Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
KAKO DO EFIKASNOG STUDIJSKOG PROGRAMA AKADEMSKIH...
TEHNIKA 6 771
Kako do efikasnog studijskog programa akademskih studija
BRANKO S , Univerzitet u Beogradu, Pregledni rad UDC: 528.3:[378:371.214 DOI: 10.5937/tehnika1806771B
kroz konti-nuiranu reorganizaciju iskustava . I brojnim mogu -stima i izazovima obrazovanje ga studijskog pro-grama
nte su deo interaktivnog procesa u kom se moraju sagledati odnosi i uticaji na celokupni proces. Izrada studijskog programa
efikasan studijski program ne
programa, isti verifikuje,
procesa. --
: geomatika, akademske studije, studijski program
1. UVOD
Ubrzani - brze i
Nova znanj potre-ba struke kako bi se pravovremeno obezbedio adekvatan kada
ra-dnicima je velika obaveza i odgovornost da to prepo-znaju i svojim aktivnim radom obezbede kontinuitet razvoja struke kojoj pripadaju. Univerzitetsko osoblje bi trebalo biti tempom znanje zastareva. -tina ste van formalnog obrazovanja, kroz rad,
-nja. votno
lifelong learning) kako bi isto dobilo na verifikovalo. S tim u
niverzitet u Beo--
ksandra 73
e-mail: [email protected]
Rad primljen: 11.12.2018.
vezi, a verovatno i kao posledica potreba da se obra-zovna politika Evrope homogenizuje unutar evropskog prostora i izgrade osnove za stvaranje visoko
pokrenuli i insistiraju na razvoju evropskog modela obrazovanja kroz izgradnju evropskog okvira kvalifi-
okvira, svih onih zemalja kojima je primarni cilj zaje
stracije. Izvan tog procesa ostati, pogubno bi bilo. Istrajavati u njemu, zahteva promene navika, mnogo truda i neizvesnosti, sa posledicama koje se unapred ne mogu predvideti. Magna karta univeriziteta (1988) definisala je ulogu i viziju univerziteta 21. veka. Bolonjska deklaracija i procesi koji je prate je realizuju. Bergenska ministarska konferencija kre-
kri--
nja [11].
Magna karta je postavila univerzitete pred izazov ) dok
Bolonja a da napravi izvestan balans izmedve krajnosti negde u realizaciji pomalo zagubio. Ova zabuna prouzrokovala je brojne kontraverze u Evropi, pa i kod nas,
KAKO DO EFIKASNOG STUDIJSKOG PROGRAMA AKADEMSKIH...
772 TEHNIKA 6
negodovanja tako da se svakoj novoj promeni ili reviziji studijskog programa mora pristupiti na krajnje odgovoran
dijskog programa, predmetima stave, potrebama studenata ih prilika.
dijskog programa
snog programa koji bi zadovoljio potrebe za kvali
.
2. STANDARDIZACIJA ZANIMANJA U OBLASTI GEOMATIKE U SVETU I KOD NAS
Royal Institute of Chartered Surveyor (RICS) je profesionalna organizacija -rom koja se bavi akreditacijom pojedinih profesija u okviru sektora nepokretnosti, objekata i infrastrukture,
[8]. Formiran je u Londonu 1868. godine, -
cima iz 2018. godine, RICS okuplja preko 125 000 harter je formalni dokument koga
-jedinca ili tela. U v u koji je izdat 2018. od strane RICS, u oblasti Geomatike1.
Iznete preporuke su globalnog karaktera i mogu se razlikovati od pojedinih nacionalnih pravila. RICS
RICS kvalifikaciju. Kompetentnost se ocenjuje i kompletira izdavanjem sertifikata Chartered Surve-yor. Kompetentnost podrazumeva posei sposobnosti u realizaciji kompetencije se razlikuju po nivoima i (odnosu prema poslu i sl.).
1 geoma-tique informatics (information+automationi+ics). Po drugoj ve -
-
Matinterpretaciji podataka, posebno onim prikupljenim ins-
-omatika se prvi put pojavljuje 1970. godine u Francuskoj (Commission Permanente da la Geomatique). Nekoliko
primenjivati u Kanadi gde se pod tim nazivom tretira svaki metod i alat od prikupljanja do distribucije prosto-rnih podataka. Geomatika i Geoinformatika pojavljuju se u ulozi novih vatni
Evropske zemlje preferiraju izraz Geoinformatika. U Australiji i Africi se koriste oba izraza.
