Upload
dothien
View
219
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
sio svoju zadacu, ako postigne savrseniji zivot nego obicu ikrseani ,
Na podrueju .r ada tesko je postaviti granice izmedu 'I'reeega reda i Katolicke akeije. 'I'reci red u mnogirn mjestimarazvija svoju djelatnost na podrucju, koje zapravo prvenstveno pripada Katoliekoj akciji. . U 'I'reeernu se redu osnivajurazne sekcije sa zadaeom, da treca.ri provode svoju djelotvornu ljubav prerna bliznjernu. Tako S-1110 i mi prosle godine nasastanku 4. rujna zakljueili, ela se u svakoj zupi osnuju med u trecarima sekcije: sv. oltara, krseanske Ijubavi, dobrestampe i za misije. (Rezolucija tocka 3.) To je zapravo pod rucje K . a. 'I'recari mogu bez sumnje vr-siti svoju djelotvornu Ijubav, ali u mjestima, gdje je organizirana K: ' a .vodstvo u ovomu radu pripada K. a., jer jeonasluzbeni apostolat Crkve. 'I'recari ce poruagati ,K . a . Odnosje izmedu T . 1'. i K . a. slican odnosu iizm ed u svjetovnih svecenika i redovnika.
'I'reci red, Bratovstiue, Pobozna ud ruzenja, premda S11
za Crkvu veoma zasluzna, ne spadaju u sluzbenu K. a . Onise mogu zvati nesluzbena Ku.tolieka akcija, Tim se n ista n euruanjuje njihova vrijednost niti se poricu njihove zaslugeza vjeru i Crkvu.
Prema ovome mozcmo odgovoriti i na pi tanje, koje secesto postavlja od pojedinih kandidata : je Ii bolje stupiti u'I'reci red iii u Drustvo sv. Ante I Po sebi je T'reci red savrseniji, jer treear prima na S8 obvezu teziti za savrscnoscu,koju obvezu ne preuzirnlje na se clan Drustva sv. Ante. Kadstupi u Dr'ustvo sv. Ante, onse samo kao dobar krscanin stavl ja ria raspolaganje hijerarhiji, da joj pomazc v rsi ti 'a pos toIat prema eiljevima, koje smo gore naveli.
O. Veneel Kosir. .
SASTANAK 'ODGOJITELJ A NASEG POMLATI{A12. XI. 1941.
. Nasa je provincija duzria brinuti se ne saiuo zu uzgo jsvog pomlatka nego ima radi iZllinlnih pril i ka i b iskupijuopskrbiti vecirn d i jelom pastoralnog klera . . Mi SIno i redovniei i dusobriznici. Da u cijelosti jednu i d rugu d uznost .izv r-
. Si1110, da zbilja odgovori mo brojnim i teski m, javno i slobod no preuzetirn obvezama reclovnickog , i dusobriznickog zvanja, Bog i sluzba traze oel nas, smijerno bez pretjci-ivanja ustvrditi, izvanredan, blizu herojsk i stupanj savrsenosti . "
Svaki od nas, ne ispunimo Ii savjesno i u dovoljnoj 111j'er i ovu od Providnosti povjererm zadacu, pronrasil i smo cil j ,proigral i smo sreeu zivota. . .
-113
-, 14--.
