KANALIZACIJSKOG SUSTAVA GRADA PULE (CENTAR) · 2011-02-10 · Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša Poslovni centar Split Matice hrvatske 15 21000 Split NOSITELJ ZAHVATA:

NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE VODE JADRANSKI PROJEKT d.o.o.

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

KANALIZACIJSKOG SUSTAVA GRADA PULE (CENTAR)

Split, studeni 2010.

REVIZIJA B

Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša Poslovni centar Split Matice hrvatske 15 21000 Split NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE VODE JADRANSKI PROJEKT d.o.o. Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb

NAZIV ZAHVATA: KANALIZACIJSKI SUSTAV PULA – CENTAR

VRSTA PROJEKTA: PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

BROJ PROJEKTA: 38200146/EMP Pula centar

VODITELJ PROJEKTA: mr.sc. Anita Erdelez, dipl.ing.grañ.

IZRAðIVAČI: mr.sc. Zlatko Perović, dipl.ing.pom.

mr.sc. Anita Erdelez, dipl.ing.grañ.

Marijana Vuković, mag.biol.univ.spec.oecol. DIREKTOR ZAVODA: Andrino Petković, dipl.ing.grañ.

MJESTO I DATUM: Split, studeni 2010.

KO

PIJA

BR.

1

REVIZIJA B

INSTITUT IGH d.d. Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM KANALIZACIJSKOG SUSTAVA GRADA PULE (CENTAR) Broj projekta: 38200146/EMP Pula centar Stranica 3

SADRŽAJ

1. UVOD 4 2. OPIS PROJEKTA 5 3. PLAN UBLAŽAVANJA UTJECAJA NA OKOLIŠ 15 4. PLAN MONITORINGA 18 5. INSTITUCIONALNI OKVIR 21 6. PRIJEDLOG SURADNJE S JAVNOŠĆU 22 7. DODACI 23



1. UVOD Meñunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) je ponudila zajam Republici Hrvatskoj za financiranje unapreñenja sustava prikupljanja, transporta i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda naselja duž jadranske obale i otoka, odnosno financijsku potporu realizaciji programa nazvanog Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području (Costal Cities Water Pollution Control). Program je regionalnog karaktera i realizirati će se na obalnom području velikog turističkog potencijala bitnog za razvitak gospodarstva Republike Hrvatske, a planira se realizirati na principu aktivnog sudjelovanja lokalnih jedinica samouprave u suradnji s odgovarajućim vladinim agencijama. Dana 2. srpnja 2004. godine Meñunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Vlada Republike Hrvatske, u Zadru su sklopile Ugovor o zajmu (zajam broj APL 7226 HR). Istoga dana u Zadru je potpisan i Ugovor o projektu izmeñu Meñunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i Hrvatskih voda, kojim su Hrvatske vode preuzele obvezu prema Meñunarodnoj banci za obnovu i razvoj za provedbu Projekta. Program realizira posebna ustrojbena jedinica osnovana u okviru Hrvatskih voda, nazvana Hrvatske vode Jadranski projekt. Planirana je provedba Programa u tri faze. Ukupno procijenjeni troškovi realizacije Programa iznose oko 280 milijuna EUR. Osnovni ciljevi Programa su zaštita i očuvanje kakvoće mora, stvaranje uvjeta za siguran ekonomski razvoj, u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša te očuvanje i poboljšanje postignutog stupnja zaštite okoliša. Opći razvojni cilj Programa je poboljšati kakvoću priobalnih voda i mora u hrvatskom Jadranu, te ispunjavanje standarda Europske unije koji se odnose na kakvoću okoliša u lokalnim zajednicama. Svjetska Banka procjenjuje svaki projekt koji je predložen za financiranje na osnovu socijalnih procedura i procedura zaštite okoliša, tzv. „Safeguard policies“. PREDMETNI ZAHVAT Za projekt kanalizacijskog sustava Grada Pule izrañena je Studija utjecaja na okoliš kanalizacijskog sustava Grada Pule (podsustav 2) (Urbis 72 d.d., 1996), sukladno tada važećoj zakonskoj regulativi (Pravilnik o izradi studije utjecaja na okoliš - NN 31/84, 14/90, 30/94, 82/94). Postupak procjene utjecaja na okoliš proveo je Upravni odjel za prostorno ureñenje i komunalno gospodarstvo Istarske županije. Komisija za ocjenu studije o utjecaju na okoliš je na sastanku održanom 29.11.1997. prihvatila Studiju kao konačnu. Potom je uslijedio javni uvid i rasprava, tijekom kojih nisu dostavljene primjedbe. Prema važećoj proceduri, za planirani zahvat nije izdano Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.



Ovaj Plan upravljanja okolišem izrañen je na temelju usvojene Studije. Sadržaj Plana upravljanja okolišem je definiran uzimajući u obzir zaštitne mehanizme Projekta zaštite voda od onečišćenja na priobalnom području, odnosno Operation Manual – Vol. III Environmental Framework te korespondirajuće procedure Svjetske banke.

2. OPIS PROJEKTA 2.1. POSTOJEĆE STANJE I SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA Na području grada Pule najveći dio otpadnih voda ispušta se nepročišćeno u Pulski zaljev, dok se manji dio djelomično pročišćava te ispušta u obalno more posredstvom podmorskog ispusta. Kanalizacijski sustav sastoji se od stare kanalizacije grada i starih gradskih naselja te nove kanalizacijske mreže novih prigradskih naselja, kao i dijelova grada. Karakteristike stare kanalizacijske mreže su: velik broj septičkih jama, dotrajalost sustava, dispozicija otpadne vode u more. U gradskoj luci i zoni brodogradilišta Uljanik registrirano je 20 ispusta, od kojih je 6 većih, putem kojih se danas ulijeva 90% otpadnih voda grada u lučki akvatorij koji predstavlja gotovo zatvoreni recipijent s malim dubinama mora te slabom cirkulacijom i izmjenom morske vode. Manji dio gradskih otpadnih voda se odvodi na mehanički ureñaj za pročišćavanje Valkane te potom ispušta u otvoreno more putem dugog podmorskog ispusta (1.356 m) s difuzorom. Planiranom izgradnjom kanalizacijske mreže će se riješiti problem odvodnje fekalnih, oborinskih i potrošnih voda. Time će se unaprijediti komunalna opremljenost, smanjit će se mogućnost zagañenja te će se poboljšati opće prilike. Napomena:

Novija prostorno-planska dokumentacija predviña sljedeće:

- Prostorni plan Istarske županije (SN IŽ 2/02, 4/05, 10/08) je predvidio izgradnju kanalizacijskog sustava te novog mehaničkog ureñaja za pročišćavanje na području Valkana - Stoje sa dugim podmorskim ispustom. Kao II faza predviñena je izgradnja biološkog pročišćivača.

