!"#2 Br. 3/2016.

KAKO PREMOSTITIJEZI

ˇCNU BARIJERU?

P�g16�3.EPS (w:112.50mm x h:12.50mm)

3 TEMA S NASLOVNICEJezicna barijera — prastariproblem u komunikaciji

4 Kako premostiti jezicnubarijeru? — zavirimo u jedanprevoditeljski ured

OSTALIˇCLANCI U OVOM BROJU

8 IZ RIZNICE PROˇSLOSTI

Ignaz Semmelweis

10 SAVJETI ZA OBITELJKako razgovarati o problemima?

12 ˇSTO KA

ˇZE BIBLIJA

Vjera

14 Alergija na hranu i nepodnosenje hrane— u cemu je razlika?

16 IGRA SLUˇCAJA ILI

ˇCUDO STVARANJA?

Vrat malenog mrava

Jeste li znali da Jehovini svjedociprevode svoje publikacije na preko750 jezika?

Znate li zasto to radimo? Da bismo“svakom narodu i plemenu i jezikui puku” omogucili da cuju dobruvijest iz Biblije (Otkrivenje 14:6).

U ovom broju casopisa “Probuditese!” mozete se poblize upoznatis nasom prevoditeljskom djelat-noscu.

!"#2

Vol. 97, No. 3 / Bimonthly / CROATIAN EDITION Naklada: 57 761 000. Izlazi na 104 jezika.

Ovaj casopis nije za prodaju. Izdaje se u sklopu svjetskog biblijskog obrazovnog programa koji sefinancira dobrovoljnim prilozima. Ako zelite dati prilog, mozete to uciniti u bilo kojoj dvoraniJehovinih svjedoka, direktnom uplatom na bankovni racun Zajednice ili putem stranice jw.org.

Ukoliko nije drugacije naznaceno, biblijski reci citirani su iz suvremenog prijevoda Novi svijet.

ˇZelite li dobiti daljnje informacijeili besplatno proucavati Bibliju?

Posjetite nas na www.jw.org ili nam pisitena odgovarajucu adresu s donjeg popisa.

sDODATNI SADR

ˇZAJI

NA INTERNETUVIDEOSADR

ˇZAJI

Dobra vijest za sve narode,plemena i jezikePogledajte ovaj film i saznajte kakoJehovini svjedoci na stotinama jezikaprenose mudre biblijske pouke ljudimadiljem svijeta.(Kliknite na IZDANJA ˛ FILMOVI)

w

r

Probudite se! br. 3/2016. 3

DILJEM zemaljske kugle govori se otprilike7 000 jezika. To moze otezavati putovanje u da-leke krajeve, trgovinu, obrazovanje te organiza-ciju drzavne uprave i provedbu vlasti. Problemiu sporazumijevanju postoje otkako je svijeta ivijeka. Naprimjer, prije oko 2 500 godina, kad jePerzijskim Carstvom vladao kralj Ahasver (vjero-jatno Kserkso I), perzijski su drzavni duznosniciodaslali pismenu naredbu “satrapima, upravite-ljima i knezovima pokrajina od Indije do Etiopije,koji su bili nad sto dvadeset i sedam pokrajina,svakoj pokrajini njezinim pismom i svakom naro-du njegovim jezikom”.�

U danasnje vrijeme vecina organizacija i drza-va ne bi se ni pokusala upustiti u tako zahtjevan

� U Bibliji procitajte Esteru 8:9.

pothvat. No postoji jedna organizacija koja sepokazala doraslom tom zadatku. Jehovini svje-doci objavljuju casopise, razne audiosadrzaje ivideoizdanja te mnoge knjige — ukljucujuci i Bi-bliju — na preko 750 jezika. Ta brojka obuhvaca ioko 80 znakovnih jezika. Jehovini svjedoci ob-javljuju i publikacije za slijepe na nekoliko vrstabrajice.

ˇSto je najzanimljivije, Jehovini svjedoci nepro-

fitna su organizacija — oni svojom prevoditelj-skom djelatnoscu ne ostvaruju nikakvu financij-sku dobit. Svi njihovi prevoditelji i drugo osobljerade kao volonteri. Zasto se pripadnici te orga-nizacije trude prevoditi svoju literaturu na takomnogo jezika i kako to cine?

TEMA S NASLOVNICE

Jezicna barijera — prastariproblem u komunikaciji

!"#2

BREAKING THELANGUAGE BARRIER

!"#2

BREAKING THELANGUAGE BARRIER

!"#2

BREAKING THELANGUAGE BARRIER

!"#2

BREAKING THELANGUAGE BARRIER

MARCH 2016

BREAKING THELANGUAGE BARRIER

!"#2

BREAKING THELANGUAGE BARRIER

!"#2

BREAKING THELANGUAGE BARRIER

!"#2

BREAKING THELANGUAGE BARRIER

!"#2

BREAKING THELANGUAGE BARRIERBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRREEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKIIIIIIIIIIIIINGNGNGNNGNGNNGNGNGGNGGGNGNNNGNGNGGGGNNNGNGNNGNGNGGGNNNGNNGNGNGGNNNGGNGGNNGNNGGNGGNGNGGNGNGGNNGNNGNNGNGGNGGNNNGGGGGNNGNGNGNGNGNNGNGGNGGGNGGNGGNGNGGNNNNNNNGGGNNNNGGGGNNNGGNGGGNNNG THETHTHTTHTHETHTHHTHETHETHTHTHTHHTHTHTHETHEHTHETHETHTHETHETHHTHETHEEEEEEEELLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAANNNGUANGUANGUAGUNGUANGUGUAGUAUUAUUANGUANGUANGUANGUANGUAANGUAGUAGUANGUAANGUANGUANGUANGUANGUANGUANGUANGUAGUNGUANGUANNG GEGGGGGEGGEEEEEEEEEEGEGGEEEEEGGEEEEEGEGEEEEEEEEEEEEEEEEEEGEEEEEEEEGGEEEGEGGEGGGGGGEGG BBABABABABBBABABABAABAABAABABABBBBAAAAAAABBABABBABAAAABABBABABAAABABABAABABAAABABABAAABABBABAABABAABABABABBABABABBBBBABABABBAABBBAAAABARRRIERRIERRIERRIERIERRRIERRIERRIERRIERRIERRIERRRIERRIERRIERRRRIERRRRRIERRIERRIERRRIERRIERRRRIERRRRRIRRRIEIRRIERRIEIRRIERRIRRIERRIERRIERRIERRRIERR RRRRRRRRRRRRRRRR