Zelirno Ii provinciji osigurati zdnave i snazne izvore zi~vota, a njezine clanove osposobiti za javnu ulogu u valuzbiC r k v e, naroda i drzavc, moramo osobitu: i opseznu tb r igu p6svetiti . nasim .sjemenistirna kao poeetnoj, najnjeznijoj, najo-'sjetljivijoj stanici u organizrnu provincije, Da sjemenistimaprovidirno sve za zdrav razvoj potrebne uvjete i da od njihuklonimo sve stetne utjecaje, mp:o. provinoijal hio je saZV8,Osaetanak uucstare primar.a na svetkovinu 'b1. Nii{ole 'I'avi.li--ea 14. ,X I. 1941" ali jer je tih dana. naknadno ureeen sasta.., 'nak hrva.tskih provincijala u Zagrebu, sastanak mestara Q
·d l:~al;l . je 1~. ·XJ. 1941. 'Q Mostaru.S,asta,nJnl; 8U prisustvovali mp, Q. provincijal, upravitelj
vanjskog konv ikta na S. Brdjegu Dr. Ira F. Paponja nadi povez.anosti ,.uzgoja u konviktu i u sjemenistu, prefekti bogo.slovnogujemenista u Mostar.u i na Humeu Dr. ira J. Mihalje:,r-ic i Dr. fra D·. Simovie, magister nov i tioru m o. N . .Hnkac, sa;·S . Brijega pref'ekt klerika o. .V. Primorac i prefekt MJalog;.s jcruendst a . o. B., Pandzie,
Sastanak .je dao upravi provincije i svim odgojiteljimazeljenu 1),~igQ'~u, da skupno pretresu i upotpune vdoaadasn ja~sl{ustva, .da i21 neposredne blizine pogledaju- svijetle ' j, tamne.s t i-an e danasnjeg uzgoja u nasim sjemeniatimai- (fa: 1'-l;je.~noli-;,ce pcstupak pa, da po zajednickorn planu s novirn poletom i>3 pojacanorn vjerom u uspjeh znanje ' i svu oeinsku .l juba v posvete boljoj buducnosti Crkve i provincije u Hercegovini. :P 'l!e:':$ekti su na sastanak donijel i izradene referate 0 ald11<31nirnpitanjima naseg uzgoja.
Prvi je referirao o. J erko Mihaljevie: »Kako cerno odusevi ti bogoslove za studij bogoslovijej'«. - ' U bogoslovima cebogoslovija pobuditi interes 1) rac:U -svoje- uevisenosti i ljevote, .2} jer bez teoloskog znanja ne mogu postati sveeeniciniti v rsiti svecenicku sluzbu, Za te svrhe potrebni su namprije svega spremni profesori, koji ce biti isa m o i li uglavnomsamo prof'esori. Seminari ce bogoslove privezati za samostalni studij i metodicki U~ \11>11 ti ti 11 znanstveni rad.. Bogoslove,koje 'h e privlaci nutarrija vrijednost bogoslovne nauke, nastudij ce prisi li ti IH'akticI)J 'r:i!ztozi" 'wk o svi ispiti budu dovol jno strogi. Na kvinkvenalno ispi te neka se jedan dan ne pozivlje vise oel deset kandidata. Mp, 0: provincijal uvjcruva,da proviricija nece zaliti razlozi tih izdataka ' za stvarne 'p ot r e- ..be bogoslovije i bogosloVnog sjnleni~ta. .
. O. Nikola Hrl{ac , 'r e fer ir a o je:»Potreba i uvjet~· dobr:anovicijata<t, Il':nio je propi~e Crkve i recla. 0 novicijatu. Iscrpivo je predocio nedostatke naseg- novicijata i upravio 'neke 'k ort..kretne prijedloge starjesinstvu provincij,e i novicijat'skog:, sa:'mostana: U kucu .nov-ieijata ne spad~ju svecenic,i;, koji 'n einogu 'bez dispenze vrsiti ' sve redovnicke' propise. Kod: prinlanja i u ·sjelheniste i u novicijat paziti n3, rodi telje, ' p lem e i
i, .
kueni odgoj, Kandidate novicijata .t r eba unaprijed teoretskii pra.kticno uputiti u uljudno v ladanje. Ozbiljno se pobrinuti za i spovjednika novieama. U samostanu redovito. drsati disciplinu . i capitula culpanum. Starje$iustvo neka propise dnev-ni red z~ novicijat, .
{r:J;i ostala referata: O. 'D . Simovica: »Uzgoj za zavjet eistoee u nasim. sjemenistima«, 0 .. ,V " Pr.imorca: »Sjemen.ista susvijet, za se, cdi.ieljen 'od ostalih redovnika i svih- svjetovnja-'ka« i 0,•. . B. :r~~qz~ca: »Euhar.istijski zivot u sjemenisbima«donosimo u ovom broju:
UZGOJ ZA ZAVJET SV. CISTQOEU NASUIS.J.E.MEN'ISTIMA.
