Katalog izložbe ''50 godina Državnog arhiva u Slavonskom Brodu

DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU

Katalog izložbe

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU

1959.-2009.

Povodom 50. godišnjice rada

Izložba je otvorena od 16. ožujka do 31 prosinca 2009.radnim danom od 8 do 14 sati.

U Slavonskom Brodu, ožujak 2009.

DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODUAugusta Cesarca 1

Autori kataloga:Gordana Slanček dipl. polit.

Ivan Medved, prof.

Fotografije:Fototeka DASB-a

Grafičko oblikovanje:Stipo Mijić - Grafotisak

Katalog je financiran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Slavonskog Broda i Županije Brodsko-posavske

Copyright © Državni arhiv u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod 2009.

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009. 3

Prve tragove arhivske službe na području djelovanja Državnog arhiva u Slavonskom Bro-du (Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji) nalazimo već 1305. godine kada je požeški Kaptol kao «locus credibilis» («vjero-dostojno mjesto») za izdavanje isprava imao u sakristiji škrinju za isprave. Nakon što je zajednički Ugarsko-hrvatski sabor donio 1764./1765. Odredbu o uvađanju i popisivanju arhiva svih «vjerodostojnih mje-sta», te arhiva županija i gradova, a potom, na-kon akcije koju je nastavilo Hrvatsko kraljevsko vijeće s ciljem sređivanja pitanja sistematizira-nja i ispravnog čuvanja županijskih, gradskih i kaptolskih arhiva, i Požeška županija se ažurno uključuje u skrb za svoju pismohranu. Po zapisu Julija Kempfa (1864-1934.), po-žeškog prosvjetno-kulturnog i društvenog dje-latnika, doznajemo da ga je Zemaljski arhiv u Zagrebu 1902. imenovao za svog povjerenika. Upravitelj Kraljevskog Zemaljskog arhiva dr. Ivan Bojničić povjerio je 1908. godine sređiva-nje požeškog županijskog arhiva 18. i 19. stolje-ća (do 1850.) Juliju Kempfu što je ovaj i učinio do 1910. godine. Inicijativom Julija Kempfa osnovan je 1924. godine Kulturno-historijski muzej u Požegi u koji je pohranjen i dio arhivske građe Požege i Požeštine. Pod nadzorom Emilija Laszovskog, upravitelja Kraljevskog Državnog arhiva u Za-

grebu, arhivska građa Požeške županije pohra-njena je 1927. u Kraljevskom Državnom arhivu gdje se i danas nalazi (danas je to Hrvatski dr-žavni arhiv). Prve pisane tragove o organiziranoj skrbi za arhivsku građu u «civilnom» Brodu nalazimo u Statutu grada o uređenju gradske uprave izda-nog 1883. U njegovom 52. članku ističe se da: «Manipulaciju pisarsku ravna gradski perovo-đa, on vodi ujedno i registraturu, te je ravnatelj gradskih pisarnah i ujedno gradski arkivar.» Osnivanjem Gradskog muzeja u Brodu 1934. u njega se pohranjuje i najveći dio arhivske građe Broda i okolice. Zbog nagomilane doku-mentacije, te neadekvatnog čuvanja arhivske građe i potrebe za njenim sistematskim priku-pljanjem 1957. je inicirano osnivanje Arhiva u Slavonskom Brodu, a sukladno planu stvaranja nove mreže Arhiva u Hrvatskoj. Arhivski savjet Hrvatske je pozitivno odgovorio na ovu inicija-tivu. Inicijativu za osnivanjem Arhiva pokrenuo je 1957. g. prof. Zdravko Krnić na sastanku Odbo-ra za podizanje spomenika revolucije u Kamen-skom i Muzeja narodne revolucije Slavonije u Sl. Brodu koja je od strane Odbora tada i prihva-ćena. Zatim je prof. Krnić na jednom sastanku u Saboru SR Hrvatske predložio1 da se najprije osnuje Arhiv i da on bude nosilac prikupljanja arhivske građe za otvaranje postava Muzeja narodne revolucije. Tada je i pripremana nova mreža arhiva u Hrvatskoj, pa je Arhivski savjet Hrvatske pozitivno odgovorio na ovu inicijati-vu. Državni arhiv u Slavonskom Brodu osnovan je Odlukom Narodnog odbora kotara Slavonski Brod na svom sedmom zasjedanju, na IX. Sjed-nici Kotarskog vijeća i Vijeća proizvođača, odr-žanoj 16. ožujka 1959. godine.2

1 Referat u povodu 30- godišnjice rada HASB; Referat na svečanoj sjenici Zbora radnika 17.11. 1989.g. ; HR-DASB- 359, dosje fonda2 Na osnovu člana 2. Općeg zakona o državnim arhivima (Sl. list FNRJ broj 12/50.) u vezi raspisa Savjeta za kulturu i nauku NRH broj 1907-1957., od 27. svibnja. 1957. g. i u vezi članka 4. Zakona o nadležnosti narodnih odbora op-ćine i kotara i njihovih organa (Sl. list FNRJ broj 52/57.) i člana 24.i 56. Zakona o NOK-u, te člana 26. toč. 9 Statuta NOK-a.

OD POČETAKA ARHIVSKE SLUŽBE DO DANAS NA PODRUČJU DJELOVANJA DRŽAVNOG ARHIVA U

SLAVONSKOM BRODU

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.4

Arhiv je počeo s radom u travnju 1959. g. pod nazivom Historijski arhiv u Slavonskom Brodu. Naziv je dobiven na osnovu dopisa Sa-vjeta za kulturu i nauku NRH da se na prijedlog Arhivskog savjeta Hrvatske uvedu nazivi za Re-publički arhiv–Državni arhiv, i to onaj u Zagre-bu, a za sve ostale regionalne arhive predložen je naziv Historijski arhiv u___ . U članku Bernarda Stullija koji je bio objav-ljen u časopisu Arhivist br. 9 iskazano je mišlje-nje da bi na teritoriju NR Hrvatske trebalo po-stojati:

Jedan centralni državni arhiv u Zagrebu – za • građu republičkog značaja, tj. Građu koja po svom značenju prelazi lokalne i uže re-gionalne okvire,

Regionalni arhivi za pojedina područja – za • građu regionalnog i lokalnog značenja,

Specijalni arhivi – za sabiranje građe jedne • određene vrste (npr. Arhiv za historiju rad-ničkog pokreta),

Zatvoreni historijski arhivi, koji već postoje • za uža područja, imaju samo stariju građu i ne bi primali novu građu (npr. Stari mjesni arhivi u Hvaru i Samoboru).

U Arhivu je 14. listopada 1959. g. održan sa-

stanak predstavnika kotareva Sl. Brod, Slavon-ska Požega i Nova Gradiška sa ciljem proširenja djelovanja Arhiva i na područje kotareva Sl. Po-žega i Nova Gradiška .

Nakon toga, Narodni odbor kotara Sl. Brod donosi na odvojenim sjednicama Kotarskog vi-jeća i Vijeća proizvođača održanim 26. prosinca 1959. g. Odluku o pročišćenom tekstu o osni-vanju Historijskog arhiva Slav. Brod. U članku 1. Odluke stoji: «Osniva se Historijski arhiv sa sjedištem u Sl. Brodu kao zajednička budžetska ustanova Narodnih odbora kotareva Sl. Požega, Nova Gradiška i Sl. Brod.» U članku 2. Odluke piše: «Sjedište Historijskog arhiva je u Sl. Brodu sa ispostavama u Sl. Požegi i Novoj Gradiški za područje tih kotareva.» Povodom prijedloga Narodnog odbora kota-ra Slavonski Brod broj 243/59 od 18. prosinca 1959. g., Narodni odbor kotara Nova Gradiška, na 19. sjednici Kotarskog vijeća i 22. sjednici Vijeća proizvođača od 1. ožujka 1960. g. donio je Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Narodnog odbora kotara Sl. Brod od 28. prosin-ca 1959.g. o osnivanju Historijskog arhiva u Sl. Brodu. Dana je suglasnost na Odluku Narodnog odbora kotara Sl. Brod od 26. prosinca 1959. g. o osnivanju zajedničkog Historijskog arhiva sa sjedištem u Sl. Brodu. Odobren je i Statut Histo-rijskog arhiva u Sl. Brodu te Odluka o sistemati-zaciji radnih mjesta i Odluka o okvirima položaj-nih plaća. Narodni odbor kotara Nova Gradiška osigurao je iz budžetska sredstva za 1960. g. osobne i materijalne rashode za jednog službe-nika prosvjetno-naučne struke, koji je obavljao dužnost voditelja Ispostave i poslove Historij-skog arhiva na području kotara Nova Gradiška. Narodni odbor Kotara Slavonska Požega na IX. Sjednici Kotarskog vijeća i na X. sjednici Vijeća proizvođača koje su održane 10. lipnja 1960. g. – temeljem čl. 14, 24, 56, i 84 Zakona o narodnim odborima kotara (N.N. br. 34/1952)- donio je Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Narodnog odbora kotara Sl. Brod od 26. prosinca 1959. g. o osnivanju Historijskog arhiva sa sjedištem u Sl. Brodu, kao zajedničke budžetske ustanove NO-a kotareva Slavonska Požega, Nova Gradiška i Sl. Brod. Odobren je i Statut Historijskog arhiva u Slavonskom Brodu te Odluka o sistematizaciji radnih mjesta i Odlu-ka o okvirima položajnih plaća, čime je određe-no da službenika Ispostave Arhiva u Sl. Požegi postavlja i visinu položajne plaće za njega odre-đuje Narodni odbor kotara Slavonska Požega. Narodni odbor kotara Slavonska Požega osigu-rao je iz budžetskih sredstava za 1960. g. osob-ne i materijalne rashode za jednog službenika prosvjetno-naučne struke, koji je obavljao duž-

Odluka o osnivanju Arhiva u Slavonskom Brodu (16. ožujak 1959.)


nost voditelja Ispostave i poslove Historijskog arhiva na području kotara Slavonska Požega. Tijekom 1960. g. izbijali su stalni sukobi s NOK Požega oko financiranja ustanove. NOK Slavonske Požege dopisom br. 8./1960. od 11. listopada 1960. g. odbio je da svoj udio u finan-ciranju Historijskog arhiva u Slavonskom Brodu prenese u budžet Historijskog arhiva i odlučio je da ispostavu u Požegi financira sam budžet NOK Slavonska Požega.3 To je značilo da NOK Sl. Požega praktično nije htio dati nikakva fi-nancijska sredstva za rad Historijskog arhiva u Sl. Brodu. Međutim u stručnom pogledu tražili su da im Historijski arhiv u Slavonskom Brodu osigurava stručnu pomoć i suradnju. Zbog toga se Historijski arhiv obratio Savjetu za kulturu NRH da riješi ovaj problem. Rješenja nije bilo tako da je Odlukom NOK-a Slavonska Pože-ga arhivski sabirni centar u Slavonskoj Požegi postao samostalan i od 1. svibnja 1961. do 31. prosinca 1966. djeluje samostalno kao Historij-ski arhiv u Slavonskoj Požegi.4

U 1966. g. upućen je prijedlog od strane Sa-bora SR Hrvatske na raspravu u općine, a vezan za formiranje nove mreže arhivskih ustanova u SR Hrvatskoj. Po tom prijedlogu naš Arhiv je

3 Historijski arhiv u Slavonskom Brodu je reagirao na dopis br. 8 /1960. g. i uputio dopis Narodnom odboru ko-tara u kojem naglašava da je njihova odluka o odvojenom financiranju štetna za funkcioniranje Historijskog arhiva, zbog toga što je suprotan načelima i strukturi na kojima su zasnovani Historijski arhivi u Hrvatskoj. Kada bi to isto učinili i kotarevi Slavonski Brod i Nova Gradiška onda Hi-storijski arhiv, kao ustanova, ne bi imao nikakva financij-ska sredstva, a to znači da ako ne raspolaže budžetskim sredstvima nije ustanova, nego dobrovoljna organizacija koja ovisi za svaki svoj postupak i akciju o nekom drugom. Historijski arhiv u Sl. Brodu je zajednička ustanova NOK Nova Gradiška, Sl. Požega i Sl. Brod. Odluku o tome donijeli su NO svih kotara na osnovu prijedloga Arhivskog savjeta NR Hrvatske. Arhivski savjet NR Hrvatske donio je odluku o organizaciji arhivske službe u Hrvatskoj. Tom odlukom teri-torij Hrvatske podijeljen je na 13 područja, odnosno regija. Svaka od tih regija može imati samo jedan Historijski arhiv. Jedan od njih je i Historijski arhiv sa sjedištem u Sl. Brodu koji je odgovoran za izgradnju i usavršavanje arhivske služ-be na području ova tri kotara. Historijski arhiv u Sl. Brodu na osnovu odluke savjeta NRH dužan je u Slavonskoj Požegi i Novoj Gradiški osnovati svoje sabiralište gradiva. Sabira-lišta nisu samostalne ustanove, ona nisu isto što i arhiv, već su ona njegovi organi. Sav rad na području arhivske službe na ova tri kotara organizira Historijski arhiv. On planira rad u cjelini, a to znači i Sabirališta. Iz toga proizlazi da je odgovoran za stanje i razvitak ove službe na sva tri kota-ra. Međutim sekretar Kotarskog komiteta SK, rukovoditelj Ispostave i tajnik NOK-a nisu imali razumijevanja za ovaj problem4 Urudžbeni spis br. 368/1960.g.; fond: HR-DASB- 359; inv. br.: 4

trebao vršiti arhivsku službu na području opći-na Sl. Požega, Nova Gradiška, Pakrac, Daruvar, Novska, Sl. Brod, Županja i Vinkovci. Sabor nije usvojio tu novu mrežu, ali ju spominjemo zbog

toga što je na osnovu nje Skupština općine Pa-krac tražila pripajanje Arhivu u Sl. Brodu. Su-glasnost je dao Sabor i naš Arhiv od 1. siječnja 1967. godine obavlja arhivsku službu na tom području.

