Katalog

Znanstvenai struna izdanja2013.

znanstvena i struna izdanja1 2 3 4 5filoloke znanostiLeksikoni Hrvatski jezik i knjievnost Lingvistika Rjenici, gramatike, pravopisi 3 6 22 26

2

strani jezici umjetnost

Filmska i kazalina umjetnost Likovna umjetnost Glazbena umjetnost

30 4445 49 54 56 57 60 64 76 80 82 90 91 94 99

humanistike znanostiFilozofija Logika Politologija Povijest Arheologija

55

drutvene znanostiPravo Ekonomija Psihologija Sociologija Pedagogija, didaktika port Matematika Fizika Kemija Biologija Geologija Geografija

79

6

prirodne znanosti

100101 104 111 115 121 122 126 129 142 144 145

7 8 9

biotehnike znanostiPoljoprivreda, umarstvo Medicina Stomatologija Farmacija Veterina

125 128

medicinske znanosti

Arhitektura Graditeljstvo i geodezija Elektrotehnika Strojarstvo i brodogradnja Pomorstvo i promet Raunalne znanosti i informatika

tehnike znanosti

147148 154 156 163 165 166

filoloke znanosti

Leksikoni Hrvatski jezik i knjievnost Lingvistika Rjenici, gramatike i pravopisi

3 6 22 26

leksikoni LEKSIKON HRVATSKE KNJIEVNOSTI DJELAurednitvo: Dunja Detoni-Dujmi, Dunja Falievac, Ana Lederer, Tea Beni-RimayLeksikon hrvatske knjievnosti Djela na vie od tisuu stranica saimlje i na pristupaan nain donosi recentne znanstvene spoznaje o 1 350 reprezentativnih djela iz hrvatske knjievnosti od Baanske ploe do suvremenih beletristikih djela tiskanih do kraja 2005. godine. Svaka je natuknica strukturirana na metodoloki jedinstven nain: nakon anrovske odrednice, a u skladu s kategorizacijom svih djela, slijedi prikaz tematskoga svijeta, prate se glavne fabularne crte, vaniji likovi, a uz pjesme se donose semantike i stilske analize, tipovi versifikacije i sl. Na kraju natuknice djelo se smjeta u stilskoformacijske okvire te se opisuje s obzirom na nacionalnu knjievnu tradiciju i knjievnokomparativni kontekst. Svaka je natuknica popraena vanijom literaturom o djelu prema izboru pisca lanka. U projektu je sudjelovalo stotinjak strunjaka, uglednih kroatista s hrvatskih i stranih sveuilita. 17 24, 1 046 str. tvrdi uvez ifra 61120 cijena 597,00 kn

LEKSIKON SVJETSKE KNJIEVNOSTI DJELAglavna urednica Dunja Detoni-DujmiLeksikon sadrava natuknice o priblino 1 100 najistaknutijih pjesnikih, proznih i dramskih djela svjetske knjievnosti od poetaka pismenosti do danas. Natuknice se niu abecednim redoslijedom prema naslovu knjievnog djela u novijemu hrvatskom prijevodu. 17 24, 792 str. tvrdi uvez ifra 61112 cijena 397,00 kn

glavna urednica Dunja Detoni-DujmiLeksikon svjetske knjievnosti Pisci donosi 2 700 natuknica o piscima iz stotinjak knjievnosti, ukljuujui hrvatsku. Nadovezuje se na Leksikon svjetske knjievnosti Djela i zaokruuje projekt kojim se daje faktografski provjerena i vrijednosno pouzdana slika o tvorcima i nositeljima knjievnog ivota u svijetu od poetaka pismenosti do prvih godina 21. stoljea. 17 24, 1 250 str. tvrdi uvez ifra 61113 cijena 597,00 kn

filoloke znanosti3

LEKSIKON SVJETSKE KNJIEVNOSTI PISCI

filoloke znanosti

VELIKI KOLSKI LEKSIKONrezultat je viegodinjega autorskog rada skupine vodeih hrvatskih leksikografa i pedagoga. S vie od 1100 stranica i 13000 leksikih jedinica , s oko 5000 fotografija , karata i crtea , te kvalitetom i pouzdanou sadraja, grafikim izgledom i tehnikom izvedbom jedinstveno je izdanje u hrvatskom nakladnitvu. Namijenjen je srednjokolcima i studentima, ali i njihovim roditeljima, kao i svima koji se bave odgojem i izobrazbom mladei.

18 24,5, 1 100 str. tvrdi uvez ifra 61111 cijena 479,00 kn

KARLOVAKI LEKSIKONglavni urednik Ivan Ott 3 200 natuknica oko 2 000 ilustracija o d gradske povijesti, gografije, drutava, kvartova (i karata), glavnih ulica i trgova, prigradskih naselja, djelatnosti, politike, porta... Karlovaki leksikon je u hrvatskoj leksikografiji prvi pokuaj izrade gradskog, municipalnog leksikona koji nastoji obuhvatiti sve to se o jednom gradu moe zabiljeiti na leksikografski nain. To je svojevrsna gradska inventura (osoba, institucija i zbivanja), od gradske povijesti, geografije, drutava, kvartova (i karata), glavnih ulica i trgova, prigradskih naselja, djelatnosti, politike, porta, povijesne kronologije, tvrtki i statistikih podataka, do razliitih manifestacija gradskog ivota. Karlovaki Leksikon ima 3 200 natuknica (lanaka) i s oko 2 000 ilustracija (starih i aktualnih karata, reprodukcija dokumenata, arhivalija, umjetnikih djela, starih i aktualnih fotografija, portreta). 17 24, 690 str. tvrdi uvez ifra 61477 cijena 495,00 kn

preporuujemoLEKSIKON HRVATSKIH PISACA LEKSIKON STRANIH PISACA

autor koncepcije Kreimir Nemec 1 400 hrvatskih knjievnika od Baanske ploe do 1950. g.

glavna urednica Dunja Detoni-Dujmi 2 634 natuknice od knjievnih poetaka do kraja 20. st.

17 24, 832 str. tvrdi uvez ifra 61107 cijena 349,00 kn

17 24, 1 200 str. tvrdi uvez ifra 61109 cijena 397,00 kn

4

leksikoniOtto Holzapfel

LEKSIKON EUROPSKE MITOLOGIJES vie od 9 200 natuknica i 500 ilustracija ovaj leksikon oivljava likove bogova i junaka iz grke, rimske, germanske, keltske i slavenske mitologije i predaje, donosi mitoloke prie, opisuje obrede, sveanosti i Gorinka 125 obiaje drevnih naroda. Autor Otto Holzapfel profesor je na Sveuilitu u Freiburgu i jedan od najveih njemakih poznavatelja mitologije. S njemakoga prevele: Ankica Hecker, Inja Pavlovi, Vlatka Petrievi, Iva Rihtarec, Sofija Rogers. Struni suradnici na hrvatskome izdanju: Koraljka Crnkovi (antika mitologija), Vilko Endstrasser (mitologija kao znanstvena disciplina), Lana Hudeek (terminologija), Dora Maek (nordijska i keltska mitologija). Urednica Jadranka Haur. Poznavanje antike mitologije, kao i mitologija i predaja ostalih naroda, preduvjet je za razumijevanje knjievnih i likovnih djela, kako davnih, tako i suvremenih.


Ostatci Gordija u dananjoj Turskoj

Iz sadraja... Goldmar, vilenjaki kralj. Golem, glineni kip koji je magino oivio. Stara izvorniku Uvod Leksikon A- Predgovor Vremenska idovska predaja govori o rabbiju Lwu u Pragu tablica (oko 1520. 1609.) koji je stvorio Golema da pomogne prakim idovima u pogromu. Golem se na kraju okrenuo protiv vlastitog tvorca. Golem je i naziv romana G. Meyrinka iz 1915. Gorinka 125 Goll ('koja vie'), ime nordijske valkire. golubica, budui da se golubice bez imalo srama ljube, bile su posveene Veneri. Gordij, 1. zaetnik frigijske kraljevske loze, Midin otac. 2. Glavni grad frigijske drave u Gorgona iz Artemidina hrama na Krfu, oko 590. g. prije Krista sjeverozapadnoj Maloj Aziji. Ondje se navodno Ostatci Gordija u dananjoj Turskoj nalazio gordijski vor koji je zauzlao Gordij. Goldmar, vilenjaki kralj. Gorgofona , Perzejeva i Andromedina ki. NajpriFrigija Golem, glineni kip koji je magino oivio. Stara idovska predaja govori o rabbiju Lwu u Pragu (oko 1520. 1609.) koji je se stvorio Golema da poje udala za Perijera, a nakon njegove smrti gordijski vor, umjetniki zauzlani vor na rudu mogne prakim idovima u pogromu. Golem se na kraju okrenuo protiv vlastitog tvorca. GolemS obojicom je imala vie djece. za Ebala. ratnih kola, navodno ga je zauzlao Gordij te je i naziv romana G. Meyrinka iz 1915. vie'), ime nordijske valkire. gorgone , srama u grkoj mitologiji tri Forkijeve (1) ga pohranio u svojoj kraljevskoj tvravi Goll ili('koja negolubica , budui da se golubice bez imalo ljube, bile su posveene Veneri. i Ketine Eurijala, Stena i Meduza. Grokome hramu. Prema mitu onaj tko razmrsi vor Gordij , 1. zaetnik frigijske kraljevske keri: loze, Midin otac. 2. Glavni grad frigijske drave u Gorgona iz Artemidina hrama na Krfu, oko 590. g. Krista sjeverozapadnoj Aziji. Ondje se navodno prije zne nemani, najee s krilima, sa zmijama u vladat e Azijom. Godine 334. 333. prije Kri- Maloj nalazio gordijski vor koji je zauzlao Gordij. Gorgofona , Perzejeva i Andromedina ki. NajpriFrigija kosi i oko pasa te silnih zuba. Pogled na koju sta navodno ga je svojim maem presjekao ili na gordijski vor, umjetniki zauzlani vor na rudu je se udala za Perijera, a nakon njegove smrti ratnih kola, navodno ga je zauzlao Gordij te za Ebala. S obojicom je imala vie djece. njih skamenio bi ovjeka. esto se tumae drugi nain razmrsio Aleksandar Veliki. ga pohranio u svojojod kraljevskoj tvravi ili ne- gorgone, u grkoj mitologiji tri Forkijeve (1) kome hramu. Prema mitu onaj tko razmrsi vor i Ketine keri: Eurijala, Stena i Meduza. Grokao simbolino utjelovljenje stranih aspekata Gorgo, u pravilu naziv za Meduzu, smrtnu najee s krilima, sa zmijama u vladat e Azijom. Godine 334. 333. prije Kri- zne nemani, sta navodno ga je svojim maem presjekao ili na kosi i oko pasa te silnih zuba. Pogled na koju numinoznoga. uvarice su im njihove starije gorgonu. od njih skamenio bi ovjeka. esto se tumae drugi nain razmrsio Aleksandar Veliki. Gorgo, u pravilu naziv za Meduzu, smrtnu kao simbolino utjelovljenje stranih aspekata numinoznoga. uvarice su im njihove starije gorgonu. sestre graje. sestre graje. gorgonej, gorgoneion , glava gorgone Meduze, Meduze, gorgonej, gorgoneion , glava gorgone iscerenoga stranog izgleda, razjapljenih usta, iskeenih zuba, isplaenog jezika; simbol zaiscerenoga stranog izgleda, razjapljenih usta, straujuih boanskih moi, no prije svega ima apotropejsko znaenje (obrana, zatita). iskeenih zuba, isplaenog jezika; simbol zaGorinka, slavenska arobnica koja je ivjela u 1. 2. umama kod Kijeva i skupila mnogo blaga kojestraujuih boanskih moi, no prije svega ima Gorgona: 1. S grke amfore (500. /490. g. prije mu se nitko nije mogao pribliiti jer se Gorinka Krista); 2. Sa zapadnog zabata Artemidina hrama na znala obraniti aranjima. Ruski junak Dobruna otoku Krfu. Dobrinja) ipak ju je golim rukama svladao. apotropejsko ( znaenje (obrana, zatita). Gorinka, slavenska arobnica koja je ivjela u 1. 2. umama kod Kijeva i skupila mnogo blaga kojeGorgona: 1. S grke amfore (500. /490. g. prije mu se nitko nije mogao pribliiti jer se Gorinka Krista); 2. Sa zapadnog zabata Artemidina hrama na znala obraniti aranjima. Ruski junak Dobruna

filoloke znanosti5

hrvatski jezik i knjievnost filoloke znanostinovoStipe Botica

BIBLIJA I HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA

AUTOBIOGRAFIJA ISUSOVCA BARTOLA KAIAu prijevodu i izvorniku Dodatak Autobiografiji (1625. 1650.) priredio Vladimir Horvat, D. I.

14,3 24,5, 368 str, tvrdi uvez ifra 60699 cijena 159,00

Gotovo je nevjerojatan broj biblijskih perikopa koje su se ostvarile u ivotu i obiajima Hrvata, u hrvatskim tradicijskim pjesmama, predajama, priama, narodnoj mudrosti, narodnim vjerovanjima, odnosu prema svijetu i ivotu, svjetonazoru i svemu onome to ini tradicijsko. Dokumentacija kojom potvruje dananju biblijsku nazonost u hrvatskome tradicijskome nastala je kao plod autorova terenskog rada sa suradnicima i studentima kroatistike, i to na cijelom hrvatskome kulturnom prostoru.

