei da se nalazi medju ljudima, a drugi vie vjerni tradiciji rei e da je u vama, na primjer u vaem srcu. Ali, ako ovjek ne uje srce ili um, on ga nee stei, i potom vi morate koristiti brojne druge analogije da biste prenijeli ideju. Dakle, Nie uzima parabole budui da su imena dobra i zla, rijei samo, rijei su simptom odredjenog ekstatikog stanja: naime, stanja u kojem je obino ljudsko bie iznenada obuzeto nesvjesnim sadrajima, i sve to govori glasno. On e stvoriti parabole kao puke simptome nesvjesnog sadraja, i tada one imaju svoju vrijednost. On nastavlja logino: Uzdignuto je tada vae tijelo; svojim oduevljenjem ono zanosi duh; tako da on postaje tvorac, procjenitelj, ljubavnik i svaiji dobroinitelj". To znai da iz nesvjesnog koje je smjeteno u tijelu tee otkrovenje i uzrokuje parabole; neko postaje kreativan, stvara parabole i na taj nain prenosi stanje milosti, taj tok pro-svjetljenja, ili to god da je, na neije bie. Postaje se svaiji dobroinitelj zato to je to tada izvor novog ivota, nove energije. Sada je interesantno da Nie kae: Podignuto je tada vae tijelo"; svako bi rekao da je to duh. Zato je tako?Prof. Reichstein: Zato to se on poistovjeije sa Zaratustrom.Prof. Jung: Ali on bi tada rekao: Uzdignut je tada duh", Zaratustra je duh par exellance, on nije ovjek.Mrs. Crowley: To je zbog toga to je tijelo uzdignuto kada je razumjelo to otkrovenje, ili tu rije.Prof. Jung: Zato onda u drugim sluajevima ljudi uvijek kauduh"?Mrs. Crowley: Zar upravo to nije razlika? Kada je on nesvjestan, tada je to duh, ali kada se uini svjesnim, tada je nesvjesno inkorporirano u tijelo.Prof. Jung: To je sve tano, ali ljudi obino ne govore o uzdizanju tijela.Mr. Allemann: U nekim sluajevima ekstaze ini se kao da je tijelo uzdignuto; oigledno sveci su bili uzdignuti.Prof. Jung: Da, to je poseban fenomen koji je, na primjer saop-tio Sveti Franjo; u odredjenim trenucima kada su se molili ispred oltara bili su uzdignuti i lebdjeli u zraku u nekoj vrsti spo-ljanje manifestacije ekstaze. Ali, u hrianskom razumijevanju oni su uzdignuti u duhu. To fiziko tijelo koje se ini da je uzdignuto potvrdjuje ono to kae Nie, ali ni jedan od svetaca to nije rekao. Oni su rekli da je duh bio uzdignut.Mrs. Jung: Da li je tijelu potrebno uzdizanje?Prof. Jung: Da, to je posebnost u Nieovom sluaju koja ima veze s njegovim tipom. On je uglavnom intuitivni tip sa potpunim zapostavljanjem tijela; stoga je njegovo tijelo uvijek patilo od fizikih bolesti. Polovina pshihogenetskih bolesti nastaju ondje dje je rije o previe intuicije, zato to intuicija ima taj posebni kvalitet izvodjenja ljudi iz njihove uobiajene stvarnosti. Intuitivci su uvijek ispred sebe, nikad sasvim ovdje i sada zato to slute mogunosti koje se dogadjaju u budunosti. Tijelo je ovdje i sada par exellence, zatvor u kojem smo ovdje i sada; ali intuicija je ta sposobnost koja izmijeta odavde i sada u prostor i vrijeme. Dakle, kao kompenzacija tijelo uvijek reaguje protiv morbidno intuitivnih ljudi koji pate od svih vrsta bolesti, posebno od poremeaja u abdomenu i stomaku, ira u stomaku ili kile, na primjer, to je kao da su simpatiki nervni sistem, posebno vegetativni nervni sistem i digestivni trakt stvorili gr. Mogu se pokazati mnogi takvi sluajevi koji imaju namjeru da skrenu panju pojedinca na stvarnost tijela. Gotovo je opasno imati toliko intuicije; takvi ljudi potpuno zaborave da su ovdje i sada, da nijesu u nekoj drugoj zemlji i predivnoj budunosti.To je tano Nieov sluaj, tako da je on uvijek u suprotnosti sa tijelom; sa tim smo se bavili u vezi s igraem na konopcu, i nekoliko drugih puta. Stoga kada