- Prostorni plan ureñenja Grada Pule (SN GP 12/06) (u članku 132) je predvidio da se postojeći ureñaj Valkane koristi za razdoblje najduže do 10 godina, uz rekonstrukciju kao potpuno mehanički ureñaj. Planom je omogućena izgradnja novog podmorskog ispusta potrebne duljine i kapaciteta. Nadalje, lokacija Dolinka i zona za gospodarenje otpadom na lokaciji Kaštijun odreñene su kao lokacije budućeg UPOV-a u istraživanju.

2.2. OPIS ZAHVATA Koncepcija sustava Osnovna koncepcija sustava javne odvodnje temelji se na Idejnom rješenju odvodnje i dispozicije otpadne vode područja Pule (Grañevinski institut Zagreb, 1979). Projekt je razrañen u sklopu Studije evakuacije i dispozicije vode grada Pule i općina Medulin, Ližnjan, Marčana, Vodnjan, Barban i Svetvinčenat (Gulić i dr., 1995), na osnovi koje je izrañena studija o utjecaju na okoliš (Urbis 72 d.d., 1996).



Glavni kolektori otpadnih voda Pule locirani su uz istočnu obalu luke Pula s početkom od crpne stanice „Veli Vrh“ do crpne stanice „Stoja – trafostanica“. Ureñaj za pročišćavanje je predviñen na poluotoku Valkane, gdje se i sada nalazi ureñaj za prethodno pročišćavanje i postojeći podmorski ispust na rtu Zelenika. Kasnijom razradom projektne dokumentacije ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda (Projekt za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda grada Pule - Hyder, 1999), utvrñeno je da bi za smještaj „drugog stupnja“ čišćenja bilo nužno bitno proširiti prostor postojećeg ureñaja Valkane. Zbog osjetljivosti lokacije Valkane bila je ispitivana mogućnost smještaja ureñaja Pula na lokaciji „kamenolom – Stoja“ (Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda; Analiza varijantnih rješenja lokacije ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskog ispusta grada Pule - Dippold & Gerold – Hidroprojekt 91, 1999). 2003. godine izrañena je SUO sustava javne odvodnje Grada Pule – ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustom (Grañevinski fakultet, 2003) u kojoj su razmatrane tri lokacije izgradnje ureñaja. Na temelju višekriterijskog vrednovanja lokacija Valkane je predložena kao najpovoljnija, ali su i druge dvije lokacije (Kamenolom Stoja i Muzil) ocijenjene kao prihvatljiva rješenja. U nastavku Plana upravljanja okolišem referirat će se na Studija utjecaja na okoliš kanalizacijskog sustava Grada Pule (podsustav 2) (Urbis 72 d.d., 1996). Kanalizacijski sustav grada Pule (podsustav 2) sastoji se od sljedećih elemenata:

- kolektor CS Veli Vrh – CS Pošta – CS Stoja priključak CS Stoja, - priobalni kolektor Lučka kapetanija – CS Pošta, - premanturski kolektor od obilaznice do CS Pošta, - gravitacijski kolektor Aerodrom – Pula, - kolektor CS Pješčana uvala – CS Marina, - mehanički ureñaj za pročišćavanje s podmorskim ispustom – Valkane, - telemetrijski sustav.

Odabrana tehnologija zbrinjavanja otpadne vode utemeljena je na kombinaciji primarnog pročišćavanja te ispuštanja u more putem dugog podmorskog ispusta s difuzorom. Takoñer, ostavljena je mogućnost da se ureñaj za pročišćavanje nadogradi višim stupnjem. Procijenjeno opterećenje sustava i karakteristike recipijenta Prema Studiji evakuacije i dispozicije vode grada Pule i općina Medulin, Ližnjan, Marčana, Vodnjan, Barban i Svetvinčenat (Gulić i dr., 1995), specifična potrošnja vode u 2015. godini za područje grada Pule iznosi 767 l/s tj. 66.375 m3/dan. U zahtjevu za rekonstrukciju ureñaja za pročišćavanje Valkane u konačnoj fazi je predviñen kapacitet od 1.200 l/s (otpadne vode: 600 l/s; oborinske vode: 600 l/s). Meñutim, prema podacima iz Projekta za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda grada Pule (Hyder, 1999) na ureñaj – ispust grada Pule (za plansko razdoblje) bit će priključeno 98.000 ES. Dnevna količina otpadne vode iznosi 28.835 m3/dan, a kao mjerodavni satni dotoci na osnovu kojih je dimenzioniran ureñaj za pročišćavanje iznose:

- Qs = 1.641 m3/h (za sušno razdoblje) - Qk = 3.091 m3/h (za kišno razdoblje)

Akvatorij u pulskom priobalju možemo svrstati u „manje osjetljivo područje“, budući da je u uobičajenim oceanografskim uvjetima oligotrofno, dobro prozračeno, nije opterećeno hranjivim solima te potencijalno ima veliku moć samopročišćenja.



Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 6/01, 14/01), za ispuštanje u manje osjetljiva područja, za ureñaj veličine preko 50.000 ES zahtijevao se drugi (II) stupanj pročišćavanja. Meñutim, prema trenutno važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08) propisan je prvi (I) stupanj pročišćavanja otpadnih voda uz kontrolu, za ispuštanje efluenta u manje osjetljiva područja iz aglomeracija od 10.000 do 150.000 ES u priobalne vode (Članak 7, stavak 12). Ureñaj za pročišćavanje Studijom o utjecaju na okoliš kanalizacijskog sustava Grada Pule (podsustav 2) (Urbis 72 d.d., 1996) razmatrano je proširenje postojećeg ureñaja Valkane. Postavljeni su sljedeći zahtjevi za rekonstrukciju ureñaja (u konačnoj fazi):

- kapacitet ureñaja: 1.200 l/s (otpadne vode: 600 l/s; oborinske vode: 600 l/s) - povećati učinkovitost pročišćavanja sukladno propisima - rekonstrukcija ureñaja mora respektirati postojeće stanje izgrañenosti objekta - predvidjeti stanicu za prihvaćanje autofekaljera.

