Upload
others
View
23
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Kalendar radova u šumi
1
UVOD
Radove koje u šumi obavljamo u cilju su povećanja kvalitete (vrijednosti) drvnih proizvoda, njenog zdravlja i vitalnosti, kao i općekorisnih vrijednosti. Obavljamo ih na način da održimo prirodnu struk- turu šume čime osiguravamo njezinu stabilnost, biološku raznolikost, potrajnost prihoda i produk- tivnost, a to znači i mogućnost kvalitetnije prirodne obnove. Pravilno obavljenim radovima umanju- jemo i mogućnost nastanka štete (od suncožara, leda, vjetra, snijega, mraza, štetočina i sl.), a time i troškove uklanjanja njihovih posljedica.
Kada šumarski stručnjaci govore o šumi uglavnom upotrebljavaju pojam sastojina. Sastojina je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, starosti i stadiju razvitka, načinu post- anka ili uzgojnom obliku i načinu gospodarenja.
Prema vrsti drve a (omjeru smjese) sastojine mogu biti: Čiste - jedna vrsta drveća zastupljena je sa više od 90 % drvne zalihe prema ukupnoj drvnoj zalihi.
Mješovite - u kojima su uz glavne vrste drveća zas- tupljene i druge, sa udjelom većim od 10 % ukupne drvne zalihe.
Prema starosti i stadiju razvitka sastojine se razvrstavaju na:
Vjetrolom
Vjetroizvala
stadij razvitka sastojine
rost biljke
mlade
ponik do 1 godine
pomladak 1-4 godina
mladik 4-10 godina
koljik 10-14 godina
letvik 14-20 godina
stadij odraslih stabala 20 godina
srednjedobne
iznad 20 godina do kraja ophodnje starije
stare
Ophodnja je životni vijek sastojine. Izražava se u godinama ovisno o vrsti drveća koju uzgajamo, cilju gospodarenja i ekološkim čimbenicima. Ophodnja je pojam koji vežemo uz jednodobne sastojine dok u prebornim sastojinama imamo ophodnjicu.
Kalendar radova u šumi
2
Prema na inu postanka ili uzgojnom obliku sastojine mogu biti:
Visoke - takve sastojine nazivamo još i sjemenjače, jer ih čine stabla nastala iz sjemena koje je s matičnih stabala (stabla koja čine sastojinu) palo na tlo. Sjemenjače mogu nastati sjetvom sjemena i sadnjom sadnica.
Sjemenja a
Srednje – sastojine nastale dijelom iz sjemena, dijelom iz panja.
Niske - različiti degradirani oblici sastojina koji uglavnom nastaju zbog izostanka šumskouzgojnih radova tijekom njihovog razvoja. Takve sastojine nemaju osobitu vrijednost pa ih različitim šumskouzgojnim zahvatima pokušavamo prevest u vrjednije sastojine visokog uzgojnog oblika. Sastojine niskog uzgojnog oblika su:
panjače- degradirane sjemenjače nastale iz panjeva i žilja stabala šikare - degradirane panjače u kojima osim drveća u istom sloju sudjeluje i grmlje šibljaci - degradirani oblici šikara makije - degradirani oblici šuma hrasta crnike gdje u sloju drveća sudjeluje i grmlje garizi - degradirane makije Makije i garige nalazimo u mediteranskom dijelu Republike Hrvatske.
Panja a
Šumske kulture i plantaže - umjetno podignute
sastojine.
Prema na inu gospodarenja razlikujemo:
Jednodobne sastojine - one u kojima su stabla glavne vrste drveća podjednake starosti, visina i prsnih promjera.
Jednodobna sastojina
Preborne sastojine - one u kojima su raspoređena stabla različitih starosti, visina i prsnih promjera. U Hrvatskoj ih kao glavna vrsta tvori jela s primješanim ostalim vrstama drveća.
Preborna sastojina
Raznodobne sastojine - one u kojima se nalaze skupine (do 1 ha) stabala različitih starosti, prsnih promjera, visina i razvojnih stadija gdje su stabla unutar skupina podjednakih dimenzija.