Prezentomogu primeniti u r -tencija je definisana u tri nivoa: Prvi nivo znanje i razumevanje, Drugi nivo savetodavni, sintetizuje s -
mentira. Tri su kategorije kompetencija Obavezuju (Mandatory) personal
osnovne (Technical core) (Technical optional) Odabrane kao dopuprimarne odabranom razvojnom putu u skladu sa
Izbor an za kreiranje
Gematiku i njene oblasti u kojima se mogu stkvalifikacije Geomatike kao nauku koja se bavi
-oblika. Kao
na njemu, G
Chartered land/hydrographic/engeneering surveyor bi n, i to: 1) Teopogra-
fski i hidrografski premer (Land and hydrographic survey), 2) Kartiranje i pozicioniranje (mapping and positioning), 3) Globalni i lokalni navigaioni sistemi (Global and local navigation systems), 4) Nauka o geografskim informacijama (Geographyc information
6) Katastar i upis prava (Cadastre and land registra-tion), 7) Premer granica (Private, regional, and interna-tional bounaries determination), i ekspertize (Dispute resolution and expert witness), 9)
administration and reform), 10) Kartografija (Carto-graphy), 11) Fotogrametrija i daljinska detekcija (Pho-togrammetry and remote sensing), 12) Upravljanje prostornim i meta podacima, interpretacija i manipu-lacija (Spatial and metadata management, interpre-tation and manipulation), 13) Upravljanje informa-
-nd, coastal and marine information management), 14) Premer mora (Ocean bed and resource surveys), 15) Monitoring struktura (Monitoring of structures), 16) Upravljanje projektima (Project management), i 17)
--
dv razvojnog obrazovnog jedno od tri zvanja: 1) Chartered Land Surveyor, 2) Chartered Hydrographic Surveyor ili 3) Chartered Engineering Surveyor. Pored pomenutih, RICS nudi i
KAKO DO EFIKASNOG STUDIJSKOG PROGRAMA AKADEMSKIH...
TEHNIKA 6 773
dva dopunska puta razvoja Hydrographic Surveying i Geospatial Surveying.
Univerziteta u Aalborgu (AAU, Danska) koji organi-zuje studijski program u Danskoj [7]. Program se
informatika, Upravljanje prostornim informacijama i Upravljanje
-
asurement science), Upravljanje prostornim informacijama (Spa-tial Information Management) i Upravljanje zemlji-
gement). PBL je -4, odnosno 2-3
studenta, zavisno od semestra.
uveo geodetske licence 1. i 2. reda, propi
-tske
[12]. Zakon je propisao uslov da se geodetska SPB, a 2. reda
sa minimalnih 180 ESPB. Geodetska licenca 1. reda jek-
njem geodetskih radova za koje je Zakonom predvi
h kao i pri izradi -
. Zakona, definisane su oblasti (Osnovni
geodetski radovi, Katastarski premer, Osnivanje i obnova kastastra, Premer vodova i osnivanje katastra vodova, Topografski premer i topografsko-katastarske delatnosti, Kteritorije komasacijom i Izrada geodetskih podloga za
- -stima). Geodetska l vlja-
tastra nepokretnosti i katastra vodova, realizacije projekta
--teh-
-jekat.
tiza-ciji radnih mesta u R(RGZ) iz 2017. godine definisan je broj radnih mesta, opis poslova, zvanja i uslovi zaposlenja. RGZ je po-deljen na sektore, odeljenja, odseke i grupe [14]. U okviru RGZ sistematizovano je 316 radnih mesta sa
-
manje
benika u 6 zvanja - , najmanje 240 ESPB), samostalni savetnik (najmanje
savetnik (najmanje 240 ESPB), saradnik (najmanje 180 ESPB) i referent (srednja) i 3) radna mesta na-
Uvidom u opise pojedinih radnih, da je spod
to radno mesto. Tako, na primer, za mesto -
dokumentacije ... i obavljanje drugih poslova po na-logu neposrednog rukovodioca .