Prema planiranom rješenju, ureñaj se treba sastojati od postojećeg mehaničkog tretmana, fizikalno-kemijskog i biološkog tretmana otpadnih voda. Osnovna zamisao rješenja je da se u funkciji zadrže postojeći objekti ureñaja, tj. da se intervenira na ureñaju (izmjena postojeće opreme) i doda oprema pomoću koje će se postići značajno bolji efekti pročišćavanja. Dispozicija nataloženog mulja planira se na deponiju. Podmorski ispust

Podmorski ispust ureñaja „Valkane“ koncipiran je kao dva odvojena djelomično paralelna cjevovoda profila 500 i 630 mm. Cjevovod profila 500 m i dužine 1.356 m (uključujući difuzor Ø 400 mm, dužine 108 m) je izgrañen. Planirana je izgradnja drugog cjevovoda podmorskog ispusta Ø 630 mm, procijenjene dužine 1.500 m. Predviñeno je da se izrada produženja postojećeg ispusta (eventualno) realizira u sklopu naredne faze ureñaja, odnosno kad se na bazi tekućih ispitivanja za to ukaže prilika. Utjecaj otpadne vode oko ispusta U Pulskom zaljevu, zbog sadašnjeg ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda, morska voda je jako zagañena, posebice u blizini ispusta te se može razvrstati u IV. vrstu vode. Za ocjenu mogućeg utjecaja pročišćenih otpadnih vodam ispuštenih podmorskim ispustom značajna su ispitivanja o učinku rada postojećeg podmorskog ispusta Valkane obavljena 1999. i 2000. godine. Kakvoća pročišćene vode s ureñaja Valkane koja se ispuštala podmorskim ispustom dana je u tablici 2.2-1.



Tablica 2.2-1. Kakvoća pročišćene vode s ureñaja Valkane (iznad difuzora i na četiri postaje 250 m od difuzora)

izmjerene vrijednosti pokazatelj 24.8.1999. 7.4.2000.

BPK5 mgO2/l 334 442 KPK mgO2//l 492 650 raspršene tvari mg/l 126 290 ukupan dušik mgN/l 78,6 95,41 ukupan fosfor mgP/l 4,4 13,4 ukupni koliformi b.c./100ml 2,4*1010 5,4*1012 fekalni koliformi f.c./100ml 2,4*1010 7*1011 fekalni streptokoki f.c./100ml 2,4*109 7*109

Pregledom podataka za dvije postaje najbliže obali, može se uočiti u prvom redu izvanredno velika sposobnost samoočišenja u obalnom moru Pule, iako je otpadna voda koja se ispušta s ureñaja Valkane očišćena samo od krupno plutajućih tvari, i po osnovnim pokazateljima u more se ispušta kao „sirova“ otpadna voda, u krugu difuzora od svega 250 m, koncentracije otpadne vode zadovoljavanju moru treće kategorije, kao je to Državnim planom za zaštitu voda i predviñeno. Može se zaključiti da iako je ispitivanje obavljeno sa količinom otpadnih voda te kapacitetom ureñaja znatno manjim od planiranog, ishodi ispitivanja mogu biti zanimljivi jer će se u planskom razdoblju ispuštati više otpadne vode, ali pročišćene, tako da će maseni dotok otpadne tvari u more biti povoljniji. Primjerice na dan 24.8.1999. ispuštalo se dnevno organske tvari izmjerene prema BPK 1.218 kgO2/l, a u planskom razdoblju, nakon izgradnje ureñaj II. stupnja pročišćavanja, ispuštat će se količina organske tvari od dnevno 709 kgO2/l prema BPK, dakako uz povećani kapacitet difuzora. Može se zaključiti da povećano ispuštanje otpadnih voda u obalno more neće pogoršati stanje kakvoće mora za kupanje, dakako uz uvjet da se otpadne vode prethodno očiste i ispuste dugim podmorskim ispustom. Hidrografska mjerenja pokazuju da je stupanj raslojenosti osobito izražen ljeti (u lipnji, srpnju i kolovozu) te da je nešto jače izražen u otvorenim vodama. Zbog raslojenosti su vertikalna gibanja slabijeg intenziteta, pa je smanjena mogućnost da otpadne vode iz podmorskog ispusta dopru do površine. U uvjetima izrazite raslojenosti moglo bi čak doći i do zadržavanja otpadnih voda u blizini ispusta. Tijekom hladnog dijela godine otpadna voda bi se brzo raspršila u vodenom stupcu. Crpne stanice i kolektori Kolektor CS Veli Vrh – CS Pošta – CS Stoja priključak CS Stoja

- omogućava odvodnju otpadne vode prve zone grada tj. područja slivnih površina koje gravitiraju prema pulskoj luci

- funkcioniranje kolektora omogućit će sljedeće crpne stanice: Veli Vrh, Šijana, Pošta, CS1 Vojarna, CS2 Mornarička crkva, Stoja–T, Stoja i Klaonica.

Priobalni kolektor Lučka kapetanija – CS Pošta

- omogućava odvodnju otpadne vode s područja stare gradske jezgre - funkcioniranje kolektora omogućit će sljedeće crpne stanice: Carinarnica, Uljanik,

Vojni odsjek



Premanturski kolektor od obilaznice do CS Pošta

a) fekalna kanalizacija

- omogućava odvodnju fekalne otpadne vode s područja Premature - funkcioniranje kolektora omogućit će sljedeće crpne stanice: Dom braće Ribar,

Tržnica, Pošta, Muzička škola, Lino Marijani

b) oborinska kanalizacija

- omogućava odvodnju oborinske vode s područja Premature - funkcioniranje kolektora omogućit će sljedeće crpne stanice: Dom braće Ribar,

Tržnica Gravitacijski kolektor Aerodrom – Pula

- omogućava razdjelnu odvodnju otpadne vode pulskog aerodroma - oborinske vode će se odvoditi kroz industrijsku zonu do ureñaja za pročišćavanje

oborinskih voda Vala Lunga - fekalne otpadne vode će se odvoditi do CS Veli Vrh, tj. do gradskog kanalizacijskog

sustava Kolektor CS Pješčana uvala – CS Marina

- omogućava razdjelnu odvodnju Pješčane uvale - funkcioniranje kolektora omogućit će sljedeće crpne stanice: Pješčana uvala,

Marina



2.3. OPIS OKOLIŠA Grad Pula je smješten na jugozapadnom kraju Istarskog poluotoka. Grad se razvio podno i na sedam brežuljaka, na unutrašnjem dijelu prostranoga zaljeva i prirodno dobro zaštićene luke (dubine do 38 m) koja je otvorena prema sjeverozapadu s dva prilaza, neposredno s mora i kroz Fažanski kanal.