No. 3 2016

BREAKING THELANGUAGE BARRIER

Nr. 3 2016

Nr. 3 2016

No. 3 2016

PRIJE samog prevo�enja po-trebno je sve dobro isplanirati,pomno istraziti izabrane temei napisati clanke. U toj faziosoblje Odjela za pisanje, kojise nalazi u glavnom sjedistuJehovinih svjedoka u NewYorku, lektorira sve tekstovei temeljito provjerava tocnostpodataka koji se u njima iz-nose.�

Odjel za pisanje potom sa-lje tekstove u podruznice i pre-voditeljske urede Jehovinihsvjedoka diljem svijeta. U timpodruznicama i uredima rade

� Izvorni tekstovi napisani su na engle-skom jeziku.

stotine prevoditeljskih timova.Vecina prevoditelja zivi na pod-rucju u kojem se govori jezik nakoji prevode. Uglavnom prevo-de tekstove na svoj materinjijezik. Oni moraju ispravno ra-zumjeti tekst na izvornom jezi-ku te dobro poznavati jezik nakoji prevode. Razgovarali smos Geraintom, jednim od prevo-ditelja koji zivi u Velikoj Brita-niji, i zamolili ga da nam kazenesto vise o svom poslu.ˇSto podrazumijeva posaoprevoditelja?

Mi prevoditelji radimo u ti-movima i stoga je jako vazno

da svi dobro sura�ujemo. Kadse suocimo s nekim proble-mom, zajednickim snagamanastojimo doci do najboljegrjesenja. Ne obracamo paznjusamo na pojedine rijeci nego ina izraze kojima se izricu odre-�ene misli. Nastojimo utvrditismisao onoga sto pise u izvor-nom tekstu i sto se time htjelopostici, a pritom imamo naumu citateljsku publiku kojoj jeclanak namijenjen.

Koji cilj prevoditeljizele postici?

ˇZelimo da prijevod zvuci sto

prirodnije kako bi citatelj imao

Kako premostiti jezicnu barijeru?Zavirimo u jedan prevoditeljski ured

“Neki kazu da je prevo�enje najzahtjevniji posao na svijetu”(“The Cambridge Encyclopedia of Language”)

“Imam odre�enih zdravstvenih problema. Redovito idem na kontrolu islusam sve sto mi lijecnik kaze, no puno su mi koristile i informacijekoje sam procitala u casopisu Probudite se! na svom materinjem jezi-ku, malgaskom. Po prirodi sam vrlo impulzivna, no savjeti iz tog caso-pisa pomogli su mi da se obuzdavam. U njemu sam procitala i dobresavjete o vaznosti zdrave prehrane i redovite tjelovjezbe.� Primijenilasam ono sto sam saznala, a to se povoljno odrazilo na moje zdravlje”(Hasina, Madagaskar).

“Moja lijecnica, koja je specijalistica za endokrinologiju, cita casopisProbudite se! na gudzaratskom jeziku i prenosi drugima prakticne sa-vjete koji govore o zdravlju. Jednom je iskoristila neke misli iz tog ca-sopisa kad je u jednoj skoli drzala predavanje o stetnosti droge i zlo-upotrebe alkohola. Nekoliko tjedana kasnije ucenici su joj rekli kako sumisli iz casopisa Probudite se! potaknule njihove oceve da manje nov-ca trose na alkohol, a vise na svoju djecu” (Janet, Indija).

�ˇ

Casopis Probudite se! ne zagovara nijedan od raznih nacina prehrane ili lijecenjao kojima povremeno informira svoje citateljstvo. Kad je rijec o izboru rezima prehraneili vrste tjelovjezbe, svatko treba pazljivo odvagnuti opcije koje mu stoje na raspolaga-nju prije nego sto donese odluku.

osjecaj da je tekst izvorno napi-san na njegovom materinjemjeziku. On ne bi trebao zvucatikao da je preveden s nekog dru-gog jezika. Da bismo to postigli,trudimo se koristiti govorne fra-ze tipicne za nas jezik. Tekst kojije lijepo i kvalitetno prevedenzaokupit ce paznju citatelja. Onice uzivati u njemu kao sto biuzivali u izvrsno pripremljenomjelu koje je milina jesti.

Zasto je dobro to sto ziviteu podrucju u kojem se govorijezik na koji prevodite?

Buduci da smo u kontaktus domacim stanovnistvom, mo-zemo cuti kako se ljudi izraza-vaju u svakodnevnoj komunika-ciji. Mozemo procijeniti jesu lipojedine rijeci i izrazi razumljivite djeluju li prirodno i privlacno.To nam pomaze da ispravno iz-razimo smisao izvornog teksta.

Kako je vas posaoorganiziran?

Svakom timu dodijeljen jeodre�eni projekt. Najprije sesvaki clan tima mora dobroupoznati s tekstom kako bi ste-kao jasnu sliku o njemu, raza-brao kojim je tonom napisan,kome je namijenjen i kako jekoncipiran. Razmisljamo o slje-decim pitanjima:

ˇSto je glavna

tema i poruka clanka? Na stopisac zeli potaknuti citatelje?ˇSto iz njega mogu nauciti?To nam pomaze da do�emodo dobrih ideja i prijevodnihrjesenja.