Isusovac Bartol Kai jedan je od najznaajnijih hrvatskih velikana i najplodnijih pisaca 17. stoljea. Cijeli je svoj ivot, od roenja u Pagu 1575. do smrti u Rimu1650., posvetio Bogu te kulturnome i duhovnom dobru svoga hrvatskog naroda 17 24, 344 str. tvrdi uvez ifra 61216 cijena 219,00 kn

Miroslav Beker

ROMAN 18. STOLJEAStipe Boticanajpoznatiji engleski, francuski i njemaki romani i knjievne konvencije 18. st.

ANDRIJA KAI MIOI

monografija, prilog istraivanju i vrjednovanju njegova knjievnoga stvaranja, posebno njegova slavnoga Razgovora ugodnog naroda slovinskoga 17 24, 332 str. tvrdi uvez ifra 61577 cijena 237,00 kn


Miroslav Beker

Stipe Botica

OD ODISEJA DO ULIKSA

NOVI HRVATSKI EPITAFIvie od tisuu osamsto natpisa poredani su abecednim redom s gotovo dvjesto grobalja u Hrvatskoj i s grobita meu Hrvatima u Bosni i Hercegovini

kratki sadraji najpoznatijih romana svjetske knjievnosti te podatci o autorima


14 21, 296 str. broirani uvez ifra 50703 cijena 115,00 kn

Stipe Botica

HRVATSKA USMENOKNJIEVNA ITANKA

Miroslav Beker

reprezentativni izbor tekstova hrvatske usmene knjievnosti od 15. st. do danas 17 24, 304 str. broirani uvez ifra 50732 cijena 81,00 kn

UVOD U KOMPARATIVNU KNJIEVNOST

kratka povijest knjievne komparatistike i odnos prema drugim oblicima prouavanja knjievnosti 14 20, 180 str. broirani uvez ifra 30201 cijena 82,00 kn

6

hrvatski jezik i knjievnostRafo Bogii Ana Demut

HRVATSKI PETRARKIZAM studije rasprave esejiopseno znanstveno knjievnoteorijsko i knjievno-povijesno djelo, dosad svakako najtemeljitiji i najpouzdaniji pogled na taj vaan dio povijesti hrvatske knjievnosti. 17 24, 356 str. tvrdi uvez ifra 61487 cijena 239,00 kn

PUTOKAZI KOLSKE KNJINICE

zbirka zanimljivih pitanja i odgovora o kolskoj knjinici


Milan Crnkovi

HRVATSKE MALENICE

Zvonimir Dikli

djeje pjesme pukog izvorita ili podrijetla

KNJIEVNOZNANSTVENI I METODIKI PUTOKAZI NASTAVI KNJIEVNOSTIzanimljiv pregled kolskih interpretacija knjievnih tekstova provedenih prema modelima suvremenih metodikih sustava 17 24, 212 str. tvrdi uvez ifra 51366 cijena 152,00 kn


Veronika eli-Tica, Jelica Lei

NOVI UDK ZA KOLSKE KNJINICE, prirunik za knjiniare

MAPA HRVATSKIH PISACA

portreti 40 hrvatskih pisaca Ilustrator Danilo Duak

osnovni podatci o univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji; nastanku i opim obiljejima klasifikacijskog sustava, njegovjoj strukturi i primjeni 17 20, 168 str. broirani uvez ifra 61471 cijena 119,00 kn

22 30, 40 listova, u mapi ifra 90425 cijena 155,00 kn

Marica uni

Ivo Frange, Viktor mega

IZVORI HRVATSKE PISANE RIJEI oi od slnca, msal od oblaka

HRVATSKA NOVELA

interpretacije 25 tekstova hrvatske novelistike u europskom kontekstu

Ivan Cesar, Joe Poganik

SLOVENSKA KNJIEVNOST

ZBIRKA ZADATAKA IZ OPE KULTURE

pregled povijesti knjievnosti od prvih poetaka pismenosti do 1980-ih

priredio Igor Gabor 4. izmijenjeno izdanje zbirka s 2 200 zanimljivih pitanja iz svih podruja znanosti



filoloke znanosti7

zbornik kulturnoga ivota Hrvata u ranome srednjem vijeku 20 24, 196 str. + list s glagoljskom azbukom, trokutastom i oblom glagoljicom i hrvatskom irilicom tvrdi uvez ifra 11108 cijena 197,00 kn


hrvatski jezik i knjievnost filoloke znanostinovoDubravka Zima Katia Grubii, Vinko Grubii

KRAI LJUDI Povijest djejeg lika u hrvatskom djejem romanu

CROATIAN LITERATURE IN ENGLISH3 886 jedinica klasificiranih kronoloki 14 21, 550 str. tvrdi uvez ifra 61486 cijena 219,00 kn

16,5 24, 380 str. broirani uvez ifra 30253 cijena 219,00 kn Iz recenzije: Spoznaja da je pojam i predodba djeteta u pripovjednim djelima djeje knjievnosti ne neto fiksno i zauvijek zadano ve da je to promjenljiva kategorija koja stalno iznova zadobiva znaenja, ne samo u povijesnoj i drutvenoj dimenziji, ve i u ovisnosti od stavova i vizija pojedinih autora, kljuna je za razumijevanje djeje knjievnosti. Upravo ta spoznaja o djejem liku u djejem romanu koji se nuno i neprestano puni drutveno i povijesno uvjetovanim predodbama djetinjstva temeljna je aksiomatska postavka Zimine knjige. dr.sc. Berislav Majhut

Ivan Golub

HODOASNIK PEREGRINO

izbor pjesama, dvojezino izdanje na hrvatskome i panjolskom jeziku


novo

Dean Slavi

Stjepan Hranjec

SIMBOLI I PROROCI

DJEJI HRVATSKI KLASICI

19 najznaajnijih pisaca hrvatske djeje knjievnosti i njihova djela

17,3 24,5, 288 str. tvrdi uvez ifra 30254 cijena 195,00 kn Simboli i proroci propituju ne samo nazonost nego i funkciju biblijskih simbola u djelima autora hrvatske i svjetske knjievnosti. Dakle, rije je o intertekstovnim meuproimanjima i interpretacijama. Autora, meutim, poglavito zanimaju biblizmi kranskoga podrijetla koje naziva kristijanizmima, a s obzirom na veliinu mogu biti trojaki: prvi je Bog i cijela biblijska pripovijest, drugi su likovi i dijelovi kakve pripovjedne strukture i trei su sami reenini sklopovi, sintagme i rijei.


Aristotel

O PJESNIKOM UMIJEU

jedno od temeljnih djela za sve znanstvenike i studente s podruja knjievnosti, filozofije, klasine filologije; preveo i iscrpnim biljekama popratio Zdeslav Dukat; struni suradnik pri ureivanju Nino Zubovi 14 21, 460 str. ifra 61567 cijena 169,00 kn

Stjepan Hranjec

Nikola Ivaniin

PREGLED HRVATSKE DJEJE KNJIEVNOSTI

FENOMEN KNJIEVNOG EKSPRESIONIZMAo hrvatskome knjievnom ekspresionizmu

Hranjec pomno iitava, prouava, komparira i vrjednuje preko stotinu knjievnih djela



8

hrvatski jezik i knjievnostDubravko Jeli

novo

HRVATSKI KNJIEVNI ROMANTIZAM

Dubravko Jeli

uz iscrpan opis hrvatskoga knjievnog romantizma dan je i opsean prikaz 53 knjievnika

LITERATURA O ANTUNU GUSTAVU MATOU (1896. 2009.)14,5 20,5 cm, 508 str. tvrdi uvez, ifra 60698 cijena 159,00 kn

17,5 24,5, 668 str. tvrdi uvez ifra 60493 cijena 320,00 kn

OPOJNOST UMA Misli i pogledi Tina Ujeviapriredio Dubravko Jeli


Kao rezultat dugogodinjeg rada knjiga okuplja 1 559 bibliografskih jedinica od 1896. do 2009. godine, a ono to je ini posebno zanimljivom i vanom je injenica da su jedinice ne samo registrirane ve i opisane. Takav u nas inae rijedak tip tzv. deskriptivne bibliografije tako dobiva ne samo dodatnu autorsku teinu ve i karakter prirunika za studij recepcije Antuna Gustava Matoa. Njezinu akribiju dopunjuju pridodana kazala autorsko i predmetno, koja nisu samo pomo u koritenju bibliografijom, ve i dragocjen pokazatelj strukture ove recepcije.

KRISTALI DUHA Misli i pogledi Antuna Gustava Matoapriredio Dubravko Jeli

Andrija Kai Mioi

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGAnajitanije djelo hrvatske knjievnosti, u kojemu je autor nadahnuto i bezbolno usmenu narodnu knjievnost preveo u umjetniku pisanu 17 24, 858 str. tvrdi uvez ifra 61225 cijena 199,00 kn


ZBORNIK RADOVA O DRAGUTINU TADIJANOVIU 1991. 2007.

Pavao Miki, Vjekoslav Suzani

BIBLIJSKE POSLOVICE U HRVATA

eseji, kritike i novinski lanci eminentnih hrvatskih autora o pjesnitvu, prozi i prijevodima Dragutina Tadijanovia priredio i uredio akademik Dubravko Jeli 17 24, 630 str. tvrdi uvez ifra 60838 cijena 289,00 kn

zbirka 279 poslovica iz Staroga i Novog zavjeta

Neven Jurica, Boidar Petra

Dubravka Orai Toli

U SJENI TRANSCENDENCIJE

antologija hrvatskoga duhovnoga pjesnitva od Matoa do danas

DVADESETO STOLJEE U RETROVIZORU

esejistiki leksikon glavnih simbola, emblema i metafora 20. st.


14,5 20,5, 134 str. tvrdi uvez ifra 50705 cijena 129,00 kn

filoloke znanosti9


hrvatski jezik i knjievnost filoloke znanostiIvan Metrovi Ivan Metrovi

RAZGOVORI S MICHELANGELOM

MICHELANGELO, esejiOdjek izazova vjenosti velikan o svome heroju Metovi je odabrao svojega junaka, heroja, povijesnoga protagonista, ne mogavi odoljeti njegovoj magiji, a neke od njegovih zahtjeva i iskustava preuzeo je kao vlastitu mjeru, kao kriterije po kojima bi i sam volio biti itan i valoriziran. 1420, 276 str. tvrdi uvez ifra 61488 cijena 139,00 kn

pogovor Nikola Batui osam dramskih tekstova proslavljenoga hrvatskog kipara i umjetnika Ivana Metrovia koje je pisao u zatvoru u jesen 1941. 14 20, 180 str. tvrdi uvez ifra 61489 cijena 159,00 kn

Kreimir Nemec

Vlatko Pavleti

POVIJEST HRVATSKOG ROMANA (1945.-2000.)

interpretacija vie od 600 romana napisanih u razdoblju 1945. - 2000. 14,5 22,5, 466 str. tvrdi uvez ifra 50712 cijena 287,00 kn

UMIJEEM DO UMJETNOSTI eseji o prozi i poeziji


Tome Sazdov, Vera Stojevska-Anti, Dragi Stefanija, Georgij Stalev, Borislav Pavlovski

Vlatko Pavleti

MAKEDONSKA KNJIEVNOST14 20, 303 str. tvrdi uvez ifra 61116 cijena 30,00 kn

POETIKA KORELACIJA SVEOPA MREA ODNOSA

pregled povijesti knjievnosti, prirunik za nastavu knjievnosti

plod je dugogodinjeg prouavanja fenomena kreacije i recepcije umjetnikih djela, napose pjesama i proza 17 24, 376 str. tvrdi uvez ifra 61485 cijena 190,00 kn

Joa Skok

Vlatko Pavleti

UBOR RIJEI

izbor pjesama za recitiranje donosi obilje pjesnikih tekstova razliitog sadraja

TRENUTAK VJENOSTI uvoenje u poetiku epifanija



Milivoj Solar

Milivoj Solar

TEORIJA KNJIEVNOSTI

osnovni pojmovi teorije knjievnosti, prirunik za studente

SUVREMENA SVJETSKA KNJIEVNOSTprirunik za studente knjievnosti

10



hrvatski jezik i knjievnostMiroslav icel Ivan Slamnig

HRVATSKA KNJIEVNOST 19. I 20. STOLJEA

SVJETSKA KNJIEVNOST ZAPADNOGA KRUGAsve temeljne knjievnopovijesne injenice od srednjega vijeka do danas 14 20, 400 str. tvrdi uvez ifra 50702 cijena 149,00 kn

pregled povijesti knjievnosti, prirunik za nastavu knjievnosti


Nikica Talan

Ivan Supek

POVIJEST BRAZILSKE KNJIEVNOSTI

OTKRIE U IZGUBLJENOM VREMENU

autobiografski roman



Nikica Talan

POVIJEST PORTUGALSKE KNJIEVNOSTI

Miroslava Tuek

AUGUST ENOA

u priruniku su predstavljeni Lus Vaz de Cames, P. Antnio Vieira, Fernando Pessoa, Jos Cardoso Pires, Jos Saramago i druga vodea imena portugalske knjievnosti unutar luzitanskoga nacionalnoga knjievnog korpusa 14,5 20,5, 284 str. tvrdi uvez ifra 50711 cijena 130,00 kn

nepoznati rani radovi na ekome i njemakom jeziku


Dubravka Volenec

Veselko Tenera

ITANJE LEKTIRE kroatistike teme, esejipogovor: Zdravko Zima Tenerini kritiarski tekstovi o hrvatskim autorima od I. esmikoga do R. Marinkovia 14 21, 128 str. tvrdi uvez ifra 50710 cijena 129,00 kn

KNJINICA VAS MOLI DA NE ARATE PO KNJIZI zbirka zapisa s rubnica17 20, 84 str. broirani uvez ifra 51371 cijena 99,00 kn

Ivo Zalar

Ciril Zlobec

ANTOLOGIJA HRVATSKE DJEJE POEZIJE97 knjievnika koji su svojim pjesnikim djelima obogatili hrvatsku djeiju poeziju

ANTOLOGIJA SLOVENSKE POEZIJE

12 22,5, 456 str. broirani uvez ifra 61126 cijena 20,00 kn


filoloke znanosti11

hrvatski jezik i knjievnost filoloke znanostinovoJosip entija Josip Stipanov

S KRLEOM POSLIJE 71. - ZAPISI IZ LEKSIKOGRAFSKOG ROKOVNIKA

KNJINICE I DRUTVOIz sadraja... Knjinica i knjiga Knjinica kao komunikacijska agencija Nastanak (prvih) knjinica Knjinice u Grkoj i Rimu Srednji vijek Humanizam i renesansa Od renesanse do Francuske revolucije Od Francuske revolucije do Prvoga svjetskog rata Od kraja Prvoga svjetskog rata do danas Knjinice sutra Stradanja i nestanak knjinica ... Naglasak je na tome to je to i kako u drutvu utjecalo na nastanak i razvoj knjinica. Bez knjiga i knjinica je zapravo nezamisliva kultura i civilizacija, svaki razvoj i napredak, veina stvaralatva.