, za jedno drugo mesto (240 ESPB) opis poslova glasi ...., prikupljanje poda
rezultata merenja i sl. Na osnovu navedenih opisa poslova postavlja se pitanje - dali je za radna mesta sa takvom
poslova neop akade-? Mo
realizovati sa trogo om? Sa druge strane, projektovanje i izrada glavnog projekta geo-detskih radova nije u dovoljnoj meri zastupljena na
mima osnovn -ster nivou. S tim u vezi, ESPB u javnom sektoru odgovoriti zahtevima radnih mesta gde
jektantski geodetski poslovi.
opisa zanimanja usvojenim nacio-nalnim okvirom kvalifikacija (tabela 1) jeste obaveza
u dogledno vreme morati dosledno sprovesti
.
cije koja bi sa opisom zanimanja. Pogotovo
ako se zna da jedan bupreko 2000 EU.
, u oblasti geodetskog , iz registra
geodetskih organizacija na dan 5. decembra 2018. go-dine (http://www.rgz.gov.rs/registri-rgz-a/registar-li-cenci-za-rad-geodetskih-organizacija/registar-geode-tskih-licenci) registrovano je 589 geodetskih organi-zacija i 1850 zaposlenih lica u privatnim geodetskim organizacijama (372 sa licencom prvog reda, 583 sa licencom drugog reda i 990 lica je bez licence).
Ovim brojkama treba dodati i zaposlene geodetske stru ke po drugim radnim ne geodetskim organi-
-rgoprojekt, Institut za puteve, u lokalnim samoupravama,...) kojih je nekoliko stotina i kojima se ( usled obavljanja poslova u
KAKO DO EFIKASNOG STUDIJSKOG PROGRAMA AKADEMSKIH...
774 TEHNIKA 6
-teh posedovanje licence njerske komore.
komora Srbije iz 2012. godine, regulisani su uslovi za -
o licence. Licenca odgovornog projektanta geodetskih radova i o -cence 372 i 481 obe drugi stepen akademskih studija. 300 ESPB), licenca 771 o pec. struk. studja, geodetskih radova na objektima nisko i visokogradnje (diploma strukovnih spec. studija) i li-cenca 871 oobjektima nisko i visokogradnje (najmanje 180 ESPB).
i
jedinica lokalne samouprave, maksimalne bruto po-2, maksimalne spratnosti do
P0+P+4+PK, i to: 1) Izrada geodetskih podloga za projektovanje (realizacija projekta geodetskog obele-
ci--
manje temelja objekta; geodetska kontrola geometrije objekta prilikom izgradnje objekata visokogradnje
m; geodetsko snimanje izvedenog objekta geodetska kontrola geometrije
objekta u toku eksploatacije), 2 tskih
izgradnje lokalnih i nekategorisanih puteva i ulica za
samouprave; i -gradnji lokalnih i nekategorisanih puteva i ulica za koje
samouprave.
Na dan 7.12.2018. godine prema podacima iz Re-
poseduje Primer opisa poslo-va i nivo kvalifikacija neophodan za njihovu reali-
-tehprimer razdvajanja pvog i drugog nivoa kvalifikacije (6 i 7 nivo prema NOKS). Ovakav pristup trebalo bi da bude zastupljen i u ostalim javnim i privatnim
vima.
3. RAZVOJ AKTUELNOG STUDIJSKOG PROGRAMA NA GEODETSKOM ODSEKU
TA U BEOGRADU
iz 1846. godine, predstavlja prvi geodetski predmet i
-geodetskog kadra u
Srbiji. P -1905), Geodezija se u
geometrija. iz 1875. godine osniva se geodetski kabinet i od tada se Geo-
- vnopravno tretira sa ostalim disciplinama. Nastava iz geodetskih predmeta je realizovana deziju sa
i predmetom
se formira
akademije u kojoj je izgeometara (srednje obrazovanje). Od tada, obrazo-vanje geodetskog kadra traje u kontinuitetu. Uredbom iz 1897. osnovan je Geodetski zavod i uvedena je
vnog sa-ziteta, na
T Geodezija i topo-
po prvi put mogli da dobiju diplomski rad iz Geodezije. zovanju
.