." (J\Hsli iz referata drzanog na sastanku
.. prefekata u Mostaru 12. X'I. If).41.): '
. Nije potrebno dokaziva.ti, da Je uzgoj sv. eis~oe8:.kqd sjcmenistaraca od vitalnog znacenja za sav njihov odgoj, Radise tn 0. hiti .i ne biti redovniekog i sveeeniekog .k a n did a ta .Kad su odgojitel ji i kandidat na ciatu u toj stvari. ostalo iderazrnjerno Iako, Pi tanje uzgoja za sv. eistoeu bilo je uvijekv rIo ~Ta,ZJ;lO i. delikatno, ali .izgleda, da da.nas i~n.~~voje narocito zriacenje i poteskoce, jer su vanjske prigodo i nutarnji ivanjski podruzaji osobito pqtencirani. . EI~sh,U}i~ija sjetilnostii putenosti zahvaca i siroke narodne slojeve. .koji SjU, dosadau tome bili manje vv ise netaknuti. Ograde morala 01\0 zivotnetajne i bracnog i ob iteljskog. zivota nesavjesno se ruse zloeinackirn upravo nacelWH~ i m isljerijem, a jos vise losim pri-mjerima razuzdanoga zi'vota. . , .' .
Ovdje cerno u prvorne dijelu ~znij~ti, . neke konstatacije iopaske bez; n~ro:cite iscrpivosti, povezanosti i sistema. ,U drugc;n~~ dijelu govorit cemo 0 misljeuju moral ista. vkakav nesmije biti kandidat pred profesiju i redenje obzirom na sv.0i~toq,,1.. '
I.Faktori uzgoja za sv. eistocu .jesu : roditelji, zupnik, pre
feJd i , dobre knjige i Tspovjednik. Ovaj ima narocito vazn.u i.. odgovornu ulogu,
. . Rod primanja kandidata u sjemeniste treba paziti, kakostoj i ro:diteljska kuca i obitelj glede sv. eistoee uopce, posebno bracnoga zivota. Da Ii se je nesno dogodilo, sto kompromitira doticnu obitclj; ima Ii mazda' i hereditarnih optereeenja.Zupnik i prefekti neka u zgodnoj prilici upozore i -pou ce vr oditelje, vise puta nevjeste uz najbolju volju, 0 vaznosti,nacinu. i pogibeljima za SY. cistocu 11 noditeljskoj kuci, Rodi-, .
-1:i -
•
;.r
ii
telji su duzni budno paziti,da njihovo di jete neokaljano stupi u Bozje svetiste.
Odgojni faktori, osobito prefekti i ispovjednik, mora.jupokazati svu ljubav, pozrtvovnost, razumijevanje i pristupacnost, da im se kandidati bez pridrzaja i stida povjere i otvore. Ovo je vazna, ali i teska stvar. Pouka u spolnom pi.tanjuide. postepeno prema godinama i razvitku. Ni prerano ni prekasno. Upozori t i i na dobre knjige. Sami odgoji tel ji morajudobro poznavati prakticno i teoretski pitanje uzgoja sv. cistoce o 'I'reba se dobro uputi ti u nauku duhovuih uci telja, moralista i crkvenih naputaka,
Sveta cistoca se ne moze. cuvati bez ostalih kreposti, zato se pouka i uzgo] u njoj mora davati i prikazivati u sklopu sa ostalim k repostirna. Ov a je krepost eminentno krscanska i vrhunaravna . Motive i sredstva crpi uglavnorn iz v rhunaravnih vrela. Rauzmjeti je i prigrliti moze samo onaj,koji do bro razumije k rsca.nstvo i u nj se uziv i . N jezina .1e I.1epota ugIavnom vrhunaravna; moze se uvidjeti i osjetiti samou svi jetlu vjere. I nagrada joj . je vrhunaravna.Moze se ocuvati, osobito vjeena, samo strahom i mil oscu Bozjom. Irnaona i naravnih sredstava za ocuvanje, koje treba znati i isticati. Ali ce ova u teskirn kusnjarna po dbaci ti bez svrhunaravnih motiva i sredstava.
Kreposti, koje poblize euvajn SV . cistocu, jesu ; poniznost,• mrtvenje, vjernost u zvanicnirn duznostirna i djelotvorria i
zarka Ijubav pren1a Bogu i hliznjernu. Sv. cistoea se zove herojskom kreposcu, jer trasi teske i osjetl jive zrtve za nasuslabu narav. Tu se irna svladati i obuzdavati jedan od nasi hnajjacih nagana.
