24
VJE@BE ZA PREVENCIJU INKONTINENCIJE VJE@BE ZA PREVENCIJU INKONTINENCIJE Mali napor za veliku nagradu KAKO ODR@ATI GIPKOST TIJELA, UMA I DUHA SCA d.o.o. i “Promjena”, udruga za promicanje zdravlja i zdravog na~ina `ivota

KAKO ODR@ATI GIPKOST TIJELA, UMA I DUHAInkontinencija je nemogu}nost kontrole mokrenja i/ili stolice. U novije vrijeme definicija inkontinencije bi se odnosila na sva-ku pritu`bu pote{ko}e

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

VJE@BE ZA PREVENCIJU

INKONTINENCIJE

VJE@BE ZA PREVENCIJU

INKONTINENCIJE

Mali napor za veliku nagradu

KAKO ODR@ATI GIPKOST TIJELA,

UMA I DUHA

SCA d.o.o. i “Promjena”, udruga za promicanje

zdravlja i zdravog na~ina `ivota

2

Ohrabruju}a je ~injenica da na ve}inu zdravstvenih problema

mo`emo sami pozitivno utjecati.

Kako?Zdravom prehranom, pravilnom i svakodnevnom tjelesnom

vje`bom, pozitivnim okru`jem.

Na izvoru bola i patnje, dvojbi i te{kih pitanja, rade}i kao

lije~nica obiteljske medicine susrela sam mnoge ljude s razli~itim

izazovima koje donosi naru{eno zdravlje. Gotovo uvijek izlaz ili

rje{enje pronalazili smo sami, ponekad uz pomo} i podr{ku dru-

gih …

U nastavku serije bro{ura “Kako odr`ati gipkost tijela, duha i

uma” promislimo zajedno i o sve prisutnijem problemu inkonti-nencije. Ovaj problem jo{ uvijek predstavlja tabu temu u na{em

dru{tvu, temu o kojoj se nerado govori. Kada se dogodi izaziva u

nama osje}aj srama, gubitak dostojanstva i vodi nas u izolaciju.

Sigurna sam da ne treba biti tako. Postoje prijeko potrebna

znanja o prevenciji i lije~enju do kojih mo`emo do}i samo otvore-

nim razgovorom.

@elim vas potaknuti da se odlu~ite za promjene, da vi{e

po{tujete ono {to jeste i za {to ste sposobni.

Stoga – pro~itajte ovo {tivo i - vje`bajte sa mnom!

Ljiljana Luli} Karapetri}, dr. med.,

specijalistica obiteljske medicine

Vje`bajte sa mnom!

3

INKONTINENCIJA1 - TABU TEMA

INKONTINENCIJA1* – TABU TEMA1 Inkontinencija dolazi od latinske rije~i, prefiks in + continentia, {to zna~i nemo-gu}nost kontrole mokrenja i/ili stolice.

Inkontinencija je nemogu}nost kontrole mokrenja i/ili stolice.

U novije vrijeme definicija inkontinencije bi se odnosila na sva-

ku pritu`bu pote{ko}e u smislu bilo kojega nevoljnog ispu{tanja

mokra}e i/ili stolice.

Na`alost, inkontinencija je tema o kojoj nerado govorimo.

Kada nam se dogodi izaziva osje}aj srama, strah od neugodnih

mirisa i mogu}e negativne reakcije okoline, gubitak dostojanstva

Dolazi do povla~enja u izolaciju te osoba s problemom inkon-

tinencije ne tra`i odgovaraju}u pomo}.

Ako o inkontinenciji ne govorimo stvara se uvjerenje da je ona

dio procesa starenja i da se ni{ta ne mo`e poduzeti.

Posljedica ovakvog stava je neinformiranost o mogu}oj pre-

venciji i lije~enju.

No istina je da se doga|aju promjene i u demografskoj stru-

kturi Europe i Hrvatske.

U Hrvatskoj o~ekujemo u 2030. godini 30% stanovnika starijih

od 60 godina.

Inkontinencija je u~estalija porastom `ivotne dobi.

Starenjem dolazi do promjena u funkciji stanica, kontrole

sredi{njega `iv~anog sustava, hormonalnog disbalansa i imuno-

lo{kog odgovora.