Slika 2.3-1. Šire područje zahvata (ucrtana je lokacija podmorskog ispusta sa ureñaja

Valkane)

Hidrografske i oceanografske značajke Širi akvatorij uz zapadnu obalu Istre, pa tako i pulsko priobalje, dio je sjevernog Jadrana. To je plitki bazen (srednje dubine 35-40 m), ograničenog kapaciteta, ali s vrlo izraženim horizontalnim i vertikalnim varijacijama dinamike, temperature i slanosti vodenih masa, što ima značajan utjecaj na uobičajena sezonska ili izvanredna kolebanja primarne i sekundarne proizvodnje biomase. Termohalina svojstva Obzirom na sezonsko ciklično raslojavanje vodenog stupca razlikuju se dva karakteristična razdoblja. Krajem proljeća i ljeti dolazi do raslojavanja vodenog stupca u akvatoriju grada Pule, uslijed kombiniranog utjecaja procesa izmjene topline i utjecaja slatkih voda. Pri tom je razlika izmeñu gustoće površinskog i pridnenog sloja 2 – 4 kg/m3, s tim da vrijednosti mogu biti i do 7 kg/m3 u slučaju neuobičajeno izraženog utjecaja slatkih voda.



Tijekom jeseni površinska voda postupno gubi toplinu, postaje teža i tone prema dubljim slojevima. Uslijed vertikalnog konvektivnog gibanja dolazi do ujednačavanja temperature i saliniteta, što je tipično za razdoblje krajem jeseni i tijekom zime. Strujanje mora Na temelju analize dnevnih srednjih vrijednosti zabilježeno je strujanje u pulskom akvatoriju - u površinskom sloju do 23 cm/s, a u pridnenom sloju do 14 cm/s. U površinskom sloju najjače strujanje je bilo tijekom kolovoza i prosinca, a u pridnenom sloju tijekom lipnja i rujna. U prosincu su gibanja bila paralelna s obalom, NNW smjera u površinskom i SSE smjera u pridnenom sloju. Izmeñu ožujka i rujna češće su se javljala gibanja paralelna s obalom (NNW i SSE smjera) i ona usmjerena od obale prema otvorenom moru (WSW smjera), nego gibanja prema obali (ENE smjera). Koncentracija nutrijenata Ciklus hranjivih soli je u većem dijelu akvatorija grada Pule (osim u luci) karakteriziran relativno malim promjenama koncentracije hranjivih soli. Najniže koncentracije opažene su u gornjem dijelu vodenog stupca u proljeće i ljeti, uslijed prevladavanja procesa fitoplanktonske asimilacije, koje dovode i do povišenja koncentracije kisika u vodi. Istovremeno, u pridnenom sloju koji je od gornjih slojeva odvojen izraženom piknoklinom, nagomilavaju se hranjive soli uz trošenje kisika te su koncentracije najviše. U jesen, kad se ponovno uspostavlja značajno vertikalno miješanje, koncentracije hranjivih soli su relativno visoke u cijelom vodenom stupcu. Koncentracija ortofosfata u vanjskom akvatoriju mijenja se u rasponu od 0.00 – 0.1, ukupnog fosfora 0.06 – 0.58, amonijevih soli 0.0 – 1.5, nitrita 0.02 – 0.6, nitrata 0.04 – 1.7 i ortosilikata 0.2 – 12 µmol/dm3. U luci, posebno u unutarnjem dijelu, promjene su izraženije (ortofosfat do 10, ukupni fosfor do 19, amonijeve soli do 6.4, nitrit do 2.6, nitrat do 29 i ortosilikat do 35 µmol/dm3), ovisno o utjecaju slatkih (podzemnih i otpadnih) voda. Sanitarna kakvoća mora Na području Pule, tijekom svake sezone kupanja (od svibnja do rujna), vrše se periodična ispitivanja1 sanitarne kakvoće mora na morskim plažama. Prvotno su se ispitivanja obavljala na 17 lokacija, a u novije vrijeme na 20. Rezultati ispitivanja pokazuju da je more pretežno visoke kakvoće.

Tablica 2.3-1. Sažetak rezultata ispitivanja sanitarne kakvoće mora na području Pule, prema Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96)

Postaja Duljina

ispitivanja (mjesec/godina)

Ukupni broj mjerenja

More visoke kakvoće

More podobno za kupanje

Umjereno onečišćeno

more 1. Puntižela 05/08-09/08 10 9 1 0 2. Valovine I – plaža

AC 05/08-09/08 10 10 0 0

3. AC Stoja I – plaža prema Valovinama

05/08-09/08 10 8 2 0

1 Ispitivanja obavlja Služba za zdravstvenu ekologiju, Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.



4. AC Stoja II – plaža autokampa

05/08-09/08 10 9 1 0

5. AC Stoja III – plaža prema g.p.

05/08-09/08 10 9 1 0

6. Stoja I – gradska plaža

05/08-09/08 10 10 0 0

7. Stoja II – plaža kod Zelenika

05/08-09/08 10 10 0 0

8. Valkane - plaža 05/08-09/08 10 9 1 0

9. Gortanova uvala 05/08-09/08 10 10 0 0

10. Valsaline I - plaža rt

05/08-09/08 10 10 0 0

11. Valsaline II – uvala F.S.

05/08-09/08 10 9 1 0

12. Plaža hotela Splendid

05/08-09/08 10 10 0 0

13. Zlatne stijene 05/08-09/08 10 10 0 0

14. Uvala Sv. Ivan - plaža ispod Ambrele

05/08-09/08 10 10 0 0

15. Plaža hotela Brioni

05/08-09/08 10 10 0 0

16. Plaža hotela Park

05/08-09/08 10 9 1 0

17. Verudela – plaža Svjetionik

05/08-09/08 10 10 0 0

18. Punta Verudela – kod aquagana

05/08-09/08 10 10 0 0

19. NP Brijuni – centralna plaža

05/08-09/08 10 9 1 0

20. Plaža hotela Histria

05/08-09/08 10 9 1 0

Izvor podataka: http://www.mzopu.hr/more/default.aspx?id=7&grad=Pula Vrijedna i zaštićena područja Na području Pule se nalaze sljedeći zaštićeni i evidentirani objekti prirode:

a) Zaštićeni objekti prirode

- Nacionalni park: Brijuni - Zaštićeni krajolik: pulsko-medulinsko obalno područje (300 ha) - Park šuma: Šijana (153 ha)

b) Evidentirani objekti prirode

- Park šuma: Busoler (40 ha) Važno je napomenuti da predmetni zahvat neće imati neposredan utjecaj na ove objekte. Prema podacima Arheološkog muzeja Istre – Pula, na crti i u neposrednom prostoru oko mreže trase kanalizacijskih instalacija nalazi se 8 antičkih, 4 kasnoantičkih, 3 ranokršćanskih i 7 srednjovjekovnih lokaliteta. Stoga će biti nužno obavljati grañevinske radove uz oprez i arheološki nadzor.