14,3 20,5, 332 str. tvrdi uvez ifra 61971 cijena 159,00 kn 17 24, 278 str. tvrdi uvez s ovitkom ifra 61926 cijena 139,00 kn

Mudri razgovori to su ih Miroslav Krlea i Josip entija vodili od listopada 1971. do sredine kolovoza 1981. u dananjemu se kulturnome i politikom kontekstu ine i te kako aktualnima iivima. Pria je poela u listopadu 1971. Slutio se kraj hrvatskog proljea, a Josip entija imao je razloga strahovati za svoju budunost - bio je lan Vlade hrvatskog proljea koja e u Karaorevu biti pometana kao nacionalistika. Nakon te politike drame, koja se jo jedanpit potvrdila kao dvojnost hrvatske zbilje i hrvatske udnje, Krlea je kao direktor zaposlio Josipa entiju u tadanjemu Jugoslavenskom Leksikografskom zavodu. Poslovna suradnja je ubrzo prerasla u prijateljevanje u Krleinom domu na Gvozdu.

Hrvoje Hitrec

Hrvoje Hitrec

TO BOG DADE I SREA JUNAKA Ljubav, strast, izdaja o banu Jelaiu i burnoj 1848. iz kuta njegovih suvremenikaSuvremeni hrvatski pripovjeda Hrvoje Hitrec vraa nas prstenastim povijesnim romanom to Bog dade i srea junaka u razdoblje prve polovice 19. stoljea. O Jelaiu, ali prije svega o Jelaievu dobu, pripovijedaju osobe koje su mu bile bliske ili su se nalazile u njegovoj blizini u vrijeme sudbonosnih dogaaja 1848., ali i prije i poslije te prijelomne godine. To su banova ena grofica Sofija von Stockau, seran Luka, Dimitrije Demeter, knjievnica Dragojla Jernevi, banov prijatelj grof Franjo Kulmer, knez Alfred Windi Schgratz, Hermina Jelai (supruga banova brata ure Jelaia), slikoviti barun Edgar de Corberon, Omer paa Latas, car Franjo Josip, prvi zagrebaki nadbiskup Juraj Haulik i Ljudevit Gaj.

HRVATSKE LEGENDEilustrirao Duan Gai 37 legendi (povijesne zgode iz ivota Hrvata, religijske teme, mjesne legende) Ovih 37 legendi po motivima se moe svrstati u tri skupine. U prvu skupinu, najbrojniju, pripadaju povijesne zgode iz ivota Hrvata, od doseljenja, poetaka ivota na ovim prostorima, preko narodnih vladara, presudnih povijesnih bitaka, (su)odnosa s Turcima, ivota u vrijeme Arpadovia, Mletaka, Habsburgovaca i dr. Drugu skupinu ine religijske teme, osobito one vezane za materinski kult meu Hrvatima, zgode iz ivota Crkve. U treu se ubrajaju raznovrsne mjesne legende, posebice one iz zagrebakoga ivota.


24 31, 188 str. tvrdi uvez s ovitkom ifra 61222 cijena 199,00 kn

12

hrvatski jezik i knjievnostMetodika bibliotekaDubravka Boua Karol Visinko

PRIRUNIK ZA INTERPRETACIJU KNJIEVNOG DJELA

teorija knjievnosti (lirski, epski, dramski i diskurzivni rod) i teorija pisanja 17 24, 270 str. broirani uvez ifra 51347 cijena 120,00 kn

DJEJA PRIA POVIJEST, TEORIJA, RECEPCIJA I INTERPRETACIJA2. izdanje


Dubravka Boua

PRIRUNIK ZA INTERPRETACIJU POEZIJE S POJMOVNIKOM

Jasna Vukoni-uni, Boena Dela

pet pregledno usustavljenih cjelina ( Poetika, Lirska poezija, Interpretacije, Artikulacije nastavnih sati, Pojmovnik strunog nazivlja) 17 24, 232 str. broirani uvez ifra 50721 cijena 99,00 kn

LUTKARSKI MEDIJ U KOLI prirunik za uitelje i voditelje lutkarskih druina s CD-ROM-om2. izdanje 17 24, 140 str. broirani uvez ifra 50776 cijena 109,00 kn

Nevenka Puh

Nevenka PuhOM E T O D I K A

Kata Lui

ZBORNIK KOLSKIH PRIREDABAIz sadraja... Drugai za prvae ekamo svetog Nikolu Veselimo se Boiu Valentinovo Dan majki/Dan obitelji Sveanosti u povodu dana kole Za razne prigode 17 24, 152 str. broirani uvez ifra 50921 cijena 109,00 kn

LEKTIRA U DRUGOM RAZREDU OSNOVNE KOLE

Zbornik kolskih priredaba

B I B L I O T E K A

Zbornik

kolskih priredaba


Nevenka Puh

INTEGRIRANI DANI U RAZREDNOJ NASTAVI prirunik za uitelje razredne nastave

Gordana File

DRAMSKE RADIONICE I IGRAONICE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

3. izdanje U priruniku je ponueno 11 razliitih tema (proljee, blagdani, voda, jabuka, telefonski razgovor, ljubav...) i priprema uenika i uiteljice za integrirani dan. 17 24, 148 str. broirani uvez ifra 50996 cijena 99,00 kn

U knjizi je dan prikaz primjenjivosti dramskih tehnika u nastavi hrvatskoga jezika u petom, estom, sedmom i osmom razredu osnovne kole. 17 24, 88 str. broirani uvez ifra 50663 cijena 53,00 kn

filoloke znanosti13

hrvatski jezik i knjievnost filoloke znanostiBiblioteka KolajnaTin Ujevi Silvije Strahimir Kranjevi

DUIN IPAK izabrane pjesme

Duin ipak sadrava pjesme iz autorovih pjesnikih zbirki Hrvatska mlada lirika, Lelek sebra, Kolajna, Auto na korzu, Ojaeno zvono, edan kamen na studencu te Mamurluci i pobjenjela krava pjesme neuvrtene u pjesnikove zbirke u izboru Tonka Maroevia. pogovor Tonko Maroevi 14 21, 944 str. tvrdi uvez ifra 61224 cijena 169,00 kn

HERONEJSKI LAV izabrane pjesme

Heronejski lav sadrava pjesme objavljene u autorovim pjesnikim zbirkama, Bugarkinje, Izabrane pjesme, Trzaji, Pjesme, te pjesme iz pjesnikove knjievne ostavtine u izboru Daniela Miina. U tom sjaju heronejske none sveanosti pred nas dolazi Kranjevi ija se pjesnika i ivotna sudbina neprestano prelama kroz dvije odrednice: sudbinu neumornoga glasnika vjere u ideale u kojima, poput svoga Mojsija, Kranjevi vidi osvit, te kroz sudbinu traginoga genija kojemu nije doputeno ui u zemlju smiraja. izbor i pogovor Daniel Miin 14 21, 820 str. tvrdi uvez ifra 61281 cijena 169,00 kn

Josip Pupai

Petar Gudelj

ZALJUBLJEN U LJUBAV izabrane pjesmepjesme iz zbirki Kie pjevaju na jablanima, Mladii, Cvijet izvan sebe, Ustolienje i Moj kri svejedno gori, pogovor Nikole Milievia, prijatelja Josipa Pupaia i vrsnog poznavatelja njegova pjesnitva 14 21, 264 str. tvrdi uvez ifra 61239 cijena 149,00 kn

PELAZG NA MAZGI izabrane pjesme

Tko je imao priliku sluati Petra Gudelja gdje govori svoje pjesme, taj i bez objanjenja zna da je ivot Petrovih pjesama na papiru, u koricama knjiga tek neka vrsta pomno zabiljeenoga podsjetnika, grandiozne partiture. 14 21, 612 str. tvrdi uvez ifra 60288 cijena 189,00 kn

Dragutin Tadijanovi, Dennis Ward

Tin Ujevi, Vatroslav Kuli

NA STOLU KRUH / BREAD ON THE TABLEizabrao, preveo i ilustrirao Dennis Ward

NEPOZNATI UJEVI

pogovor Tonko Maroevi U mapi su objavljene 22 Tadijine pjesme na hrvatskome i engleskom jeziku uz grafike Dennisa Warda. 24 32, 62 str. broirani uvez ifra 61215 cijena 290,00 kn

poetsko-likovna mapa uz 115. obljetnicu roenja Tina Ujevia Magija stvarnosti Halje Kako putuju mrtvaci Kalii medenoj gozbi Magija i gozba Tinova kvarteta Tonko Maroevi Nove pjesme Tina Ujevia -Tomislav Sabljak Tiina i stihija Vatroslava Kulia 24 32, 32 str. broirani uvez ifra 60398 cijena 219,00 kn

14

hrvatski jezik i knjievnostBiblioteka Zlatna kolajnanovoAntun Branko imi

TEKI ZRAK Sabrane pjesmeZauvijek mlad, prerano preminuli Antun Branko imi, taj pjesnik pjesnitva, autor je najzaokruenijega, najintenzivnijeg opusa u svojoj epohi i sasvim nezamjenjiva prinosa hrvatskoj poeziji. U dvadeset est proivljenih ljeta i desetak godina zrelijeg djelovanja ispunio je zadau dostojnu cijelog narataja i ostavio trag ve gotovo stoljetnog trajanja. Njegova jedina zbirka stihova, Preobraenja, pravi je povijesni datum, kako po smjelom stilskom otvaranju i motivskoj koherenciji tako i jo vie po definitivnosti i proienosti izraza. Njezinom pojavom na nacionalnome pjesnikom obzorju dolo je do radikalnih promjena jer se ona postupno nametnula kao nemimoilazan reper, mjera i kriterij. Raznolika svoja iskustva uobliio je A. B. imi u impozantan poetski korpus koji ivi nesmanjenim intenzitetom, dapae, sa sve vie uvaavanja i odjeka. Stotine tekstova, prikaza i studija, disertacija i knjiga posveeno je i jo se posveuje pjesnikom opusu umjetnika koji na hrvatskom Parnasu dvadesetoga stoljea zauzimlje jedno od najviih mjesta, a najvjerojatnije s nemimoilaznim Tinom Ujeviem to mu jamano ni samome ne bi bilo mrsko dijeli sam vrh. Teki zrak sadrava pjesniku zbirku Preobraenja (1920.), Pjesme objavljene u periodici (1913. 1924.), ciklus Posthuma (1925. 1960.) i Koncepte, fragmente, skice iz rukopisne knjievne ostavtine.

13,5 20, 400 str. tvrdi uvez ifra 61738 cijena 139,00 kn

Dragutin Tadijanovi

Nikola Milievi

SABRANE PJESME (1920. 2005.)

IVA ESMA



filoloke znanosti15

Tadijanovi je sam svoju poeziju nazvao osobnim dnevnikom, i time je obiljeio, prije svega, kao rekonstrukciju vlastitoga ivotnog puta. Trenutci koje Tadijanovi zaustavlja u svojim pjesmama nisu obian podsjetnik pjesniku, ili istraivau njegove poezije, nego svijest o tome da je pjesma ponornica koja iz ivota izvire i u ivot se ponovno vraa. U Sabranim pjesmama objavljene su i etiri dosad neobjavljene Tadijine pjesme napisane 2005. Jesam li ja..., Pitanja, Onaj u prvoj stotoj... i Drage moje rijei.

sabrane pjesme i izbor iz proze Tiina i smirenost, pribranost i kontemplacija to su duhovni izvori, bistra vrela Milievieva pjesnitva. Nastavljao je tradiciju, ali ne kao slijepi sljedbenik, jo manje kao oponaatelj, nego kao njezin kreativni (do)graditelj. (iz pogovora Dubravka Jelia)

hrvatski jezik i knjievnost filoloke znanostiBiblioteka TragoviDragutin Tadijanovi Ranko Mladina

ZELENO VOE iz pjesnikove knjievne ostavtine

ARA PUNA RII pisme, akule i glosari spliski


predgovor Dubravko Jeli neobjavljene pjesme 1921. 2006. Zbirka koja je pred nama po mnogoemu je sasvim iznimna. Posebna ne samo unutar Tadijanovieva knjievnoga, odnosno pjesnikog djela, nego i unutar hrvatske knjievnosti. Rije je, naime, o pjesmama iz Tadijine ostavtine pohranjene u zeleni fascikl, na kojemu je Tadijinom rukom napisano: Zeleno voe, a u njemu 54 pjesme.