4

Prikaz dobne strukture u Hrvatskoj

U narednih 20 godina Hrvatska }e se suo~iti sa sli~nim razvi-

tkom dobne strukture kao i ostatak Europe. U 2030. g. vi{e od

30% stanovni{tva (22% u 2010.) bit }e starosne dobi ve}e od 60

godina. Ovaj trend }e zna~ajno utjecati na zdravstveni sustav.

Svaki 10. mu{karac i 4. `ena ...

suo~i se s problemom inkontinencije tijekom `ivota.

5

6

Koji su uzroci inkontinencije

Naj~e{}i uzroci akutne inkontinencije su: infekcija, mentalna

konfuzija, nuspojave nekih lijekova (diuretici, antidepresivi),

pove }a ni unos teku}ine; dok su za perzistiraju}u inkontinenciju to:

slabost zdjeli~ne muskulature (vi{ebrojne trudno}e), slabost

sfinktera (kirur{ki zahvati), o{te}enje sredi{njega `iv~anog susta-

va, mentalne i psiholo{ke promjene, karcinom mokra}nog mje-

hura, kamen mokra}nog mjehura, ozljede `ivaca i mi{i}a,

pove}ana prostata, ve}e u`ivanje alkohola, neka jela i pi}a (gazi-

rana pi}a, kava, ~aj i neki za~ini).

Naj~e{}e vrste inkontinencije

Urgentna inkontinencija izaziva jaki nagon na mokrenje i

potrebu za brzim mokrenjem. Naj~e{}e je uzrokovana infekcijom.

Nastaje zbog iritabilnosti mi{i}a zatvara~a.

Stati~ka (stresna) inkontinencija izaziva ne`eljeno otjecanje

mokra}e kroz mokra}nu cijev istodobno s porastom tlaka u trbuhu.

Taj tlak raste zbog kihanja, ka{ljanja, tr~anja, no{enja tereta.

Refleksna inkontinencija je rijetka. Do spontanog pra`nje-

nja mjehura dolazi kad se on potpuno napuni. U podlozi ove vrste

inkontinencije je neurolo{ka bolest.

Preljevna inkontinencija nastaje kod opstrukcije u pra`njenju

mokra}nog mjehura, naj~e{}e kod pove}ane prostate. Mokra}a

neprestano te~e kao da se prelijeva iz mokra}nog mjehura.

Funkcionalna inkontinencija nastaje zbog nemogu}nosti

stizanja na zahod zbog slabosti ili/i invalidnosti (tjelesne ili men-

talne).

7

STUPANJ INKONTINENCIJE

Inkontinencija mo`e biti:• blaga (1-5 epizoda tjedno),

• te{ka (svakodnevno nekontrolirano pu{tanje mokra}e i / ili stolice).

Kako }emo saznati imamo li i u kojem stupnju problem s inkonti-nencijom?

88

9

Najva`nije od svega je progovoriti o svom problemu, potra`iti savjet od stru~njaka (lije~nika, medicinske sestre, ljekarnika), pro-mijeniti stil `ivota …

Preporu~uje se prestati pu{iti. Dokazano je da kroni~ni pu{a~ki ka{alj pospje{uje nastanak inkontinencije.

KOFEIN, ALKOHOL, GAZIRANA PI]A I CIGARETE dodatno iri-tiraju mokra}ni mjehur i treba ih izbjegavati, osobito konzumaciju u ve~ernjim satima.

Prijeko je potrebno ponovno uspostaviti kontrolu nad mjehurom.

Treba voditi dnevnik unosa i ispusta teku}ine, u koji upisujemo vrijeme i koli~inu unosa, vrijeme i koli~inu pra`njenja mokra}nog mjehura te nekontrolirane gubitke urina povezano s aktivnostima koje su ga mogle uzrokovati.

Kontroliranim pra`njenjem mjehura, odlaganjem pra`njenja mjehura na najmanji nagon i vje`banjem vra}amo nadzor nad mjehurom.

