Kako financirati zdravstvo u doba fiskalne krize?

Dubravko Mihaljek*

Prezentacija na okruglom stolu Ekonomskog instituta Zagreb i časopisa Banka

Zagreb, 6. veljače 2012.

*Head of Macroeconomic Analysis, Banka za međunarodna plaćanja (BIS), Basel, Švicarska. Iznesena stajališta osobna su stajališta autora i ne odražavaju nužno stajališta BIS-a.

2

Pregled izlaganja

1. Stanje u zdravstvu u razvijenim privredama

2. Troškovi i financiranje zdravstva

3. Stanje u javnim financijama

4. Implikacije za reformu financiranja zdravstva

3

Stanje u zdravstvu u razvijenim privredama

Croatia: 76.2 (2009); 10 years gained since 1960

4

Stanje u zdravstvu (2)Pokrivenost stanovništva zrdavstvenim osiguranjem za osnovne zdr. usluge

5

Troškovi i financiranje zdravstva

Podaci za 2009. Hrvatska: 7.8% BDP-aIzvori: OECD, Health Data 2011; WHO.

6

Troškovi i financiranje zdravstva (2)

Podaci za 2009. Izvor: OECD, Health Data 2011.

7

Troškovi i financiranje zdravstva (3)

Annual average growth rate in health expenditure per capita in real terms,2000-09: 4% OECD10% Croatia

Sources: OECD, Health Data

2011; author’s calculations.

8

Troškovi i financiranje zdravstva (4)

Izvori: OECD, Health at a glance, 2011; WHO.

Struktura financiranja zdravstva, 2009.

OECD Prosjek Hrvatska

Ukupna zdravstvena potrošnja, % BDP 9.6% 7.8% Per capita zdravstvena potrošnja, USD $3,230 $1,120 Zdravstvena potrošnja opće države, % Ukupne zdravstvene potrošnje 72% 85% Zdravstvena potrošnja opće države, % Ukupne državne potrošnje 22% 18% Privatna zdravstvena potrošnja, % Ukupne zdravstvene potrošnje 28% 15% Plaćanja iz džepa, % Privatne zdravstvene potrošnje 60% 96%

9

Troškovi i financiranje zdravstva (5)

Dodatni problem: nepovoljna demografska kretanja

Izvor: D Mihaljek (2007), Zdravstvena politika i reforma u Hrvatskoj, www.ijf.hr

10

Troškovi i financiranje zdravstva (6)

Niska stopa zaposlenosti – glavni otežavajući faktor

Employment rates, 2005 (UN ECE)

CE-8 61% Increased only in Bulgaria, BalticsSEE 49% Decreased by 4 pct. pts. since 2000EU-15 67% Slightly rising

Employment as a percentage of w orking-age population

6561

52 5145

41 3933

14

69 66 66 65 6357 56 54 52

67

0

10

20

30

40

50

60

70

80

BG RO SEE HR AL RS MK ME BH CZ EE SI LV LT CE-8 HU SK PL EU-15

2000

2005

Source: UN Economic Commission for Europe; author's calculations.

11

Stanje u javnim financijama General government balance, % of GDP

Source: OECD.

-3.2

-1.2

-0.6

-3.3

-7.1

-5.7

-4.5

-3.0-2.7

-5.4

-4.5

-3.6

-1.6

-1.1

-4.3

-0.1

0.2

-2.7

-7.6

-0.1

-1.6

-8.0

-7.0

-6.0

-5.0

-4.0

-3.0

-2.0

-1.0

0.0

1.0

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2103

    Germany     France     Italy

12

Stanje u javnim financijama (2) General government balance, % of GDP

Source: OECD.

-3.0

-5.3

-14.2

-31.3

-7.6

-3.0

-11.1

1.9

-15.8

-6.8

0.1

-10.2

-3.2

-35.0

-30.0

-25.0

-20.0

-15.0

-10.0

-5.0

0.0

5.0

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2103

    Spain     Greece     Ireland     Portugal

13

Stanje u javnim financijama (3) General government balance, % of GDP

Source: OECD.

-8.5

-11.6

-9.4

-2.4

-6.5

-10.8

-2.8

-14.0

-12.0

-10.0

-8.0

-6.0

-4.0

-2.0

0.0

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2103

US Japan UK

14

Stanje u javnim financijama (4) General government gross debt, % of GDP

Source: OECD.

200

149

126

104 98 95 94 87 8267

228

184

127 124 122

104 109

86100

79

0

50

100

150

200

250

Japa

n

    Gree

ce

    Ita

ly

    Por

tugal

    Ire

land

    Fran

ce US

    Germ

any UK

    Spa

in

2010 2103

15

Stanje u javnim financijama (5) Hrvatska

Source: IMF, WEO, September 2011.

-5.2

-3.4

-1.3

-4.1

-5.0

-5.7

-4.7

-3.9

-5.1

55

48

28

34

-7

-6

-5

-4

-3

-2

-1

0

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

0

10

20

30

40

50

60

General government deficit (lhs)

General government gross debt (rhs)

16

Stanje u javnim financijama (6)

CDS spreads on 5-year sovereign eurobonds HR peak: 585 basis points (25 Nov 2011)

Source: Bloomberg.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

03.0

2.20

11

17.0

3.20

11

28.0

4.20

11

09.0

6.20

11

21.0

7.20

11

01.0

9.20

11

13.1

0.20

11

24.1

1.20

11

05.0

1.20

12

Hungary

Croatia

Slovenia

Czech Republic

17

Stanje u javnim financijama (7)

Maastricht fiscal criteria: south-eastern Europe

Source: European Commission.