Ova se krepost u svijetu malo pozna i cijeni, pace se prezire i izrugava. Zrtve i napore ne vide l judi. To v idi samoBog. . .
Od nn.ruvnih sredstava treba uvijek i nuda sve isticatiizbjegavanje prigoda za. sva nasa sjetila i nutaruja i v anjska, Zlatno .1e nacelo : in Iugu salus. Bez toga ne p0111aZe nimolitva n i sakrarnonti. Fuge otium, Iuge consortium.
Uz moralnu pouku ici ce uporedo i postepeno Iizioloskapouka 0 spolnorn pi tanju. Ci m se opaze znakovi puberteta,treba pruzati podrobniju pouku, Ne treba se mnogo bojati,da cerno danas preuraniti i sablazniti 'p i tomce. Mnogo togazriadu i vide vee zarana.
U pravo vrijeme data pouka sacuvat ce naso kandidateod pada, a cesto i od nepotrebnih dusevnih borba inapasti.Ci m su dosl i na zrelost, njih za n im a uvelike spolno pitanje.'I'reba im ga rasvijetliti 'dos ta detaljno i s fizioloske strunebez pridrzaja i zabasurivanja. Treba im zadovoljiti onu prirodu kurioznost 0 tajni zivota. Inaee bit ce nemirni, pa cetruziti infornlacije, mozda jz , nezdravihizvora. Razumije se,
- 16-
da ee i ta pouka biti postepena, Mora se naglasiti, da ne S111ijemo ostavljati pouku iza novicijata. Pouka 0 spolnom pitanju i zavjetu sv. cistoee mora se dati uglavnom vee do ulaska u novicijat, a najdalje tijekom novicijata. Jer jednostavnizavjeti sv. eistoce predpostavljaju slobodu i spoznaju, kao dasu vjeeni . Novica mora imati nairne takovu nakanu sa svojestrane. .
Bracni zivot treba prikazivati u pravome svijetlu. Svijetlu i tamnu stranu, teskoce i ugodnosti, prednosti i odgovornosti.Kandidat mora biti potpuno svijestan, eega se slobodno odrice. Mladi Ijudi - kod nas klerici - imaju cesto('aro:bne iluzije i predodzbe 0 ljepoti i lagodnosti braenogazivota. Pf-ed ocima irn Iebdi sarno ugodna strana toga zivota.Zato i m treba prikazati pravu njegovu stvarnost, da se potpuna uvjere, kako taj zivot nosi sa soborn veliku odgovornost .i ogromne, a ('esto i herojske zrt\'o. R druge strane kandidati mora.iu biti potpuno svijesni, da se dragovoljno odrieu tjeIesnih uaslada, kojo hi zakonito mogli imati, zatim onog dusevnog kompleruontn zene prerna muskarcu i obratno, krvnogpotornstva i prnduosfi obiteljskoga bracnoga zivota. Uza svutu Zl'tvll mogu lwei u redovniekom i sveeenickom zivotu J)1'av u i potpunu nadoknadu, srecu i zadovoljstvo. Manjak tjelesnih naslada i ostalih prednosti ne ce ni najmanje smetati, dasvoju Iicnost norrnalno i potpuno razviju i usavrse u tjelesnom i 'd u sev n om , naravnom i svrhunaravnom pogledu. Samo 't r eba , du so potpuno bez rezerve predadn Bogu i ozb i ljnoS8 posvete sv ojim staleskim duznostima.
Da so istakne potpuno poznavanje i svijesnost 0 znaeenju i zrtv i zavjota sv. cistoce, Crkva je u novije vrijeme odredi la, da redovnieki kandidati prcd svecane zavjete kao i svjetovni pred reclenje moraju potpisati testi Ii kaci ju, II kojoj pored ostalog siobodno i svijesno ' izjav ljuju, da jasno shvacajuznacenje i obl igaciju sv. cistoce i celibata.