Usvajanjem navike pravilnog vje`banja provo|enjem jedno-stavnih vje`bi za ja~anje mi{i}a dna zdjelice - mo`e nam puno pomo}i u prevenciji kao i pri lije~enju ve} prisutne inkontinencije.

Mi i na{a tjelesna aktivnost

@ivot i zdravlje su procesi na koje djelujemo svakog trenutka slobodom vlastitog izbora.

Zdrav `ivot predstavlja mali napor kojim mo`emo preuzeti nad-zor i odgovornost za vlastito “dobro stanje” i osje}aj zadovoljstva.

Prava namjera vje`banja je da se okrijepimo i oja~amo u tije-lu, umu i duhu.

Tjelesno vje`banje sastavni je dio ̀ ivota od najranijeg djetinjst-va. Bez obzira gdje smo, {to radimo, koliko nam je godina, jesmo li potpuno zdravi ili ne, uvijek i u svakom trenutku mo`emo u~initi prvi ili ponovljeni korak k dono{enju odluke o vlastitoj promjeni za svoje “dobro stanje”. Sve {to je izme|u nas i na{e prirodne savitljivosti je vje`ba.

KAKO SI MO@EMO POMO]I?

10

Va`ni mi{i}i za kontrolu

Problem urinarne inkontinencije naj~e{}e nastaje zbog smetnji

mi{i}a zatvara~a mokra}ne cijevi, smetnji mi{i}a mokra}nog mje-

hura te mi{i}a zdjeli~nog dna.

Redovito vje`banje tih mi{i}a je vrlo va`no.Radi li se o pravoj skupini mi{i}a, mo`ete saznati kratkim pre-

kidom mokra}nog mlaza (ovu vje`bu izvedite vrlo brzo i ne sma-

trajte je uobi~ajenom, jer mo`ete zbuniti refleks pra`njenja mo-

kra}nog mjehura).

VJE@BE U PREVENCIJI I LIJE^ENJUINKONTINENCIJE

Redovita, pravilna tjelovje`ba oja~at }e mi{i}e zdjeli~nog

dna i tako pove}ati kontrolu funkcije mokra}nog mjehura.

Kod inkontinencije pravilna tjelovje`ba reeducira mi{i}e koji

kontroliraju otjecanje urina i poti~e vra}anje normalne funkcije

tih mi{i}a.

11

Op}a pravila za vje`banje

Pravilno disanjeOve vje`be mo`e prakticirati svatko (nakon individualnog sa-

vjetovanja s lije~nikom), bez obzira na dob.

Nakon toga:

• slijedite kratke upute uz osnovno vje`banje

• usvajajte pravilno izvo|enje vje`bi i pravilno disanje

• stvorite naviku svakodnevnog vje`banja uklopljenu u va{

`ivotni stil

• vje`bajte smireno i opu{teno

PRAVILNO DISANJE ZA VJE@BE DNA MI[I]A ZDJELICE:• dah se izvodi kroz nos, a nakon toga bez zadr`avanja daha

slijedi lagani izdah na usta, uz istodobnu kontrakciju odre|enih

mi{i}a.

12

Vje`be za opu{tanje mi{i}a zdjeli~nog dna - 1

Ovim vje`bama smanjujemo pritisak u trbuhu, rastere}ujemo unutarnje organe i zdjeli~no dno.

1. Legnite na le|a, savijte noge u koljenima.

2. Udi{ite na nos a izdi{ite lagano na usta.

3. U tom polo`aju ostanite nekoliko minuta.

Vje`be za opu{tanje mi{i}azdjeli~nog dna - 2

1. Kleknite na pod. Nagnite gornji dio tijela prema naprijed i oslo-

nite se podlakticom na pod. Naslonite ~elo na ruke i izravnajte le|a.

2. Di{ite uobi~ajenim ritmom. Ostanite u tom polo`aju 1-2

minute.

12

13

Vje`be za opu{tanje mi{i}azdjeli~nog dna - 3

1. Legnite na le|a i podignite lagano savijene noge u koljenima

i ruke prema gore.

2. Ostanite u ovom polo`aju 1-2 minute.

Vje`be za opu{tanje mi{i}azdjeli~nog dna - 4

1. Legnite na le|a, podignite noge savinute u koljenima i

naslonite stopala na zid.