U ovoj zbirci objavljen je koristan i prijeko potreban etimologijski rjenik na kraju knjige i glosar ispod svake pjesme i pjesnikovih komentara. To nije samo, kako Mladina kae, za neke nove klince nego i za sve nas. O Mladininu pjesnitvu moda najbolje i najsaetije progovara Igor Mandi u svojemu predgovoru, gdje, meu ostalim, kae: Mene njegova anegdotalna autobiografija u stihovima pogaa u ivac... predgovor Igor Mandi pogovori Dunja Jutroni i Magdalena Nigoevi

NEPROLAZNOST PROLAZNOSTI predgovori i pogovori u knjigama Dragutina Tadijanovia

Ivo Frange

RIJE TO TRAJE knjievne studije i rasprave

priredio Dragutin Tadijanovi predgovor Vinko Brei Rije je o svojevrsnome zborniku sastavljenome od predgovora i pogovora iz trideset izdanja Tadijanovievih knjiga objavljenih od 1936. do 2004. g. 14 21, 370 str. tvrdi uvez ifra 61431 cijena 199,00 kn

Dvadeset i dvije knjievne studije i rasprave izabrane iz pozamanoga autorova opusa upuuju na temeljne odlike frangeovskog stila te pokazuju da je Frange pisao istodobno i znanstveno tono i stilski dotjerano, struno i lijepo, analitiki precizno i jezino elegantno. 14 21, 516 str. tvrdi uvez ifra 50783 cijena 136,00 kn

Milan Rahovac

Dragutin Tadijanovi

CHA FOR KIDS pismarica ditinjska

OSTANI, OSTANI UZA ME prepjevi strane poezije

Zamiljena kao hardware i software istarske hrvatske kulture, kao veliki akavski rjenik, vokabular dijalekta i povijesti, leksikon pojmovlja, osoba i iskustava. 14 21, 136 str . tvrdi uvez ifra 60298 cijena 99,00 kn

Ostani, ostani uza me pravi je mali literarni dragulj u kojemu e uivati svi, i oni koji vole Tadiju pjesnika, i oni koji vole Tadiju prevoditelja. 14 21, 256 str. tvrdi uvez ifra 61446 cijena 79,00 kn

Ivo Frange

MOJ TADIJA eseji, interpretacije, estitke

Mirko Tomasovi

priredio Dragutin Tadijanovi U dvadeset i est eseja, interpretacija i estitki objavljenih u ovoj knjizi zrcali se prepoznatljivi stil Ive Frangea znanstvena i stilska dotjeranost te analitika preciznost i jezina elegancija. 14 21, 196 str. tvrdi uvez ifra 61466 cijena 99,00 kn 14 20, 298 str. tvrdi uvez ifra 60683 cijena 99,00 kn

PREPJEVI IZ ROMANSKOG PJESNITVA od Sordela do Turolda

16

Pedeset godina djelovanja Mirka Tomasovia na prevoenju poezije s glavnih romanskih jezika (talijanskoga, francuskoga, portugalskoga, panjolskoga te provansalskoga) urodilo je bogatim plodovima. Zahvaljujui njegovu maru i daru, velik dio klasine (i moderne, ali vrijednou ovjerene) pjesnike europske batine postao je naom svojinom.

hrvatski jezik i knjievnostBiblioteka AntologijenovoPetar Gudelj

KADA SE SUNCE ENILO cvjetnjak usmenih lirskih pjesamaImati u rukama knjigu lirike, usmene, narodne, bonjake i crnogorske, hrvatske i srpske, slovenske i balkanske, svjetske, ali nadasve pjesnike, ljudske, to je to? Najljepe to se zaelo u jeziku. Zdjela i reeto najmirisnijih i najsonijih jezinih i pjesnikih plodova. Kakve su pjesme izabrane ?13,7 20, 540 str. tvrdi uvez ifra 60751 cijena 199,00 kn

Svaka je po neemu posebna, jedinstvena. Svaka je dogaaj, iznenaenje i udo u jeziku. Svaka ima svoj put kroz mnoge ivote, kroz vrijeme i kroz jezik, od sretna trenutka kad je zaeta, do sretna trenutka kad je zabiljeena, zapisana. Rasklopiti antologiju Petra Gudelja Kada se sunce enilo cvjetnjak usmenih lirskih pjesama, rasklopiti ju na kojoj god stranici, osobit je doivljaj. Osobit zato to je ta antologija osobita. Svaka je od tih pjesama umjetnina, takva da moe potpuno zaokupiti. I onda odjekuje jer se samo jednim primanjem ne moe iscrpsti. Nedoreeno vraa se poslije kao slutnja. Slutnja sve veega bogatstva. Svaku pjesmu treba proitati vie puta, tek tada se doista shvati to govori, a onda ju treba pustiti da odjekuje. Ova antologija sveanost je vrhunskih pjesnikih vrijednosti. Ona je slavlje jezika.

Ante Stama

Nikola Milievi

ANTOLOGIJA HRVATSKOGA PJESNITVA OD DAVNINA PA DO NAIH DANA

ANTOLOGIJA PANJOLSKOG PJESNITVA

15 22,5, 952 str. tvrdi uvez ifra 60270 cijena 375,00 kn

15 22,5, 312 str. tvrdi uvez s ovitkom ifra 60364 cijena 219,00 kn

filoloke znanosti17

Antologija hrvatskoga pjesnitva od davnina pa do naih dana razdijeljena je u devet cjelina: Jesen srednjega vijeka (XIII. XV. stoljee), Humanizam i renesansa (XVI. stoljee), Manirizam i barok (XVII. & XVIII. stoljee), Klasicizam, predromantizam i utonulo kulturno dobro (XVIII. & XIX. stoljee), Romantizam (XIX. stoljee), Moderna (1895. 1914.), Sumrak ovjeanstva (1915. 1950.), Druga moderna (1950. 1990.) i Suvremeno mnogoglasje (1990. ).

U Antologiji panjolskog pjesnitva Nikola Milievi obuhvatio je najznaajnije epohe, kole i strujanja to su se dogodili u panjolskoj poeziji za neto vie od devet stoljea od Pjesme o Cidu ( Cantar de Mo Cid, oko 1140.), najstarijeg djela napisanoga na panjolskom jeziku, preko izbora iz Romancera i Cancionera te pjesma Lopea de Vege, Pedra Calderna de la Barce, Miguela de Unamuna, Antonija Machada, Juana Ramna Jimneza, Frederica Garcje Lorce do Vicentea Aleixandrea i Jessa Lpeza Pacheca.

hrvatski jezik i knjievnost filoloke znanostiBiblioteka RukovetnovoPetar Gudelj

SVE TO SI DONIO IZ PLANINEZbirka pjesama Sve to si donio iz planine nije samo metafizika odiseja prostorom, kulturom, privikavanjem i iskuavanjem smrti. Ona je i emotivna autobiografija, potresni skup ivotnih poraza. U poljuivanju prirode i opriroenju ovjeka ostaje gorka vedrina poetske imaginacije koja je psihogram privikavanja na smrt prenijela u izvrsnu poeziju u kojoj smrt nije samo miljena nego i dotaknuta osjetilima, jezino opredmeena. Njezina je apstraktnost vizualizirana i pretoena u niz vrhunskih poetskih slika, u kojima je, Petar Gudelj, moderni mag jezika, svome poetskom kozmosu dodao novi prostor i novu nijansu jezinog sklada, potvrujui da je poezija vrhunska samo onda kad se posebnost poetske vizije i senzibiliteta opredmeti u samosvojnosti poetskog jezika i poetskog ritma.

13,7 20, 232 str. tvrdi uvez ifra 61744 cijena 139,00

Biblioteka PismaSKRIVENI SVIJET SILVIJA STRAHIMIRA KRANJEVIA SILVIJEVA I ELINA PISMA 1897. 1908.U ovoj knjizi Daniel Miin na intelektualno uzbudljiv nain pristupa Kranjevievoj korespondenciji, tonije, pjesnikovu dopisivanju sa suprugom Elom. Rije je o velikom korpusu koji obuhvaa 567 pisama pisanih u razliitim prigodama i u razliitim okolnostima. 14 21, 982 str. tvrdi uvez ifra 61280 cijena 199,00 kn

Dragutin Tadijanovi

SABRANA PISMA 1922. 2005.Od 1 869 pisama i razglednica, to ih je Dragutin Tadijanovi napisao svojim prijateljima, znancima i poslovnim suradnicima, posebnu pozornost privlae pisma Ivanu Goranu Kovaiu, Nikoli opu, Viktoru Caru Eminu, Milanu Begoviu, Josipu Pupaiu, Juri Katelanu, Sai Vereu, Slobodanu Novaku, Gustavu Krklecu, Ivi i Vesni Frange te Jeli Tadijanovi. 13,5 20, 1 340 str. tvrdi uvez ifra 61214 cijena 199,00 kn

18

hrvatski jezik i knjievnostBiblioteka StarineU okviru biblioteke objavit e se serija reprint izdanja starih hrvatskih knjiga i faksimila rukopisa.PRVA HRVATSKOGLAGOLJSKA POETNICA IZ 1527.

faksimilni pretisak s transliteracijom i pogovorom akademika Josipa Bratulia, bogato ilustrirana s 20 drvoreza 14 21, 32 str. tvrdi uvez ifra 60843 cijena 50,00 kn

Johann Hgelmller

ERINNERUNG AN DALMATIEN SJEANJE NA DALMACIJUAustrijski asnik Johann Hgelmller sredinom 19. stoljea boravio je u Dalmaciji oko dvije godine. Kao slikar amater izrazitom je likovnom vrsnoom slikao gradove i predjele kroz koje je prolazio. Na temelju njegovih crtea V.X. Sandmann nainio je 24 litografije u boji koje su otisnute oko 1847. u Beu. Suizdava pretiska Hgelmllerovih litografija je Gradski muzej Drni, koji posjeduje izvornik toga vrijednog djela.45,5 32, 24 litografije u mapi ifra 61923 cijena 320,00 kn

fra Filip Grabovac

CVIT RAZGOVORA NARODA I JEZIKA ILIRIKOGA ALITI ARVACKOGA

pretisak izdanja iz 1747. zbornik nepovezanih duhovnih i svjetovnih tekstova u stihu i prozi, uglavnom prikazi crkvene, svjetske i nacionalne povijesti 8 13, 540 str. tvrdi uvez ifra 61912 cijena 130,00 kn

Lujo Matutinovi

OGLED O ILIRSKIM PROVINCIJAMA I CRNOJ GORI

Marin Dri

PIESNI LJUVENE 1551.

faksimil pretiska, pogovor Ennio Stipevi

Lujo Matutinovi bio je francuski asnik. Djelo je 1811. godine pisao za Napoleona I. Rije je o vanom intelektualnohistorijskom izvoru za hrvatsku povijest na prijelazu iz 18. u 19. stoljee. Djelo je s francuskoga na hrvatski prevela dr. Jagoda Milinkovi, a uvodne studije o Matutinoviu i njegovu djelu napisali su dr. Drago Roksandi i dr. Gabrijela Vidan. Uz hrvatski prijevod u prilogu knjige na CD-u donosimo snimke izvornog rukopisa i njegovu transkripciju

Marin Dri

TIRENA 1551.

faksimil pretiska, pogovor Ennio Stipevi


filoloke znanosti19



hrvatski jezik i knjievnost filoloke znanostiSkupina autora METODIKE UPUTE UZ I. KOLO BIBLIOTEKE KLJU ZA KNJIEVNO DJELO, knjiga 6.

I. KOLO

Biblioteka K lju za knjievno djeloU biblioteci su prikladno, za potrebe nastave knjievnosti, poznati strunjaci interpretirali knjievna djela.Ivo Frange SMRT SMAIL-AGE ENGIA Ivana Maurania Joe Poganik PJESNITVO FRANCETA PREERNA, knjiga 2.


Mirko Tomasovi JUDITA Marka Marulia Darko Novakovi LATINSKO PJESNITVO HRVATSKOGA HUMANIZMA, knjiga 1.

II. KOLO

14 20, 119 str. broirani uvez ifra 60701 cijena 29,00 knIngrid afranek Stendhal, Flaubert, Proust;CRVENO I CRNO, PARMSKI KARTUZIJANSKI SAMOSTAN, GOSPOA BOVARY, SENTIMENTALNI ODGOJ, U TRAGANJU ZA IZGUBLJENIM VREMENOM, knjiga 3.

14 20, 111 str. broirani uvez ifra 60703 cijena 29,00 knKreimir Nemec VEERNJI AKT Pavla Pavliia, MOR ure Sudete Dunja Detoni-Dujmi PRIPOVIJESTI Dinka imunovia, knjiga 4.

14 20, 206 str. broirani uvez ifra 60705 cijena 29,00 knJoa SkokPRIE IZ DAVNINE i UDNOVATE ZGODE EGRTA HLAPIA Ivane Brli-Maurani


Milan Crnkovi ROBINSON CRUSOE Daniela Defoa, knjiga 5.


III. KOLO

Ivo Vidan ULIKS, Jamesa Joycea i KRIK I BIJES, Williama Faulknera, knjiga 1.