Sa dubokirn bolom i protestom mora se konstatirati, daneki klerici lakoumno shvacaju svetost, vjecnost i ueopozivost svecanih zavjeta. Popustljivoscu u redov n ickom zivo.:.:.tn, ocijukanjern sa svijetorn i svojim strastirna dodu dotle, da.nakon svecanih zavjeta traze istup iz reda i dispenzu od za-,vjeta. 'I'i me su se ne samo iznevjerili .obecanju Bogu, datorn,pred neborn i zemljorn, nego su dali zao primjer i povod, da,i rnlacli, 'oni sa jednostavnim zavjetima, potcijenjuju svecanezavjete te m.isle, da ih se mogu Iako r ijesiti i naknadno, ako se-'eventualno zazele povrati ti u svijet. Nista na stvari ne lnije~~·nja, da Ii doticni sami za.traze istup· iii ih red otpusta l'adi:slaha zivota. Ovakav upravo svetog-rdni mentalitet treba ra-·dikalno iskorjenjivati.
Obzironl na naSe prilike odgoojitelji i sanli sjenlenistarci=moraju biti svijesni · nekih ·p osebn ih prig-oda . i kao kritjcni1:l::
-17 -2
!
!"
prijelaza glede sv, eistoce. 'I'o su prazruci uopce ; vanjsko dastvo na S. Brijegu, koje unosi svjetovnjacki duh, a katsto suneki od njih svojim vladanjem, govorom i vezama pravi grobari zvanja nasih kandidata ; zatim literatura u v isim razre<lima; pa sami prijelaz u Mostar, gdje gradske osobe drugoga spola svojim vladanjem i vanjstinom impresioniraju i privlacivo fascinirajn. Slieno se ima reci i prigodom odlaska usvijet na studije i nastupa u prvim godinama u pastoralnu ivanjsku sluzbu, ,
, Istina, uvijek i u svakoj prigodi vrijedi nacelo: in fugasalus, ali ipak ne smije se sitnieavo, nerazborito, tjelesnogrudno i upadno odvraeati i smetati sjemenistarcima svaki dodir ,sa zenskim drustvorn. Oni moraju tako reci oprobati i prakt.icno jakost S\70je volje. Velika je umjetnost i dar Boiji naciu ctome .zlatnu sredinu. U dodirnim poslovima sa osobamad rugoga spola treba imati nada sve dobru nakanu. Potrebai ozbiljna korist bit ee prava mjera.
II.
U cemu stoji probata vitae castimonia n. kakav kandidat ne smije biti prirnljen na profesiju i redenje prema misIjeuju moralista7 Qvo je pitanje sazeto i precizno obradio P.Seba!?tian K.rebs O. F. M.u knjiz.ici : De ' probata vitae castiIDonia in prof'essione religiosa Iratrum clenicorum requisita(na njemackom ), Fulda, 1938. P. Krebs donosi najprije u I.d ijelu dokumente i opce zahtjeve crkve i moralista glede sv.cistoce. Tu izlaze takorler i posebne propise redova i bisku'pi ja u Njemackoj, U drugom dijelu daje opravdanje tih zah'tjeva, u trecem govori 0 nekirnpravnim i pastaralnim pitanjiIna, napokon u cetvrtom gcvori 0 zadacama uzgoja sv. eistoee.
Mi ovdje iznosimo sarno misljenje moralista, kako ga je.sazeo i forrnul irao P. Krebs. Radi se 0 tome, koje i kakovemane, odnosno grijesi protiv sv. eistoce, smetaju iIi odgadajuzavjetovanje i redenje. Prema P. Krebsu postoje kod moraIista dva smjeru: blaz! (stariji) i stroz! (noviji). Prema blazem mialjenju (Sv. Alfons, Wouters, Aertnys - Damen, Noldin) nikoga ne treba a limine odbijati od svecenstva. Akasvecenieki kandidat postigne kakovu zlu naviku protiv sv..cistoce, da se redi za subdakona, mora se te navike okaniti:Best mjeseci odnosno godinu dana (ako zivi u sjemenistu) prije samoga redenja, Dakle kroz pola odnosno godinu danapred redenje kandidat nIOTa biti cist od zle navike. Moralista Tel' Haar priinjecuje s pravom, da je gornje na prvi 1>9gled blago rnisl jenje izneseno (od sv. Alfonza) u vrijeme, kada8U teolozi - kandidati 7.ivjeli u svijetu u obitelji a ne u sjemenisfima, pa je vrijeme od vola godina u svijetu kudikamovise znaeilo nego danas u sjemenistu gledom na prokusanost u
"18 -
av . cis toei . Osim toga u on0 , vrrjeme mnogi sveeenici nrjesubil i u pastoralnoj.wanjskoj sluzbi.