pokua da opie stvarnu ekstazu, on naravno postavlja odredjenu teinu na tijelo jer shvata da to ovdje nije duh to daje otkrovenje. Za nekog intuitivnog intelektualca izvor otkrovenja je tijelo; nesvjesno je tada optereeno tijelom zato to um i intuicija o njemu ne vode brigu. Poto se Nie sasvim poistovjeuje sa Zaratustrom koji je vazduno bie, dah, naravno on je uvijek u vazduhu iznad svoga tijela i tu nema to da jede osim daha i vazduha. Pa, neto znaajno to mu se dogadja mora doi iz tijela zato to je nesvjesno identino sa tijelom. Naravno, to tako nije sa senzitivnim tipom ija su svijest i um uvijek ovdje i sada, u tom sluaju bi uli da otkrovenje dolazi od gore, od duha. Dakle, budui da je itav vijek bio previe hipnotisan i fasciniran tijelom, naravno, uie vas da duh uvijek

www. maticacrnogorska.meMATICA, jesen 2010. 435www. maticacrnogorska.meMATICA, jesen 2010. 23Seminar o Nieovom Zaratustri dolazi odozgo, iz vazduha. On je svjetlost koja dolazi iz raja, ili vjetar, i otkrovenje se dogadja iz daha.Miss Wolff: Ja mislim da prevod ovdje nije dobar, auferstanden bukvalno znai uskrsnuo i to bi mogla biti fina aluzija na Hrista zato to je Hrist podignut na krst, a zatim uskrsnuo. Tako se vje-rovatno moe rei da to nije samo problem Nieovog vremena ve cjelokupnog hrianskog stava, koji je intuitivni stav.Prof. Jung: Da, to je upravo ono to sam rekao da je to praktino hriansko uenje. Da otkrovenje dolazi iz duha, a ne iz tijela, uenje je koje datira iz davnina tako da koincidira sa hrianskim uenjem. Dakle, Nie je sposoban da izrazi svoju linu psihologiju neim to je opte, kolektivno i tradicionalno. Zapravo, zanimljiva je stvar kada se otkrovenje dogodi u kraljevstvu duha tada je duh uskrsnuo i izlijeen je, to onda funkcionie, i kada se to dogodi od strane tijela onda je ono izlijeeno i vraeno u ivot. I tada, naravno, za Niea kao intuitivca ili dobrog hrianina kojeg on predstavlja funkcionisanje tijela je istinsko otkrovenje. Ako ispravno razumijemo, za intuitivca je istinsko otkrovenje da je tijelo ovdje i sada; i budui da je duh hrianskog uenja razmiljanje, intuicija i identinost sa vazduhom, istinsko je otkrie da je ovdje i sada i da sadri duh, sadri ivot, da je neto to stvarno funkcionie. Za intuitivca ovdje i sada nije nita drugo nego pusto zatvora i to je naravno, staro hriansko uenje - da je nae tijelo zatvor za duu, da je ovdje i sada dolina bijede i ponienja i da smo mi ovdje u zatvoru dje samo patimo, dje nijesmo slobodni, i ona dolazi u nae postojanje samo u buduem ivotu.Mrs. Frost: Zar Nie u svim tim stihovima ne sugerie novu sintezu? Do sada postoji samo duh i on ovdje misli da tijelo treba povezati sa duhom u novu sintezu.Prof. Jung: Apsolutno, to je novo otkrovenje, jedinstvo parova suprotnosti, duha i tijela. On donosi to jedinstvo opisom duha na nominalistiki nain. Hrianin bi rekao duh je Logos, rije, i ona je puna ivota i otkrovenja. Ali, Nie nam otkriva i kae duh jeKarl Gustav JungSeminar o Nieovom Zaratustriwww. maticacrnogorska.me26 MATICA, jesen 2010.www. maticacrnogorska.meMATICA, jesen 2010. 