Nakon toga clanovi tima raz-mjenjuju misli i zapazanja tetako uce jedni od drugih. Pita-mo se: Jesmo li sigurni da smodobro razumjeli izvorni tekst?Kako mozemo ostvariti isti do-jam i stil izrazavanja? Cilj nam

je da kod ljudi koji citaju nasprijevod izazovemo upravo onureakciju koju je pisac clanka ze-lio postici.

Kako clanovi timasura�uju?

Trudimo se prevesti teksttako da ga citatelj lako razumi-je, a ne da mora dvaput citatirecenicu kako bi je shvatio.Da bismo to postigli, u tokurada svaki odlomak nekolikoputa procitamo naglas.

Jedan clan tima upisuje pri-jevod odlomka, a ostali na svo-jim racunalima prate sto onpise. Pazimo na to da u prije-vodu slucajno nije izostavljenaneka misao ili da nije dodanonesto cega nema u izvornomtekstu. Obracamo paznju naprirodnost izrazavanja te pazi-mo da se u tekstu ne potkradu

Urednistvo casopisa Probudite se! primiloje pismo jedne majke iz Angole u kojem jestajalo: “Moj osmogodisnji sin izgubio jepernicu, pa je uzeo par olovaka od drugedjece iz razreda. Nakon sto je na stranicijw.org na portugalskom jeziku pogledaoanimirani film Ne smijes krasti, hrabro jepriznao sto je ucinio. Zamolio me da po�ems njim u skolu. Bila sam uz njega kad se is-pricao vrsnjacima iz razreda i objasnio imzasto im vraca olovke. Njegova uciteljicadopustila nam je da cijelom razredu poka-zemo taj crtic. Nakon sto su pogledali crtic,neki su ucenici rekli da vise nikad nece uzetinesto sto nije njihovo.”

Probudite se! br. 3/2016. 5

pravopisne i gramaticke pogre-ske. Zatim jedan clan tima na-glas procita cijeli odlomak. Akou citanju negdje zapne, nastoji-mo utvrditi u cemu je problem.Nakon sto prevedemo citavtekst, jedan clan tima ponovnoga naglas procita, a ostali paz-ljivo slusaju i prave biljeske kadzapaze nesto sto bi jos trebalodoraditi.

Vas je posao doista zahtjevan!Istina! Na kraju dana smo

stvarno umorni. Zato se obicnosutradan ponovno vratimo natekst kad smo svjezi i odmorni.Nakon nekoliko tjedana od Od-jela za pisanje dobijemo konac-nu verziju izvornog teksta. Mitada upisemo potrebne preina-ke, ponovno procitamo prije-vod i po potrebi ga doradimo.

Koje racunalne programekoristite?

Nema tog racunala koje mo-ze zamijeniti kvalitetnog prevo-ditelja. No Jehovini svjedoci os-mislili su odre�ene programe ibaze podataka koje nam uveli-ke olaksavaju posao. Naprimjer,izradili su elektronicki rjecnik ukoji mozemo pohranjivati stan-dardne nazive i cesto koristenerijeci i izraze. Osim toga, ima-mo program koji nam omogu-cava da pretrazujemo svu lite-raturu koju smo dosad prevelikako bismo mogli pronaci do-bre ideje i rjesenja do kojih smoranije dosli.

Kako gledate na svoj posao?Na ono sto radimo gledamo

kao na poklon ljudima.ˇZelimo

da taj poklon bude lijep i privla-can. Raduje nas pomisao da

PROCESPREVOÐENJANa slici je prikazanokako izgleda prevo�enjecasopisa Probudite se!na spanjolski

,Prevoditeljski tim dobiva izvorni tekstna engleskom jeziku iz glavnogsjedista Jehovinih svjedoka uSjedinjenim Americkim Drzavama

& Svaki clan timapazljivo analiziratekst

& Nakon sto se dobropripreme, clanovi timasastanu se kako bi iznijelisvoja zapazanja o tekstu

JW.ORG

Slusaj Bogai zivi vjecno

Strazarska kula

Probudite se!

sluzbena internetskastranica Jehovinih svjedoka

brosura koju su objaviliJehovini svjedoci

casopis koji objavljujuJehovini svjedoci

casopis koji objavljujuJehovini svjedoci

preko 700 jezika

preko 640 jezika

preko 250 jezika

preko 100 jezika

%&'() 2016, NUMERO 3

SE SUPERALA BARRERA DEL IDIOMA

neki clanak iz naseg casopisaili s nase internetske stranicemoze dirnuti srce neke osobei pomoci joj da promijeni svojzivot nabolje.

Mudri savjeti koji donosemnogo dobra

Stotinama milijuna ljudi diljemsvijeta puno znaci to sto mogucitati izdanja Jehovinih svjedokana svom jeziku. Prakticni i mudrisavjeti i pouke koji se iznose unasim publikacijama, filmovimai raznim sadrzajima koji se ob-javljuju na nasoj internetskojstranici, jw.org, temelje se na Bi-bliji. U toj je knjizi sam Bog, kojise zove Jehova, kazao kako zelida se dobra vijest objavi “sva-kom narodu i plemenu i jeziku”(Otkrivenje 14:6).� ˛

� Posjetite stranicu www.jw.org kako bistepronasli clanke, audiosadrzaje i filmove nasvom jeziku, a i na stotinama drugih jezika.