Formira se Katedra za geodeziju. Prve dve godine su bile idenaredne dve odvajaju II svetskog rata. Nakon ratnih godina, nastava je nastavljena 1945/46. Pravilnikom o nastavi na tehni-
Geo-detski odsek 1947. godi1947/48. Prve godine je upisano 140 studenata, a 1950. godine dobijeni su prvi diplomirani geodetski
dine, Geodetski odsek ulazi u
Univerziteta. Geo-detski odsek je samostalan (tri katedre), nastava je tra-
po grupama predmeta zajedno sa izradom diplomskog rada. Praksa je trajala 30 dana. U razvoju studijskog programa ka je period od 1960. do 1965.
racija) kada je nastava bila stepenasta 2+2. Nakon druge godine studenti su sticali diplomu
Od 1966. do 2005. nastava je trajala pet godina. Od 2005. do 2008. prelazi se na Bolonjski sistem po modelu 3+2,
ditacije (2008 i 2014).
-
je akreditovan dva puta, 2008. i 2014. Prvi put pod nazivom Geodezija (2008), a drugi put kao Geodezija i geoinformatika (2014). Oba puta po strukturi 3+2+3. Osnovne studije sa 180 ESPB, master 120 ESPB, a
KAKO DO EFIKASNOG STUDIJSKOG PROGRAMA AKADEMSKIH...
TEHNIKA 6 775
doktorske 180 ESPB -e tri usmerenja geodezija, geoinformatika i
upravljanje nepokretnostima. Doktorske su jedinstve-
predmet diskusija u ustanovi. Brojne su nedoumice tipa jusi li tri godine dovoljne za kvalitetnog in-
Sa jedne str vropi i
i da se toj akademskoj diplomi sa 180 E veruje.
-
kvalitetnih -ster studija studija svodi na minimum, gde jednim
drugi semestar rezervisan za izradu master rada. Na osnovu jedn stanja u struci
svih ) u kojoj
-dologija izrade i razvoja studijskog programa dovoljno ilustruje potrebu za jednim takvim sveobuhvatnim pri-
4. METODOLOGIJA IZRADE STUDIJSKOG PROGRAMA
Studijski program (kurikulum) predstavlja strate-
smatra i meta-procesom. kulum kao priznatu potvrdu potrebnog znanja [2]. Pored njegovog an je i nje-gove disribucije kao i validacija tog procesa [3].
kurikuluma. Tako, npr. Kerr [5], kurikukao sveoukupnost obrazovnih aktivnovosti koje su
, bilo da su realizovane ( ) u okviru ili van nje. u razvoju
Subject centered). Taba je predstavio jedan od prvih modela u razvoju kurikuluma [6]postojanje posebne grupe (curriculum committee) koja
procesa (stakeholders administracija, roditelji, dru-ra i ocenjuje potrebe
osam koraka (faza), i to: 1) procenu potreba, 2)
definisanje glavnog cilja, 3) definisanje posebnih ci-ljeva, 4) 5) struktuiranje (or-
6) 7) imple-mentaciju novog ili reviziju 8) evaluaciju i ponavljanje ciklusa.
Wheeler razvoj studijskog programa posmatra kao ces koji se sastoji iz pet osnovnih faza, i to:
1) definisanje cilje
za nastavnicima, 2) iskustva u razvoju sistema obrazovanja, 3) i 4) organizaciju nastave i vrednovanje na nivou predmeta i 5) vrednovanje studijskog programa u celini [10].
je pomenuti Outcome-Based Model, Model of Greer, Integrisani model (Integrated Course Design Model), Univerzalni (Universal Instructional Model), Smitov model, Model sistema (System Methodology Model) i dr. (outcome based) i model koji obrazovanje tretira kao sistem sve
u dominantni u kreiranju kurikuluma. Si-
karakteristike, veze i procese. Obrazovanje
brojne aktivnosti svakako daje povoda za primenu takve jedne metodologije.
Mnogi e u razvoju studijskog programa. Razlika je u manjem ili
Papakitsosa koji izradu [5]. Prema [5] razvoj kuri-
kuluma se realizuje kroz faze: 1) Planiranja, 2) Izrade vrednovanja, 3) Implementacije i 4)
Vrednovanja a. U prvoj fazi razvoja
ka mora biti jasna i razuml
ciljeva [9] mom moraju obezb
, zadovoljiti
profesionalnih i ljudskih normi i standarda.