25Logos, ali da ne znai nita osim rije i u toj mjeri duh je vazduh. Naravno, moglo bi se drati da je to vrlo jednostavna definicija koncepta duha, i to je tano ono to bih rekao; tradicionalno znaenje spiritusa, logosa vrlo je jednostrana ideja. Izvorno znaenje rijei Geist na njemakom ukazuje na neto razliito od latinske rijei spiritus to je naravno dah vazduha, kao to je grka rije pneuma upravo vjetar, te se uzima u duhovnom znaenju samo pod uticajem hrianstva; u grkim savremenim tekstovima pneu-ma ne znai duh, ve znai vjetar ili vazduh. Tako latinska i grka rije spiritus koju mi koristimo znai upravo vazduh, dok Geist to nije. Rije Geist, kao to sam to objasnio nekoliko puta, ima veze sa neim dinamikim, on je strujanje, nova manifestacija poput pjene koja izlazi iz boce ampanjca. On je isparljiva supstanca sadrana u vinu, na primjer Weingeist i spiritus vini je alkohol, duh se vraa nazad iz vazduha. Geist izvorno nema znaenje vaz-duha, rije izraava dinamiku proceduru, provalu neega. U Novom zavjetu silazak Svetog Duha u obliku vatrenog jezika ili snanog vjetra dinamika je duha; dje se pojavljuje u vjetru ili oluji imate dinamiki kvalitet, kao to njemaka rije Geist u velikom stepenu gubi znaenje. Ono vjerovatno jo uvijek postoji u konceptu Geistreich (duhovit, p.p.), to znai da je neko pun poleta, da neko stvara, da je brilijantan; tada se kae: Er hat Geist (on ima duha, p.p.) ili Geisreich, ali to je blijedo. Vidite, izvorna dinamika koncepcija Geist je stvarno nestala.Mrs. Jung: Ja mislim da rije Gischt (sprej, p.p.), ima taj dinamiki kvalitet.Prof. Jung: Pjena stvorena od vodopada ili talasa mora se zvati Gischt, i to je ista rije.Mrs. Baumann: Da li engleska rije gejzer dolazi od toga?Prof. Jung: Gejzer je strujanje vrue vode; rije je vjerovatno iz istog izvora, ali ja nijesam sasvim siguran. Ona je nordijska, dolazi iz skandinavskog korijena. Geyser (Islandski): gusher, od stare norveke rijei geysa, uriti naprijed".Mrs. Sigg: Ja upravo mislim da je Nieovo herojsko djelo bilo, dok je pisao prvi dio Zaratustre, Rehabilitierung Geist.Prof. Jung: Da, cjelokupni Zaratustra je strana provala, njegov elan i entuzijazam je Geist, ali u njegovom najizvornijem obliku. Bio je preplavljen, tako da je rtva tog dinamikog izliva. Poput uenika na Pedesetnici: kada su izili na ulicu ljudi su mislili da su pijani, ali su oni bili preplavljeni dinamikom duha. Efeanima 5 : 18. Naa ideja o duhu postala je prilino jadna; u kasnom hrianstvu ona je jadna i apstraktna. Dakle, vidite on u tome fenomenu oea da tijelo i ono to se zove duh" dolaze zajedno u otkrovenju koje za njega stvarno dolazi iz tijela. Zapravo, to je za njega neka vrsta iskupljenja tijela, neto to je u hrianstvu nestalo, u njemu su tijelo i ovdje i sada uvijek potcijenjeni. Moe se rei kad Nie pie ove rijei sa svojom intuicijom i cjelokupnom svojom misli on oea da hrli u ovdje i sada, i to je otkrovenje. Tada dvije stvari dolaze zajedno, i on oea da je to sudbonosno. Na primjer, on kae: Zaista, to su novo dobro i zlo. Zaista, novo duboko uborenje i glas nove fontane". Ein neues tiefes Rauschen (nova duboka buka, p.p.), prevedeno je kao duboko uborenje", ali to ne opisuje stvarni zvuk stvoren od podzemne rijeke koja juri kroz stijene, tako da ujete grom poput buke u dubini. Ta reenica upuuje na neto to je jo uvijek ispod sadanjeg trenutka; to je budunost i Nie oea da je uo neto iz budunosti. Tako da ono to on oea kao izvor koji dolazi iz tla vrsta je simptoma, anticipacija neega velikog to dolazi.Mrs. Frost: Huanje bi bila prava rije, to je neto to dolazi odozdo.Prof. Jung: Da li vi govorite o huanju rijeke? Mrs. Baumann: Buanju?Prof. Jung: Kada je kamenje u njoj, u dubokom klancu vi ujete gromoglasnu buku poput huanja voda Nijagare. Pa sada, dio kojim smo se bavili zapoinje idejom degeneracije i eate se da sam je objasnio kao vrstu odstupanja od roda, od posebne vrste kojoj pojedinac pripada. Dakle sada, kada se odstupi od zakona roda, to je kao da ste napustili sredite struje ivota dje je struja najbra, postepeno odbaeni prema obali, baeni na zemlju i dolazite do zastoja. Dakle, moe se izvan ivota gledati i