2012

2011

2009

2008

2003

20032006

2009

2011

2003

20122011

2010

2008

2005

-12.0

-9.0

-6.0

-3.0

0.0

3.0

6.0

0 10 20 30 40 50 60Gross public debt

Gen

eral

gov

ernm

ent b

alan

ce

Bulgaria

Romania

Croatia

18

Stanje u javnim financijama (8)

Maastricht fiscal criteria: central Europe

Source: European Commission.

2000

20022005

2008

2011

2012

2010

2000

2002

2009

2007

2011 2012

2002

2000

2009

2007

2005 2011

-12.0

-10.5

-9.0

-7.5

-6.0

-4.5

-3.0

-1.5

0.0

10 20 30 40 50 60 70 80 90Gross public debt

Gen

eral

gov

ernm

ent b

alan

ce

Hungary

Poland

Czech Republic

19

Stanje u javnim financijama (9)

Maastricht fiscal criteria: advanced economies

Source: OECD.

2005

2009

20132005

2010

2011

2013

2005

2013

20092013

2005

2009-12.0

-10.0

-8.0

-6.0

-4.0

-2.0

0.0

40 60 80 100 120 140 160 180 200 220Gross public debt

Gen

eral

gov

ernm

ent b

alan

ce

USJapanEuro areaUK

20

Implikacije za reformu financiranja zdravstva

• Troškovi zdravstvene zaštite rastu znatno brže od BDP-a

• Makroekonomski i tržišni pritisci na javne financije posvuda jačaju u idućih nekoliko godina prostor za rast zdravstvene potrošnje bit će bitno ograničen

• Većina zemalja OECD-a u tim uvjetima kratkoročno ograničava zdravstvenu potrošnju kontrolom upotrebe resursa u zdravstvu i njihovih cijena (racionalizacija materijalnih i kapitalnih troškova, ograničavanje rasta plaća)

21

Implikacije za reformu financiranja zdravstva (2)

• Istovremeno je nužno povećati efikasnost kroz promjene poticaja na strani ponude i potražnje za zdravstvenim uslugama – za te reforme treba više planiranja i vremena

• U dugom roku mjere stroge štednje u zdravstvu teško je održati zbog tehnološkog napretka i starenja stanovništva Nužno je promijeniti način financiranja zdravstva tako da financiranje postane dugoročno održivo

22

Implikacije za reformu financiranja zdravstva (3)

• Trošak financiranja zdravstvene zaštite snose uglavnom zaposleni – treba ga ravnomjernije raspodijeliti

• Smanjiti udio financiranja preko državnog zdravstvenog osiguranja, povećati udio financiranja iz proračuna

• Dodatan povoljan učinak na tržište rada

• Povećati ulogu privatnog zdravstvenog osiguranja za obitelji s visokim dohotkom

• Međutim, uvođenje privatnog zdravstvenog osiguranja ne treba postati središnji element reforme financiranja zdravstva

• Povećati efikasnost kroz jačanje konkurencije na strani ponude usluga

23

Implikacije za reformu financiranja zdravstva (4) Table 2 Burden of health care financing

Ratio of population not paying health insurance contributions to the number of employed

Country Employed as a percentage of total

population Total not paying

contributions/ Employed

Elderly (65+)/ Employed

Unemployed/ Employed

Czech Republic 49 1.1 0.29 0.08 Hungary 38 1.6 0.40 0.08 Poland 37 1.7 0.36 0.22 Slovakia 39 1.6 0.30 0.21 Slovenia 46 1.2 0.34 0.07 Estonia 45 1.2 0.37 0.09 Latvia 45 1.2 0.37 0.10 Lithuania 43 1.3 0.36 0.09

Bulgaria 45 1.2 0.38 0.01 Croatia 35 1.8 0.50 0.15 Romania 42 1.4 0.35 0.08 Albania 30 2.4 0.28 0.17 Bosnia-Herzegovina 9 10.1 1.38 0.90 Macedonia 27 2.7 0.41 0.59 Montenegro 23 3.3 … … Serbia 28 2.6 … 0.48 Central Europe1 43 1.4 0.35 0.12

SEE1 30 2.2 0.39 0.25 1 Simple average, for south-eastern Europe excluding Bosnia and Herzegovina. Source: D Mihaljek, Health-Care Financing Reforms in CEE, www.bancaditalia.it.

24

Implikacije za reformu financiranja zdravstva (5)

• Politička ekonomija zdravstvenih reformi izuzetno je važna• Zdravstvena reforma složenija je od mirovinske reforme• Učinke zdravstvene reforme istovremeno osjeti cjelokupno

stanovništvo• Veći broj sudionika u zdravstvenoj reformi• Nužnost zajedničkog pronalaženja povoljnih rješenja s

interesnim skupinama• Nužnost upravljanja očekivanjima javnosti