KARDIOVASKULARNE BOLESTI

KARDIOVASKULARNE BOLESTI DANAS - BORBA PROTIV

FAKTORA RIZIKA - PUT DO ZDRAVLJA

Bojan Miletić

PRSNA BOL

• 2600 p.n.e, Egipat: novonastala prsna bol – rizik od iznenadne smrti

PRSNA BOL

• incidencija: 1 na 45 osoba ili 2,2 % godišnje

• SAD: 6 000 000 godišnje

499 999 mjesečno

115 384 tjedno

16 438 dnevno

684 svakog sata

11 svake minute

• 5 % intervencija u hitnoj službi• 40 % hitnih hospitalizacija

• 20 – 40 % ljudi ima barem jednu epizodu prsne boli u životu

Blatchford O et al. Emergency medical admissions in Glasgow: general practices vary despite adjustment for age, sex and deprivation. Br J Gen Pract 1999; 49: 551-4.

Goodacre S et al. The health care burden of acute chest pain. Heart 2005. 91: 229-30.

Eslick GD et al. Non-cardiac chest pain: prevalence, risk factors, impact and consulting – apopulation-based study. Aliment Pharmacol Ther 2003; 17: 1115-24.

Wong WM et al. Population based study of noncardiac chest pain in southern Chinese: prevalence, psychosocial factors and health care utilization. World J Gastroenterol 2004; 10: 707-12.

PRSNA BOL

Ruigomez A. et al. Chest pain in general practice: incidence, comorbidity and mortality. Family Practice 2006; 23: 167-74.

1. ISHEMIJSKA BOLEST SRCA

2. GERB / DISPEPSIJA

4. ANKSIOZNOST / DEPRESIJA

3. KOŠTANO – MIŠIĆNI UZROCI

PRSNA BOL U OBITELJSKOJ MEDICINI

KARDIOVASKULARNE BOLESTI

epidemiologija: javnozdravstveni značaj

vodeći uzrok smrtnosti, hospitalizacija i invaliditeta oko 5,5 miliona smrti u Europi svake godine 43 % smrti u muškaraca, 55 % u žena i 40 % < 75

godina

www.who.int


vodeći uzrok smrtnosti, hospitalizacija i invaliditeta oko 5,5 miliona smrti u Europi svake godine 43 % smrti u muškaraca, 55 % u žena i 40 % < 75

godina

U svijetu - oko 17 ,5 mil. smrtnih slučajevaKoronarna bolest - 7.2 mil., CVI - 6.0 mil., hipertenzivna bolest srca 0.9 mil., upalne bolesti srca - 0.4 mil., reumatska bolest srca - 0.3 mil., ostale KVB - 1.9 mil.

www.who.int



Standardizirane stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila za dob 0-64 godine, u razdoblju od 1985. do 2006. godine u Hrvatskoj


Javnozdravstveni značaj

Epidemiologija RHBroj umrlih osoba od KVB u

RHBroj umrlih osoba od KVB u

RH

u 2000.godini: 26 712u 2002.godini: 26 698u 2004.godini: 24 959 2005.godini: 26 029 2007.godini: 26 5062009.godini 26 235

u 2000.godini: 26 712u 2002.godini: 26 698u 2004.godini: 24 959 2005.godini: 26 029 2007.godini: 26 5062009.godini 26 235

Broj umrlih osoba od AIM

2008. Broj umrlih osoba od AIM 2008.

3683 umrlih; 14% od KVB 7,1% svih smrti u RH 27% (999) u dobi 0-64 g.

3683 umrlih; 14% od KVB 7,1% svih smrti u RH 27% (999) u dobi 0-64 g.

Source: Croatian National Institute of Public Health, Croatian Central Bureau of Statistics.