vidjeti kako rijeka prolazi i ovjek se vie ne kree i ne ivi, zato to se stvarni proces ivota uvijek obnavlja promjenom, promjenom iz dana u dan, iz asa u as. Moete ga vidjeti na as iz daleka, ali sve vie i vie ivot vam izmie i vi ga sve vie i vie oeate kao gubitak; i na kraju e se desiti da vas je ivot stvarno napustio, da umirete. Stoga, degeneracija u izvjesnoj mjeri vodi u smrt, ali im, nesvjesno oeti nedostatak ivota, ono uspostavlja balans ili kompenzaciju, nastoji uspostaviti predjanje stanje, dakle nesvjesno trai bie za glavni tok. Zatim dolazi trenutak stupanja u tok, u sredinju poziciju u kojoj su lijevo i desno spojeni zato to je u tom kinetikom djelovanju akt koji ujedinjuje parove suprotnosti. Tada se kree, i to je takav trenutak kao to ga ovdje opisuje Nie. On oea da je izbio izvor, da rijeka tee; podignut je iz svojih stopala i odnesen nivodno. Stoga se oea obnovljenim, duh mu je bio odvojen od tijela i sada ga on ponovo pronalazi. On se kree rijekom ivota.To je intuitivni, dinamiki fenomen i u Nieovom sluaju, naravno pojedinana pojava, ali kao to sam rekao, to je takodje kolektivni fenomen. Po svom porijeklu, samo ga je jedna osoba jasno ra -zumjela, ali u isto vrijeme taj pojedinac oea da je podignut, tako-dje uje podzemnu tutnjavu i buk mnogo snanijeg toka nego to je njegov pojedinani izvor. To je tok iz kojeg dolazi njegov pojedinani izvor. To je kolektivni fenomen koji je jo uvijek u nesvjesnom, nije vidljiv na povrini, ali emo ga vidjeti u sljedeem poglavlju, da ga on veoma mnogo oea kao stvar koja e biti u budunosti; u budunosti e mnogi mlazevi potei i tada e to opet biti veoma mona rijeka koja e se neodoljivo kretati i ispirati sve to joj se nadje na putu. Ja na to ponovo ukazujem jer se to odnosi na ono to se deava u nae vrijeme; svjedoci smo mnogo razliitih aspekata poetka novog vremena i novog duha za koje starijiSeminar o Nieovom Zaratustri ljudi imaju mnogo tekoa da razumiju. Mi smo razdvojeni, nesigurni o znaenju naeg sadanjeg vremena, primjeujemo najne-obinije pojave oko nas i ne znamo kako da ih vrednujemo. Na primjer, ta injenica ukidanja zlatnog standarda jedna je od najvanijih svih vremena. Da nacije mogu pogaziti svoju rije znali smo i ranije, ali da trebaju to uiniti tako lako to je znaajno, kada je to sasvim oigledno da se Amerika i Engleska ponose da su vrlo moralne i hrianske. To je kao da ja ovjeku dugujem sto franaka i kaem: Ovdje ti plaam pedest, to je ono to ti dugujem". Zatim, ovjek kae: Ne, ti mi duguje sto". Ali ja kaem, to nije vano, uzmi ili ostavi; ja imam mo da varam ljude i koristim tu mo. I bez crvenjenja. Niko ne oea nikakvu posebnu greku u tome - to je sve za dobrobit neije vlastite nacije. to o tome kae crkva? Nita. Niko zbog toga nije pocrvenio.Mrs. Frost: Ali, vi ste rekli da Bog treba da bude previe lo!Miss Hughes: Zar nemate parabolu u nepravednom upravniku?Prof. Jung: Tano, tano, ja to zovem novi duh. Ali, ja kaem, ako crkve vjeruju u svoje vlastite vrijednosti, trebale su o tome rije rei. Ali nijesu, niko se nije usudio da otvori usta i to je neka zapanjujua istina iako ove iste nacije imaju puno toga za rei kada Njemci urade takvu stvar, i svi smo otvorili usta kada su Rusi ubili milion buruja. I razlika je beznaajna, manja ili vea. Sada je to naravno neto posve novo. I elim da pomenem interesantnu injenicu da Njemaka barem ima veliku zaslugu za formiranje tog novog duha. Oni kau to je stari Votan, kau da su postali pagani. I kad su upali u Belgiju, rekli su: Mi smo prekrili ugovor". To je ono to je Bethmann - Hollweg uvijek govorio: Prekrili smo nau rije", priznao je. Theodore Bethmann Hollweg (1856-1921) postao je Rajh kancelar 1900. godine, i uprkos mnogim diplomatskim grekama ostao je u kancelariji sve do 1917. godine. Najpoznatiji je njegov opoziv ugovora garantovanja belgijske neutralnosti kao komadia papira". Rekao je u Rajstagu 1914. godine da je njemaka bila nepravedna prema Belgiji. I tada smo rekli kako je bioKarl Gustav JungSeminar o Nieovom Zaratustriwww. maticacrnogorska.me28 MATICA, jesen 2010.www. maticacrnogorska.meMATICA, jesen 2010. 