,Prevoditelji vode racuna o tome da prijevod bude tocan, da zvuci prirodnote da u njemu nema pravopisnih ni gramatickih gresaka

)Nakon sto stigne konacna verzija tekstai u prijevod budu unesene potrebne izmjene,

casopis se salje na tiskanje

,Citatelji diljem svijetaimaju koristi od togasto mogu citati mudrebiblijske savjete nasvom jeziku

Pomoc za ucenje stranih jezikaGodine 2014. Jehovini svjedoci objavili su ap-likaciju JW Language. Ta je besplatna aplika-cija izvrsna pomoc u ucenju stranih jezika.Ona omogucava ucenje mnogih rijeci i osno-va komunikacije na bengalskom, engleskom,francuskom, hindskom, indonezijskom, japan-skom, kineskom, korejskom, mijanmarskom,njemackom, portugalskom, ruskom, svahiliju,spanjolskom, tagalogu, tajskom, talijanskomi turskom. Aplikacija ce uskoro biti dostupnai na nekim drugim jezicima. Ako zelite saznatinesto vise o toj aplikaciji, posjetite stranicujw.org i potrazite poveznicu JW Language.

Probudite se! br. 3/2016. 7

U povijesti se puno naga�alo o mogucim uzrocima tebolesti, no nitko nije uspio dokuciti u cemu je bit proble-ma. Svi dotadasnji pokusaji da se smanji smrtnost rodiljapokazali su se bezuspjesnima. Semmelweis se nikako nijemogao pomiriti s mislju da tako mnogo zena polako umi-re u strasnim mukama. Stoga je odlucio dati sve od sebekako bi otkrio uzrok bolesti i sprijecio te silne patnje.

Bolnica u kojoj je Semmelweis radio imala je dvije za-sebne klinike za porodnistvo i zenske bolesti. Zanimljivoje da je u prvoj klinici smrtnost rodilja bila znatno vecanego u drugoj. Jedina razlika izme�u tih dviju klinika biloje to sto se u prvoj odrzavala prakticna nastava za stu-dente medicine, a u drugoj za primalje. Odakle onda takovelika razlika u smrtnosti zena koje su se ondje pora�ale?Razmisljajuci o tom pitanju, Semmelweis je sustavno ispi-tivao i eliminirao moguce uzroke bolesti. Ipak, nije uspiorazmrsiti tu zagonetku.

A onda je pocetkom 1847. Semmelweis otkrio nestoveoma znacajno. Njegov kolega i prijatelj Jakob Kollet-schka umro je od otrovanja krvi nakon sto je zadobio oz-ljedu pri seciranju jednog lesa. Kad je procitao izvjestaj oKolletschkinoj obdukciji, Semmelweis je shvatio da su na-lazi po mnogocemu identicni onima koji su utvr�eni kodzena sto su umrle od babinje groznice. Stoga mu je sinu-

I Z R IZN ICE PROˇS LOSTI � I GNAZ SEMMELWE IS

IGNAZ SEMMELWEISMNOGI ljudi vjerojatno nisu nikad culi za IgnazaSemmelweisa, ali rezultati njegova rada itekako suznacajni. U novije doba utjecali su na zivot mnogihzena i njihovih obitelji. Semmelweis je ro�en u Budimu(danasnjoj Budimpesti). Godine 1844. diplomirao jena Medicinskom fakultetu u Becu. Potom se 1846.zaposlio u beckoj Opcoj bolnici i poceo raditi kaoasistent profesora u klinici za porodnistvo i zenskebolesti. Zgrozio se kad je saznao da vise od 13 postozena koje se ondje porode umre od babinje groznice.

JESTE LI ZNALI?) U 19. stoljecu u Europi sumnoge zene umirale od babinjegroznice. U nekim bolnicamasmrtnost je iznosila i do 30 posto.) Premda su jos davne 1674. biliotkriveni neki mikroskopski sitnijednostanicni organizmi, tada senije znalo koliko oni mogu bitiopasni. U proslosti je bilo uobica-jeno da lijecnici nakon seciranjaleseva idu pora�ati zene, a da pri-je toga nisu oprali ruke.) Semmelweis je u medicinskupraksu uveo pravila o pranju rukui tako spasio nebrojene zivote.

�Fi

neAr

tIm

ages

/age

foto

stoc

k

lo kako je moguce da su trudne zene bile zarazene nekomotrovnom tvari prenesenom s leseva te da su zato obolje-le od babinje groznice. Lijecnici i studenti cesto su secira-li leseve, a zatim su neopranim rukama pregledavali rodi-lje ili vrsili poro�aje. Nisu ni slutili da na taj nacin zenamaprenose opasnu zarazu. Smrtnost rodilja u drugoj klinicibila je manja zato sto djevojke koje su se skolovale za pri-malje nisu vrsile obdukcije.

Semmelweis je odmah uveo stroga pravila o pranjuruku. Zahtijevao je da svi oni koji pregledavaju trudniceprije toga steriliziraju ruke otopinom klornog vapna. Pri-mjena tih mjera polucila je izvanredne rezultate. U travnju1847. smrtnost rodilja iznosila je 18,27 posto, a do krajagodine smanjila se na svega 0,19 posto.

Me�utim, nisu svi bili odusevljeni tim postignucem. Re-zultati koje je Semmelweis ostvario doveli su u pitanje te-orije o uzrocima babinje groznice sto ih je zastupao njegovsef. Tom je covjeku ujedno smetala upornost kojom jeSemmelweis zastupao svoje ideje. Na koncu je Semmel-weis ostao bez posla, pa je napustio Bec i vratio se u svojudomovinu. U Pesti se zaposlio kao sef rodilista u BolniciSvetog Roka. Ondje se primjenom njegovih metoda smrt-nost od babinje groznice smanjila na nepunih 1 posto.

Godine 1861. Semmelweis je objavio svoje najvaznijedjelo, koje nosi naslov Etiologija, pojam i profilaksa babi-nje groznice. Nazalost, proslo je jos dosta godina dok umedicinskim krugovima nije bila shvacena vaznost njego-vih otkrica. Dotad je nebrojeno mnogo rodilja umrlo u te-skim mukama. A koliki su samo zivoti mogli biti spaseni!