2.4. PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ISPUŠTANJE OTPADNIH VODA Zaštita voda provodi se propisivanjem kakvoće voda definiranom u sklopu propisa:

- koji se odnose na vodoprijemnik; - koji se odnose na ispuštene otpadne vode.

Propisima koji se odnose na vodoprijemnik ureñuje se namjena i način iskorištavanja voda (Državni plan za zaštitu voda, NN 8/99 i Uredba o klasifikaciji voda, NN 77/98, 137/08). Kriteriji za maksimalno dopuštene koncentracije opasnih tvari odreñeni su na osnovi znanstvenih istraživanja te laboratorijskih odnosno 'in situ' opažanja o posrednom i neposrednom utjecaju opasnih i štetnih tvari na čovjekov organizam. Dopuštene koncentracije odabrane su tako da ne ometaju prirodnu zastupljenost pojedinih vrsta organizama i njihovih razvojnih stadija, te da ujedno omogućavaju očuvanje svih postojećih prirodnih karakteristika vodotoka i mora. Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08) odnosi se na prikupljanje, odvodnju, pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje (komunalnih otpadnih voda) te pročišćavanje i ispuštanje tehnoloških otpadnih voda iz pojedinih industrija, sa ciljem zaštite okoliša od štetnog utjecaja od ispuštanja navedenih otpadnih voda. Pravilnikom su propisane granične vrijednosti, odnosno dozvoljene koncentracije pokazatelja opasnih i drugih tvari za:

- tehnološke otpadne vode prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u površinske vode,

- otpadne vode sustava javne odvodnje (komunalne otpadne vode), koje se nakon pročišćavanja ispuštaju u površinske vode.

Tijekom izrade studije o utjecaju na okoliš važeća je bila Uredba o maksimalno dozvoljenim koncentracijama opasnih tvari u vodama i obalnom moru (NN 2/84). Zatim je na snagu stupio Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 6/01, 14/01), prema kojem se za ispuštanje u manje osjetljiva područja, za ureñaj veličine preko 50.000 ES, zahtijevao drugi (II) stupanj pročišćavanja. Prema trenutno važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08) propisan je prvi (I) stupanj pročišćavanja2 otpadnih voda uz kontrolu, za ispuštanje efluenta u manje osjetljiva područja iz aglomeracija od 10.000 do 150.000 ES u priobalne vode (Članak 7, stavak 12). Akvatorij u pulskom priobalju možemo svrstati u „manje osjetljivo područje“, budući da je u uobičajenim oceanografskim uvjetima oligotrofno, dobro prozračeno, nije opterećeno hranjivim solima te potencijalno ima veliku moć samopročišćenja.

Završno stanje: kapacitet ureñaja (prema SUO, 1996) – 1200 l/s

- otpadne vode: 600 l/s - oborinske vode: 600 l/s

Veličina ureñaja: > 50.000 ES Kategorija prijemnika: “manje osjetljivo područje”

2 Prvi stupanj (I) pročišćavanja znači obradu komunalnih otpadnih voda fizičkim i/ili kemijskim procesom koji obuhvaća taloženje suspendiranih tvari ili druge procese u kojima se BPK5 ulaznih otpadnih voda smanjuje za najmanje 20 % prije ispuštanja, a ukupne suspendirane tvari ulaznih otpadnih voda smanjuju za najmanje 50 %.



Stupanj pročišćavanja: - prvi (I) i drugi (II) stupanj pročišćavanja – ispuštanje putem podmorskog ispusta s difuzorom

* * *

Sadržaj štetnih tvari u otpadnoj vodi prije ispuštanja u vodoprijemnik direktno će utjecati na koncentraciju zagañenja u samom vodoprijemniku. Iz ovoga proizlazi da djelotvorna provedba zaštite voda zahtjeva kontrolu dopuštene koncentracije polutanata u otpadnoj vodi nadopunjenu kontrolom maksimalnih dopuštenih vrijednosti opasnih i štetnih tvari u samom vodoprijemniku. Propisima i uredbama definirani zahtjevi o dopuštenom sadržaju opasnih i štetnih tvari u ispuštenoj otpadnoj vodi i vodoprijemniku, odnosno njihova primjena predstavlja u svojoj suštini tek osnovu cjelovitog programa kontrole i očuvanja (ili poboljšanja) kakvoće obalnog mora sa konačnom svrhom osiguranja i unapreñenja prirodnog okoliša u kojem živimo.



3. PLAN UBLAŽAVANJA UTJECAJA NA OKOLIŠ Plan ublažavanja utjecaja na okoliš definiran je Studijom utjecaja na okoliš kanalizacijskog sustava Grada Pule (podsustav 2) (Urbis 72 d.d., 1996).

TROŠKOVI ODGOVORNOST INSTITUCIJA FAZA

(provedbe mjere)

UTJECAJ MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA izgradnje i

pogona provedba nadzor

projektiranje, izgradnja

Zrak, buka, promet

(1) Povećana imisijska koncentracija prašine i pojava neugodnih mirisa tijekom izgradnje zahvata. (2) Buka strojeva tijekom odvijanja grañevinskih radova. (3) Pojačani promet grañevinske mehanizacije tijekom izvoñenja radova.

Ovi faktori će prvenstveno umanjiti kvalitetu življenja lokalnom stanovništvu tijekom izgradnje zahvata.

Prije ishodovanja grañevinske dozvole kod izvoñenja zemljanih radova potrebno je predvidjeti mjere za zaštitu zraka, zaštitu od buke te mjere reguliranja prometa: - Uz ogradu oko ureñaja za pročišćavanje izvesti pojas zelenila kojim će se dodatno smanjiti rasprostiranje mirisa. - Koristiti malobučnu opremu i strojeve. - Regulirati promet tijekom postavljanja kolektora u zoni prometnica.

troškovi su uključeni u

cijenu projektiranja i

izgradnje

projektant i izvoñač

upravno tijelo

nadležno za izdavanje Potvrde o glavnom projektu, nadzorni inženjer, inspektor zaštite okoliša

projektiranje, izgradnja

Flora i vegetacija

(1) Izgradnjom može doći do ugrožavanja i uništavanja vegetacije (manjih i veći skupina te pojedinačnih stabala i drugih zelenih površina).