Dubravko Jeli POSLJEDNJI STIPANII Vjenceslava Novaka i Velimir Viskovi PRIPOVIJETKE Slavka Kolara, knjiga 3.

14 20, 166 str. broirani uvez ifra 60710 cijena 29,00 knZoran Kravar MATOEVA LIRIKA, Dubravka Orai Toli MATOEVA PROZA, knjiga 2.

14 20, 88 str. broirani uvez ifra 60712 cijena 29,00 knMiroslav icel POEZIJA Dragutina Domjania Dunja Detoni-Dujmi Z MOJIH BREGOV Frana Galovia Josip Lisac OGNJI I ROE Ivana Gorana Kovaia, knjiga 4.



20

hrvatski jezik i knjievnostMarko Samardija

novo

HRVATSKI JEZIK I PRAVOPIS OD UJEDINJENJA DO KRAJA BANOVINE HRVATSKE (1918. - 1941.)Vrijedno djelo koje nas na zanimljiv nain vodi kroz problematiku poloaja hrvatskoga jezika u prvoj Jugoslaviji i u Banovini Hrvatskoj, a obuhvaa analizu jezine i pravopisne problematike u prvoj Jugoslaviji od nastanka do njezina raspada. Knjiga obuhvaa preko 650 stranica (s nizom slikovnih priloga), strukturiranih u 13 poglavlja, sa Zakljukom te Dodatcima. Bogata zanimljivim tekstovima, puna pouzdanih i vanih podataka, pisana lijepo i jasno ova knjiga je jedan od onih natprosjenih uzleta jezikoslovne kroatistike i posve e sigurno izazvati zanimanje svih koje zanima povijest hrvatskoga jezinoga standarda, a takvih je puno i meu nefilolozima. Svako poglavlje strukturirano je tako da se sastoji od Samardijina predgovora u kome saeto i precizno govori o problemu koji je predmet poglavlja, slijede odabrani lanci (i polemike) iz onoga vremena i onda Samardijin zaglavak, tj. tekst u kome komentira neke bitne procese i gledita. Tekstovi su opremljeni potrebnim biljekama koje s jedne strane olakavaju itatelju praenje teksta, a s druge upuuju na dodatne izvore koje itatelj moe potraiti. Uvodne i zakljune tekstove koristi za svoj pogled u problematiku - to je pogled znanstvenika vrlo dobro upuena i u povijesnu i u jezikoslovnu problematiku koji vrlo vrsto dri nit svojih znanstvenih i strunih izlaganja i njihovu visoku razinu ne ostavljajui mjesta nikakvim problematinim domiljanjima i kombinacijama.

17,5 24, 629 str. tvrdi uvez ifra 61952 cijena 249,00 kn

Barbara Oczkowa

HRVATI I NJIHOV JEZIK iz povijesti knjievne norme i normiranjaOva je knjiga poljske kroatistice najpotpunija i najujednaenija sinteza o hrvatskom jeziku. Obuhvaa same poetke, od prvih pisanih spomenika, te daljnji razvoj, kao i dananje regionalne knjievne jezike, akavski, kajkavski, gradianskohrvatski i knjievni jezik bakih Hrvata. To je sinteza o hrvatskim organskim idiomima bez ijega poznavanja nije mogue ni razumijevanje sloenog razvoja hrvatskoga knjievnog jezika.14,8 20,8, 452 str. broirani uvez ifra 61258 cijena 339,00 kn

Knjiga je pisana jezikom injenica, objektivno, dokumentirano, s mnotvom literaturnih podataka i navoenja razliitih miljenja. Rije je o vieslojnom djelu ono je i povijest razvoja hrvatskoga knjievnog jezika, i povijest sporova oko toga razvoja, i povijest kroatistikih dostignua u istraivanju hrvatskog jezika.

filoloke znanosti21

s poljskoga prevela Neda Pintari

lingvistika filoloke znanostiStjepan Babi

HRVANJA HRVATSKOGA

hrvatski u kotacu sa srpskim i u klinu s engleskim Knjiga odabranih lanaka razotkriva i objanjava kljune probleme i trenutke burne povijesti borbe za opstojnost hrvatskoga jezika. 17 24, 262 str. tvrdi uvez ifra 61428 cijena 157,00 kn

Emica Calogjera Rogi (priredila)

HRVATSKI DIJALEKTI I POVIJESNI RAZVOJ HRVATSKOGA KNJIEVNOG JEZIKA 2 CD-a i prirunikprirunik 15 21, 84 str. broirani uvez ifra 90850 cijena 120,00 kn

Stjepan Babi

TEMELJI HRVATSKOMU PRAVOPISU

2. izdanje Knjiga na zanimljiv nain oslikava ozraje u kojem je nastajao Hrvatski pravopis. 17,5 24,5, 116 str. tvrdi uvez ifra 61459 cijena 99,00 kn

Iz sadraja... Prvo razdoblje: od poetaka pismenosti do kraja 14 st. Drugo razdoblje: 15. st. i 16. st. Tree razdoblje: 17. st. i prva polovina 18. st. etvrto razdoblje: od polovine 18. st. do 1830-tih godina Peto razdoblje: od 1830-tih godina do kraja 19. st. esto razdoblje: kraj 19. st. i 20. st.

Dalibor Brozovi

Sanja urkovi-Kalebi

POVIJEST HRVATSKOGA KNJIEVNOG I STANDARDNOGA JEZIKA14 21, 140 str. tvrdi uvez ifra 60845 cijena 120,00 kn

JEZIK I DRUTVENA SITUACIJA istraivanje govora u nastavi stranog jezika


Dalibor Brozovi

Rudolf Filipovi

NEKA BITNA PITANJA HRVATSKOGA JEZINOG STANDARDA

TEORIJA JEZIKA U KONTAKTU

uvod u lingvistiku jezinih dodira

devet Brozovievih starih radova od 1972./73. do 1984./85. 17 24, 324 str. tvrdi uvez ifra 50361 cijena 156,00 kn


Dragica Bukovan

OD TEORIJE DO PRAKSE U JEZIKU STRUKEIz sadraja... Teorijski okviri i podjela disciplina S ustavi pojmova, terminologija i frazeologija Leksiki izrazi u jeziku struke17 24, 224 str. broirani uvez ifra 30259 cijena 190,00 kn

Rudolf Filipovi, Antica Menac

ENGLESKI ELEMENT U HRVATSKOME I RUSKOM JEZIKU

22

Autori izlau najnovije rezultate znanstvene analize anglicizama u dvama slavenskim jezicima. Analizu su proveli na etiri razine potkrijepivi je velikim brojem dobro odabranih primjera. 17 24, 80 str. tvrdi uvez ifra 30239 cijena 124,00 kn

lingvistikaPaul Garde Mijo Lonari

NAGLASAK

(s francuskoga preveo Dragutin Ragu) autorova teorija naglaska potkrijepljena je brojnim primjerima iz hrvatskog jezika 14 20, 135 str. broirani uvez ifra 50316 cijena 20,00 kn

KAJKAVSKO NARJEJE

originalna analiza razvoja kajkavtine daje vrstan pregled sloenog razvoja kajkavske prozodije i kajkavskog vokalizma


Zrinjka Glovacki-Bernardi

O TEKSTU

James P. Mallory

metodoloke pretpostavke bavljenja tekstom kao osnovnom jezinom i komunikacijskom jedinicom 17 24, 92 str. broirani uvez ifra 30226 cijena 67,00 kn

INDOEUROPLJANI zagonetka njihova podrijetla jezik, arheologija, mit

Zrinjka Glovacki-Bernardi, August Kovaec, Ranko Matasovi, Milan Mihaljevi, Dieter W. Halwachs, Karl Sornig, Christine Penzinger, Richard Schrodt


Mira Menac-Mihali

UVOD U LINGVISTIKU

FRAZEOLOGIJA NOVO-TOKAVSKIH IKAVSKIH GOVORA U HRVATSKOJ

visokokolski udbenik za studente jezinih grupa i za sve zainteresirane za znanost o jeziku, priredila Zrinjka Glovacki-Bernardi; 2. proireno izdanje 14 21, 266 str. tvrdi uvez ifra 30204 cijena 120,00 kn

s rjenikom frazema i znaenjskim kazalom s popisom sinonimnih frazema Vie od 4 000 frazema iz 14 novotokavskih ikavskih govora. 17 24, 506 str. tvrdi uvez ifra 40033 cijena 250,00 kn

Claude Hagge

Milan Mihaljevi

STRUKTURA JEZIK

(s francuskoga preveo Vjekoslav osi) pregled slinosti i razlika u 754 jezika na svih pet kontinenata

GENERATIVNA I LEKSIKA FONOLOGIJApostavke generativnih fonolokih teorija, problemi kojima se one bave i objanjeni pojmovi kojima se pritom slue 14 20, 135 str. tvrdi uvez ifra 30228 cijena 20,00 kn


Radoslav Katii

Milan Mihaljevi

NOVI JEZIKOSLOVNI OGLEDI

prirunik, novi radovi s podruja jezikoslovlja dragocjeni svakom prouavatelju teorije standardnoga hrvatskog jezika i jezine kulture 14 20, 378 str. tvrdi uvez ifra 50313 cijena 137,00 kn

SLAVENSKA POREDBENA GRAMATIKA

I. dio, uvod i fonologija povijest glasova od indoeuropskog prajezika do kraja slavenskoga jezinog jedinstva 14 20, 254 str. tvrdi uvez ifra 30225 cijena 145,00 kn

filoloke znanosti23

lingvistika filoloke znanostiMilan Mogu Ivo kari

POVIJESNA FONOLOGIJA HRVATSKOGA JEZIKA

TEMELJCI SUVREMENOGA GOVORNITVA

temeljna naela dobroga govora i govornitva

13,520, 144 str. tvrdi uvez ifra 30264 cijena 139,00 kn U knjizi se obrazlau sustavne preoblike hrvatskoga jezika samo na jednoj, fonolokoj razini. Potkrjepe i primjeri uzeti su uglavnom iz hrvatskih pisanih tekstova svih triju hrvatskih pisama: glagoljice, irilice i latinice. Takvim prikazom fonolokoga razvitka hrvatskoga knjievnoga (pisanoga) jezika moe se postii bar troje: 1. olakati dananjem itatelju razumijevanje svih tekstova starije hrvatske knjievnosti i pismenosti, 2. pomoi mu da ispod pojavnih raznolikosti u jeziku tih tekstova razabere dublje jedinstvo jezinoga razvitka i 3. objasniti fonoloku podlogu suvremenoga jezinog standarda.

13,5 20, 192 str. broirani uvez ifra 50345 cijena 99,00 kn

Ivo kari

HRVATSKI GOVORILI!

o hrvatskome jeziku openito; hrvatska prozodija rijei; o sljedniku dugoga staroga jata; hrvatski fonemi i njihovi glasnici


Vesna Pogaj Hadi, Marija Smoli, Mirjana Benjak

Branka Tafra

OD RIJEI DO RJENIKAZnanstvena je monografija koja govori o rijei, ponajprije s gramatikoga i leksikografskoga stajalita, koja razotkrivajui gramatika i semantika obiljeja rijei daje teorijski okvir za njihovu obradu u rjeniku. 14 20, 320 str. tvrdi uvez ifra 30241 cijena 120,00 kn

HRVATSKI IZVANA


Miquel Siguan

JEZICI U EUROPI

Stjepko Teak

pregled povijesti jezinih odnosa u Europi, analizira jezine prilike danas te predlae rjeenja koja bi omoguila viejezinu komunikaciju, i ouvanje statusa i identiteta malih i velikih jezika 17 24, 220 str. broirani uvez ifra 61552 cijena 129,00 kn

TEORIJA I PRAKSA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA, 1. DIOprirunik za studente


Robert Lawrence Trask

Stjepko Teak

TEMELJNI LINGVISTIKI POJMOVI

preveo Benedikt Perak dvojezini struni (terminoloki) leksikon koji uz svaku natuknicu navodi i englesku istovrijednicu te iscrpnu definiciju i objanjenje 14 21, 468 str. tvrdi uvez ifra 50717 cijena 179,00 kn

TEORIJA I PRAKSA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA, 2. DIOprirunik za studente


24

lingvistika2. ZNANSTVENI RAD

Znanstveni se rad obavlja kroz znanstvena istraivanja i znanstveni radovi su radovi koji se temelje na provedenim znanstvenim istraivanjima.

2.1. Znanstvena istraivanja temelj znanstvenih radovaZnanstveno istraivanje je sustavna kreativna djelatnost stvaranja novih znanja i kritikog istraivanja primjene znanja ili kako je definirano, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (lanak 111.b)34: (1) Znanstvenim istraivanjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto za stjecanje novih znanstvenih i tehnikih spoznaja i razumijevanja, a ukljuuje temeljno i primijenjeno istraivanje. (2) Temeljnim istraivanjem, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se poslovi namijenjeni irenju znanstvenih i tehnikih znanja koja nisu povezana s industrijskim i komercijalnim ciljevima. (3) Primijenjenim istraivanjem, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se planirana istraivanja ili kritika ispitivanja s ciljem stjecanja novih znanja koja se mogu koristiti za razvoj novih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga, ili za znaajna poboljanja ve postojeih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga.

novo

Milica Gai

PISANJE ZNANSTVENIH I STRUNIH RADOVAOva je monografija nastala kao rezultat osobnih iskustava i rjeavanja problema prilikom pisanja znanstvenih, strunih i akademskih radova te kao nastojanje prenoenja tih iskustava na studente, u namjeri da im se pomogne u izradi seminarskih, zavrnih, diplomskih i doktorskih radova. Uz to je proraena bogata literatura koja izravno obrauje ili dotie tu problematiku obuhvaajui englesko, romansko i njemako govorno podruje. Monografija je prije svega namijenjena itateljima s manje iskustva u pisanju, a koristan je podsjetnik i iskusnijima i vjetijima jer sadrava praktine napomene za pisanje znanstvenih i strunih radova, a posebno za pisanje radova u visokokolskoj nastavi te za izradu doktorskih disertacija. Nije zamiljena kao knjiga koja se ita samo jedanput, ve kao pratitelj u radu koji se esto konzultira i na koji se vraa kad god to treba provjeriti, pa je za te potrebe posebno razraeno kazalo koje se nalazi na kraju knjige.