Ukidanjem kotareva pravo osnivača Arhiva je 1963. preneseno na bivšu SO Slavonski Brod, a bivše SO Slavonska Požega, Nova Gradiška i Pakrac su bile njegovi suosnivači. Rješenjem Skupštine općine Slavonska Požega s nadnev-kom od 17. prosinca 1966. ukinut je Historijski arhiv u Slavonskoj Požegi i pripojen Historij-skom arhivu u Slavonskom Brodu kao njegov arhivski sabirni centar. Na zahtjev SO Pakrac i uz suglasnost Sabora SR Hrvatske Historijski arhiv u Slavonskom Brodu je svoju teritorijalnu nadležnost proširio 01. srpnja 1967. g. i na biv-šu SO Pakrac koja je do tada bila u nadležnosti Historijskog arhiva u Bjelovaru. Prema tome, od. 1. siječnja 1967. g. područje djelovanja Ar-hiva su općine: Slavonska Požega, Pakrac, Nova

Odluka o pripojenju Historijskog arhiva Sl. Požega Histo-rijskom arhivu Slavonski Brod, 3. 11. 1966.


Gradiška i Slavonski Brod. U Slavonskoj Požegi i Novoj Gradiški postoje odjeli Arhiva, jer su is-postave 1978. g. dobile status Odjela.

Nakon uspostave Republike Hrvatske pravo i dužnost osnivača Arhiva obavlja Ministarstvo kulture RH u okviru ovlasti Vlade od 27. svib-nja 1994. Teritorijalnim preustrojem Republi-ke Hrvatske 1992. godine područje djelovanja Arhiva proteže se na Brodsko-posavsku i Po-žeško-slavonsku županiju. Sukladno Naputku Ministarstva kulture RH od 21. siječnja 1993., a u «sklopu provedbe Obvezatnog naputka o usklađivanju statuta ustanova kulture s odred-bama uredbi Vlade Republike Hrvatske od 4. ko-lovoza 1992. izvršena je promjena naziva Histo-rijski arhiv u Slavonskom Brodu u Povijesni arhiv

u Slavonskom Brodu». U skladu sa Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (N.N.105/1997.) promijenjen je naziv Povijesni arhiv u Slavon-skom Brodu u Državni arhiv u Slavonskom Bro-du.Današnju unutarnju strukturu Arhiva čini 6 Odjela:

Odjel za zaštitu arhivskog i registratur-1. nog gradiva izvan Arhiva;Odjel zaštite, obrade i korištenja arhiv-2. skog gradiva unutar Arhiva;Odjel općih poslova;3. Dokumentarno-informatički odjel;4. Odjel u Novoj Gradiški;5. Odjel u Požegi.6.


Kada je Historijski arhiv počeo sa radom 1959. g. u njemu je prvotno bilo zaposleno 6 osoba i to tri profesora, dva studenta i jedan učitelj. Od lipnja 1959. u Arhiv dolazi na posao i jedan nastavnik, a od 1. ruj-na 1960. g. u Arhivu je počeo raditi još jedan profesor. Od ukupno desetero zaposlenika, njih šestero radi u Slav. Brodu, a po dvoje u Novoj Gradiški i Slavonskoj Požegi.

Na samom početku rada bilo je potrebno osigurati osnovne uvjete rada, tj. pro-stor i sredstva za rad u Arhivu. U zgradi Arhiva u Starčevićevoj 8 postojale su tri sobe, jedna za stručnu knjižnicu, jedna za foto-laboratorij, jedna za čita-nje mikrofilmova i dvije veće prostorije za spremište gradi-va. Sve te prostorije su bile opskrbljene potreb-nim inventarom koji je većinom bio nov. Arhiv je posjedovao aparat za kopiranje, magnetofon i mikročitač.

Nakon što su bili stvoreni uvjeti za rad, priš-lo se rješavanju najvažnijih problema, tj. evi-dentiranju gradiva koje posjeduje registratura (pismohrana). Ovaj posao je preuzet od NOK-a, ali počeo se konkretno obavljati tek nakon sa-stanka Arhivskog savjeta Hrvatske, koji je bio krajem 1959. g.

Dana 25. srpnja 1961. g. upućen je dopis Historijskom arhivu u Slavonskom Brodu od strane Državnog arhiva u Zagrebu i potpisan od tadašnjeg direktora Bernarda Stulli, u kojem se daju upute gdje i na koji način treba prikupljati arhivsko gradivo. Podaci o arhivskom gradivu koje se nalazi u kulturnim i znanstvenim usta-novama (muzej, biblioteka, instituta i sl.) na po-dručju NR Hrvatske prikupljani su 1959. g. kroz anketni upitnik, a Muzej Brodskog Posavlja u Sl. Brodu je gradivo koje je tada imao u pohrani iskazao u Anketnom formularu 2. Dana 1. lipnja 1961. g. Historijski arhiv u Sl. Brodu je preuzeo gradivo. Na osnovu evidencije tražio je Arhiv od ustanova i poduzeća da obavijeste Arhiv u kakvom se stanju i uvjetima nalazi gradivo koje posjeduju i kada bi izvršili primopredaju istog. Tako su na samom početku rada Historijskog arhiva bili primljeni sljedeći fondovi: Općinsko

poglavarstvo u Brodu na Savi, NOO-a Sl. Brod od 1945-1950., Okružni NOO Sl. Brod, Zanatska ko-mora, Građanske škole, OPZ „Podvinje“, Radnički dom u Sl. Brodu i Gimnazija „Zlatko Šnajder“.

Radilo se i na arhivističkom sređivanju gradiva iz NOR-a, te su zbog toga posjećivana sva sela u kotaru. Gradivo koje se odnosilo na temu Radnički pokret i NOB sakupljalo se u Zagrebu, Beogradu, Osijeku i drugim mjestima izvan kotara Sl. Brod. Do 1960. g. prikuplje-no je 100.000 raznih doku-menata, izrađena je i regesta i jedan dio gradiva nalazio se u mikro-filmovima (oko 40.000 dokumenata). Do 1960. g. Ar-hiv se pretplatio na sve struč-ne publikacije i časopise koji su izlazili u Jugoslaviji.

Nakon 20 godina djelovanja Arhiv je napra-vio 210.000 negativa i 380.000 pozitiva u cilju zaštite najvrednijeg arhivskog gradiva koje se čuva u Arhivu. Za svaki dokument izrađivao se

POČETCI RADA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU

Dokumator

Anketni formular 2.


jedan negativ i dvije pozitiv kopije. Što se tiče količine gradiva stanje nakon 20 godina bilo je sljedeće: 278 fondova i 6 zbirki arhivskog gra-diva ili 1.816 dužnih metara gradiva (od toga u Slav. Brodu 78 fondova i jedna zbirka sa 893 d/m). U Slav. Požegi bilo je 159 fondova i 5 zbir-ki sa 559 d/m. gradi-va, u Novoj Gradiški nalazilo se 46 fondova sa 364 d/m arhivskog gradiva. Za 259 fondo-va koji su arhivistič-ki obrađeni i sređeni izrađena su naučno-informativna poma-gala. U okviru pro-slave 750 godišnjice Požege 1977. g. Odjel u Slavonskoj Požegi bio je jedan od suor-ganizatora Simpozija o radničkom pokretu u Požeškoj kotlini. Zajedno sa Muzejom Požeške kotline izdana su dva broja «Vjesnika» Historijskog arhiva Sl. Požega i Muzeja Požeške koltine. Odjel u Slav.

Požegi dobio je i Rujansko priznanje od Skupšti-ne općine u povodu 10. godišnjice rada i Diplo-mu u povodu 750. godišnjice Požege. Nakon 30 godina djelovanja Arhiv je napra-vio 350.000 negativa i 630.000 pozitiva u ci-lju zaštite najvrednijeg arhivskog gradiva koje

se čuva u Arhivu. Za svaki dokument izra-đuje se jedan negativ i dvije pozitiv kopije. Što se tiče količine gradiva, stanje nakon 30. g. bilo je sljedeće: 295 fondova i 7 zbirki arhivskog gradiva ili 2.406 dužnih metara gradiva (od toga u Slav. Brodu 95 fondova i 2 zbirke sa 1.150 d/m). U Odjelu Slav. Požegi 145 fondova i 6 zbirki sa 763 d/m gradiva sa

područja općine Sl. Požega i Pakrac, a u Odjelu Novoj Gradiški 53 fondova sa 493 d/m arhiv-skog gradiva.


Sjedište ArhivaSlavonski Brod

U početku svog djelovanja sjedište Arhiva nalazilo se u ulici A. Starčevića na br. 8. Uskoro su se iz Arhiva razvile još dvije ustanove: Centar za istraživanje radničkog i NOP i Muzej za rad-

nički i NOP na području Slavonije. Istu zgradu su koristile sve tri ustanove tako da ona postaje pretijesna za Arhiv i njegovo sve obimnije gra-divo. Skupština općine Slavonski Brod 1973. g. dodijelila je Arhivu na uporabu zgradu u ulici A. Cesarca 1, u kojoj se Arhiv i danas nalazi, te se iako ni danas nema dovoljno spremišnog pro-stora, nalazi u relativno zadovoljavajućim uvje-tima. U početku Arhiv nije dobio cijelu zgradu na korištenje jer je ta zgrada bila u vlasništvu Školske poliklinike. U drugoj polovini zgrade na-lazile su se dvije rajonske ambulante i Školska zubna ambulanta. Spremište je u početku osta-lo u Starčevićevoj ulici, a preselilo tek 1979. g., pošto su ispražnjene prostorije u prizemlju.

Zgrada Državnog arhiva u Sl. Brodu smje-štena u ulici A. Cesarca br. 1 proglašena je 12. siječnja 1989. g. spomenikom kulture1, te je 1 Na temelju Rješenja Komisije Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Osijeku (imenovana je rješe-

upisana u Registar nepokretnih spomenika kul-ture RO Regionalnog zavoda za zaštitu spome-nika kulture u Osijeku pod reg. brojem 733 i na isti se primjenjuju sve odredbe Zakona o zaštiti spomenika kulture. Granica područja zaštićenih spomenika obuhvaća kat. čestica br. 2535.

Zgrada je izgrađena 1910. g. u duhu secesi-je i ima svojstvo spomenika kulture iz razloga

što definira urbanistički prostor i arhitekton-sku genezu ulice. Umjetnička obrada fasadnog plašta i štuko-dekorativne aplikacije na fasadi govore o visokom umjetničkom nivou gradite-lja. Svojom veličinom i izgledom zgrada je pri-mjerena ambijentu svog okruženja. Posjeduje sve atribute arhitektonsko-umjetničkog obliko-vanja secesijskog, stilskog određenja, dekora-tivno plastičnu obradu fasade i štuko-ukrasa i umjetnički rađenu stolariju visokog zanatskog likovnog kvaliteta. Po svom izgledu ide u red kvalitetne secesijske arhitekture u sjevernoj Hrvatskoj. Zbog gore navedenog i predočene dokumentacije doneseno je rješenje o registra-ciji i upisu objekta u knjigu Registra spomenika kulture „IV“kategorije. Financijskom pomoći brojnih poduzeća i radnih organizacija2 uvodeno je centralno gri-janje u zgradu Arhiva. SOUR «Jasinje» i drugi SOUR–i pomogli su materijalnim sredstvima za nabavu opreme i uređenje prostorija Arhiva.

Godine 2001. g. Arhiv započinje sa adaptira-njem jednog dijela potkrovlja, a 2002. g. završi-lo se sa građevinskim radovima i prostor je sve-čano otvoren za javnost prigodnom izložbom.

njem br. 03-325/2-88. BZ/OJ od 12. siječnja 1989. g.),2 SOUR-a «Đuro Đaković» i RO vrelouljnih kotlova, Medi-cinski centar, «Croatia» Radna zajednica Sl. Brod, «Ferim-port» Radna jedinica Sl. Brod, RO «Unires», RO «Vodovod» i SIZ kulture općine Sl. Brod

SMJEŠTAJNI PROSTORI DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU

Ulica Ante Starčevića 8

Ulica Augusta Cesarca 1


Drugi dio potkrovlja adaptiran je 2007.g. da bi 2008.g. bio otvoren za javnost prigodnom izložbom 90 godina Gimnazije „Matija Mesić“ u Slavonskom Brodu.