Na mjestima gdje će uslijed iskopavanja prilikom izgradnje kanalizacijske mreže doći do uklanjanja dijelova zelenila, potrebno je izraditi sanacijske projekte za ponovno ozelenjavanje tih površina nakon završetka radova.


cijenu projektiranja i

izgradnje

projektant i izvoñač

upravno tijelo




projektiranje, izgradnja, korištenje

Ekološka nesreća: nekontrolirano izlijevanje nepročišćenih otpadnih voda u tlo i more

(1) Planirati telemetrijski sustav, odnosno daljinski nadzor i upravljanje kanalizacijskim sustavom. (2) Prilikom izgradnje potrebno je voditi računa o kvalitetnoj izvedbi kanalizacijskog sustava kako bi izbjegli istjecanje otpadnih voda iz sustava (nepropusnost objekta i cjevovoda, dobra izvedba revizijskih okana, kontrola spojeva cijevi, upotreba visokonepropusnih cijevi). (3) U slučaju kvara crpnih stanica potrebno je osigurati automatsko ukapčanje rezervnog crpnog postrojenja kako bi se osigurao kontinuirani rad i izbjeglo prelijevanje otpadnih voda (pričuvna crpka, dvostruko napajanje električnom energijom, mogućnost priključka dizel-električnog agregata u slučaju dužeg kvara, prelijevanje u more se vrši preko crpne stanice koja u tom slučaju služi kao akumulacijski bazen u vremenu dva do tri sata, nakon čega služi kao taložnica prije prelijevanja otpadne vode u more – u tom slučaju havarijski ispust je dužine 30 do 50 m).


cijenu projektiranja,

izgradnje i korištenja

projektant, izvoñač i korisnik

upravno tijelo


projektiranje, izgradnja, korištenje

Zrak: produkcija neugodnih mirisa.

Zbog mogućnosti pojave emisije vodik-sulfida u zrak kod anaerobne razgradnje organske tvari kanalizacijskog sustava, potrebno je kontrolirati njegovo nastajanje (uvoñenjem kisika u otpadnu tvar; dodatkom klora i dr. oksidansa, dodatkom željeznih soli) ili projektiranjem kanalizacijskog sustava koji bi osigurao malo retencijsko vrijeme u anaerobnim uvjetima. Kao mjera zaštite od emisije plinova neugodna mirisa, podrazumijeva se dobra izvedba kontrolnih okana (šahti).


cijenu projektiranja,

izgradnje i korištenja

projektant, izvoñač i korisnik

upravno tijelo




izgradnja

Kulturno-povijesna baština: ugrožavanje kulturnih spomenika i nalazišta (antičkih, kasnoantičkih, rano-kršćanskih te srednjovjekovnih).

Zbog zaštite arheoloških nalaza i statigrafskih podataka, neizostavno je tijekom radova iskopa u moru i na kopnu stupnjevito izvršiti:

Zone trase kod neposrednih arheoloških lokaliteta a) pojačani arheološki nadzor za vrijeme iskopa kanala zbog

mogućih nalaza b) u slučaju pojave arheoloških nalaza proširenje ručnog iskopa

arheološkim sondiranjem c) u slučaju naknadne valorizacije nalaza, proširenje sondiranja

arheološkim zaštitnim istraživanjem do kraja kulturnih slojeva

Zone trase bez neposrednih arheoloških lokaliteta a) povremeni arheološki nadzor za vrijeme iskopa kanala zbog

mogućih nalaza a) u slučaju pojave arheoloških nalaza proširenje ručnog iskopa

arheološkim sondiranjem b) u slučaju naknadne valorizacije nalaza, proširenje sondiranja

arheološkim zaštitnim istraživanjem do kraja kulturnih slojeva


cijenu izgradnje

izvoñač

nadzorni inženjer, inspektor zaštite okoliša

izgradnja, korištenje

Krajobraz Objekt pročistača, koji se nalazi u turističkoj zoni Valkane u neposrednoj blizini kupališta, vizualno narušava kvalitetu kupališta.

Objekt pročišćivača uklopiti u krajobraz sadnjom autohtonih vrsta uspostavljajući tako odgovarajuću vizualnu barijeru.


cijenu izgradnje i korištenja

izvoñač, korisnik sustava


korištenje More: utjecaj od ispuštanja pročišćenih oborinskih voda u more

Dio oborinskih voda koje se dovode na pročistač oborinskih voda „Vale Lunga“ te se nakon pročišćavanja kratkim ispustom ispuštaju u Pulski zaljev, moraju prije ispuštanja u more zadovoljiti kriterije koji su odreñeni prema Uredbi o kategorizaciji voda (NN 15/81), Uredbi o maksimalno dozvoljenim koncentracijama opasnih tvari u vodama i obalnom moru (NN 2/84, 53/90), Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96). *


cijenu korištenja

korisnik sustava

inspektor zaštite okoliša

korištenje Otpad: produkcija mulja i komunalnog otpada na ureñaju za pročišćavanje Dispoziciju mulja treba riješiti sukladno Zakonu o otpadu (NN 34/95).*


cijenu korištenja

korisnik sustava


* Mjere zaštite propisane su Studijom utjecaja na okoliš kanalizacijskog sustava Grada Pule (podsustav 2) (Urbis 72 d.d., 1996), te se referiraju na tada važeću zakonsku regulativu. Neki propisi više nisu važeći, a popis noveliranih (i važećih) propisa može se naći u poglavlju 7.2.



4. PLAN MONITORINGA Plan monitoringa je definiran utjecaja na okoliš kanalizacijskog sustava Grada Pule (podsustav 2) (Urbis 72 d.d., 1996). Dio plana monitoringa označen zvjezdicom dodan je na zahtjev Hrvatskih voda.

ODGOVORNOST INSTITUCIJA

Faza Parametar monitoringa Mjesto monitoringa Metoda monitoringa Vrijeme monitoringa TROŠAK**

(EUR)