Proporcija mortaliteta u različitih dobnih skupina muškaraca


OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA

ŠEĆERNA BOLEST

POVIŠEN KRVNI TLAK

KARDIOVASKULARNA SMRTNOST

2008. PRIMORSKO-GORANSKA

ŽUPANIJA

- Umrlo 3299 ljudi

• KV smrtnost 1486 ljudi

(45,04 %)- Srčane bolesti- Bolesti perifernih arterija- Moždani udar

- Županijski program za zdravlje- Rijeka zdravi grad

HRVATSKI ZDRAVSTVENO -STATISTIČKI LJETOPIS

KARDIOVASKULARNA SMRTNOST

epidemiologija: javnozdravstveni značaj Opća stopa smrtnosti od AIM

1998-2008. godine

Source: Croatian National Institute of Public Health, Croatian Central Bureau of Statistics.


epidemiologija: Vodeće demografske značajke - HRVATSKA

•Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Centar za gerontologiju, Gerontološko javnozdravstveni statistički pokazatelji •za Hrvatsku 2004 – 2006. godine - ZZJZGZGC


epidemiologija: Vodeće demografske značajke – HRVATSKA Indeks starenja: veličina starenja populacije

•Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Centar za gerontologiju, Gerontološko javnozdravstveni statistički pokazatelji •za Hrvatsku 2004 – 2006. godine - ZZJZGZGC


Kliničke manifestacije ateroskleroze

• Ishemijska bolest srca

– angina pektoris, infarkt miokarda, iznenadna srčana smrt, poremećaji srčanog ritma, zatajivanje srca

• Cerebrovaskularna bolest

– CVI, TIA

• Periferna bolest arterija

– Intermitenta klaudikacija, gangrena

American Heart Association, 2000.

Faktori rizika za nastanak KVB

• Promjenjivi– Povišene masnoće u

krvipovišen LDLnizak HDLPovišeni TGL

– Pušenje – Povišen krvni tlak– Šećerna bolest – Debljina – Mala fizička aktivnost

• Nepromjenjivi– Dob – Spol– Nasljeđe

Rizici za razvoj KVBpojavnost KVB snažno povezana sa životnim stilom, promjenjivim fiziološkim i biokemijskim rizicima :

NEPROMJENJIVINEPROMJENJIVI PROMJENJIVIPROMJENJIVI NOVI RIZIČNI ČIMBENICI

NOVI RIZIČNI ČIMBENICI

• dob

• muški spol

• obiteljska anamneza

• etnička pripadnost

• dob

• muški spol

• obiteljska anamneza

• etnička pripadnost

• pušenje• hipertenzija• hiperlipidemija• dijabetes• debljina i

metabolički sindrom

• psihološki stres• udio masti u

prehrani• fizička inaktivnost

• pušenje• hipertenzija• hiperlipidemija• dijabetes• debljina i

metabolički sindrom

• psihološki stres• udio masti u

prehrani• fizička inaktivnost

upala; fibrinogen; homocistein, oksidativni stres: asimetrični dimetilarginin

upala; fibrinogen; homocistein, oksidativni stres: asimetrični dimetilarginin

SCENE

Ramrakha P, Hill J, ur. Oxford Handbook of Cardiology, Oxford University Press, Oxford, 2006.

RIZICI ZA RAZVOJ KVB

pojavnost KVB snažno povezana sa životnim stilom, promjenjivim fiziološkim i biokemijskim rizicima

Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.

0 3 5 140 5 3 0

0 nepušenje

5 obroka voća i povrća

140 krvni tlak < 140/ mmHg

5 uk. kol. < 5,0 mmol/l

3 LDL-kol. < 3,0 mmol/l

0 bez dijabetesa i/ili pretilosti

3 fizička aktivnost 3 km / 30 min

usp

ješn

a p

reven

cija K

VB

KVB u RH

pretjerana tjelesna težina – pri samom vrhu u Europi

centralni tip pretilosti – prvi u Europi regulacija glikemije – jedni od najlošijih u Europi kontrola krvnog tlaka i dislipidemije nedovoljna – u

sredini Europe korištenje terapijskih mogućnosti daleko od

optimalnih (npr. statini)

DOSADAŠNJI REZULTATI NE ZADOVOLJAVAJU

Pretjerana uhranjenost

najslabije kontroliran javnozdravstveni problem trend porasta prevalencije i stupnja

2006.

svijet: > 1 bilijun preuhranjenih, > 300 milijuna pretilih

pretjerano uhranjenih > gladnih USA: 65 - 80 % pretjerano uhranjenih

Katz DL. Nutrition in Clinical Practice, Lippincot W.W, Philadelphia, 2008.Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.

uloga u globalnoj ekonomiji

Debljina i ekonomija

Današnje porcije…..