29cinian, te da su Njemci u svakom sluaju pagani. Ali, oni prosto priznaju ono to drugi misle i rade. Dakle, uite iz toga. Uradite to, ali nikad to ne kaite; tada ste mudri. Budite sa arhibiskupom od Kenteberija i tada je to ekonomska mjera. Vjerujte u vau crkvu i tada je sve u redu. Njemci su pokrenuti tim novim i udnim duhom koji nije dobar, i oni su vrhunske budale jer to kau. Ali, za nas je interesantno da ja moram rei da sam Njemcima zahvalan za njihov paganski pokret, na ijem je elu moj prijatelj profesor Hauer koji nas je uio Tantriku jogu i koji je sada postao spasilac ludaka. I neki od njih su tako divni i poteni; to to ga zovu Votan znai naravno da su u vrsti sna koji se ne moe izbjei govorei istinu. Da je Votan J. W. Hauer predavao je o Kundalini Yogi u jesen 1932. godine za to je Jung dodao psiholoki komentar. Vidi 20. februar 1935. godine. Ali se sada Hauer identifikovao sa nacizmom., to je zanimljivo. vajcarac Martin Ninck napisao je veoma interesantnu knjigu pod nazivom Wodan und Germanisher Schicksalsglaube Votan i njemako vjerovanje u sudbinu, 1935., u kojoj je sakupio cjelokupni materijal o Votanu kao dokaz da je on personifikacija pokretakog duha iza Hitlera. Votan je buka u umi, bune vode, onaj koji izaziva prirodne katastrofe i ratove izmedju ljudi. On je veliki arobnjak. Sasvim ispravno, Rimljani su ga poistovjeivali sa Merkurom - ne naravno kao bogom trgovine, ve bogom arobnjaka, ljudi koji idu u mrak, koji su tajno na putu i koji su pokrenuti tajnim namjerama; i on je takodje psihopompos, vodi dua, neko ko odvodi due u zemlju duhova, bog otkrovenja. Stoga se moe rei da je slian trakom Dionisu, bogu orgijasti-kog entuzijazma. Sada je stari Votan u srcu Evrope; moete vidje-ti sve psiholoke simptome koje on personifikuje ukljuujui i njegov romantini karakter arobnjaka, boga misterija - sve to ponovo ivi. Sve dokle njemaki mentalitet dosee u Evropi -dosee kao to znate od Urala do panije - mi imamo religiozni poremeaj; u najveoj od svih katolikih zemalja, paniji, crkva je potpuno pobijedjena. I to je stari Votan, ne moete mu dati bolje ime, vjetar koji duva i komada stvari u paraparad. Faizam u Italiji ponovo je stari Votan; to je tamo dolje sve njemaka krv bez traga Rimljana; oni su Langobardi i svi oni imaju njemaki duh. Naravno, vajcarska je mali izuzetak, znate. Oh, mi smo povezani, ali kao to znate nijesmo toliko ludi.Prof. Fierz: elio bih istai da je jedan od prvih akata kralja Edvarda VIII bio da primi Litvinova koji je jedan od ubica njegovog rodjaka. Da se jadni Car moe prevrnuti u grobu, on bi to uradio, ali se toga ne treba plaiti jer je spaljen i dobro pokopan. Ne moe se prevrnuti, tako da se kralj Edvard ne treba plaiti. Iako njegov otac, kralj Edvard V, nikad ne bi tako uradio, Edvard VIII je nedugo poto je preuzeo prijesto primio sovjetskog ambasadora Maksima Litvinova (1875-1951) i imao dugu konverzaciju sa njim, a tada je Litvinov objasnio zato on smatra da je bilo neophodno ubiti cara Nikolaja II, njegovu suprugu Aleksandru (unuku kraljice Viktorije) i njihovu ecu. (Meutim, nikako nije jasno da li je on imao ikakve