U drugom koraku, formira se tim za izradu kuri-kuluma, vod
izrade obrazovnog programa, da su eksperti u toj ob-lasti i da su upoznati sa karakteristikama ciljne grupe,
KAKO DO EFIKASNOG STUDIJSKOG PROGRAMA AKADEMSKIH...
776 TEHNIKA 6
i lica koja razumeju finansijske aspekte (tr kovi -
bi trebala biti dominantna. Naj-bitnije je da proces planiranja bude svima jasan i
i zainteresovani subjekti (obrazovna ustanova, studenti, poslodavci, ro-ditelji i dr.).
izrade
utvrdila jasna politika daljih aktivnosti i jasnije skupiti se -
tak, dpredstavlja uspeh princip saradnje, vidi u [5]. Brojni
ma. Treba sagledati tra-
iskustva svoja i drugih i sve to uzeti u obzir. Timski vanja ka zaje
Sposobnost usmeravanja pojedinaorganizacijskim vrednostima. On je pogonsko sredstvo
ncima postizanje [5].
Shema 1 - Faze razvoja kurikuluma [5]
-njuju i analiziraju potrebe ili zahtevi koje novi kuri-
kurikulum predstavlja proce-
zovnog procesa. U ovoj fazi neophodno je pribaviti relevantne informacije vezane za potrebe struke, aktu-
nje nastavnog kadra i nastavne baze, metoda na -nsijskih mogu -
vedenih informacija treba da dovede
rada. Wentling problem (potrebe za ne-
lizirati i razloge rodu i uzroke koji su doveli do
neo voljstva.
inforznanja aktuelnih studenata, prikupiti nji
dijskog programa.
Da li su sva predavanja realizovana u skladu sa
-treba za nekim novim sakoja insistiraju na odgovoru.
Bez saradnje sa studentima i odele odgovornosti sa
snose po
KAKO DO EFIKASNOG STUDIJSKOG PROGRAMA AKADEMSKIH...
TEHNIKA 6 777
dura prikupljanja i ocene potreba ranje upitnika, obavljanje razgovora i
nama od strane man i sposoban
za takvu vrstu komunikacije.
lacije
realnija. Adhikarya je razvio tzv. KAP (Knowledge, Attitudes and Practices) metod ocene potreba koji se bazira na potre
[1] di ili
m(studenata).
Druga faza razvoja kurikuluma obuhvata kreiranje tvrti od
prethodnom identifika-cijom potreba koje treba da budu zadovoljene. Na bazi
orijentisan ka studentu ima-kovane u okviru
--
vanjima studenata.
-nika. U
-
moraju biti jasno definipouzIshodi su merljive tvr
---
zovnog procesa i potrebama.
meri Kao po-
lazna osnova za izradu opisa kvalifikacija unutar tora) u okviru Zakona o naci-
onalnom okviru kvalifikacija (SG RS br. 27/2018) u -
za izradu opisa za svaki studijski program (tabela 1).
Zakonom o nacionalnom okviru kvalifikacija RS ifi-
kriptori) svakog nivoa [13].
rmalno prizna-
a ili sertifikat).
standard kvalifikacija i standard zanimanja i sl. Pod -
vanjima od pojedinca da zna, razume, da je sposoban
Ishodi moraju biti proverljivi.
podnivoa kvalifikacija od kojih 6, 7 i 8 nivoi pripadaju oblasti visokog obrazovanja (tercijalni sektor, ispod su
se dele na po dva
akademskih studija (u daljem tekstu: OAS) obima od najmanje 180 ESPB bodova, odnosno osnovnih str-ukovnih studija (u daljem tekstu: OSS) obima od 180 ESPB bodova.
Uslov za sticanje ovog nivoa je pretnivo 4 NOKS- umesrednje obrazovanje i vaspitanje i visoko obrazovanje.
-manje 240 ESPB bodova,
dija obima od najmanje 60 ESPB bodova.
--
dnje obrazovanje i vaspitanje i visoko obrazovanje, odnosno nivo 6.1 (OSS obima 180 ESPB bodova).