2. Pomi~ite jednu pa drugu nogu naizmjence u smjeru

gore-dolje.

3. Ponovite vje`bu nekoliko puta.

VJE@BE OPA@ANJA - 1Poma`u nam u osvje{}ivanju mi{i}a zdjeli~nog dna.1. Legnite na le|a, savinite koljena i ra{irite noge.

2. Udi{ite na nos a izdi{ite lagano na usta i koncentrirajte se

na svoju zdjelicu.

3. Pritisnite punim stopalima pod.

4. U ovom polo`aju ostanite 5 sekundi i di{ite obi~ajnim

ritmom.

5. Opustite se i ponavljajte ovu vje`bu dok ne prepoznate svoje

mi{i}e zdjeli~nog dna.

Vje`be opa`anja - 21. Zauzmite polo`aj kao i u vje`bi 1.

2. Polo`ite jednu ruku na stidnu kost, punim stopalima pritisni-

te pod i podignite stra`njicu prema gore. Polo`ena ruka poma`e

nam razlikovati mi{i}e zdjeli~nog dna od mi{i}a stra`njice koje

osje}amo pomo}u podignute zdjelice.

3. Ponovite vje`bu nekoliko puta.

14

15

VJE@BE ZA OTKRIVANJE MI[I]A ZDJELI^NOG DNA - 1

Sjednite na stolicu, na jastuk, polura{irenih nogu.1. Deset puta naizmjence premjestite svoju te`inu s desne na

lijevu polovicu stra`njice.

Vje`be za otkrivanje mi{i}a zdjeli~nog dna - 2

Deset puta naizmjence premjestite svoju te`inu u smjeru naprijed natrag.

1616

Vje`be za otkrivanje mi{i}a zdjeli~nog dna - 3

U ovom polo`aju deset kru`nih pokreta napravite s desne strane prema lijevoj.

Vje`be za otkrivanje mi{i}a zdjeli~nog dna - 4

1. Sjednite uspravno na stolicu. Polo`ite jednu ruku na trbuh, a

drugu na le|a.

2. Udahnite na nos i ispravite se. Izdi{u}i na usta izgovarajte

slovo F ili S, rukom usmjerite stidnu kost prema pupku i le|a

lagano savinite prema naprijed.

3. Ovu vje`bu ponovite 5 puta.

17

Vje`be za otkrivanje mi{i}a zdjeli~nog dna - 5

1. Udi{u}i kroz nos podignite jednu nogu od poda.

2. Izdi{u}i na usta stisnite mi{i}e zdjeli~nog dna i stra`njice

spu{taju}i podignutu nogu na pod.

3. Cijelu vje`bu ponovite 3 puta sa svakom nogom.

Vje`be za otkrivanje mi{i}a zdjeli~nog dna - 6

1. Ispru`ite noge prema naprijed i prekri`ite ih.

2. Udahnite kroz nos. Pri izdisanju na usta stisnite mi{i}e

zdjeli~nog dna i stra`njice priljubiv{i nogu uz nogu.

3. Ovu vje`bu ponoviti 5 puta.

18

Vje`be za otkrivanje mi{i}a zdjeli~nog dna - 7

1. Udahnite kroz nos. Sjednite ~vrsto oslonjeni na stopala,

ra{irite natkoljenice.

2. Izdahnite na usta. Stisnite mi{i}e zdjeli~nog dna i stra`njice

te skupite natkoljenice.

3. Vje`bu ponovite 5 puta.

19

VJE@BE ZA JA^ANJE MI[I]A ZDJELI^NOG DNA - 1

1. Legnite na le|a i lagano ra{irite noge.

2. Udahnite kroz nos i izdahnite na usta, stisnite mi{i}e

zdjeli~nog dna, uvla~e}i rodnicu, mokra}nu cijev i ~mar prema

unutra. Istodobno jednu nogu podignite s poda i povucite prema

sebi.

3. Vje`bu ponovite 5 puta naizmjeni~no.

Vje`be za ja~anje mi{i}a zdjeli~nog dna - 2

1. Legnite na trbuh, na jastuk, s lagano ra{irenim nogama.

^elo spustite na prekri`ene {ake.