veze sa egzekucijom). Litvinov je nakon toga rekao novinaru da Edvard odaje utisak Engleza koji pregleda jedne novine na dan". (Iz Time, 10. februar 1936).Prof. Jung: To je neka ekonomska mjera poput onog italijan-skog upada u Abisiniju. Pa sada, poslije ovog otkrovenja, Tu je Zaratustra zastao neko vrijeme (mogu razumjeti), i sa ljubavlju pogledao svoje uenike. Zatim nastavi da govori ovako - i glas mu mu se promijeni, (on se promijenio)!Ostanite vjerni zemlji, brao moja, snagom svoje vrline! Neka vaa darujua ljubav i vae znanje budu posveeni znaenju zemlje. Ovako vas molim i preklinjem.Ne dozvolite joj da odleti od zemaljskog i da svojim krilima udara u zidove vjenosti! Ah, uvijek je bilo toliko vrline koja se letei rasula!Vratite, kao ja, nazad zemlji vrlinu koja je odleela dalje - da, nazad, tijelu i ivotu. Tako ona Zemlji moe podariti znaenje, ljudsko znaenje!Sto puta su do sada, duh kao i vrlina leeli dalje i grijeili. Avaj, u naem tijelu jo stanuju sve one zablude i greke: tu su tijelo i volja postali.Sto puta su do sada, duh kao i vrlina pokuavali lutati. Da, ovjek je bio pokuaj. Avaj, u nama je utemeljeno mnogo neukosti i greke.Ne samo razboritost milenija - ve takodje i njihovo ludilo prodire u nas. Opasno im je biti nasljednik.Jo uvijek se korak po korak borimo sa ogromnom ansom, i nad itavim je ovjeanstvom do sada vladala glupost, izostanak smisla.Dozvolite vaem duhu i vaoj vrlini da budu posveeni smislu Zemlje, moja brao: neka iznova bude od vas odredjena vrijednost svega! Stoga ete biti borci! Stoga ete biti stvaraoci".Ovaj dio poglavlja jasno pokazuje znaenje otkrovenja; naime, Zemlja, tijelo - trebaju da postanu duhovna vrijednost - od vrijednosti koja je prethodno bila prerogativ duha. Dakle, ako se Zemlji i tijelu prizna dignitet duhovne vrijednosti, tada se mora razmotriti njihova posebna sutina na isti nain kao pitanja i postulati duha koji su prethodno razmotreni, i naravno tada e se mnogo toga to je bilo u vazduhu vratiti sa duhom na Zemlju; mnoge stvari koje su bile u neizvjesnosti, koje su bile na krilima duha, sada e se taloiti u materiji. Vidite, to to ljudi mogu sebe drati u neizvjesnosti razlog je zato vole ivjeti u duhu: mogu ivjeti privremeni ivot s obzirom na zemlju i tijelo; to se moe ostvariti u budunosti, ali za sada su prilino sreni odgadjajui to. To je poput gradnje kue za veliku pticu koja nikad ne slijee; ako neko nikad ne postaje on moe biti bilo dje. Niko nije ovdje i sada ako ivi u duhu, i stoga moe odgadjati svoje probleme. Ali, u trenutku kada je ovdje i sada, poinje da pati, kada pojedinevo tijelo pati ili kada poli-Seminar o Nieovom Zaratustri tike ili ekonomske prilike postanu loe, tada ste prisiljeni da prizemljite, i ne prije nego to duh dohvati zemlju uhvaen je. To je poput ideje o Gnosi, nousu koji posmatra svoje vlastito lice u okeanu; on vidi ljepotu Zemlje i to predivno ensko lice i uhvaen je, upetljan je u veliki problem svijeta. Da je ostao nous ili pneuma zadrao bi se na krilu, bio bi poput slike Boga koja lebdi nad vodama i nikad ih ne dohvati, ali on ih je dohvatio i tada je poeo ljudski ivot sa svojom patnjom i ljepotom; svojim rajem i paklom. U Corpus Hermeticusu, nous ili razum nose naziv Poimandres, vidi, ogleda se u vodi ovaj oblik slian sebi koji se pojavljuje u prirodi, volio je i elio da tamo ivi"! Jean Doresse, Tajna knjiga egipatskih gnostika, preveoPhillip Mariet, (New York, 1960, str. 2159. Naravno, ono to gnostici predstavljaju u tom kosmogonijskon mitu o raju i paklu, to je ono to se dogadja u ovjekovom ivotu, ponovo i ponovo. To je arhetipska slika.I ono to