(4) Razvojnim istraivanjem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se poslovi razvojnog Pisanje znanstvenih i strunih radova istraivanja namijenjeni pretvaranju rezultata primijenjenih istraivanja u planove, itanjepostupke za potrebe nacrte ili modele za nove, izmijenjene ili poboljane proizvode, proizvodne ili pisanja radova moemo podijeliti na sljedee faze: usluge, bilo da su namijenjeni prodaji ili uporabi, ukljuujui i izradu prvih prototipova koji nisu komercijalno upotrebljivi. Razvojno istraivanje moe, osim toga, ukljui- pregledno itanje (prelistavanje) obuhvaa vati konceptualno planiranje i modeliranje alternativnih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga te prve demonstracijske ili pilot projekte, pod uvjetom da se ti projekti sadraj, tekst na poleini ili preklopima stranica, kazala ne mogu preraditi ili koristiti za industrijsku primjenu ili komercijalno naslov, iskoritavati. Razvojno istraivanje ne obuhvaa rutinske ili redovite izmjene na proizvodima, prorelevantan irelevantan34

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 46/2007.

uvodno (informativno) itanje

31 predgovor, saetak, apstrakt, zakljuci, nekoliko stranica (poglavlja), traiti prema kazaluocjena razine previsoka odgovarajua kupiti, posuditi, raditi biljeke unijeti u popis literature intenzivno (specijalno) itanje po potrebi dopunsko itanje preniska


Slika 6. Vrste itanja

Bez obzira na to o kakvom je itanju rije, kao to je ve isticano, treba tono zabiljeiti autora, naslov, izdavaa, mjesto, godinu izdanja knjige ili asopisa (svezak, broj stranica, web-adresa) te biljeke o sadraju, fotokopije ili ispis kljunih dijelova. Posebno treba paziti da se svaki taj segment oznai, tako da se moe identificirati njegovo podrijetlo i autor. itanje za potrebe pisanja radova obuhvaa ne samo itanje o temi ve i o metodologiji, pristupima i tehnikama istraivanja u odreenom podruju, jer svatko tko ozbiljno pie o nekoj temi mora biti upoznat s onim to su drugi prije njega napisali.

Pregledno itanje (prelistavanje djela)Prelistavanje literature potrebno je radi dobivanja globalnog dojma o djelu (duljina teksta, raspored grae) i provjere njegove relevantnosti za temu koju obraujemo. Posebno pomno pregledavamo sadraj, saetak i kazalo pojmova, tekst na poleini,76

Karol Visinko

JEZINO IZRAAVANJE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA PISANJEIz sadraja... Jezino izraavanje nastavno podruje hrvatskoga jezika Proces pouavanja pisanju Uvjebavanje pisanja sastavka Oblici jezinoga izraavanja s primjerenim vjebama Ispitivanje i vrjednovanje pisanja Knjiga Jezino izraavanje u nastavi hrvatskoga jezika - pisanje je ponajprije namijenjena uiteljima hrvatskoga jezika u razrednoj i predmetnoj nastavi te studentima koji se pripremaju za pouavanje hrvatskoga jezika i knjievnosti.

filoloke znanosti25


rjenici, gramatike i pravopisi filoloke znanosti

novo

Bratoljub Klai

NOVI RJENIK STRANIH RIJEIBratoljub Klai, kroatist, leksikograf i prevoditelj (1909. 1983.), podario je hrvatskoj leksikografiji Rjenik stranih rijei koji je obiljeio drugu polovicu 20. stoljea na hrvatskom prostoru i u iroj regiji. Namjera je kolske knjige da Novi rjenik stranih rijei, izmijenjen i dopunjen, jednako intenzivno nastavi ivot kao nezaobilazno djelo nacionalne i globalne komunikacije. Klaiev Rjenik stranih rijei uao je gotovo u svaki dom i zbog nedostatka hrvatskih jednojezinih rjenika, preuzeo ulogu koju su u drugim kulturama odigrali Larousse, Webster ili Duden. Cijenei kulturno znaenje i povijesnu vanost Rjenika stranih rijei, kolska knjiga odluila je preurediti i dopuniti sadraj rjenika na temelju vlastitoga dugogodinjeg iskustva i leksikografskog znanja svojih urednika i suradnika. U proteklim desetljeima svijet se uvelike promijenio, i u sferi materijalne i u sferi duhovne kulture. Rijei su u hrvatski jezik navirale sa svih strana, a zbog tehnoloke globalizacije ponajvie iz engleskoga jezika. Iz Rjenika stranih rijei trebalo je izostaviti brojne rijei i izraze koji su nestali iz hrvatskoga ivota, kulture i znanosti, a mnoge dodati.

17 24, 1168. str. tvrdi uvez ifra 40939 cijena 490,00 kn

A

Bb indekl. 1. m. FON. dvousneni zaporni umni zvuni zaBaal (it. ba:l) m. hebr. (Gospodin) MIT. kod Fenial: uzvien, visok) POV. Visoka Porta; usp. porta na, Filistejaca i drugih semitskih naroda bog pokrobb n m. G babna engl. (baboon) ZOOL . isto to i: vitelj plodonosnih sila prirode; sluenje Baalu provopavijan dilo se katkada prinoenjem ljudskih rtava baby (it. beibi) engl. 1. malo dijete, beba, dojene; 2. PREN. draga, dragana, curica bba v. babo BABY- (it. beibi) engl. kao prvi dio sloenice moe ozb ba . tur. (baba) 1. greda, motka, prut kakav drugi naivati neto maleno, umanjeno, reduciranih dimenpredmet nalik na gredu, motku prut (za razliite svrzija he); 2. u djejim igrama (na zemlji) sluaj kada se nobabyboom (it. beibibu:m) engl. velik broj poroaja, vac, dugme ili pekula zaustavi na crti dogovorenog nagao porast nataliteta (v.) lika (trokuta, kvadrata, krunice), umjesto da izae izvan toga lika (vjerojatno se misli na gredu koja je tobaby-sitter (it. beibisitr) engl. dadilja, uvarica boe sprijeila namjeravani put) djece, osoba koja uva djecu dok su roditelji odsutni; baby-sitting (it. beibisiting) posao baby-sittera b ba m. tur. (baba iz perz. bb: otac, djed) istonjaka titula ili epitet, pie se iza imena i vee se uza baccalaureus v. pod: bakalaureat nj kratkom crticom [npr. Ali-baba]; usp. babo baccarat v. bakara babluk m. mn. N -ci tur. (babalk) 1. tast, punac; bcil m. mn. G bcl lat. (bacillum: tapi, paliica, 2. ouh; 3. adoptivni otac, pooim; 4. oinstvo, oevipruti) BIOL . bakterija, mikrob tapiasta oblika; neki na; 5. tazbina, enina porodica su od njih uzronici tekih zaraznih bolesti; b cil ran , -rna , -rno prid.; bacl m. G -a kliconoa babazm n m. tur. (v. baba + zeman: vrijeme) isto bacilofbija . lat. (v. bacil) + gr. (-FOBIJA) PAT. strah to i: birzeman od bacila i mikroba uope babefzam m. G -zma POL ., POV. nauavanje F. N. back v. bek Babeufa (1760.1797.), francuskoga utopijskoga komunista; isticao je ideju socijalne jednakosti i njezina background (it. bekgraund) engl. (pozadina, podostvarenja putem revolucionarnog prevrata; usp. egaliloga) 1. MUZ . u dez-muzici ansambl puhaa i udaraljtarizam, v. pod: egal ki koji prati svirku solista; 2. u radiodramama i sl. zvu na kulisa, ozvuenje dogaaja na pozornici; Babl n (pored: B bilon) m. G -na POV. stari grad u 3. SLIK . osnovna boja, boja podloge slike; usp. hinterAziji; Babilnac . G -nca, V Bablne; mn. G Bagrund; 4. INFORM. podruje koje je izvan aktivnog probilnc; Babl nija (pored: Babil nija) . POV. stara zora raunala, ukljuivo s radnom povrinom i drugim drava u Aziji (zove se i Kaldeja); simbol bogatstva i prozorima korisnikog programa ili njihovim ikonaokrutnosti; b bil nsk , - , - prid.; b bil nsk kla , ma b bilonsk t ranj 1. BIBL . kula, graena u Babilonu, M (it. em) engl. (KRAT. za medium) oznaka za srednje machete maeta backless (it. bekls) engl. (back : lea + less: koja je trebala doprijeti do v. neba, ali je to sprijeila poveliko, ob. na odjei machine2. infernale (it. main EN fernal) fr. pakleni bez) enski kupai kostim koji ostavlja sasvim gola mutnja jezik graditelja; PREN . zbrka, nered, mete, m 1. indekl. a) m. FON. nosni dvousneni zvonani zastroj (naprava koja ima izazvati u odreelea, dok je sprijeda zatvoren sve do vrata (moda darmar, pomutnja, mjeavina, kaos; b bil nskeksploziju sutvornik, prema razdiobi u slogu suglasnik; b )sr. osanom asu) 1967.) nj stvo POV. sedamdeset godina ropstva koje su stari mnaesto slovo hrvatske latinice; 2. (M) znakIzraelci za rimski u 7. i 6. st. pr. trpjeli u Babilonu, kamo ih mci Kr. v. macaruo backside v. beksajd broj 1000 je odveo kralj Nebukadnezar (Nabukodonosor); isti se . model backspace Macintosh (it. mekinto) engl. INFORM rau- (it. bekspeis) engl. INFORM. tipka na tipMa . MIT. maloazijska boica, majka prirode i bogova izraz katkada upotrebljava za avinjonsko suanjstvo kovnici kojom se kursor pomie za jedno mjesto unanala tvrtkeiApple Computer Corp. ija su svojstva gra(v.) ma r m. njem. (Maar iz nizoz.) GEOL . 1. jezero vulkanuz brisanje znaka koji se tamo nalazi ko korisniko suelje i vrlo jednostavna trag uporaba; skog podrijetla; 2. drijelo ugaslog vulkana, vrtaa prvo raunalo te vrste proizvedeno je 1984. bbiti m. mn. G bbt (po imenu amerikoga pronaback up (it. bek ap) engl. 1. INFORM. sigurnosna kopiMac (it. mek) kelt. (sin) predmetak u irskim i kotlazaa Isaaca Babbita, 1799.1862.) KEM . slitine, legure ja podataka ili diska koja se arhivira u trenutnom (zam cko m. mad. (maczk : [podrugljivo] medvjed) skim imenima, pie se sasvim uz prezime [npr. Mac(olova, kositra, bakra, sl.) koje se koristi zaCesarec) teenom) stanju i ne koristi se za aktivni rad; 2. MUZ . dere,antimona klupa za i (javno) batinanje (A. Adam; MacDonald; skraeno M ili Mc] zalijevanje kuglinih leaja(it. da bi se smanjilo trenje vokali (potpora glavnoj melodiji); bekaprati macram makrame) fr. (iz ar. i miqrampratei ) 1. uzlatroenje dijelova nje, mehanizama gl. 2. dv.sam prez. -rm (na)praviti back up m ca . mn. G mc tal. (mazza) teki eki, malj, voranje, jedan od naina tkanja sagova; bat, toljaga babzam m. G -zma ar. takva (b b uzlanja al-din: vrata vjere, b m. G ba, V bu rum. (baciu: obanin) pastir proizvod prema osnivau Bb ud-Dinu [Mirza Ali Muhamed, kod stoke macabre (it. maka:br) fr. jezovito, mrtvaki, uasno, Macte animo, generose puer, sic itur ad as- u planinama (odatle i naziv planinar u istom grozno (M. Krlea); danse macabre (it. d ANs 1819.1850.]) znaenju); FIL .tra , REL (it. . nauavanje perzijske ijitske (v.) makte animo genero:ze puer sik itur ad obanin, kravar, katunar (kako se nastambe maka:br) mrtvako kolo u kojem pleu ljudi svih (osn. sta- 1844.45.), u planinama zovu i stanovi, govore za baa i stanar); sekte ropstvo, nasilja feuda- mladiu, astra) osuuje lat. Ne kloni duhom, plemeniti tako se lea, a vodi ga smrt; predmet mnogih alegorijskih laca i mnogoenstvo b ija ide do zvijezda, tj. do uspjeha (Vergilije, Eneida ) . mn. G bj isto to i: katun; ba j r m. G srednjovjekovnih slika koje pokazuju prolaznost ivoma ta . mn. G -t p. (macheta; machetero: onaj ta; poslije i kao motiv u knjievnosti, muzici, baletu, koji radi s maetom) junoameriki bode, osobito slikarstvu (Saint Satins; Holbein i dr.); makabrskno prikladan za sjeenje eerne trstike i ikarja; isto i pril. (M. Krlea); makbri an (pored: makabrstimata; maet ro m. 1. radnik koji sijee eernu tr n) - na, - no prid. mrtvaki, jezovit sku; 2. krilac putova sjeenjem granja po dungli macgran v. masagran m kula v. pod: makul mackan m. prema tal. (mazza: toljaga, bat + cane: m o m. mn. N -i, G m p. (macho: muki iz pas) isto to i: inter lat. masculus) tipian mukarac (ob. tamnoput, dlakav, mackl n m. G -na dalmat. ZOOL . guter iz najmnosklon avanturama i uvjeren u muku superiornost nad gobrojnije porodice gutera (Gekkonidae), kod nas ienama) ve dvije vrste: zidni macaklin (Tarentola mauritanim a . mn. G m tal. (macchia; macchiare: zaca), i kuni macaklin (Hemidactylus turcicus) usp. gemrljati) 1. pjega, mrlja, ljaga; 2. pojava siunih gljikon, tarantula vica na biljkama, medljika; 3. isto to i: peronospora; macruo (pored: macr l) m. G -la srlat. (massam ati gl. dv. prez. mm mrljati/zamrljati m av rius; massa: posjed, kua); tal. (massaro, massaio, prid. pjegav, oteen, manjkav, kilav nazivi mitolokih bia) duh nekrtena djeteta koji izlam a m. mad. (mtys) ZOOL . ptica pjevica i selica zi iz groba i nou obilazi kue; isto i mci (Sturnidae), vorak Macbeth (it. mgbet) engl. 1. POV. okrutni i bezobzirMadagskar m. malg. (Madagasikara iz malaj.) ni kotski kralj iz 11. stoljea; 2. KNJI . glavni junak (kraj Zemlje/Svijeta; Repoblikani Madagasikara); istoimene Shakespeareove tragedije fr. (Madagascar; Republique de Madagascar) (Repumacchiatto (it. makija:to) tal. espreso kava s malo blika Madagaskar; Malgaka Republika) GEOGR . mlijeka otona drava u Indijskom oceanu, odvojena Mozamacdoine (it. masedoan) fr. 1. jelo od razliita pombikim kanalom od jugoistone Afrike, glavni grad vra ili voa; vona salata; 2. PREN. smjesa, mjeavina, Antananarivo; slubeni jezici: malgaki i francuski; zbrka novana jedinica ariary (oznaka: MGA); madagsmacercija . lat. (maceratio; macerare: umekati, k r sk , - , - prid. koji se odnosi na Madagaskar; namoiti, iscijediti) KEM. izluivanje vrste supstanciMalganin m. G -a domorodaki stanovnik Madaje u hladnom s pomou tekuine (vode, alkohola, etegaskara; isto i Madgas, Malgas; Malg nka (pora, luine ili kiseline) red: Madegskinja) . DL -ki; ml g k , - , - mces m. jidi (matse iz hebr. macc h) beskvasni prid.; mlg k jzik LINGV. jedini afriki jezik koji kruh to ga idovi jedu u vrijeme Pashe; (pripravlja se pripada malajsko-polinezijskoj grani austronezijske u obliku tankih listova samo od brana i vode), maca porodice jezika, vrlo je blizak dijalektu koji se danas govori na indonezijskom otoku Borneu; mach v. mah ma chre (it. ma e:r) fr. draga moja!; usp. mon cher madame (it. madam) fr. gospoda (KRAT. mme) tvornik, prema razdiobi u slogu suglasnik; 2. sr. drugo slovo hrvatske latinice