Strozi (novi.ji) smjer z'astnpajumedu ostalimmoralistiV er rneer seh S. J., Monnichs S. ' J., 'I'er Haar' C. .Ss.. R, SchmittS . J. Mathyssek p~, S. M. Prema. njihovom misljeI1jU vrijedesl i j edec a opca nacela: '
a) Pojedlnaenl slucajevi~'" . . . , \ . ' ,
.' 1 Copula carnal.is i njoj slieni grijesi. Ako je sveceniekikan d ida.t u svojoj zreloj dobimakon. 14.. godine svijesno jedanjed in i put izvrsio eopulam carnalem iIi sodomiam perfeetamm or a se odbiti od redenja. Tel' Haar ukljueuje, ovamo i onoga kandidata, koji je ::dva puta nesto tesko poeinio u . sjemenisn o vrijeme sa drugim osobama, makar to bilo i bez i~OPU
Ie, (»S em in a:r zei t «, rekao bih, .ne mora se ovdje razumjeti cit avo .vrijeme .m a log a i velikoga sjemenista, nego vel.iko sjem en is t e - fi lozofija i teologija - i u najboljem slueaju viser a zr ede maloga t. j. g'imnazije).
2. Zavodenje. Iskljuciti. treba i one kandidate, koji suZit. v r ijeme prave svecenieke . kandidature ozbiljno pokusa.linek og a zavesti na grijeh protiv ses te zapovijedi.
b) Navika samooskvrnuea (polueije],
, 1. Odvracanje od ulaska u sjemeniste. Ako se grjesnik san a vikom (polucije) u gimnaziji nije popravio nakon odlukeza svecenicki stalez, ima se odvra.titi od ulaska u sjemeniste,R a d ije hi se ovakav mogao pripusti.ti u novicijat, ako se inat e njegovo zvanje moze smatrati ozbiljnim.
2. N avika u prvim godinama sjemenisnog vremena (teol og i je) : N ajkasnije u trecoj godini (dakle dvije godine prije subclakonata) i li jos bolje vee u drugoj godini ima se otpust.i t i onaj kandida.t, koji naviku n ije svladao.
3. Grjesrrik sa kvalificiranom navikom: Ako se vidi, dace jedan teolog radi svoje prirodene sklonosti ili steeene slab ost i (»angeborener Neigung oder erworbener Gebrechlichk ei t «] kasnije vjerojatno padati u grijeh protiv seste zapovijed i, ima se redovito odbi ti od sveeenickog staleza, makar i nebio grjesn.ik sa navikom u strogom smislu.
4. . Ponovni pad nakon prinlanja ' su bda kon a ta . Aka navik a opet ozivi nakon subdakonata, treba kandidata siliti, dat razi d ispenzu (za po vratak u svijet).
c) Naklonosti.
Ako je kandidat u . zadnjim godinama pred ulazak u velik o -s jernen iste i li ea k jos za vrijeme ajemcnisnih praznika po'k a zao jaku i neodoljivu naklonost (»unwiderstehliche - v io
· ] ~nta -Neig'ung«) na opcenje (drustvo, sastanke, razgnvore)i Ijubakanje (ljubavne veze) sa djevojkama, irna se takav ot-
19
1! pusti ti iz sjemenista, makar ruje n ista teze - poeirrio. (T'er
Haar ukljucuje ovamo i onoga, koji pokazuje jaku sjet.ilnunaklonost prema prijateljimaJ Ocito je, da ovdje nije govoro opcoj, prirodnoj i prosjecnoj sklonosti i simpatiji ruladicaprerna djevojkama, nego 0 nekoj narocitoj i jaeoj.