2007 SMJERNICE EVROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA

2007 SMJERNICE EVROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA

Umjereno unos kalorija zasićene masti < 7% transmasne kiseline kolesterol <200 mg jednostavni šećeri 50% voće/povrće žitarice

Fizička aktivnost

30 min dnevno umjerenog vježbanja

barem 7-10% tjelesne težine u 6-12 mjeseci

Značajno smanjenje KVB

vježbe nepušenje tlak Tj. težinaVježbe + nepušenj

e

Dod

atn

e g

od

ine

života

Povijest kardiološke rehabilitacije u Europi

HEBERDEN (1710-1801): 1771. prvi opis angine pektoris

Prvi put se ističe korist fizičkog opterećenja u kardioloških bolesnika

“Who set himself the task of sawing wood for half hour every day and was six month later nearly cured”

Povijest kardiološke rehabilitacije u Europi Prvi liječnik koji je koristio tjelesnu

aktivnost kao terapijsku intervenciju u srčanih bolesnika

Opisuje učinak fizičkog treninga na krvni tlak, srčanu frekvenciju

Prof.dr.med Max Josef Oertel(1835-1897)Oertel M.J.: Therapie der Kreislaufstörungen, Leipzig.1885

Kasne pedesete

- Smanjenje negativnih učinaka dugotrajnog mirovanja

1957.

Thalassotherapia OpatijaFiat 500

Rane pedesete

Osamdesete

1960 1960 Smanjenje negativnih učinaka dugotrajnog mirovanja

1980 1980 Povratak na posao

Devedesete

Prehrambeno

savjetovanje

Prehrambeno

savjetovanje

Sveobuhvatni timski pristup

Sveobuhvatni timski pristup

Fizička aktivnostFizička

aktivnostEdukacija,

informiranost

Edukacija, informirano

st

Prestanak pušenja

Prestanak pušenja

Optimalno medikamentoz

no liječenje

Optimalno medikamentoz

no liječenje

Psihološka potpora,

radna terapija

Psihološka potpora,

radna terapija

Učinci

1. FIZIČKI TRENING simptoma bolesti – bolja perfuzija miokarda

(Schuler G. i sur, Circulation, 1989)

varijabilnost HR(Hertzeann H i sur. A.J. of Cardiology, 1993)

tjelesne težine (Fletcher G. i sur, Adv. int.med, 1974)

inzulinske rezistencije i bolji lipidni profil(Hambrecht i sur, A.J. of Cardiology, 1993)

homeostaza arterijskog tlaka(Blazing M, C.op. in Cardiology, 1999)

2. PSIHOLOGIJSKE INTERVENCIJE3. EDUKACIJA

+--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

UKUPNO: ukupna smrtnost 20-25 %(O’Connor i sur, Circulation, 1999) Ornish 1990, Schuler 1992,

Haskell 1994, Wenger 1995, Niebauer

RIZICI ZA RAZVOJ KVB

pojavnost KVB snažno povezana sa životnim stilom, promjenjivim fiziološkim i biokemijskim rizicima

Eur J Cardiovasc Prev Rehab. 2007; 14 (Suppl 2): S1-113.

0 3 5 140 5 3 0

0 nepušenje

5 obroka voća i povrća

140 krvni tlak < 140/ mmHg

5 uk. kol. < 5,0 mmol/l

3 LDL-kol. < 3,0 mmol/l

0 bez dijabetesa i/ili pretilosti

3 fizička aktivnost 3 km / 30 min

usp

ješn

a p

reven

cija K

VB

Jedan dan ima 1440 minuta.

Potroši 30 minuta u fizičkoj aktivnosti čineći nešto

dobro za sebe

IZAZOV ZA SVE

Documents

KARDIOVASKULARNE BOLESTI