bbo m. V bbo tur. (v. baba) otac, pooim, djed, B bu- lija . tur. (Bb-i l iz perz. bb: vrata + ar.svekar, tast, uope stariji mukarac

A

Novi rjenik stranih rijei obogatilo je vie od 2000 novih natuknica i preko 1000 novih znaenja u postojeim natuknicama, osuvremenjen je pristup leksikografskoj obradi, usklaena je i dosljedno provedena akcentuacija, ispravljene netonosti i nepreciznosti u etimologiji, uz brojne druge izmjene u znanstvenoj terminologiji, sustavu mjernih jedinica i veliina, u kraticama itd. Uza sve nune promjene, kolska knjiga zadrala je duh Klaieva rjenika, njegov specifini, pomalo literarni, pristup definiranju rijei, bogatstvo primjera iz klasine literature, primjere iz hrvatske knjievne batine i katkad osebujan izbor hrvatskih istoznanica. Novi rjenik stranih rijei Bratoljuba Klaia i kolske knjige predajemo novim naratajima kao nezaobilazan izvor machete v. maeta machine infernale (it.kulturi main ENkomunikacije fernal) fr. pakleni u europskom znanja o modernoj stroj (naprava koja ima izazvati eksploziju u odreeprostoru nom asu)i globalnom svijetu, pri emu hrvatski jezik mci u v. macaruo prima svoj sastav nove rijei globalne civilizacije i, kad Macintosh (it. mekinto) engl. INFORM. model raugod moe, stvara za njih vlastite zamjene, bogatei se i u nala tvrtke Apple Computer Corp. ija su svojstva grako korisniko suelje isluaju. vrlo jednostavna uporaba; jednom i u drugomm cko m. mad. (maczk: [podrugljivo] medvjed) macram (it. makrame) fr. (iz ar. miqram) 1. uzlaMacte animo, generose puer, sic itur ad astra (it. makte animo genero:ze puer sik itur addere, klupa za (javno) batinanje (A. Cesarec) nje, voranje, jedan od naina tkanja sagova; 2. sam proizvod takva uzlanja prvo raunalo te vrste proizvedeno je 1984.

A

M

M

M (it. em) engl. (KRAT. za medium) oznaka za srednje m 1. indekl. a) m.FON . nosni dvousneni zvonani zatvornik, prema razdiobi u slogu suglasnik; b)sr. osamnaesto slovo hrvatske latinice; 2. (M) znak za rimski broj 1000 Ma . MIT. maloazijska boica, majka prirode i bogova ma r m. njem. (Maar iz nizoz.) GEOL . 1. jezero vulkanskog podrijetla; 2. drijelo ugaslog vulkana, vrtaa Mac (it. mek) kelt. (sin) predmetak u irskim i kotskim imenima, pie se sasvim uz prezime [npr. MacAdam; MacDonald; skraeno M ili Mc] m ca . mn. G mc tal. (mazza) teki eki, malj, bat, toljaga macabre (it. maka:br) fr. jezovito, mrtvaki, uasno, grozno (M. Krlea); danse macabre (it. d ANs maka:br) mrtvako kolo u kojem pleu ljudi svih stalea, a vodi ga smrt; predmet mnogih alegorijskih srednjovjekovnih slika koje pokazuju prolaznost ivota; poslije i kao motiv u knjievnosti, muzici, baletu, slikarstvu (Saint Satins; Holbein i dr.); makabrskno pril. (M. Krlea); makbri an (pored: makabrsti n) - na, - no prid. mrtvaki, jezovit macgran v. masagran mackan m. prema tal. (mazza: toljaga, bat + cane: pas) isto to i: inter mackl n m. G -na dalmat. ZOOL . guter iz najmno-

veliko, ob. na odjei

26

astra) lat. Ne kloni duhom, plemeniti mladiu, tako se ide do zvijezda, tj. do uspjeha (Vergilije, Eneida) ma ta . mn. G -t p. (macheta; machetero: onaj koji radi s maetom) junoameriki bode, osobito prikladan za sjeenje eerne trstike i ikarja; isto i mata; maet ro m. 1. radnik koji sijee eernu trsku; 2. krilac putova sjeenjem granja po dungli m kula v. pod: makul m o m. mn. N -i, G m p. (macho: muki iz lat. masculus) tipian mukarac (ob. tamnoput, dlakav, sklon avanturama i uvjeren u muku superiornost nad

rjenici, gramatike i pravopisinovoKreimir Bagi

RJENIK STILSKIH FIGURAPrvi moderni, sveobuhvatni popis i opis stilskih figura!Knjiga sadri: 158 figura i scrpne i pregledne natuknice (etimologija, odreenje i povijest figure te prikaz njezina funkcioniranja u govoru i tekstu) o bilje komentiranih primjera iz knjievnosti, razgovornog, novinarskog i akademskog jezika, religijskih tekstova i usmene kulture, pravnog i politikog govornitva, reklame i grafita, slikarstva, fotografije i stripa, glazbe i filma Nove tehnologije, opa demokratizacija, spektakularizacija i komercijalizacija drutva, mediji i reklama iznova upuuju na vanost retorike koja teko shvativo predoava trenutano razumljivom slikom. Ovaj rjenik nastoji to preglednije izloiti nauk o figurama, navesti to prikladnije i raznovrsnije primjere upotreba pojedine figure, naznaiti povijest njezina razvoja i miljenja o njoj te opisati njezinu ulogu i uinke u recentnim govornim praksama. Ovisno o konkretnoj figuri navoeni su primjeri iz knjievnosti, govornitva, religijskih tekstova, usmene kulture, novinskog, publicistikog i akademskog diskurza, enigmatike, razgovornog jezika, argona, grafita i reklame. O radu na knjizi autor kae: Na Rjeniku stilskih figura radio sam, s manjom ili veom pomnjom, hobistiki i studijski, kao istraiva i kao nastavnik, kao govornik i kao sugovornik, kao pisac i kao itatelj vie od deset godina. Taj me posao vodio u mnoga nepoznata podruja, irio granice miljenja o jeziku i komunikaciji, nudio nove spoznaje ili barem upuivao na put prema njima. Vjerujem da me bavljenje figurama obogatilo i struno i privatno te se nadam da e itatelj na stranicama koje slijede moi prepoznati barem djeli fascinacije temom koja se krije iza njih.


Krsto Spalatin

RJENIK EUROPEIZAMAhrvatski, njemaki, talijanski, francuski, engleskiKako se prevode hrvatske neprave srodnice na njemaki, talijanski, francuski, engleski i druge jezine tekoe 2., proireno izdanje Prvo izdanje ovoga vrijednog djela objavljeno je 1990. godine u izdanju Matice hrvatske, a ovo je drugo, proireno izdanje koje je autor obogatio dodatnim natuknicama. Ovaj nezaobilazni rjenik za 21. stoljee donosi odabir hrvatskih europeizama , tj. rijei preuzetih iz raznih europskih jezika koje mogu, a ne moraju, imati znaenje jednako znaenju izvorne rijei, i njihove ekvivalente na njemakome , talijanskome, francuskome i engleskom jeziku. Nakon toga slijedi iscrpno objanjenje podrijetla rijei i njezina irenja i uporabe na podruju Hrvatske i Europe.

17,6 25, 884. str. tvrdi uvez ifra 40912 cijena 349,00 kn

filoloke znanosti27

rjenici, gramatike i pravopisi filoloke znanostinovoSkupina autora

KOLSKI RJENIK HRVATSKOGA JEZIKAkolski rjenik hrvatskoga jezika normativni je jednojezini rjenik namijenjen u prvome redu uenicima zavrnih razreda osnovne kole i srednjokolcima, ali i svima koji se slue hrvatskim standardnim jezikom. kolski rjenik hrvatskoga jezika obuhvaa vie od 30 000 natuknica te u dodatku gotovo 1000 zemljopisnih imena s etnicima i kteticima. Osnovna su naela na kojima se temelji kolski rjenik hrvatskoga jezika normativnost, sustavnost, ekonominost, primjerenost korisniku i potvrenost u korpusu. Obradba natuknica sustavna je i pregledna. O svakoj rijei dani su iscrpni gramatiki i akcenatski podatci. Znaenja su opisana jasno i saeto a uz rijei se daju njihovi sinonim i antonimi. Upuuje se i na temeljnu frazeologiju.

17 24, 992 str. tvrdi uvez ifra 40038 cijena 349,00 knprmrev volji [~ neprijatelja na predaju; ~ uenike na u enje];

U uvodnom dijelu detaljno je izloena koncepcija rjenika a ponuene su i upute za laku i brzu uporabu prirunika.