Go:re pod b) govor je sarno 0 zlim navikama (prava consuetudo). Sto je navika i kada se moze reci, da netko imazlu naviku ~ »Consuetudo seu habitus peccandi est quaedamfacilitas et propensio ex repetitis peccatis inducta eadem pee-cata committendi. '
Quando contracta censeaturprava consuetudo accuratedefiniri non vpotcst , quia id -dependet tum a peccantis indole,tum a longiore vel breviore tempore, quod inter actus peccaminosos intercedit, tum praesertim a peccati natura: quo facilius enim aliquod peccatum comrnittitur, eo plures actusintra certum tempus requiruntur ad contrahendam consuetudinem; et cum facilius committantur peccata interria (ad quaerevocantur e tiarn peccata oris) quam externa, generatim pluresactus requiruntur ad inducendum habitum in peccatis interriis(et oris) quam in peccatis externis.
a) Qui per 'n ota b ile tempus, e. , g. ' per integrum annum,quinquies in mense peccatum externurn commisit, immo inmate.ria Juxuriae etiam qui bis vel semel in mense per annum peccavit, consuetudinem contraxisse censendus est.
b) Qui semel quotidie per longius tempus pravis desideriis vel blasphemi is peccat, consuetudinarius est, quin c tiam isvqui haec eadem peccta tel' quaterve in hebdomada peraliquod tempus commmittit, consuetudianarius dicendus est«(Noldin). '
»Semper prohibendus est irnrnedia.to ascensu (ad ord ines}, qui in praesenti laborat malo habitu hcbdomadario etiant solitario. Moraliter semper prohibendus est, qui quolibethabitu praesenti vin fec t u s est, nisi extraordinaria fuerit con-"versio. Si habitus fuerit cum alia persona, semper praetereaexperimentum continentiae imponendum est.
Dehortandus estascensu, qui habitudinem habuerit peecandi cum alia persona, qui laboraverit habitu hebdomadario, et iam v itii solitarii(propter periculum novae crisis},qui nirnis ad vitium propensus est (violenta non durant).
-J1Jt ia nl si extraordinaria fuerit gratia conversionis, sempersuadenda est praevia probatio, quae gravitati habitus atternperata fueri t. Hortandus non est, cujus praevidentur relapsus, 'q u i .n on jam ex habitu, sed ex causa accidentali rnanant«. tKllie"rald; ' Pastirsko bogoslovl.ie, sv. 11., str. lOn,ekscerpt iin st r u k ci je SC de R, 1. XII. 1931.)
Kako S1110 vidjeli, gore izneseno Tstrosijel misljenje moralista ima u mnogocernu pred oeima vise kandidate za svjetovrie sveceuike i njihove skolske prilike. Ali se ono ima prim ijeniti i na redovnicke kandidate. Kod ovih zadnjih konacna odluka za zavjet sv. cistoce pada ranije nego kod svjetovnih, koji se konaeno zavjetuju istom kod primanja :subdakonata. Docim kod redovnika svecani zavjeti, a pogotovo jednostavni, redovito se polazu i vise godina prije .subdakonata.Zato ono trazeno vrijeme prokusanosti za sv. eistoen, osobito kod zlih navika, treba pomaknuti razmjerno ranije, t. j. u.obzi r treba uzeti redcvnicke zavjete.
Tko im:a prosuditi i odluciti , da se kandidat glede sv. cistoce pripusti i li lie na zavjete odnosno na redenje I To cebiti p re Iekti, ako im je stanjs poznato, duhovnik i ispovjednile Ova stvar 110 naravi spada redovito in forum internum.Zato ce duhovnik, a nada sve ispovjednik, ' imati odlucnu r ijec, Kandidat je duzan biti iskren, otvoren i potpuno poslu'sa n , jer radi se 0 njegovoj vremenitoj i vjeonoj sreci i dobru. Pa i sami kandidat, ako je razborit te pozna svoje stanjei mora.Ina nacela, 1110ze samostalno prosuditi i stvoriti odgovnrujucu odluku. Ali ipak neka stvar izloz i i spovjedniku injega se drzi. -
Ako se kandidat redovito ispovjeda pred istim ispovjednikom, upoznavanjo i presuda bit ce bez poteskoca,
.Ako to nije slucaj, onda se pravo stanje prije zavjeta odnOS110 redenja moze upoznati samo pomoeu opce ispovijedi.I crkva izrieito trazi , da redovnicki kandi dati .pred ulazak u'novicijat ucine open ispovjed (Can. 540). I bez obzira TIa gore roeeno zivo se preporuou]e opca ispovijed u vaznirn easovi111a i odlukama u zivotu. Tn spadaju svakako ulazak u novicijat,profesija i redenje.
Zavrsujerno sa slijedecom opaskom: Ako bi netko veezavjetovan iIi reden opazio, da ne bi bio pripnstcn u sveeen icki i redovnicki stalez, da su se strogo primijenila nacelastrozijeg misljenja moraIista, ne smije ni najmanje sumnjati u svoje zvanje, vnego neka se JOB vise povjeri milosti Bo'z joj , koji i od grjesnika moze ucinit.i sveca. Sarno treba .s mi-Ioscu sudjelovati i ne plasiti se napora. .
O. Dobroslav 8in10vie
SEPARACI.JA REDOVNICKIH SJEMENIST.A . .;
\ Sjernenista su svijet za se, odijeljen od ostaIih redovnikai ad svih svjetovnjaka.
Crkvenl propist.1. Za sjemenistarcee11a1o sjemeniste treba da je zgrada rastavljena od sa
mostana iIi da je :harem zidom od osta1ih dijelova samostana
- 21-·
~I
IIt
!I
I
I
I•
rr •
HERCEGOVINAF RAN C I So ~C A N A:
ZA NUTARNJI llVOT I VEZE CLANOVAHEREGOVACKE FRANJ. PROVINCIJE
. SVEZAK V.-1941.
CAS ZOVE.
N alton susreta sa Samaritankom, IH'lJe izbora apostola,pr.ije slanja 72 ucenika neiscrpivoj revnosti bozanskog Spasitelja lebdi pred ocima opet i opet slika velike i zrele zetve.»Zetva je velika, ali je rac1nika malo« (Mat. 9,37; Luk. 10,2) . »Podignite svoje oci i vidite njive, kako su vee bijeleza zetvu«. »Je1' je u tom istinita r ijeo, da je drugi koji si je,a d rugi koji zanje. J a sam vas poslao, da zanjete, gdje se vin ijeste trudili,'"a-wi :ste ujiosuo ' .n j ihov: · l1P.i ~ti « (Iv. 4, 35; 37,38). I dok na zrijanje poljskih tu sjeva trebazl mjeseca ceka.ti,sjerne rijeci Isusove donosi brze plod : Samaritanka p repozna je u Zidovu Gospodina, proroka i Krista, a Sihemljani nav ijest Samaritanke 0 njem pozivIju ga da ostane kod njih ipozdravljaju ga kao Spasitelja svijeta.
Na izlozenorn i nesmirenom tlu Hercegovine sija.li su sinov i sv. Franje vjekovirna evandeosko sjeme zali jcvajuci ga,9.liim znojern, u znatnoj mjeri krvlju i suzama.Dragocjena j
sveta, t esko i dugo cuvana bastina predana je u ruke nama,danasnjem pokoljenju, djeci ruzmazenog v remena, koje umnostvu moduih idola, u vrtlogu trenutnih struja i jeftinogbljeatav i la zaboravlja t ernel jne, najbitnije, nezamjenljive potrebe opstanka. Sjeme r ijeei i mi.losti B ozje padalo je iz rukui nasih pretsasnika na VUt, na pl i tki krs, u trnje, ali bilo jei rodne, duboke i uredene zemlje, koja .ie n1i1110 occkivanjcnosila 30-,GO - i100-struki plod. Od nekih ~O.OOO katolikau Iiercegovini prije 100 godina ima nas danas, poglavito nvczi s razvojem nase provincije, blizu 200.000. Prirnjer, dausput spomenern, m irne i besprijekorne ekspanzije naroduogposjeda. Mi dauasnji hercegovaeki franjevci svi, svaki naSV0111. mjestu, 'pozvani smo, da dosadasnji -snazn i ruzvoj kraljestva Bozjeg medu nama ne .pustimo da oslabi . i li da se prekine, nego da tomu pobjedonosnom razvoju osiguramo vise
- 1-
ij
iI
t