Semmelweis je s vremenom priznat kao jedan od ute-meljitelja moderne antisepse. Svojim radom i zapazanji-ma dao je obol razvoju takozvane germinativne teorijebolesti, koja kaze da odre�ene bolesti uzrokuju mikro-skopski sitni organizmi. Tu spoznaju neki smatraju naj-znacajnijim otkricem u povijesti medicine. No zanimljivoje da su prije vise od 3 000 godina u Mojsijevom zakonu,koji je kasnije uvrsten u Bibliju, bile iznesene pouzdaneupute o tome kako treba postupati s lesevima. ˛

ˇSto vec odavno piseu Bibliji?

Prema Mojsijevom zakonu, kojipotjece iz 16. stoljeca prijenove ere, svatko tko bi se do-taknuo mrtvog tijela smatraose necistim sedam dana te jemorao proci postupak ociscenjakoji je ukljucivao kupanje i pra-nje odjece. Za to vrijeme trebaoje izbjegavati fizicki kontakts drugim ljudima (4. Mojsijeva19:11-22).

“Svojim metodama nastojim sprijeciti strahotekoje se doga�aju u rodilistima kako muzevi visene bi ostajali bez svojih zena, a djeca odrastalabez majki” (Ignaz Semmelweis)

UniversityofM

ichiganHealth

System,poklon

korporacijePfizer,UM

HS.26

Ignaz Semmelweis uveo jeobavezno pranje ruku umedicinskim ustanovama koje subile pod njegovom nadleznoscu(slika Roberta Thoma)

Probudite se! br. 3/2016. 9

UˇCEMU JE PROBLEM?

Kako obicno razgovarate kadtrebate rijesiti neki problem?Da li cesto izgubite zivce i za-kljucite kako uopce ne razumije-te jedno drugo? Ako je tako,znajte da tome ima lijeka. Noprije nego sto se uhvatite u ko-stac s tim problemom, trebateimati na umu da zene i muskarcine komuniciraju na isti nacin.�

� Pojedinosti i primjeri koje cemo navestimozda se ne odnose na svakog muza i zenu.Me�utim, nacela i savjeti koji se iznose uovom clanku mogu pomoci svakoj osobi kojaje u braku da bolje razumije svog bracnogpartnera i da s njim bolje komunicira.

ˇSTO TREBATE IMATI NA UMU?ˇZene obicno zele dobro pretresti problem prije nego stocuju rjesenje. Ponekad je sva mudrost u tome da ih pazljivosaslusate.“Lakse mi je kad svom muzu kazem kako se osjecam i vi-dim da me on razumije. Nakon toga opet je sve u redu.Obicno se smirim vec par minuta nakon razgovora” (Sia).�“Ne mogu tek tako prijeci preko onog sto se dogodilo.Jednostavno moram objasniti muzu kako se osjecam. Kads njim porazgovaram o problemu, mogu staviti tocku na i”(Amelie).“Dok govorim o onome sto me muci, poput detektiva ana-liziram situaciju korak po korak i nastojim otkriti gdje je na-stao problem” (Laura).Muskarci su skloni nuditi rjesenja. To je razumljivo jer oniobicno misle da se to od njih ocekuje. Ako uspiju nesto po-praviti ili rijesiti kakav problem, osjecaju se vrijedno i kori-sno. Kad muz svojoj zeni nudi savjete o tome kako rijesitineki problem, zapravo joj zeli pokazati da se moze oslonitina njega. Stoga je zbunjen kad vidi da ona nije odusevljenanjegovim rjesenjima. “Zasto uopce razgovarati o problemuako ne zelis cuti rjesenje? Stvarno mi to nije jasno!” kazeKruno.“Nikad nije dobro zuriti s davanjem savjeta”, upozoravabracni savjetnik John Gottman. “Prije nego sto svom brac-nom partneru predlozite kako rijesiti problem koji ga mucitrebate mu dati do znanja da ga potpuno razumijete i da

� U ovom clanku imena su promijenjena.

SAVJETI ZA OB ITELJ � BRAK

Kakorazgovaratio problemima?

r Vise korisnih savjeta za obiteljski zivot mozete naci na www.jw.org

Probudite se! br. 3/2016. 11

suosjecate s njim. Osoba s kojom ste u braku obicno netrazi od vas da joj ponudite rjesenje, nego samo da je paz-ljivo saslusate.”ˇSTO MO

ˇZETE U

ˇCINITI?

Za muzeve: Nastojte pazljivo slusati svoju zenu i razumjetikako se ona osjeca. Tomas kaze: “Nekad strpljivo saslusamsvoju zenu, a onda pomislim: ‘Koja je korist od toga? Panisam joj uopce pomogao!’ Ali ona cesto zeli samo da jepazljivo saslusam. To je sve sto joj treba.” U to se uvjerio iStephen, koji kaze: “Najbolje je kad pustim zenu da mi ispri-ca sve sto je muci i pazim da joj ne upadam u rijec. Nakontoga obicno mi kaze da se osjeca puno bolje.”Prijedlog: Kad vam iduci put zena pocne pricati o nekomproblemu, nemojte joj govoriti sto treba uciniti ako vas nepita za savjet. Gledajte je u oci i pazljivo slusajte. Povreme-no kimnite glavom da joj pokazete kako se slazete s njom.Ponovite srz onoga sto vam je ispricala kako biste joj poka-zali da ste je dobro razumjeli. “U nekim situacijama mojazena samo zeli vidjeti da je razumijem i podrzavam”, kazeCharles. (Biblijsko nacelo: Jakov 1:19.)Za zene: Recite muzu sto zelite od njega. Elena kaze: “Moz-da mislimo da bi nas muz trebao tocno znati sto nam tre-ba. Ali on nam ne moze citati misli. Ponekad mu to moramojasno i glasno reci.” S tim se slaze i Ines. Ona kaze: “Mozdabi bilo dobro reci muzu: ‘Nesto me muci i voljela bih da mesaslusas. Ne trebas mi davati savjete o tome kako rijesitiproblem. Samo pokusaj razumjeti kako se osjecam.’”Prijedlog: Ako vam muz odmah pocne nuditi rjesenja, nemoj-te pomisliti da ga nije briga za to kako se osjecate. Vjerojat-no to cini zato sto vam zeli pomoci. Ema kaze: “Umjesto daodmah izgubim zivce, nastojim imati na umu da je mommuzu stalo do mene i da me zeli saslusati, ali da bi htio i ne-sto uciniti za mene.” (Biblijsko nacelo: Rimljanima 12:10.)Za oboje: Svi se mi obicno ponasamo prema drugima ona-ko kako bismo zeljeli da se oni ponasaju prema nama. Me-�utim, da biste mogli dobro komunicirati i rjesavati proble-me, oboje trebate razmisljati o onome sto zeli vas bracnipartner i nastojati mu to pruziti (1. Korincanima 10:24).Miguel kaze: “Muz treba biti spreman slusati.