se ovdje dogadja stvarno je isto: duh je posmatrao svoju sliku u materiji i bio uhvaen; to je bio strasni zagrljaj, oigledno trenutak ekstaze i posljedica e biti da je jo jedanput upleten sa Zemljom. To se takodje izraava u prilikama naeg vremena i ako uporedite nae preovladavajue uslove sa uslovima koji su preovladavali prije rata, vidjeete razliku. Vie ne moete putovati iz jedne zemlje u drugu bez pasoa i nemate novca koliko ste imali prije; morate uzeti u obzir da postoji razlika u valuti, nova pravila i Bog zna to - jednostavno ste sputani. Nae mogunosti su uasno smanjene; nae slobodno kretanje sasvim uobiajenim putevima enormno je ogranieno. Sve je to samo izraz ili simptom onoga to se dogodilo: da ste na neki nain u zatvoru na Zemlji. ovjek je jo jednom siao na Zemlju. Svi govore o smanjivanju i uproavanju, ivljenju prirodnijeg i prostijeg ivota, i to znai pribliavanje Zemlji.Nekad se moglo priutiti da se leti uokolo, ali sada maramo ostati ravno na zemlji i vrlo bolno se podetiti na ovdje i sada. To je prosto spoljanja manifestacija injenice da je nous jo jedanput siao sa neba, zagrlio Zemlju i bio uhvaen na Zemlji. Naravno, u poetku taj zagljaj izgleda divno i udesno, ali ako razmiljate o posledicama, to vie nije tako lijepo. I vidjeete na kraju Zaratustre - ako ikad stignemo - to se dogadja kada dodje do plaanja rauna.ini se idealnim i lijepim: tijelo je deifikovano, ivimo opet ovdje i sada na Zemlji i u njenoj blioj okolini, i prijatelji smo sa sljedeim stvarima. Ali, saekajte dok naredne stvari dodju malo blie i vidite da li moete sa njima ostati prijatelj. To je vrlo upitno. Do sada, nita osim anse nije vladalo svijetom, ali budui da se ovjek vratio u svoj prirodni dom na Zemlji, njegov um vlada svijetom, i vidite kako to radi! I vie nego ikada mi smo rtve puke anse; budui da je rat naa politika, to nije nita drugo nego jedan veliki kiks. ovjek se dokazao apsolutno neadekvatnim za rjeavanje situacije. Svi su iznenadjeni. Niko jasno ne predvidja to e se dogoditi. Zaboravili su sve o prolosti i ono to su veoma sposobni ljudi u prolosti znali da e se dogoditi. Dakle, stvorili su situaciju iz koje nas stvarno nita drugo osim sree ne moe izvesti. Sada Nie misli da e se ovjekov um koji dolazi na Zemlju baviti tom ogromnom ansom i glupou koja je do sada vladala ovjeanstvom, ali glupost je vea nego ikad, nedostatak smisla. To jedinstvo duha i tijela, ili duha i Zemlje, formira neto od ega e ovjek izgubiti razum zauvijek jer je sasvim neadekvatan. On nikad nee razumjeti to je to. Da je to uradio, znao bi to je ivot i to je misterija. I mi ne znamo koja je svrha ivota, mi ak i ne znamo ni da li ima svrhu: sasvim smo sigurni u vjerovanju da je ovaj ivot samo beznaajni haos zato to je to ono to vidimo. MoeKarl Gustav Jung

www. maticacrnogorska.me30 MATICA, jesen 2010.www. maticacrnogorska.meMATICA, jesen 2010. 13Seminar o Nieovom Zaratustri postojati smisao ovdje i tamo, i samo se moemo nadati da postoji smisao uopte, ali mi ga uopte ne znamo.Jedina stvar koja izgleda potpuno sigurna je da je glavno obiljeje ansa, iako su neke stvari oigledno trajan zakon. Govorimo vie o zakonu nego to ga se pridravamo i kad on ne funkcionie - on nikad ne funkcionie sasvim - mi kaemo: Oh, on je samo ansa". Potcjenjujemo ansu i ne dozvoljavamo da je ansa gospodar. I kada elimo da izgradimo prirodni zakon, mi napravimo laboratorije i vrimo veoma komplikova-ne eksperimente da bi izbjegli da nas ansa poremeti. Pa, kad se posmatra ivot na otvorenom, na kratkom protezanju puta, to funkcionie manje ili vie. Vidite, bolje je da vidimo stvari onako kako