Provedba Nadzor

priprema*

Sve sastavnice okoliša za koje je propisano provoñenje mjera zaštite okoliša kako bi se utvrdilo nulto stanje okoliša *

lokacije izgradnje (gradilište, trasa

podmorskog ispusta i kanalizacijske mreže)

vizualno neposredno prije izgradnje


cijenu izgradnje

izvoñač


priprema* Dozvole* na gradilištu provjera jesu li sve dozvole

propisane zakonom dostupne na gradilištu

prije početka izgradnje

troškovi uključeni u

cijenu projektiranja

projektant nadzorni inženjer

priprema* Organizacija gradilišta* na gradilištu

provjera pravilnog ograñivanja, ugradnje

privremenog sanitarnog čvora

prije početka izgradnje


cijenu izgradnje

izvoñač nadzorni inženjer

izgradnja*

Sve sastavnice okoliša za koje je propisano provoñenje mjera zaštite okoliša kako bi se utvrdilo nulto stanje okoliša *

lokacije izgradnje (gradilište, trasa

podmorskog ispusta i kanalizacijske mreže)

vizualno, standardne metode ispitivanja mjernim

instrumentima

tijekom izgradnje kontinuirano


cijenu izgradnje

izvoñač


izgradnja* Kakvoća zraka (prašina)* na gradilištu vizualno

kontinuirano svakodnevno, no posebnu pozornost treba posvetiti tijekom prijevoza

materijala i radova na iskopu


cijenu izgradnje

izvoñač nadzorni inženjer, JLSU***

izgradnja* Buka* na gradilištu i u okolici

mjerači zvuka, mjerači buke ili jednakovrijedni instrumenti za mjerenje

buke

u slučaju pritužbe grañana 800 EUR po mjerenju

izvoñač izvoñač, nadzorni inženjer



izgradnja* Onečišćenje otpadom* na gradilištu

vizualni pregled, prateća dokumentacija koja se

predaje Ministarstvu zaštite okoliša u kojoj su navedeni

vrsta i količine otpada

kontinuirano tijekom izgradnje tj. svaki put kad se otpad odvozi s gradilišta


cijenu izgradnje

izvoñač

nadzorni inženjer

gradilišta, JLSU***, MZPOUG

(inspekcija)

izgradnja* Kulturno-povijesna baština* na gradilištu vizualno tijekom zemljanih radova


cijenu izgradnje

izvoñač

nadzorni inženjer, JLSU***,

inspekcija

izgradnja* Otrovni/opasni materijali* na gradilištu

vizualni pregled, pravilno rukovanje i pohranjivanje provjerava se u skladu sa

Sigurnosno-tehničkim listovima (MSDS)

kontinuirano, kada se odvoze ostaci


cijenu izgradnje

izvoñač nadzorni inženjer, inspekcija

izgradnja* Sigurnost na radu* na gradilištu nasumična inspekcija

sigurnosti na radu

kontinuirane provjere koristi li se prikladna

zaštitna oprema


cijenu izgradnje

izvoñač nadzorni inženjer, inspekcija

izgradnja* Ugrožavanje prometa i sigurnosti pješaka*

na gradilištu i cestama odobrenima za pristup gradilištu u skladu s

prometnim elaboratom

vizualni pregled i potencijalne pritužbe

grañana

svakodnevna provjera znakova, ograda, pristupa i

prometne signalizacije i tokova


cijenu izgradnje

izvoñač

nadzorni inženjer,

inspekcija, konzultanti

korištenje

Sanitarna kvaliteta i klasifikacija priobalnih voda3

na postojećim lokacijama za pulsko područje (prema Programu praćenja ZZJZ IŽ)

standardne metode za analizu morske vode

10 mjerenja u sezoni (od 15.06. do 30.09.)

20 EUR + uzorkovanje

(po ispitivanju i lokaciji)

ZZJZ PGŽ, korisnik sustava


3 U točki 1 prijedloga programa praćenja stanja okoliša nisu specificirani parametri, mjesto, niti vrijeme monitoringa. Navedeno je sljedeće: Trajno motrenje stanja kvalitete i klasifikacija priobalnih voda (s posebnim osvrtom na kupališne zone, s odgovarajućom frekvencijom uzorkovanja te stvaranje efikasnih mehanizama za primjenu zakonskih propisa o zaštiti kvalitete priobalnih voda odnosno kupača od zagañenja). U tu svrhu treba koristiti istu mrežu priobalnih postaja koja se do sada koristila za kontrolu kvalitete mora za pulsko područje. Detaljnu razradu operativnih programa (mreža postaja, vrste i broj uzoraka, metode uzorkovanja i mjerenja, vremenski raspored uzorkovanja i drugo) izradit će stručne organizacije, ovlaštene za obavljanje tih mjerenja. Napravljena je gruba procjena troškova, budući da nisu specificirani parametri monitoringa.



korištenje

Odreñivanje učinka horizontalne i vertikalne difuzije i stupnja raspršivanja otpadne vode4

u vertikalnom profilu na području završetka podmorskog ispusta – iznad difuzora

standardne metode za analizu morske vode i

mikrobioloških parametara

dva puta tijekom prve godine nakon puštanja u upotrebu sustava

80 EUR + uzorkovanje

(po ispitivanju)

korisnik sustava


* mjerenja su dodana na zahtjev Hrvatskih voda (studeni 2010.) ** svi troškovi tijekom izgradnje su na teret izvoñača *** JLSU – jedinica lokalne samouprave

4 U točki 2 prijedloga programa praćenja stanja okoliša nisu specificirani parametri, niti broj lokacija iznad diguzora na kojima će se provesti ispitivanje. Navedeno je

sljedeće: Unutar godine dana od puštanja u upotrebu sustava, na području difuzora izvršiti temeljitu provjeru horizontalne i vertikalne difuzije i stupanj raspršivanja otpadnih voda u uvjetima stabilne vertikalne ljetne heterotermije i nestabilne zimske izotermije. Napravljena je gruba procjena troškova, budući da nisu specificirani parametri monitoringa.