Smještajni prostori Odjela u Novoj Gradiški

Odmah, prilikom osnivanja Arhiva u Sla-vonskom Brodu 1959.g. osnovan je i Sabirni centar u Novoj Gradiški kao njegova organiza-cijska jedinica. On je bio smješten u staroj baro-knoj zgradi sagrađenoj u doba Vojne krajine u

kojoj je prije toga bio smješten Kotarski sud.Od 1977. g. Sabirni centar nosi naziv Odjel

u Novoj Gradiški i ima mnogo veću samostal-nost u obavljanju osnovne djelatnosti. Od svog osnutka do 2008. g. djeluje u neodgovaraju-ćim prostornim uvjetima: vlažnim, bez grija-nja i ventilacije, bez vatrodojavnih sustava i sl. U Odjelu Nova Gradiška radi troje djelatnika i skrbi o 208 fondova i zbirki sa 641,6 d/m ar-hivskog gradiva.

U dužem vremenskom razdoblju, od 1959. do 1985.g. Odjel u Novoj Gradiški bio je smje-šten u zgradi «starog suda». Kada je započela sanacija navedene zgrade morao je preseliti, te je arhivsko gradivo smješteno, dijelom u svla-čionice Industrijsko–obrtničke škole (oko 902 m), a dijelom u podrumske prostorije Gimnazi-je. Zbog uvođenja centralnog grijanja u Gimna-ziji arhivsko gradivo je preseljeno u dvorišnu zgradu Zavoda za zapošljavanje (36 m ²).

Godine 1993. arhivsko gradivo je bilo na če-tiri lokacije: u zgradi bivše općine, Tehničkoj i Obrtničkoj školi, Zavodu za zapošljavanje i dječjem vrtiću.

Svečano otvorenje dvorane u potkrovlju, 18. listopad 2002.

Nova izložbena dvorana u potkrovlju


Tako je danas Odjel u Novoj Gradiški smje-šten na tri lokacije: ured se nalazi u zgradi na Trgu kralja Tomislava 1, jedno je spremište u podrumskim prostorijama u Gajevoj ulici br. 2-4, a drugo je smješteno u prostorijama bivše zgrade društveno političkih organizacija u uli-ci Zrinskih 3. Ova dva spremišta imaju zajedno 346 m2 i potpuno su neprikladna za čuvanje arhivskog gradiva.

U Odjelu Nova Gradiška dostupno je korisni-cima arhivsko gradivo s područja grada Nova Gradiška i općina: Cernik, Davor, Dragalić, Gor-nji Bogićevci, Nova Kapela, Okučani, Rešetari, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo i Vrbje.

Godine 2007. u Odjelu Nova Gradiška uspješno je rješen prostor za rad i smještaj arhivskog gradiva. Na temelju točke III. Odlu-ke o davanju ovlaštenja Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za raspolaganje imovinom u vlasništvu Republi-ke Hrvatske do određenog iznosa, odnosno za obavljanje određenih poslova vezanih uz imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, 21/2004). Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, dana 29. listopada 2007. g. donio je Odluku3 da se Ministarstvu kulture za potrebe Državnog arhiva Slav. Brod–Odjel Nova Gradiška, dodjeljuje na korištenje objekat bivšeg restorana u vojarni „Slavonski graničari“ u Novoj Gradiški, ukupne bruto razvijene po-vršine 1.106,02 m² i parkirališni prostor oko zgrade cca 1600 m².

Primopredaja je izvršena 4. travnja 2008. g. između Ministarstva obrane RH i Ministarstva kulture. Sada slijedi faza adaptacije tog prosto-ra za potrebe Državnog arhiva - Odjela Nova Gradiška i preseljenje arhivskog gradiva i ured-skog inventara kako bi djelatnici Odjela napo-kon obavljali svoju djelatnost u adekvatnijim uvjetima nego do sada.

3 Klasa: 940-06/03-02/806; Ur. broj: 536-07

Smještajni prostori Odjela u Požegi

Godine 1959.g. je osnovan sabirni centar (is-postava) Historijskog arhiva Slavonski Brod u Požegi. Osnovan je odlukom NOK-a Slavonska Požega od 26. prosinca 1959. godine. Arhiv u

Slavonskoj Požegi, od 18. travnja 1961. do 17. prosinca 1966. g., odlukom NOK-a Slavonska Požega, radi kao Historijski arhiv u Slavonskoj Požegi. Nakon toga je odlukom Skupštine op-ćine Slavonska Požega pripojen Historijskom arhivu u Slavonskom Brodu, a kao posebno odjeljenje proširujući svoju nadležnost od 1. si-ječnja 1967.g. i na područje općine Pakrac.

U početku djelovanja Arhiva u Požegi za radni i spremišni prostor koristili su se slje-deći prostori: mala vijećnica tadašnjeg NOK-a Slavonska Požega (kasnije zgrada Skupštine općine Slavonska Požega, a od 1993. palača Požeško-slavonske županije - 52,11 m2), u Žu-panijskoj ulici 7 i spremište (85 m2) u zgradi


tadašnjeg Đačkog doma, nekadašnjoj Požeškoj Kolegiji (danas palača Požeške biskupije ), na Trgu Sv. Trojstva 18. Početkom 1960.-ih radni prostor Odjela Ar-hiva u Požegi (120 m2) nalazio se u prizemlju zgrade bivšeg Magistrata u Požegi (danas zgra-da Poglavarstva Grada Požege i gradske upra-ve), a spremišni prostor (162,91 m2) na dru-gom katu zgrade Požeške Kolegije. Skupština općine Slavonska Požega dodijeli-la je Odjelu Arhiva u zakup, na neodređeno vri-jeme, 23. veljače 1990. godine radne prostorije na prvom katu Požeške Kolegije ( 122,82 m2 ), na Trgu Sv. Trojstva 18, a spremišni prostor na drugom i trećem katu (325,82 m2). Kada je 20. listopada 1994. godine Zagrebač-ka nadbiskupija preuzela u posjed zgradu Po-žeške Kolegije od županije Požeško-slavonske i Grada Požege, Arhiv je, uz dopuštenje kardinala dr. Franje Kuharića i uz odobrenje Nadbiskupije Zagrebačke i dalje besplatno koristio radni pro-stor u prizemlju Požeške Kolegije (182,13 m2) i spremišni prostor na drugom katu (529,58 m2).

Osnivanjem Požeške biskupije, Odjel Arhiva u Požegi je odlukom Poglavarstva Požeško-sla-vonske županije i Poglavarstva Grada Požege, u kolovozu 1997. godine, iseljen iz nekadašnje Požeške Kolegije i smješten u zgradu nekadaš-njeg Sudbenog stola u Požegi (radni prostor i dio spremišta - 190 m2 ), u ulici Matije Gupca 6,

a drugi dio spremišta u Stanici za tehnički pre-gled vozila ‘’Herz’’ (240 m2), a za koji je Pogla-varstvo Grada Požege plaćalo najamninu. Krajem 2002. Godine, odlukom Poglavarstva Grada Požege Odjel Arhiva u Požegi dobio je na korištenje zgradu Dječjeg vrtića (225 m2) u Župa-nijskoj ulici 13, u koju je preseljen uredski i radni prostor, te dio spremišta, dok se još uvijek koristi spremište (110 m2), u ulici Matije Gupca 6.

U Odjelu Požega dostupno je korisnicima arhivsko gradivo s područja gradova: Lipik, Pakrac, Pleternica i Požega, te općina: Bresto-vac, Čaglin, Kaptol, Kutjevo i Velika. Na tome području Odjel u Požegi vrši i nadzor nad 140 stvaratelja i 135 imatelja arhivskoga gradiva.

Odjel u Požegi ima 345 arhivskih fondova i zbirki s 1000 d/m arhivskog gradiva , smje-štenoga u zgradi s 225 m2 sa 780 d/m polica. Drugo manje spremište od 110 m2 s 320 d/m polica nema odgovarajuće uvjete za čuvanje ar-hivskoga gradiva.


Koordinacioni odbor Saveza boraca NOR Slavonije u Našicama donio je odluku da se u Slavonskom Brodu osnuje Muzej radničkog i Narodno-oslobodilačkog pokreta za Slavoni-ju. Historijskom arhivu u Sl. Brodu povjeren je zadatak osnivanja Muzeja. Zbog toga je Historij-ski arhiv uputio molbu Narodnom odboru kota-ra da donese odluku o osnivanju Muzeja. Narodni odbor kotara Slavonski Brod na odvo-jenim sjednicama Kotarskog vijeća i Vijeća pro-izvođača održanog dana 20. ožujka 1961. g. u Sl. Brodu donio je Odluku o osnivanju Muzeja radničkog i narodno oslobodilačkog pokreta za Slavoniju u Sl. Brodu.1

Gradnja Muzeja je završena u srpnju 1961. g. i službeno je otvoren 27. srpnja 1961. g. Histo-rijski arhiv u Slavonskom Brodu i Muzej NOR za Slavoniju u Slavonskom Brodu pokrenuli su izdavačku djelatnost i objavili su sljedeće pu-blikacije: Zbornik članaka iz historije radničkog pokreta i NOR-a i Zbornik dokumenata iz rad. pokreta i NOR-a. One su bile čisto znanstvenog karaktera i izlazile su periodično. Tako se pruži-la prilika svim građanima, koji su se bavili prou-čavanjem historije radničkog pokreta i NOR-a na području Slavonije, da objavljuju svoje radove u tim zbornicima.2 Suosnivači Muzeja su bili svi kotarevi Sla-vonije: Našice, Osijek, Virovitica, Daruvar, Sl. Požega, Nova Gradiška i Slavonski Brod i svi su osiguravanjem dotacija u budžet Muzeja osi-guravali financiranje ustanove. Pravo nadzora imali su Savjet NOK Virovitica, Osijek, Našice, Vinkovci, Daruvar, Sl. Požega, Nova Gradiška i Savjet za kulturu NRH.

1 HR-DASB- 359; inv. br. 52 Urudžbeni spis br. 280/1960.g. ; HR-DASB- 359, inv. br.: 4

OSNIVANJE MUZEJA RADNIČKOG I NARODNO-OSLOBODILAČKOG POKRETA


Zaštita arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva

Državni arhiv u Slavon-skom Brodu je dio arhivske mreže Republike Hrvatske koju čini 19 samostalnih ar-hivskih ustanova1. One svoju djelatnost i funkcije provode na temelju Zakona o arhiv-skom gradivu i arhivima ko-jega je usvojio Zastupnički dom Sabora Republike Hr-vatske 19. rujna 1997. g. (NN 105/1997).

Nadzor nad arhivskim gradivom u nastaja-nju jedan je od temeljnih preduvjeta čuvanja ar-

1 Karta, objavljena u Pregledu arhivskih fondova RH 2006. g., prikazuje samo 14 samostalnih arhivskih usta-nova jer je nakon 2006., , formirano još 5 arhivskih usta-nova

hivskog gradiva sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima. Poradi zaštite gradiva trajne vrijednosti, djelatnici Odjela za zaštitu arhiv-skog i registraturnog gradiva izvan Arhiva vrše nadzor nad čuvanjem gradiva u pismohranama na području nadležnosti pojedinog arhiva. Pre-gledi, odnosno nadzor, nad načinom odlaganja i čuvanja gradiva u pismohranama pridonosi očuvanju arhivskog gradiva. Budući da gradivo

Dana 9. veljače 1961. g. Odbor za proslavu 20-godišnjice ustanka za Slavoniju odlučio je da se u Sl. Brodu, osim Muzeja radničko i Narod-no-oslobodilačkog pokreta, osnuje i Centar za izučavanje radničkog i Narodno-oslobodilačkog pokreta Slavonije. Historijskom arhivu u Slavon-skom Brodu bio je povjeren zadatak osnivanja Centra koji je svoj prijedlog uputio Narodnom odboru kotara, a koji je trebao donijeti konačnu odluku o osnivanju Centra.