Seza emskih studija obima od 300 do 360 ESPB bodova, master akademskih studija (u daljem tekstu: MAS) obima od najmanje 60 ESPB bodova, uz prethodno ostvarene OAS obima 240 ESPB, MAS obima od najmanje 120 ESPB (uz pre-thodno ostvarene OAS obima 180 ESPB), odnosno master strukovnih studija obima od najmanje 120 ES-PB bodova (uz prethodno ostvarene OSS obima 180 ESPB bodova). Sedmi nivo, podnivo dva (nivo 7.2),
studija obima od najmanje 60 ESPB bodova (uz pre-thodno ostvarene master akademske studije). Osmi
studija obima 180 ESPB bodova (uz prethodno zavr--
ske studije). Zakonom je formirana Agencija kojse baviti izradom standarda kvalifikacija.
Prema NOKS, deskriptori su podeljeni i tri nivoa CS)
i stavovi i prikazani su u tabeli 1.
KAKO DO EFIKASNOG STUDIJSKOG PROGRAMA AKADEMSKIH...
778 TEHNIKA 6
Tabela 1. Deskriptori nivoa kvalifikacija na nacionalnom nivou
Znanje Sposobnosti i stavovi
6.1 Poseduje napredna akademska
odnose na teorije, principe i
razumevanje i primenu u a
uslovima;
komunikacije u interakciji i saradnji sa
ili rada
standardnim uslovima;
epte,
modele i principe teorije i prakse;
profesionalnom razvoju
6.2 Poseduje napredna akademska
odnose na teorije, principe i
razumevanje i primenu u
uslovima;
komunikacije u interakciji i saradnji sa
nestandardnim uslovima; Vodi
modele i principe teorije i prakse
Isp
profesionalnom razvoju
7.1 Poseduje visoko specijalizovana akademska
odnose na teorije i principe,
razumevanje i primenu u
voju u oblasti
interakciju i saradnju sa drugima iz
poslove;
7.2 Poseduje usko specijalizovana akademska znanja koja se odnose na teorije i principe,
razumevanje i primenu u
rada;
interakciju i saradnju sa drugima iz
poslove; Samos
8. Poseduje vrhunska teorijska i
i primenjenim oblastima
znanja, nauke ili oblasti rada
Primenjuje napredne i specijalizovane
znanja ili oblasti rada;
Razvija nove alate, instrumente i
rada
Samostalno vrednuje savremene rezultate i
stvaranja novih modela, koncepata, ideja i teorija;
integritet i predanost razvoju novih ideja i/ili
nauke, kroz princip samovrednovanja svoga
Dizajnira, analizira i implementira
praksi; Upravlja interdisciplinarnim i multidisciplinarnim projektima; Sposoban je da samostalno pokrene nacionalnu i internacionalnu saradnju u nauci i razvoju
KAKO DO EFIKASNOG STUDIJSKOG PROGRAMA AKADEMSKIH...
TEHNIKA 6 779
Nakon definisanja jasnih ishoda kurikuluma sledi -
-obu-
hvata dve osnovne kategorije teme (predmeti, nasta-tema (sekvencijalnost).
dima . Raspored se
odnosi na redosled tema i predmeta kao i drugih aktivnosti. U ovom koraku razvoja studijskog progra-
postavljene ishode u neophodne informacije ili znanja
-la-
-govog dostizanja. Ovde
-
povezano sa prethodnim fazama, posebno u delu kada
stanja u pitanju. Za svaki ishod neophodno je identifikovati
bi potvrdio da je zadovoljio kriterijume definisanog -
profesije kao i nivoa kvalifikacije koja se obrazovnim -
sekvencu (matrica kompetencija) -nastavnih celina po-
deljenih po oblastima, predmetima i pojedinim tema-ma.
uvo--learning, i sl.) u savladavanju planiranog
da se sticanju Geomaticijeste i la
-
aje, i sl. Zatim, odnos nastavnik-pitanje. Kako stvoriti ambijent saradnje i pretvoriti stu-denta u centar procesa, a nastavnika u ulogu pedagoga
anje, grupni rad i -
U svemu ovome bitno je razumeti da se i nastavnici
ci obrazovnu ustanovu drugi oblici an obrazovni
ustanovi, prostoru,...).