5. INSTITUCIONALNI OKVIR Nadzor nad provoñenjem plana upravljanja okolišem za Projekt zaštite voda od onečišćenja na priobalnom području osiguravaju Hrvatske vode kroz provedbenu jedinicu Hrvatske vode Jadranski projekt. Hrvatske vode i Hrvatske vode Jadranski projekt će provoditi cjelokupni projekt i nadgledati pridržavanje mjera zaštite okoliša tijekom razdoblja projektiranja, grañenja i pogona projekta, te osigurati provoñenje mjera praćenja i ublažavanja utjecaja na okoliš predviñenih planom upravljanja okolišem. Hrvatske se vode oslanjaju na svoja iskustva iz prethodnih projekata koje je financirala Svjetska banka, poput Projekta zaštite voda od onečišćenja u priobalnom području, I faza, kao i iz srodnih projekata izrañenih u RH. Hrvatske vode Jadranski projekt će Banci redovito podnositi “Izvješće o realizaciji Projekta”, koja će uključivati i opažanja uočena tijekom nadzora grañevinskih lokacija, kao i napomene o usklañenosti s mjerama zaštite okoliša. Hrvatske vode Jadranski projekt će općinama pomagati u pripremi natječajne dokumentacije za nabavu robe i opreme. Ujedno će, budući da ima dovoljno stručnog kapaciteta iz područja zaštite okoliša davati savjete općinama, nadzornom inženjeru i voditelju grañevine ili voditelju komunalnog poduzeća. U Hrvatskim vodama Jadranskom projektu zadužit će se osoba za koordinaciju pitanja okoliša. U Hrvatske vode Jadranski projekt, u monitoringu Plana sudjelovati će sa strane investitora nadzorni inženjer odnosno sa strane korisnika voditelj grañevine ili komunalnog društva. Oni će u svom redovnom radu pratiti provoñenje mjera ublažavanja utjecaja na okoliš i mjera monitoringa po potrebi odnosno najmanje kako je propisano u planu monitoringa te o istom jednom u tri mjeseca obavještavati i JPP i nadležne osobe za projekt pri općini. Hrvatske vode Jadranski projekt će svu dokumentaciju analizirati i rezultate stavljati u redovita Izvješća o realizaciji Projekta te slati Svjetskoj banci. Nadzorni inženjer i/ili voditelj gradilišta će osigurati da su svi radnici upoznati s mjerama ublažavanja utjecaja na okoliš predviñene planom upravljanja okoliša i da je plan upravljanja okolišem vidljivo dostupan na gradilištu. Inspektori zaštite okoliša iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva će zajedno sa stručnjacima zaštite okoliša iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstva zdravstva obavljati nadzor na temelju nenajavljenih terenskih posjeta tijekom gradnje i pogona potprojekata predviñenih u sklopu Projekta zaštite voda od onečišćenja na priobalnom području a nadzirat će se uvjeti gradnje, zaštita okoliša i kakvoća vode.



6. PRIJEDLOG SURADNJE S JAVNOŠĆU Javnost je imala priliku upoznati se s projektom kroz javni uvid i raspravu na temu studije utjecaja na okoliš u gradu Puli, u razdoblju od 09.12.1996. do 09.01.1997. Koordinator javnog uvida bio je Upravni odjel za prostorno ureñenje i komunalno gospodarstvo Grada Pule. Tijekom javnog uvida nije pristigla niti jedna pisana primjedba. Takoñer, projekt je predstavljen u Glasu Istre (24.11.1996. - objavljivanje teksta) te na lokalnoj televiziji TV NOVA (25.11.1996. - izlaganje), a 26.11.1996. održano je u Komunalnoj palači javno izlaganje. Za svrhovitu raspravu Zajmoprimca sa skupinama na koje projekt utječe te lokalnim nevladinim organizacijama o svim projektima Kategorije B predloženima za financiranje, Zajmoprimac pravovremeno osigurava relevantne materijale, u ovom slučaju Plan upravljanja okolišem i sažetak Studije utjecaja na okoliš, u formatu i na jeziku (hrvatskom) razumljivima i dostupnima skupinama koje su pozvane na raspravu. Svrha je promicati dijalog izmeñu svih dionika, pružiti zainteresiranim stranama relevantne materijale o projektu koji može utjecati na njihove živote, okoliš i dobrobit te osigurati transparentnost cijelog potprojekta. Na ovaj način zainteresirane skupine mogu biti obaviještene o projektu, procjeni utjecaja projekta, predloženim mjerama zaštite okoliša te programu praćenja stanja okoliša. Plan upravljanja okolišem i sažetak Studije utjecaja na okoliš bit će dostupne na web stranici Projekta zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području i/ili u tiskanom obliku na oglasnoj ploči jedinice lokalne samouprave koja sudjeluje u projektu. Na ovaj način će se tijekom dva tjedna od javnosti tražiti komentari na Plan upravljanja okolišem. Svi komentari bit će obrañeni u pisanom obliku i obrañeni u Planu upravljanja okolišem. Revidirani konačni Plan upravljanja okolišem uključivat će kratak opis zaprimljenih komentara. Prije početka radova na spomenutom potprojektu, Jedinica za provedbu projekta će u dogovoru sa jedinicom lokalne samouprave prezentirati javnosti putem lokalnih medija opseg predviñenih radova te planiranih mjera ublažavanja utjecaja na okoliš i monitoringa tijekom provedbe potprojekta, a sukladno odobrenom Planu upravljanja okolišem i sažetku SUO od strane Svjetske banke. Način i rok prezentiranja potprojekta u lokalnim medijima, kao i objava priloga i eventualne reakcije javnosti objavit će se na web stranicama Jadranskog projekta, a o tijeku upoznavanja javnosti Jedinica za provedbu projekta pismeno će izvijestiti Svjetsku banku.



7. DODACI

7.1. Pregledna situacija kanalizacijskog sustava Pula - centar

7.2. Popis osnovnih zakona i podzakonskih propisa vezanih uz zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj



7.1. Pregledna situacija kanalizacijskog sustava Pula - centar



7.2. Popis osnovnih zakona i podzakonskih propisa vezanih uz zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj

- 5Zakon o prostornom ureñenju (NN 30/94) - 5Zakon o grañenju (NN 77/92, 33/95) - Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07, 38/09) - 5Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94) - Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) - 5Zakon o zaštiti prirode (NN 30/94, 72/94) - Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) - 5Zakon o vodama (NN 107/95) - Zakon o vodama (NN 153/09) - 5Zakon o zaštiti spomenika kulture (NN 7/67, 13/67, 25/77, 47/86, 19/91, 26/93,

52/94) - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09,

88/10) - 5Zakon o otpadu (NN 34/95) - Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08, 87/09) - 5Zakon o zaštiti zraka (NN 48/95) - Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) - Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) - 5Zakon o šumama (NN 52/90, 9/91, 61/91, 76/93, 21/95, 48/95) - Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10) - 5Zakon o lovu (NN 10/94, 5/95) - Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09) - 5Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93) - Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) - 5Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96) - Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 86/08, 75/09) - Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99) - 5Pravilnik o izradi studije utjecaja na okolinu (NN 31/84, 14/90, 30/94, 82/94) - Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09) - 5Uredba o klasifikaciji voda (NN 15/89, 53/90) - Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98, 137/08) - 5Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) - Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) - 5Uredba o maksimalno dozvoljenim koncentracijama opasnih tvari u vodama i

obalnom moru (NN 2/84, 53/90) - Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08) - 5Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96, 2/97) - Uredba o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05) - Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih

izvora (NN 21/07, 150/08) - Uredba o kritičnim razinama onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05) - Uredba o ureñenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) - Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98) - Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN

94/08) - Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) - Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (NN 117/07)

5 Propisi važeći u vrijeme izrade Studije



- 5Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/94)

- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

- Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)

- Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora (NN 92/08)

Documents

KANALIZACIJSKOG SUSTAVA GRADA PULE (CENTAR) · 2011-02-10 · Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša Poslovni centar Split Matice hrvatske 15 21000 Split NOSITELJ ZAHVATA: