Kajkavsko narječje

Maš kaj cajta?Maš kaj cajta?

KajKaj??

Če buš pridin, dubiš bumbon!

KAJKAJ

Gdo?

V keri vuri?

De?

Kaj si rekel?

Dragutin Domjanić

Kaj

Vre tičeki spiju

A šume mučiju,

Naj moja popevka zvoni

Po dolu i gaju,

Po dragomu kraju,

Od kojeg mi lepšega ni.

Tu brat mi je vsaki,

Tu doma sem taki,

Pogodit bi mogel i speć,

Poznati su puti,

Tu vsigde je čuti,

Ljubljenu domaću mi reč.

I srce mi greje

I z menom se smeje

I v žalosti plače takaj.

Em nikaj ni slajše,

Ne čuje se rajše

Neg dobri i dragi naš kaj!

Rasprostranjenost

- Hrvatsko zagorje

- Prigorje

- Međimurje

- zapadna Podravina

- Posavina

- Turopolje

- Pokuplje

- Gorski kotar

- dio sjeverne Istre

- značajna književnost na kajkavskom jeziku razvila se u 16., 17. i

18. st. (Antun Vramec: Kronika, Juraj Habdelić: Prvi oca nešega

Adama greh, Tituš Brezovački: Matijaš, grabancijaš dijak)

- u novije vrijeme najčešće se pišu pjesme te filmski i televizijski

scenariji

Fonološke osobitosti

- u odnosu na standardni hrvatski jezik samoglasnici se obično izgovaraju zatvorenije (mast, pet) ili otvorenije (jęsem), a ponegdje se javljaju i dvoglasi (mieso, meiso, puot, pout)

- stari poluglasovi u većini su se govora odrazili kao e (nisem, dober)

- stari jat je u većini govora zamijenjen sa e koje se izgovara zatvoreno (mleko, den, dete), a u nekima sa i (mliko)

- skup čr obično se ne zamijenjuje sa cr: črvi, črn, črep

- ne razlikuju se glasovi č i ć, a tako ni dž i đ

- ispred samoglasnika na početku riječi javljaju se suglasnici h, j ili v: Jana, vučitelj, vuho

- l na kraju sloga ne prelazi u o: bil, selce, kopal

- umjesto lj i nj govori se obično l i jn: zemla, ludi, strajnski

- ne provodi se sibilarizacija: vragi, duhi, dihati

- zvučni suglasnici na kraju riječi izgovaraju se bezvučno: grat,

vrak, nof

- kajkavski govori imaju pretežno starije naglašavanje (kop ti, ȁ

let ti – letĩmȅ )

Morfološke osobitosti

- u genitivu množine nema nastavka (kraf, glaf) ili je nastavak

-ov, -ev, tj. -of, -ef (volof, konjef) ili drugi

- dativ, lokativ i instrumental nisu izjednačeni (D ljudem,

kravam; L ljudih, kravah; I ljudmi, kravami)

- nominativni oblik služi i za vokativ (mama, baka)

- akuzativ služi za neživo, a kad je bez prijedloga jednak je po

obliku genitivu: Videl sem grada. Posekel sem hrasta.

- često se upotrebljava određeni umjesto neodređenog oblika

pridjeva: On je tak dobri.

- komparativ pridjeva često se tvori nastavcima -ši,-ejši ili -eji

(bolši, dalši, starejši, spametneji, bogateji)

- u prezentu su vrlo često nastavci za 3. lice množine -eju i -iju

(zemeju, vidiju, predeju, pleteju, hodiju, nosiju)

- instrumental osobnih zamjenica obično glasi menum, tebum

- obično se mijenjaju i glavni brojevi od pet dalje: Za petimi

bregi mi hiža stoji

- kajkavski nema futura prvog, imperfekta, aorista i glagolskog

priloga prošlog, ali postoji razlika između infinitiva i supina

(kop ti – kòpatȁ )

- buduće vrijeme izražava se futurom drugim (bum videl, zutra

ti bum rekel) i prezentom svršenih glagola (taki dojdem, zutra

ti donesem)

- vrlo su česti povratni glagoli s povratnom zamjenicom u

dativu: sedi si, popi si, zemi si

Leksičke osobitosti

- za živo se upotrebljavaju zamjenice gdo, do, što, kteri ili ki,

a za neživo kaj, kej ili ke;

- vrlo su česte umanjenice (deminutivi) i riječi odmila

(hipokoristici): zajček, lonček, hižica, travica

- kajkavski jezik sačuvao je dosta starih riječi: čez (kroz), če

(ako), oblok (prozor), taki (odmah), tenja (sjena), vre (već)

- ima mnogo riječi njemačkog podrijetla: cajt (vrijeme), glaž

(staklo), rajngla (vrsta lonca), štenge (stepenice) i

mađarskog podrijetla: falaček (komadić), fela (vrsta),

betežen (bolestan), pajdaš (drug)

Podjela kajkavskog narječja prema čuvanju tipičnih kajkavskih obilježja i po zemljopisnom smještaju

1. govori koji imaju sve ili gotovo sve tipične kajkavske osobine:

zagorski dijalekt

međimurski dijalekt

sjevernomoslavački dijalekt

glogovničko-bilogorski dijalekt

gornjolonjski dijalekt

podravski dijalekt

turopoljsko-posavski dijalekt

vukomeričko-pokupski dijalekt

samoborski dijalekt

Većina tih dijalekata dijeli se na više podijalekata.

2. rubni govori koji nemaju sve tipične kajkavske osobine:

goranski dijalekt

donjosutlanski dijalekt

plešivičkoprigorski dijalekt

Ti govori imaju u određenoj

mjeri čakavskih osobina.

Hvala na pozornosti!Hvala na pozornosti!