ˇZena pone-

kad treba saslusati ideje o tome kako rijesiti problem. Kadoboje pokazu dobru volju i malo popuste za ljubav onomdrugome, na kraju su sretni i zadovoljni.” (Biblijsko nacelo:1. Petrova 3:8.) ˛

B IBL I JA KAˇZ E :

“Svaki covjek treba biti brz slusati,a spor govoriti” (Jakov 1:19).

“Prednjacite u iskazivanjupostovanja jedni drugima”(Rimljanima 12:10).

“Budite jednakih misli, suosjecajni”(1. Petrova 3:8).

KAD JE PRAVO VRIJEMEZA RAZGOVOR?

Biblija kaze: “Rijec u pravo vrijeme— kako je dobra!” (Mudre izreke15:23). Suprotno se moze kazatiza rijeci izgovorene u krivo vrijeme.

“Ako razgovor zapocnete u krivomtrenutku, to obicno lose zavrsi”(Sia).

“Nemojte ni pomisljati na razgovoro ozbiljnim pitanjima kad ste glad-ni i umorni” (Julia).

“Jednom sam zbog neceg bila jakouzrujana.

ˇCim je moj muz dosao

kuci, pocela sam pricati kao navi-jena. A onda sam zastala usredrecenice i pomislila: ‘Mora da jeuzasno naporno slusati sve to!Sigurno mu sad nije do razgovora.’Rekla sam muzu: ‘Ajmo najprije je-sti, pa cu ti poslije ispricati sto memuci.’ On mi je zahvalio na tome.Nakon vecere oboje smo bili opu-steni i mogli smo u miru razgova-rati” (Laura).

ˇSTO KA

ˇZU LJUDI: Mnogi smatraju da onaj

tko vjeruje u Boga naprosto prihvaca od-re�eno vjersko ucenje iako nema valjanihdokaza koji bi potvrdili njegovu isprav-nost. Naprimjer, covjek mozda kaze: “Javjerujem u Boga.” No kad bi ga netko za-molio da objasni zasto vjeruje u Boga, vje-rojatno bi odgovorio: “Tako sam odgojen”ili “Tako su me ucili u crkvi.” Na temeljutakvih slucajeva neki zakljucuju da vjeranije nista drugo nego lakovjernost, naivnoprihvacanje svakojakih tvrdnji i ucenja.ˇSTO KA

ˇZE BIBLIJA: “Vjera je cvrsto pouzda-

nje da ce se dogoditi ono cemu se nada-mo, dokaz onoga sto je stvarno, premdase ne vidi” (Hebrejima 11:1). Da bismo se

mogli cvrsto pouzdati u nesto, trebamoza to imati valjane razloge. Izvorna grckarijec koja je u ovom retku prevedena izra-zom “cvrsto pouzdanje” oznacava punovise od pukog osjecaja ili pak vjerovanja unesto sto nije stvarno. Ona prenosi misaoo uvjerenju koje se temelji na pouzdanimdokazima.

ˇSTO KA

ˇZE B IBL I JA � VJERA

V J E R AOpis vjere koji se nalazi u Bibliji razlikuje se od poimanja vjerekakvo imaju mnogi ljudi.

ˇSto je prava vjera i zasto je ona tako vazna?

Sto je vjera?

“[Bozja] se nevidljiva svojstva, naimenjegova vjecna moc i bozanstvo,jasno vide jos od stvaranja svijeta,buduci da se razabiru po onomesto je stvoreno” (Rimljanima 1:20)

Zasto je vazno izgraditi vjeru?ˇSTO KA

ˇZE BIBLIJA: “Bez vjere je nemoguce

ugoditi Bogu, jer onaj tko mu pristupamora vjerovati da on postoji i da nagra-�uje one koji ga revno traze” (Hebrejima11:6).

Kao sto smo vec rekli, mnogi ljudi vje-ruju u Boga samo zato sto su ih roditeljitako ucili ili zato sto su to naucili u crkvi.Oni cesto kazu: “Tako sam odgojen.” NoBog zeli da oni koji ga stuju budu cvrsto

uvjereni u to da on postoji i da ih voli. Iztog razloga Biblija potice ljude da “revnotraze” Boga kako bi ga dobro upoznali izblizili se s njim.

“Priblizite se Bogu, i on ce se priblizitivama!” (Jakov 4:8)

r Biblijske odgovore na jos neka pitanja potrazite na www.jw.org

Kako mozemo izgraditi vjeru?ˇSTO KA

ˇZE BIBLIJA: “Vjera se stjece slusa-

njem poruke” (Rimljanima 10:17). Dakle,da biste izgradili vjeru u Boga, najprijetrebate saznati sto Biblija otkriva o njemu(2. Timoteju 3:16).