2. Udahnite kroz nos. Izdahnite na usta istodobno pomi~u}i stidnu

kost u smjeru pupka i stisnite mi{i}e zdjeli~nog dna, a zatim

uvucite rodnicu, mokra}nu cijev i ~mar prema unutra.

20

Vje`be za ja~anje mi{i}a zdjeli~nog dna - 3

1. Legnite na le|a.

2. Stopalo lagano okrenite prema van i udahnite kroz nos.

3. Izdi{u}i na usta stisnite mi{i}e zdjeli~nog dna (~mar, rodnicu

i mokra}nu cijev povucite prema unutra), stopala okrenite prema

unutra.

4. Vje`bu ponovite 5 puta.

21

Vje`banje mi{i}a dna zdjelice prijeko je potrebna svima, oso-

bito `enama, mladim majkama nakon poroda, ali i mu{karcima.

Svi smo u nekoj fazi procesa starenja koji neminovno vodi

popu{tanju tkiva u zdjeli~nom dnu. Uz mogu}a bolesna stanja

popu{tanju tkiva pridonosi suvremen na~in `ivota: sjede}i posao,

premalo tjelesne aktivnosti, debljina, pu{enje, konzumacija alko-

hola, nezdrava prehrana …

Vje`banje je sastavni dio na{eg `ivota od najranijeg djetinjstva

do duboke starosti.

Prava namjera vje`banja je da se oja~amo u tijelu, umu i

duhu.

Stoga:

VJE@BAJMO SVI!

KOME SU NAMIJENJENE VJE@BE?

„Kako odr`ati gipkost tijela, uma i duha - vje`be za prevenciju i lije~enje inkontinencije“, nakladnik „Promjena“, Udruga za promicanje zdravlja i zdravog na~ina `ivota, Zagreb, autorica Ljiljana Luli} Karapetri}, dr. med., redaktor Marijan Ri~kovi}, prof., fotografije Ljiljana Dolenc, demonstrator vje`bi Bo`ica Rajkovi}, prijelom i tisak Denona d.o.o., Zagreb

PR

AV

ILA

N O

DA

BIR

IN

KO

PR

OIZ

VO

DA

PR

AV

ILA

N O

DA

BIR

IN

KO

PR

OIZ

VO

DA

• Kv

alite

ta `

ivot

a

• Po

kret

ni il

i nep

okre

tni

• U

zrok

inko

ntin

enci

je

• O

sobn

ost p

acije

nta

• A

ktiv

nost

i

• O

sobn

e po

treb

e

• Po

stav

ljanj

e pr

oizv

oda

• N

e is

tjeca

nje

urin

a

• sp

rje~a

vanj

e {i

renj

a

neug

odni

h m

irisa

• Zd

ravl

je k

o`e

• U

dobn

ost

• D

iskr

etno

st

• A

nato

msk

i obl

ikov

ani

• Po

treb

e nj

ege

• O

dgov

araj

u}e

info

rmac

ije

• Ko

li~in

a ru

blja

• Ko

li~in

a ot

pada

• O

dr`i

vost

oko

li{a

• Si

gurn

ost u

pora

be

proi

zvod

a

• Tr

o{ak

• Te

st u

odr

e|en

om

vrem

ensk

om r

oku

• Ko

mbi

nira

ni p

ristu

p

• in

terp

reta

cija

met

ode

od

abira

^im

ben

ici p

ove

zan

i s

kori

snik

om

^im

ben

ici p

ove

zan

i s

pro

izvo

dom

^im

ben

ici p

ove

zan

i s

up

ora

bom

Meto

da

od

ab

ira

ISO

/DIS

156

21 ”

Urin

e-ab

sorb

ing

aids

– g

ener

al

guid

ance

on

eval

uatio

n”

Nje

gova

telj –

Pa

cije

nt

- O

bit

elj

@ivjeti zdravije ovdje i sada

Objavljivanje ove bro{ure pomogla je tvrtka:

SCA d.o.o. za trgovinu, Zagreb

Autorica bro{ure i prire|iva~i najsrda~nije

zahvaljuju na potpori pri objavljivanju ovog

izdanja.