Kalendar radova u šumi
3
RADOVE KOJE OBAVLJAMO TIJEKOM ŽIVOTA SASTOJINE
njega pomlatka - pomlatkom nazivamo biljčice od prve godine života do starosti kada se oblikuje debalce i krošnja (1-4 god.). Sječom korova, grmlja, predrasta (nadrasle jedinke) te agresivnijih vrsta od one s kojom gospodarimo oslobađamo vršni pup mlade biljke i dovodimo svjetlo koje joj je potrebno za rast. Za razvoj pomlatka bitno je iz sastojine na vrijeme ukloniti grane s površine ostale pri sječi stabala. Grane se mogu usitniti i posložiti na panjeve. U jednodobnim sastojinama nakon dovršnih sječa po potrebi se vrši sječa stabalaca na "čep" odnosno oštećeni pomladak se siječe na 3-4 cm iznad tla.
njega mladika - u stadiju mladika stabalca imaju oblikovano deblo i krošnju (4-10 god.). Iz sastojine je potrebno ukloniti suha, polomljena i rašljava stabalca. U prebornoj se sastojini vrši i potkresivanje donjih grana crnogoričnih vrsta što znatno utječe na poboljšanje životne aktivnosti stabalaca.
čiščenje koljika – stadijem koljika nazivamo stabalca prosječnog prsnog promjera 5-7 cm (10- 14 god). Iz sastojine uklanjamo sve što smatramo nekvalitetnim i suvišnim za razvoj mlade sastojine, kao što su nekvalitetna, bolesna, deformirana, polomljena i granata stabla te predrast. Uklanjamo također i nepoželjne vrste drveća čime reguliramo omjer smjese u sastojini.
čiščenje letvika – stadijem letvika nazivamo stabala prosječnog prsnog promjera 7-15 cm (14-20 god). U ovom stadiju počinjemo raspoznavati "stabla budućnosti", a to su ona stabla za koje smatramo da bi zbog svoje kvalitete i vrijednosti trebala ostati u sastojini stoga iz njihove okoline uklanjamo ona stabla koja im smetaju pri daljnjem razvoju.
Mladik Koljik
Pomladak
Letvik
Kalendar radova u šumi
4
Jednodobne sastojine obnavljamo (pomlađujemo)
prirodnim putem oplodnim sječama. Radovi kojima
njegujemo jednodobnu sastojinu provodimo kroz
sve razvojne stadije, od ponika do stare sastojine
nakon čega počinju oplodne sječe. To su sječe
starih sastojina koje se, ovisno o stanju sastojine
provode u 3 (pripremni, naplodni, dovršni) ili
više sijekova prilikom čega uz istodobnu pojavu
prirodnog ponika i pomlatka vršimo zamjenu stare
sastojine novom. Dovršni sijek provodi se kada je
najmanje 70 % površine pokriveno pomlatkom koji
je sposoban za razvoj. U jednodobnim sastojinama
nakon dvadesete godina života sastojine započinju
prorede kao faza njege i traju do razvojnog stadija
stare sastojine. U toj fazi odabiremo "stabla
budućnosti", a uklanjamo bolesna, nekvalitetna.
Oplodnim sječama pomlađujemo i panjače. U
panjačama provodimo i trebljenje, odnosno
reduciramo nekvalitetne i prekobrojne izbojke iz
panja.
Prije nego se pristupi sječi stabala ona se
moraju doznačiti. Doznaka podrazumijeva
odabiranje, obilježavanje i mjerenje stabala
za sječu te obračun drvnog sječivog obujma,
a obavlja ju osoba s propisanom stručnom
spremom. Obavlja se, u pravilu, za vrijeme
vegetacijskog razdoblja.
Preborne sastojine obnavljamo prirodnim putem
sječom u skupinama, grupama i stablimično u
vremenskom razdoblju ne kraćem od pet godina.
Vrijeme između dvije sječe nazivamo ophodnjica.
Pomlađivanje preborne sastojine je stalno prisutno
i u ovim sastojinama znači zamjenu starog stabla
novim, mladim stablom. Doznakom u ovim
sastojinama istodobno pomlađujemo i njegujemo
sastojinu odnosno iz sastojine uklanjamo najstarija,
najgranatija, bolesna i oštečena stabla da bi se na
njihovom mjestu razvio pomladak. Odabiremo
"stabla budućnosti" i uklanjamo ona koja im
smetaju. Raznodobne sastojine se kao i preborne obnavljaju
prirodnim putem sječom u skupinama, grupama
i stablimično u vremenskom razdoblju ne kraćem
od pet godina. Šume šumoposjednika uglavnom
čine raznodobne sastojine u kojima se provodi
skupinasto gospodarenje.