ˇCitanje i proucavanje

Biblije pomoci ce vam da prona�ete odgo-vore na vazna pitanja kao sto su: Tko jeBog? Postoje li dokazi da on postoji? Je liBogu stalo do mene? Kakvu je buducnostBog namijenio ljudskom rodu?

Jehovini svjedoci rado ce s vama pro-ucavati Bibliju. Na nasoj internetskoj stra-nici, jw.org, stoji sljedece: “Jehovini svje-doci rado pomazu ljudima da se upoznajus Biblijom, ali nikoga ne prisiljavaju da po-stane clan njihove zajednice. Tocno je daljude zelimo upoznati s biblijskim ucenji-

ma. Ipak, postujemo volju svake osobe daizabere sto ce vjerovati.”

Na koncu, vasa vjera treba se temeljitina dokazima koje cete sami uociti dok bu-dete pomno istrazivali vjerodostojnostonoga sto pise u Bibliji. Na taj cete nacinpostupati poput nekih Isusovih ucenika iz1. stoljeca koji su “svim srcem primili rijeci svaki dan istrazivali Pisma da vide je li totako” (Djela apostolska 17:11). ˛

“Da bi dobili vjecni zivot, trebaju dobroupoznati tebe, jedinog pravog Boga,i onoga koga si poslao, Isusa Krista”(Ivan 17:3)

Svuda oko sebe mozemouociti dokaze koji potvr�ujuda Bog postoji

Probudite se! br. 3/2016. 13

TKO od nas ne voli sjesti za stoli pojesti neko ukusno jelo? Nonekim ljudima odre�ene namir-nice stvaraju ozbiljne probleme,pa ih zaobilaze u sirokom luku.Poput Emily, koju smo citirali uuvodu clanka, oni pate od aler-gije na hranu. Kod Emily je do-slo do anafilaksije, burne aler-gijske reakcije koja moze bitiopasna po zivot. No alergijskereakcije na hranu nisu uvijektako opasne.

U posljednje vrijeme sve jevise onih koji se zale da su aler-gicni na neke vrste hrane ili dane podnose neke namirnice.Me�utim, istrazivanja pokazujuda samo mali postotak ljudi kojimisle da su alergicni na odre�e-nu hranu uistinu ima dijagnozukoja to potvr�uje.ˇSto je alergija na hranu?

“Kad je rijec o alergiji na hra-nu, ne postoji neka opceprihva-cena definicija tog zdravstve-nog problema”, zakljucila je

jedna skupina uvazenih znan-stvenika koju je predvodiladr. Jennifer Schneider Chafen.Ipak, vecina strucnjaka smatrada u nastanku alergijskih reakci-ja glavnu ulogu ima imunoloskisustav.

Alergijsku reakciju na odre�e-nu vrstu hrane obicno izazivaneki protein koji se u njoj nalazi.Do reakcije dolazi kad imunolo-ski sustav greskom protumacida je odre�eni protein stetan.Kad taj protein u�e u organi-zam, imunoloski sustav mozeproizvesti odre�enu vrstu protu-tijela — takozvani imunoglobu-lin E (IgE) — kako bi unistio“uljeza”. Kad taj alergen ponov-no dospije u organizam, pret-hodno stvorena protutijela mo-gu pokrenuti lucenje histaminai drugih kemijskih spojeva kojidovode do simptoma alergije.

U normalnim okolnostima hi-stamin pospjesuje rad imuno-loskog sustava. No iz nekih ne-

dovoljno razjasnjenih razlogaprisutnost protutijela IgE teosloba�anje histamina izazivajutipicne simptome alergije kodljudi koji su preosjetljivi na odre-�ene proteine.

To objasnjava zasto prvi putkad kusamo neku novu namirni-cu nemamo nikakvih tegoba, alinam iduci put ta ista hrana iza-zove alergijsku reakciju.ˇSto je nepodnosenje hrane?

Kod tog poremecaja, kao ikod alergije na hranu, organi-zam lose reagira na odre�enuvrstu namirnica. No za razlikuod alergije na hranu (koju po-krece imunoloski sustav) ne-podnosenje hrane zapravo jereakcija probavnog sustava istoga u njoj ne sudjeluju protu-tijela. Osoba moze imati proble-ma s probavljanjem hrane zbognedostatka odre�enog enzimaili zbog nekih tesko razgradivihkemijskih spojeva koji su prisut-ni u hrani. Naprimjer, nepodno-

Alergija na hranu i nepodnosenje hraneU cemu je razlika?Emily: “Odlozila sam vilicu na stol jer mi je najednom postalo lose. Osjetila sam peckanjeu ustima i jezik mi je poceo oticati. Uhvatila me vrtoglavica i nisam mogla doci do daha.Na rukama i vratu izbio mi je osip. Pocela me hvatati panika, ali nastojala sam ostati prisebna.Znala sam da moram odmah u bolnicu.”

senje laktoze posljedica je nedo-statka jednog crijevnog enzimakoji je potreban za razgradnjusecera koji se nalaze u mlijekui mlijecnim proizvodima.

Buduci da nepodnosenje od-re�ene hrane nije povezano sastvaranjem protutijela, nekisimptomi mogu se pojaviti vecpri prvom kontaktu sa spornomhranom. Jacina reakcije cestoovisi o kolicini pojedene hrane.Ako covjek pojede malo hranekoju tesko podnosi, mogao biproci bez tezih posljedica, noako pretjera, moze doci do pro-blema. Po tome se taj zdrav-stveni problem razlikuje od te-skih alergija na hranu, kod kojihcak i najmanja kolicina hranemoze izazvati reakcije koje suopasne po zivot.