izgledaju. To je jedina naa stvarnost, i bolja je nego da se ljutimo zbog nepotovanja zakona, jer oni ne funk-cioniu jasno; glavna stvar su haos i ansa - to je prilino fer slika svijeta. Toliko mnogo razgovaramo o zakonu i razumu zato to elimo da imamo neto od njih; tako je teko biti razuman, pa je teko primjenjivati zakon. Stoga o govorimo o njima. Mi obino govorimo o stvarima kako treba da budu i mrzimo ljude koji o stvarima govore onako kako one jesu.; Ti treba", Ti bi trebao", daje nam mir umu. Ako nam neko kae to bi trebali napraviti ili kako rei stvar, razum jo uvijek vlada svijetom. Naravno, to ne funkcionie; stvari uzimaju svoj vlastiti put i mi smo pojedinano nesposobni da ih ih mijenjamo. Nie kae: Dozvolite da vrijednost svega iznova bude od vas odredjena". Ali, ko odredjuje stvari? Da li su ljudi jedinstveni ak i na temu zlatnog standarda, na primjer. Tako Nie kae: Stoga ete biti borci"! Vidite to direktno vodi u destrukciju. I stoga ete biti stvaraoci"! Da, kada ste sposobni da neto stvorite.Karl Gustav JungSeminar o Nieovom Zaratustriwww. maticacrnogorska.me32 MATICA, jesen 2010.www. maticacrnogorska.meMATICA, jesen 2010. 31Predavanje19. februar 1936

* * *Prof. Jung: Dakle, sada emo prei na drugi dio Zaratustre. Trebali bi proslaviti ovaj trenutak - da smo stigli dovde. Seate se, na kraju prvog dijela, kao i na poetku, Nie izjavljuje da je Bog mrtav. Umrli su svi bogovi: sada mi elimo da ivi nato-vjek". Ovdje imamo jasnu psihologiju; bogovi su umrli i sada nam dozvolite da pozovemo Natovjeka, ovjeka koji je vie nego obini ovjek kako nam je poznat. Vidite, to nije tako daleko od hrianske ideje o Sinu ovjejem. Hrist je ovjek, tako da je on Natovjek, Bog - ovjek; ideja nije dalje evoluirala. Nie savjetuje svojim sljedbenicima da za njim ne tre i da se ne poistovjeuju sa njim, i tako sebe ne ponite. Radije bi trebali postati svoji neprijatelji da bi se pronali; kae da je bolje da zauti i da njima da ansu. Takodje iza toga postoji tajna namjera: naime, zar ne bi bilo vrijeme za objavu, za pronalaenje Natovjeka? I uvijek je najbolje sredstvo da pronadjete ili stvorite Natovjeka, da testirate sebe, da odete u vlastitu samou, da ojaate da biste saznali da li ste sa ansom Natovjeka. To je ono to ljudi rade kada ele da postanu sveti ili sveci. To su tendencije koje vode u drugi dio; sada emo vidjeti to se Zaratustri dogadja kada ode u svoju samou. Ovo poglavlje se zove Dijete sa ogledalom".Nakon ovoga Zaratustra se ponovo vratio u planine, u samou svoje peine, i povukao se od ljudi ekajui poput sijaa koji je zasadio svoje eme. Medjutim, njegova dua postade nestrpljiva i prepuna enje za onima koje je volio: jer je jo mnogo imao da im da. Ovo je najtee od svega: zatvoriti otvorenu ruku i sauvati ednost darovaoca".Iz ovog pasusa moemo vidjeti jednu od njegovih posebnih tekoa: potrebna mu je bila publika, veoma mnogo. Vrlo je prijatno imati sluaoce - to vam uvijek neto dokazuje - dok, ako ste sasvim sami gubite samopouzdanje. To je kao da ste postali sve manji i manji i konano ste samo estica u nekom uasno proirenom kosmosu, i tada razvijate megalomaniju ili postajete nitavilo. Zato je poeljno imati sluaoce, ako samo radi demonstracije da znate ko ste, da postajete neto odredjeno, da ste ba obini kao i drugi ljudi i da ivite u svom tijelu. Sav taj ugled gubite kada ste sami. Sada, on posebno pati od injenice da ne moe davati i vrlo jako oea da treba da preda svoju poruku.Tako su u samoi proticali mjeseci i godine, u medjuvremenu je rasla njegova mudrost i zadavala mu bol svojim bogatstvom.Medjutim, jednoga jutra on se probudi prije