Centar za izučavanje radničkog i narodno-oslobodilačkog pokreta zamišljen je kao znan-stveno-istraživačka ustanova sa samostalnim financiranjem, odnosno kao zajednička ustano-

va svih kotareva Slavonije. Potrebna sredstva za njen rad osigurana su od svih kotareva Sla-vonije i Izvršno vijeće NRH dodjeljivao je sred-stva u budžet Centra. Centar je imao svoj organ društvenog upravljanja u vidu savjeta ustanove. Osim ovog organa imao je i Stručni savjet. Ra-dom ustanove rukovodio je upravitelj koji je za svoj rad odgovarao Savjetu Centra. Neposredni nadzor nad radom ustanove imao je Savjet za kulturu NOK Slavonski Brod na čijem se tere-nu nalazila ustanova, a pravo nadzora imale su također Savjet NOK Virovitica, Osijek, Našice, Vinkovci, Daruvar, Sl. Požega, Nova Gradiška i Savjet za kulturu NRH

OSNIVANJE CENTRA ZA IZUČAVANJE RADNIČKOG I NARODNO-OSLOBODILAČKOG POKRETA

SLAVONIJE

STRUČNI RAD ARHIVA


nije iste povijesno-kulturne, niti operativne vri-jednosti, ono se tijekom svog nastanka pomno i sukladno zakonskim propisima odabire. Odabi-ranje gradiva se vrši na dvije osnovne razine. Iz registraturnog gradiva, odnosno cjeline gradiva, sukladno zakonskim propisima i stručnom mi-šljenju arhivskih djelatnika odabire se gradivo trajne vrijednosti. Gradivo trajne vrijednosti se naziva arhivsko s intencijom preuzimanja istog u nadležni arhiv. Arhivsko gradivo se definira trajnim zbog svoje povijesne, kulturne, znan-stvene vrijednosti ili poradi ostvarivanja prava stanovništva kroz takve dokumente. Namjera je ovog Odjela učiniti sve što mu nalaže Zakon da se potencijalno vrijedno gradivo nakon trideset godina nađe u arhivu i zbrine na propisan način kao vrijedan dokaz povijesti određenog prosto-ra i vremena.Zadaća Odjela sukladno Zakonu je:

provoditi mjere zaštite arhivskoga gradiva • izvan arhiva i briga o sigurnosti gradiva, obavljati stručni nadzor nad čuvanjem i oda-• biranjem arhivskoga gradiva koje se nalazi iz-van arhiva i određivati mjere njegove zaštite, provodti neposredan nadzor nad radom arhi-• va i drugih imatelja arhivskoga gradiva izvan sustava državnih arhiva, preuzimati javno arhivsko gradivo, • prikupljajti privatno arhivsko gradivo otk-• upom, poklonom ili pohranom, davati podatke, izvatke iz dokumenata i ovje-• rovljene prijepise na zahtjev korisnika, izrađivati i objavljivati obavijesna pomagala • za operacionalizaciju vođenja pismohrane, surađivati međusobno i s drugim ustanovama • kulture, znanstvenim i srodnim ustanovama dokumentacijske i informacijske službe radi unapređenja arhivske djelatnosti i znanstve-noga rada u području arhivistike, pomoćnih povijesnih i informacijskih znanosti, obavljaju i druge poslove određene Zakonom • i drugim propisima.

Državni arhiv daje upute imateljima pri izradi Pravilnika o zaštiti i obradi arhivskoga gradiva i posebnih popisa gradiva s rokovima čuvanja, a na osnovu Pravilnika o vrednova-nju te postupku odabiranja i izlučivanja arhiv-skoga gradiva (NN 90/02), čiji je sastavni dio Orijentacijski popis gradiva ograničenih rokova čuvanja i Orijentacijski popis gradiva trajne vri-jednosti. Pravilnik o zaštiti i obradi arhivskoga gradiva i Poseban popis gradiva s rokovima ču-vanja, obvezno se dostavlja nadležnom arhivu na suglasnost i ne mogu se primjenjivati prije nego što nadležni arhiv izda suglasnost za nji-hovo korištenje. Na temelju Posebnog popisa

gradiva s rokovima čuvanja, imatelji izrađuju prijedlog svog popisa gradiva za izlučivanje i šalju ga nadležnom arhivu, koji na njega izdaje pozitivno ili negativno rješenje. Arhiv sudjeluje u radu i zbrinjavanju gradiva kod likvidacija i stečajeva, ali zbog ograničenog prostora Arhiv može preuzeti samo najnužnije interventne količine dok se ovaj postupak ne regulira u potpunosti zakonskim propisima. Za vrijeme Domovinskog rata djelatnici Odjela za zaštitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan Arhiva obišli su 1992. g. najzna-čajnije registrature na području Pakraca i Lipi-ka, a 1995.g. u Okučanima da utvrde u kakvom je stanju registraturno gradivo nakon ratnih operacija. U periodu od 1990-1994.g. u arhiv je preuzet 131 fond s ukupno 656,58 d/m gradi-va. Temeljem odredbi Zakona o arhivskom gra-divu i arhivima kao i Kaznenog zakona arhivi su obvezni podnositi prekršajne i kaznene prijave protiv imatelja, koji ne poštuje odredbe Zakona, odnosno oštećuju, neovlašteno iznose iz zemlje ili uništavaju arhivsko gradivo.

Zaštita, obrađivanje i ko-rištenje arhivskog gradiva unutar arhiva

Odjel zaštite, obrade i korištenja arhivskog gradiva unutar arhiva djelomično sudjeluje i u

radu Odjela zaštite arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva, osobito tijekom postup-


ka valorizacije dokumentacije. Navedenim se postupkom osigurava, na području na koje se po Statutu proteže djelatnost Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, odabir svih zapisa koji imaju trajnu znanstvenu ili drugu dokumenta-cijsku vrijednost bez obzira na kojem mediju ili tvarnom nosaču bili zabilježeni. Samo se takvo gradivo, relevantno za povijesna, kulturološka, sociološka, gospodarska i druga znanstvena istraživanja, ili za ostvarivanje prava građana kao fizičkih ili pravnih subjekata, preuzima u Arhiv. Odabir registraturnog gradiva obavlja Stručna komisija za odabiranje i izlučivanje gra-diva kod imatelja gradiva pri Državnom arhivu u Slavonskom Brodu. Odjel sudjeluje i u izradi naputaka i preporuka u svezi s radom na zaštiti, klasificiranju, odlaganju ili otpisivanju gradiva u pismohranama, kako kod imatelja gradiva, tako i u samom Arhivu. Kada su dokumenti preuzeti u Arhiv i zave-deni u evidencije Arhiva tada skrb o njima, o njihovom čuvanju, obradi i korištenju, posta-je trajna i bitna zadaća Odjela obrade, zaštite i korištenja arhivskog gradiva unutar arhiva. Sadržaji i metode rada ovog Odjela proizlaze iz odredbi Zakona o arhivskom gradivu i arhivima usvojenog od Zastupničkog doma Sabora Re-publike Hrvatske 19. rujna 1997., osobito nje-govih članaka 43. i 44., te Statuta i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Državnog arhiva u Slavonskom Brodu donesenih od stra-ne ravnatelja Državnog arhiva u Slavonskom Brodu 26. veljače 1998., te Etičkog kodeksa ar-hivista kojeg je usvojilo Međunarodno arhivsko vijeće na XIII. Međunarodnom arhivskom kon-gresu održanom u Pekingu 1996.

U Arhivima se prikupljaju, zaštićuju, struč-no sređuju i daju na korištenje: povelje, ispra-ve, spisi, pomoćne uredske i poslovne knjige, karte, nacrti, crteži, plakati, tiskovnice, sliko-pisi, pokretne slike, zvučni zapisi, mikrooblici, strojnočitljivi zapisi, datoteke i drugi dokumen-ti nastali djelovanjem pravnih ili fizičkih osoba u obavljanju njihove djelatnosti, a od trajnog su značenja za kulturu, povijest i druge znanosti ili za ostvarivanje osobnih prava građana i drugih subjekata. Najvažniji poslovi Odjela:

obavlja fotografiranja i mikrofilmiranja ar-• hivskog gradiva, te restauratorskih i konzer-vatorskih poslova u vezi sa arhivskim gradi-vom; pružanje podatka, izvadaka dokumenata na • zahtjev državnih organa, ustanova, građan-skopravnih osoba i pojedinaca;odabiranje, preuzimanje, sređivanje, čuvanje •

i proučavanje arhivskog gradiva, te daje gra-divo na korištenje;pripremanje i održavanje povremenih izložbi • koje se odnose na prošlost područja na kojem Arhiv obavlja svoju djelatnost;objavljivanje vlastitih publikacija i stručno-• znanstvenih izdanja o arhivskom gradivu i povijesti područja na kojem Arhiv obavlja svoju djelatnost;promicanje arhivske struke suradnjom sa • srodnim ustanovama u zemlji i inozemstvu, te sa školama i drugim pravnim osobama i zainteresiranim pojedincima;

Pri sređivanju arhivskog gradiva djelatnici Odjela pridržavaju se dosljedno svih bitnih ar-hivističkih načela, a osobito načela provenijen-cije i prvobitnog reda, te time čuvaju integritet zapisa, kao i povijesni, pravni i administrativ-ni kontekst u kojem su dokumenti nastajali. U skladu sa stručnim spoznajama o zaštiti gradi-va, a u granicama danih financijskih i smještaj-nih mogućnosti, djelatnici nastoje ostvariti što bolje tehničke i druge uvjete čuvanja dokume-nata. Izradom obavijesnih pomagala, sumarnih i analitičkih inventara, kataloga zbirki i raču-nalnih baza podataka, nastoje, što je više mo-guće, pružiti pomoć korisnicima, kao i drugim arhivistima, kako bi oni što brže i jednostavnije došli do provjerenih podataka o povijesnom kontekstu u kojem su dokumenti nastajali, o bitnim činjenicama iz povijesti stvaratelja fon-da kao i do konkretnih pokazatelja o tome koje sve dokumente fondovi i zbirke sadrže.

Odjel daje korisnicima gradivo u čitaoni-ci pod uvjetima koji su regulirani Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima i Pravilnikom o radu čitaonice Državnog arhiva u Slavonskom Brodu i Pravilnikom o korištenju arhivskog i knjižničnog gradiva. U članku 1. Pravilnika kaže se da “Pravo na rad u čitaonici ima svaki gra-đanin Hrvatske”, a čitaonica je otvorena svakim radnim danom, osim subote od 8 - 14 sati. Svaki korisnik ispunjava Prijavnicu koja vrijedi cijelu kalendarsku godinu ukoliko se radi o istoj temi istraživanja. Za svaku nova temu ispunjava se nova Prijavnica. Prema članku 21. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima “Javno arhivsko gradivo u pravilu je dostupno za korištenje 30 godina nakon nastanka” osim ako nije već kod stvaranja bilo namijenjeno javnosti ili ako je to odobrio stvaratelj. Tek nakon 50 godina dostu-pno je gradivo “koje sadrži podatke što se od-nose na obranu, međunarodne odnose i na po-slove nacionalne sigurnosti, uključujući one za održavanje reda i mira, te na gospodarske in-


terese države, a čijim bi objavljivanjem nastu-pile štetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalne interes Republike Hrvatske”. U pravilu se na korištenje ne daje nesređeno i oštećeno gradivo osim uz iznimno odobrenje ravnatelja i to samo onda “ako su poduzete sve mjere da se očuva cjelovitost arhivskog gradi-va i ako se korištenjem takvog gradiva ne do-vodi u pitanje izvršenje godišnjeg plana rada Arhiva”.

Korisnici kojima je potreban neki osobni dokument, ili dokument vezan za ostvarivanje prava iz radnog odnosa, za njihovu imovinu i sl. podnose također pismeni zahtjev na obras-cu koji je prilagođen vrsti zahtijeva. Dokument im se izdaje uz odobrenje ravnatelja u vreme-nu koje je neophodno za pronalaženje doku-menta i za izradu izvoda, prijepisa ili ovjerene kopije. Osobito se pri izdavanju dokumenata vodi briga o zaštiti osobnih podataka građa-na, te dokument može dobiti samo korisnik za sebe, ili za osobu koja mu je dale punomoć. Prema odredbi Zakona o arhivskom gradivu i arhivima “Javno arhivsko gradivo koje se od-nosi na osobne podatke (matice, liječnička dokumentacija, osobni dosjei, sudski, porezni, financijski i sl.) dostupno je za korištenje 70 godina nakon svoga nastanka, odnosno 100 godina od rođenja osobe na koju se odnosi.”

Državni arhiv u Slavonskom Brodu ima i Odjele u Požegi i Novoj Gradiški. Oni obavlja-ju navedene poslove na svome području dok Odjel u Slavonskom Brodu koordinira djelat-nost.

Državni arhiv u Slavonskom Brodu također skrbi i za privatno arhivsko gradivu na svome području. Budući da se u Slavonskom Brodu nalazi Arhiv obitelji Brlić koji je od neprocje-njive vrijednosti za povijest i kulturu, ne samo grada Broda, već i cijele Hrvatske, Arhiv još od 1967. g. vrši nadzor i nad privatnim gradi-vom navedenog obiteljskog arhiva. Tada se, na

osnovi zaključka Arhivskog savjeta Hrvatske, pristupilo popisivanju najznačajnijeg dijela dokumentacije Arhiva obitelji Brlić, tzv. skupi-ne III. Na tome je radio, kasnije i magistrirao, arhivist Mladen Stanković. Navedeni je popis publiciran 1974. g.2 Kasnije je popisana i II skupina gradiva čiji popis je zajedno s uvod-nim tekstom mr. Mladena Stankovića publici-ran 1987. godine.

Na zahtjev Državnog arhiva u Slavonskom Brodu Ministarstvo kulture Republike Hr-vatske odobrilo je 1997. inicijativna novčana sredstva za zaštitno mikrofilmiranje gradiva Arhiva obitelji Brlić. Odlučeno je da se mikro-filmiranje povjeri Središnjem laboratoriju za fotografiju, mikrografiju i reprografiju Hrvat-skog državnog arhiva u Zagrebu kao najisku-snijoj i tehnički najopremljenijoj instituciji za navedenu vrstu poslova. U ime vlasnice Arhiva obitelji Brlić, gđe Gilde Ružić, dr. sc. Mato Ar-tuković obavijestio je Državni arhiv u Slavon-skom Brodu da može pristupiti mikrofilmira-nju arhivske građe.3 Već 12. prosinca 1997. g. Državni arhiv u Slav. Brodu obratio se Hrvat-skom državnom arhivu u Zagrebu sa zamol-bom da preuzme gradivo na mikrofilmiranje odmah početkom 1998. g. što je odobreno.

Napravljeno je ukupno 20.379 matičnih ne-gativa snimaka u 32 mikrofilmska svitka ili role. Pored matičnih negativa izrađena je jedna kopija negativa II. Generacije (1280 m), te dvije kopije diapozitiva (2560 m). Jedan primjerak diapozi-tiva nalazi se u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu, a ostali u Hrvatskom državnom arhivu koji posjeduje mikročitače tako da je prvi, mi-2 Cijela Zbirka Brlić (Knjižnica i Arhiv ) registrirana je 1975. g. kao spomenik kulture u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Osijek pod br. 176 Rješenjem br. UP prvostepeni 03-163/75 od 23.XII.1975.3 Dana 16. Prosinca 1997. g. Državni arhiv u Slavonskom Brodu preuzeo je, po ovlaštenju skrbnika mr. sc. Mate Artu-kovića, Arhiv obitelji Brlić u 8 velikih kartonskih kutija radi pripreme gradiva za mikrofilmiranje. Naknadno, 5. svibnja 1998. g. Državni arhiv u Slavonskom Brodu preuzeo je još dva svežnja dokumenata Andrije Torkvata Brlića mlađeg (orginalna numeracija V i XIII) od gospođice Mirte Špo-ljarić. Do 25. svibnja 1998.g. Državni arhiv u Slavonskom Brodu predao je Središnjem laboratoriju za fotografiju, mikrografiju i reprografiju ukupno 41 arhivsku kutiju gra-diva. Taj dio gradiva je mikrofilmiran i vraćen u Sl. Brod, ali ne u Državni arhiv već Hrvatskom institutu za povijest Zagreb – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Bara-nje u Slavonskom Brodu čiji je ravnatelj, ujedno i skrbnik Arhiva obitelji Brlić, dr.sc. Mato Artuković. U rujnu 1998. g. navedenoj ustanovi predan je i preostali dio gradiva Arhi-va obitelji Brlić kojemu tek predstoji mikrofilmiranje. Do 7. srpnja 1999. g. mikrofilmirana je i vraćena u Slavonski Brod 41 arhivska kutija gradiva Arhiva obitelji Brlić.


krofilmirani dio gradiva Arhiva obitelji Brlić, do-stupan javnosti. Gradivo je nakon sređivanja ula-gano u nove arhivske kutije koje su dobile svoju numeraciju, ali je unutar novih kutija sačuvana stara numeracija, kao i stare kartonske kutije i oznake kutija ili svežanja, koje su svuda unesene i u novi inventarni popis. Kao rezultat navede-nog rada nastao je popis gradiva po svežnjićima i inventarnim jedinicama.

NEKI OD GLAVNIH ZAKONSKIH PROPISA:

Zakon o arhivskome gradivu i arhivima (105/1997.),Pravilnik o korištenju arhivskog gradiva (67/99), Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva (NN 63/04),Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravil- nika o zaštiti i čuvanju arhivskog gradiva izvan arhiva (NN 106/07),Pravilnik o evidencijama u arhivima, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilni- ka o evidencijama u arhivima (NN 106/07),Pravilnik o predaji arhivskoga gradiva arhivima, Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskoga gradiva,Uredba o uredskom poslovanju (38/1987.), Uputstvo za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju (49/1987.),Kategorizacija stvaratelja u nadležnosti HD ,ISAD(G)–Opća međunarodna norma za opis arhivskog gradiva (2001.),ISAAR(CPF)–Međunarodna norma arhivi- stičkog normiranog zapisa za pravne, fizičke osobe i obitelji (2006.),Zaštita osobnih podataka i dostupnost in- formacijama.

Dokumentarno -informatič-ki odjel

Savjet za kulturu Narodnog odbora općine Sl. Brod na svojoj sjednici od 11. studenog 1959. g. donio je odluku o formiranju Naučne knjižni-ce, koja će preuzeti sve stručne i naučne knjige kao i sva ostala starija izdanja, koja se nalaze u fondovima raznih knjižnica, škola i drugih ustanova, poduzeća itd. Muzej Brodskog Posav-lja predao je sve knjige iz knjižnice koje su mu povjerene na čuvanje i koje se nalaze u sastavu Muzeja , a zadržao je samo one, koje dolaze u obzir za stručnu priručnu knjižnicu Muzeja. Isti

je predao sve knjige i časopise koje je primio na čuvanje od Gradske knjižnice. Neke elementarne sadržaje predviđene za rad Dokumentarno-informatičkog odjela danas ostvaruju djelatnici Odjela zaštite, obrade i ko-

rištenja arhivskog gradiva. Dio poslova koji se uspijevaju obaviti na razini je priručne knjižni-ce koja služi prvenstveno arhivskim djelatnici-ma u njihovom stručnom radu, ali i korisnicima arhivskog gradiva: znanstvenicima, studentima, učenicima osnovnih i srednjih škola, publicisti-ma i dr. Knjižnica i čitaonica smještene su u dvije zasebne prostorije (66,94 m2) koje su opre-mljene adekvatnim namještajem, računalom i mikročitačem. Knjižnično je gradivo dosljed-no razdvojeno od arhivskog. Knjige su upisa-ne u Inventar knjiga, a časopisi i novine imaju privremenu evidenciju na karticama. Knjige nabavljane tijekom posljednjih pet godina kontinuirano se tehnički i stručno obrađuju. Knjižnica ima 5758 knjige i oko 2000 primjera-ka neknjižnog gradiva. U Odjelu Nova Gradiška do sada je prikupljeno 413 knjiga koje su upisa-ne u Inventar knjiga. U Odjelu u Požegi do sada je upisano 4000 knjiga u Inventar knjiga. Fond knjižnice nastajao je tijekom postojanja Arhiva, manje smišljenom nabavom, a više donacijama, razmjenom na osnovu rijetke izdavačke dje-latnosti Arhiva i preuzimanjem od stvaratelja arhivskog gradiva koji su prestali djelovati, ili im predane publikacije nisu više bile potrebne. Stoga, iako knjižica ima relativno dosta knjiga, nedostaje relevantne literature kao što su to enciklopedije, leksikoni, bibliografije, zbornici zakona i drugih službenih propisa, statističkih izviješća i sl., nedostaje historiografske literatu-re iz povijesti uprave, pravosuđa, školstva, gos-podarstva i drugih područja djelatnosti iz kojih Arhiv posjeduje arhivsko gradivo. Rad knjižnice i čitaonice reguliran je Pravil-


nikom o radu čitaonice Državnog arhiva u Sla-vonskom Brodu koji je uvijek dostupan korisni-cima knjižničnog i arhivskog gradiva u čitaonici Arhiva. Pravilnik uređuje uvjete i način pristu-pa arhivskom i knjižničnom gradivu. Uporabu arhivskog i knjižnič-nog gradiva odobra-va ravnatelj Arhiva. Arhivsko se gradivo, u pravilu, daje na ko-rištenje 48 sati nakon podnošenja zahtijeva, a knjige iz knjižnice i znanstveno-obavije-sna pomagala o arhiv-skim fondovima isto-ga dana. Korisnici koji nisu iz Slavonskog Broda mogu dobiti arhivsko i knjižnično gradivo na korištenje istog dana po pisme-nom odobrenju ravna-telja Arhiva. Korisnik može istovremeno koristiti najviše 5 ar-hivskih jedinica ako to iziskuje znanstvena metoda rada. Arhivsko gradivo dostupno je javnosti ukoliko za njegovo korištenje ne postoje ogra-ničenja. Ono nastalo poslije 15. svibnja 1945. daje se na korištenje samo po odobrenju rav-natelja Arhiva. Protiv odluke ravnatelja Arhiva u pogledu korištenja arhivskog i knjižničnog gradiva, nezadovoljni korisnik može podnijeti prigovor Arhivu.

Daljnji razvoj specijalne arhivske knjiž-nice kao dokumentarno -informatičkog centra Arhiva, nužan je za potpuno ostvarivanje svih funkcija Arhiva. Zapošljavanjem stručnog dje-latnika, diplomiranog knjižničara, osiguralo bi se postepeno dovođenje djelatnosti knjižnice na razinu koju propisuje Hrvatski standard za

specijalne knjižnice usvojen na 2. sjednici Sa-vjeta za knjižnice Hrvatske, održanoj 10. stu-denog 1992. i publiciranim u Glasniku Mini-starstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske br. 5 od 15. lipnja 1993. Po definiciji navede-

nog dokumenta spe-cijalna knjižnica je stručna organizacij-ska jedinica u sklo-pu neke institucije, u ovom slučaju kultur-ne ustanove. Njezina djelatnost obuhvaća: izgradnju fondova, njihovu organizaciju u fizičkom i informa-cijskom smislu, čuva-nje i zaštitu, te pru-žanje informacijsko - referalnih usluga i usluga opskrbe doku-mentima.

Osim što bi do-prinosio dobroj infor-miranosti arhivskih djelatnika stručni di-plomirani knjižničar bi se svojim poznava-njem međunarodnih normi za obradu svih nekonvencionalnih

oblika gradiva mogao uključiti u obradu arhiv-skih zbirki tiskopisa, fotodokumenata, karata i audiovizuelnog gradiva. Poznavanjem normi za opremanje tiskanih publikacija mogao bi sudje-lovati u pripremi arhivskog gradiva i stručnih radova djelatnika Arhiva za publiciranje. Neophodnost razvijanja dokumentarno - informatičkog odjela osjeća se još više ako se uzme u obzir činjenica da i Odjeli u Požegi i Novoj Gradiški imaju znatan fond knjižničnog gradiva koje se također stručno ne obraduje. Navedeni bi djelatnik mogao pomagati pri sre-đivanju knjižnica i u tim odjelima.


Osim čuvanja i evidentiranja pisane kultur-ne baštine, Arhiv organiziranjem brojnih pro-grama to nasljeđe prezentira javnosti. Arhiv svojim bogatim aktivnostima postaje stjecište novih praktičnih znanja i učenja: organizira-njem predavanja, izložbi, radionica, stručnim obilascima, Tjednom arhiva i drugim aktivno-stima.

Izložbe

Kako bi se izvorni arhivski zapisi predstavili javnosti organiziraju se izložbe s namjerom pri-bližavanja arhivske baštine posjetitelju. Arhiv organizira svake godine izložbe koje su temat-ske, povodom određenih obljetnica ili proslava. Kako je jedna od uloga arhiva objavljivanje i pre-zentacija izvornoga arhivskog gradiva izložbe su prigoda da se brojni dokumenti, fotografije, plakati, pečati, grbovi, grafike, zemljovidi pre-zentiraju javnosti s ciljem upoznavanja kultur-ne i povijesne baštine, identiteta, te temeljnih vrijednosti sredine kojoj pripadamo. Do sada su bile organizirane sljedeće izložbe (katalozi izložbi):

HELI Rudolf, • Aleksandar Tajkov u radničkom i komunističkom pokretu; izložba dokumenata Slavonska Požega: Historijski arhiv Slavon-ski Brod, 1977.g..; 1 (20) str. ilustr.: 20,5 x 20 cm.HRŽENJAK Marija, • Fotografija; katalog izlož-be, 1981.g.;Sl. Brod; 4 str., ilustr., 23 x 16 cm. HELI Rudolf, • Franjo Ciraki 1847-1912., život i djelo; (Slavonska Požega, 1987.g. (katalog izložbe), 12 str.; ilustr. 23,5 x 17 cm. ZORC Mario - Zdenka LAKIĆ, • Povjesni arhiv Slavonski Brod 1959.-1994. g.; katalog izlož-be, 1994.g., 4 str., ilustr., 21 x 15 cm.HRUŠKA Goran - Rudolf HELI, • Dani Franje pl. Cirakija u povodu 150. obljetnice rođenja gra-donačelnika i pjesnika Franje pl. Ciraki; pod pokroviteljstvom Gradskog Poglavarstva gra-da Požege, 1997.g., str 5:ilustr.; 21 x 14,5 cm.LAKIĆ Zdenka, • Graditeljstvo u Brodu na Savi/Slavonski Brod: u dokumentima Državnog ar-hiva u SI. Brodu; (SI. Brod: Državni arhiv u SI. Brodu, 1999. g.)(2) 25 str.: ilustr. ; 16,5 x 23,5 ,str.VALENTIĆ Feliks, • Povjesnica Nove Gradiš-ke 1748.-1998.g., katalog izložbe.-Nova Gradiška:Gradsko Poglavarstvo, 1998.g.; 28 str., ilustr.; 21 x 15 cm.VALENTIĆ Feliks, • 80 godina novogradiške gimnazije; katalog izložbe (Nova Gradiška;

KULTURNO – PROSVJETNA DJELATNOST ARHIVA


1999.g.), 4 str., ilustr.; 24 x 16 cm. HRUŠKA Goran, • Požeška gimnazija u ar-hivskim vrelima; katalog izložbe – (Požega, 1999.), str. 8; ilustr. 24,5 x 19,5 cm. HRUŠKA Goran - Zdenka LAKIĆ - Feliks VA-• LENTIĆ, Retrospektiva XX. stoljeća u doku-mentima Državnog arhiva u SI. Brodu; katalog izložbe (SI. Brod: Državni arhiv u SI. Brodu, 2000.), (2) 5-77 (1) str. ilustr. 29, 5 x 20, 5 cmLAKIĆ Zdenka, • Sakralno graditeljstvo brodske Posavine ; katalog izložbe (SI. Brod : Državni arhiv u SI. Brodu, 2001.) , 23 str. Ilustr..; 17x24 cm HRUŠKA Goran, • Obitelj Turković i Kutjevo ; katalog izložbe (Požega: Državni arhiv u SI. Brodu - Odjel u Požegi, 2001.), 8 str. ilustr.; 24, 5 x 20 cm.Razvoj školstva u Brodu na Savi/Slavonski • Brod ; katalog izložbe (Slav. Brod: Državni arhiv u SI. Brodu, 2002.), (2) 1 - 9 str. ; ilustr. 17 x 24 cmHRUŠKA Goran, • Požega u drugoj polovici 19. i u drugoj polovici 20.st., urbanistički pogled ; 2002., 4 str. Ilustr. 25 x 16,5 cmLAKIĆ Zdenka, • Brod i Sava; katalog izložbe (SI. Brod: Državni arhiv u SI. Brodu, 2003.), (2) 5-25 (1) str.; ilustr.: 17 x 23, 5 cm LAKIĆ Zdenka, • Sto godina HSS-a na brods-kom području u arhivskim izvorima ; katalog izložbe (SI. Brod, 2004.) -(1) 1-33 str. ; ilustr..; 17x23 cm.MEDVED Ivan, • Hrvatsko dobrotvorno gospo-jinsko društvo u Brodu na Savi 1895. – 1941. ; katalog izložbe (Slavonski Brod, 2005.), str.10.: ilustr. ; 21 x 30 cm.ČAPO Hrvoje - Danijela JURANOVIĆ, • 160. go-dina bolnice u Novoj Gradiški ; 2006.g.str. 11: ilustr. ;24,5 x 17 cm.HRUŠKA Goran, • 120 godina Poljoprivredne škole Požega ; 2006.g., str. 8; ilustr.; 24,5 x 21 cm. LAKIĆ Zdenka, • Gospodarstvo Broda/Brod na Savi/ Slavonski Brod od 17. st. do 1945.g.; 2006.g.,str.51 :ilustr. 24 x 16,5 cm. RADONIĆ Tomislav, • Iz ostavštine Gradona-čelnika Požege Franje Cirakija; 2007.g., str.6; ilustr.; 21 x 30 cmLAKIĆ Zdenka, • Gospodarstvo Sl. Broda od 1945.-1990.g.; , 2007.g., str. 60; ilustr.; 24 x 16,5 cm.SPAJIĆ Marina i Milan KOVAČIĆ, • Nova Gradiš-ka na starim razglednicama, 2008. g., 23 str.; ilustr. ; 22,5 x 20 cm.MEDVED Ivan, • 90 godina Gimnazije “Matija Mesić; 2008.g., 30 str.; ilustr.; 29,5 x 21 cm.RADONIĆ Tomislav, • Život i djelo dr. Josipa Bu-turca (1905.-1993.g.); 2008.g., 8 str.; ilustr.; 26 x 21 cm.

•

Predstavljanje knjiga i stručna predavanja:

PERIĆ Rako, • Kroz mnoge nam je nevolje 2004. g., str. 330PECIĆ, Mile, • Zakopani dnevnik ,2004. g., str., str. 202; fotog.Predavanje Prof. dr. Tomislava Vuka,o.f.m. • „Biblija i arheologija u Svetoj Zemlji“, 2005. g.REM Vladimir , • Tragom brodske pisane riječi,2006. g., str. 133: ilustr.STRIŽIĆ Ivan, • Žrtvoslov Slunjskoga kotara, 2006. g., str. 598; ilust.ŠČRBAŠIĆ Josip, • Mjestopisi Brodskog Posav-lja, 2008. g., 204 str.; ilustr.

Publikacije kojima je arhiv izdavač i suizdavač

Kroz izdanja Državnog arhiva u Slavonskom Brodu može se upoznati izvorno arhivsko gra-divo, neposredno i putem obavijesnih pomaga-la, putem svojih publikacija Arhiv želi biti po-srednik između širokog kruga korisnika, javne uprave te sustava znanosti i kulture.

Publikacije kojima je Arhiv izdavač:LJUBLJANOVIĆ Srećko, • Radnički pokret u Po-žeškoj kotlini 1873.- 1920.g., Knj. I (Slavonska Požega: Historijski arhiv, 1961.), (6) 7-228 str. + 7 tabli, (2) str. ilustr.JURČIĆ Stjepan, • Elektrika u Slavonskoj Požegi 1912.-1962., Požega: Historijski arhiv Slavon-ska Požega, 1963.g., 189 str.: ilustr.STANKOVIĆ Mladen, • (STO) 100 godina huma-nog i patriotskog rada (Dobrovoljno vatro-gasno društvo), (Slavonski Brod: Historijski arhiv Slavonski Brod, 1972.), (8) 9 - 104 str.:


ilustr.GRAĐA ZA HISTORIJU NOP U SLAVONIJI 1941. • godina: (Slavonski Brod; Historijski arhiv u Slavonskom Brodu, I962.g.), Knjiga L, 534 + (3)STANKOVIĆ Mladen, • Obiteljski arhiv Brlić, skupina III,; (Slavonski Brod; Historijski arhiv u SI. Brodu, 1974.), str. 100STANKOVIĆ Mladen, • Arhiv obitelji Brlić; (Sla-vonski Brod, 1987. g.), str.111.

Izdanja Državnog arhiva u Sl. Brodu kojima je Arhiv suizdavač:

KRONIKA Franjevačkog samostana u Brodu • na Savi I (1706. - 1787.)-knjiga I ; (SI. Brod:

Matica hrvatska, Ogranak Slavonski Brod, Franjevački samostan SI. Brod, Povijesni arhiv SI Brod, 1995.), SI. Brod, 1995., (4) V-XIX, I- 356 str. + 9 tabli; KRONIKA Franjevačkog samostana u Brodu • na Savi II (1806. - 1833.); (Slavonski Brod, 1997.), (4) V-XL, 1 - 453 str. + 9 tabli: Ilustr.; 24x17 cm (953 - 96122 -6-8)KRONIKA Franjevačkog samostana u Brodu na • Savi III (1834.-1878.);( SI. Brod, 1998.), (4) V-XLVIII, 1- 485 str + 7 tabli: ilustr.; 24x17 cm KRONIKA Franjevačkog samostana u Brodu • na Savi IV (1879. - 1932.); (Sl. Brod, 2003.), I- 452 str. +9 tabli.; 24x17 cm. MESIĆ Matija, • Hrvati na izmaku srednjeg vije-ka; Izabrane rasprave (SI. Brod”: Hrvatski in-stitut za povijest - Odjel zapovijest Slavonije, Srijema i Baranje, Matica Hrvatska - Ogranak SI. Brod, Povijesni arhiv SI. Brod, 1996.), (4) 5-431 str..: 24 x 16,5cm

Serijske publikacije:

VJESNIK Historijskog arhiva SI. Požega i Mu-• zeja Požeske kotline; Sl. Požega, Ibr. 1 (1962.) str., 1- 101.VJESNIK Historijskog arhiva SI. Požega i Mu-• zeja Požeske kotline: Sl. Požega, 11, br. 1 (2) (1963.g)

Savjetovanja arhivista

Jedan od oblika promicanja arhivske djelat-nosti svakako je i okupljanje arhivskih djelatni-ka i drugih osoba zainteresiranih za arhivsku djelatnost i unapređenje arhivistike i arhivske službe kroz Hrvatsko arhivističko duštvo. Dje-latnosti Društva su: razvijanje svijesti o arhiv-skom gradivu kao spomeničkom blagu i po-pularizacija arhivske djelatnosti, promicanje i zaštita interesa struke, unapređenje stručnog rada, standarda i postupaka na području arhivi-stike i srodnih disciplina, poticanje i pomaganje obrazovanja i stručnog usavršavanja na područ-ju arhivistike i srodnih disciplina, organiziranje stručnih i znanstvenih skupova, izložbi i drugih oblika stručnog djelovanja, objavljivanje struč-nih i drugih publikacija, suradnja sa srodnim društvima i organizacijama. Društvo arhivskih radnika NR Hrvatske osno-vano je 7. studenoga 1954. godine u zgradi Dr-žavnog arhiva u Zagrebu, na Jezuitskom trgu 4/I 1962. godine, na godišnjoj skupštini u Sisku, Društvo mijenja pravila i naziv u Društvo arhi-vista NR Hrvatske1. Na savjetovanju u Karlovcu

1 Literatura i izvori:


1977. usvojen je novi statut i novi naziv Savez društava arhiv-skih radnika Hrvatske. Godine 1992., 23. prosinca., Savez mi-jenja naziv u Hrvatsko arhivsko društvo. Na izvanrednoj skup-štini održanoj 24. rujna 1993. u Rijeci, usvojen je novi statut, a ubrzo je usvojen i novi naziv Hrvatsko arhivističko društvo4.

Prvo Savjetovanje u Slavon-skom Brodu održano je 1959. g. Historijski arhiv u Sl. Brodu dobio je od uprave Državnog arhiva u Zagrebu obavijest da se pripremi za savjetovanje i skupštinu arhivskih radnika NR Hrvatske, koje se treba održati u studenom 1959. g. u Slavon-skom Brodu. Predsjedništvo upravnog odbora Društva arhiv-skih radnika NRH na sjednici od 8. rujna 1959. g. zaključilo je da se glavna tema, sa referatima i diskusijom, od-

Heđbeli, Živana. 45. obljetnica Hrvatskog arhivističkog društva. Arhivski vjesnik, 42(1999), str. 321-348Zakon o udrugama, Narodne novine br. 88/2001

nosi na regionalne arhive i nji-hove zadatke. Bio je podnesen i izvještaj o re-zultatima akcije na evidencijama registratura (referat Bačić S.). Osim radnog dijela savjetovanja priređeno je još par prigodnih predavanja za širu javnost. U sklopu programa savjetovanja organiziran je i obilazak muze-ja, tvornice „Đuro Đaković“ sa njihovom registraturom itd. Go-dine 1960. direktor Historijskog arhiva u Sl. Brodu sudjelovao je na IV. Međunarodnom kongresu arhivista u Švedskoj (15.-26. ko-lovoza 1960. g.).

Drugo Savjetovanje i go-dišnja skupština saveza društva arhivskih radnika Hrvatske u Slavonskom Brodu održana je od 23. do 25. listopada 1985. g. Članovi Društva iz tada Historij-

skog arhiva (danas Državni arhiv u Slav. Brodu) sudjeluju redovno na svim Savjetovanjima koje je organiziralo Društvo arhivskih radnika od 1959. do danas. Također su sudjelovali i na dva Kongresa hrvatskih arhivista (2001. i 2005.)


Najteže razdoblje u proteklih 50 godina Ar-hiv je imao u Domovinskom ratu, a osobito od kraja veljače do 7. listopada 1992. Već ujesen 1991., sukladno Naputcima Ministarstva kul-ture i prosvjete RH, Izvršnog vijeća i Kriznog štaba SO Slavonski Brod, poduzimane su mjere zaštite zgrade Arhiva i arhivske građe.

Djelatnik Arhiva Ivan Medved je imenovan za «Šefa odsjeka za kulturu, tehničku kulturu i šport» SO Slavonski Brod i povjerenikom za za-štitu spomenika kulture, a u cilju koordiniranja svih neophodnih mjera zaštite pokretnih kul-turnih dobara i spomenika kulture zbog ratne ugroženosti. Istodobno su i neki drugi stručni djelatnici Arhiva bili ovlašteni poduzimati mje-re zaštite kulturnih dobara sukladno izdanim im službenim iskaznicama. Dio najvrjednije ar-hivske građe je odvezen u Državni arhiv u Va-raždin, a jedan dio u Odjel Arhiva u Požegu.

Cijelo vrijeme najveće ratne opasnosti, tije-kom perioda od svibnja do 7. listopada 1992. g., Arhiv je svakodnevno obavljao svoju djelat-nost u cilju zaštite zgrade i arhivske građe, ali i glede realiziranja svih pojedinačnih zahtjeva građana ne samo Broda nego i sa svih područja koje svojom djelatnošću «pokriva» Državni ar-hiv u Slavonskom Brodu. Vrijedno spomena je i to da je Arhiv i svekolika brodska kultura imala tada više nego korektnu suradnju s HV (ZNG) čiji su predstavnici i konkretno bili oružana za-štita izmještanju pokretnih kulturnih dobara iz Slavonskog Broda (time i arhivske građe) u

studenom i prosincu 1991. god. i kasnije, a nji-hov pripadnik je bio angažiran i kao vozač koji je odvozio ova kulturna dobra.

Treba napomenuti i to da su neki kulturni djelatnici brodskih kulturnih ustanova (bilo ih je i u našem Arhivu!) u studenome 1991. smatrali da je apsurdno izmještati izvan Broda

pokretna kulturna dobra jer «nije to baš tako alarmantno», odnosno «valjda i ti agresori zna-ju kako postupati s kulturnim dobrima u ratnim uvjetima» (ti djelatnici su naivno mislili da HAŠ-KA KONVENCIJA za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba obvezuje i srbočetnič-

ke agresore ili su mislili nešto drugo …? – non coment! -OP. Ivan Medved).

Zgrada Arhiva je izravno pogođena 18. kolo-voza 1992., a prije i poslije su oko nje pali deset-ci srbočetničkih granata koje su teško oštetile zgradu Arhiva, nasreću ne i preostalu, u raznim predjelima zgrade razmještenu, arhivsku građu.

ARHIV U DOMOVINSKOM RATU


Odmah nakon 7. listopada 1992. Arhiv je inici-rao sve neophodne mjere saniranja oštećene zgrade Arhiva u Brodu, cijeneći i činjenicu da je Zgrada DASB-a i spomenik kulture, istodobno zaštićujući time i arhivsku građu koja je i više nego samo spomenik kulture-ona je povijesno pamćenje jednoga naroda.

Procijenjena ratna šte-ta na zgradi iznosila je oko 30.000 DM. Dosada su na zgradi arhiva promijenjene sve staklene površine, stola-rija, podovi, otvor na zgradi nastao granatiranjem i kro-vište u cijelosti, fasada na zgradi, potkrovlje za izložbe-ni prostor. Pri tome je Arhivu najveću podršku i konkret-nu pomoć dalo Ministarstvo kulture RH. Krov zgrade je obnovljen, a fasada restauri-rana tijekom 1996.g.

O svim radovima na zgra-di Arhiva u Slavonskom Bro-du od 1992. do 2007./08. više je bilo riječi u okviru smještajnih prostora Arhiva. I Vanjska služba Arhiva je profesionalno obavljala svoj posao tijekom Domovinskog rata 1991-1995., a ratni putopisi pokojnih Rude Helija i Maria Zor-ca dijelom to potvrđuju…

Način spašavanja arhivske građe u ratnoj ugrozi je bilo i njezino poja-čano preuzimanje, o čemu svjedoči činjenica da je Arhiv u razdoblju 1990-1994. na području Brodsko–posavske županije preuzeo 131 arhiv-ski fond, odnosno ukupno 656,58 dužnih metara arhiv-ske građe, bez obzira na ta-dašnje spremišne prostorne kapacitete…

Krajem 1991. g., nakon pada Vukovara, djelatnici kulturnih institucija i Sekre-tarijat društvenih djelatnosti Skupštine općine Slavonski Brod, organizirali su paki-ranje i popisivanje arhivske građe iz Zbirke Brlić, te nje-zin prijevoz na privremenu pohranu i čuvanje u Muzej Međimurja u Čakovcu. Koliko je to bio pravovremen potez pokazalo se 1992. kada je kuća Brlićevih, kao i mnoge u gradu,

dobila direktan pogodak granate u krov i bila dodatno teško oštećena prilikom rušenja mo-sta na Savi. «Popis arhivske građe obitelji Brlić spremljene u skladu s Uputama o spašavanju kulturnih dobara u izvanrednim prilikama» ovjeren je pečatom Muzeja Brodskog Posavlja

i potpisima „Odgovorne osobe za čuvanje gra-đe“ dr. Ivana Jelića i „Prisutne“ Verice Vukelić. Iz popisa je vidljivo da je „Arhivska građa popi-sana i spremljena u prisutnosti: «predstavnika Sekretarijata društvenih djelatnosti SO Sl. Brod Vere Vukelić, predstavnika Gradske knjižnice Ve-sne Crnković – Nosić i stručnih suradnika Muzeja

Zvonimra Toldija, Krunoslava Martinaca, Ivanke Cafuta i Ivanke Bunčić.»

Arhiv obitelji Brlić na-lazio se u Čakovcu sve do je-seni 1997. g. kada je vraćen u Slavonski Brod, ali ne više u kuću Brlićevih na Trgu I. Br-lić – Mažuranić, već u kuću u Ulici J. Kozarca 4a koja je vlasništvo gđe. Gilde Ružić. U njenom su vlasništvu tako-đer Knjižnica i Arhiv obitelji Brlić. Sravnjivanje preuzetog gradiva s popisom nastalim pri njegovu izmještanju oba-vili su 5. prosinca 1997. g.: prof. J. Lozuk, dr. I. Jelić, prof. I. Cafuta, prof. Z. Toldi, prof. I. Medved, dr. Dobroslav Brlić i trojica učenika Industrijske

škole. Utvrdili su da je u Sla-vonskom Brodu vraćeno sveukupno gradivo koje je odvezeno u Čakovec.

Pismohrana u Okučanima


RAVNATELJI I ZAPOSLENICI DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU

Prvi direktor tada Historijskog arhiva u Sl. Brodu bio je Zdravko Krnić (1959. -1962. g.). Na njegovo mjesto dolazi Gojko Drača (1962. – 1991. g. ). On 1991. odlazi na mjesto voditelja Odjela za zaštitu, obradu i korištenje arhivskog gradiva unutar arhiva, a na mjesto direktora dolazi mr. sc. Mladen Stanković (1991. – 1992. g. ) kojeg zamjenjuje Ivan Medved od 1993. do danas. Mladen Stanković je završio poslijediplomski studij iz arhivistike, a na osnovu svog stručnog i publicističkog rada dobio je i najviše arhivsko zvanje – arhivski savjetnik. Da su se djelatnici Arhiva afirmirali stručnim radom dokaz je što su birani u odbore i sekcije Saveza društava ar-hivskih radnika Hrvatske i Društva arhivskih radnika Jugoslavije, a Gojko Drača, bivši direk-tor ove ustanove, bio je i predsjednik Saveza društva arhivskih radnika Hrvatske.

U Arhivu je nakon 20 godina djelovanja bilo zaposleno 14 radnika, od toga u Sl. Brodu 3 s visokom, 1 sa višom, 3 sa srednjom i 1 sa nižom stručnom spremom. U Odjelu Sl. Požega 2 sa srednjom i 1 sa nižom stručnom spremom (na pola radnog vremena) i u Odjelu Nova Gradiška

1 sa višom, 1 sa srednjom i 1 sa nižom stručnom spremom (na pola radnog vremena). U Arhivu je nakon 30 godina djelovanja bilo zaposleno 17 radnika. U Sl. Brodu 10, u Odjelu Sl. Požega 4 i u Odjelu Nova Gradiška 3 zaposlenika.

Na samom početku Arhiv je počeo raditi sa 5 djelatnika, što znači da je za 30 godina povećao broj za 12 djelatnika. Ovaj broj zaposlenika je i danas nakon 50 godina djelovanja. U Arhivu u Slav. Brodu trenutno je zaposleno 10 djelatnika i to 5 djelatnika sa VSS, 5 djelatnika sa SSS. Na poslovima i radnim zadacima (arhivistike) ar-hivske struke radi: 1 arhivist (ravnatelj ), 1 ar-hivist specijalist (voditelj Odjela za obradu, za-štitu i korištenje arhivskog gradiva), 1 arhivist ( voditelj Vanjske službe), 1 arhivist, 1 arhivistica – vježbenik, 2 arhivske tehničarke ,1 zaposlenik u administraciji i 1 zaposlenik u knjigovodstvu i 1 spremačica.

U Odjelu Nova Gradiška zaposlen je arhivist (voditelj Odjela), arhivska tehničarka i sprema-čica. U Odjelu u Požegi ukupno je 4 zaposlenika: jedan arhivist (voditelj Odjela), jedan arhivist specijalist (voditelj Vanjske službe), arhivska tehničarka i spremačica

Zdravko Krnić1959.-1962.

Gojko Drača1962.-1991.

Mladen Stanković1991.-1992.

Ivan Medved1992.-


ZAPOSLENICI DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959.-2009.

Redni broj Prezime i ime Zanimanje Vrijeme rada u arhivu

1. Aladrović Katarina arhivistica vježbenica 2008.-2. Aleksić Zlata spremačica 1981 - 1981.3. mr. sc. Artuković Mato arhivist 1993.- 1995.4. Begović Ešefa, prof. arhivistica 1984.- 1989.

5. Bekić Anka spremačica 1975. - 1976.

6. Bekić rođ. Ivić Snježana spremačica 1992. - 1993.

7. Čalić Josip arhivist 1962. - 1964., 1970. – 1980.8. Čapo Hrvoje, prof. arhivist specijalist 2003. - 2007.9 Čatlaić Mirko arhivski tehničar 1967. - 1996.

10. Delić Magdalena spremačica 1973. - 1992.

11. Divić rođ. Kovačević Anica arhivska tehničarka 1980. -12. Drača Dragoljub viši arhivski tehničar 1969. - 1991.13. Drača Gojko, prof. arhivist, ravnatelj 1962. - 1992.14. Dragojlović Miluna arhivska tehničarka 1964. - 1983.15. Đaniš Aleksandar računovođa 1961. - 1979.16. Galetović Ankica spremačica 1987. - 1987.17. Galić Marica spremačica 1995. - 1996.18. Goleš Olga spremačica 1982. - 1991.19. Heli Rudolf viši arhivski tehničar 1967. - 1997.20. Hruška Goran, prof. arhivist specijalist 1997. -21. Hrženjak Marija viša arhivska tehničarka 1975. - 2005. 22. Ibrišimović Krešimir, prof. arhivist 2006. -23. Ivanović Snježana spremačica 1986. - 1986.24. Ivković Marija arhivska tehničarka 1983. - 1987.

25. Jurišić Đurđica arhivska tehničarka 1983. -

26. Kaminski Martin, prof. arhivist 1959. - 1961.27. Koling Milka spremačica 1962. / 1963.28. Konjević Vladimir, prof. arhivist 1962. / 1963.29. Kovačić Milan, prof. arhivist 2006. -30. Krnić Zdravko, prof. ravnatelj 1959. - 1962.31. Kučan rođ. Ruškan Nada spremačica 1987. -32. Kukura Stjepan arhivski tehničar 1987. -1988.

33. mr. sc. Lakić Zdenka, viša arhivistica 1994. -2007.

34. Lavrenčić Gorana pravnica 1986. - 1987.

35. Lešić Roza, prof. arhivistica 1962. - 1962.36. Maksimović Radmila arhivska tehničarka 1987. -37. Markovac Mihaela , prof. arhivistica 1998. - 2001.38. Medved Ivan, prof arhivist, ravnatelj 1990. -39. Mijuković Dušanka arhivska tehničarka 1964. - 1965.


40. Mikačić Marija arhivska tehničarka 1997. -41. Miletić Anđelka voditeljica računovodstva 2001. -42. Mirković Veljko vozač 1960. - 1962.43. Mličević rođ. Bartološ Jelena poslovna tajnica 1962. - 1990.44. Nenadović rođ. Kubiv Ljubica spremačica 1991. -45. Opačak Ankica spremačica 1988. -1988.46. Oršolić Elizabeta spremačica 1996. - 1997. 47. Petković Ankica, spremačica 1959. - 1963.48. Pokopčić rođ. Picha Ana arhivska tehničarka 1959. - 1983.49. Popović Tomislav arhivski tehničar 1966. - 1969.50. Prpić Milan, prof. arhivist 1962. - 1962.51. Radonić Tomislav, prof. arhivist 1987. - 1997., 2006. - 52. Rakić Rada voditeljica računovodstva 1984. - 2000.

53. Serdar Soka spremačica 1977. - 1978.

54. Slanček rođ. Čengić Gordana arhivistica specijalistica 1997. -55. Smoljan Davor dipl. pravnik 1995. - 1997.

56. mr. sc. Stanković Mladen arhivski savjetnik, ravnatelj 1964. - 1992.

57. Starčević Božica poslovna tajnica 1990.-58. Stašić Predrag, prof. arhivist 1960. - 1961.59. Svetlin-Rokoš Ljiljana arhivska tehničarka 1959. - 1962.60. Šprajc Đurđa spremačica 1992.-61. Tomašić Josip arhivski tehničar 1960. - 1962.62. Tomljanović Cvjetko, prof. arhivist 1961. - 1962., 1965. - 196563. Valentić Feliks viši arhivski tehničar 1993. - 2004. 64. Vuković Marinko prof. arhivist specijalist 1999. - 2005.65. Zorc Mario, prof. arhivist 1980. - 1998.66. Zovak Domagoj, prof. arhivist 2007. -67. Živanović Ljubica spremačica 1974. - 1975., 1981. - 1982.68. Žugaj Vjekoslav viši arhivski tehničar 1992. - 1992.


Arhiv skrbi za gradivo koje se odnosi na raz-doblje od 1724. do 2005. Najstariji su fondovi iz područja uprave i pravosuđa koje najčešće koriste povjesničari i drugi znanstvenici, publi-cisti, studenti i drugi korisnici. Uz njih postoji veliki broj arhivskih fondova iz oblasti školstva, kulture, zdravstva, gospodarstva, bankarstva i drugih djelatnosti. Uz arhivske fondove, Arhiv čuva i više zbirki gradiva od kojih su za istra-živače i građane najznačajnije zbirke matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih. Najstarije matične knjige odnose se na Matičnu knjigu kr-štenih rkt. župe Sv. Ilije Velika Kopanica 1725.-1745.g.1 i Matična knjiga umrlih rkt. župe Sv. Ilije Velika Kopanica 1733.-1771.g.2 Iz arhivskih fondova koji se odnose na školstvo najznačaj-nije su Spomenice osnovnih škola, a na ovoj izložbi kao eksponat smo izložili Spomenicu za pučku učionu u Varošu 1869.-1988. godine.3

Da bi se dobio bolji uvid u našu djelatnost izložili smo samo jedan dio knjiga i nacrta koji su bili na restauriranju i konzerviranju u Sre-dišnjem laboratoriju za konzervaciju i restaura-ciju arhivskog gradiva u Hrvatskom državnom arhivu. Htjeli smo tim putem obavijestiti širu javnost o tome kako arhiv skrbi za oštećeno gradivo i ukazati na značaj čuvanja izvornog gradiva za buduće generacije koje dolaze. To su sljedeće knjige i nacrti:

Zemljišna knjiga ( posjednici zemlje i kuće-1. vlasnici u Brodu) 1802.-1806. (HR- DASB- 87 Vojni komunitet Brod, inv. br. 583)

Nacrt za rekonstrukciju nove kape na tornju 2. crkve u Šumeću (HR- DASB- 6 Gradsko poglavarstvo Sl. Brod, kut. 30/32, br.2)

Nacrt za župnu crkvu u Odvorcima 1904.g.; 3. slikar Josip Muravić (HR- DASB- 2 Kraljevska kotarska oblast u Brodu n/S., kut.2, br. 9)

Nacrt za župnu crkvu u Odvorcima 1904.g.4. ( HR- DASB- 2 Kraljevska kotarska oblast u Brodu n/S., kut.2, br. 9)

Pokrajni žrtvenik župne crkve u Sibinju 5. (slikar JosipMuravić, 1903g. HR-DSAB-6, Gradsko poglavarstvo Sl. Brod, kut. 11/12, br.

1 Iz fonda Zbirka Matičnih knjiga i parica Matičnih knji-ga rimokatoličkih župa Brodsko-posavske županije (HR-DASB- 343, inv. br. 86) 2 Isto. ( HR-DASB- 343 , inv. br. 94)3 HR- DASB- 157 OŠ „Đuro Đaković“ Brodski Varoš, Slav. Brod, inv. br. 3

1)Nacrt za crkvu u Odvorcima 1895.g. (HR- DASB- 2 Kraljevska kotarska oblast u Brodu na Savi, kut. 2, br. 9)

Plan za poravak župne crkve u Dubočcu 6. 1861.g. (HR- DASB- 90 Carskokraljevski kotarski ured u Oriovcu, kut. 13/70)

Knjiga referata, 1826.g. 7. (HR- DASB- 87 Vojni komunitet Brod, inv. br. 19)

Osim ovih fondova izložili smo i dio gradiva koje se odnosi na 18., 19. i početak 20. st. grada Sl. Broda (do 1934. g. Broda na Savi), grada Po-žege i grada Nova Gradiška.

Statut grada Broda 1883.g. 1. (HR-DASB-1, Gradsko Poglavarstvo Brod na Savi)

Našastar o zgradama 1931.-1946.g. 2. (HR-DASB-6, Gradsko Poglavarstvo Slavonski Brod)

Zavičajnici, knjiga 1, 1934.g. 3. (HR-DASB-6, Gradsko poglavarstvo Sl. Brod)

Iskaz naziva ulica na području grada Broda 4. n/S. (HR-DASB-13, Gradsko poglavarstvo: Period okupacije, kut. 137a/ 153)

Zapisnici Gradskog zastupstva, proglašenje 5. grada Broda od 16. 03. 1934. (HR-DASB-6, Gradsko poglavarstvo, kut. 158)

Dionica 1928.g. 6.

ZNAČAJNIJE GRADIVO U DRŽAVNOM ARHIVUU SLAVONSKOM BRODU


(HR- DASB- 203, Tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Brod na Savi, Slavonski Brod, inv. br. 43)

Andrija Brlić i Ivan Popović-isplaćeno 50 fo-7. rinti za putne troškove zbog sudjelovanja na sjednici Hrvatskog sabora 1861.g. (HR-DASB- 87, Vojni komunitet Brod, inv. br. 18)

VI knjiga zapisnika sjednica Gradskog za-8. stupstva 1887.- 1893.g. (HR- DASB- 1 Gradsko poglavarstvo Brod na Savi , kut. 160)

Glavni katalog Privremene realne gimnazije 9. u Slav. Brodu šk.god. 1917/1918.g. (HR-DASB- 94, Gimnazija „Matija Mesić“ u Sl. Brodu, inv.br. 50)10. Našastar(popis) o zemljištu 1934.g. (HR- DASB- 6, Gradsko poglavarstvo Slavon-ski Brod) 11. Posveta Hrvatskog doma (HR- DASB- 6, Gradsko poglavarstvo Slavon-ski Brod, kut. 59)12. Popis odbornika Hrvatskog gospojinskog dobrotvornog društvu u Brodu čiji je član bila i I. B. Mažuranić, Spis od 7.2. 1918.g. 13. (HR- DASB- 6 Gradsko poglavarstvo Sla-vonski Brod, kut. 59)

Izložili smo i dio gradiva koje se čuva u Odjelu u Požegi, a zanimljivo je po svom sadržaju:

Matricula studiosoru 1725.-1837./38. (Ma-1. tična knjiga Gimnazije Požega) (HR-DASB- PŽ- 112, Gimnazija Slav. Požega, inv. br. 30/129)

Zapisnik ceha remenara Požege, 31. prosinca 2. 1822. godine. (HR-DASB-PŽ-255 Ćurčijsko – remenarski ceh Požega, inv.br. 6)

Zapisnik Skupštine Požeške županije iz 1790. 3. godine (HR-DASB-PŽ-1, Požeška županija-Comitatus Poseganus,1745.-1848., inv. br. 2

Zapisnik Skupštine Požeške županije iz 1790. 4. godine (HR-DASB-PŽ-1, Požeška županija-Comitatus Poseganus, 1745.-1848., inv. br. 10)

Historia memorabilia in Giymnasio Posega-5. no exhibens 1776.-1820. (Ljetopis Gimnazije Požega)(HR-DASB-PŽ-112 Gimnazija Slav.Požega, inv. br. 35/144)

Građani Požege mole kralja da ih zaštiti od 6. generala Hrabowskog i da potvrdi zahtjeve koji ostaje vjeran Josipu Jelačiću (HR-DASB-PŽ-2 Poglavarstvo kraljevskog i slobodnog grada Požege 1765.-1848.,kut. 194, br. 1287/2)

Izložili smo i nekoliko dokumenata gradivo koji se čuvaju u Odjelu u Novoj Gradiški, a također su zanimljivi po svom sadržaju:

Zapisnik kaznenih prijava 1875.g. 1. (HR- DASB - NG- 38, inv. br. 247)Zapisnik uhapšenika 1875.g. 2. (HR- DASB- NG- 38 Kraljevski kotarski sud u Novoj Gradiški, inv. br. 231)

Državni arhiv u Slavonskom Brodu i Odje-li u Požegi i Novoj Gradiški skrbe ne samo o javnom već i privatnom arhivskom gradivu na svome području. Osim Arhiva obitelji Brlić na ovoj izložbi smo kao eksponat izložili i dio Obi-teljskog fonda Turković–Kutjevo (HR-DASB-PŽ-279), originalni likovni rad gđe. Gilde Turković iz Zbirke Oglavlje i originalni likovni rad gđe. Gilde Turković, sorta Gamay.

Osim obiteljskih arhivskih fondova izložen je i dio osobnog fonda Franje Cirakija (HR-DA-SB-281). Ovdje je izložena bilježnica br. 13, sa bilješkama od 1. ožujka do 3. rujna 1910.g. biv-šeg gradonačelnika Požege Franje Cirakija, u kojoj hvali knjigu, Zemljopisne bilješke iz oko-line i prilozi za povijest slob. i kr. Grada Požege i Požeške županije“, koju je napisao i poklonio je Julije Kemf.

U Knjizi Bilješke i Zapisnici Franje Cirakija objavljeni su tekstovi iz šesnaest bilježnica s dnevničkim bilješkama, odnosno, tekstova iz pet knjiga zapisnika Franje pl. Cirakija. Riječ je o iscrpnom kritičkom radu na temelju njegove rukopisne ostavštine. Također zanimljiva i po svom sadržaju i obliku je i Diploma Josipa Buturca s Pontificia


Vniversitas Gregoriana u Rimu 1936.g. ,(HR- DASB- PŽ- 290), Osobni fond Josipa Buturca 1921.-1995., kut.1, br.5 Cjelokupan popis arhivskih fondova može se pronaći u katalogu, koji je nastao prilikom postavljenja izložbe «Retrospektiva XX. stoljeća u dokumentima Državnog arhiva u Sl. Brodu » autora Gorana Hruške, Zdenke Lakić i Feliksa Valentić. U katalogu su prezentirani i značajniji dokumenti koji se čuvaju u našem arhivu i odje-lima, a prikazani su kronološkim redom. Osim ovog kataloga informacije o našim fondovima i zbirkama mogu se pronaći i u Pregledu arhivs-kih fondova i zbirki Republike Hrvatske, svezak 1, Zagreb 2006.g. Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, a koju čini 852 fonda i zbirke, te druge dokumentacije nastale u razdoblju 1725.-2000. god. progla-šena je Rješenjem Hrvatskog državnog arhiva od 26. srpnja 2004. kulturnim dobrom u smislu članka 8. stavka 1., alineja 3 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Od jeseni 2008. godine informacije o radu Državnog arhiva u Sl. Brodu mogu se pronaći i na internet stranicama na adresi http://www.dasb.hr/.

Nakladnik:DRZAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU

Za nakladnika:Ivan Medved, Prof.

Grafitka priprema:Stipo Miji6 - GrafotisakDomagoj Zovak, Prof.

Ratunalna priprema izloiaka:Domagoj Zovak,Prof.

Postav izloibe:Gordana SlanEek dipl. polit.

Ivan Medved, prof.Domagoj Zovak, prof.

Durdica luriSifDurda Sprajc

Katarina Aladrovi6, prof.Anica Divi6

Tomislav Radoni6, prof.Radmila Maksimovi6

Tisak:Grafotisak, Slavonski Brod

Naklada400 komada

CIP - Katalogizacijau publikacijiGRADSKA I SVEUEILISNA KNJIZNICA OSIJEKUDK 930.25(497.5 Sl. Brod)

9 4(497 .s-37 Sl. Brod) (093) (083.824)SLANdEK Gordana i MEDVED,lvan50 godina DrZavnog arhiva u Slavonskom Brodu: 7959.-2009.: katalogizloLbe: povodom 50. godi5njice rada; Slavonski Brod: DrZavni arhiv 2009.;31 str. : ilustr. u bojama; 30 cm.

rsBN 978-95 3-96156-4-012060707L

Documents

Katalog izložbe ''50 godina Državnog arhiva u Slavonskom Brodu