Koji su simptomi?Kod onih koji pate od aler-

gije na hranu mogu se javitisimptomi kao sto su svrbez,osip, oticanje grla, jezika ili oci-ju, mucnina, povracanje i pro-ljev. U najgorem slucaju mozedoci do pada tlaka, vrtoglavice,nesvjestice, pa cak i srcanogzastoja. Anafilakticka reakcijamoze se naglo pojacavati i imatismrtni ishod.

Opcenito govoreci, svakavrsta hrane moze uzrokovatialergijsku reakciju. Me�utim, naj-teze alergijske reakcije najcesce

uzrokuju namirnice kao sto sumlijeko i mlijecni proizvodi, jaja,riba, morski plodovi, kikiriki,soja, orasasti plodovi te psenicai ostale zitarice koje sadrze glu-ten. Alergija na odre�enu vrstuhrane moze se javiti u bilo kojojzivotnoj dobi. Istrazivanja poka-zuju da na to znatno utjece ge-netsko naslje�e te da postoji ve-lika vjerojatnost da ce se koddjeteta pojaviti alergija na hranuako njegov otac ili majka, ili cakoba roditelja, imaju problemas time. Alergije se katkad znajupovuci kad djeca porastu.

Simptomi nepodnosenja hra-ne obicno nisu tako ozbiljni kaosimptomi teskih alergijskih reak-cija. Kod ljudi koji ne podnoseneku vrstu hrane mogu se javitibolovi u zelucu, nadutost, vjetro-vi, grcevi u trbuhu, glavobolja,kozni osip, umor ili malaksalost.Takve simptome mogu uzroko-vati razlicite vrste namirnica,a narocito mlijeko i mlijecni pro-izvodi, alkohol, kvasac, psenicai proizvodi koji sadrze gluten.

Postavljanje dijagnozei lijecenje

Ako mislite da patite od aler-gije na hranu ili da ne podnositeodre�enu hranu, bilo bi dobroda odete na pregled kod lijecni-ka specijaliziranog za lijecenjetakvih tegoba. Kad ljudi samisebi “postavljaju dijagnozu” i na

svoju ruku odluce izbaciti iz pre-hrane odre�ene namirnice, tose moze stetno odraziti na nji-hovo zdravlje. Mozda na taj na-cin svom organizmu uskracujuodre�ene tvari koje su mu prije-ko potrebne.

Kad je rijec o teskim alergi-jama na hranu, ne postoji nekiopceprihvaceni nacin lijecenjaosim potpunog izbjegavanja na-mirnica koje izazivaju alergijskereakcije.� S druge strane, akoimate blazi oblik alergije na hra-nu ili pak ne podnosite odre�e-ne namirnice, mozda ce biti do-voljno da rje�e konzumiratesporne namirnice i da pripazitena kolicinu. No u nekim slucaje-vima osobama se preporucujeda iz prehrane potpuno izbacesporne namirnice ili da ih, ovi-sno o stupnju intolerancije, ba-rem neko vrijeme izbjegavaju.

Ako ste alergicni na nekuvrstu hrane ili ne podnosite od-re�ene namirnice, mogla bi vasutjesiti spoznaja da su mnogiljudi koji muku muce s istim pro-blemima naucili zivjeti s tim teda i dalje uzivaju u raznovrsnoji ukusnoj hrani. ˛

� Onima koji pate od teskih alergija na hra-nu obicno se preporucuje da uvijek imaju priruci posebni injektor koji sadrzi adrenalin (epi-nefrin) tako da ga sami mogu ubrizgati kaddo�e do alergijske reakcije. Neki medicinskistrucnjaci predlazu da djeca koja pate odalergije na hranu na sebi nose posebnu ozna-ku kako bi njihovi ucitelji i drugi ljudi s kojimadolaze u kontakt znali da imaju takvih tegoba.

PsenicaKikiriki

Soja

Morski plodovi

Orasasti plodovi

Jaja

Riba

Mlijeko

Probudite se! br. 3/2016. 15

g1

6.3

-C1

60

41

8sBesplatno preuzmiteovaj casopis i starijebrojeve

ˇCitajte Bibliju naoko 130 jezika

Upisite upreglednikwww.jw.org/hrili ocitajte kod

no

p

IN ˇZENJERE STROJARSTVA fascinira cinjenica da

mrav moze podignuti teret koji je mnogo puta teziod njega samog. Da bi otkrili kako mrav to postize,znanstvenici s Drzavnog sveucilista u Ohiju (SAD) na-cinili su racunalne modele pomocu kojih su analiziraligra�u, fizicka svojstva i mehanicke funkcije nekih di-jelova njegovog tijela. Modele su izradili na temeljuminijaturnih CT snimaka i simulacije sila koje mravimapomazu da nose teske terete.

U gra�i mravljeg tijela izuzetno je vazan vrat. Onmora podnijeti svu tezinu tereta koji mrav nosi u svo-jim celjustima. Meka tkiva u njegovom vratu povezujutrup i glavu poput isprepletenih prstiju koji spajajudvije ruke. “Gra�a tog spoja iznimno je vazna za funk-ciju vratnog zgloba”, izjavio je jedan od znanstvenikakoji su sudjelovali u istrazivanju. “Taj jedinstveni spojtvrdog i mekog tkiva vjerojatno doprinosi izdrzljivostivratnog zgloba i mogao bi biti jedan od kljucnih ele-menata koji omogucavaju vratu da podnese teske te-rete.” Istrazivaci se nadaju da ce bolje razumijevanjegra�e i funkcija mravljeg vrata dovesti do napretkau razvoju robotskih mehanizama.ˇ

Sto vi mislite? Odakle mravima tako snazan vratkoji ima izvanredno slozenu gra�u? Je li on proizvodevolucije ili cudo stvaranja? ˛

IGRA SLUˇCAJA IL I

ˇCUDO STVARANJA?

Vrat malenog mrava

�CS

P�An

tero

vium

/age

foto

stoc

k