Dozna eno stablo
Kalendar radova u šumi
Priprema staništa, sjetva sjemena i sadnja sadnica
Radovima pripreme staništa stvaramo ili poprav- ljamo stanišne uvjete kako bi osigurali kvalitetno prirodno pomlađivanje (prvenstveno omogućava- mo sjemenu da padne na tlo, proklije i da se nastavi dalje normalno razvijati). Pod tim radovima podra- zumijevamo: uklanjanje grana s površine, sječu gr- mlja i ostalog nepoželjnog raslinja, čišćenje tla od korova, razbijanje busenova, rahljenje zbijenog tla, tla s nagomilanim sirovim humusom ili nerastvore- nim listincem, djelomičnu ili potpunu obradu tla, površinsku odvodnju zamočvarenog tla, ograđi- vanje pomladne površine, trovanje glodavaca (po potrebi)...
Ukoliko se sastojina nije dovoljno prirodno naplodi- la tako da na jedan kvadratni metar imamo barem jednu sadnicu pristupamo sjetvi sjemena ili sadnji sadnica u smislu popunjavanja nedovoljno naplo- đenih površina. Ovaj način pomlađivanja nazivamo umjetnim. Obavljaju se potrebni pripremni radovi tla za sjetvu i sadnju (ovisno o stanju tla radovi isti kao i kod pripreme staniša). U sastojinu nakon toga unosimo sjeme ili sadnice.
Za razliku od umjetnog pomlađivanja, pošumljava- nje je sadnja sadnica ili sjetva sjemena na tlu koje je dugo godina bilo obešumljeno i koje je degradira- no tj. izgubilo je osobine šumskog tla. Degradacija tla podrazumijeva svaku nepovoljnu promjenu sta- nja tla kao što je gubitak proizvodne snage, oneči- ščenja...
Pošumljavanju pristupamo i na opožarenim šum- skim površinama – paljevinama. Sanaciju paljevina potrebno je obaviti što prije nakon požara, a sva- kako prije sljedeće vegetacije. S takvih se površina prvo uklanjaju preostala stabla koja mogu pred- stavljati i potencijalnu opasnost zbog rušenja na prolaznike, prometnice, vozila...
Vrše se potrebni pripremni radovi za sadnju te se vrši pošumljavanje. Pošumljavamo onim vrstama koje će poboljšati karakteristike osiromašenog šumskog tla. Spomenuto kresanje donjih grana crnogoričnih vrsta provodi se i kao mjera protupo- žarne zaštite što je osobito bitno za šume u medi- teranskom dijelu gdje je požar tijekom proljetnog i ljetnog razdoblja učestala pojava.
Sadnja sadnica
Sanacija paljevine
Kalendar radova u šumi
Kada se obavljaju rado
Razdoblje
Rad
proljeće, jesen
priprema tla za sjetvu i sadnju, sjetva i sadnja
kraj proljeća, ljeto priprema staništa, njega pomlatka, njega mladika
uglavnom u jesenskom i zimskom razdoblju
čiščenje koljika i letvika
tijekom godine, ovisi o štetniku i intenzitetu napada, provodi se po potrebi
zaštita od štetnih organizama
za vrijeme trajanja vegetacije (u pravilu)
doznaka
Kada se obavlja sje a?
Razdoblje
Vrsta sje e
za vrijeme mirovanja vegetacije
oplodne sječe u jednodobnim sastojinama, sječa stabalaca na "čep"
tijekom cijele godine osim u prva dva mjeseca od početka vegetacije
proreda
u pravilu za vrijeme trajanja vegetacije sječa u jednodobnim i prebornim sastojinama gdje su predviđeni radovi njege
ovisi o vrsti drveća, nadmorskoj visini i klimatskim uvjetima
sječa u prebornim sastojinama
... i ostali radovi vezani uz vrijeme sječe koji su definirani Pravilnikom o doznaci stabala, obilježava- nju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu ("Narodne novine"br.116/06., 74/07., 55/09.)