592

prpadnica

prm r ev prid. G prmreva; . prmreva, s. prmrevo koji pripada primorcu

sin. natjeravati, natjerivati, prisiljavati, siliti; vidski parnjak: primorati

pr ob ln prid. G problng(a); . probln, s. pr-

prm rje im. s. G prmrja zem. dio kopna uz morsku

P

obalu na ija prirodna obiljeja i ivot ljudi more ima snaan utjecaj prm rka im. . G prmrk, DL prmrki; mn. N prmrke, G prmrk/prmrk 1. ena koja ivi uz more, u primorju 2. ( Prm rka) ena koja je roena ili ivi u Primorju prm rsk prid. G prmrskg(a); . prmrsk, s. prmrsk 1. koji se odnosi na primorce i primorje 2. koji se odnosi na Primorce i Primorje pr nc im. m. G prnca, V prne; mn. N prnevi, G prnv v. kraljevi ~ na bijelome konju mukarac o kakvome se mata prnceps im. m. G prncepsa; mn. N prncepsi, G prncps 1. v. knez 2. v. kraljevi princza im. . G princz; mn. N princze, G princz v. kraljevna prnc p im. m. G princpa, N mn. princpi, G princp v. naelo iz principa zbog svojih uvjerenja u principu u skladu s osnovnim idejama, u glavnim crtama princp t im. m. G principta; mn. N principti, G principt pol. oblik vladavine u kojemu republikanske institucije postoje, ali je vlast zapravo u rukama jednoga ovjeka pr ncipij lan prid. G prncipijlna; odr. prncipijln, G prncipijlng(a); . prncipijlna, s. prncipijlno; komp. principijlnij v. dosljedan principijln st im. . G principijlnosti, I principijlnou/principijlnosti v. dosljednost prnij ti gl. svr. prijel. prez. 1. l. jd. prinsem, 3. l. mn. prins, imp. prinsi, aor. prnijh/prinsoh, prid. r. m. prnio, . prnijla, s. prnijlo, mn. prnijli, prid. t. prinsen 1. donijeti ili staviti to blizu koga ili ega [~ klupe prozoru]; sin. pribliiti, (prikuiti), primaknuti; ant. odmaknuti, udaljiti 2. rel. donijeti na dar [~ kruh i vino]; sin. prikazati rel.; Vidski parnjak: prinositi ~ rtvu dati to kao rtvu; sin. rtvovati prnos im. m. G prnosa; mn. N prnosi, G prns 1. prilog u radu, novcu, zamislima i sl.; sin. doprinos 2. polj. godinja koliina poljoprivrednoga proizvoda i prihod od imanja [~ od berbe; ~ od etve] prinsiti gl. nesvr. prijel. prez. 1. l. jd. prnosm, 3. l. mn. prnos, imp. prinsi, aor. prinsih, imperf. prnoh/prinsijh, prid. r. prinsio, prid. t. prnoen 1. donositi ili stavljati to blizu koga ili ega [~ klupe prozoru]; sin. pribliavati, (prikuivati), primicati; ant. odmicati, udaljavati, udaljivati 2. rel. donositi na dar [~ kruh i vino]; sin. prikazivati rel.; Vidski parnjak: prinijeti ~ rtvu davati to kao rtvu; sin. rtvovati prno nje im. s. G prnonja 1. donoenje ili stavljanje ega blizu koga ili ega; sin. pribliavanje, primicanje; ant. odmicanje, udaljavanje, udaljivanje 2. rel. donoenje na dar; sin. prikazivanje pr nova im. . G prnov; mn. N prnove, G prnv osoba koja je nova u emu [~ u mom adi; ~ u obitelji] prnter im. m. G prntera, I prnterom; mn. N prnteri, G prntr razg. v. pisa prnudan prid. G prnudna; odr. prnudn, G prnudng(a); . prnudna, s. prnudno v. prisilan

obln koji se odnosi na priobalje pr ob lje im. s. G problja zem. podruje koje je klimatski i gospodarski usmjereno prema obali prinuti gl. svr. neprijel. prez. 1. l. jd. pronm, 3. l. mn. pron, imp. prini, aor. prinuh, prid. r. prinuo pren. poeti se ozbiljno baviti ime [~ na uenje; ~ na posao]; sin. baciti se pren., razg. v. pod baciti, prihvatiti se pren. v. pod prihvatiti, primiti se pren. v. pod primiti, pristupiti pren., uhvatiti se pren., razg. v. pod uhvatiti; vidski parnjak: prianjati prop j im. m. G propja; mn. N propji, G propj vijest ili obavijest koja se upuuje komu pr op jn prid. G propjng(a); . propjn, s. propjn koji se odnosi na priopaj [~ kanal ]; sin. (komunikacijski) priop v nje im. s. G priopvnja prenoenje kakve vijesti ili obavijesti komu; sin. javljanje, obavjeivanje, obavjetavanje, priopivanje priop vati gl. nesvr. prijel. prez. 1. l. jd. pripvm, 3. l. mn. priopvaj, imp. pripvj, aor. priopvah, imperf. pripvh, prid. r. priopvao, prid. t. pripvn prenositi komu kakvu vijest ili obavijest [~ novost]; sin. (davati priopenja) v. pod davati, javljati, priopivati; vidski parnjak: priopiti priop nje im. s. G priopnja; mn. N priopnja, G priopnj slubena obavijest za javnost [~ za novinare]; sin. izjava prip iti gl. svr. prijel. prez. 1. l. jd. propm, imp. pripi, aor. pripih, prid. r. pripio, prid. t. propen prenijeti komu kakvu vijest ili obavijest [~ novost]; sin. (dati priopenje) v. pod dati, javiti; vidski parnjaci: priopavati, priopivati priop v nje im. s. G priopvnja usp. priopavanje priop vati gl. nesvr. prijel. prez. 1. l. jd. pripujm, 3. l. mn. pripuj, imp. pripj, aor. priopvah, imperf. pripvh, prid. r. priopvao, prid. t. pripvn usp. priopavati pr or im. m. G prora, V prore; mn. N prori, G prr 1. rel. samostanski poglavar u nekim katolikim redovima 2. pov. elnik gradske opine u bizantskoj Dalmaciji pr ora im. . G pror; mn. N prore, G prr rel. samostanska poglavarica u nekim katolikim redovima priort t im. m. G prioritta; mn. N prioritti, G prioritt 1. v. prednost 2. najvaniji zadatak prpadaj prid. G prpadajg(a); . prpadaj, s. pripadaj koji pripada komu ili emu [Grad s pripadajuim podrujem.]; sin. pripadni prpad nje im. s. G prpadnja 1. bivanje ijim vlasnitvom 2. bivanje lanom ega prpadati gl. nesvr. neprijel. prez. 1. l. jd. prpadm, 3. l. mn. prpadaj, imp. prpadj, aor. prpadah, imperf. prpadh, prid. r. prpadao 1. postajati ijim vlasnitvom [Uvijek mi pripada vei dio.]; sin. dopadati, zapadati 2. biti lanom ega [~ drutvu planinara; ~ mlaim igraima] pripada komu ast ijom je ugodnom dunou; Vidski parnjak: pripasti prpadn prid. G prpadng(a); . prpadn, s. prpadn koji pripada komu ili emu [Grad s pripadnim podrujem.]; sin. pripadajui prpadnica im. . G prpadnic; mn. N prpadnice, G prpadnc 1. ena koja pripada emu 2. bot. biljka koja pripada odreenoj porodici, koja je dio kakve po-

lvorov leni koasti aromatini listovi istoimene biljke koji se upotrebljavaju kao zain l vorov prid. G lvorova; . lvorova, s. lvorovo 1. koji pripada lovoru [~ list] 2. koji je od lovora [~ vijenac] l vost j im. m. G lvostja; mn. N lvostji, G lvostj razdoblje u kojemu je zakonom zabranjen lov i ribolov lvr ta im. . G lvrt; mn. N lvrte, G lvrt zool. morska riba zelenkastih i srebrnosivih lea cijenjena mesa; sin. komara, (orada) lza im. . G lz, D lzi, A lzu; mn. N lze, G lz, DLI lzama 1. bot. grmolika biljka penjaica iji je plod groe; sin. vinova loza v. pod loza 2. obiteljska grana, skupina ili narataji roaka koji imaju zajednikoga pretka [muka ~; enska ~] vu i lozu od koga potjecati od koga, vui podrijetlo od koga l zn prid. G lzng(a); . lzn, s. lzn koji se odnosi na lozu [lozna sadnica; ~ cijep] lzov prid. G lzova; . lzova, s. lzovo koji pripada vinovoj lozi [lozovo lie] lzova a im. . G lzova rakija koja se pravi od groa la im. . G l; mn. N le, G l 1. hist. gradska vijenica u hrvatskim primorskim srednjovjekovnim gradovima; sin. loa hist. 2. odijeljeni prostor u kazalitu za najuglednije ili najbogatije posjetitelje [sveana ~] 3. masonska organizacijska jedinica l im. m. G loa, V lu; mn. N loi, G lo osoba koja loi lo ica im. . G loic; mn. N loice, G loc ena koja loi lo i in prid. G loiina; . loiina, s. loiino koji pripada loaici l nje im. s. G lnja 1. a. injenje da pone gorjeti (o vatri); sin. paljenje; ant. gaenje b. stavljanje goriva u za to namijenjen prostor i odravanje vatre; sin. paljenje; ant. gaenje 2. podizanje temperature u prostorijama lte im. s. G lta; mn. N lta, G lt mjesto u pei na kojemu se potpaljuje vatra i ubacuje gorivo liti gl. nesvr. prijel./neprijel. prez. 1. l. jd. lm, 3. l. mn. l, imp. li, aor. lih, imperf. lh, prid. r. lio, prid. t. len 1. prijel. a. initi da pone gorjeti (o vatri); sin. paliti; ant. gasiti b. stavljati ono to moe gorjeti u za to namijenjen prostor i tako odravati vatru [~ pe ]; sin. paliti; ant. gasiti 2. neprijel. podizati temperaturu u prostorijama [~ u sobama] liv prid. G livg(a); . liv, s. liv koji slui za loenje [loivo ulje] LSD G LSD-a halucinogeno sredstvo i jak otrov koji djeluje ve u malim koliinama lbanja im. . G lbanj; mn. N lbanje, G lbnj anat. kotani dio glave unutar kojega je smjeten mozak lubnica im. . G lubnic; mn. N lubnice, G lubnc bot. 1. jednogodinja zeljasta biljka s velikim zelenim okruglim plodom 2. velik okrugao soan jestiv i sladak plod istoimene biljke, zelene ili prugaste kore i crvena mesa s crnim sjemenkama lb n im. m. G lubna; mn. N lubni, G lubn zool. morska riba cijenjena mesa sive boje s tamnom pjegom na krnome poklopcu; sin. (brancin)

294

lvorov

ldst

294

lc dan prid. G lcdna; odr. lcdn, G lcdng(a); .

lucdn st im. . G lucdnosti, I lucdnou/lucdnosti l ckast prid. G lckasta; odr. lckast, G lckastg(a);osobina onoga koji je lucidan ili svojstvo onoga to je lucidno

lcdna, s. lcdno; komp. lucdnij 1. koji jasno predvia i brzo zakljuuje [~ ovjek] 2. koji odraava jasno predvianje i brzo zakljuivanje [~ odgovor]

L

. lckasta, s. lckasto; komp. luckstij koji je pomalo lud, koji nije jako pametan ili ozbiljan [luckasta ideja; luckasto ponaanje]; sin. aav l im. . G li, L li; mn. N li, G l, DLI lima v. baklja l nje im. s. G lnja; mn. N lnja, G lnj 1. isputanje tekuine, sokova i sl. 2. razlikovanje jednoga od drugoga; sin. dijeljenje, odvajanje l ica im. . G lic; mn. N lice, G lc 1. um. mala luka 2. malo pristanite za amce i manja plovila l ica im. . G lic; mn. N lice, G lc 1. mala glavica luka [ukiseljene luice] 2. v. lukovica l iti gl. nesvr. prijel. prez. 1. l. jd. lm, 3. l. mn. l, imp. li, aor. lih, imperf. lh, prid. r. lio, prid. t. len 1. isputati iz sebe tekuinu, sokove i sl. [lijezde lue znoj.; ~ mokrau] 2. razlikovati jedno od drugoga [~ dobro od zla]; sin. dijeliti, odvajati liti se povr. izlaziti iz ega luenjem [Znoj se lui.] l k prid. G lkg(a); . lk, s. lk koji se odnosi na luku [lu ka kapetanija] l d prid. G lda; odr. ld, G ldg(a); . lda, s. ldo; komp. l 1. razg. v. umobolan 2. pren. a. koji je neobian, neuravnoteen i drukiji od drugih [ludi bogata ]; sin. ekscentrian pren. b. koji nije posljedica valjana shvaanja, miljenja i zakljuivanja [~ postupak]; sin. nerazborit, nerazuman; ant. (racionalan), razborit, razuman c. koji je jako uzbuen, koji je izvan sebe [~ od sree] d. koji je veoma velik i nevjerojatan [Imao sam ludu sreu.] kao ~ (blesav) [raditi, vikati itd.], usp. blesav; praviti se ~ (blesav, glup), usp. blesav l da im. . G ld; mn. N lde, G ld osoba koja izvodi budalatine i ale [dvorska ~] ldara im. . G ldar; mn. N ldare, G ldr bot. otrovna gljiva neugodna mirisa, velika klobuka i debela struka ldilo im. s. G ldila 1. razg. v. umobolnost 2. pren. bezumno, nerazumno ponaanje lditi gl. nesvr. prijel. prez. 1. l. jd. ldm, 3. l. mn. ld, imp. ldi, aor. ldih, imperf. lh, prid. r. ldio, prid. t. len razg. v. izluivati ldjeti gl. nesvr. neprijel. prez. 1. l. jd. ldm, 3. l. mn. ld, imp. ldi, aor. ldjeh, imperf. lh, prid. r. m. ldio, . ldjela, s. ldjelo, mn. ldjeli 1. postajati ludim, gubiti razum; sin. izluivati 2. pren. a. arko eljeti to [~ za djevojkom; ~ za novim automobilom]; sin. ludovati pren. b. biti izvan sebe od uzbuenja ili uzrujanosti [~ zbog neuspjeha]; sin. ludovati pren. ldnica im. . G ldnic; mn. N ldnice, G ldnc 1. razg. v. umobolnica 2. pren., razg. stanje nereda, ope zbrke [Danas imamo ludnicu.] l do pril. komp. l razg. 1. nedovoljno razmiljajui [~ troiti novac]; sin. (neracionalno), nerazumno; ant. (racionalno), razumno 2. pren. jako i u velikoj mjeri [~ se smijati; ~ voljeti] l d st im. . G ldosti, I ldou/ldosti; mn. N ldosti, G ldost 1. postupak ili djelovanje koje je posljedica nedovoljnoga razmiljanja 2. jd. a. pren. osobi-

L

Documents

Katalog