m-plementacija. Ova faza podrazumeva izradu adekva-
korak koji pripada ovoj fazi jeste priprema neophodnih materijala i dokumenata koji su sastavni deo kompleta dokumentacije kurikuluma. Pripremljena dokumenta-
-
kvaliteta i akreditaciju studijskog programa u skladu sa . U osmom
validacija i po potrebi revizija kurikuluma. Deveti ko-rak obuhvata trening nastavnika u primeni novih me-
kurikulum bio adekvatno realizovan. Deseti korak implementacija, bavi se strategijom implementacije kurikuluma. Njegova promocija je obavezni deo im-
-lifikacije koju studijski program najavljuje.
ljena u dva koraka (11 acija strategije i izrada odgova-
sprovedena je izvesna evaluacija potreba i predloga kurikuluma. U jedanaestom koraku se sumiraju
transparerevizije ili izrade novog kurikuluma doprineli njego-vom unaizdvaja -
razvoja ili revizije kurikuluma. Ova vrsta provere sastavni je deo suma-
vih defi
vanja. Zavr--
ju procesa razvoja
tak pripreme nare-dnog. Radi se o sistemskom pristupu koji u celosti mo-
elemente sistema.
KAKO DO EFIKASNOG STUDIJSKOG PROGRAMA AKADEMSKIH...
780 TEHNIKA 6
5.
Razvoj studijskog programa jeste jedan od najva-
koje mora da smogne snage i svoje ne male nastavne i i u pravcu stvaranja kvalite-
subjekata javnog i privatnog sektora u profesionalnoj delatnosti
razvoja i potrebe struke ni. M
umanjiti . --
treba za perman
LITERATURA
[1] Adhikarya R, Strategic Extension Campaign: A participatory-oriented method of, agricultural extension, A case-study of FAO experiences. Rome, Italy: Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO), 1994.
[2] Bernstein B, On the classification and framing of Kno-
wledge and Control, London: Collier-Macmillan, 1971.
[3] Bennett C, Analyzing Impacts of Extension Pro-grams, Washington, D. C: Extension Service, U.S. Department of Agriculture, 1976.
[4] Wentling T, Lai K. K, Khor Y. L, Mohamed R, Escalada M, Teoh C H, Planning for effective trai-ning: A guide to curriculum development, Rome,
Italy. Food and Agriculture Organization of the Uni-ted Nations (FAO), 1993.
[5] Evangelos C. Papakitsos, The Application of Syste-ms Methodology to Curriculum Development in Hi-gher Education. Higher Education Research. Vol. 1, No. 1, 2016, pp. 1-9. doi: 10.11648/j.her.20160101.-11
[6] Taba H, Curriculum Development: Theory and Pra-ctice, Chicago: Harcourt, Brace, & World, 1962.
[7] Hohle J, Project-based learning in geomatics at Aalborg University, ISPRS Commission VI, Working Group VI/1, 2012.
[8] RICS, Pathway guide, Geomatics, RICS, Parliament Square, London SW1P 3AD, 2018.
[9] Conor D. J, An Introduction to the Philosophy of Education, The Philosophical Review, Vol. 67, No. 3, pp. 414-418 (5 pages), DOI: 10.2307/2182407, https://www.jstor.org/stable/2182407, 1958
[10] Wheeler D, Curriculum Process, London: University of London Press, 1967.
[11] http://www.bologna-bergen2005.no/EN/BASIC/-050520_Framework_qualifications.pdf, od 05.12.-2018.
[12] 72/2009, 18/2010, 65/2013, 15/2015, 96/2015 ... )
[13] Zakon o nacionalnom okviru kvalifikacija (SG RS br. 27/2018)
[14] om geodetskom zavodu
(RGZ, 2017
SUMMARY
HOW TO GET THE EFFICIENT STUDY PROGRAM
This work deals with the methodology of the efficient study program development. The author pointed out a number of external and internal requirements related to the curricula content its pedagogy and way of deleivering the knowledge putting the student at the center of the education and how important is to appritiate the methodology of program developing process. Special attention was paied to the area of Geomatics.
Key words: Geomatics, Academic level, Study program